i. temeljne odredbe - podstrana.hr · urbanistiČki plan ureĐenja stroŽanac ii (17) ii. odredbe...

URBANISTIჀKI PLAN UREᄀENJA STRO័ANAC II (17)II. ODREDBE ZA PROVOᄀENJE

KONAჀNI PRIJEDLOG PLANA ARHEO d.o.o. Zagreb

1

Na temelju აlanka 100. Zakona o prostornom ureᄐenju i gradnji (Narodne novine broj 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12) i აlanka 26. Statuta Opၰine Podstrana (Slu០beni glasnik Opၰine Podstrana br. 6/01 i 2/06.) Opၰinsko vijeၰe Opၰine Podstrana na svojoj -____ sjednici odr០anoj _____ 2012. godine, donosi slijedeၰu:

ODLUKU o donoᘐenju Urbanistiაkog plana ureᄐenja

Stro០anac II (17)

I. TEMELJNE ODREDBE

Ⴠlanak 1.Donosi se Urbanistiაki plan ureᄐenja Stro០anac II (17) (u daljnjem tekstu: Plan) koji je izradilo poduzeၰe ARHEO d.o.o. za projektiranje i prostorno planiranje iz Zagreba.

Ⴠlanak 2.Sastavni dio ove Odluke je elaborat pod naslovom Urbanistiაki plan ureᄐenja Stro០anac II (17) koji se sastoji od:

I. Tekstualnog dijela (Odredbe za provoᄐenje) sa slijedeၰim sadr០ajem:

1. Uvjeti odreᄐivanja i razgraniაavanja povrᘐina javnih i drugih namjena2. Uvjeti smjeᘐtaja graᄐevina gospodarskih djelatnosti3. Uvjeti i naაin gradnje stambenih graᄐevina 4. Uvjeti ureᄐenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne,

telekomunikacijske i komunalne mre០e s pripadajuၰim objektima i povrᘐinama5. Uvjeti ureᄐenja javnih zelenih povrᘐina6. Mjere zaᘐtite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i graᄐevina i ambijentalnih

vrijednosti7. Postupanje s otpadom8. Mjere sprjeაavanja nepovoljnog utjecaja na okoliᘐ9. Mjere provedbe Plana

II. Grafiაkog dijela koji sadr០i kartografske prikaze u mjerilu M 1:1000 i to:

1. KORIᘀTENJE I NAMJENA POVRᘀINA2. PROMETNA, ULIჀNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA

MRE័A2.1. PROMET2.2. TELEKOMUNIKACIJE I ENERGETSKI SUSTAV2.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV3. UVJETI KORIᘀTENJA, UREᄀENJA I ZAᘀTITE POVRᘀINA4. NAჀIN I UVJETI GRADNJE 4.1. OBLICI KORIᘀTENJA4.2. UVJETI GRADNJE4.3. NAჀIN GRADNJE

III. Obveznih priloga Urbanistiაkog plana ureᄐenja:



2

− Obrazlo០enje− Popis dokumenata i propisa − Zahtjevi iz აlanka 79. Zakona o prostornom ureᄐenju i gradnji− Miᘐljenja iz აlanka 94. Zakona o prostornom ureᄐenju i gradnji− Izvjeᘐၰa s prethodne rasprave (u zasebnoj knjizi)− Izvjeᘐၰe s javne rasprave (u zasebnoj knjizi)− Izvjeᘐၰe s ponovne javne rasprave (u zasebnoj knjizi)− Evidencija postupka izrade i donoᘐenja prostornog plana (u zasebnoj knjizi)− Sa០etak za javnost (u zasebnoj knjizi)

Elaborat iz stavka 1. ovog აlanka sastavni je dio ove Odluke i ovjerava se peაatom Opၰinskog vijeၰa Opၰine Podstrana i potpisom predsjednika Opၰinskog vijeၰa OpၰinePodstrana.

Ⴠlanak 3.Urbanistiაki plan ureᄐenja Stro០anac II (17) izraᄐen je prema Odluci o izradi istog (Slu០beni glasnik Opၰine Podstrana 12/08.) te u skladu s Prostornim planom ureᄐenja Opၰine Podstrana (Slu០beni glasnik Opၰine Podstrana 03/06. i 08/08.).

II. ODREDBE ZA PROVOᄀENJE

1.UVJETI ODREᄀIVANJA I RAZGRANIჀAVANJA POVRᘀINA

JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Ⴠlanak 4.Uvjeti za odreᄐivanje koriᘐtenja povrᘐina za javne i druge namjene u Urbanistiაkom planu ureᄐenja Stro០anac II (17) (u daljnjem tekstu Plan) su:

− temeljna obilje០ja Opၰine Podstrana i ciljevi razvoja Opၰine Podstrana (unutar zone obuhvata Plana)

− postojeၰi i planirani broj stanovnika− poᘐtivanje principa odr០ivog koriᘐtenja i kriterija zaᘐtite okoliᘐa,− poticanje razvoja prostorne cjeline unutar obuhvata Plana− racionalno koriᘐtenje infrastrukturnih sustava− osiguranje prostora i lokacija za infrastrukturne i ostale objekte i sadr០aje u skladu s

potrebama gospodarskog razvoja.

Povrᘐine javnih i drugih namjena razgraniაene su i oznaაene bojom i planskim znakom u grafiაkom dijelu Plana, kartografski prikaz broj “1. Koriᘐtenje i namjena povrᘐina” u mjerilu 1:1 000 i to:

1. Stambena namjena S

2. Mjeᘐovita namjena – prete០no stambena M1

3. Mjeᘐovita namjena – prete០no poslovna M2

4. Javne zelene povrᘐine Z1



3

5. Zaᘐtitne zelene povrᘐine Z

6. Povrᘐine infrastrukturnih sustava IS

7. Bujiაni vodotok

8. Prometnica - natkriveno korito bujice

Povrᘐine stambene namjene (S) oznaაene su kao prostorne cjeline oznake S.

Povrᘐine mjeᘐovite - prete០no stambene namjene (M1) oznaაene su kao prostorne cjeline oznake M1.

Povrᘐine mjeᘐovite - prete០no poslovne namjene (M2) oznaაene su kao prostorne cjeline oznake M2.

Javne zelene povrᘐine (Z1) oznaაene su kao prostorne cjeline oznake Z1.

Prostorne cjeline prikazane su na kartografskom prikazu 4. NAჀIN I UVJETI GRADNJE, 4.2. UVJETI GRADNJE u mjerilu 1:1000.Naაini gradnje unutar prostornih cjelina prikazani su na kartografskom prikazu 4. NAჀIN I UVJETI GRADNJE, 4.3. NAჀIN GRADNJE u mjerilu 1:1000.Ovim Odredbama propisani su pojedinaაni uvjeti i naაin gradnje za svaku prostornu cjelinu s njenom namjenom.

2.UVJETI SMJEᘀTAJA GRAᄀEVINA GOSPODARSKIH

DJELATNOSTI

Ⴠlanak 5.Planom je dozvoljena izgradnja i smjeᘐtaj poslovnih graᄐevina unutar prostornih cjelinamjeᘐovite namjene – prete០ito poslovne (M2).

Poslovne djelatnosti unutar prostornih cjelina mjeᘐovite namjene – prete០ito poslovne (M2), mogu se smjestiti u sklopu stambeno-poslovnih, viᘐestambeno poslovnih i poslovnih graᄐevina.

Planom je dozvoljena izgradnja i smjeᘐtaj graᄐevina poslovnih djelatnosti unutar prostornih cjelina mjeᘐovite namjene – prete០ito stambene (M1) uz uvjet da njihovo funkcioniranje i sadr០aj nisu u koliziji s osnovnom namjenom ili na bilo koji naაin smanjuju kvalitetu stanovanja.

Poslovne djelatnosti unutar prostornih cjelina mjeᘐovite namjene – prete០ito stambene (M1) mogu se smjestiti u sklopu stambeno-poslovnih, viᘐestambeno poslovnih graᄐevina.

Ⴠlanak 6.Unutar viᘐestambeno poslovnih, poslovnih i stambeno-poslovnih graᄐevina mogu se smjestiti tihe i აiste djelatnosti:



4

- proizvodno - zanatske (iskljuაivo takve koje ne stvaraju buku i nisu ᘐtetne po okolinu - tihi obrti),

- poslovne (kancelarije, uredi, trgovaაki, frizerski, krojaაki, postolarski, fotografski i sliაni uslu០ni sadr០aji),- te turistiაko ugostiteljske djelatnosti.Nije dopuᘐtena gradnja graᄐevina proizvodne namjene niti skladiᘐta.

Uvjeti gradnje viᘐestambeno poslovnih, poslovnih graᄐevina unutar povrᘐina mjeᘐovite-prete០no poslovne namjene (M2)

Ⴠlanak 8.Unutar prostornih cjelina mjeᘐovite namjene - prete០ito poslovne (M2), viᘐestambeno poslovne, poslovne graᄐevine mogu se graditi samo kao slobodnostojeၰe graᄐevine uz sljedeၰe uvjete:

− Minimalna povrᘐina graᄐevne აestice je 600 m2, sa glavnom frontom najmanje 18 m, a za graᄐevinu ugostiteljsko turistiაke namjene (pansion ili hotel) 1000 m2, sa frontom uz ulicu od 25 m;

− Viᘐestambene graᄐevine mogu imati najviᘐe osam (8) stambenih jedinica;− maksimalan koeficijent izgraᄐenosti i koeficijent iskoriᘐtenosti graᄐevne აestice iznosi

kigP(podzemni) = 0,6, kig N(nadzemni) = 0,3; kisN = 1,2.− Maksimalna tlocrtna povrᘐina graᄐevina mo០e biti 250 m2, za graᄐevine iskljuაivo

ugostiteljsko turistiაke namjene (pansione i hotele) nije ograniაena. − Smjeᘐtajni kapacitet ugostiteljsko turistiაke graᄐevine iznosi do 80 kreveta;− Udaljenost graᄐevine od javno prometne povrᘐine ili pristupnog puta najmanje 5,0 m;− Graᄐevina se postavlja na udaljenosti minimalno 5,0 m od linije izvlaᘐtenja

០upanijske ceste 6142 (Poljiაka ulica) , odnosno uvjete smjeᘐtaja potrebno je zatra០iti od nadle០nog tijela koje upravlja prometnicom.

− Najmanja udaljenost graᄐevine od ostalih meᄐa iznosi H/2 (H visina graᄐevine), ali ne manje od 5 m;

− Maksimalna visina graᄐevina na terenu nagiba manjeg od 300 (ukljuაujuၰi i suteren) iznosi Po(S)+P+3 ili 14,5 m;

− Na kosom terenu, nagiba preko 300, maksimalna visina graᄐevina sa suterenom iznosi 16,0 m, uz uvjet da je maksimalna visina graᄐevine od konaაno zaravnanog i ureᄐenog terena uz proაelje graᄐevine na njegovom najviᘐem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja najviᘐe 9,0 m. Visina graᄐevine na ostalom dijelu ureᄐenog terena uz graᄐevinu ne smije preၰi 14,5 m;

− Graᄐevine mogu imati kosi krov ili ravni krov. Nagib kosih krovnih ploha je od 18o do 30o, pokrov od crijepa (kanalica, mediteran i sl.);

− Idejnim projektom za ishoᄐenje rjeᘐenja o uvjetima graᄐenja ili lokacijske dozvole potrebno je definirati pristup do graᄐevne აestice. Javno prometna povrᘐina mora biti izvedena barem u zemljanim radovima i mora imati minimalnu ᘐirinu kolnika 5,5m i pjeᘐaაki ploაnik 1,6 m barem s jedne strane ulice (do spoja na Poljiაku ulicu.)

− Smjeᘐtaj vozila se rjeᘐava na graᄐevnoj აestici prema uvjetima iz აlanka 29. ovih Odredbi. Osnova za obraაun potrebnog broja parkiraliᘐta za graᄐevnu აesticu vrᘐi se prema stambenoj (smjeᘐtajnoj) jedinici bruto povrᘐine do 75 m2;



5

3.UVJETI I NAჀIN GRADNJE STAMBENIH GRAᄀEVINA

Ⴠlanak 9.Unutar prostornih cjelina stambene namjene (S) mogu se graditi graᄐevine iskljuაivo stambene namjene. U sklopu stambenih graᄐevina moguၰ je smjeᘐtaj turistiაkih djelatnosti u sklopu stambenih jedinica - turistiაke usluge koje graᄐani pru០aju u svojim domaၰinstvima (soba, apartman i sl.).

Unutar prostornih cjelina mjeᘐovite namjene – prete០no stambene (M1) mogu se graditi graᄐevine iskljuაivo stambene namjene ili graᄐevine prete០ito stambene namjene -stambeno poslovne.Prostori poslovne namjene mogu se u stambeno-poslovnim objektima izvoditi samo ako njihova namjena ne ometa osnovnu namjenu stanovanja, odnosno ako nadopunjuju stanovanje.

Unutar prostornih cjelina mjeᘐovite namjene – prete០no poslovne (M2) mogu se graditi graᄐevine iskljuაivo stambene namjene ili graᄐevine prete០ito stambene namjene -stambeno poslovne.

Ⴠlanak 10.

U zonama mjeᘐovite namjene - prete០ito poslovne (M2) mogu se graditi individualne stambene(stambeno-poslovne) graᄐevine prema uvjetima gradnje stambenih i stambeno-poslovnih graᄐevina iz აlanka 13. ovih Odredbi.

U zonama mjeᘐovite namjene - prete០ito poslovne M2 mogu se graditi viᘐestambene graᄐevine prema uvjetima gradnje viᘐestambeno poslovnih, poslovnih graᄐevina iz აlanka 8. ovih Odredbi.

Ⴠlanak 11.Na jednoj graᄐevnoj აestici mo០e se graditi osnovna graᄐevina stambene, stambeno-poslovne, poslovne namjene, te pored nje i pomoၰne graᄐevine koje აine stambenu i/ili gospodarsku cjelinu (kao ᘐto su spremiᘐta, ljetne kuhinje, gara០e i sl.).

Ⴠlanak 12.Stambenim graᄐevinama smatraju se individualne stambene graᄐevine i viᘐestambene graᄐevine.Individualne stambene graᄐevine mogu biti viᘐeobiteljske.Viᘐeobiteljske graᄐevine su graᄐevine sa najviᘐe აetiri odvojene stambene jedinice (stana).

Uvjeti gradnje stambenih i stambeno poslovnih graᄐevina

Ⴠlanak 13.Uvjeti gradnje za individualne stambene (stambeno-poslovne) graᄐevine:

Samostojeၰe graᄐevine− minimalna povrᘐina graᄐevne აestice u neizgraᄐenom podruაju iznosi: 500m2;− minimalna povrᘐina graᄐevne აestice u izgraᄐenom podruაju iznosi: 400m2;



6

− minimalna ᘐirina glavne fronte graᄐevne აestice iznosi 14 m; − maksimalan koeficijent izgraᄐenosti (kig) i maksimalan koeficijent iskoriᘐtenosti (kis)

graᄐevne აestice iznosi : kig = 0,3; kigP = 0,6; kisN = 0,8, kisP = 0,6;− maksimalna visina graᄐevine je Po(S) + P + 2, odnosno 9,0 m. Na kosom terenu nagiba preko 300 maksimalna visina graᄐevina sa suterenom iznosi 10,5 m.

Dvojne graᄐevine− minimalna povrᘐina graᄐevne აestice iznosi: 400 m2;− minimalna ᘐirina glavne fronte graᄐevne აestice iznosi 12 m;− maksimalan koeficijent izgraᄐenosti (kig) i maksimalan koeficijent iskoriᘐtenosti (kis)

graᄐevne აestice iznosi: kig = 0,3; kigP = 0,6; kisN = 0,8, kisP = 0,6;− maksimalna visina graᄐevine je Po(S) + P + 2, odnosno 9,0 m. Na kosom terenu nagiba preko 300 maksimalna visina graᄐevina sa suterenom iznosi 10,5 m.− dvojne graᄐevine moraju imati najmanje 50% povrᘐine zajedniაkog proაelja uz koje se

prislanjaju jedna uz drugu

Graᄐevine u nizu− minimalna povrᘐina graᄐevne აestice iznosi: 350 m2. − minimalna ᘐirina glavne fronte graᄐevne აestice iznosi 10 m. − maksimalan koeficijent izgraᄐenosti (kig) i maksimalan koeficijent iskoriᘐtenosti (kis)

graᄐevne აestice iznosi: kig = 0,3; kigP = 0,6; kisN = 0,8, kisP = 0,6;− maksimalna visina graᄐevina u nizu je Po(S)+P+1, odnosno najviᘐe 7,0 m− graᄐevina u nizu mo០e imati najviᘐe 3 meᄐusobno prislonjene graᄐevine

Ostali prostorni pokazatelji za gradnju individualno stambene (stambeno-poslovne) graᄐevine su:

- maksimalna graᄐevinska (bruto) povrᘐina graᄐevine iznosi 400 m2 ᘐto ukljuაuje povrᘐinu svih drugih graᄐevina (pomoၰnih i ostalih) ako se grade na istoj graᄐevnoj აestici;

- minimalna udaljenost graᄐevine od ruba graᄐevne აestice iznosi 4,0 m;- minimalna udaljenost graᄐevine od javno prometne povrᘐine iznosi 5,0 m;- smjeᘐtaj vozila se rjeᘐava na graᄐevnoj აestici u skladu sa აlankom 29. ovih Odredbi- prometna povrᘐina na koju se prikljuაuje graᄐevna აestica za gradnju nove

individualne stambene (stambeno - poslovne) graᄐevine mora imati najmanju ᘐirinu kolnika:

- 3,0 m za samostojeၰe graᄐevine- 5,5 m za dvojne graᄐevine i graᄐevine u nizu

i mora biti izvedena barem u zemljanim radovima i u sustavu ulica iste minimalne ᘐirine (do spoja na Poljiაku ulicu D8)

Ⴠlanak 14.Uvjeti gradnje za viᘐestambene (viᘐestambeno- poslovne) graᄐevine:

− minimalna povrᘐina graᄐevne აestice iznosi 600 m2,− minimalna ᘐirina fronte graᄐevne აestice uz ulicu iznosi 18 m− maksimalan koeficijent izgraᄐenosti(kig) i maksimalan koeficijent iskoriᘐtenosti(kis)

graᄐevne აestice iznosi : kig = 0,3; kigP = 0,6; kisN = 1,0;− maksimalna tlocrtna povrᘐina graᄐevine mo០e biti do 260 m2;− graᄐevine se mogu graditi samo kao slobodnostojeၰe i imati najviᘐe osam (8)



7

stambenih jedinica;− maksimalna visina graᄐevine je Po(S) + P + 2, odnosno 9,0 m. Na kosom terenu

nagiba preko 300 maksimalna visina graᄐevina sa suterenom iznosi 10,5 m; − graᄐevina mo០e imati viᘐe od jedne podrumske eta០e ukoliko su iste namijenjene za

smjeᘐtaj vozila (gara០a);− udaljenost graᄐevine od granice graᄐevne აestice iznosi najmanje 4,0 m;− smjeᘐtaj vozila se rjeᘐava na graᄐevnoj აestici u skladu sa აlankom 29. ovih Odredbi − javno prometna povrᘐina kojom se pristupa graᄐevini sa viᘐe od 4 stana mora biti

izvedena barem u zemljanim radovima i imati najmanju ᘐirinu kolnika 5,5 m i pjeᘐaაki ploაnik najmanje ᘐirine 1,6 m barem s jedne strane ulice(do spoja na Poljiაku ulicu).

Povrᘐina graᄐevne აestice u izgraᄐenom i prete០ito izgraᄐenom dijelu naselja unutar obuhvata Plana namijenjena za gradnju viᘐestambene ili viᘐestambeno - poslovne graᄐevine sa najviᘐe 4 stambene jedinice mo០e biti manja za do 10% propisane povrᘐine graᄐevne აestice.

Ⴠlanak 15.Dopuᘐta se rekonstrukcija postojeၰih (legalnih) graᄐevina na postojeၰoj graᄐevnoj აestici i u postojeၰem tlocrtnom gabaritu, ukoliko je udaljenost od meᄐe najmanje 1,0 m. U tom sluაajuje moguၰa visina graᄐevine propisana za prostorne cjeline S, M1, M2, ovisno u kojojprostornoj cjelini se graᄐevina nalazi.

Uvjeti i naაin gradnjeჀlanak 16.

U obuhvatu Plana predviᄐeni su (u grafiაkom dijelu Urbanistiაkog plana ureᄐenja Stro០anac II (17) kartografski prikaz broj 4. NAჀIN I UVJETI GRADNJE, 4.2. UVJETI GRADNJE u mjerilu 1:1000) slijedeၰi uvjeti gradnje:

(1) Prostorna cjelina stambene namjene(S)Unutar prostorne cjeline stambene namjene (S) dozvoljen je smjeᘐtaj stambenih graᄐevina. Navedene graᄐevine mogu se graditi kao individualne - viᘐeobiteljske. Prema naაinu gradnje individualne - viᘐeobiteljske graᄐevine mogu se izvesti kao samostojeၰe, dvojne i graᄐevine u nizu. U sklopu stambenih graᄐevina moguၰ je smjeᘐtaj turistiაkih djelatnosti u sklopu stambenih jedinica-turistiაke usluge koje graᄐani pru០aju u svojim domaაinstvima (soba, apartman i sl.). (Uvjeti gradnje prema აlanku 13. ovih Odredbi).

(2) Prostorna cjelina mjeᘐovite –prete០no stambene namjene (M1)Unutar prostorne cjeline mjeᘐovite namjene –prete០no stambene (M1) dozvoljen je smjeᘐtaj stambenih i stambeno-poslovnih graᄐevina.

Stambene i stambeno -poslovne graᄐevine unutar ove prostorne cjeline mogu se graditi kao individualne - viᘐeobiteljske i viᘐestambene.

Prema naაinu gradnje individualne-viᘐeobiteljske graᄐevine mogu se izvesti kao samostojeၰe, dvojne i graᄐevine u nizu, u skladu sa kartografskim prikazom 4.3. Naაin gradnje. (Uvjeti gradnje prema აlanku 13. ovih Odredbi).Viᘐestambene graᄐevine se mogu izvesti kao slobodnostojeၰe. (Uvjeti gradnje prema აlanku 14. ovih Odredbi).



8

(3) Prostorna cjelina mjeᘐovite –prete០no poslovne namjene (M2)Unutar prostorne cjeline mjeᘐovite prete០no poslovne namjene (M2) dozvoljen je smjeᘐtaj stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih graᄐevina.

Stambene i stambeno-poslovne graᄐevine unutar prostorne cjeline mogu se graditi kao individualne - viᘐeobiteljske i viᘐestambene.Prema naაinu gradnje individualne - viᘐeobiteljske graᄐevine mogu se izvesti kao samostojeၰe, dvojne i graᄐevine u nizu, u skladu sa kartografskim prikazom 4.3. Naაin gradnje. (Uvjeti gradnje prema აlanku 13. ovih Odredbi)Viᘐestambene graᄐevine se mogu izvesti kao slobodnostojeၰe. (Uvjeti gradnje prema აlanku 8. ovih Odredbi)

Poslovne graᄐevine unutar prostorne cjeline 3.1. mogu se graditi kao slobodnostojeၰe.(Uvjeti gradnje prema აlanku 8. ovih Odredbi).

Stambene i stambeno poslovne graᄐevine iz stavka 3. moraju obvezno imati gospodarsku ili javnu namjenu u prizemlju, koja je na koti javno prometne povrᘐine, odnosno nogostupa na ravnim terenima. Na strmim terenima, nagiba veၰeg od 20%, odnos prizemlja i javno prometne povrᘐine rjeᘐava se idejnim projektom ovisno o terenskim uvjetima, pri აemu se omoguၰava da se javni ili poslovni prostor realizira u eta០i koja je pribli០no na koti pristupne javno prometne povrᘐine.

3.1.Pomoၰne i gospodarske graᄐevine

Ⴠlanak 17.Pomoၰnom graᄐevinom sukladno Odredbama ovog Plana smatraju se: gara០a, spremiᘐte, ljetna kuhinja, radne prostorije i sl, koje funkcionalno slu០e stambenoj graᄐevini.

Ⴠlanak 18.Na jednoj graᄐevnoj აestici osim stambene, stambeno poslovne, poslovne graᄐevine mogu se graditi i gara០e za smjeᘐtaj vozila. Gara០a mo០e biti smjeᘐtena i uz granicu susjedne აestice i uz susjednu gara០u, uz uvjet da se njezinom izgradnjom ne ugro០avaju uvjeti stanovanja i koriᘐtenja susjedne აestice. Najmanja udaljenost gara០e od javno prometne povrᘐine je 4 m za neizgraᄐeni dio Plana, a najmanje 1,0 m za izgraᄐeni dioPlana. Kod slijepih ulica omoguၰava se gradnja gara០e do ruba graᄐevne აestice prema toj ulici. Gara០e se mogu graditi samo uz uvjet da ne naruᘐavaju sigurnost prometa.

Ⴠlanak 19.Planom utvrᄐena najviᘐe dopuᘐtena katnost pomoၰnih graᄐevina, osim gara០a, mo០e bitisuteren, prizemlje i krov uz moguၰnost gradnje podruma. Visina graᄐevine je max. 4,0 m.

Povrᘐina pomoၰne graᄐevine uraაunava se u povrᘐinu izgraᄐenosti graᄐevne აestice.



9

3.2.Oblikovanje graᄐevina i ureᄐenje აestica

Ⴠlanak 20.Ureᄐenjem terena graᄐevne აestice kod izgradnje stambenih i turistiაkih graᄐevina ne mo០e se nasipanjem ili iskopom visinski izmijeniti prosjeაna ploha prirodnog terena (neizgraᄐena povrᘐina zemljiᘐta prije izgradnje) viᘐe od 1,0 m.

Sve graᄐevine mogu imati podrum i/ili suteren. U sluაaju gradnje gara០e u podrumu moguၰa je izvedba podruma na 60% povrᘐine graᄐevne აestice. Omoguၰava se gradnja viᘐe podrumskih eta០a za potrebe podzemne gara០e.

Suteren se smatra podzemnom eta០om ako se koristi barem sa 50% povrᘐine za smjeᘐtaj vozila unutar objekta.

Graᄐevine mogu imati ravan, kosi ili zaobljeni krov, dvostreᘐni ili viᘐestreᘐni. Nagib krovnih ploha je od 18o do 30o, pokrov od crijepa (kanalica, mediteran i sl) prozori tipa abaina ili luminara. Moguၰe je i formiranje terase u srednjoj treၰini krovne plohe, ali unutar gabarita krova. Korisna povrᘐina potkrovlja mo០e iznositi do 80% povrᘐine pune eta០e.

Dio graᄐevne აestice izmeᄐu regulacijskog i graᄐevnog pravca rijeᘐava se obavezno sadnjom niskog i visokog raslinja u formi drvoreda.

Ⴠlanak 21.Teren oko graᄐevina, potporni zidovi, terase i sl. moraju se izvesti tako da ne naruᘐavaju izgled naselja, da prate nagib postojeၰeg prirodnog terena i da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na ᘐtetu susjednog zemljiᘐta i susjednih objekata.

Prilikom gradnje graᄐevine na strmom terenu omoguၰava se izvedba potpornog zida.Potporni zid mora biti u cijelosti izveden na graᄐevnoj აestici. Visina potpornih zidova ne smije prijeၰi 2,0 m. Ukoliko je nu០na gradnja viᘐeg potpornog zida tada se mora izvodititerasasto pri აemu vidljivo lice zida mora biti u kombinaciji kamena, betona i zelenila. Svaka terasa mora imati najmanju ᘐirinu 1,0 m i biti ozelenjena. Potporni zid uz prometnice (usjeci i sl.) mo០e biti i viᘐi.

Ograde pojedinaაnih graᄐevnih აestica mogu se izvoditi do najviᘐe 1,5 m visine u kombinaciji kamena, betona i metala, ili ograde od punog zelenila.

Povrᘐina neizgraᄐene graᄐevne აestice obraᄐene kao nepropusne (koje uz graᄐevine აine terase, poploაane staze itd.) mogu biti do 1,5 puta veၰi od maksimalno dopuᘐtene izgraᄐenepovrᘐine, odnosno minimalno 40% povrᘐine აestice mora biti saაuvani prirodni vodopropusni teren, ureᄐen visokim ili niskim zelenilom i sl. Postojeၰe i planirano zelenilo mora bitiodreᄐeno, prema uvjetima iz ovih Odredbi, u rjeᘐenju o uvjetima graᄐenja ili lokacijskoj dozvoli.



10

4. UVJETI UREᄀENJA ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE

I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MRE័E S PRIPADAJUၠIM OBJEKTIMA I

POVRᘀINAMA

Ⴠlanak 22.Povrᘐine infrastrukturnih sustava su povrᘐine na kojima se mogu graditi komunalne graᄐevine i ureᄐaji i graᄐevine infrastrukture na posebnim prostorima i graᄐevnim აesticama.

Manje infrastrukturne graᄐevine (trafostanice, crpne stanice) mogu se graditi u zonama drugih namjena, temeljem ovog Plana u skladu s tehnoloᘐkim potrebama i propisima, na naაin da ne naruᘐavaju prostorne i ekoloᘐke vrijednosti okru០enja.

Ⴠlanak 23.Unutar obuhvata Plana osigurane su povrᘐine i koridori infrastrukturnih sustava i to za:

− prometni sustav;− telekomunikacije i poᘐte,− energetski sustav;− vodnogospodarski sustav.

Infrastrukturni sustavi grade se prema posebnim propisima i pravilima struke, te ovim Odredbama.

Prilikom rekonstrukcije pojedinih infrastrukturnih graᄐevina potrebno je, u zoni obuhvata, istovremeno izvrᘐiti rekonstrukciju ili gradnju svih potrebnih komunalnih instalacija.

4.1.Uvjeti gradnje prometne mre០e

Ⴠlanak 24.Na povrᘐinama infrastrukturnih sustava namijenjenih prometu mogu se graditi i ureᄐivati graᄐevine, instalacije i ureᄐaji za:

Cestovni promet§ uliაna mre០a,§ stajaliᘐte autobusa, § pjeᘐaაke povrᘐine.

Ovim Planom predviᄐa se gradnja i rekonstrukcija prometnica, pjeᘐaაkih zona, putova i sliაno, tako da se osigura usklaᄐen razvoj javnog pjeᘐaაkog prometa te osiguraju uvjeti za afirmaciju postojeၰe i formiranje nove mre០e javnih urbanih prostora.Osnovna uliაna mre០a sastoji se od postojeၰe trase Poljiაke ulice (០upanijska cesta) na zapadnoj granici obuhvata Plana, postojeၰe trase Mosorske ulice koja dijelom აinisjevernu granicu obuhvata, a dijelom prolazi kroz obuhvat Plana u smjeru sjever- jug,postojeၰom trasom Nikole Taveliၰa koja prolazi obuhvatom Plana u smjeru zapad-istok, te nerazvrstanih cesta (ceste, prilazi, pjeᘐaაki putevi i drugi putevi) koje treba privesti funkciji sustavnim planom rekonstrukcija, a prioritet imaju prometnice koje ၰe u kratkom



11

razdoblju doprinijeti o០ivljavanju ovog dijela naselja.Uz sjevernu granicu obuhvata Plana prolazi planirana nova trasa dr០avne ceste D8; Stobreა-Dugi Rat-Omiᘐ i to poddionica TTTS-Grljevac. Za planiranu brzu cestu IGH d.d.,Poslovni centar Split, izradio je projektnu dokumentaciju, a za predmetnu poddionicu ishoᄐene su lokacijska i graᄐevinska dozvola.

Ⴠlanak 25.Prilikom rekonstrukcije razvrstanih i drugih cesta (javno prometnih povrᘐina) potrebno je obuhvatiti cjelovito rjeᘐenje trase sa svom infrastrukturom, javnom rasvjetom, ureᄐenjem pjeᘐaაkog nogostupa i drugo.

Ⴠlanak 26.Unutar obuhvata Plana utvrᄐeni su zaᘐtitni koridori prometnica unutar zone koje treba rezervirati i oაuvati za izgradnju planirane, te proᘐirenje i modernizaciju postojeၰe Planomobuhvaၰene cestovne mre០e. Koridori prometnica prikazani su na kartografskim prikazima. Eventualno proᘐirenje koridora prometnica neၰe se smatrati izmjenom ovog Plana.Kolnik ceste mora imati najmanju ᘐirinu 5,5m (za dvije vozne trake), odnosno 3,0m (za jednu voznu traku). Najmanja ᘐirina nogostupa iznosi 1,6 m. Uz nove ulice u naseljima potrebno je urediti ploაnike za kretanje pjeᘐaka minimalne ᘐirine 2,0 m, a tamo gdje ne postoje prostorni uvjeti izuzetno 1,6 m barem s jedne strane ulice.Ako ulica ima manju ᘐirinu od 5,5 m, a slu០i za dvosmjerni promet vozila, potrebno je osigurati odgovarajuၰa proᘐirenja radi mimoila០enja.

Izgraᄐene ulice unutar obuhvata Plana, koje su ucrtane u grafiაkom dijelu elaborata Prostornog plana Opၰine Podstrana (Slu០beni glasnik Opၰine Podstrana 03/06. i 08/08.), kartografski prikaz 4. Graᄐevinska podruაja naselja, u mjerilu 1:5000 sa ᘐirinom koridora od 5,5 m, mogu se zadr០ati u postojeၰoj ᘐirini koja je manja od planiranog koridora na dionicama ulice ako nema uvjeta za proᘐirenje ceste radi izgraᄐenih graᄐevina uz ulicu. U tom sluაaju, unutar povrᘐine planiranog koridora nije dopuᘐtena nikakva gradnja (gara០e, druge pomoၰne graᄐevine, novi ogradni zidovi i drugo).Omoguၰava se manja izmjena trase planiranih ulica tako da se, ukoliko su iste planirane preko –აestice zemljiᘐta, mogu polo០iti uz rub te აestice ako se time ne pogorᘐavaju tehniაki elementi planirane ulice.

U sluაaju gradnje nove ulice koja nije ucrtana u grafiაkom dijelu ovog Plana, i bez obzira da li se ulica nalazi u izgraᄐenom ili neizgraᄐenom dijelu naselja unutar obuhvata Plana, minimalna ᘐirina kolnika iznosi 5,5 m uz barem jedan pjeᘐaაki ploაnik ᘐirine 1,6 m.

Sve prometnice unutar obuhvata Plana projektirane su u skladu sa va០eၰim Zakonom o zaᘐtiti od po០ara, u pogledu popreაnih i uzdu០nih nagiba prometne infrastrukture, radijusa prometnica, pristupa vatrogasnog vozila.Predviᄐenim i planiranim prometnicama nadle០na vatrogasna slu០ba je u moguၰnosti obaviti intervenciju, odnosno omoguၰeno je izvrᘐenje uაinkovitog gaᘐenja i evakuacije raspolo០ivom tehnikom. Idejnim i glavnim projektom ceste odredit ၰe se precizno geometrija i nosivost vatrogasnih pristupa, popreაni i uzdu០ni nagibi prometne infrastrukture.



12

Ⴠlanak 27.Unutar utvrᄐenih koridora javnih cesta nije dozvoljena izgradnja do ishoᄐenja lokacijskedozvole za prometnicu ili njen dio. Nakon ishoᄐenja lokacijske dozvole i zasnivanja graᄐevne აestice ceste, odredit ၰe se zaᘐtitni pojasevi ceste prema posebnom propisu, a prostor izvan zaᘐtitnog koridora prikljuაit ၰe se susjednoj namjeni.

Zaᘐtitni pojas javne ceste u naselju mo០e se prikljuაiti negradivom dijelu graᄐevne აestice.

Veၰ izgraᄐene graᄐevine sa graᄐevnom dozvolom ili graᄐene prije 15.02.1968. u koridoru javne ceste, a izvan zaᘐtitnog pojasa ceste mogu se odr០avati i rekonstruirati u postojeၰim gabaritima.

U zaᘐtitnom pojasu javne ceste mogu se graditi graᄐevine za potrebe odr០avanja ceste i pru០anja usluga vozaაima i putnicima, a predviᄐene projektom ceste (cestarske kuၰice, skladiᘐta opreme za odr០avanje, benzinske postaje, servisi, parkiraliᘐta, odmoriᘐta, manji ugostiteljski sadr០aji i sliაno). Za izgradnju ovih graᄐevina potrebno je ishoditi suglasnost nadle០ne Uprave za ceste.

Ⴠlanak 28.Prema va០eၰem Zakonu o cestama(NN 180/04.) osiguran je zaᘐtitni koridor cesta i to za:-dr០avnu brzu cestu 25m

Ⴠlanak 29.

Promet u mirovanju obvezatno treba rijeᘐiti unutar აestice. Potrebno je u okviru graᄐevne აestice osigurati minimum parkiraliᘐnih mjesta i to prema slijedeၰim kriterijima:

namjena gradevine brojmjesta na

potreban brojmjesta

Individualne stambene graᄐevine (viᘐeobiteljske):- samostojeၰe graᄐevine

min. 1PM/po stambenoj (smjeᘐtajnoj) jedinici

Individualne stambene graᄐevine (viᘐeobiteljske):- dvojne graᄐevine i graᄐevine u nizu

min. 2 PM/po stambenoj (smjeᘐtajnoj) jedinici

Viᘐestambene graᄐevine min. 2PM/po stambenoj (smjeᘐtajnoj) jedinici

Uredski prostori 1000 m2 korisnog prostora 20Trgovina 1000 m2 korisnog prostora 30Banka, poᘐta, usluge 1000 m2 korisnog prostora 30Ugostiteljstvo i turizam 1000 m2 korisnog prostora 20

Parkiranje vozila rjeᘐava se unutar graᄐevne აestice. Izuzetno, za izgraᄐene graᄐevine koje nemaju uvjeta za parkiranje na graᄐevnoj აestici moguၰe je taj smjeᘐtaj rijeᘐiti na susjednoj აestici ili gara០i. Ⴠestica na kojoj se rjeᘐava parkiranje vozila ne mo០e mijenjati namjenu.Za dodatni kapacitet javnog parkiranja mo០e se planirati ureᄐenje zasebnih parkiraliᘐta ili parkiranje uzdu០ ulica.



13

Ⴠlanak 30.Ako se graᄐevna აestica nalazi na spoju ulica razliაitog znaაaja obvezno se prikljuაuje na ulicu ni០eg znaაaja.

Ⴠlanak 31.Graᄐevne აestice za gradnju graᄐevina uz planirane ili postojeၰe javno prometne povrᘐine odreᄐene ovim Planom, moraju se formirati samo do regulacijskog pravca javno prometne povrᘐine, kako bi se osigurala gradnja tih javno prometnih povrᘐina.

Ⴠlanak 32.Unutar obuhvata Plana, mo០e se odobriti odstupanje od propisane veliაine graᄐevne აestice, ako je graᄐevna აestica smanjena radi formiranja აestice za povrᘐinu javne namjene. U tom sluაaju povrᘐina graᄐevne აestice mo០e biti manja najviᘐe za povrᘐinu koja se odvojila za formiranje javne namjene a maksimalni koeficijent izgraᄐenosti kig i maksimalni koeficijent iskoristivosti kiS obraაunavaju se na temelju izvorne povrᘐine graᄐevne აestice prije odvajanja dijela za javnu namjenu. U sluაaju kada je graᄐevna აestica smanjena radi formiranja koridora planirane prometnice tada je moguၰa manja udaljenost graᄐevine od javno prometne povrᘐine, ali ne manje od 3,0 m.

Ⴠlanak 33.Minimalna udaljenost regulacijskog pravca od ruba kolnika mora biti tolika da se osigura moguၰnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka, nasipa, bankine i nogostupa u skladu sa zakonskim propisima.Ne dozvoljava se izgradnja graᄐevina, zidova i ograda, te podizanje nasada koji spreაavaju proᘐirenje uskih ulica ili njihovih dijelova, uklanjanje oᘐtrih zavoja, te izazivaju nepreglednost u prometu.

Ⴠlanak 34.Linije javnog prijevoza autobusima mogu se osigurati po potrebi u svim ulicama u skladu s potrebama i moguၰnostima u prostoru. Na cestama kojima prolaze linije javnog prijevoza (Poljiაka ulica), a koje imaju manje od 2 kolne trake u jednom smjeru obavezna je izgradnja ugibaliᘐta za autobuse prema posebnim propisima.

Ⴠlanak 35.Sve prometne povrᘐine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da se omoguၰi slobodno kretanje invalidnim osobama.

4.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mre០e i poᘐte

Ⴠlanak 36.Za prikljuაenje korisnika unutar obuhvata UPU-a na javnu telekomunikacijsku mre០u potrebno je izgraditi distribucijsku kabelsku kanalizaciju (DTK) u profilu prometnica, prema izvedbenim projektima koje treba izraditi u procesu projektiranja planiranih prometnica. Nadle០na pravna osoba s javnim ovlastima ၰe u izgraᄐenu distribucijsku kabelsku kanalizaciju uvuၰi odgovarajuၰe telekomunikacijske kabele i zavrᘐiti ih u distribucijskim toაkama – kabelskim ormarima na svakoj graᄐevini.

Mjesto i naაin prikljuაivanja povrᘐina na telekomunikacijsku mre០u odredit ၰe se



14

izvedbenim projektom telekomunikacijske mre០e ili uvjetima koje daje nadle០na pravna osoba s javnim ovlastima.

Pri projektiranju i izvedbi dijelova telekomunikacijske mre០e potrebno je primijeniti materijale koji su atestirani za ugradnju u javnu telekomunikacijsku mre០u te koristiti upute za pojedinu vrstu radova koje izdaje nadle០na pravna osoba s javnim ovlastima.

Trasa DTK je, u pravilu, planirana u pjeᘐaაkim nogostupima ili zelenom pojasu, unutar koridora prometnica.

Pri planiranju trase DTK, koristiti suprotnu stranu prometnice u odnosu na elektrenergetske instalacije.Pri paralelnom voᄐenju i kri០anju distribucijske kabelske kanalizacije s ostalim instalacijama treba zadovoljiti meᄐusobne minimalne udaljenosti.

Unutar obuhvata Plana u sklopu javnih prometnih povrᘐina moguၰa je izvedba javne telefonske govornice.Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu, odnosno drugi ekvivalentni akt za graᄐenje novih ili rekonstrukcije postojeၰih objekata, ove se trase mogu korigirati radi prilagodbe tehniაkim rjeᘐenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguၰe izvedbu planom predviᄐenog cjelovitog rjeᘐenja.

Ⴠlanak 37.Urbanistiაki plan ureᄐenja ne definira toაan polo០aj objekata elektroniაke komunikacijske infrastrukture (RTV mre០a), ali omoguၰuje ureᄐenje odnosno izgradnju istih u okviru sadr០aja koji upotpunjuju javni standard naselja. Elektroniაka komunikacijska infrastruktura i povezana oprema moraju se planirati u skladu sa აlankom 25. va០eၰeg Zakona o elektroniაkim komunikacijama (ZEK).

4.3.Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mre០e

Ⴠlanak 38.Izgradnja graᄐevina i ureᄐaja komunalne infrastrukturne mre០e mora biti u skladu s propisanim opၰim i posebnim uvjetima za ove vrste graᄐevina te ၰe se odgovarajuၰom struაnom dokumentacijom razraᄐivati.

Planom su odreᄐene trase mre០e komunalne infrastrukture. Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu, odnosno drugi ekvivalentni akt za graᄐenje novih ili rekonstrukcije postojeၰih objekata komunalne infrastrukture planom utvrᄐene trase mogu se korigirati radi prilagodbe tehniაkim rjeᘐenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju na terenu. Korekcije ne mogu biti takve da onemoguၰe izvedbu cjelovitih rjeᘐenja komunalne infrastrukturne mre០e predviᄐenih ovim planom. Lokacijskom dozvolom odnosno drugim ekvivalentnim aktom za graᄐenje mo០e se odobriti gradnja infrastrukturnih vodova i na trasama koje nisu utvrᄐene ovim planom, ukoliko se time ne naruᘐavaju planom utvrᄐeni uvjeti koriᘐtenja povrᘐina.

Ⴠlanak 39.Planom su osigurane povrᘐine za razvoj graᄐevina, objekata, ureᄐaja slijedeၰih sustava



15

komunalne infrastrukture:− vodnogospodarski sustav (vodoopskrba i odvodnja otpadnih voda)− energetski sustav (elektroenergetska mre០a)

Pri projektiranju i izvoᄐenju pojedinih graᄐevina, objekata i ureᄐaja komunalne infrastrukture potrebno je se pridr០avati va០eၰih propisa kao i propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata i ureᄐaja te pribaviti suglasnost ostalih korisnika.

U prometnice u koje se pola០u elektroenergetski vodovi potrebno je osigurati planski razmjeᘐtaj instalacija – u pravilu jednu stranu prometnice za energetiku, druga strana za telekomunikacije i vodoopskrbu a sredina ceste za kanalizaciju i oborinske vode.

Gradnja komunalne infrastrukturne mre០e iz ovog აlanka predviᄐena u koridorima javnih prometnih povrᘐina mora se izvoditi kao podzemna.

Komunalna infrastruktura mo០e se izvoditi i izvan koridora javnih prometnih povrᘐina, pod uvjetom da se do tih instalacija osigura nesmetani pristup za potrebe odr០avanja ili zamjene.

Prikljuაenje na pojedinu komunalnu instalaciju vrᘐi se u skladu s uvjetima distributera iste.

4.3.1. Vodoopskrba

Ⴠlanak 40.Cijevi za vodoopskrbu se lociraju u prometnici, a djelomiაno uz prometnicu, na udaljenost 1,00 m od iviაnjaka, sa dubinom ukopavanja minimum 1,0 m raაunajuၰi od tjemena cijevi do nivelete prometnice, te kontrolnim ᘐahtama u აvorovima.

Vodoopskrbne cijevi pola០u se na koti viᘐoj od kote kanalizacije. Brzine, odnosno gubici tlaka u sustavu, kao i svi drugi elementi graᄐenja moraju se izvoditi u skladu sa pravilima struke, va០eၰim normama i uvjetima nadle០ne slu០be koja upravlja vodovodom.Nova lokalna vodovodna mre០a zbog uvjeta protupo០arne zaᘐtite mora imati minimalni profil od NO 125 mm.

Ⴠlanak 41.Radi ostvarivanja protupo០arne sigurnosti unutar obuhvata Plana u koridor planiranih prometnica mora se izvesti mre០a protupo០arnih hidranata prema va០eၰem Pravilniku o hidrantskoj mre០i za gaᘐenje po០ara.

4.3.2. Odvodnja otpadnih vodaჀlanak 42.

Ovim Planom planira se izgradnja sustava za odvodnju otpadnih, oborinskih i drugih voda i to tako da se primjenjuje razdjelni sustav kanalizacije, sa potpuno odvojenim odvoᄐenjem fekalne i oborinske kanalizacije.

Otpadne vode prikupljaju se u sustav zatvorene kanalizacije te se putem gravitacijskih cjevovoda usmjeravaju prema crpnoj stanici „Stro០anac“ ju០no od obuhvata Plana koja usmjerava otpadne vode u srediᘐnji ureᄐaj za proაiᘐၰavanje.

Oborinske vode prikupljaju se preko cestovnih kanala i slivnika u zasebne cjevovode smjeᘐtene unutar pjeᘐaაkih staza te se upuᘐtaju u najbli០i recipijent (korito rijeke



16

័rnovnice) poslije tretmana preko separatora masti i ulja.Na mjestima gdje se odvodni kanali (vodotoka, bujica) slijevaju prema ulicama gdje zavrᘐavaju, bilo da su sa statusom vodnog dobra ili ne, iste treba odgovarajuၰe prihvatiti i upustiti u oborinsku kanalizaciju ulice prema kojoj se slijevaju.

Oborinske vode s parkiraliᘐta veၰih od 10 parkirnih mjesta, te veၰih radnih i manipulativnih povrᘐina prije prikljuაenja na sustav javne oborinske odvodnje moraju proၰi odgovarajuၰi predtretman na separatorima ulja i masti.

Radi smanjenja optereၰenja sustava javne oborinske odvodnje i time i manjih dimenzija iste, predvidjeti da se oblikovanjem აestica i izgradnjom osigura ᘐto manji koeficijent otjecanja sa graᄐevne აestice uz moguၰnost da se vlastite oborinske vode sa „აistih“ povrᘐina upuᘐtaju u teren na samoj graᄐevnoj აestici putem upojnih bunara odgovarajuၰeg kapaciteta dimenzioniranih na naაin da se osigura sigurnost od plavljenja okolnog zemljiᘐta i objekata. Isto je moguၰe uაiniti i s oborinskim vodama s veၰih parkirnih povrᘐina (10PM) na აestici po ugradnji vlastitih separatora ulja i masti adekvatnih dimenzija.

Ⴠlanak 43.Odvodne kanale fekalne i oborinske kanalizacije treba locirati u osi prometnice ili uneposrednoj blizini prometnice, u naაelu na dubini od 1,30 m raაunajuၰi od nivelete prometnice do tjemena cijevi, sa kontrolnim revizijskim oknima od betona, ili odgovarajuၰeg materijala.

Ⴠlanak 44.Na svim lomovima trase kanalizacijskih vodova obavezno izvesti reviziona okna kao i kod svih mjesta prikljuაenja.Za izvedene kanalizacijske sustave potrebno je iste obavezno ispitati na vodonepropusnost cijevnog sustava podizanjem tlaka u njima na 0,5 bara.

Ⴠlanak 45.Unutar obuhvata Plana, gdje nema izgraᄐene mre០e javne odvodnje, do izgradnje iste, graᄐevine kapaciteta do 10 ES (ekvivalent stanovnika) mogu se prikljuაiti na vodonepopusnu sabirnu jamu, na naაin prihvatljiv s aspekta zaᘐtite okoliᘐa, odnosno:

- izvesti jamu kao trodijelnu i nepropusnu,- smjestiti jamu izvan zaᘐtitnog pojasa prometnice,- udaljiti jamu najmanje 1,0 m od granice susjedne graᄐevne აestice.

Ureᄐenje vodotokaჀlanak 46.

U sluაaju da doᄐe do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljiᘐta i drugih sliაnih ᘐtetnih pojava, te posredno do ugro០avanja ០ivota i zdravlja ljudi i njihove imovine ili poremeၰaja u vodnom re០imu, zaᘐtita od ᘐtetnog djelovanja povremenih bujiაnih vodotokova i oborinskih kanala ၰe se provoditi izgradnjom zaᘐtitnih i regulacijskih vodnihgraᄐevina, odnosno tehniაkim i gospodarskim odr០avanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaᘐtitnih vodnih graᄐevina koje se provodi prema programu ureᄐenja vodotoka i drugih voda u okviru Plana upravljanja vodama.

U svrhu tehniაkog odr០avanja, te radova graᄐenja, uz bujiაne vodotoke treba osigurati inundacijski pojas minimalne ᘐirine od 5,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba



17

აestice javnog vodnog dobra. U inundacijskom pojasu zabranjena je svaka gradnja i druge radnje kojima se mo០e onemoguၰiti izgradnja i odr០avanje vodnih graᄐevina, na bilo koji naაin umanjiti protoაnost korita i pogorᘐati vodni re០im, te poveၰati stupanj ugro០enosti od ᘐtetnog djelovanja vodotoka. Posebno se inundacijski pojas mo០e smanjiti do 3,0 m ᘐirine, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima za svaki objekt posebno. Svaki vlasnik, odnosno korisnik objekta ili აestice smjeᘐtene uz korito vodotoka ili აesticu javno vodno dobro du០an je omoguၰiti nesmetano izvrᘐavanje radova na აiᘐၰenju i odr០avanju korita vodotoka, ne smije izgradnjom predmetne graᄐevine ili njenim spajanjem na komunalnu i drugu infrastrukturu umanjiti propusnu moၰ vodotoka, niti uzrokovati eroziju u istom, te za vrijeme izvoᄐenja radova ne smije niti privremeno odlagati bilo kakvi materijal u korito vodotoka.

Postojeၰa neregulirana korita povremenih bujiაnih vodotoka i oborinskih kanala potrebno je regulacijskim radovima povezati i urediti na naაin da se u kontinuitetu sprovedu oborinske i druge povrᘐinske vode do uljeva u more, a sve u skladu s vodopravnim uvjetima i ostalim aktima i planovima predviᄐenim Zakonom o vodama. Projektno rjeᘐenje ureᄐenja korita sa svim potrebnim objektima, maksimalno smjestiti na აesticu “javno vodno dobro“ iz razloga izbjegavanja imovinsko pravnih sporova kao i razloga prilagodbe ureᄐenja va០eၰoj prostorno-planskoj dokumentaciji. Osim toga, treba omoguၰiti siguran i blagovremen protok u vodotoku, te odr០avanje i აiᘐၰenje istog. Dimenzioniranje korita treba izvrᘐiti za vrᘐnu protoku dobivenu kao rezultat obrade hidroloᘐkih mjerenja ili odreᄐenu primjenom neke od empirijskim metoda, a za onu vjerojatnost pojave koji odobre Hrvatske vode.

U iznimnim sluაajevima, u svrhu osiguranja i formiranja ᘐto kvalitetnijeg prometnog koridora buduၰih prometnica (Vukovarska ulica) predviᄐa se regulacija ili izmjeᘐtanje vodotoka u obliku odgovarajuၰe natkrivene armirano-betonske kinete (min.propusne moၰi 100-god velika voda) i na naაin koji ၰe omoguၰiti njeno ᘐto jednostavnije odr០avanje i აiᘐၰenje (natkrivanje izvesti pomiაnim armiranobetonskim ploაama du០ ᘐto viᘐe dionica i sa ᘐto viᘐe revizijskih okana). Trasu regulirane natkrivene kinete u sklopu prometnice u pravilu postaviti uz jedan od rubova prometnice ili ispod samog ploაnika kako bi ostaopojas za აesticu javnog vodnog dobra. Izradu projektnog rjeᘐenja treba uskladiti sa struაnim slu០bama Hrvatskih voda.

Na mjestima gdje trasa prometnice popreაno prelazi preko bujiაnih vodotoka i odvodnih kanala predvidjeti mostove ili propuste dovoljnih dimenzija za nesmetano propuᘐtanje mjerodavnih velikih protoka. Potrebno je predvidjeti i rekonstrukciju postojeၰih propusta male propusne moၰi ili dotrajalog stanja. Na mjestima gdje prometnica prelazi preko reguliranog korita vodotoka (trapezno oblo០eno korito, betonska kineta i sl.) konstrukciju i dimenzije osnovnih elemenata mosta ili propusta sa svim pripadnim instalacijama treba odrediti na naაin kojim se ne bi umanjilo projektirani slobodni profil korita, kojim ၰe se osigurati statiაka stabilnost postojeၰe betonske kinete, zidova ili obaloutvrde, odnosno kojim se neၰe poremetiti postojeၰi vodni re០im. Os mosta ili propusta postaviti ᘐtookomitije na uzdu០nu os korita, a ᘐirina istog treba biti dovoljna za prijelaz planiranih vozila. Konstrukcijsko se rjeᘐenje mosta ili propusta treba funkcionalno i estetski uklopiti u sadaᘐnje i buduၰe urbanistiაko rjeᘐenje tog prostora.

Takoᄐer treba predvidjeti oblaganje uljeva i izljeva novoprojektiranih ili rekonstruiranih propusta u du០ini min. 3,0 m, odnosno izraditi tehniაko rjeᘐenje eventualnog upuᘐtanja “აistih” oborinskih voda u korito vodotoka radi zaᘐtite korita od erozije i nesmetanog protoka. Detalje upuᘐtanja oborinskih voda investitor treba usuglasiti sa struაnim



18

slu០bama Hrvatskih voda. Tijekom izvoᄐenja radova potrebno je osigurati neometan protok kroz korito vodotoka.Polaganje objekata linijske infrastrukture (kanalizacija, vodovod, elektriაni i telekomunikacijski kablovi itd.) zajedno sa svim oknima i ostalim prateၰim objektima uzdu០no unutar korita vodotoka, odnosno აestice javnog vodnog dobra nije dopuᘐteno.

Voᄐenje trase paralelno sa reguliranim koritom vodotoka izvesti na minimalnoj udaljenosti kojom ၰe se osigurati statiაka i hidrauliაka stabilnost reguliranog korita, te nesmetano odr០avanje ili buduၰa rekonstrukcija korita. Kod nereguliranih korita, udaljenost treba biti minimalno 3,0 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba აestice javnog vodnog dobra zbog osiguranja inundacijskog pojasa za buduၰu regulaciju. U samo odreᄐenim sluაajevima udaljenost polaganja se mo០e smanjiti, ali to bi trebalo utvrditi posebnim vodopravnim uvjetima i za svaki objekt posebno.

Popreაni prijelaz pojedinog objekta linijske infrastrukture preko korita vodotoka po moguၰnosti je potrebno izvesti iznad u okviru konstrukcije mosta ili propusta. Mjesto prijelaza izvesti popreაno i po moguၰnosti ᘐto okomitije na uzdu០nu os korita. Ukoliko instalacija prolazi ispod korita, investitor je du០an mjesta prijelaza osigurati na naაin da je uvuაe u betonski blok აija ၰe gornja kota biti 0.50 m ispod kote reguliranog ili projektiranog dna vodotoka. Kod nereguliranog korita, dubinu iskopa rova za kanalizacijsku cijev treba usuglasiti sa struაnom slu០bom Hrvatskih voda. Na mjestima prokopa oblo០enog korita vodotoka ili kanala, izvrᘐiti obnovu obloge identiაnim materijalom i na isti naაin. Teren devastiran radovima na trasi predmetnih instalacija i uz njihovu trasu, dovesti u prvobitno stanje kako se ne bi poremetilo povrᘐinsko otjecanje.

4.3.3. Elektroenergetska mre០a i javna rasvjeta

Ⴠlanak 47.Na აitavom podruაju obuhvata Plana kako je predviᄐeno programom razvoja elektroenergetske mre០e planira se prebacivanje 10kV naponskog na 20kV i to iskljuაivo kabliranjem. Planirane trafostanice 10-20kV/04 izvodit ၰe se prema potrebama korisnika odnosno prema zahtjevu za izgradnjom na dijelu podruაja.

Ukoliko se uka០e potreba za gradnjom dodatnih trafostanica, navedene se mogu graditi unutar svih namjena.

Lokacije trafostanica treba odabrati tako da imaju osiguran pristup vozilom radi izgradnje, odr០avanja i upravljanja.

Planirane transformatorske stanice gradit ၰe se kao samostojeၰe graᄐevine.

Omoguၰava se gradnja transformatorskih stanica 10(20)/0,4 kV bez dodatnih ograniაenja u smislu udaljenosti od prometnica i granica აestice, te moguၰnost izgradnje unutar zonau kojima se ne planira gradnja drugih graᄐevina (zelene povrᘐine, parkovi, zaᘐtitni koridori prometnica i sl.)

Graᄐevna აestica predviᄐena za izgradnju trafostanice mora biti minimalno 7x6m sa omoguၰenim prilazom kamionima, odnosno dizalicama.

Kod planiranja gradnje novih objekata potrebno je voditi raაuna o trasi polo០enog



19

podzemnog voda 10/20 kV te respektirati njegov zaᘐtitni koridor.

Ⴠlanak 48.Prikljuაak i mjerenje javne rasvjete ၰe biti u posebnom slobodnostojeၰem razvodnom ormaru smjeᘐtenom izvan trafostanice.

Mjerenje potroᘐnje elektriაne energije za pojedine korisnike, izvesti ၰe se direktnim brojilima u okviru glavnog razvodnog ormara.

Ⴠlanak 49.Javna rasvjeta izvodi se rasvjetnim armaturama koje moraju biti kvalitetne i estetski dizajnirane, a izvori svjetla suvremeni i ᘐtedljivi.

Paljenje rasvjete predviᄐa se automatski putem Luxomata a re០im rada odrediti ၰe nadle០no komunalno poduzeၰe.

Za rasvjetu sekundarnih gradskih prometnica unutar ovog Plana predviᄐeni su stupovi visine 6 – 9 m a kao izvor svjetlosti predviᄐena je ០arulja VTNa 1x250V.

Svjetiljke moraju biti djelomiაno zasjenjenje refraktorima.

Ⴠlanak 50.Zaᘐtita od napona dodira na instalaciji javne rasvjete rjeᘐava se sustavom nulovanja. Sve metalne dijelove instalacije, koji u normalnom pogonu nisu pod naponom, mora se povezati sa zaᘐtitnim vodiაem, a nul vodiა i zaᘐtitni vodiა moraju se pouzdano povezati u transformatorsku stanicu.

U okviru mre០e javne rasvjete potrebno je osigurati zaᘐtitu od atmosferskog pra០njenja kroz uzemljenje stupa na uzemljivaა koji se pola០e uz kabele u rovu od TS do objekata i stupova vanjske rasvjete.

4.3.4. PlinoopskrbaჀlanak 51.

Naknadno rjeᘐenje plinoopskrbne mre០e neၰe se smatrati izmjenom ovog Plana.

U svim planiranim ulicama na podruაju obuhvata Plana, planirana je izgradnja srednjetlaაnih plinovoda max. radnog tlaka 4 bara predtlaka.Prilikom odreᄐivanja mjesta gdje ၰe se skladiᘐtiti ili koristiti zapaljivi plinovi, odnosno mjesta gdje se namjerava obavljati prometovanje zapaljivim plinovima, na odgovarajuၰi naაin, glede sigurnosnih udaljenosti primijeniti odredbe va០eၰih propisa kojima se regulira problematika zapaljivih plinova.

Uliაni plinovod izvoditi od atestiranih cijevi, tako da su isti postavljeni u zemlji da prosjeაna dubina polaganja plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi za srednjetlaაne plinovode 0,8 – 1,5 m, za niskotlaაne plinovode 0,8 – 1,3 m, a za kuၰne prikljuაke 0,6 –1,0 m. Pri tome dubina polaganja ne bi smjela prijeၰi dubinu 2 m.

Plinovod polo០iti u rov na pripremljenu posteljicu od sitnog pijeska minimalne debljine 10 cm. Ispod cijevi ne smije biti kamenაiၰa kako cijevi na tom mjestu ne bi nalijegale na njih, jer bi to zbog koncentracije nalijeganja uzrokovalo pucanje cijevi.



20

Prilikom zatrpavanja zatrpati prvo slojem sitnog pijeska s najmanjom debljinom nadsloja iznad vrha cijevi 10 cm, a dalje zatrpavati u slojevima od po 30 cm uz propisno nabijanje. Na visini 30 – to cm od vrha cijevi postaviti traku za obilje០avanje plinovoda s natpisom «POZOR PLINOVOD». Osim te trake postaviti i traku s metalnom ០icom koja slu០i za otkrivanje trase plinovoda.

Kod izgradnje plinovoda potrebno je na plinovod u apsolutno najni០im toაkama ugraditi posude za sakupljanje kondenzata. Predvidjeti blokiranje pojedinih sekcija plinovoda zbog sigurnosnih razloga u sluაaju havarije, ispitivanja, ispuhivanja neაistoၰe ili pri puᘐtanju plinovoda u rad.

Sekcije plinovoda meᄐusobno odijeliti zapornim tijelima. Osigurati propisane sigurnosne udaljenosti od elektroenergetskih vodova, plinovoda, cjevovoda kanalizacije, kao i njihovih postrojenja.

Ⴠlanak 52.U svezi izgradnje plinovoda, odnosno plinovodne mre០e treba primijeniti domaၰe va០eၰe propise (npr. Pravilnik za izvoᄐenje unutarnjih plinskih instalacija GPZ-P.I.600 i drugo), te njemaაke propise (DVGW regulativu i EU DIN norme).

Ⴠlanak 53.Plinske kotlovnice projektirati i izvoditi sukladno odredbama Pravilnika o tehniაkim normativima za projektiranje, gradnju, pogon i odr០avanje plinskih kotlovnica («Sl.list» br. 10/90 i 52/90.), koji se primjenjuje temeljem აlanka 20. Zakona o tehniაkim zahtjevima za proizvode i ocjeni sukladnosti.

5.UVJETI UREᄀENJA JAVNIH ZELENIH POVRᘀINA

5.1. Uvjeti ureᄐenja zaᘐtitnih zelenih povrᘐina

Ⴠlanak 54.Unutar obuhvata Plana odreᄐene su neizgraᄐene povrᘐine koje su kategorizirane kao zaᘐtitne zelene povrᘐine (Z).

To su podruაja oko cestovnih koridora აije ureᄐenje i odr០avanje spada u obvezu poduzeၰa nadle០nog za tu prometnicu.

Na povrᘐinama ove namjene mo០e se postavljati dodatna prometna mre០a i vodovi komunalne infrastrukture.

Ⴠlanak 55.Planom se predviᄐa ureᄐenje zelenih povrᘐina u skladu s prirodnim osobitostima prostora i u svrhu ureᄐenja prostora i zaᘐtite okoliᘐa.

U zaᘐtitne zelene povrᘐine (Z) spadaju sve povrᘐine urbanog zelenila kao ᘐto su drvoredi, travnjaci, zelenila uz prometnice kao i zelene povrᘐine na graᄐevnim აesticama. Preporuაa se sadnja autohtonog mediteranskog bilja.



21

Zaᘐtitne zelene povrᘐine uz prometnice ureᄐuju se kao travnjaci s primjenom visoke vegetacije formirajuၰi poteze zelenila u formi drvoreda.

Prilikom sadnje visoke vegetacije trebaju planirati tako da ne ometa vidljivost u prometu, a posebice preglednost na raskri០jima.

5.2. Uvjeti ureᄐenja javnih zelenih povrᘐina

Ⴠlanak 56.Unutar obuhvata Plana odreᄐene su prostorne cjeline koje ၰe se ureᄐivati kao javne zelene povrᘐine (Z1).

- Unutar prostornih cjelina javnih zelenih povrᘐina (Z1) moguၰe je ureᄐivati djeაja i manja sportska igraliᘐta, staze i odmoriᘐta uz oაuvanje konfiguracije terena i vegetacije. Pored toga moguၰe je graditi paviljone, manje ugostiteljske sadr០aje, sanitarne აvorove, fontane, najveၰe tlocrtne povrᘐine do 50 m2, ali ne viᘐe od 5% ukupne javne zelene povrᘐine.

Udaljenost objekata(graᄐevinski pravac) od regulacijskog pravca mora iznositi minimalno 5m.

Maksimalna katnost graᄐevina je prizemlje (P), uz moguၰnost gradnje suterena, visine do 4 m.

Parkovi s pripadajuၰim graᄐevinama i opremom dimenzioniraju se i oblikuju u okviru cjelovitog ureᄐenja javne zelene povrᘐine.

Za izgradnju i ureᄐenje parkova potrebno je izraditi hortikulturni projekt.

6.MJERE ZAᘀTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAᄀEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Ⴠlanak 57.Prema podacima Ministarstva kulture, Uprava za zaᘐtitu kulturne baᘐtine, konzervatorski odjel u Splitu, na podruაju obuhvata Plana nema registriranih nepokretnih kulturnih dobara.

Ako se pri izvoᄐenju graᄐevinskih i nekih drugih radova naiᄐe na arheoloᘐko nalaziᘐte ili pojedinaაni nalaz radovi se moraju prekinuti i o nalazu bez odlaganja obavijestiti nadle០nu ustanovu.Mjere oაuvanja i zaᘐtite prirodnih i kulturno – povijesnih cjelina i graᄐevina i ambijentalnih vrijednosti propisane su va០eၰim Zakonom o zaᘐtiti i oაuvanju kulturnih dobara i va០eၰim Zakonom o zaᘐtiti prirode.



22

7.

POSTUPANJE S OTPADOM

Ⴠlanak 58.Na podruაju obuhvata Plana postupanje s otpadom treba biti u skladu s odredbama va០eၰeg Zakona o otpadu.

Prostor za odlaganje otpada na pojedinoj graᄐevnoj აestici mora biti postavljen na za to odgovarajuၰe dostupno i zaᘐtiၰeno mjesto.

Zbrinjavanje komunalnog otpada treba organizirati odvozom koji ၰe se vrᘐiti prema komunalnom redu javnog komunalnog poduzeၰa nadle០nog za tu djelatnost.

Graᄐevinski otpad koji ၰe nastati kod gradnje na prostoru obuhvata Plana zbrinjavat ၰe se u skladu s Zakonom o otpadu, odvozom na odreᄐenu deponiju.

Ⴠlanak 59.Unutar graᄐevne აestice za gradnju graᄐevine sa viᘐe od 4 stana ili turistiაka apartmana potrebno je osigurati prostor za privremeno odlaganje komunalnog otpada u skladu s odlukom o komunalnom redu Opၰine Podstrana.

8.MJERE SPRJEჀAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA

NA OKOLIᘀ

Ⴠlanak 60.Na podruაju obuhvata Plana ne predviᄐa se razvoj djelatnosti koje ugro០avaju zdravlje ljudi i ᘐtetno djeluju na okoliᘐ.Mjere sprjeაavanja nepovoljnog utjecaja na okoliᘐ su:

Ⴠlanak 61.Ⴠuvanje i poboljᘐanje kvalitete tla

− dugoroაno kvalitativno i kvantitativno osigurati i odr០avati funkcije tla, primjereno staniᘐtu, izbjegavanjem erozije i nepovoljne promjene strukture tla, kao i smanjenjem unoᘐenja ᘐtetnih tvari

− opo០arene povrᘐine აim prije poᘐumljivati kako bi se smanjio uაinak erozije tla,− izgradnju objekata, prometnica i sl. planirati na naაin da se nepovratno izgubi ᘐto

manje tla.

Ⴠlanak 62.Zaᘐtita zrakaU cilju poboljᘐanja kakvoၰe zraka odreᄐuju se i slijedeၰe mjere i aktivnosti na podruაju obuhvata Plana:

− osigurati protoაnost prometnica− unaprijediti javni prijevoz



23

− osigurati dovoljnu koliაinu zelenila unutar graᄐevinskih podruაja− koristiti tzv. აiste energente− uz prometnice postavljati zaᘐtitno zelenilo

Ⴠlanak 63.Ⴠuvanje i poboljᘐanje kvalitete voda

− planiranje i gradnja graᄐevina za odvodnju otpadnih voda i ureᄐaja za proაiᘐၰavanje otpadnih voda;

− usvojen je razdjelni sustav kanalizacije, kao optimalan i sigurniji za zaᘐtitu okoliᘐa;− ugradnja separatora ulja i masti na kanalima oborinske kanalizacije, a po potrebi i

talo០nika; − usvojen zatvoreni sustav odvodne kanalizacije;− usvojen je odgovarajuၰi kapacitet sustava odvodnje koji osigurava potrebnu zaᘐtitu

okoliᘐa, ljudi i njihove imovine;− zabrana, odnosno ograniაenje ispuᘐtanja opasnih tvari propisanih uredbom o

opasnim tvarima u vodama;− kontrolirano odlaganje otpada− poveၰati udio zelenih, vodopropusnih povrᘐina u cilju poboljᘐanja re០ima oborinske

odvodnje podruაja.

Ⴠlanak 64.Zaᘐtita moraZaᘐtita mora od oneაiᘐၰenja, oაuvanja kvalitete obalnog mora i sprijeაavanja daljnih nepovoljnih utjecaja kopna osigurava se provoᄐenjem slijedeၰih mjera:

- Izgradnjom kanalizacijskih sustava uz obavezno mehaniაko-bioloᘐko proაiᘐၰavanje;- Potrebno je permanentno odr០avanje kanalizacijskog sustava,

Ⴠlanak 65.Zaᘐtita od bukeRadi zaᘐtite od buke potrebno se pridr០avati va០eၰe zakonske regulative prilikom izgradnje novih i rekonstrukcije postojeၰih graᄐevina.

Smanjenje buke postiၰi ၰe se upotrebom odgovarajuၰih materijala kod gradnje i rekonstrukcije graᄐevina, njihovim smjeᘐtajem u prostoru te postavljanjem zona zaᘐtitnog zelenila prema izvorima buke a prvenstveno prema jaაim prometnicama.

Mjere zaᘐtite od buke obuhvaၰaju:- Spreაavanje nastajanja buke na naაin da se planira gradnja graᄐevina, koje mogu

predstavljati izvor buke, na mjestima s kojih neၰe djelovati na sredinu u kojoj ljudi rade i borave;

- Razina buke uvjetovana prometom smanjit ၰe se optimalizacijom utjecaja prometa na okoliᘐ;

- Razina buke uzrokovana bukom iznad dozvoljenog nivoa radom ugostiteljskih objekata, regulirati ၰe se reguliranjem vremena rada ugostiteljskih objekata sukladno zakonskoj regulativi, primjenom karte buke za odreᄐeno podruაje te inspekcijskim nadzorom;



24

Ⴠlanak 66.Zaᘐtita od po០araVatrogasni pristupi su osigurani po svim planiranim javnim prometnim povrᘐinama აime jeomoguၰen pristup do svake graᄐevne აestice.

Posebni uvjeti graᄐenja iz podruაja zaᘐtite od po០ara su slijedeၰi:Mjere zaᘐtite od po០ara projektirati u skladu s pozitivnim hrvatskim i preuzetim propisima koji reguliraju ovu problematiku, a u dijelu posebnih propisa gdje ne postoje hrvatski propisi koriste se priznate metode proraაuna i modela prema აlanku 25. stavak 3. Zakona o zaᘐtiti od po០ara (NN 92/2010).Posebnu pozornost obratiti na:

− Uvjete za vatrogasne prilaze ili pristupe ili prolaze vatrogasne tehnike do graᄐevine projektirati u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN br. 35/94,142/03).

− Mjesta postavljanja hidranata i meᄐusobna udaljenost hidranata utvrᄐuje se sukladno odredbama Pravilnika o hidrantskoj mre០i za gaᘐenje po០ara(NN br. 08/06)

− Stambene zgrade projektirati prema austrijskom standardu TRVB N 115/00− Uredske zgrade projektirati prema austrijskom standardu TRVB N 115/00 odnosno

ameriაkim smjernicama NFPA 101/2009− Trgovaაke sadr០aje projektirati u skladu sa tehniაkim smjernicama; austrijskim

standardom TRVB N 138 ili ameriაkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2009.)− Izlazne puteve iz objekta projektirati u skladu s ameriაkim smjernicama NFPA 101

(izdanje 2009.)− Gara០e projektirati prema austrijskom standardu za objekte za parkiranje TRVB N

106. Sprinkler ureᄐaj projektirati shodno njemaაkim smjernicama VDS(Verband der Sacherversicherer e. V. Koeln 1987.)

Elemente graᄐevinskih konstrukcija i materijala, protupo០arne zidove, prodore cjevovoda, elektriაnih instalacija te okna i kanala kroz zidove i stropove, ventilacijske vodove, vatrootporna i dimnonepropusna vrata i prozore, zatvaraაe za zaᘐtitu od po០ara, ostakljenja otporna prema po០aru, pokrov, podne obloge i premaze projektirati i izvesti u skladu sa hrvatskim normama HRN DIN 4102, odnosno priznatim pravilima tehniაkeprakse prema kojem je graᄐevina projektirana. Za ugraᄐene materijale pribaviti ispravu od ovlaᘐtene pravne osobe o po០arnim karakteristikama.

U svrhu sprjeაavanja ᘐirenja po០ara na susjednu graᄐevinu, graᄐevina mora biti udaljena najmanje 4,0 m., ili manje, ako se doka០e uzimajuၰi u obzir po០arno optereၰenje, brzinu ᘐirenja po០ara, po០arne karakteristike materijala graᄐevine, veliაinu otvora na vanjskom zidu graᄐevine i drugo, da se po០ar neၰe prenijeti na susjedne graᄐevine, ili mora biti odvojena od susjednih graᄐevina protupo០arnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., koji u sluაaju da graᄐevina ima krovnu konstrukciju(ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov graᄐevine 0,5 m ili zavrᘐava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti du០ine najmanje 1,0 m., ispod pokrova kroviᘐta koji mora biti od negorivog materijala najmanje na du០ini konzole.

Za zahtjevne graᄐevine potrebno je ishoditi posebne uvjete graᄐenja Policijske uprave Splitsko-dalmatinske kojim se utvrᄐuju posebne mjere zaᘐtite od po០ara, te na osnovu istih izraditi elaborat zaᘐtite od po០ara koji ၰe biti podloga za izradu glavnog projekta.U sluაaju da ၰe se u graᄐevini stavljati u promet, koristiti i skladiᘐtiti zapaljive tekuၰine i plinovi potrebno je postupiti sukladno odredbama აlanka 11. Zakona o zapaljivim



25

tekuၰinama i plinovima (NN br. 108/95, 56/2010).

Ⴠlanak 67.Zaᘐtita od potresaProstor obuhvata Plana prema seizmiაkim kartama nalazi se u zoni VII° seizmiაnosti (po MCS). Izgradnja i sanacija graᄐevina treba se provoditi u skladu s zakonskom regulativom za protupotresnu izgradnju.

Ⴠlanak 68.Mjere zaᘐtite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnostiMjere zaᘐtite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti opisane su u zasebnom elaboratu pod imenom „Plan urbanistiაkih mjera zaᘐtite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti“ koji je sastavni dio ovog Plana.

9.MJERE PROVEDBE PLANA

Ⴠlanak 69.Provedba ovog plana treba obuhvatiti sve aktivnosti koje omoguၰavaju njegovu provedbu i implementaciju na naაin da se postignu uvjetovane kvalitete funkcionalne organizacije i oblikovanja prostora, te tra០ena razina zaᘐtite okoliᘐa.

Ⴠlanak 70.Mjeru provedbe Plana predstavlja izrada projekata prometne i komunalne infrastrukture kako bi se utvrdili toაni parametri njezine izgradnje vezano uz situacijski i visinski polo០aj u prostoru, te osigurao planom uvjetovani minimum komunalnog opremanja ovog podruაja.Nije moguၰe stavljanje pojedine graᄐevine u upotrebu, ako nije osiguran pristup s ureᄐene prometne povrᘐine, te prikljuაak na vodoopskrbni sustav, elektroopskrbu i sustav za odvodnju oborinskih i otpadnih voda.

III. ZAVRᘀNE ODREDBEჀlanak 71.

Ova odluka stupa na snagu 8 dana od dana objave u Slu០benom glasniku Opၰine Podstrana.

OPၠINSKO VIJEၠEOPၠINE PODSTRANA

Klasa: Urbroj: Podstrana,

PredsjednikOpၰinskog vijeၰa

i. temeljne odredbe - podstrana.hr · urbanistiČki plan ureĐenja stroŽanac ii (17) ii. odredbe...

Documents