i. osnovni podaci o kolegiju - ffri.uniri.hr · za samostalan rad i učenje u području primjene...

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Uvod u politehniku (obavezni) Studij Sveučilišni preddiplomski studij politehike Semestar I. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje P+V+S 30+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom od 8,15 do 10,00 sati, predavaonica 404 Nositelj kolegija Mr.sc. Luka Majetić Suradnik Vrijeme za konzultacije Iza predavanja

Kabinet 137 Telefon 265-723 E-mail

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Cilj obrazovanja i zadaća učitelja. Značenje politehnike i politehničkog obrazovanja. Životno okružje čovjeka i zadaća tehnike. Tehnička kultura: pojam i razvoj. Pojam i primjeri sustava. Životni prostor čovjeka. Relativnost vremena i uzroci promjena. Lokacije boravka i sadržaj djelovanja čovjeka. Sustav i zadaća znanosti. Prirodna i funkcionalna sposobnost. Razvoj djelatne sposobnosti. Sposobnost verbalnog i neverbalnog komuniciranja. Proizvodne i uslužne djelatnosti. Tehnika i tehnologija. Temeljne tehničke tvorevine: alati, mehanizmi, aparati, strojevi i agregati. Tehničko mišljenje. Talent i stvaralaštvo.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Studenti će znati značenje ovih pojmova: politehnika, tehnička kultura, pojam sustava relativnosti vremena te uzroke promjena, razliku između znanja, vještina, obrazovanja, spososbnosti, odgoja i odgovornosti. Upoznat će ukupni sustav i zadaću znanosti; posebno tehničkih znanosti. Moći će razlikovati tehniku od tehnologije, tehnološki, radni i poduzetnički proces. Studenti će egzaktno spoznati način djelovanja pet temeljnih vrsta tehničkih tvorevina: alata i pribora, mehanizama, aparata, strojeva i agregata. Znat će što određuje tehničko mišljenje u usporedbi s društveno-humanističkim, matematičkim i prirodoslovnim načinom mišljenja te pojam talenta i stvaralaštva.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad O�talo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

B�DOVIMA MAX BROJ BOD�VA

Pohađanje nastave 1 0 Kontinuirana provjera znanja 2 100 (4 x 25) ZAVRŠNI ISPIT UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave u obliku 4 testa znanja. Pristup popravku međuispita izvodi se kontinuirano. Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: od (1) do (5)

Preddiplomski studij: politehnika Diplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1.L. Majetić, Ergometodika, Pedagoški fakultet u Rijeci, Rijeka, 1997.

Izborna literatura: 1.P. Naville, U susret automatiziranom društvu, ŠK, Zagreb, 1979.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave je obvezno. Nastavnik vodi evidenciju o nazočnosti na predavanjima. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Pisane obavijesti na oglasnoj ploči Odsjeka. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Nakon predavanja.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložnosankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata

1. Uvod: cilj obrazovanja i zadaća učitelja; značenje politehnike i politehničkog obrazovanja

Nema 2. Životno okružje čovjeka i zadaća

tehnike

,,

3. Tehnička kultura: pojam i razvoj

,,

4. Pojam i primjeri sustava

,,

5.

Životni prostor čovjeka ,,

6. Relativnost vremena i uzroci promjena

,,

7. Lokacije boravka i sadržaj djelovanja čovjeka

,,

8. Sustav i zadaća znanosti

,,

9. Prirodna i djelatna sposobnost

,,

10. Razvoj djelatne sposobnosti

,,

11. Proizvodne i uslužne djelatnosti i određenje pojma tehnike i tehnologije

,,

12. Alati, mehanizmi i aparati

,,

13. Strojevi i agregati

,,

14. Tehničko mišljenje ,,

15. Talent i stvaralaštvo ,,

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Osnove informatike (obavezni kolegij) Studij Preddiplomski sveučilišni studij politehnike Semestar I Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje P+V+S 30 + 0 + 15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave ponedjeljkom od 10,15-13,00 (406/102) Nositelj kolegija dr. sc. Božidar Kovačić Suradnik Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru sa nositeljem kolegija

Kabinet 414 Telefon 051584712 E-mail [email protected]


Pojam i područje izučavanja informatike, Osnovi teorije informacija. Obrada dokumenata. Digitalna računala (pojam i arhitektura). Povjesni razvoj računala. Matematička osnovica rada digitalnih računala (brojevni sustavi). Osnovni logički sklopovi. Memorije računala. Nosioci podataka – eksterene memorije. Ulazno-izlazne jedinice. Softver računala (pojam i vrste). Načini obrade podataka. Organizacija podataka. Pojam i tipovi podataka. Vrste baza podataka. Osnovna i proširena PC konfiguracija. Osnovne naredbe, njihovo pojavljivanje i uporaba u Windows okruženju. Pregled programskih alata i njihova primjena. Leksička, sintaktička i semantička struktura. Pregled naredbi. Jednostavni linijski programi. Programi sa iteracijama. Potprogrami. Matrice. Datoteke podataka. Primjena računala u dokumentaciji. Mreže računala. Informacijski sutavi (pojam, odrednice istruktura). Internet. E-mail. Razvoj informacijske djelatnosti. Informatizacija i socio kulturni razvoj. Primjena informatike u obrazovanju. Pravci razvoja informatike, novi uređaji i mediji.


Nakon zavšetka predmeta studenti će biti sposobni: 1. razlikovati osnovne teorije informacija, 2. usvojiti osnovne vještine neophodne za rad na računalu. 3. razlikovati programske alate i njihovu namjenu 4. za samostalan rad i učenje u području primjene računala (Word, Excel, PowerPoint, Internet, e-mailom), 5. samostalno rješavati jednostavnije programske zadatke (rad sa jednim programskim jezikom).

ukazati na značaj informatizacije, posebno na značaj informatizacije u obrazovanju


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X (na PC-u) X (na PC-u)

Terenska nastava Laboratorijs i rad Mentorski ra Ostalo X (na PC-u) X (na PC-u)



BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,25 10 Kontinuirana provjera znanja 2 40 Praktični rad u laboratorijskim uvjetima 0,75 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Pohađanje nastave je obavezno. Nastavnik vodi evidenciju o pohađanju nastave te o redovitom izvršavanju obveza vježbi, za svakog studenta. Pravovremeno izvršavanje obveza nastave (predavanja, vježbe i aktivno sudjelovanje na vježbama) istovjetno je urednom pohađanju nastave. Studenti polažu sva kolokvija iz teorije i praktičan rad na računalu. Pristup popravku međuispita Studenti imaju pravo pristupiti popravku jedne od provjera tijekom semestra (praktičan rad na računalu, 1 ili 2 kolokvij iz teorije)

Završni ispit Na završnom ispitu moguće je skupiti maksimalno 30 ocjenskih bodova. Završni ispit je položen ako student ostvari 50% uspješnosti. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

Preddiplomski studij: Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: S. Muštra, Osnove korištenja osobnog računala, Poslovna knjiga, Zagreb, 1993. S. Šavle, Windows me (Millenium Edittion), Adamić, Rijeka, 2001. S. Šavle, Word 2002, Adamić, Rijeka, 2002. S. Šavle, Excel 2003, Adamić, Rijeka, 2004. S. Šavle, Access 2003, Adamić, Rijeka, 2004. J. Habraken (prijevod K. Čordaš), Microsoft PowerPoint 2002, Miš, Zagreb, 2002

Izborna literatura: D. Stanković, Informatički priručnik: Windows XP, Word 2002, Excel 2003, Adamić, Rijeka, 2003. Set literature firme Pentium d. d. Vinkovci - Windows, Word, Excel.


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave je obavezno. Nastavnik vodi evidenciju o pohađanju nastave te o redovitom izvršavanjuobveza vježbi, za svakog studenta. Pravovremeno izvršavanje obveza nastave (predavanja, vježbe i aktivno sudjelovanje na vježbama) istovjetno je urednom pohađanju nastave. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Sve informacije relevantne za kolegij studenti će dobiti putem oglasne ploče pri Odsjeku za politehniku ili preko tajnOdsjeka za politehniku. Osim toga sve relevantne informacije studentima će se proslijediti na fakultetsku adresu elektroničke pošte, koju studenti obvezno moraju otvoriti, a najvažnije obavijesti će se postavljati i na fakultetsko wesjedište. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Kontakt s nastavnikom studenti mogu ostvariti putem adrese elektroničke pošte i putem redovitih tjednih konzultacij(navedenih u točki I).



studenata

1. Informatika - pojam, područje i predmet izučavanja, nova zanimanja, inform. doba Obnoviti dosadašnje znanje o Informatici.

2. Digitalna računala (pojam i arhitektura). Povjesni razvoj račinala..

3. Matematička osnovica rada digitalnih računala (brojevni sustavi). Osnovni logički sklopovi

4. Memorije računala. Nosioci podataka – eksterene memorije.

5. Ulazno-izlazne jedinice. Softver računala (pojam i vrste). Načini obrade podataka. Organizacija podataka. Pojam i tipovi podataka.

6. Vrste baza podataka. Osnovna i proširena PC konfiguracija. Osnovne naredbe, njihovo pojavljivanje i uporaba u Windows okruženju.

7. Pregled programskih alata i njihova primjena. Leksička, sintaktička i semantička struktura.

8. Jednostavni linijski programi. Programi sa iteracijama.

9. Potprogrami. Matrice. Datoteke podataka.

10. Osnove programiranja - vježbe



13. Primjena računala u dokumentaciji. Mreže računala. Informacijski sutavi (pojam, odrednice istruktura). ). Internet. E-mail.

14. Razvoj informacijske djelatnosti. Informatizacija i socio kulturni razvoj. Primjena informatike u obrazovanju. Pravci razvoja informatike, novi uređaji i mediji.

15. Provjera znanja

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Matematika 1 (obavezni kolegij) Studij Sveučilišni prediplomski studij politehnike Semestar I. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje P+V+S 45+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak 14,00-16,00 - predavaonica 404 , Srijeda 10,00-13,00 predavaonica 404 Nositelj kolegija Davor Dragičević Suradnik Vrijeme za konzultacije Utorak 16,00-18,00

Kabinet O-320 Telefon 584-658 E-mail [email protected]


Brojevi. Nizovi brojeva. Funkcije. Funkcije realne varijable: zadavanje funkcije, graf funkcije, domena, nultočke, limes funkcije, neprekidnost, asimptote. Derivacije: definicija, pravila deriviranja, tablične derivacije, derivacije složenih funkcija, derivacija višeg reda, diferencijal, Taylorov red. Primjena derivacija: geometrijska svojstva, tangenta i normala, L’ Hospitalovo pravilo, ekstremi i monotonost, točke infleksije, konveksnost i konkavnost, analiza grafa funkcije. Vektori: definicija, operacije, koordinatizacija, skalarni, vektorski i mješoviti produkt i primjene. Analitička geometrija ravnine i prostora.


Očekuje se da nakon odslušanog kolegija i položenog ispita studenti: - mogu analizirati konvergenciju niza realnih brojeva - mogu određivati limes funkcije - da su svladali račun derivacija - da znaju primjeniti diferencijalni račun u ispitivanju svojstava funkcija - da su svladali vektorski račun i njegove primjene

- da su svladali osnovne koncepte analitičke geometrije


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo


AKTIVNOST K�JA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVI�A MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave Kontinuirana provjera znanja 70 ZAVRŠNI ISPIT 30 UKUPNO 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Tokom semestra održati će se tri kolokvija. Na svakom kolokviju student može ostvariti najviše 20 bodova. Završnom ispitu mogu pristupiti samo oni studenti koji su ostvarili najmanje 5 bodova na svakom kolokviju. Također nakon svakih predavanja će biti objavljeni zadaci za samostalan rad. U toku semestra svaki student će dvaput biti prozvan na ploču gdje će prezentirati rješenja nekih od tih zadataka, objašnjavajući postupak profesoru i ostalim studentima. Prezentirajući rješenja zadataka za samostalan rad, svaki student može ostvariti najviše 10 bodova tokom semestra. Pristup popravku međuispita m

Svaki student na kraju semestra ima pravo pristupiti ispravku najviše jednog kolokvija. Pritom će se rezultat popravka kolokvija uzimati kao konačan. Završni ispit Završni ispit je usmeni ispit na kojem student može ostvariti najviše 30 bodova. Smatra se da je student prošao usmeni ispit ako je na njemu ostvario bar 10 bodova. UKUPNA OCJENA USPJEHA:

Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje konačna ocjena:




IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

B. P. Demidovič: Zadaci I riješeni primjeri iz više matematike s primjenom na tehničke nauke. Ivan Slapničar: Matematika 1- zbirka zadataka.

Izborna literatura:


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave nije obavezno.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Predavanja i konzultacije.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Predavanja, konzultacije, e-mail.



studenata

1. Brojevi. Nizovi. 2. Funkcije realne varijable I

3. Funkcije realne varijable II

4. Derivacije I

5. Derivacije II

6. Derivacije III, 1.kolokvij

7. Derivacije IV

8. Primjene derivacija I

9. Primjene derivacija II

10. Primjene derivacija III

11. Vektori I, 2. kolokvij

12. Vektori II

13. Analitička geometrija I

14. Analitička geometrija II

15. Analitička geometrija III, 3.kolokvij

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Mehanika (obavezni) Studij Preddiplomski sveučilišni studij politehnike Semestar I. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje P+V+S 60+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave ponedjeljak od 12,15-13,00 predavaonica 404, ponedjeljak od 8,15-12,00

predavaonica 404 Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Furio Traven Suradnik Tea Marohnić, asistentica Vrijeme za konzultacije po dogovoru

Kabinet F-135 Telefon 051/265 - 722 E-mail [email protected] ; [email protected]


Temeljni pojmovi statike: pojam, vrste i grafički prikaz sila. Aksiomi statike. Komplanarni sustavi sila. Sastavljanje sila. Rastavljanje sila. Moment sile i par sila. Statički uvjeti ravnoteže tijela. Prostorni sustavi sila. Težišta linija, površina i tijela. Stabilnost. Rešetkasti i gredni nosači. Trenje klizanja. Otpor pri kotrljanju.


Naučiti studente odabrane sadržaje statike apsolutno krutog tijela, koji čine neposrednu osnovu tehničkih kolegija politehničkog studija. Rješavanjem numeričkih zadataka, u sklopu vježbi, uvesti studente u prvu primjenu izučavanih sadržaja.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x - x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo - - - -




Pohađanje nastave 1,5 0 Kontinuirana provjera znanja (2 međuispita) 3 70 (35, 35) ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Kontinuirana provjera znanja sastoji se od dva pismena kolokvija na kojima se prolaznost određuje na sljedeći način: 0-49% nedovoljan (1), 50-62% dovoljan (2), 63-75% dobar (3), 76-88% vrlo dobar (4), 89-100% izvrstan (5). Svaki kolokvij sudjeluje sa 50% u ocjenskim bodovima za tu aktivnost. Pristup popravku međuispita Moguć jednom ukoliko student nije zadovoljio na međuispitu. Ukoliko ni tada ne prođe, piše sveukupno gradivo na pismenom dijelu završnog ispita. Završni ispit Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela. Pismeni dio nije obavezan ukoliko su studenti kroz semestar položili oba međuispita. Ukoliko nisu položili međuispite, pismeni ispit se boduje kao i međuispite. Usmeni dio je obavezan za svih. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:




IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Brnić, J.: Statika, Sveučilište u Rijeci, Rijeka, 2004. Muftić, O.: Statika, Školska knjiga, Zagreb, 1989.

Izborna literatura: Brnić, J.: Mehanika i elementi konstrukcija, Tehnički fakultet u Rijeci, Rijeka, 1995.


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave je obavezno i o tomu se vodi evidencija. Pohađanje nastave se ne ocjenjuje. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Usmeno na nastavi, na konzultacijama, putem elektroničke pošte, preko oglasne ploče i putem tajnice Odsjeka za politehniku. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Na terminima konzultacija.


VI. POPIS TEMA

Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Uvod. Podjela mehanike. Aksiomi mehanike. Prostor, vrijeme, masa, sila. Kolinearni sustav sila. Ravnoteža.

Poznavanje gradiva srednje škole.

2. Komplanarni sustavi sila. Konkurentni sustav sila. Grafičko, grafoanalitičko i analitičko rješavanje problema. Uvjeti ravnoteže.

Savladati gradivo iz prethodnog predavanja.

3. Lančani poligon. Definicija momenta sile. Varignonov teorem. Sustav paralelnih sila. Spreg sila. Karakteristike sprega sila. Paralelni pomak sile.


4. Opći sustav sila u ravnini. Grafičko i analitičko određivanje rezultante. Uvjeti ravnoteže. Savladati gradivo iz prethodnog predavanja.

5. Tipovi veza. Rastavljanje sile u tri komponente. Grafičko, grafoanalitičko i analitičko rješenje.


6. Prostorni sustavi sila. Konkurentni sustav sila u prostoru. Uvjeti ravnoteže. Opći sustav sila u prostoru.


7. Invarijante. Uvjeti ravnoteže. Tipovi veza. Savladati gradivo iz prethodnog predavanja.

8. Težišta. Težište linija. Težište površina. Savladati gradivo iz prethodnog predavanja.

9. Težište površina. Težište tijela. Pappus-Guldinova pravila. Savladati gradivo iz prethodnog predavanja.

10. Rešetkasti nosači. Metoda presjeka čvorošta. Cremonin plan sila. Savladati gradivo iz prethodnog predavanja.

11. Grede. Vrste opterećenja. Obična greda. Dijagrami momenata savijanja, poprečnih i uzdužnih sila.


12. Grede s prepustima. Konzole. Dijagram momenata savijanja, poprečnih i uzdužnih sila. Savladati gradivo iz prethodnog predavanja.

13. Gerberove grede. Okvirni nosači. Savladati gradivo iz prethodnog predavanja.

14. Trenje. Trenje klizanja. Jednostrani i dvostrani klin. Trenje na vijku. Savladati gradivo iz prethodnog predavanja.

15. Tarenice. Kočnice. Trenje u užetu. Remenice. Trenje kotrljanja. Savladati gradivo iz prethodnog predavanja.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Tehničko crtanje 1 (obavezni) Studij Preddiplomski sveučilišni studij politehnike Semestar I. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje P+V+S 30+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave utorkom od 10,15-14,00, predavaonica 408 Nositelj kolegija Izv. prof. dr. sc. Ante Bukša Suradnik Tea Marohnić, asistentica Vrijeme za konzultacije po dogovoru

Kabinet 212 na Pomorskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, F-135 Telefon 051/338-411 E-mail [email protected] ; [email protected]


Kolegij sadrži pravila i preporuke ISO i DIN normi za oblikovanja tehničkog crteža (crte, formati i mjerila). Ortogonalno projiciranje na dvije i tri ravnine (točke, dužine, ravnine i tijela). Prostorno predočavanje oblika (izometrijska, dimetrijska i kosa projekcija). Crtanje presjeka i kotiranje.


Studenti će nakon položenog ispita biti u stanju: 1. Razlikovati ISO norme inženjerske grafike i pravila izrade tehničkog crteža. 2. Opisati i primijeniti ortogonalnu i prostornu projekciju. 3. Objasniti i primijeniti presjeke i kotiranje. 4. Čitati gotove i izraditi nove tehničke crteže jednostavnih strojnih elemenata sa svim potrebnim podacima za izradu.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo - - - x




Pohađanje nastave 2 0 Grafički programi (izvan nastave) 1 20 Kontinuirana provjera znanja 1 50 (25,25) ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 5 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave kroz dva međuispita. Međuispiti se sastoje od riješavanja zadanih grafičkih zadataka. Za izlazak na završni ispit oba međuispita moraju biti pozitivno ocijenjeni. Pristup popravku međuispita Popravku međuispita je moguće pristupiti na kraju semestra. Završni ispit Završnom ispitu moguće je pristupiti samo ukoliko su pozitivno ocijenjeni grafički programi koje student izrađuje tijekom vježbi i samostalno kod kuće, te oba međuispita. Završni ispit sastoji se samo od usmenog dijela. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:




IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. Bukša, A., Grafičke komunikacije – Zbirka zadataka, Rijeka, Pomorski fakultet, 2001. 2. Koludrović, Ćiril, Tehničko crtanje u slici s kompjuterskim aplikacijama, 5. Prer. i dop. izd. Rijeka,

Autorska naklada Koludrović Ć. i R., 1994.

Izborna literatura: 1. Marunić, Gordana, Elementi inženjerske grafike, Rijeka,Tehnički fakultet, 1998. 2. Bogolyubov, S., Exercises in machine drawing, Moscow, Mir Publishers, 1989. 3. Duff J. - Ross W., Freehand Sketching: For Engineering Desing, London, An International

Thomson Publishing, 1995. 4. Lamit, L. – Kitto, K., Principles of Engineering Drawing, St. Paul, West Publishing Company,

1994. 5. Prebil, Ivan, Tehnična dokumentacija, Ljubljana, Tehniška založba Slovenije, 1995.


POHAĐANJE NASTAVE Obavezno pohađanje predavanja i vježbi. Student koji nije prisutan predavanjima i vježbama više od 70% od ukupnog broja sati ne može pristupiti ispitu. Student je dužan izraditi samostalni grafički program. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Sve informacije relevantne za kolegij studenti će dobiti putem oglasne ploče pri Odsjeku za politehniku ili preko tajnice Odsjeka za politehniku. Osim toga sve relevantne informacije studentima će se proslijediti na fakultetsku adresu elektroničke pošte, koju studenti obvezno moraju otvoriti, a najvažnije obavijesti će se postavljati i na fakultetsko web-sjedište. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Kontakt s nastavnikom studenti mogu ostvariti putem adrese elektroničke pošte i putem redovitih tjednih konzultacija.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno jesankcijama predviđenim važećim aktima! Rokovi za predaju vježbi i za obavljanje završnog ispita su na kraju semestra u dogovoru s nosiocem kolegija.

VI. POPIS TEMA Tjedan

Tema Prethodna priprema studenata

1. Pojam grafičkog komunikaciranja (teh. crtež, dijagrami, grafički simboli, računalna grafika i sl.), nastavni sadržaji i literatura.

2. Osnovne norme u grafičkim komunikacijama (crte, formati, mjerila i sastavnice).


3. Ortogonalno projiciranje na dvije ravnine točke, dužine, pravca i ravnine. Savladati gradivo iz prethodnog predavanja i nacrtani nacrti s prethodnih vježbi.

4. Ortogonalno projiciranje na tri ravnine točke, dužine, pravca i ravnine. Savladati gradivo iz prethodnog predavanja i nacrtani nacrti s prethodnih vježbi.

5. Ortogonalno projiciranje geometrijskih tijela. Savladati gradivo iz prethodnog predavanja i nacrtani nacrti s prethodnih vježbi.

6. Ortogonalno projiciranje na dvije ravnine kada se predmet nalazi u prvom i trećem kvadrantu (projekcija E i projekcija A).

Savladati gradivo iz prethodnog predavanja i nacrtani nacrti s prethodnih vježbi.

7. Ortogonalno projiciranje na tri ravnine kada se predmet nalazi u prvom, petom, trećem i sedmom oktantu (projekcija E i projekcija A).


8.

Crtanje presjeka: - crtanje šrafura - puni presjek - presjek s više presječnih ravnina - djelomičnog presjeka - polovičnog presjeka - zaokrenutog presjeka


9.

Kotiranje: - osnovna pravila - elementi kote (mjernica, kotni broj, strelica, pomoćna mjerna crta)

Znakovi kod kotiranja - kotiranje promjera - kotiranje kugle - kotiranje polumjera - kotiranje kvadrata

Osnove za kotiranje Vrste kotiranja

- usporedno kotiranje - lančano kotiranje - kombinirano kotiranje


10. Ortogonalno projiciranje složenih strojnih elemenata u prvom kvadrantu i petom oktantu.


11. Prostorno predočavanje oblika. Perspektivna slika. Aksonometrijske projekcije.


12. Skraćena konstrukcija elipse i konstrukcija elipse pomoću konjugiranih promjera. Konstrukcija kocke u izometriji, dimetriji i kosoj projekciji.


13. Crtanje izometrijske projekcije (korekcija programskih zadataka) Savladati gradivo iz prethodnog predavanja i nacrtani nacrti s prethodnih vježbi.

14. Crtanje dimetrijske projekcije (korekcija programskih zadataka) Savladati gradivo iz prethodnog predavanja i nacrtani nacrti s prethodnih vježbi.

15. Crtanje kose projekcije (korekcija i primanje programskih zadataka) Savladati gradivo iz prethodnog predavanja i nacrtani nacrti s prethodnih vježbi.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Matematika 3

Studij Preddiplomski sveučilišni studij politehnike

Semestar III.

Akademska godina: 2013/2014

Broj ECTS-a 4

Nastavno opterećenje P+V+S 30 + 30 + 0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave 13:00 – 14:35 (ponedeljak: Odjel za matematiku; soba O – 360; srijeda: FFRI)

Nositelj kolegija dr.sc. Milena Sošić

Suradnik Ivona Novak

Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak: 17 – 18 sati i četvrtak: 15 – 16 sati

Kabinet O -307

Telefon 584 – 673 (051)

E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA

Funkcije s više varijabli. Pojam funkcije s dvije i više varijabli: limes i neprekidnost funkcije. Parcijalne derivacije,

geometrijska interpretacija diferencijala, totalni diferencijal funkcije. Derivacije i diferencijali višega reda. Teorem srednje

vrijednosti. Taylorov teorem. Ekstremne vrijednosti funkcije. Dvostruki integrali: izračunavanje i primjena. Trostruki

integrali: izračunavanje i primjena. Krivuljni integral prve i druge vrste i njegova primjena. Plošni integral prve i druge vrste.

Teoremi integralnog računa. Veza između krivuljnog integrala prve i druge vrste. Veza između plošnog integrala prve i druge

vrste. Greenov teorem. Teorem Green Gauss Ostrogratskog. Stoksova formula. Skalarno i vektorsko polje: osnovni

operatori, izvedeni operatori i njihova svojstva. Primjena vektorske analize. Redovi funkcija. Fourierov red. Taylorov red.

Diferencijalne jednadžbe. Egzaktn diferencijalne jednadžbe. Parcijalne diferencijalne jednadžbe.


Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni raspolagati i argumentirano primijeniti osnovna znanja iz matematike, te

će pomoću njih dalje razvijati sposobnost logičkog zaključivanja.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

x X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo: vježbe

X




Pohađanje nastave 0,24 -

Kontinuirana provjera znanja 2.56 70

ZAVRŠNI ISPIT 1,20 30

UKUPNO 100

Detaljna razrada načina praćenja i ocjenjivanja studenata:

Pohađanje nastave (10 boda)

Student je obvezan prisustvovati na najmanje 18 sati predavanja i 18 sati vježbi, (što korenspondira

9 radnih tjedana i čini 60% od ukupnog broja sati predavanja, tj. po semestru).

Od 10 boda predviđenih za ovu kategoriju najviše 5 boda se dodjeljuje za prisustvovanje

predavanjima i najviše 5 boda za prisustvovanje vježbama.

Dodjela bodova

Zbrajaju se radni tjedni u semestru za koje student nije izostao s nastave (predavanja / vježbe)

te se dodjeljuju bodovi prema sljedećem kriteriju:

bodovi radni tjedni

1 9 - 10,

2 11,

3 12,

4 13,

5 14 - 15.

mailto:[email protected]

Aktivnost u nastavi (15 boda)

U ovoj kategoriji će se ocjenjivati aktivnost sudjelovanja studenta na vježbama, čime će se

ocjenjivati njegova pripremljenost i motiviranost za nastavu.

Aktivnost studenta na vježbama se ocjenjuje kroz kratke testove znanja.

Testovi znanja se ocjenjuju postotkom u rasponu od 0% do 100% - mogu se provoditi svaki radni

tjedan i maksimalno mogu trajati do 15 minuta.

Dodjela bodova

Na kraju semestra izračunati će se aritmetička sredina postignutih postotaka te će dodjeljivati

bodovi tako da se dobivena aritmetička sredina pomnoži sa 15 (maksimalni broj bodova ove

kategorije) i dijeli sa 100.

Kontinuirana provjera znanja (15 bodova)

Kontinuirana provjera znanja se provodi na predavanjima kroz kratke testove znanja, kojima se

ocjenjuje kontinuirana pripremljenost studenta za nastavu.

Testovi znanja se ocjenjuje postotkom u rasponu od 0% do 100% - mogu se provoditi svaki radni

tjedan i maksimalno mogu trajati do 20 minuta.

Dodjela bodova

Na kraju semestra izračunati će se aritmetička sredina postignutih postotaka te će dodjeljivati

bodovi tako da se dobivena aritmetička sredina pomnoži sa 15 (maksimalni broj bodova ove

kategorije) i dijeli sa 100.

Pismeni ispit (kolokviji) (30 bodova)

Tijekom semestra u sklopu vježbi će se održati dva kolokvija, koji se ocjenjuju postotkom u rasponu

od 0% do 100%.

Termin održavanja kolokvija biti će prethodno najavljen.

Studenti su obavezni pristupiti kolokvijima - neće se održavati popravni kolokviji.

Ako student ne pristupi kolokviju, onda će se tretirati da je na tom kolokviju postigao postotak od

0%.

Dodjela bodova

Izračunava se aritmetička sredina (postignutih postotaka iz ove kategorije) koja se množi sa 30

(maksimalni broj bodova te kategorije) i dijeli sa 100.

Opća napomena

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo

pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju

kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti

Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave i obuhvaća gore navedene kategorije (pohađanje

nastave: predavanja i vježbi; provjere znanja predavanja i vježbi i kolokviji).

Pristup popravku međuispita

Studenti su obavezni pisati svaku provjeru znanja na predavanjima i vježbama (koje se prethodno ne moraju

najavljivati) kao i kolokvije (koji će biti prethodno najavljeni). Tijekom semestra provjere znanja i kolokviji neće

se ponavljati niti će se imati mogućnost njihovih popravaka. Ako student ne pristupi nekoj provjeri znanja ili

kolokviju, onda će se tretirati da je na toj provjeri znanja (kolokviju) postignut postotak od 0 %.

Popravni ispit

sastoji se od pismenog i usmenog dijela i obuhvaća cjelokupno gradivo iz kolegija Matematika 3.

Uvjet izlaska na usmeni dio popravnog ispita je da se na pismenom dijelu popravnog ispita ostvari

prolaznost od barem 50 %.

Završni ispit

Završni (usmeni) ispit (30 bodova)

Završni ispit je usmeni ispit. Student odgovara na tri pitanja i za odgovor na svako pitanje može

dobiti najviše 10 bodova prema sljedećem kriteriju:

bodovi: kriterij:

4 zadovoljava minimalne kriterije

6 prosječan sa primjetnim greškama

8 iznad prosjeka sa ponekom greškom

10 izuzetan odgovor

UKUPNA OCJENA USPJEHA:

Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se

konačna ocjena:


80 do 100 ocjenskih bodova 5 A

70 do 79,9 ocjenskih bodova 4 B

60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C

50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D

40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E

30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX

0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F








IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

1. S. Kurepa, Matematička analiza II i III, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.

Izborna literatura:

1. B.P: Demidovič i ostali., Zadaci i riješeni primjeri iz više matematike: s primjenom na tehničke

nauke, Tehnička knjiga, Zagreb, 2003.

2. V.P. Minorski, Zbirka zadataka iz više matematike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990


POHAĐANJE NASTAVE

Student je obvezan prisustvovati na najmanje 18 sati predavanja i 18 sati vježbi, (što korenspondira 9 radnih

tjedana i čini 60% od ukupnog broja sati predavanja, tj. po semestru).

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Na nastavi ili pomoću web stranica.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Na nastavi, pomoću e-maila ili telefonom.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je

sankcijama predviđenim važećim aktima!

Redoviti završni ispitni rokovi iz kolegija Matematika 3 održati će se na Odjelu za matematiku u sobi O-307:

10. veljače 2014. god. u 10 sati. 24. veljače 2014. god. u 10 sati.

Izvanredni ispitni rok iz kolegija Matematika 3 održati će se:

2. travnja 2014. god. u 14 sati.

Termini održavanja popravnih ispita (Odjel za matematiku)

pismeni dio ispita: usmeni dio ispita:

10. veljače 2014. god. u 8:30 sati 11. veljače 2014. god. u 10 sati

24. veljače 2014. god. u 8:30 sati 25. veljače 2014. god. u 10 sati

2. travnja 2014. god. u 14 sati 3. travnja 2014. god. u 14 sati

Najveća moguća ocjena za studente koji pristupaju popravnom ispitu je dovoljan (2) E.


studenata

1. Ponavljanje gradiva; upoznavanje studenata s izvedbenim planom i programom i

načinom prikupljanja bodova.

Pojam funkcije s više varijabli

2. Područje definicije funkcije: nivo-linije i nivo-plohe.

Otvoreni skupovi

3. Neprekidnost funkcije

4. Limes funkcije.

Parcijalne derivacije

5. Geometrijska interpretacija diferencijala. Totalni diferencijal funkcije.

Derivacija i diferencijali višeg reda.

6. Teorem srednje vrijednosti.

Taylorov teorem.

7. Ekstremne vrijednosti funkcije. Uvjetni ekstremi.

Najveća i najmanja vrijednost funkcije.

8. Tangencijalna ravnina i normala.

9. Vektorska analiza: skalarno i vektorsko polje.

Parametrizacija Jordanovog luka.

10. Derivacija skalarnog i vektorskog polja u smjeru vektora.

11. Krivuljni integral 1. i 2. vrste i njihova primjena.

12. Plošni integral 1. i 2. vrste i njihova primjena.

13. Greenov teorem. Teorem Green Gauss Ostrogratskog.

Stoksova formula.

14. Redovi funkcija. Taylorov red.

Fourierov red.

15. Diferencijalne jednadžbe.

Egzaktne diferencijalne jednadžbe.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Elementi strojeva 1 (obavezni kolegij) Studij Sveučilišni preddiplomski studij politehnike Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje P+V+S 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave ponedjeljak od 10,15 – 12,45 sati – predavaonica 141 Nositelj kolegija Dr. sc. Zvonimir Kolumbić, red. prof. Suradnik Goran Salopek, prof. Vrijeme za konzultacije p,u,s,č: 13 – 15h

Kabinet F - 136 Telefon 051 214-214, 091 / 767 1469 E-mail [email protected]


Uvod u strojarske elemente Usvajane strojarskih elemenata Nerastavljivi spojevi Zavareni i zalemljeni spojevi Rastavljivi spojevi Vijčani spojevi Brtvljeni spojevi Elementi cjevovoda


Naučeno nazivlje potrebno za komuniciranje te razumijevanje i sposobnost opisa konstrukcijskih oblika svojstava i funkcioniranja obuhvaćenih elemenata strojeva. Usvajanje osnovnih znanja potrebnih za proračune odabranih elemenata strojeva uz korištenje literature.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X




Pohađanje nastave - - 6 zadataka 1 30 2 kolokvija 1 30 ZAVRŠNI ISPIT 2 40 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova za pristupanje završnom ispitu. Na završnom ispitu student izlaže jedan odabrani od tri izrađena seminarska rada. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%). Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:


80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocje�skih bodova 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D 40 do 49,9 ocjenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Decker K.-H.: Elementi strojeva, Tehnička knjiga, 2006 (1987). Jelaska D.: Elementi strojeva – skripta za studente Industrijskog inženjerstva; Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, 2005. http://www.fesb.hr/~djelaska/documents/ES-skripta-760.pdf Kolumbić Z., Dunđer M.: Materijali; Alfa, Zagreb, 2013 (u štampi). Kolumbić Z., Dundjer M., Salopek G.: Elementi strojeva 1; https://www.ffri.hr/~zvonimir/ElementiStrojeva1/index.html – u radu Pandžić J., Pasanović B.: Elementi strojeva – udžbenik s DVD-om za 2. razred tehničkih škola u području strojarstva i brodogradnje; Neodidacta, 2008.

Izborna literatura: (obratiti se nastavniku) Križan B.: Osnove proračuna i oblikovanja konstrukcijskih elemenata, Školska knjiga, 2008. Haberhauer H., Bodenstein F.: Maschinenelemente – Gestaltung, Berechnung, Anwendung, 16. Auflage; Springer, 2011. Wittel H., Muhs D., Jannasch D., Voßiek J.: Roloff/Matek Maschinenelemente – Lehrbuch und Tabellenbuch – Normung, Berechnung, Gestaltung, 19. Auflage; Vieweg + Teubner, 2009. Muhs D., Wittel H., Jannasch D., Becker M., Voßiek J.: Roloff/Matek Maschinenelemente – Interaktive Formelsammlung auf CD ROM, 8. Auflage; Vieweg, 2006. Muhs D., Wittel H., Jannasch D., Voßiek J.: Roloff/Matek Maschinenelemente – Aufgabensammlung – Aufgaben, Lösungshinweise, Ergebnisse, 14. Auflage; Vieweg, 2007. Messler R. W.: Joining of Materials and Structures From Pragmatic Process to Enabling Technology; Elsevier Butterworth– Heinemann, 2004. Läpple V.: Einführung in die Festigkeitslehre – Lehr- und Ubungsbuch; Viewegs Fachbücher der Technik, 2006. Läpple V.: Lösungsbuch zur Einführung in die Festigkeitslehre – Ausführliche Lösungen und Formelsammlung; Viewegs Fachbücher der Technik, 2007. Hahn B. D., Valentine D. T.: Essential MATLAB for Engineers and Scientists 3rd Edition; Butterworth-Heinemann, 2007. Lombard M.: SolidWorks 2007 Bible; Wiley 2007. McFarlane B.: Beginning AutoCAD 2004; Elsevier-Newnes, 2004.


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave je obavezno i o tome se vodi evidencija.NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti se informiraju preko oglasne ploče i tajnice Odsjeka za politehniku te internet stranice https://www.ffri.hr/~zvonimir/ElementiStrojeva1/index.htmlKONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Predstavnik studenata kontaktira nastavnika preko fiksnog ili mobilnog telefona. Svi studenti razmjenjuju informacije putem e-maila sa profesorom ([email protected]) ili asistentom ([email protected])



studenata

1. Značaj elemenata strojeva, dogovor o pravilima rada i popunjavanje Kartona.

2. Uvod 1 (Strojarski sustavi i elementi strojeva, Proizvodnja elemenata strojeva).

3. Uvod 2 (Podloge iz fizike i matematike; Korištenje računala).

4. Čvrstoća materijala 1 (Opterećenja, naprezanja i deformacije).

5. Čvrstoća materijala 2 (Konstrukcijski materijali; Proračuni elemenata).

6. Usvajanje elemenata 1 (Norme; Geometrija elemenata).

7. Usvajanje elemenata 2 (Tehničko crtanje; Računalno podržano oblikovanje).

8. Nerastavljivi spojevi.

9. Zavareni spojevi.

10. Rastavljivi spojevi.

11. Vijčani spojevi.

12. Posebni spojevi.

13. Statički brtvljeni spojevi.

14. Elementi cjevovoda.

15. Pregled gradiva i zaključak.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Energetika 1 (obavezni) Studij Sveučilišni preddiplomski studij politehnike Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje P+V+S 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom od 10,15 do 13,00 sati, predavaonica 140 Nositelj kolegija Mr.sc. Luka Majetić Suradnik Vrijeme za konzultacije Iza predavanja

Kabinet 137 Telefon 265-723 E-mail


Opća definicija energije i energetike. Značaj mehaničkoga rada u procesima pretvaranja energije. Temeljni oblici energije. Pojavna stanja temeljnih oblika energije: potencijalno i kinetičko stanje. Opći model pretvorbe energije u mehanički rad i električnu energiju. Kvantiteta i kvaliteta pretvorbe energije. Primarni i iskoristivi, prirodni izvori energije. Zalihe izvora energije. Stanje izvora energije u Hrvatskoj. Struktura i udio energetskih izvora u Hrvatskoj i njihov utjecaj na okoliš. Mehanička energija: voda rijeka, plima i oseka i valovi mora, energija vjetra, stlačeni zrak, energija pokretnih čvrstih tijela. Struktura hidroelektrane. Mehanički rad turbostrojeva. Stupnjevi pretvorbe energije u mehanički rad. Konstrukcijske specifičnosti vodnih turbina: specifični broj okretaja, reguliranje broja okretaja, izvedba aspiratora, pojava kavitacije. Pelton, Francis i Kaplan vodne turbine. Izbor tipa vodne turbine u funkciji vodenog pada, količine protoka vode i specifičnog broja okretaja. Postrojenje za korištenje energije plime i oseke i valova mora. Vjetrene elektrane. Energija stečenog zraka. Energija čvrstih tijela. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Steći sustavna znanja o temeljnim pojmovima energije i načinu pretvorbe izvora mehaničke energije u mehanički rad. Moći izraditi bilancu potrošnje energije jednostavnijeg energetskog sustava.


Predavan�a Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x Terenska n�stava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo


AKTIVNOST KOJA �E OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS


Seminarski rad 1 20 Kontinuirana provjera�znanja 2 50 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 5 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti se ne provode. Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita nema. Završni ispit se izvodi u obliku testa znanja. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:

Preddiplomski studij: politehnika Diplomski studij:

80 do 100 ocjenskih bodova 5 A 70 do 79,9 ocje�skih bodov� 4 B 60 do 69,9 ocjenskih bodova 3 C 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 D 40 do 49,9 o�jenskih bodova 2 E 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 29,9 ocjenskih bodova 1 F


IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1.P. Stojić, Hidroenergetika, Građevinski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 1995. 2.H. Požar, Osnove energetike 1, ŠK, Zagreb, 1992.

Izborna literatura: 1.B. Udovičić, Elektroenergija, ŠK, Zagreb, 1993.


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave je obvezno. Nastavnik vodi evidenciju nazočnosti na predavanjima. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Pisane obavijesti na oglasnoj ploči Odsjeka. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Nakon predavanja

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Uvjet za pristupanje završnom ispitu je predaja projektnog zadatka samostalnog rada studenta.

VI. POPIS TEMA Tjedan Tema - predavanja Prethodna priprema

studenata

1. Uvod: globalni problemi, energija, energetika, mehanički rad, mjerne jedinice

2. Oblici i pojavna stanja energije

3. Pretvorba energije u mehanički rad i prirodni izvori energije

4. Zalihe energije na Zemlji i u Hrvatskoj

5. Pretvorba energije vode u mehanički rad i rad hidroelektrane

6. Eulerova jednadžba turbostrojeva

7. Stupanj pretvorbe energije vode u mehanički rad u vodnim turbinama

8. Specifični broj okretaja vodnih turbiba

9. Aspirator, reguliranje broja okretaja i kavitacija vodnih turbina

10. Pelton, Kaplan i Francis vodna turbina

11. Izbor vodne turbine

12. Energija plime i oseke i valova mora

13. Energija stlačenog zraka i čvrstih tijela

14. Energija vjetra

Tjedan Tema - vježbi

1. Primjeri proračuna potencijalne i kinetičke energije tijela

2. Proračun cijene koštanja grijanja prostorija korištenjem drva

3. Proračun cijene koštanja grijanja prostorija korištenjem lož - ulja

4. Proračun cijene koštanja grijanja prostorija električnom energijom

5. Proračun zalihe energije

6. Proračun kontinuiteta protoka tekućine

7. Eksperimentalna potvrda jednadžbe kontinuiteta protoka tekućine

8. Primjeri proračuna snage vodnog toka i stupnja pretvorbe energije

9. Proračun specifičnog i stvarnog broja okretaja vodne turbine

10. Primjer proračuna parametara Pelton turbine

11. Primjer proračuna izbora vrste vodne turbine

12. Primjer proračuna snage i stupnja djelovanja vjetrenjače

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija: Elektrotehnika 1 (obavezni kolegij)

Studij: Sveučilišni preddiplomski studij politehnike

Semestar: III.

Akademska godina: 2013./2014.

Broj ECTS-a: 4

Nastavno opterećenje (P + V + S): 30 + 15 + 0

Vrijeme i mjesto održavanja nastave: Utorkom od 10:15h do 13:00h, predavaonica F-141

Nositelj kolegija: mr. sc. Gordan Đurović

Vrijeme za konzultacije: srijedom i petkom od 1100h do 1200h

Kabinet: F-219

Telefon: 051/265-606

E-mail: [email protected]


Elektricitet i struktura tvari. Električno polje. Gaussov zakon. Električni potencijal. Materija u električnom polju. Kondenzatori. Osnovni elementi strujnih krugova. Osnovni zakoni strujnih mreža. Izvori napona i izvori struje. Metode analize istosmjernih stujnih mreža. Snaga i energija istosmjerne struje. Osnove elektromagnetizma. Osnovni zakoni elektromagnetizma. Elektromagnetska indukcija.


Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni argumentirano definirati i primijeniti osnovne zakone u elektrotehnici, te će usavršiti sposobnost rješavanje praktičnih problema. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Vježbe Konzultacije Laboratorij x x x x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE

UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 0,3 0 Uspjeh na 1. kolokviju 1 23 Uspjeh na 2. kolokviju 1 24 Uspjeh na 3. kolokviju 1 23 ZAVRŠNI ISPIT 0,7 30 UKUPNO 4 100

IV. LITERATURA Obvezna literatura:

1. G. Đurović: Elektrotehnika 1 - udžbenik, FFRi, 2008. (rukopis) 2. V. Pinter: Osnove elektrotehnike II, Tehnička knjiga, Zagreb, 1994. 3. G. Đurović: Elektrotehnika 1 - zbirka zadataka, ŠK d.d., Zagreb, 2004.

Izborna literatura: 1. M. Essert i Z. Valter, Osnove elektrotehnike, Tehnička knjiga, Zagreb, 1990.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su obvezni pohađati nastavu u najmanjem iznosu od 70% ukupnog broja sati direktne nastave. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Sve informacije studentima nalaze se na službenim stranicama predmeta na mudri.uniri.hr KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Predmetni se nastavnik može kontaktirati putem e-maila: [email protected]

VI. POPIS TEMA 15.10.2013. Uvodno predavanje. Elektricitet i struktura tvari. Električno polje. 22.10.2013. Gaussov zakon. Električni potencijal. 29.10.2013. Materija u električnom polju. Kondenzatori. 05.11.2013. 1. kolokvij – (elektrostatika) 12.11.2013. Osnovni elementi i osnovni zakoni strujnih krugova. Rješavanje složenih otporničkih mreža. 19.11.2013. Izvori napona i struje, dijelovi strujnih mreža. Metode analize strujnih mreža (izravna primjena Kirchhoffovih zakona). 26.11.2013. Metode analize strujnih mreža (metoda struja petlji). 03.12.2013. Metode analize strujnih mreža (Theveninov teorem). 10.12.2013. 2. kolokvij – (elektrodinamika) 17.12.2013. Magnetizam i magnetsko polje. Osnovni zakoni elektromagnetizma. 07.01.2014. Biot-Savartov zakon. Elektromagnetska indukcija. 14.01.2014. Energija magnetskog polja. Magnetski krugovi. 21.01.2014. 3. kolokvij – (elektromagnetizam)

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Kemijske osnove tehnologije 1 (obavezni kolegij) Studij Sveučilišni preddiplomski studij politehnike Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje P+V+S 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtkom od 11,15 do 14,00, predavaonica 141 Nositelj kolegija doc. dr. sc. Neda Fanuko Suradnik Vrijeme za konzultacije četvrtkom od 14,00 – 16,00

Kabinet 135 Telefon E-mail [email protected]


Povezanost kemijskih i fizikalnih veličina. Osnovne mjerne jedinice u kemiji i osnovni zakoni stehiometrije. Zakon o očuvanju mase. Mol. Računanja na temelju kemijskih reakcija. Struktura tvari: građa atoma, atomi, molekule, smjese, kemijska veza (kovalentna veza i ionska veza), reaktivnost tvari, periodni sustav elemenata, značajke tvari kao posljedica strukturnih svojstava i kemijske veze, vodikova veza. Kemijska kinetika: brzina kemijske reakcije, red reakcije, kataliza (homogena i heterogena kataliza), katalizatori i inhibitori, enzimatska kataliza, primjena u tehnologiji. Kemijska ravnoteža: konstante kemijske ravnoteže, Le Chatelierov princip, primjena u tehnologiji (Haber – Boschov postupak sinteze amonijaka). Ravnoteža faza: pojam faze, fazno pravilo, fazni dijagram, anomalija vode, tehnološki postupci na osnovi ravnoteže faza (destilacija, rektifikacija, kristalizacija). Otopine: pojam otopina, vodene otopine, koncentracije otopina, elektroliti i neelektroliti, koligativna svojstva otopina (tlak para, sniženje ledišta, povišenje vrelišta, osmotski tlak), difuzija i osmoza, elektrolitska disocijacija, kiseline i baze, pH, ravnoteže u vodenim otopinama, konstanta disocijacije, ionski produkt vode, reakcije neutralizacije. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Sposobnost uočavanja međusobne povezanosti i uzročno-posljedičnih veza prirodnih procesa kroz računske i praktične zadatke. Upoznavanje s laboratorijskim i proizvodnim radom u tehnologiji.


Predavanja �eminari Konzultacij� Samostalni rad x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x




Pohađanje nastave 0,5 - Kontinuirana pro�jera znanja 2,5 70 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:




IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Filipović, I. i S. Lipanović: Opća i anorganska kemija, I. i II. dio, VIII. izdanje, Školska knjiga Zagreb,

1991. Grdenić, S.: Molekule i kristali, ŠK, Zagreb, 1989. Sikirica, M: Stehiometrija, VI. izdanje, Školska knjiga Zagreb, 1981. Fanuko, N: Kemijske osnove tehnologije I, elektronička skripta. Internetske stranice Filozofskog fakulteta u Rijeci, 2007.

Izborna literatura:

Silberberg, M. S.: Chemistry. The molecular nature of matter and change. McGraw Hill Higher Education Boston.2006.


POHAĐANJE NASTAVE obvezno

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA usmeno i mailom

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA usmeno, mailom, telefonom



studenata

1. Uvod u kolegij. Tvari Frakcioniranje

2. Mjerne jedinice u kemiji

3. Struktura tvari. Građa atoma Elektronska konfiguracija

4. Periodni sustav elemenata

5. Kemijske veze. Kovalentna i vodikova veza Razlikovanje kemijskih

6. Ionska veza. Metalna veza veza

7. 1. kolokvij. Osnovni zakoni stehiometrije Molarna masa - izračun

8. Kinetika kemijskih reakcija

9. Ravnoteža kemijskih reakcija Konstante ravnoteže

10. Tekućine Fazni dijagram vode

11. 2. kolokvij. Otopine Koligativna svojstva ot.

12. Difuzija, osmoza

13. Kvantitativni sastav otopina Izračuni

14. Kiseline i baze Izračunavanje pH

15. Soli Neutralizacija

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Programiranje 1 (obavezni kolegij) Studij Sveučilišni prediplomski studij politehnike Semestar III. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 6 Nastavno opterećenje P+V+S 30+30+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Održavanje u zgradi odjela, Radmile Matejčić 2

Predavanja ponedjeljkom u 8.30, S-032, Vježbe petkom u 12.00, 359 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Ana Meštrović Suradnik Miran Pobar Vrijeme za konzultacije ponedjeljak u 12 sati ili po dogovoru e-mailom

Kabinet 511 Telefon 051 584 716 E-mail [email protected]


Uvod. Osnove C++-a (varijable i dodjela, ulaz i izlaz, tipovi podataka i izrazi). Kontrola tijeka izvođenja programa: Naredba if-else, jednostavnija uporaba petlji: while, do-while, stil programa). Višestruko grananje u programu (logički izrazi, ugnježdena IF naredba, naredba switch). Složenija uporaba petlji: while, do-while, for. Oblikovanje petlji (izlaz iz petlje, ugnježdene petlje, traženje greške u petlji) Polje (array), Strukture, Niz (string). Funkcije (funkcije koje vraćaju vrijednost, pretvorba tipa, funkcije koje definira programer, proceduralna apstrakcija, lokalne varijable). Funkcije tipa void. Proslijeđivanje vrijednosti referencom. Testiranje funkcija. Tehnike traženja grešaka. Nadjačavanje funkcija. Datoteke. Imenici. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Izvoditi osnovne operacije programskog okruženja Koristiti logičke izraze, tipove varijabli i pohranu u memorijski prostor. Razviti algoritam i oblikovati izvedbu za izračunavanje matematičkih funkcija. Konvertirati skup matematičkih tvrdnji u logičke izraze C++-a. Razviti algoritam uporabom konstrukata programskog jezika za odabir. Razviti algoritam i oblikovati izvedbu za ponavljanje niza koraka. Testirati jednostavni program i ispraviti sve sintaktičke i logičke greške. Koristiti standardne funkcije u izvedbi algoritma. Primijeniti hijerarhijski dizajn uporabom funkcija. Pravilno dokumentirati kod prema danom standardu. Razviti i napisati program koji koristi jedno ili više polja za pohranu podataka. Razviti i napisati program koji koristi jednostavnije datoteke za pohranu i traženje podataka. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Sam�stalni rad x T�renska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x




Pohađanje nastave 1 0 Kontinuirana provjera znanja 3 70 ZAVRŠNI ISPI� 2 30 UKUPNO 6 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Aktivnosti koje se boduju i ulaze u ukupni zbroj bodova: jedan kolokvij iz praktičnog dijela, dva kolokvija iz teorije

i 10 kvizova. O načinu bodovanja i terminima međuispita studenti će biti obaviješteni na uvodnom satu. Pristup popravku međuispita Ukoliko je student bio bolestan, uz liječničku potvrdu, dozvoljava mu se pristupanje međuispitu u nekom drugom terminu. Završni ispit Završni ispit odvija se u dva dijela, jedan dio podrazumijeva provjeru znanja za računalom, a drugi dio odnosi se na provjeru teorijskog znanja. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:




IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. Julijan Šribar, Boris Motik: Demistificirani C++, Dobro upoznajte protivnika, Element,

Zagreb, 2001. .

Izborna literatura:

1. Nina Lipljin: Programiranje/1, TIVA Tiskara Varaždin, 2004. 2. Vulin, R.: Zbirka riješenih zadataka iz C-a, Školska knjiga, Zgb, 2003. 3. Walter Savitch: Problem Solving in C++, Pearson Publishing, 2006.


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave je obavezno. Vodi se evidencija prisustva i dozvoljava se do 30% izostanaka s vježbi i do 30% izostanaka s predavanja. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Putem foruma na MudRi sustavu; na službeni e-mail studenta KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Kontaktiranje je moguće nakon nastave za kraća pitanja ili u vrijeme konzultacija. Također, predviđena je komunikae-mailom i na forumu.



studenata

1. Uvodno predavanje. Upoznavanje s pravilima kolegija. Anketa 2. Uvod u programiranje.

Osnove C++-a (varijable i dodjela, ulaz i izlaz, tipovi podataka i izrazi)

3. Logički operatori, logički izrazi, funkcije, Naredbe za grananje toka programa (if naredba, switch naredba).

4. Petlje (for petlja, while petlja, do-while petlja)

5. Složenija uporaba petlji: while, do-while, for. Oblikovanje petlji (izlaz iz petlje, ugniježđene petlje, traženje greške u petlji)

6. Polje (array).

7. Strukture, znakovni nizovi (string)

8. Priprema za ispit iz teorije

9. 1. kolokvij iz teorijskog dijela

10. Funkcije. Bibliotečne funkcije. Uvod u objektno programiranje. Klase

11. Prosljeđivanje vrijednosti referencom, testiranje funkcija.

12. Datoteke

13. Datoteke. Standardni ulaz izlaz

14. Ponavljanje i priprema za kviz

15. Rješavanje problemskih zadataka: simulacije pomoću slučajnih brojeva 2. kolokvij iz teorijskog dijela

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija: Osnove umjetne inteligencije (izborni kolegij)


Semestar: III.


Broj ECTS-a: 2


Vrijeme i mjesto održavanja nastave: Petkom od 1000h do 1200h, predavaonica F-141

Nositelj kolegija: mr. sc. Gordan Đurović

Vrijeme za konzultacije: srijedom i petkom od 1100h do 1200h

Kabinet: F-219

Telefon: 051/265-606

E-mail: [email protected]


Povijesni razvoj umjetne inteligencije. Ekspertni sustavi (zasnovani na pravilima i na okvirima). Upravljanje nepouzdanošću (Bayesianovo pravilo, faktori pouzdanosti). Neizrazito zaključivanje. Neizraziti ekspertni sustavi. Umjetne neuronske mreže (jednoslojne i višeslojne mreže, principi učenja neuronskih mreža). Evolucijsko računanje i genetički algoritmi. Hibridni inteligentni sustavi. Novi trendovi u razvoju umjetne inteligencije.


Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni argumentirano opisati različite pristupe izgradnji sustava s umjetnom inteligencijom, te će razviti logičko mišljenje i sposobnost planiranja rješavanja problema pred kojim se nalaze. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Vježbe Konzultacije Samostalni rad x - x x

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE

UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

Kolokvij 1 - Ekspertni sustavi 0,4 20 Kolokvij 2 - Fuzzy logika i neuronske mreže 0,2 10 Samostalan zadatak – izrada ekspertnog sustava 0,2 10 Samostalan zadatak – dorada ekspertnog sustava 0,2 10 Samostalan zadatak – opis podataka neizrazitim skupovima 0,2 10 Samostalan zadatak – izrada topografije neuronske mreže 0,2 10 ZAVRŠNI ISPIT – (pismeni i usmeni) 0,6 30 UKUPNO 2 100

IV. LITERATURA Obvezna literatura:

4. G. Đurović: PowerPoint prezentacije s predavanja, materijali na stranici predmeta na mudri.uniri.hr. Izborna literatura:

2. M. Negnevitsky: Artificial intelligence, a guide to intelligent systems, Addison Wesley, UK, 2002.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE

Studenti su obvezni pohađati nastavu u najmanjem iznosu od 70% ukupnog broja sati direktne nastave. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Sve informacije studentima nalaze se na službenim stranicama kolegija na mudri.uniri.hr. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Predmetni se nastavnik može kontaktirati putem e-maila: [email protected]

VI. POPIS TEMA 18.10.2013. Uvodno predavanje. Povijesni razvoj umjetne inteligencije. 25.10.2013. Ekspertni sustavi – osnove ekspertnih sustava. 08.11.2013. Ekspertni sustavi – modeliranje vjerojatnosti. 15.11.2013. Kolokvij 1 - Ekspertni sustavi 22.11.2013. Fuzzy logika (opis neizrazitim skupovima). 29.11.2013. Neuronske mreže – osnove neuronskih mreža. 06.12.2013. Neuronske mreže – principi učenja neuronskih mreža. 13.12.2013. Kolokvij 2 - Fuzzy logika i neuronske mreže 10.01.2014. Evolucijsko računanje. 17.01.2014. HTM – Hierarchical temporal memory. 24.01.2014. Nadoknada propuštenih kolokvija, predaja nepredanih zadataka.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Elektronika 1 (obavezni kolegiji) Studij Sveučilišni prediplomski studij politehnike Semestar V. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje P+V+S 30+15+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave četvrtak, 14,15 – 17,00 – predavaonica 140 Nositelj kolegija Dr.sc. Ivica Orlić Suradnik - Vrijeme za konzultacije -

Kabinet - Telefon - E-mail -


Teorija poluvodiča. Princip rada, karakteristike, funkcije, statička i dinamička analiza – diode i tranzistora. Pn spoj – solarne baterije. Tranzistori (bipolarni I s efektom polja). Tiristor i triak. Primjena diode. Poluvodička osjetila


Nakon završetka predmeta studenti će usvojiti znanja o principima rada, karakteristikama, funkcijama i načinima uporabe poluvodičkih elementima i sklopova.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X

Terenska nastava Labor�torijski rad Mentors�i rad Ostalo




Pohađanje nastave - - Pismeni ispit (kolokviji) 2,0 60 Seminarski rad 0,5 10 ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 UKUPNO 4,0 100

1. Pismeni ispit (kolokviji) Provjere usvojenih znanja obavljaju se kroz tri kolokvija (pitanja iz teorije i rješavanje zadataka s elektroničkim elementima i sklopovima). Svaki kolokvij boduje se u rasponu od 0-20 bodova. Student na ovaj način može skupiti najviše 60 bodova. 2. Seminarski rad Seminarski rad je kraća obrada zadane teme, koji studenti izrađuju samostalno. Izvodi se kao domaća zadaća, a predaje se u papirnatom obliku (umetanjem u omot vježbi) i u elektroničkom obliku (putem elektroničke pošte). Najveći ukupni broj bodova je 10, a seminarski rad se procjenjuje kroz dvije metode procjenjivanja: a) razina kakvoće seminarskog rada – u rasponu od 0-7,5 bodova procjenjuju se sljedeći elementi: primjerenost sadržaja odabranoj temi, kakvoća strukturiranja i sistematizacije sadržaja, formalno pridržavanje pravilima za izradu rada, terminološka i jezična korektnost. Svaka podkategorija može nositi 0-1,5 bod; b) prezentacija rada u metodičkom smislu – u rasponu od 0-2,5 boda. U ocjenjivanju, preko obrazaca za praćenje i ocjenjivanje nastave, sudjeluju i studenti. 3. Završni ispit Na završnom ispitu student može postići najviše 30 bodova.

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. J. Grilec, D. Zorc, Osnove elektronike, ŠK, Zagreb, 1993. 2. P. Biljanović, Poluvodički elektronički elementi, ŠK, Zagreb, 1996. 3. P. Biljanović, Elektronički sklopovi, zbirka zadataka, ŠK, Zagreb, 1989.

Izborna literatura:

1. O. Limann, Elektronika na lak način, Tehnička knjiga, Zagreb, 1980.


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave je obavezno. Nastavnik vodi evidenciju o pohađanju nastave te o redovitom izvršavanju obveza za svakog studenta. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Sve informacije relevantne za kolegij studenti će dobiti putem oglasne ploče pri Odsjeku za politehniku ili preko tajnice Odsjeka zpolitehniku. Osim toga sve relevantne informacije studentima će se proslijediti na fakultetsku adresu elektroničke pošte, koju studobvezno moraju otvoriti, a najvažnije obavijesti će se postavljati i na fakultetsko web-sjedište. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Kontakt s nastavnikom studenti mogu ostvariti putem adrese elektroničke pošte ([email protected]) i putem redovitih tjednih konzultacija. Iznimno i na broj mob.tel. 0993132777.

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA Rokove za kolokvije zajednički dogovaramo u tjednu kada nemate druge kolokvije. Završni ispit održava se prema rasporedu rokova (vidi oglasnu ploču) u vremenskom periodu predviđenom za završne ispite.


studenata

1. Uvodno predavanje. Sistematizacija 2. Statičke i dinamičke karakteristike elektroničkih elemenata. Parametri statičkih karakteristika.

Dinamičko ponašanje.

3. Strujni krug s nelinearnim elementom. Iskaz temperaturne ovisnosti parametara. Odvod topline s elektroničkih komponenata. Granične i tipične vrijednosti.

4. Osnovna svojstva poluvodiča, svojstva dopiranog poluvodiča, pn-spoj

5. Spoj pn u strujnome krugu.

6. Poluvodička diode. Statička karakteristika diode, Karakteristika idealne diode, diode u strujnome krugu, Tehnička svojstva

7. Osnovne primjene diode, Zenerova diode, Fotodioda i fotoelement, Svijetleća diode

8. Prvi kolokvij (provjera znanja prethodnih tema –piše se dva školska sata)

9. Bipolarni transistor, Princip djelovanja bipolarnog tranzistora, Karakteristike bipolarnog tranzistora

10. Tranzistor u strujnome krugu, temperaturna ovisnost, Tehnička svojstva i sistematizacija, Fototranzistor

11. Unipolarni transistor, spojni FET, MOSFET

12. Tiristori, građa i princip rada, diodni tiristor, dvosmjerni diodni tiristor, triodni tiristor, dvosmjerni triodni tiristor.

13. Drugi kolokvij (provjera znanja teorijskih znanja o bipolarnim i unipolarnim tranzistorima i tiristorima)

14. Poluvodička osjetila, termistor, Hallov generator, Magnetootpornik

15. Zaključno predavanje. Treći kolokvij (provjera znanja o poluvodičkim osjetilima i rješavanje zadataka)

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija: Praktikum električnih mjerenja (obavezni kolegij)


Semestar: V.


Broj ECTS‐a: 3


Vrijeme i mjesto održavanja nastave: utorkom od 1215h do 1500h, laboratorij F‐101

Nositelj kolegija: mr. sc. Gordan Đurović. v. pred.

Suradnik: Goran Salopek, prof.

Vrijeme za konzultacije: ponedjeljkom 1300h do 1500h i utorkom od 1000h do 1200h

Kabinet: F‐136

Telefon: 098 / 945 46 49

E‐mail: [email protected]; [email protected]


Upoznavanje s instrumentima i uređajima u praktikumu (laboratorijski promjenjivi otpornici, analogni i digitalni univerzalni mjerni instrumenti, regulacijski transformatori, laboratorijski promjenjivi kondenzatori, zavojnice s promjenjivim brojem zavoja). Ispitivanje osnovnih zakona istosmjernih strujnih mreža (Ohmov zakon, 1. i 2. Kirchhoffov zakon). Praktična primjena metoda analize mreža istosmjerne struje (metoda struja petlji, Millmanov teorem, Theveninov teorem). Grafička analiza izmjeničnih strujnih mreža (izrada vektorskog dijagrama). Mjerenje snage u mrežama izmjenične struje.

Upoznavanje s oznakama i parametrima osnovnih elektroničkih elemenata (otpornici, kondenzatori, diode, tranzistori). Upoznavanje principa rada na projektnoj ploči GL‐11. Upotreba bipolarnog tranzistora kao sklopke i kao pojačala signala (niskofrekventni oscilator). Izvedba astabila pomoću bipolarnih tranzistora i pomoću integriranog sklopa NE555. Upotreba integriranog sklopa NE555 kao timera. Povezivanje integriranih sklopova u složenijim mrežama.


Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni argumentirano definirati međusobne odnose između različitih parametara u električnim krugovima, te će razviti sposobnost uočavanja i uklanjanja problema u električnim krugovima.


Predavanja Vježbe Samostalan rad Laboratorijske vježbe

x x




Prisustvovanje laboratorijskim vježbama 0,3 0

Uspjeh na kolokviju 1 30

Uspješno odrađena pojedina vježba (0,1 x 7) 0,7 (7 x 10) 70

UKUPNO 2 100

IV. LITERATURA Obvezna literatura: G. Đurović: Praktikum električnih mjerenja, FFRi, Rijeka, 2012.

Izborna literatura: P. Biljanović, Poluvodički elektronički elementi, ŠK, Zagreb, 1996.

V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE: Studenti su obvezni, na temelju pisanih i usmnih uputa, izraditi sve planirane vježbe, voditi bilješke o mjerenjima te samostalno, na temelju zabilješki i uz pomoć literature, izraditi i predati tipizirano pismeno izvješće

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA: Sve informacije studentima nalaze se na službenim stranicama kolegija na sustavu Sveučilišta MudRi.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA: Predmetne se nastavnike može kontaktirati putem e‐maila: [email protected] i [email protected]

VI. POPIS TEMA 01. 10. 2013. Uvodni sat

15. 10. 2013. Upoznavanje s instrumentima i uređajima u praktikumu

22. 10. 2013. 1. Kolokvij ‐ korištenje osnovne laboratorijske opreme

29. 10. 2013. Osnovni zakoni istosmjernih strujnih krugova (Ohmov zakon, Kirchhoffovi zakoni)

05. 11. 2013. Metode analize mreža istosmjerne struje

12. 11. 2013. Grafička analiza izmjeničnih strujnih krugova

19. 11. 2013. Snaga u mrežama izmjenične struje

26. 11. 2013. Upoznavanje s osnovnim elektroničkim elementima

03. 12. 2013. 2. Kolokvij ‐ poznavanje osnovnih elektroničkih elemenata

10. 12. 2013. Bipolarni tranzistor kao sklopka

17. 12. 2013. Bipolarni tranzistori kao pojačalo ulaznog signala

07. 01. 2014. Bistabil ‐ izvedba pomoću bipolarnih tranzistora

14. 01. 2014. Bistabil ‐ izvedba pomoću integriranog sklopa (NE 555)

21. 01. 2014. Sirena ‐ izvedba pomoću dva integrirana sklopa (NE 555)

25. 01. 2014. Svjetlosni efekt pomoću dva integrirana sklopa (NE 555 i CMOS 4017)

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJUNaziv kolegija Strojarska tehnologija 1

Studij Preddiplomski studij politehnike

Semestar V

Akademska godina: 2013/2014

Broj ECTS-a 5

Nastavno opterećenje P+V+S 30+0+30

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda 13,15-16,00 Učionica 140

Nositelj kolegija Dr.sc.Marko Dunđer, dipl.ing., izvanredni profesor

Suradnik

Vrijeme za konzultacije Srijeda, 11,30-13,00

Kabinet 140

Telefon 051/265 725


II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA

SADRŽAJ KOLEGIJA:

Predmet obuhvaća sedam dijelova. U prvom dijelu su obrađene podloge potrebne za razradu postupaka strojarsketehnologije - dopunske informacije o materijalima, analiza geometrija strojarskih proizvoda, računalna podrška. Drugi dioobuhvaća postupke lijevanja (skrućivanje taline, postupci s jednokratnim kalupom, postupci s trajnim kalupom), trećipostupke plastične deformacije (napetosti i deformacije pri plastičnom deformiranju, postupci 2D i 3D oblikovanja, teposebni postupci) i četvrti dio postupke odvajanja čestica (odvajanje strugotine, postupci s jednom i s više oštrica). U petomdijelu su obrađeni postupci toplinske obrade (promjene građe materijala, toplinski, termokemijski i termomehaničkipostupci), a u šestom postupci spajanja (mehaničko spajanje, zavarivanje, lemljenje i lijepljenje). U sedmom dijelu seobrađuje sigurnost na radu: opasnosti i zaštita radnika od strojeva i zaštita okoliša.


Nakon završetka predmeta studenti će biti sposobni odabirati pogodne postupke strojarske tehnologije (obrada odvajanjemčestica, obrada plastičnom deformacijom, toplinska obada i tehnologije spajanja materijala) za izradu strojarskih proizvoda.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

x x x x

Multimedija i internet Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

x x


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJEUDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMAMAX BROJ BODOVA

Aktivnosti u nastavi 10

Kolokviji -seminarski 15

Kontinuirana provjera znanja 15

ZAVRŠNI ISPIT 60

UKUPNO 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:

Opća napomena

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo

pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju

kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%)

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti

Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave

Pristup popravku međuispita

Završni ispit

UKUPNA OCJENA USPJEHA:Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje sekonačna ocjena:
















IV. LITERATURA

Obvezna literatura:1. Z. Kolumbić, M. Dunđer, I. Samardžić, Strojarska tehnologija 1.

https://www.ffri.hr/~mdundjer/StrojarskaTehnologijaI2. Cukor G., Proizvodne tehnologije, Tehnički fakultet Sveučilišta u Rijeci.3. Kolumbić, Z. Dunđer, M. Materijali, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka 2013.

Izborna literatura:1. Kalpakjian S., Schmid S.R.: Manufacturing Engineering and Technology, 5

th edition - PowerPoint presentation;

http://www.nd.edu/~manufact/MPEM.html. University of Notre Dame, Notre Dame, Indiana, USA2. Kalpakjian S., Schmid S.R.: Manufacturing Processes for Engineering Materials, 5

th edition - PowerPoint

presentation; http://www.nd.edu/~manufact/MPEM.html, University of Notre Dame, Notre Dame, Indiana, USA.3. Groover, Mikell P.: Fundamentals of modern manufacturing, 3rd edition, Lehigh University, John Wiley & Sons, inc.Danvers, USA, 2009.4. Krumes D., Površinske toplinske obrade i inženjerstvo površina, Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, SlavonskiBrod, 2011.

Opaska: Ovisno o odabranim temama za izradu seminarskog rada i polaganje kolokvija, studenti dobivaju daljnjudopunsku literaturu


POHAĐANJE NASTAVE

Pohađanje nastave odnosno, praktikuma je obavezno. Nastavnik vodi evidenciju o pohađanju praktikuma teo redovitom izvršavanju obveza praktikuma, za svakog studenta. Pravovremeno izvršavanje obvezapraktikuma (vježbe, seminari i aktivno sudjelovanje u praktikumu) istovjetno je urednom pohađanju nastave.

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA

Sve informacije relevantne za kolegij studenti će dobiti putem oglasne ploče pri Odsjeku za politehniku ilipreko tajnice Odsjeka za politehniku. Osim toga sve relevantne informacije studentima će se proslijediti nafakultetsku adresu elektroničke pošte, koju studenti obvezno moraju otvoriti, a najvažnije obavijesti će sepostavljati i na fakultetsko web-sjedište.

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA

Kontakt s nastavnikom studenti mogu ostvariti putem adrese elektroničke pošte i putem redovitih tjednihkonzultacija. Konzultacije su predviđene za srijedu od 11,30 – 13,00 sati i četvrtak od 11,00 do 13,00 sati ili po dogovoru.


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijamapredviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMATjeda

n

Tema Prethodna priprema

studenata

1. Razrada postupaka strojarske tehnologije - dopunske informacije o materijalima, analizageometrija strojarskih proizvoda i računalna podrška

2. Osnove lijevanjaPostupci lijevanja - postupci lijevanja s jednokratnim kalupom.

3. Postupci lijevanja – postupci s trajnim kalupom, procesi lijevanja i odljevci

4. Plastično deformiranje – kovanje, valjanje, ekstruzija i provlačenje – postupci oblikovanja limova2D

5. Seminarski rad studenataPismene zadaće

Upoznavanje snaputcima za izraduseminarskih radova -zadavanje tema ipotrebna literaturaPismena provjera ibodovanje zadataka

6. Obrada odvajanjem čestica - postupci s jednom oštricom - tokarenje, blanjanje, dubljenje

7. Postupci s više oštrica - bušenje, glodanje, provlačenje, piljenje te postupci s odvajanjemčestica s ne definiranim oštricama

8. Inženjerstvo materijala - toplinska obrada

9. Inženjerstvo materijala - toplinskokemijska obrada - prevlake.Korozija i zaštita od korozije.

10. Seminarski radPismene zadaće

Usmeno izlaganjestudenata po zadanimtemama seminarskihradovaPismena provjera ibodovanje zadataka

11. Spajanje materijala - mehaničko spajanje - pera i klinovi, svornjaci, vijci i navrtke

12. Zavarivanje - zavarivanje taljenjem, zavarivanje pritiskom.

13. Lemljenje - postupci lemljenja. Lijepljenje - konstruiranje lijepljenog spoja i izbor ljepila

14. Zaštita - sigurnost na radu i zaštita okoliša

15. Seminarski radPismene zadaće

Usmeno izlaganjestudenata po zadanimtemama seminarskihradovaPismena provjera ibodovanje zadataka

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Praktikum ručne obrade materijala (obavezni kolegij) Studij Sveučilišni preddiplomski studij politehnike Semestar V. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje P+V+S 0+45+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak, 9,15 do 11,00, Predavaonica 101/F-404, Školska radionica Nositelj kolegija Damir Purković, prof. Suradnik Vrijeme za konzultacije Utorak, 09,00 do 11,00

Kabinet F-136 Telefon 051/265-786 E-mail [email protected]


Uvod u praktikum ručne obrade materijala: značaj i vrste ručnog rada u suvremenoj proizvodnji. Vježbe ručne obrade nekovina: papira, kartona, stakla, keramike i umjetnih plastičnih masa. Obrada drva ručnim i mehaniziranim alatom. Opasnosti rada mehaniziranim alatom. Vježbe ručne obrade kovina: piljenje, bušenje, rezanje navoja, lijepljenje kovina, spajanje vijcima, zakivanje, meko i tvrdo lemljenje i elektrolučno zavarivanje. Toplinska obrada kovina: cementiranje i kaljenje. Površinska zaštita nekovina i kovina od vanjskih utjecaja: čišćenje, bojanje i lakiranje.


Razviti vještine izvođenja normiranih postupaka ručne obrade papira, drva, plastike i metala uporabom ručnih i mehaniziranih alata. Moći izvesti vježbe obrade papira, drva, plastike i metala u nastavi tehničke kulture osnovne škole i praktičnoj nastavi srednjih strukovnih škola.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni �ad x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x




Pohađanje nastave 0,5 0 Seminarski rad 0,5 10 Praktični rad 1,5 50 Kontinuirana provjera znanja 0,5 10 ZAVRŠNI ISPIT 0 30 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Seminarski rad

Pod seminarskim radom podrazumijeva se izrada tehničke dokumentacije za svaku vježbu koja se praktično izvodi u radionici (praktikumu), a koju studenti izrađuju samostalno. Dokumentacija se izvodi kao domaća zadaća, te se predaje u papirnatom obliku (odgovarajuća mapa) i u elektroničkom obliku, putem elektroničke pošte ili sustava za e-učenje. Najveći ukupni broj bodova je 10, a seminarski rad se procjenjuje kroz ispravnost i dorađenost tehničke dokumentacije u rasponu od 0 - 2 boda za svaku vježbu.

Praktični rad

Praktični rad sastoji se od sustava vježbi ručne obrade materijala koje studenti izvode samostalno u fakultetskom praktikumu i školskoj radionici srednje strukovne škole. Svaka vježba procjenjuje se s ukupno 10 bodova, a elementi procjene su sljedeći:

a) pridržavanje pravila i normi – u rasponu od 0-5 bodova procjenjuje se ispravnost korištenja alata, strojeva i uređaja, korištenje tehničko-tehnološke dokumentacije, pridržavanje pravilima zaštite na radu u radionici.

b) procjena izvedbe uratka – u rasponu od 0-5 bodova ocjenjuje se kakvoća, odnosno tehnička korektnost uratka kao krajnjeg produkta vježbe.

Kontinuirana provjera znanja Prije početka svake praktične vježbe provodi se kraća pismena ili usmena provjera usvojenosti prethodnog sadržaja kako bi se izbjegle moguće nezgode pri provedbi vježbe. Svaka provjera se boduje u rasponu od 0-2 boda, a student na ovaj način može skupiti najviše 10 bodova. Pristup popravku međuispita Završni ispit Na završnom ispitu student može postići najviše 30 bodova, a procjena se sastoji iz usmenog osvrta na ključne momente svake praktične vježbe izvedene u radionici. Usmenim osvrtom student dokazuje da je ovladao osnovnom tehničkom terminologijom, te shvaćanje svrhovitosti izvedenih vježbi. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:




IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. N. Staničić, Drvodjelska tehnologija obrade I, II i III, ŠK, Zagreb, 1984. 2. A. Čevra, Obrada metala II, ŠK, Zagreb, 1985. 3. F. Bendix, Osnove obrade metala, ZZIUS, Sarajevo, 1978. 4. L. Majetić, Ergometodika, Filozofski fakultet u Rijeci, Rijeka, 1997.

Izborna literatura: 1. M. Sviluppo, Tecnologia meccanica I, II, III, Milano, 1988.

. V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave je obavezno. Nastavnik vodi evidenciju o pohađanju nastave i o redovitom izvršavanju obveza vezanih uz nastavu, za svakog studenta. Pravovremeno izvršavanje obveza (zadaće i aktivno sudjelovanje na nastavi) istovjetno je urednom pohađanju nastave. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Sve informacije važne za kolegij studenti će dobiti putem oglasne ploče ili preko tajnice Odsjeka za politehniku. Važne informacije studentima će se proslijediti na fakultetsku adresu elektroničke pošte, koju studenti obvezno moraju otvoriti, a najvažnije obavijesti će se postavljati i na fakultetsko web-sjedište. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Kontakt s nastavnikom studenti mogu ostvariti elektroničkom komunikacijom (e_pošta i portal za e-učenje), te putem redovitih tjednih konzultacija. Konzultacije su predviđene za utorak od 9.00 – 11.00 sati ili po dogovoru.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

.


studenata

1. Uvod u Praktikum ručne obrade materijala Osposobljavanje za siguran rad u školskog radionici. Značaj i vrste ručnog rada u suvremenoj proizvodnji

Opasnosti rada mehaniziranim alatom i pravila rada u radionici

2. Obrada nekovina – obrada papira i kartona (vježba 1.)

Konzultacije o pripremi za izvedbu vježbe br. 1.

3. Obrada nekovina – obrada drva ručnim i mehaniziranim alatom (vježba 2.) Upoznavanje s pravilima rada i ZNR u radionici; Upoznavanje s pravilnic. i priručnicima ZNR; Položeni test ZNR.

4.

5. Obrada nekovina – obrada plastične mase (vježba 3.) Upoznavanje sa svojstvima, primjenom, te i načinima i postupcima obrade plastičnih masa.

6. Obrada kovina – obrada željeznog lima – piljenje, brušenje, bušenje, savijanje (vježba 4.)

Upoznavanje s osnovnim mehaničkim svojstvima kovina, te s postupcima, alatima, mehaniziranim alatima i strojevima za obradu kovina.

7.

8. Obrada kovina – narezivanje navoja (vježba 4.) 9. Obrada kovina – spajanje vijcima i zakovicama (vježba 4.) 10. Obrada kovina – lemljenje i elektrolučno zavarivanje (vježba 4.) Upoznavanje s mjerama

zaštite pri elektrolučnom zavarivanju.

11. Toplinska obrada kovina (kaljenje i cementiranje)

12. Površinska zaštita materijala – čišćenje i bojanje (vježba 5.) Upoznavanje sa svrhom, načinima i postupcima zaštite kovina i nekovina. 13. Površinska zaštita materijala – lakiranje i poliranje (vježba 5.)

14. Pregled i ocjenjivanje uradaka s vježbi

Pregled i ocjenjivanje tehničke dokumentacije

15. Izvješće s vježbi, diskusija i refleksija Priprema kraće prezentacije uradaka i sadržaja za diskusiju.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Energetika 2 (obavezni kolegij)

Studij Sveučilišni preddiplomski studij politehnike

Semestar V. Akademska godina: 2013/2014

Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje P+V+S 30+0+15

Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom u 9.00,

Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Tomislav Senčić

Suradnik

Vrijeme za konzultacije Nakon predavanja i viježbi

Kabinet 136

Telefon


II. DETALJNI OPIS KOLEGIJASADRŽAJ KOLEGIJA Važnost energije i toplinskih strojeva za društvo. Fosilna goriva i izgaranje. Parnoturbinska postrojenja. Turbine. Generatori pare. Plinske turbine. Kombinirana plinsko-parna postrojenja. Klipni motori s unutarnjim izgaranjem. Alternativna rješenja za dobivanje toplinske i mehaničke energije. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Shvaćanje teorijskih temelja pretvorbe toplinske energije u mehanički rad. Pregled toplinskih strojeva i energetskih postrojenja te upoznavanje są njihovim sastavnim djelovima. Svladavanje osnova proračuna pretvorbe energije u toplinskim strojevima.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja x Seminari x Konzultacije x Samostalni rad x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




Seminarski rad 1 20 Kontinuirana provjera znanja 2 50 ZAVRŠNI ISPIT 2 30 UKUPNO 5 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Međuispiti Sastoje se od teorijskih pitanja i računskih zadataka. Seminarski rad Teorijska pitanja i zadaci. Potrebno ga je vlastoručno pisanog predati prije kraja semestra. Završni ispit Sastoji se od teorijskih pitanja i računskih zadataka. Potrebno je postići 50% iz oba dijela. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje sekonačna ocjena.

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: .

Izborna literatura: Giorgio Cornetti: Macchine a fluido, Edizione „Il Capitello”, Torino, 1990.


POHAĐANJE NASTAVE: Obavezno preko 70% predavanja i vježbi NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA: Na predavanjima, putem sustava Mudri KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA: Na predavanjima, putem e-maila


studenata 1. Uvod u energiju i toplinske strojeve. 2. Ponavljanje temeljnih znanja iz termodinamike i mehanike fluida

3. Goriva

4. Izgaranje

5. Općenito o turbinama

6. Parnoturbinska postrojenja

7. Poboljšanje parnoturbinskog procesa

8. Generatori pare

9. 1. Kolokvij

10. Plinske turbine

11. Proces u plinskoj turbini

12. Alternativna rješenja za dobivanje toplinske i mehaničke energije.

13. Klipni motori s unutrašnjim izgaranjem

14. Klipni motori s unutrašnjim izgaranjem

15. 2. Kolokvij

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Ergometodika (izborni kolegij) Studij Sveučilišni preddiplomski studij politehnike Semestar V. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje P+V+S 30+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljak, 13,15 do 16,00, Predavaonica 140 Nositelj kolegija Damir Purković, prof. Suradnik Vrijeme za konzultacije Utorak, 09,00 do 11,00

Kabinet F-136 Telefon 051/265-786 E-mail [email protected]


Predavanja: Pojam i opća struktura procesa nastave. Fiziološka obilježja rada: rad i umor. Motivacija i konfliktna stanja. Prirodne osobine, znanje, vještine, navike i odgoj u procesu nastave. Sposobnost i osposobljavanje. Determinante učenja vještina rada. Oblici i sustavi učenja vještina rada. Razvoj vještina rada. Metode i postupci učenja vještina rada. Ponašanje nastavnika i ocjenjivanje učenika. Priprema nastavnika za izvođenje nastave. Radne vježbe učenika osnovne škole u nastavi Tehničke kulture. Nastavni plan i program praktične nastave u srednjim strukovnim školama metalskog i električarskog smjera. Seminar: Metode i postupci razvoja vještina rada. Ergodidaktička analiza posla u tehnici i proizvodnji. Programiranje praktičnih vježbi iz tehničke kulture. Programiranje praktičnih vježbi za srednje strukovne škole. Izrada programa osposobljavanja za radno mjesto u tehnici i proizvodnji.


Znati metode i postupke razvoja vještina rada. Moći izvesti ergoanalizu odabranog posla i napisati pripremu za izvođenje vježbe rada.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJ� UDIO AKTIVNOSTI U ECTS


Pohađanje nastave 1 0 Seminarski rad 0,5 30 Kontinuirana provjera znanja 0,5 40 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Seminarski rad

Seminarski rad je rad esejskog tipa, a predstavlja kraću obradu sadržaja iz područja praktičnog osposobljavanja, koju studenti izrađuju samostalno. Izvodi se kao domaća zadaća i prezentira se predavanjem kroz seminar Ergometodike. Rad se predaje u papirnatom i elektroničkom obliku (doc + ppt), putem elektroničke pošte ili portala za e-učenje.

Najveći ukupni broj bodova je 30, a seminarski radovi se procjenjuju kroz dvije metode procjenjivanja: a) razina kakvoće seminarskog rada – u rasponu od 0-15 bodova procjenjuje se svaki rad. Procjenjuju se

sljedeći elementi: primjerenost sadržaja odabranoj temi, kakvoća strukturiranja i sistematizacije sadržaja, formalno pridržavanje pravilima za izradu rada, terminološka i jezična korektnost;

b) prezentacija rada i provedba diskusije – u rasponu od 0-15 boda po izvedbi ocjenjuje se sljedeće: metodičnost i sistematičnost, dikcija, pridržavanje vremenskom okviru, procjena učinkovitosti predavanja, provedba konstruktivne rasprave i diskusije, te kakvoća zaključaka.

Kontinuirana provjera znanja Kontinuirana provjera znanja provodi se evaluacijom sveukupno 4 zadaće, nastale kao produkt aktivnosti na nastavi, a koje su pravovremeno postavljene na portal za e-učenje. Zadaće se odnose na osmišljavanje, metodičko oblikovanje i dokumentiranje materijala za realizaciju nastave praktičnog osposobljavanja, a zadaju se nakon teorijske obrade pojedinog dijela sadržaja. Gotove zadaće postavljaju se u elektroničkom obliku na portal za e-učenje, najdulje 2 dana od realizacije teorijskog sadržaja. Ocjenjivanjem zadaća student može prikupiti najviše 40 bodova, a procjenjuju se sljedeći elementi zadaće: formalna i metodička korektnost, svrhovitost i primjenjivost, stručno-tehnička dorađenost i originalnost. Pristup popravku međuispita Završni ispit Na završnom ispitu student može postići najviše 30 bodova, a procjena se sastoji iz dvije specifične aktivnosti odnosno, dvije metode procjenjivanja:

a) Pismena provjere znanja – u rasponu od 0-15 bodova procjenjuje se razina usvojenog znanja teoretskog sadržaja kolegija. Procjena se obavlja putem sustava za e-učenje, kao online test znanja;

b) Usmena provjere znanja – u rasponu od 0-15 bodova procjenjuje se razina razumijevanja i usvojenosti sadržaja kolegija temeljem kakvoće usmenog izlaganja studenta na zadane teme.

UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:




IV. LITERATURA

Obvezna literatura: 1. Majetić, L., (1997). Ergometodika, Rijeka: Pedagoški fakultet u Rijeci. 2. Milat, J. i sur., (1997). Modeli razrade sadržaja tehničke kulture, Zagreb: HSPTK.

Izborna literatura: 1. Lui, O.,Herceg, I., (1997). Osnove radne pedagogije, Zagreb: HOK, Otvoreno sveučilište. 2. Makienko, N., I., (1992). Practical bench Work, London : Mir Publishers. 3. Mušanović, M., (2001). Pedagogija profesionalnog obrazovanja, Rijeka: Graftrade. 4. Petričević, D., (1998). Radna pedagogija, Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor. 5. Turković, I., (1995). Osnove metodike praktične nastave, Zagreb: Školske novine.

. V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave je obavezno. Nastavnik vodi evidenciju o pohađanju nastave i o redovitom izvršavanju obveza vezanih uz nastavu, za svakog studenta. Pravovremeno izvršavanje obveza (zadaće i aktivno sudjelovanje na nastavi) istovjetno je urednom pohađanju nastave. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Sve informacije važne za kolegij studenti će dobiti putem oglasne ploče ili preko tajnice Odsjeka za politehniku. Važne informacije studentima će se proslijediti na fakultetsku adresu elektroničke pošte, koju studenti obvezno moraju otvoriti, a najvažnije obavijesti će se postavljati i na fakultetsko web-sjedište. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Kontakt s nastavnikom studenti mogu ostvariti elektroničkom komunikacijom (e_pošta i portal za e-učenje), te putem redovitih tjednih konzultacija. Konzultacije su predviđene za utorak od 9.00 – 11.00 sati ili po dogovoru.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA Predavanja

Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Uvod u Ergometodiku Znanstveno određenje i osnovni pojmovi ergometodike

2. Psihofiziološka osnova rada, obrazovanja i osposobljavanja za rad

3. Cilj i zadaci praktične nastave u suvremenom obrazovnom sustavu

4. Suvremena tehnika i tehnologija kao determinanta učenja vještina rada

5. Oblici i sustavi učenja vještina rada 6. Predmet vježbanja i didaktički tipovi vježbi – razvoj vještina rada

7. Metode i metodski postupci (sustavi) učenja vještina rada

8. Uloga i osobine nastavnika u procesu praktičnog osposobljavanja Evaluacija postignuća u procesu praktičnog osposobljavanja

9. Izrada programa za učenje vještina rada

10. Praktične vježbe u nastavi radno-tehničkog područja 11. Praktična nastava tehničke kulture u osnovnim školama Upoznavanje HNOS-a- dio

vezan za Tehničku kulturu. 12. 13. Praktična nastava u srednjim strukovnim školama Upoznavanje programa

srednjih strukovnih škola. 14. 15. Pripremanje nastavnika za izvođenje nastave praktičnog osposobljavanja

Seminar

1.

Uvod u seminar Ergometodike Konzultacije o temama radova i literaturi;

Priprema za seminarski rad studenata Upoznavanje s naputkom za izradu seminarskih rad.

2. Metode i postupci razvoja vještina rada (prezentacija seminarskog rada) Konzultacije o stupnju realiziranosti seminarskih radova. 3.

4. 5. 6. Ergoanaliza posla - ergodidaktička analiza rada u tehnici i proizvodnji

Upoznavanje s poslovima određenog teh. zanimanja. 7.

8. Izrada programa praktičnog osposobljavanja (PN)

9. 10. Programiranje praktičnih vježbi u OŠ – pripremanje za izvođenje praktičnih vježbi u

nastavi Upoznavanje HNOS-a, nastavnih planova i prog. tehničkog područja. 11.

12.

13. Programiranje praktičnih vježbi za srednje strukovne škole – razrada tehničke dokumentacije za vježbu 14.

15.

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Programski jezici (izborni kolegij) Studij Preddiplomski sveučilišni studij politehnike Semestar V. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje P+V+S 30 + 0 + 15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Utorak od 15,15 - 18,00 (141 / 102) Nositelj kolegija Doc. dr.sc. Božidar Kovačić Suradnik Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru sa nositeljem kolegija

Kabinet 414 Telefon 051 / 584-712 E-mail [email protected]


Kratka povijest programskih jezika. Podjela programskih jezika. Principi rada u različitim programskim jezicima. Programiranje: izrada algoritama, kodiranje, testiranje, primjeri u različitim programskim jezicima, pomoćne tehnike i metode programiranja. Proceduralno i objektno razmišljanje i programiranje. Povijesni razvoj objektnih jezika. C++, Oberon, Beta. Apstrakcija podataka. Klase. Nasljeđivanje. Dinamički „binding“. Tipične aplikacije. Korisne tehnike. Objektno-orijentirani dizajn.


Nakon zavšetka predmeta studenti će biti sposobni: 1. argumentirano definirati osnove programiranja 2. otkriti eventualne formalne ili logičke greške u programima prilikom programiranja, osobito u programskom jezioku

C++.


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X (na PC-u)

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X (na PC-u)




Pohađanje nastave 0,5 10 Seminarski rad 0,5 10 Praktični rad u laboratorijskim uvjetima 1 30 ZAVRŠNI ISPIT 2 50 UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Pohađanje nastave je obavezno. Nastavnik vodi evidenciju o pohađanju nastave te o redovitom izvršavanju obveza vježbi, za svakog studenta. Pravovremeno izvršavanje obveza nastave (predavanja, vježbe i aktivno sudjelovanje na vježbama) istovjetno je urednom pohađanju nastave. Studenti polažu praktičan rad na računalu, te izrađuju seminarski rad i završni rad na računalu (završni ispit). Pristup popravku međuispita Studenti imaju pravo pristupiti popravku jedne od provjera tijekom semestra (praktičan rad na računalu) Završni ispit Na završnom ispitu moguće je skupiti maksimalno 50 ocjenskih bodova. Završni ispit je položen ako student ostvari 50% uspješnosti. UKUPNA OCJENA USPJEHA:

Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena:




IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Set literature firme Pentium d. d. Vinkovci. I. Mrakovčić, Standardizacija programiranja, 1984. I. Mrakovčić, Programski jezici, Scripta, Rijeka, 2006. B. Motik, Demistificirani C++, Zagreb, ELEMENT, 1997., B. Stroustrup, The C++ Programming Language, Addison- Wesley, MA, 1986. S. Šavle i M. Martinović, Visual Basic. NET, Adamić, Rijeka 2006

Izborna literatura: H. Mosenbock, Object oriented programming in Oberon, Springer Verlag, 1993.


POHAĐANJE NASTAVE Pohađanje nastave je obavezno. Nastavnik vodi evidenciju o pohađanju nastave te o redovitom izvršavanju obveza vježbi, za svakog studenta. Pravovremeno izvršavanje obveza nastave (predavanja, vježbe i aktivno sudjelovanje na vježbama) istovjetno je urednom pohađanju nastave. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Sve informacije relevantne za kolegij studenti će dobiti putem oglasne ploče pri Odsjeku za politehniku ili preko tajnice Odsjeka za politehniku. Osim toga sve relevantne informacije studentima će se proslijediti na fakultetsku adresu elektroničke pošte, koju studenti obvezno moraju otvoriti, a najvažnije obavijesti će se postavljati i na fakultetsko web-sjedište. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Kontakt s nastavnikom studenti mogu ostvariti putem adrese elektroničke pošte i putem redovitih tjednih konzultacija (navedenih u točki I).


VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Uvod, digitalna računala, grupe programskih jezika

Obnoviti gradivo iz Osnova informatike 1 i 2

2. Algoritam, izrada logike programa

3. Programiranje

4. seminar: programiranje - primjer Obnoviti gradivo iz Osnova informatike 2 o programiranju u Basic-u.

5. Izrada programa u Basic-u

6. seminar: algoritam i program

7. Izrada programa u Visual Basic-u


9. Programski jezik C++ - principi objektnog programiranja - osnovna svojstva

Onoviti gradivo izbornoga kolegija C++ ukoliko su

studenti taj kolegij odabrali u drugoj godini.

10. Tipovi podataka, operatori, osnovne naredbe

11. Naredbe za tijek programa

12. Polja u memoriji, pokazivači, reference

13. seminar: primjeri uporabe naredbi

14. Izrada programa u C++-u


i. osnovni podaci o kolegiju - ffri.uniri.hr · za samostalan rad i učenje u području primjene...

Documents