INVESTICIJSKA ANALIZA PITALICE S OBJANJENJIMA

5. Krivulja indiferencije agresivnog investitora strmija je od krivulje indiferencije kontraveznog investitora N-----Konzervatorni investiror ima znatno strmiju krivulju indiferencije od agresivnog investitora.to ukazuje da konzervatorni ima veu averziju prema riziku----Koncept krivulje indiferencije zasniva se na teoriji korisnosti I averziji prema riziku. 6. Izvedenice se mogu sastaviti samo za fin imovinu kao to su vrij. Papiri N-----Izvedenice su u formi vrijednosnih papira,mogu se sastaviti gotovo za svaku imovinu-----praktiki ne postoji imovina ili akcija za koju se ne moe sastaviti nekakva izvedenica7. Vrijednost izvedenice je izvedena iz vrijednosti imovine....... T9. Ako se obveznica prodaje uz premiju tada je tekui prinos je manji od nominalne kamatne stope a prinos do dospijea vii od nominalne kam stope N

24. Ako se obveznica prodaje uz premiju ,tekui prinos i nominalna kamatna stopa vei od prinosa do dospijea T

12. Call opcija je kratkoroan instrument a varant dug inst. T13. Stand. Devijacija portfolia koji sadri 2 investicije je linearna funkcija vrijed uea ako je njihov koef. Korelacije jednak 0 T18. Unaprijedenice nemaju razvijeno sekundarno trite T (ronice imaju)19. Tehnika analiza vjeruje da se povijest ponavlja i temelji se na promatranju vrijednosti dionice N----Tehnika analiza temelji se na kretanjima trita I trinih cijena.Usmjerena je na pravilan izbor vremena prodajeFundamentalna analiza je analiza vrij.papira kojima se odreuje njihova vrijednost

20. Trezorski zapisi su diskontni vrijednosni papiri T21. Za tipinog investitora nominalna vrijednost nije bitna T22. Nakon dana kad dioniceostaju bez dividendi njihova e cijena pasti T23. Obveznice koje nose opciju otkupa u odnosu na obveznice bez te opcije, nose vie kamatne stope N----Obveznice otkupljive na zahtjev vlasnika poveavaju njihovu atraktivnost jer osiguravaju dratelja od znaajnog pada cijene.Zbog toga to postoji takva pogodnost investitori su spremni platiti veu cijenu,odnosno spremni su pristati na niu kamatnu stopu25. to je kuponska kamatna stopa via trajanje je krae. T

1

27. Odnos cijene i zarade najei je koriteni kapitalizacijski koeficjent za vrednovanje dionica i daje iste rezultate kao i Gordonov model T

1.O kvartalnom se tritu vrijednosnih papira govori kada se na dealerskim alterima trguje dionicama koje su uvrtene na burzi. N ---Kvartarno trite predstavlja trgovinsku mreu izmeu velikih investitora;trguje se velikim blokovima vrijednosnih papira---Tercijarno trite je trite vrijednosnih papira na kojem se na dealerskim alterima trguje dionicama koje su uvrtne na burzi.

1.Razlika izmeu ex-post i ex-ante prinosa na kuponsku obveznicu koju investitor dri do dospijea rezultat je promjene cijene instrumenta po kojoj je instrument prodan i/ili prinosa po kojem su reinvestirani novani tokovi primljeni od instrumenta. T (123)2.Razlika izmeu ex-post i ex-ante prinosa na kuponsku obveznicu koju investitor dri do dospijea rezultat je promjene prinosa po kojem su reinvestirani novani tokovi od instrumenta.T (123)3.Ex-ante prinos na utrive investicije izraunava se iz modela sadanje vrijednosti na principu interne stope profitabilnosti koja svodi oekivane novane tokove na trinu cijenu investicije. T (123)4.Svaki dominantan portfolio ujedno je i efikasan portfolio vrijednosnih papira. T (164)5.Dominantan portfolio nalazi se na efikasnoj granici portfolija. T (164)

6.Dominantan portfolio ne nalazi se na efikasnoj granici portfolija. N ( 164)

7.Teorije trita kapitala pretpostavljaju linearnu vezu prinosa dionice i indeksa koritenih u modelima T (180)8.Jednoindeksni model pretpostavlja da ne postoji korelacija izmeu reziduala razliitih dionica. T (176)9.Jednoindeksni model predstavljen je karakteristinim regresijskim pravcem vrijednosnih papira. T (175)A9) Jednoindeksni model pretpostavlja pojednostavljenu formu izrauna varijance portfolia. T

11.Pravac trita kapitala (CML) predstavlja bolje investicijsko rjeenje od portfolija na efikasnoj granici. T (181)

10.Arbitrana teorija procjenjivanja (APT) polazi od manje realistinih pretpostavki od teorije procjenjivanja kapitalne imovine (CAPM), zbog ega se manje koristi u investicijskoj industriji. N 12.Arbitrana teorija procjenjivanja (APT) i teorija procjenjivanja kapitalne imovine (CAPM) meusobno se iskljuuju. N (191)

2

13.Arbitrana teorija procjenjivanja (APT) koristi vie trinih indeksa vrijednosnih papira i ne pretpostavlja linearnu vezu prinosa na vrijednosne papire i upotrebljenih indeksa. N (193)----APT je model koji barata sa vie initelja sistemskog rizika;razvijen je kao kritika modela CAPM ;APT I CAPM se ne iskljuujuCAPM teorijski model koji je najee koriten u praksi financijske industrije14.Sharpeov indeks mjeri portfolio kroz veliinu premije rizika i njegove standardne devijacije. T15.Krivulja prinosa (yield curve) pokazuje kretanje prinosa do dospijea kroz vrijeme za iste tipove instrumenata s fiksnim prinosom. T16.Krivulja prinosa (yield curve) pokazuje kretanje prinosa do dospijea kroz vrijeme za razliite tipove instrumenata s fiksnim prinosom. N (066)----Krivulja prinosa prikazuje meuovisnosti izmeu trinih kamatnih stopa za razliita dospijea financijskih instrumenata;ona je konkavnog oblika

17.Trajanje (duration) je (prva!) derivacija funkcije cijene i prinosa na odreenoj toci krivulje prinosa. T (224)

19.Trajanje (duration) je druga derivacija funkcije cijene i prinosa na odreenoj toci krivulje prinosa. N (224)20.Koncept trajanja ne moe se primijeniti na model konstantnog rasta dividendi. N (224)Moe se primjeniti ???

21.Duration (trajanje) je pogodan instrument za imunizaciju investicijskog portfolija. T (227)22.Macaulayevo trajanje pretpostavlja ravnu krivulju prinosa. T (229)23.Trajanje kuponskih obveznica dulje je od trajanja anuitetskih obveznica, ali je krae od trajanja obveznica bez kupona, ako su im ostale karakteristike jednake. T (224)24.Razlika izmeu predvienih kapitalnih dobitaka i gubitaka pomou trajanja (duration) za znaajnije promjene trinih kamatnih stopa uvjetovana je konveksnou obveznice. T (229)25.Konveksnost je bolja mjera za predvianje buduih kretanja od trajanja. N (229)----- ZA OVO MISLIM DA JE PITALICA TONA jer u knjizi pie: trajanje ne moe precizno odrediti oekivane promjene cijena obveznica.Zbog toga je potrebno pronai bolju mjeru oekivanih promjena kretanja.TA SE MJERA NAZIVA KONVEKSNOST!!!!

26.Konveksnost kuponskih obveznica manja je od konveksnosti

3

anuitetskih obveznica, a vea od konveksnosti obveznica bez kupona. N (229) -----?????27.Teajevi dionica uobiajeno se iskazuju u postotku njihove nominalne vrijednosti. N (249)

28.Za vrednovanje preferencijalnih dionica nema smisla koristiti model odnosa cijene i zarada (P/E). T (281)

29.Odnos cijene i zarada (P/E) primjenjuje se za vrednovanje pravih preferencijalnih dionica. N -----P/E modelom procjenjuje se vrijednost obinih dionica31.Odnos cijene i dividendi (P/D) nije mogue sagledati iz teajnica dionica. T (267)32.Model sadanje vrijednosti dividendi ne moe se koristiti (nije upotrebljiv) za vrednovanje dionica koje ne nose dividendu. N (252)

33.Model sadanje vrijednosti dividendi ne moe se koristiti (nije upotrebljiv) za vrednovanje dionica koje nose dividendu. T (252)Moe se koristiti34.Dionice koje ne nose dividende ne mogu se procjenjivati modelima sadanje vrijednosti dividendi. N (252)

35.Terminski teaj deviza uobiajeno se izraava kao diskont/premija prema spot teaju.T (696)

36.Standardiziranost je kljuna za razlikovanje ronica i unaprijednica. T (700)

37.Nunost isporuke kljuna je za razlikovanje ronica i unaprijednica. N (700)----kjuni initelj razlikovanja ronica I unaprijednica je STANDARDIZIRANOST.

38.Kupnja call opcije moe rezultirati s veom profitabilnou od kupnje dionice zbog upotrebe poluge. T (773)39.Kupnja dionice putem call opcije investicijska je strategija koja ukljuuje princip poluge. T 40.Kupnja put opcije investicijska je strategija slina kratkoj prodaji. T41.Kupnja put opcije investicijska je strategija koja je obino loija od kratke prodaje. N

4

-----grafovi na str.741-746.

A1) Razlika predvienih promjena cijena obveznica pomou trajanja za veu promjenu trinih stopa uvjetovana je njihovom konveksnou. _T___A4) Terminski teaj dionica uobiajeno se izraava kao diskont (premija) prema spot teaju. TA6) S porastom dospijea kuponske obveznice raste volatilnost njihovih cijena ali po usporenoj stopi rasta. __T_A7) Pravac trita kapitala (CML) predstavlja bolje investicijsko rjeenje od portfolia na efikasnoj granici. __T_

A5) Za vrednovanje pravih preferencijalnih dionica nema smisla pretpostavljati stopu rasta dividendi. _N_

B1) Realizirani prinos na godinjoj razini sastoji se od TEKUEG DOHOTKA OD INVESTICIJE i stope promjene cijene investicije.B2) Prema teoriji preferencije likvidnosti dugorone kamatne stope VIE SU od kratkoronih zbog toga to se smanjivanjem vremena do dospijea smanjuje i RIZIK.

B3) Krivulja prinosa (yield curve) prikazuje kretanje prinosa do dospijea kroz vrijeme za ISTE TIPOVE INSTRUMENATA.B4) P/E model i D/E rezultirat e istim oekivanim prinosom AKO JE STOPA REINVESTIRANJA JEDNAKA TROKU KAPITALA.B5) Dijagonalni raspon sastavlja se S OPCIJAMA NA ISTU VEZANU IMOVINU S RAZLIITIM IZVRNIM CIJENAMA I RAZLIITIM VREMENOM DO DOSPIJEA.

B6) Optimalni poftfolio za investitora postie se kada SE KOMBINACIJOM INVESTICIJA UZ ODRE ENI RIZIK POSTIE NAJVEA PROFITABILNOST ILI UZ NEKU ZADANU PROFITABILNOST IMA NAJMANJI RIZIK.B7) Futures se razlikuju od opcija prema OBLIGACIJAMA SADRANIM U NJIMA. FUTURES (RONICE) SU DVOSTRANO OBVEZATNI UGVOORI DOK OPCIJA NIJE OBLIGACIJA ZA NJEZINA VLASNIKA.B8) Osnovni cilj tehnike analize UOAVANJE TRENDOVA NA TRITU KAPITALA I PRONALAENJE NAJPOVOLJNIJEG TREN UTKA ZA KUPNJU I PRODAJU. (PRAVILAN IZBOR VREMENA KUPOPRODAJE VRIJEDNOSNIH PAPIRA)

1. APT model ralanjuje rizik na specifini i trini rizik. T 2. Rizik promjene kamatnih stopa se sastoji od rizika cijene i rizika investiranja. T 3. Opcija opoziva za emitenta predstavlja call opciju i izvrava se za vrijeme pada kamatnih stopa. T (kamatne stope se kreu inverno od kretanja cijene obveznice pa po tome call opcija se izvrava kad je trina cijena imovine vea od njene izvrne cijene,

5

str. 741.)4. Ronice su standardizirani terminski ugovori o kupoprodaji sa odgoenom isporukom. T (str. 712.)5. Macaleyevo trajanje je prosjeno ponderirano vrijeme do dospijea obveznice. T6. Na efikasnoj granici skupa moguih portfolia nalaze se svi mogui portfoliji koji uz odreeni rizik imaju najvei prinos. T (ne sjeam se tono jel ovaj drugi dio pitanja bio tono ovako postavljen, al se definitivno radilo o efikasnoj granici i kaj se nalazi na njoj)7. Cijena kapitala prikazana je kao zbroj nerizine kamatne stope i premije rizika. N (premija rizika je , a treba pisati premije trinog rizika - (kM-kF)8. Vremenske teorije se meusobno iskljuuju. N (one teorije oekivanja, preferencije likvidnosti se kombiniraju u teoriju pristranih oekivanja, tak da se ne iskljuuju).9. Bilo je pitanje o CAPM modelu: sastoji se od nerizine kamatne stope i premije trinog (sistematskog rizika).11. Krivulja indiferencije pokazuje: korisnost investitora12. Arbitraeri: formiraju cijene na tritu. (ne zarauju na promjenama cijena v.p.-a jer to rade pekulanti).13. Burza je: sekundarno trite (ne prometuje se tamo emisijama velikih v.p.-a nego to ide na kvartarno trite gdje se inv. bankari glavne face)14. Bio je jedno pitanje u kojem je odmah postavljeno pitanje bilo krivo pa nismo trebali gledati dalje ponuene odg: Trina cijena obveznce je manja od nominalne cijene pa se zbog toga obveznica prodaje uz premiju.... (odg je bio f) nita od navedenog jer ako je B0 B0 ks > TP,i19. Tekui prinos raste ako: nominalna kamatna stopa raste i B0 pada i obrnuto. Gledamo samo formulu TP= I/B020. Izvrenje opcije otkupa za vlasnika predstavlja: put opciju i pad cijene obveznice.

1.) St. devijacija portfolia koji sadri rizini i nerizinu investiciju je linearna funkcija vrijednosnog uea samo ako je njihov koeficijent korelacije jednak -1 N 2.) Dananji vrijednosni papiri u pravilu glase na donositelja. N (glase na ime)3.) Osiguravajua drutva su tipini institucionalni investitori. T4.) Fin. Instrumenti koji donose tek.novani dohodak su u odnosu na fin.instrumente koji ga ne nose osjetljiviji na promjene kamatne stope. N

6

5.) Preferencijalne dionice u pravilu ne nose pravo glasa, podreene su obveznicama i u pravilu nose fiksne dividende. T6.) Model procijenjivanja kapitalne imovine(CAMP) odreuje cijenu kapitala kao funkciju nerizine kam.stope i premije ukupnog rizika odreene kapitalne imovine N 7.) Poveanje averzije prema riziku uzrokovat e paralelan pomak pravca trita vrijednosnog papira u desno. N ( pomie se ulijevo, ali ne paralelno nego postane strmija)8.) Jedna od esto koritenih metoda vrednovanja preferencijalnih dionica je odnos cijene i zarade. N9.) Model vrijednosti obinih dionica za razdoblje njihovih dranja predstavlja varijantu ekonomske vrijednosti temelji na moguim novanim tokovima od dionica T10.) Premija rizika za korporacijske vrijednosne papire ovisi o rizinosti poduzea , a ne o rizinosti vrijednosnog papira. N11.) Matrica kovarijanci je simetrina s obzirom na dijagonalu na kojoj se nalaze varijance. T12.) Ukupni rizik sastoji se od sistemskog i specifinog. T13.) Trezorski zapisi uobiajeno su diskontni vrijednosni papiri. T14.) Za tipinog investitora nominalna vrijednost obinih dionica nije bitna. T15.) Nakon dana kad dionice ostaju bez dividendi njihova e cijena pasti. T16.) Obveznice koje nose opciju otkupa u odnosu na obveznice bez te opcije nose nie kamatne stope.T17.) Ako se obveznica prodaje uz premiju, tada su tekui prinos i nominalna kamatna stopa vii od prinosa do dospijea. T (premija: Ni, TP)18.) Mcaulyevo trajanje pretpostavlja paralelne pomake krivulje prinosa. T (Macauley pretpostavlja da je krivulja prinosa ravna i da je njen pomak paralelan, Fisher-Weil pretpostavlja da je isto pomak paralelan, al krivulja prinosa sama po sebi moe imati razliite oblike. Oboje je tono.)19.) Pretpostavke arbitrane teorije uglavnom odgovaraju uvjetima stvarnog svijeta. T (CAPM model pretpostavlja da je sve savreno, a APT pretpostavlja uvjete iz stvarnog svijeta.)20.) Izvedenice se mogu sastaviti samo za financijsku imovinu kao to su vrijednosni papiri. N ( mogu i za robu)21.) to je kuponska kamatna stopa visa, trajanje je krae T22.) to je dospijee dulje, trajanje je dulje T23.) to je trzina kamatna stopa vea, trajanje je krae T24.) Jednaka postotna promijena zahtijevanog prinosa na gore i dolje izazvat e vee poveanje od smanjenja cijena obveznica T25.) Ako se portfolio sastoji od dvije investicije iji je koeficijent korelacije 1 tada je svaki portfolio sastavljen od ove dvije inv nerizian N26.) S poveanjem stupnja diverzifikacije investicija u fin imovinu smanjuje se rizik , a poveava oekivani prinos portfolia N

7

27.) Krivulja indiferencije agresivnog investitora strmija je od krivulje indiferencije kontroverznog investitora N 28.) Vrijednost izvedenice je izvedena iz vrijednosti imovine. T29.) Preferencijalne dionice u pravilu nose fiksne dividende , podreene su obveznicama , i u pravilu nemaju pravo glasa. T 30.) Obveznice s tekucim prinosom osjetljivije su na promjene kamatnih stopa od onih koje ne donose tekuci prinos. N (tekui prinos je zapravo oekivani prinos kuponske obveznice, pa je tako kuponska obveznica manje osjetiljiva na promjene kamata nego ona bez tekueg prinosa(bezkuponska))31.) Opcija otkupa predstavlja za vlasnika put opciju, a izvrava se za vrijeme rasta kamatnih stopa. T32.) Na efikasnoj granici skupa moguih portfolia nalaze se svi mogui portfoliji koji uz odreeni rizik imaju najvei prinos. T33.) Ista promjena zahtijevanog prinosa uzrokovati e manju razliku u promjeni cijena izmeu 5 i 10 godinje nego 10 i 15 godinje obveznice N34.) Ako se portfolio sastoji od 2 investicije kojima je koef korelacije 1 , tada je portfolio u vrij ueu 1:1 nerizian portfolio N35.)Opcija opoziva predstavlja za emitenta call opciju, a izvrava se u uvjetima pada kamatnih stopa T36.) Investitor je osjetljiviji na na promjene k.s. VP koji nose k.s. nego na one koji ne nose k.s. N37.) to je vei rizik vei je i prinos T38.) Alfa koeficijent predstavlja prinos v.p.-a koji bi ta dionica ili neki drugi v.p. ostvarili na zasienom tritu (tritu koji ostvaruje nulti prinos) T

17. graf: bilo je zadano ovak: Tokove gubitaka emitenta call opcije predstavlja graf: A)

Vlasnika call opcije

Graf: tok zarada/gubitak u term ugovKratka pozicija duga pozicija

Tehnika analiza: (netona tvrdnja)a) smatra da se povijest ponavljab) vjeruje da se cijene dionica sporo prilagoavaju novim informacijamac) temelji se na promatranju promjena u vrijednosti dionicad) a i be) a i cf) b i c

8

13. Karakteristini reg.pravac vrijdnosnog papiraa) je varijanta vieindeksnih modelab) ima koeficijent smjera u visini beta koeficijentac) ima koeficijent smjera u visini alfa koef.d) Toni a i be) Toni a i cf) Niti jedan od odg

13. Karakteristini reg.pravac vrijednosnog papiraa) je varijanta vieindeksnih modela (nije vec jednoindeksni)b) ima koeficijent smjera u visini beta koeficijentac) ima koeficijent smjera u visini alfa koef.d) toni a i be) toni a i cf) niti jedan od odg

-------NAVODNO SE NE MOGU DOGOVORIT KOJI JE ODGOVOR TOAN...U KNJIZI PIE:Beta koeficijent trita odreen je na pravcu trita vrijednosnog papira. Nagib pravca trita vrijednosnog papira odreen je sistematskim rizikom. Sistematski rizik je odreen umnokom beta koeficijenta I premije rizika na ukupno trite.----ako je formula pravca (kM kF) ;po mojem bi trebalo biti da pravac trita vrijednosnog papira ima koeficijent smjera u visini .

C1) Dugu poziciju ne zauzimaa) kupac dioniceb) kupac call opcije na dionice c) prodava put opcije na dioniced) prodava dionice

C9) Vieindeksni modelia) razbijaju sistemski rizik na vie komponentab) koriste vie trinih indeksa dionicac) razbijaju specifini rizik na vie komponentad) zamjenjuju s nerizinom kamatnom stopom

C10) Kalendarski raspon predstavljaa) horizontalanb) vertikalanc) dijagonalnid) niti jedan

C6) APT

9

a) barata s vie imbenika rizikab) polazi od krutih pretpostavki savrenog tritac) ne ukljuuje nerizinu kamatnu stopud) manje je realistina od CAPM

C7) Opcija konverzijea) ne moe se pridruiti preferencijalnim dionicamab) ne moe se odvojiti od obveznicac) zamagljuje podjelu na dionice i obvezniced) smanjuje vrijednost obveznice

C4) Koji instrument NE predstavlja financijsku izvedenicu s razvijenim sekundarnim tritem (MODA SAM OVO KRIVO PREPISALA, PO MENI A, B I C IMAJU RAZVIJENO SEKUNDARNO TRITE)a) futuresb) opcijac) varantd) swap

U trenutku emisije obveznice se prodaju uz premiju ako je njena nom kam stopa vea od prinosa do dospjea. to vrijedi za:a) kuponsku ob) ob bez kuponac) anuitetsku-- kombinacija--nista od navedenog

2.) Ulaganjem u 2 obv bez kupona istog trajanjaa) dulje trajanje portfoliab) krace trajanje portfoliac) manja osjetlivost portf na promjenu kam stopeNita naved

24. Zaokrui netonu tvrdnju: Preferencijalne dionce: su rizinije od obinih dionica. 25. Odnos ostvarenog prinosa i prinosa koji bi ta dionica trebala imati, tj. odstupanje od sistematskog rizika zove se: rezidual26. Supernormalni rast: je izveden iz Gordonovog modela, uzima u obzir vie kamatnih stopa (odg je bilo sve tono al se nemrem sjetit koji je taj trei toan odg)

1. Unaprijednice:a) nemaju razvijeno sekundarno triteb) dominiraju u ukupnoj masi sastavljenih terminskih ugovorac) su standardizirani terminski ugovori o kupoprodaji s odgoenom isporukom

10

d) nisu obligacija za njihove dratelje

2. Tehnika analiza:a) vjeruje da se povijest ponavljab) vjeruje da se cijena dionica sporo prilagoava novim informacijamac) se temelji na promatranju promjena u vrijednosti dioniced) a i be) a i cf) b i c

3. Trezorski zapisi uobiajeno su:a) kamatonosni vrijednosni papirib) anuitetski vpc) diskontni vpd) bez dospijea

4. Prema kojoj teoriji krivulja/e prinosa ima normalni oblik?a) teoriji oekivanjab) teoriji preferencijalne likvidnosti (po njoj iskljuivo)c) teoriji pristranih oekivanjad) tono a i be) tono a i cf ) tono a, b ,c (u principu su sve 3)

5. Ako se obveznica prodaje uz diskont tada :a) je tekui prinos manji od nominalne kamatne stope, a prinos do dospijea vii od nominalne kamatne stopeb) je tekui prinos vii od nominalne kamatne stope, a prinos do dospijea nii od nominalne kamatne stopec) su tekui prinos i nominalna nerizina kamatna stopa nii od prinosa do dospijead) su tekui prinos i nominalna nerizina kamatna stopa vei od prinosa do dospijea

6. Za tipinog investitora nominalna vrijednost obine dionice:a) nije bitnab) od presudne je vanostic) ograniava mu mogunost prodaje dionicad) predstavlja vrijednost koju je investirao

7. Standardna devijacija portfolija koja sadri dvije investicije je linearna funkcija vrijednosti portfolija: (za ovo nitko nije siguran,ceka se odg asistenta)a) ako je koeficijent korelacije -1 ili 1

11

b) ako je koeficijent korelacije 0c) za bilo koji koeficijent korelacijed) niti jedan od navedenih odgovora

8. Odnos cijena i zarada (P/E):a) najei je kapitalizacijski koeficijent za vrednovanje dionicab) daje iste rezultate kao i Gordonov model ako se zadrane zarade reinvestirajuc) ne moe se primijeniti za vrednovanje preferencijalnih dionicad) a i be) b i cf) a, b, c

11. Koji od navedenih prinosa nije karakteristian za obine dionice :a) prinos za razdoblje dranjab) zahtjevani prinos iz CAMP-ac) prinos do dospijea (samo obveznice imaju dospijee)d) zahtjevani prinos iz modela sadanje vrijednosti dividendi

12. Gordonov model moe se primijeniti:a) na sve obvezniceb) na sve dionicec) na dionice koje isplauju dividended) na preferencijalne dionice

14. Prinos do dospijea :a) utvrena kao interna stopa profitabilnosti ulaganja u obveznicub) mjera ukupnog prinosa na obveznice (ovo je tocno ako pita za prinos za razd. drzanja)c) mjera parcijalnog prinosa na obveznice (ovo je tocno ako pita za tekuci prinos)d) toni su a i be) a i cf) b i c

15. Uz ostale nepromijenjene uvjete :a) to je tr.kam.stopa via, trajanje je kraeb) to je kuponska kam.stopa via,trajanje je dulje (krae)c) to je dospijee obveznice dulje, trajanje je kraed) toni su a i be) a i cf) b i c

16. Arbitraer: (inae regulatori trita)

12

a) medvjedib) slubenici burzic) lanovi regulatora tritad) toni a i b e) a, b i cf) niti jedan od navedenih odg (oni su u principu i medvjedi i bikovi i regulatori trzista pa je mozda ovo ipak tocno)

17. U osnovi portfolio strategije je :a) smanjenje fluktuacije prinosa na investicijeb) redukcija rizikac) poveanje prinosad) a i be) b i cf) a, b i c

18. Averzija prema riziku :a) oznaava odnos prosjenog investitora prema rizikub) povezana je s premijama rizikac) izvedena je iz teorije rastue korisnostid) toni a i b (konzervativni investitori imaju vecu averziju pa traze vece premije rizika da kompenziraju smanjenu korisnost prinosa investicije)e) b i cf) a, b i c

19. Zaokruite tone odgovore:a) opcije konverzije ne moe se odvojiti od obvezniceb) varant ima sloeniji model vrednovanja od opcije konverzijec) opcija konverzije brie razliku izmeu dionica i obveznicad) toni a i be) a i cf) a,b i c

20. Zaokruite tonu tvrdnjua) call opcija je kratkoroan instrument, a varant dugoroan instrumentb) call opcija ima uinak razvodnjavanja kapitala, a varant nemac) varant daje pravo kupnje dionice po izvrnoj cijeni na odreeni dand) a i ce) b i cf) a, b i c

21. Zaokruite tone tvrdnje :a) izvedenicu su fin.instrumenti koji predstavljaju obvezu izvrenja za kupca i za prodavatelja izvoza

13

b) vrijednost izvedenice je izvedena iz vrijednosti imovine za koju se izvedenica sastavljac) praktiki ne postoji imovina ili akcija za koju se ne moe sastaviti nekakva izvedenicad) a i ce) b i cf) a b i c

22. Izvrenje call opcije znai da :a) je dratelj opcije kupio vezanu imovinu po cijeni nioj od trineb) e sastavlja opcije uvijek pretrpit gubitakc) se nisu ispunila medvjea oekivanja sastavljaa opcijed) a i b 23. Kombinacijom ulaganja u dvije obveznice bez kupona istog trajanja i razliitog prinosa mogue je ostvaritia) dulje trajanje portfoliab) krae trajanje portfoliac) manju osjetljivost portfelja na promjenu ksd) a+be) b+cf) nita

24. Za procijenu vrijednosti obinih dionica njihova nominalna vrijednost:a) je polazni element njihove procjeneb) je oekivani novani tok od prodaje dionicec) nema nikakvo znaenjed) je donja granica procijenjene vrijednosti

25. U uem smislu trite kapitala predstavljeno je:a) tritem preko alterab) dogovornim tritem kreditac) tritem vrijednosnih papira (dijeli se na bankovno trite i trite vrijednosnicama)d) burzom

26. Zaokruite tonu tvrdnju:Fudamentalna analiza :a) vjeruje da se povijest ponavljab) je bra i jednostavnija od tehnike analizec) je usmjerene na pravi izbor vremena kupnje tj. prodaje vrijednosnih papirad) se temelji na promatranju promjena u vrijednosti dionice

27. Inverzno kretanje cijene i zahtjevanog prinosa vrijedi:a)za dionice i obvezniceb) samo za dionice

14

c) samo za obveznice (ako pita za prinos do dospjea onda je ovo odg)d) samo za kuponske obveznice

28. Koja od navedenih teorija ne objanjava vremensku str. Kamatnih stopa :a) korisnostib) oekivanjac) t.seg.tritad) t.preferencije likvidnosti

29. Zaokrui tonu tvrdnju:a) modificirano trajanje predstavlja prosjeno ponderirano vrijeme do dospijea obvezniceb) konveksnost je prva derivacija funkcije cijene obveznice po tr.kam.stopic) Macauleyevo trajanje pretpostavlja ravnu krivulju prinosad) Fisher-Weilovo trajanje ne pretpostavlja paralelne pomake krivulje prinosa

30. Ronice su standardizirani terminski ugovori :a) koji nemaju razvijeno sekundarno triteb) koji su slabo zastupljeni u ukupnoj masi sastavljenih terminskih ugovorac) koji nemaju osigurano likvidnost trgovanjad) o kupoprodaji s odgoenom isporukom

31. Odnos cijena i zarada obrnuto je proporcionalan:a) prinosu od dividendib) prinosu od zaradac) tekucem prinosud) prinosu do dospijea

15