ida puch jurović raČunovodstvo blagajniČkog …oliver.efri.hr/zavrsni/623.b.pdf · blagajničko...

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Ida Puch Jurović

RAČUNOVODSTVO BLAGAJNIČKOG POSLOVANJA BOLNICE

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

RAČUNOVODSTVO BLAGAJNIČKOG POSLOVANJA BOLNICE

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Računovodstvo proračuna i neprofitnih organizacija

Mentor: prof.dr.sc. Davor Vašiček Student: Ida Puch Jurović

Studijski smjer: Financije i bankarstvo

JMBAG: 0081065684

Rijeka, 07. srpnja 2014.

KAZALO Stranica

1. UVOD ..................................................................................................................... 1

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja ............................................................ 1

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze ................................................................ 2

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja ............................................................................... 2

1.4. Znanstvene metode .......................................................................................... 3

1.5. Struktura rada .................................................................................................. 3

2. ORGANIZACIJA I USTROJ BLAGAJNIČKOG POSLOVANJA ...................... 5

2.1. Blagajna i blagajničko poslovanje ................................................................... 5

2.2. Blagajnička dokumentacija ............................................................................. 8

2.3. Oblici plaćanja ................................................................................................. 10

2.3.1. Bezgotovinsko plaćanje ........................................................................ 11

2.3.2. Gotovinsko plaćanje ............................................................................. 12

2.3.3. Obračunsko plaćanje............................................................................. 19

3. ZAKONSKI OKVIR BLAGAJNIČKOG POSLOVANJA PRORAČUNSKIH I

NEPROFITNIH SUBJEKATA .............................................................................. 22

3.1. Zakon o porezu na dohodak ............................................................................ 23

3.2. Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma .......................... 24

3.3. Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima........................................... 27

3.4. Zakon o fiskalizaciji ........................................................................................ 28

4. RAČUNOVODSTVO BLAGAJNIČKOG POSLOVANJA KBC-a RIJEKA ...... 29

4.1. Dokumentacija u vezi s naplatom gotovine .................................................... 30

4.1.1. Račun za učešće – participacija ............................................................ 32

4.1.2. Privatni račun ........................................................................................ 37

4.1.3. Izlazni račun – vlastiti prihod ............................................................... 38

4.2. Dokumentacija u vezi s isplatom gotovine...................................................... 42

4.2.1. Odobrenje službenog puta i isplata predujma....................................... 46

4.2.2. Obračun putnih troškova ...................................................................... 49

4.2.3. Isplata putnih troškova ......................................................................... 55

4.2.4. Iskazivanje izdataka za službena putovanja u obrascu JOPPD ............ 56

4.3. Blagajnički dnevnik ......................................................................................... 61

5. ZAKLJUČAK ......................................................................................................... 65

LITERATURA ............................................................................................................. 67

POPIS TABLICA ......................................................................................................... 69

POPIS SLIKA .............................................................................................................. 69

POPIS SHEMA ............................................................................................................ 69

1

1. UVOD

Bolnice su ovih dana suočene s iznimnim izazovima. Treba optimizirati poslovanje jer

je imperativ smanjenje troškova. U tijeku je sanacija većeg broja bolnica, priprema se

proces akreditacije, očekuje se tzv. Masterplan bolnica koji predviđa četiri zdravstvene

regije u kojima je za 21 bolnicu predviđeno funkcionalno spajanje te se razmišlja i o

izdvajanju nekih nezdravstvenih segmenata poslovanja. Takve promjene ne mogu se

provesti bez informacijskih sustava koje pružaju upravama kvalitetne i pravovremene

informacije neophodne za brzo donošenje odluka.

Informatizacija je ključna za uspješnu sanaciju zdravstvenog sustava, pa tako i za što

uspješnije i racionalnije obavljanje blagajničkog poslovanja.

1.1. Problem, predmet i objekt istraživanja

Blagajna je mjesto putem kojeg se odvija blagajničko poslovanje. Odnosi se na

poslovanje novčanim sredstvima – u obliku gotova novca i vrijednosnih papira koji se

koriste kao sredstva plaćanja ili su zamjena za gotov novac.

Od 2002. godine u Hrvatskoj se primjenjuje novi koncept proračunskog računovodstva.

Nekadašnje dvije glavne knjige spojile su se u jednu, računski plan se izmjenio u skladu

sa zahtjevima međunarodne ekonomske klasifikacije, a najvažnija metodološka

promjena bila je prelazak s načela novčanog tijeka na modificirano načelo nastanka

događaja.

Poslovanje gotovinom sve je manje zastupljeno u poslovnom, ali i privatnom svijetu.

Bez obzira na tu činjenicu i dalje velik dio novčane mase cirkulira u gotovini. Kod

proračunskih i neprofitnih subjekata važe ista pravila pri poslovanju s gotovinom kao i

kod trgovačkih društava izuzev odnosa prema fizičkim osobama.

Vođenju blagajničkih poslova treba prići vrlo ozbiljno jer se radi o poslovanju s novcem

i novčanim surogatima kao veoma osjetljivom imovinom. Da bi se blagajnički poslovi

2

što kvalitetnije obavljali treba donijeti unutarnji opći akt o obavljanju blagajničkog

poslovanja.

Problem istraživanja ovog rada očituje se u analiziranju računovodstva blagajničkog

poslovanja proračunskog subjekta, propisa koji se pritom moraju poštivati i

dokumentacije koja se pri tome koristi.

Iz problema istraživanja proizlazi i predmet istraživanja: analizirati oblike plaćanja, te

najvažnije karakteristike isprava koje se koriste prilikom blagajničkog poslovanja.

Objekt istraživanja je računovodstvo korisnika proračuna u zdravstvenoj djelatnosti.

1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Na temelju definiranih problema, predmeta i objekta istraživanja proizlazi i radna

hipoteza: na temelju analiziranih obilježja o proračunskog računovodstva može se

dokazati da je kvalitetan ustroj i računovodstveno praćenje blagajničkog poslovanja

neizostavno i kod proračunskih subjekata bilo da se radi o podmirivanju tekućih obveza

manjih iznosa ili raznih vrsta naknada radnicima, akontacija i troškova službenih

putovanja.

Osim radne hipoteze definirane su i pomoćne:

1. Učinkovito provođenje blagajničkog poslovanja temelji se na eksternim i internim

pravilima.

2. Sustav dokumentacije koja se koristi prilikom gotovinske naplate i isplate nužan je

za provođenje efikasnog nadzora i kontrole.

1.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Na temelju definiranih problema, predmeta i objekta istraživanja, te pomoćnih hipoteza,

definirani su svrha i ciljevi istraživanja.

3

Svrha istraživanja ovog rada je istražiti sva važna obilježja, organizaciju i ustroj

blagajničkog poslovanja te specifičnosti poslovanja gotovim novcem.

Cilj ovog rada je ukazati na zakonska ograničenja i posebnosti gotovinskog poslovanja,

te će se u radu dati odgovori na slijedeća pitanja:

1. Što je blagajničko poslovanje, tko je blagajnik i koje poslove obavlja?

2. Koje su najvažnije blagajničke isprave i njihove karakteristike?

3. Kako se mogu obavljati plaćanja između sudionika poslovnog procesa?

4. Koji je temeljni zakonski okvir kojeg se proračunski subjekti trebaju pridržavati pri

poslovanju gotovim novcem?

1.4. Znanstvene metode

U cilju što bolje obrade predmeta istraživanja i dobivanja odgovora na postavljena

pitanja prilikom izrade ovog diplomskog rada korištene su odgovarajuće znanstvene

metode. U određenim kombinacijama korištene su metode analize i sinteze, metode

deskripcije, komparacije, indukcije i dedukcije, metode apstrakcije i konkretizacije, te

metoda studija slučaja.

1.5. Struktura rada

Diplomski rad se sastoji od pet međusobno povezanih djelova.

U prvom dijelu UVODU, formulirani su problem, predmet i objekt istraživanja,

definirane su radna i pomoćne hipoteze, navedeni su svrha i ciljevi istraživanja,

znanstvene metode i struktura rada.

ORGANIZACIJA I USTROJ BLAGAJNIČKOG POSLOVANJA naslov je drugog

dijela. Glavna blagajna zauzima središnje mjesto u blagajničkom poslovanju stoga je

4

bitno osigurati sve potrebne uvjete kako bi mogla neometano poslovati. Blagajnik mora

biti stručna, povjerljiva, savjesna i poštena osoba, stoga su u ovom poglavlju opisani

najvažniji čimbenici o kojima ovisi organizacija blagajničkog poslovanja.

Prikazane su blagajničke isprave i podaci koje bi trebale sadržavati.

Opisani su oblici plaćanja između sudionika koji se mogu obavljati bezgotovinskim,

gotovinskim i obračunskim putem.

ZAKONSKI OKVIR BLAGAJNIČKOG POSLOVANJA PRORAČUNSKIH I

NEPROFITNIH SUBJEKATA naslov je trećeg dijela. U njemu se analiziraju

najvažniji zakoni kojih se proračunski korisnici moraju pridržavati prilikom poslovanja

gotovim novcem, kao što su Zakon o porezu na dohodak, Zakon o sprječavanju pranja

novca i financiranja terorizma, Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima te

Zakon o fiskalizaciji.

Naslov četvrtog djela je RAČUNOVODSTVO BLAGAJNIČKOG POSLOVANJA

KBC-a RIJEKA. Blagajničko poslovanje odnosi se na uplate i isplate gotova novca pri

čemu se koriste vjerodostojne blagajničke isprave.

Isplate i uplate koje se provode i evidentiraju u glavnoj blagajni mogu se obavljati samo

na osnovu predhodno izdanog i ovjerenog dokumenta od strane odgovornih osoba kojim

se odobrava ili naređuje naplata, odnosno isplata.

Detaljno je prikazana i objašnjena dokumentacija koja se koristi prilikom naplate i

isplate gotovine, te je prikazan blagajnički izvještaj koji predstavlja zbir uplatnica i

isplatnica ispostavljenih u razdoblju za koje se sastavlja blagajnički izvještaj.

Peti dio, ZAKLJUČAK, predstavlja sintezu rezultata kojom je dokazana radna

hipoteza.

5

2. ORGANIZACIJA I USTROJ BLAGAJNIČKOG POSLOVANJA

U ovom poglavlju objašnjena je organizacija i ustroj blagajničkog poslovanja – poslovi

glavne i pomoćne blagajne te su detaljno opisani uvjeti potrebni za pravilno

funkcioniranje rada blagajne i blagajnika.

2.1. Blagajna i blagajničko poslovanje

Organizacija blagajničkog poslovanja ovisi o nizu čimbenika, a prije svega o djelatnosti

poslovnog subjekta.

S obzirom na složenost poslovanja gotovim novcem, svaki poslovni subjekt koji ima

razvijeno blagajničko poslovanje trebalo bi donjeti pravilnik o blagajničkom poslovanju

ili odluku o vođenju blagajničkog poslovanja. Ovim pravilnikom ili odlukom odredio bi

se ustroj i odnosi unutar blagajničkog poslovanja, izdavanje, likvidacija i kontrola

blagajničke dokumentacije, hodogram kretanja isprava, rokovi za dostavljanje

knjigovodstvenih isprava, rad blagajnika i likvidatora i slično.

Blagajna je mjesto putem kojega se odvija blagajničko poslovanje. Blagajničko

poslovanje dio je ukupnog poslovanja pravne osobe, a odnosi se na poslovanje

novčanim sredstvima – u obliku gotova novca i vrijednosnih papira koji se koriste kao

sredstva plaćanja ili su zamjena za gotov novac. Važno je voditi računa o mogućnosti

primitka krivotvorenog novca, prijevare prilikom uplate, pogrešnog brojanja i slično.

Sve poslove koji se odnose na primanja i izdavanja novca i drugih sredstva plaćanja, te

na mjenjačke poslove, obuhvaća blagajničko poslovanje. (Andrijašević i dr. 1997, p.1)

Korisnici proračuna koji posluju gotovinom moraju voditi knjigu blagajni. Pored glavne

blagajne u kojoj se evidentiraju svi primici i izdaci gotovine, ovisno o obujmu i vrstama

blagajničkog prometa mogu se prema potrebi voditi i devizne blagajne, blagajne

poštanskih vrijednosnica, blagajna vrijednosnih papira i slično.

6

Ovisno o ustrojstvu glavna blagajna obavlja sve blagajničke poslove ili samo jedan

njihov dio, dok ostatak prepušta pomoćnim blagajnama, nadzirujući njihov rad. Ona je

izravno povezana s žiroračunom, bilo da se radi o podizanju gotovine s računa ili o

pologu gotovine na račun. S druge strane ona komunicira i hijerarhijski je nadređena

pomoćnim blagajnama.

Ustroj blagajničkog poslovanja nije izravno propisan već je prepušteno pravnim

osobama da same odluče na koji će način obavljati poslovanje gotovim novcem,

pridržavajući se pri tome obveza koje proizlaze iz propisa.

Način obavljanja blagajničkog poslovanja ovisi o nizu činitelja, kao što su na primjer

(Andrijašević i dr. 1997, p.4):

· vrsta djelatnosti,

· ustroj poslovanja,

· veličina ustanove i lociranost odnosno dislociranost,

· obujam i učestalost poslovanja gotovim novcem,

· potreba za čuvanjem i manipuliranjem vrijednosnim papirima i ostalim

vrijednosnicama koje mogu biti predmetom blagajničkog poslovanja i dr.

Pomoćne blagajne obavljaju samo dio blagajničkog poslovanja i time rasterećuju glavnu

blagajnu. Njihov djelokrug određen je internim aktom ustanove. Svaka pomoćna

blagajna za sebe vodi blagajničko izvješće (dnevnik) te ispostavlja blagajničke uplatnice

i isplatnice najčešće na istim obrascima kao i glavna blagajna. (Andrijašević i dr, 1997,

p.14)

Glavna blagajna zauzima središnje mjesto u blagajničkom poslovanju. Ona predstavlja

posebno uređeno mjesto za poslovanje s gotovim novcem. Za pohranu i čuvanje

gotovog domaćeg i stranog novca i drugih vrijednosnica koje se čuvaju u blagajni

potrebno je imati protuprovalni trezor, sef ili kasu ispitane na vatrootpornost, a za

pomoćne blagajne i prijenosne metalne priručne kasete.

Za sortiranje i razvrstavanje gotovog novca po apoenima prilikom uplate i isplate, kao i

brzo usluživanje stranaka na blagajni, koriste se uložnice za novčanice i kovani novac,

koje su najčešće smještene u ladicama radnog stola ili pulta blagajne. Uložnice za

7

novčanice i kovani novac se na kraju dana mogu izvaditi i zajedno sa sadržajem

pohraniti u trezor, sef ili kasu.

U blagajnama koje imaju veliku zastupljenost gotovog novca u poslovanju nalazi se

brojač novčanica, a u posljednje vrijeme i detektori novčanica koji provjeravaju

ispravnost novčanica. Najčešće se radi o modelima koji pomoću UV lampe i bijelog

svjetla provjeravaju fluoroscencije novčanica i provjeru vodenog žiga radi otkrivanja

krivotvorina i sumnjivih primjeraka novčanica.

Novac i druge vrijednosnice koje se u blagajni čuvaju potrebno je osigurati protiv

požara i od provalne krađe. Preporučljivo je osigurati i određenu količinu novca na putu

i blagajnika ili drugu osobu zbog posljedica od nesretnog slučaja zbog eventualnog

rizika prilikom prijenosa novca kod pologa novca na žiroračun i isplata sa žiroračuna.

U prostoriji u kojoj se nalazi blagajna, pristup strankama treba omogućiti samo s jedne

strane („šalter“) kako bi blagajniku osigurali što bolje uvjete za njegov rad. U pravilu,

ključ od blagajne treba imati samo blagajnik. Međutim, u situacijama kada je blagajnik

u nemogućnosti otvoriti blagajnu i trezor, sef ili kasu, ona se otvara rezervnim ključem

pohranjenim u trezoru poslovne banke ili u zapečaćenoj omotnici ostavljenoj na

sigurnom mjestu prema odluci poduzetnika. Ponekad se rezervni ključ može povjeriti na

čuvanje i ovlaštenoj osobi – suključaru. Prilikom pohrane rezervnog ključa blagajne,

trezora, sefa ili kase kod suključara ili na određeno sigurno mjesto potrebna je

prisutnost blagajnika.

Blagajnik je osoba kojoj su povjereni poslovi iz djelokruga blagajničkog poslovanja. Iz

tog razloga treba se raditi o stručnoj i povjerljivoj osobi, savjesnoj i poštenoj. Na

početku radnog vremena blagajniku treba ostaviti dovoljno vremena za početak rada,

npr. kako bi prebrojao podignuti novac iz sefa, razvrstao ga po apoenima i obavio slične

pripremne radnje za obavljanje blagajničkog poslovanja, a na kraju radnog vremena

vrijeme potrebno za obavljanje svih poslova oko predaje novca i zaključivanja blagajne.

Prilikom svakog napuštanja radnog mjesta, blagajnik treba zaključati trezor, sef ili kasu

u kojoj drži novac i druge vrijednosnice koje se čuvaju u blagajni kao i dokumentaciju

temeljem koje su tog dana vršene uplate i isplate iz blagajne. Blagajnik ne smije

dozvoliti pristup neovlaštenim osobama u prostor blagajne zbog odgovornosti za rad s

gotovim novcem u blagajni ukoliko je šteta nastala nesavjesnim rukovanjem ili

nepoštivanjem propisa (Briški i dr. 2011, p.105-106).

8

Primjere blagajničke dokumentacije te načine plaćanja koji se između sudionika mogu

obavljati gotovinskim i bezgotovinskim putem objasniti ćemo u nastavku.

2.2. Blagajnička dokumentacija

Blagajničko poslovanje odnosi se na uplate i isplate gotova novca pri čemu se koriste

blagajničke isprave poput blagajničke uplatnice, blagajničke isplatnice i blagajničkog

izvještaja. Bilježenje poslovnih događaja u blagajničkom poslovanju obavlja se na

temelju vjerodostojnih isprava. Blagajničke isprave se sastavljaju u mjestu i u vrijeme

nastanka poslovnog događaja.

Blagajničku uplatnicu ispostavlja blagajnik za svaku pojedinačnu uplatu gotovog novca

u blagajnu sa jasno naznačenom svrhom uplate.

Blagajnička isplatnica ispostavlja se za svaku pojedinačnu isplatu gotovine iz blagajne.

Blagajnički dnevnik (izvještaj) je zbirna isprava koja sadrži sve ispostavljene

blagajničke uplatnice i isplatnice za određeno razdoblje. To razdoblje može se odnositi

na jedan radni dan, tjedan ili drugo vremensko razdoblje, ovisno o učestalosti isplata i

uplata i odluci gospodarskog subjekta. Potrebno je pri tome voditi računa da se primici i

izdaci blagajne svakodnevno bilježe, kronološki prema njihovom nastajanju.

Niti sadržaj niti forma blagajničke dokumentacije nije propisana no one bi trebale

sadržavati najmanje sljedeće podatke (Slovinac I., Financije, pravo i porezi 9/12):

· naziv i sjedište ustanove u čije ime blagajnik ispostavlja uplatnicu/isplatnicu,

· naziv UPLATNICA odnosno ISPLATNICA,

· redni broj isprave,

· iznos uplate/isplate upisan brojkom i slovima,

· ime uplatitelja odnosno osobe kojoj se isplaćuje iznos,

· svrhu uplate/isplate,

9

· potpis blagajnika, likvidatora te uplatitelja ili primatelja novca,

· broj konta iz kontnog plana za potrebe evidentiranja podataka u glavnoj knjizi.

Za svaku uplatu odnosno isplatu blagajnik ispostavlja odgovarajuću ispravu, čiji sadržaj

treba biti takav da nedvojbeno i istinito predstavlja poslovnu promjenu i obuhvaća sve

podatke potrebne za unos u poslovne knjige – prvotno u blagajnički dnevnik, a potom u

glavnu knjigu.

U posljednje vrijeme blagajničko poslovanje obavlja se putem računala pa se i obrasci

ispostavljaju putem raznih računalnih programa za blagajničko poslovanje.

U blagajnički izvještaj kronološkim redom se unose podaci o izvršenim gotovinskim

uplatama i isplatama i može sadržavati sljedeće podatke (Briški i dr. 2011, p.107):

· razdoblje za koje se sastavlja blagajničko izvješće,

· datum isplate ili uplate u blagajnu,

· broj knjigovodstvene isprave – uplatnice ili isplatnice,

· kratak opis poslovnog događaja,

· iznos primitka i iznos izdatka,

· zaključak blagajničkog izvješća koji se sastoji od početnog stanja blagajne,

ukupnog iznosa primitaka i izdataka gotovog novca i stanja novca na kraju

razdoblja za koje se sastavlja izvješće,

· specifikaciju gotovog novca.

Stanje novca u blagajničkom izvještaju na kraju razdoblja za koji se sastavlja mora

odgovarati stvarnom stanju blagajne. Radi utvrđivanja stvarnog stanja blagajne novac

se broji i sastavlja se specifikacija gotovine po vrsti i apoenima.

Računovodstvo proračuna i proračunskih korisnika također se kao i u slučaju ostalih

pravnih osoba temelji na općeprihvaćenim računovodstvenim načelima (Bičanić N.,

2011, p.29):

· točnosti,

· istinitosti,

10

· pouzdanosti i

· pojedinačnom iskazivanju pozicija.

Sukladno tim načelima sve blagajničke isprave moraju vjerodostojno i istinito

prikazivati poslovne događaje. Prije nego li se poslovni događaj u svezi s blagajničkim

poslovanjem zabilježi u poslovne knjige – knjigu blagajne, a zatim u glavnu knjigu,

potrebno je obaviti kontrolu knjigovodstvenih isprava koja se ogleda u formalnoj,

materijalnoj i računskoj ispravnosti dokumenata.

Kontrolu provodi ovlaštena osoba koja stavlja svoj potpis na ispravu i na taj način jamči

za njezinu ispravnost. One služe kao podloga za unošenje podataka u glavnu knjigu te

kao podloga za nadzor nad obavljanjem poslovnog zahvata i reviziju.

2.3. Oblici plaćanja

Plaćanja između sudionika mogu se obavljati se bezgotovinskim, gotovinskim i

obračunskim putem.

Bezgotovinski platni promet karakterizira izostanak plaćanja u gotovini.

Gotovinski platni promet obuhvaća sva plaćanja u gotovini (notalni i kovinski novac -

gotovina) putem blagajni.

Obračunsko plaćanje je namira međusobnih novčanih obveza i potraživanja između

sudionika bez uporabe novca. Obavlja se kompenzacijom, cesijom, asignacijom,

preuzimanjem duga te drugim oblicima međusobnih namira obveza i potraživanja.

U nastavku donosimo detaljna objašnjenja navedenih oblika plaćanja.

11

2.3.1. Bezgotovinsko plaćanje

Bezgotovinsko plaćanje jest prijenos sredstava s jednog računa (račun platitelja) na

drugi račun (račun primatelja). U praksi se još naziva i žiralni oblik plaćanja.

Prevladava u plaćanjima između pravnih osoba, a sve više sudjeluje između pravnih i

fizičkih osoba. (Crnić i dr., 2000, p. 14)

Provodi se knjižnim prijenosom određene novčane svote s računa dužnika na račun

vjerovnika u knjigama banaka i drugih novčanih institucija.

Osnovni instrumenti bezgotovinskog plaćanja su tzv. virmanski nalozi u odgovarajućim

oblicima i obračunski čekovi. U tu se svrhu, koriste i drugi instrumenti bezgotovinskih

plaćanja kao što su akreditivi, mjenice, kreditne kartice i dr.

Oblici bezgotovinskih plaćanja su žiro promet i obračunski platni promet.

Kreditna kartica je instrumenti bezgotovinskog platnog prometa koji služi i kao sredstvo

kratkoročnog potrošačkog kreditiranja.

Bankovne kartice koriste se za elektronsko poslovanje na POS terminalima ili plaćanje

putem interneta, te za bankarske transakcije putem bankomata.

POS terminali su uređaji kojim se trgovac direktno obraća banci od koje traži odobrenje

izvršenja određenog iznosa transakcije. Jedan od načina plaćanja karticom je da svojim

potpisom na posebnom obrascu (slip) vrši plaćanje robe ili usluge primatelju kartice.

Prilikom plaćanja karticom korisnik mora biti siguran da trgovina prihvaća njegovu

karticu kao i to da ima dovoljno novca na računu, odnosno da mu limit na kartici

dozvoljava potrošnju. (Bezgotovinsko plaćanje i plaćanje karticama, 2012)

Prema Zakonu o platnom prometu u zemlji poslovni subjekt dužan je novčana sredstva

voditi na računima kod banaka i sva plaćanja obavljati preko tih računa.

Hrvatska narodna banka može propisati uvjete i način plaćanja gotovim novcem.

Plaćanja preko računa sudionika obavljaju se na temelju naloga za plaćanje.

12

Nalozi za plaćanje daju se na magnetnom mediju, elektronički, na obrascima platnog

prometa i na drugi način ugovoren između banke i sudionika.

Hrvatska narodna banka propisuje sadržaj naloga za plaćanje te sadržaj i uporabu

obrazaca platnog prometa. Plaćanja s računa obavljaju se tako da platitelj daje nalog za

plaćanje na teret svoga računa, a u korist računa primatelja.

Banka je dužna izvršiti nalog za plaćanje na dan valute, u propisanom roku, ako na

računu platitelja postoje sredstva za pokriće toga naloga. Dan valute je datum kada

nalog treba izvršiti.

Pokrićem na računu smatra se stanje na računu od prethodnog dana uvećano za priljev

sredstava tijekom dana i za sredstva na osnovi ugovora s bankom o dozvoljenom

negativnom saldu na računu te umanjeno za plaćanja u tom danu do vremena

utvrđivanja pokrića.

2.3.2. Gotovinsko plaćanje

Gotovinsko plaćanje je izravna predaja gotovog novca između sudionika, uplata

gotovog novca na račun i isplata gotovog novca s računa i jedan je od načina kojim

prestaje novčana obveza.

Bez obzira što umjesto uporabe gotovog novca u plaćanjima fizičkih i pravnih osoba

sve više koriste kartice, ipak se dio poslovanja i dalje obavlja gotovinskim putem.

Poslovanje s gotovim novcem obavlja se putem blagajne, a osim uplata gotovog novca

u blagajnu i isplata gotovog novca klasično blagajničko poslovanje najčešće obuhvaća

ove poslove (Andrijašević i dr. 1997, p.5):

· pravodobno podizanje gotova novca sa žiroračuna i polaganje u kunsku blagajnu

za potrebe gotovinskih isplata,

13

· podizanje efektivnog stranog novca s deviznog računa i polaganje u deviznu

blagajnu za potrebe gotovinskih deviznih isplata,

· uplate, isplate i čuvanje gotovine u domaćoj i stranoj valuti,

· polaganje gotovine iznad svote blagajničkog maksimuma na žiroračun, odnosno

polaganje efektivnog stranog novca na devizi račun,

· primanje, izdavanje i čuvanje vrijednosnih papira u domaćoj i stranoj valuti,

· čuvanje i manipuliranje drugim vrijednostima u blagajni,

· ispostavljanje blagajničkih isprava u svezi s obavljenim uplatama odnosno

isplatama,

· ažurno vođenje knjige blagajne i drugih pomoćnih poslovnih knjiga koje se vode

unutar blagajničkog poslovanja,

· čuvanje blagajničkih isprava i pomoćnih poslovnih knjiga u svezi s blagajničkim

poslovanjem u rokovima koje propisuje Uredba o računovodstvu

proračuna (Nar. nov., br. 96/94, 108/96, 119/01 i 74/02)

Koje će od ovih poslova blagajna obavljati ovisi u prvom redu o djelatnosti ustanove i

njenom ustroju.

Najvažniji dio blagajničkog poslovanja odnosi se na poslovanje gotovim novcem, čiji

tijek možemo vidjeti na shemi 1.

14

Shema 1. Tijek novca i isprava blagajničkog poslovanja

GLAVNA

BLAGAJNA

Blagajnička uplatinica

Gotovinski

ček

Dnevni

utržak ( u gotovini)

Obračun putnog

naloga

(povrat)

Blagajničke isplatinice

Blagajnička isplatnica

Opća uplatnica

Putni

nalog

Rn

Rn

Blagajničke isplatinice

gnalogg

Putni

naloggnalogg

Putni

nalog



ŽIRO RAČUN

Bl

Opća

Pred

ujm

ovi za slu

žbe

ni p

ut

Izvor: (Andrijašević i dr., 1997, p.5)

Kao što možemo vidjeti poslovanje gotovim novcem obuhvaća značajan broj poslovnih

događaja. Najčešće su to prodaje za gotov novac i čekove, odnosno razne nabave i

plaćanje usluga, isplate putnih troškova zaposlenicima, isplate raznih naknada i sl.

Blagajnik prima uplate gotovog novca u blagajnu po nalogu uplatitelja kojega je pri tom

poželjno identificirati.

U nastavku navodimo nekoliko praktičnih postupaka kojih bi se trebalo pridržavati

prilikom uplate gotovog novca u blagajnu (Briški i dr., 2011, p.108):

· likvidator ili blagajnik kontrolira knjigovodstvenu ispravu temeljem koje će

se izvršiti uplata gotovog novca u blagajnu,

· primljen gotov novac od uplatitelja blagajnik drži odvojeno od ostalog novca

i broji ga pred uplatiteljem do konačnog iznosa,

15

· provjerava ispravnost primljenih novčanica i kovanog novca,

· ukoliko se prilikom brojanja utvrdi neslaganje, blagajnik višak novca vraća

uplatitelju ili traži razliku od uplatitelja za manje primljeni iznos,

· uplatitelj ne može vršiti naknadnu reklamaciju, ali ako se prilikom

zaključivanja blagajne utvrdi razlika u blagajni u visini reklamiranog iznosa,

reklamacija se može uvažiti,

· novčanice se prilikom brojanja slažu licem na lice, bez okretanja,

· nakon ispravno utvrđenog iznosa novca uplatitelj potpisuje blagajničku

uplatnicu,

· blagajnik na blagajničkoj uplatnici potvrđuje primitak novca svojim

potpisom i pečatom,

· uplatitelju se predaje jedan primjerak uplatnice, a drugi spaja s

dokumentacijom temeljem koje je izvršena uplata,

· primljen gotov novac blagajnik razvrstava po vrsti i apoenima i odlaže u

uložnice za kovanice i novčanice.

Gotov novac se iz blagajne isplaćuje za različite namjene. Najčešće su to isplate

troškova službenih putovanja, razlika neto plaća i raznih vrsta naknada radnicima te

ostale isplate koje su nastale kao rezultat redovitog poslovanja.

Gotov novac se za isplatu raznih akontacija isplaćuje temeljem odluke ovlaštene osobe.

Istekom određenog roka navedenog u odluci, akontacija se pravda računima ili u

potpunosti ili djelomično vraća u blagajnu.

Prilikom isplata gotvog novca poželjno je primjenjivati slijedeće postupke (Briški i dr.,

2011, p.108):

· isplata gotovog novca iz blagajne obavlja se samo na osnovu kontrolirane i

likvidirane dokumentacije,

· isplata se obavlja isključivo osobi navedenoj na isplatnici, a ako se isplata

obavlja drugoj osobi, potrebno je predočiti osobnu iskaznicu ili punomoć,

16

· prije isplate blagajnik treba dva puta brojati gotov novac, prvi puta kod

pripremanja novca za isplatu uz navođenje specifikacije novca na isplatnici,

a drugi puta kod isplate, pred primateljem,

· uobičajeni je redosljed po kojem prvo blagajnik, a zatim primatelj

vlastoručno potpisuje blagajničku isplatnicu, a zatim se vrši isplata novca,

· na isplatnici je poželjno navesti specifikaciju apoena i kovanica,

· ukoliko želi, primatelj odmah prebrojava primljeni novac, naknadne

reklamacije se ne uvažavaju, ali ako se prilikom zaključivanja blagajne

utvrdi razlika u blagajni u visini reklamiranog iznosa, reklamacija se može

uvažiti.

Na kraju svakog radnog dana vrši se zaključivanje blagajne prebrojavanjem gotovog

novca koji blagajnik ostavlja u trezoru, sefu ili kasi i uspoređuje sa stanjem u

blagajničkom izvještaju. Ukoliko se utvrdi razlika, bilo da se radi o manjku ili višku,

treba o tome obavijestiti neposrednog rukovoditelja. Nakon toga, ponovno se novac

broji, kontroliraju se uplatni i isplatni dokumenti i isprave, kao i specifikacija novca,

ako je rađena, kako bi se utvrdila razlika.

Utvrđeni višak u blagajni može se vratiti uplatitelju ili primatelju ukoliko je bilo

reklamacija ili se može prenijeti u prihod ako se ne utvrdi kome taj višak pripada.

Za utvrđivanje razlike novca u blagajni formira se komisija koja o utvrđivanju činjenica

vodi zapisnik. Zapisnikom treba utvrditi stvarno i knjigovodstveno stanje blagajne,

nastale razlike i okolnosti pod kojima su nastale te eventualnu krivnju odgovornih

radnika za manjak. (Briški i dr., 2011, p.109)

Prilikom popisa imovine i obveza najčešće posljednjeg dana kalendarske godine na dan

bilance vrši se i kontrola novca u blagajni. Tom prilikom povjerenstvo sastavlja

izvješće, a primjer takvog izvješća daje se u nastavku.

17

Izvješće povjerenstva za popis novca u blagajni na dan 31.12.2013.

Povjerenstvo za popis novca u blagajni u sljedećem sastavu:

1. Daniela Ferro-Prpić, predsjednik

2. Darko Dokić, član

3. Gordana Paprika, član

obavilo je uz prisutnost blagajnika popis novca u blagajni dana 31.12.2013. godine u

10,30 sati i utvrdilo sljedeće:

Stanje novca u blagajni na dan 31.12.2103. godine u 10,30 sati iznosi 7.053,90 kuna što

u potpunosti odgovara knjigovodstvenoj evidenciji i stanju blagajne prema

blagajničkom izvještaju broj 184 od 31.12.2013. godine. Popisnih razlika nema.

Posljednja blagajnička uplatnica je broj 1207, a blagajnička isplatnica broj 765 izdane s

datumom 31.12.2013. godine.

Popis novca u blagajni na dan 31.12.2013. god

Količina Apoeni kn Iznos u kn

1 1.000,00 1.000,00 2 500,00 1.000,00 8 200,00 1.600,00 13 100,00 1.300,00 11 50,00 550,00 1 25,00 25,00 52 20,00 1.040,00 35 10,00 350,00 19 5,00 95,00 25 2,00 50,00 29 1,00 29,00 19 0,50 9,50 16 0,20 3,20 18 0,10 1,80 8 0,05 0,40

Ukupno 7.053,90

18

Novac je uredno složen po apoenima. Okrnjenih i oštećenih novčanica i kovanog novca

nema. Knjigovodstvene isprave temeljem kojih su vršene uplate i isplate su uredno

priložene i kronološkim redom odložene u registrator.

Popis je završio u 14 sati.

U Rijeci, 31.12.2013.godine

Povjerenstvo za popis:

1.____________________

2.____________________

3. ____________________

Blagajnik _________________

19

Poslovanje gotovim novcem u pravilu nije moguće u potpunosti izbjeći, ali ga je zato

moguće racionalizirati. Prijedlozi u svezi s mjerama i postupcima koji se mogu poduzeti

kako bi se smanjio broj uplata i isplata gotovine iz blagajne, a time i obujam

blagajničkog poslovanja su sljedeći (Andrijašević i dr. 1997, p. 7):

· obveze nastojati podmiriti preko žiroračuna negotovinskim plaćanjem,

· na službenom putu umjesto plaćanja gotovinom rabiti poslovnu karticu,

· zaposlenicima isplaćivati plaće putem tekućeg računa,

· učestale isplate dnevnica, terenskih dodataka i sličnih naknada u gotovini

zaposlenicima zamjeniti uplatom na njihove tekuće račune.

Slijedeći oblik plaćanja kojeg ćemo objasniti u nastavku jest obračunsko plaćanje.

2.3.3. Obračunsko plaćanje

Obračunsko plaćanje je namira međusobnih novčanih obveza i potraživanja između

sudionika bez uporabe novca. Njegova primjena raste naročito u razdobljima povećane

nelikvidnosti.

Obračunsko plaćanje obavlja se kompenzacijom, cesijom, asignacijom, preuzimanjem

duga te drugim oblicima međusobnih namira obveza i potraživanja. Poslovni subjekt ne

može obavljati obračunsko plaćanje ako na računu za redovno poslovanje ima

evidentirane nenamirene dospjele obveze. (Briški i dr., 2011, p.123)

Obračunska plaćanja regulirana su posebnim propisom, Zakonom o obveznim odnosima

(Nar. nov. br. 35/05 i 41/08). U skladu sa Zakonom o obveznim odnosima, novčana

obveza definirana je kao obveza koja ima za činidbu iznos novca, odnosno dužnik je

dužan isplatiti onaj broj novčanih jednica na koji obveza glasi, osim kad zakon određuje

što drugo. Novčana obveza prestaje ispunjenjem ili ostalim načinima prestanka obveze.

Ostali načini prestanka obveze su: preboj (kompenzacija), promjena na strani vjerovnika

20

i dužnika, tj. zamjena ispunjenja, otpust duga, obnova, sjedinjenje, nemogućnost

ispunjenja, protek vremena, otkaz i smrt.

Prema Briški i dr. (2011, p.123-152) donosimo kratke definicije obračunskih plaćanja:

Kompenzacija ili preboj je podmirenje obveze vlastitim potraživanjem od istog

subjekta kojem se duguje. Da bi došlo do realizacije preboja, potraživanja moraju biti

uzajamna i dospjela. Izjavu o preboju može dati samo jedna strana, a moguće

protivljenje druge strane nema pravnog učinka, ako su ispunjeni svi uvjeti za

kompenzaciju.

Cesija ili ustupanje potraživanja je ugovor kojim dosadašnji vjerovnik

(cedent/ustupitelj) prenosi potraživanje od dužnika (cesusa) na novog vjerovnika

(cesionara/primatelja). Cedent je obvezan obavijestiti cesusa/dužnika o izvršenom

ustupanju (notifikacija). Ugovorne strane su cedent i cesionar, a cesus nije ugovorna

strana. U praksi se u potpisivanje ugovora o cesiji uključuje i cesus čime se osigurava

njegova notifikacija. Predmet ugovora o cesiji je potraživanje koje se prenosi, a ustupiti

se mogu sva potraživanja osim onih čiji je prijenos zabranjen zakonom, koja su strogo

osobne naravi i koja se po svojoj prirodi protive prenošenju na drugoga.

Preuzimanje duga je ugovor kojim se preuzima dug između dužnika i preuzimatelja

duga na koji je pristao vjerovnik. Ugovorne strane su dužnik i preuzimatelj duga, a

vjerovnik je strana bez čijeg pristanka ugovor o preuzimanju duga nema pravni učinak.

Smatra se da je vjerovnik dao svoj pristanak ako je bez ograde primio neko ispunjenje

od preuzimatelja, koje je ovaj učinio u svoje ime.

Asignacijom (uputom) jedna osoba, asignant (uputitelj) ovlašćuje drugu osobu, asignata

(upućenika) da za njezin račun ispuni nešto određenoj trećoj osobi, asignataru

(primatelju upute), a asignatara ovlašćuju da to ispunjenje primi u svoje ime. Uz

sporazum između asignanta i asignatara, potrebna je i izjava asignata da prihvaća uputu.

Poslovni subjekt asignacijom može podmiriti svoj dug tako da svog dužnika (asignata)

uputi na svoj vjerovnika (asignatara) kojem će izvršiti isplatu. Kad je vjerovnik pristao

na asignaciju učinjenu od njegova dužnika radi ispunjenja obveze, ta obveza ne prestaje,

21

ako nije drukčije ugovoreno, ni njegovim pristankom na asignaciju, ni prihvatom od

strane asignata, nego tek ispunjenjem od strane asignata.

Zakon o platnom prometu (Nar. nov. br. 133/09) koji je stupio na snagu 01.01.2011.

godine ne regulira problematiku obračunskih plaćanja, pa niti nemogućnost obavljanja

obračunskih plaćanja.

Prema Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. nov. br.91/10) stavak 2.

članka 14. propisuje da ovršenik – poslovni subjekt ne smije obavljati obračunsko

plaćanje ako u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade računa, odnosno

zabranu raspolaganja oročenim novčanim sredstvima.

Više o zakonskom okviru blagajničkog poslovanja proračunskih i neprofitnih subjekata

najvažnijim zakonima i novostima u blagajničkom poslovanju biti će rečeno u idućem

poglavlju.

22

3. ZAKONSKI OKVIR BLAGAJNIČKOG POSLOVANJA

PRORAČUNSKIH I NEPROFITNIH SUBJEKATA

Poslovanje gotovim novcem i dalje je često kod svih pravnih subjekata. U pravilu se

radi o plaćanjima tekućih obveza manjih iznosa. Pri poslovanju gotovinom poslovni

subjekti dužni su poštivati zakonske odredbe, ali i određene uvjete sigurnosti i

procedure pri poslovanju s gotovinom.

Kod proračunskih i neprofitnih subjekata važe ista pravila pri poslovanju s gotovinom

kao i kod trgovačkih društava izuzev odnosa prema fizičkim osobama nakon poslijednje

izmjene Pravilnika o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 79/13). Određene restrikcije

mogu se pojaviti zbog vrste subjekta i unutarnje organizacijske sheme samog subjekta.

Transakcije u gotovu novcu između platitelja i primatelja bez posredstva posrednika

stupanjem na snagu Zakona o platnom prometu (Nar. nov. br. 133/09 i 136/12), više se

ne smatraju platnom transakcijom koju reguliraju propisi o platnom prometu.

Navedenim Zakonom ukinuta je Odluka o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem

koja je uređivala plaćanja između subjekata u gotovu novcu nakon čega je poslovanje

gotovim novcem uređeno drugim propisima. U razdoblju od 01. siječnja 2011. godine

nadalje, plaćanja u gotovu novcu između poslovnih subjekata i između poslovnih

subjekata i fizičkih osobe regulirali su Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja

terorizma (Nar. nov. br. 87/08 i 25/12), Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov. br.

177/04 do 148/13), Pravilnik o porezu na dohodak (Nar. nov. br. 95/05 do 79/13) i

Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. nov. br. 91/10 i 112/12).

U nastavku detaljnije su objašnjeni: 1) Zakon o porezu na dohodak, 2) Zakon o

sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, 3) Zakon o provedbi ovrhe na

novčanim sredstvima, 4) Zakon o fiskalizaciji

23

3.1. Zakon o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04 do 144/12)

Člankom 61. Zakona o porezu na dohodak propisano je da tijela državne uprave i

sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela i službe jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici – pravne i fizičke

osobe, obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza na

dohodak na žiroračun banke, a iznimno u gotovu novcu na način propisan čl. 90.

Pravilnika o porezu na dohodak.

U smislu Pravilnika o porezu na dohodak, isplatama u gotovu novcu smatra se izravna

predaja gotova novca (novčanica i kovanica) i sve druge isplate obavljene izravno

odnosno mimo računa poreznih obveznika kod banke. Posljednim izmjenama Pravilnika

o porezu na dohodak zabranjene su sve isplate u gotovu novcu koje se poreznim

obveznicima, fizičkim osobama isplaćuju iz proračuna. Kod proračuna i proračunskih

korisnika potrebno je voditi jedino računa o tome da li se primici isplaćuju na žiroračun

ili se isplaćuju na ostale račune kod banaka (tekući, štednu knjižicu).

U nastavku je prikazana tablica primitaka koji su obvezni isplaćivati se na žiroračun.

Tablica 1. Prikaz primitaka koji se obavezno isplaćuju na žiroračun

na žiroračun

Primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja pravnih i fizičkih osoba, a za zdravstvene potrebe (operativne zahvate, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala), rješavanje kojih nije plaćeno osnovnim, dopunskim i privatnim zdravstvenim osiguranjem - čl. 9. st. 2. t.7. Zakona

Dohotkom od imovine i imovinskih prava (čl. 27. Zakona)

Primici od samostalne djelatnosti

Drugi dohodak ( autorske naknade i svi primici koji se prema

čl. 32. Zakona smatraju drugim dohotkom) Izvor: Pravilnik o porezu na dohodak (Nar.nov. br.160/13)

24

Ostale isplate iz proračuna prema Pravilniku o porezu na dohodak obavezno je obaviti

na tekući račun, bez danih iznimaka.

3.2. Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br.

87/08 i Nar. nov., br. 25/12)

Pranje novca podrazumjeva izvršavanje radnji kojima se prikriva pravi izvor novca ili

druge imovine za koju postoji sumnja da je pribavljena na nezakonit način u zemlji ili

inozemstvu.

Financiranje terorizma podrazumijeva osiguravanje ili prikupljanje sredstava s

namjerom da se upotrijebe za počinjenje terorističkoga kaznenog djela.

U skladu sa Zakonom prema Članku 39. zabranjena je naplata u gotovini u iznosu koji

prelazi 105.000,00 kuna odnosno u poslovima s nerezidentima u vrijednosti koja prelazi

15.000,00 EUR prilikom:

- prodaje roba i pružanja usluga,

- prodaje nekretnina,

- primanja zajmova,

- prodaje prenosivih vrijednosnih papira ili udjela.

Ograničenje se odnosi na sve pravne i fizičke osobe koje, obavljajući registriranu

djelatnost, u navedenim transakcijama primaju gotov novac. Ograničenje se ne

izbjegava cijepanjem većih uplata na manje iznose.

U nastavku donosimo prikaz sinteze učinaka propisa pri poslovanju gotovinom.

25

Slika 1. Ograničenja u plaćanju gotovim novcem – izravna predaja gotovog novca

– dužnik isplaćuje iz proračuna.

*zabrana plaćanja temelji se na odrednicama Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak

Izvor: Milčić I., 2013.

26

Slika 2. Ograničenja u plaćanju gotovim novcem – izravna predaja gotovog novca

– dužnik je fizička osoba građanin.

Izvor: Milčić I.,2013.

Važno je napomenuti da u skladu s odlukom koju je na temelju Zakona o deviznom

poslovanju donijela Hrvatska narodna banka, neovisno o iznosu koji se plaća zabranjena

su plaćanja u gotovu novcu za sljedeće slučajeve:

- kupoprodaje nekretnine u Republici Hrvatskoj i udjela u trgovačkim društvima

sa sjedištem u Republici Hrvatskoj

- kupoprodaje udjela u investicijskim fondovima osnovanima prema propisima

Republike Hrvatske

- kupoprodaje vrijednosnih papira koji kotiraju ili su izdani u Republici Hrvatskoj

bez obzira na to glase li na stranu valutu ili kune, osim vrijednosnih papira koji

su izdani u Republici Hrvatskoj, a kotiraju u inozemstvu i kupoprodaju na

primarnom tržištu vrijednosnih papira izdanih od Republike Hrvatske koji glase

na stranu valutu.

27

3.3. Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. Nov., br. 91/10 i

112/12).

Poslovanje gotovinom poslovnih subjekata i fizičkih osoba sve je manje zastupljeno u

poslovnom, ali i privatnom svijetu. Bez obzira na tu činjenicu i dalje velik dio novčane

mase cirkulira u gotovini. Poslovni subjekti koji su zbog određenih razloga pali u

poteškoće s financiranjem svojih obveza, te se nad njihovim računima provodi ovrha,

dužni su sav gotov novac iz poslovanja položiti na svoje račune.

Iako zakonskom regulativom nije određen način postupanja s gotovinskim novcem u

blagajni na kraju radnog dana, visina blagajničkog maksimuma kao niti rokovi

polaganja gotovinskog novca na žiroračun nisu propisani.

Blagajnički maksimum predstavlja iznos gotovine koji gospodarski subjekt može na

kraju dana zadržati u blagajni. Visinu novca iznad blagajničkog maksimuma treba

uplatiti na žiroračun otvoren u poslovnoj banci.

Jedino je u slučaju blokade računa propisana obveza polaganja na žiroračun gotovog

novca ostvarenog od obavljanja registrirane djelatnosti sukladno Zakonu.

Slijedom navedenoga poslovni subjekt ne smije svoje obveze plaćati gotovim novcem

ako u Jedinstvenom registru računa ima oznaku blokade računa, odnosno zabranu

raspolaganja oročenim novčanim sredstvima, a gotov novac koji je primio obavljajući

registriranu djelatnost dužan je položiti na račun u banci (Milčić I., 2013, str. 23). U

slučaju nepoštivanja odrednica navedenog zakona predviđena je novčana kazna u iznosu

od 50.000,00 do 500.000,00 kuna za ovršenika – poslovnog subjekta, ako u uvjetima

blokade računa, obveze plati gotovim novcem ili ako gotov novac koji je primio

obavljajući registiranu djelatnost ne položi na račun u banci. Također, predviđena je i

kazna za odgovornu osobu u poslovnom subjektu, i to u iznosu od 10.000,00 do

50.000,00 kn.

28

3.4. Zakon o fiskalizaciji (Nar. nov. br. 133/12)

Od početka 2013. dogodile su se značajne novosti u blagajničkom poslovanju

obveznika (poduzetnika) poreza na dobit i poreza na dohodak. Riječ je o uvođenju

fiskalizacije, blagajničkom poslovanju, tj. o dopuštenoj visini uporabe gotovine pri

nabavama dobara ili plaćanju usluga, te o propisanoj dopustivosti držanja gotovine u

blagajni (blagajnički maksimum). Postoje i plaćanja koja se ne moraju obavljati na

bankovni račun, itd.

Ovim se Zakonom uređuje postupak fiskalizacije u prometu gotovinom, obveznici

fiskalizacije, sadržaj računa za provedbu fiskalizacije, vođenje Evidencije obveznika

fiskalizacije u prometu gotovinom, provedba postupka fiskalizacije, plaćanje između

obveznika fiskalizacije gotovim novcem te nadzor nad provedbom ovoga Zakona.

Fiskalizacija u prometu gotovinom je skup mjera koju provode obveznici fiskalizacije,

kako bi se omogućio efikasan nadzor ostvarenog prometa u gotovini.

Prema tumačenju porezne uprave neprofitne organizacije smatraju se obveznicima

fiskalizacije ako su obveznici poreza na dobit. Neprofitne organizacije koje se smatraju

obveznicima poreza na dobit ili im je Porezna uprava rješenjem utvrdila obvezu poreza

na dobit za dio ili ukupnu djelatnost, za dio djelatnosti za koju su obveznici poreza na

dobit, obveznici su i fiskalizacije.

Neprofitne organizacije koje jesu obveznici fiskalizacije dužni su provoditi sve radnje

kao i ostali obveznici fiskalizacije. Svi obveznici fiskalizacije za potrebe fiskalizacije

moraju prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa, donijeti interni akt

o poslovnicama uz određivanje pravila numeriranja (interni akt ne donosi se u Poreznu

upravu već se zadržava u službenim prostorijama obveznika fiskalizacije) te istaknuti

upozoravajuću naljepnicu o uzimanju/izdavanju računa. Od ovih obveznika fiskalizacije

samo oni koji naplaćuju račune sredstvima koja se smatraju gotovinom, provode i

postupak fiskalizacije izdavanja računa, za što moraju nabaviti ili prilagoditi naplatne

uređaje te izdavati račune putem prilagođenih naplatnih uređaja.

29

4. RAČUNOVODSTVO BLAGAJNIČKOG POSLOVANJA

KLINIČKOG BOLNIČKOG CENTRA RIJEKA

Ovo poglavlje započinje s nekoliko općih informacija o Kliničkom bolničkom centru

Rijeka, zatim slijedi pregled sustava koji je ustrojen pri naplati i isplati gotovine u/iz

blagajne te blagajnički dnevnik.

Klinički bolnički centar Rijeka utemeljen je 1. ožujka 1982., spajanjem pet bolnica:

Opće bolnice "Braće dr. Sobol", Opće bolnice "Dr. Zdravko Kučić", Dječje Bolnice

Kantrida, Ortopedske bolnice Kraljevica i Kliničke bolnice za plućne bolesti Ičići.

Danas je jedan od tri klinička bolnička centra u Hrvatskoj i centralna je bolnička

ustanova ovog dijela Republike Hrvatske.

Istovremeno, Klinički bolnički centar Rijeka je nastavna i znanstveno-istraživačka baza

Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a sastoji se od 16 klinika, 5 kliničkog

zavoda i 4 centra, koji djeluju na tri lokaliteta Rijeka, Sušak i Kantrida, s ukupno 3461

djelatnika.

U skladu sa suvremenim pogledima, bolničko liječenje u kliničkoj bolnici se organizira

prema progresivnoj skrbi bolesnika; standarna skrb, intenzivna njega i intenzivna

terapija.

Iako je glavna djelatnost ove ustavnove zdravstvo i pružanje zdravstvene skrbi u ovom

radu biti će prikazano blagajničko poslovanje i poslovanje gotovinom unutar Kliničkog

bolničkog centra Rijeka.

Blagajničko poslovanje informatizirano je u sklopu integralnog računovodstvenog

informacijskog sustava bolnice. Blagajna se povezuje sa ostalim modulima, gdje god

sredstvo plaćanja može biti gotovina.

Sa blagajnom su povezani moduli:

· Izdani račun (Izborom načina uplate preko blagajne u modulu blagajna se

automatski otvara blagajnički dnevnik gdje se upiše blagajnički primitak s

podacima računa, a otvorena stavka se zatvori.)

30

· Putni nalog (Izborom načina uplate preko blagajne u modulu blagajna se

automatski otvara blagajnički dnevnik gdje se upiše blagajnički izdatak s

podacima putnog naloga, a putni nalog se zatvori.

· Ulazni račun (Izborom načina uplate preko blagajne u blagajni se automatski

otvara dnevnik gdje se zapiše blagajnički izdatak s podacima računa, a otvorena

stavka se zatvori.)

· Dnevni izvještaj (Izborom gotovinski depozit u blagajni se automatski otvori

blagajnički dnevnik i zapiše blagajnički primitak za depozit gotovine u

blagajnu.)

Knjiga blagajne je pomoćna poslovna knjiga u kojoj se evidentiraju sve vrijednosti koje

se upotrebljavaju kao sredstva plaćanja. Za svaku blagajnu vodi se posebna knjiga

blagajne.

U nastavku su navedeni i objašnjeni primjeri dokumentacije koja se koristi prilikom

naplate te isplate gotovine iz blagajne.

4.1. Dokumentacija u vezi s naplatom gotovine

U Kliničkom bolničkom centru osigurava se praćenje gotovine po vrstama i mjestima

troška, a u skladu sa potrebama ustanove. Gotovinu čine novac naplaćen od kupca,

novac podignut sa transakcijskog računa u kunama, te novac u blagajni u kunama.

Klinički bolnički centar ne vodi deviznu blagajnu. Vode se glavna blagajna te ostale

pomoćne blagajne, sukladno odluci Pomoćnika sanacijskog upravitelja za financije i

Rukovoditelja računovodstva.

U glavnoj blagajni najčešće se evidentiraju se sljedeće uplate:

· podignuta gotovina sa transakcijskog računa

· ostale uplate u gotovini koje su nastale kao rezultat redovitog poslovanja

· naplata izvršenih usluga pravnim i fizičkim osobama

31

Isplate i uplate koje se provode i evidentiraju u glavnoj blagajni mogu se obavljati samo

na osnovu predhodno izdanog i ovjerenog dokumenta od strane odgovornih osoba kojim

se odobrava ili nalaže naplata, odnosno isplata.

Za primljenu gotovinu u blagajnu ispostavlja se uplatnica. Ispostavljena uplatnica

evidentira se kao primitak u blagajničkom izvještaju.

Slika 3. Podizanje gotovine

Izvor: Interna dokumentacija KBC-a Rijeka, 2014.

Sanacijski upravitelj, pomoćnih sanacijskog upravitelja za financije i rukovoditelj

računovodstva su ovlašteni za potpisivanje naloga za podizanje gotovine sa žiroračuna.

Blagajnik je ovlašten za obavljanje gotovinskih isplata i odgovara za njihovu točnost.

32

4.1.1. Račun za učešće – participacija

Cilj financiranja sustava zdravstva jest da se prvenstveno osiguraju sredstva za

zdravstvenu zaštitu kako bi osigurane osobe imale odgovarajuć pristup individualnoj

zdravstvenoj usluzi.

Zdravstveni sustav RH ne funkcionira isključivo prema jednom modelu financiranja,

već je kombinacija Bismarck-ovog modela (temeljenog na socijalnom osiguranju

odnosno doprinosima koje građani izdvajaju iz plaće) te Beveridge-ovog modela koji se

temelji na proračunskim prihodima, a sve zbog manjka prihoda po osnovi isključivo

Beveridge-ovog modela financiranja.

HZZO pokriva troškove zdravstvenih rizika u razini od 80% u okviru ''košarice usluga''

obuhvaćene obveznim zdravstvenim osiguranjem, a koja podrazumijeva pravo na

(Financiranje zdravstvene zaštite, 2014):

· primarnu zdravstvenu zaštitu,

· specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu,

· bolničku zdravstvenu zaštitu,

· uporabu lijekova koji su na listi HZZO-a,

· korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu,

· stomatološko-protetsku pomoći nadomjeske te

· ortopedska i druga pomagala.

Ostatak troška usluga (20%) dužan je platiti sam osiguranik, a ta svota koju snosi sam

osiguranik ne smije prijeći više od 2000 kuna po bolničkom računu.

Ugovaranje zdravstvene zaštite, koji provodi Zavod, postupak je u kojem se izravno

povezuju sredstva uložena u pružanje zdravstvene zaštite s očekivanim rezultatom.

Zdravstvene ustavnove najveći dio prihoda ostvaruju temeljem ugovornog odnosa s

Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. HZZO i zdravstvene ustanove sklapaju

33

ugovor koji se uređuju međusobna prava i obveze u svezi provođenja bolničkog

liječenja i specijalističko-konzularne zdravstvene zaštite.

Participacija i gotovinska naknada koju korisnik plati nemaju isti karakter u suštinskom

i klasifikacijskom smislu. Participaciju plaćaju osigurane osobe, i to je oblik dodatnog

sufinanciranja cijene usluge koja se pomiruje iz sredstva doprinosa. Za razliku od

gotovinske naknade koja iznosi punu cijenu pružene usluge participacija nema

karakteristiku prihoda ostvarenog obavljanjem poslova na tržištu te se evidentira na

računu 65264 – Sufinanciranje cijene usluge, participacije i slično. Naplaćene

gotovinske naknade u visini pune cijene zdravstvene usluge se evidentiraju na računu u

okviru podskupine 661 – Prihodi koje proračuni i proračunski korisnici ostvare

obavljanjem poslova na tržištu (vlastiti prihodi).

Zdravstvena ustanova je obvezna osiguranim osobama HZZO-a koje nisu oslobođene

obveze sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite i koje nisu osigurane u

dopunskom zdravstvenom osiguranju nakon pružene zdravstvene zaštite naplatiti

propisano sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite, sukladno odredbama članka

17. Zakona o zdravstvenom osiguranju. Riječ je o takozvanoj participaciji. Prihodi od

participacije evidentiraju se na osnovnom računu 65264 – Sufinanciranje cijene usluge,

participacije i slično. (Vašiček i dr., 2007, p. 209)

34

Slika 4. Račun za učešće


Nakon provjere ukupno naplaćenog iznosa i primljene gotovine djelatnice Službe za

fakturiranje i komercijalu dužne su izvršiti programski prijenos svih naplata u blagajnu.

35

Zatim predaju gotovinu i potvrde o naplaćenim učešćima i računima zajedno sa

rekapitulacijom – naplaćeno učešće po mjestu troška djelatnicima Službe za pravne

poslove – dostavljačima koji su dužni taj novac dostaviti na glavnu blagajnu.

Slika 5. Rekapitulacija - Naplaćeno učešće po mjestu troška


36

Blagajnik glavne blagajne kontrolira dostavljeni novac sa pomoćnih blagajni tako da ga

uspoređuje sa iznosom na blagajničkom izvještaju pomoćne blagajne.

Visinu pologa pomoćne blagajne određuje Pomoćnik za financije i Rukovoditelj

računovodstva ovisno o prometu pomoćne blagajne. Uplate sa pomoćnih blagajni

dnevno se polažu u glavnu blagajnu, odnosno prvi sljedeći radni dan ukoliko je naplata

izvršena vikendom.

Slika 6. Uplatnica


Blagajničke isprave o isplati i uplati moraju biti potpisane od strane blagajnika,

primatelja, odnosno isplatitelja i drugih osoba ovlaštenih od strane Sanacijskog

upravitelja. Svaka isprava u vezi s gotovinskom uplatom ili isplatom mora biti

numerirana i sastavljena tako da isključuje mogućnost naknadnog dopisivanja.

Sastavljanje i potpisivanje isprava o isplati i naplati je jednokratno. Isprave se

sastavljaju u tri primjerka (original i dvije kopije), za potrebe primaoca, odnosno

uplatitelja, računovodstva i blagajne.

37

4.1.2. Privatni račun

Ukoliko osoba nije osigurana pri Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje dužna je

sama snositi cjelokupni trošak pružene joj zdravstvene usluge.

Trošak privatnih medicinskih usluga, npr. stomatološke usluge iznad sudjelovanja

HZZO-a pacijent snosi sam.

Slika 7. Privatni račun


38

4.1.3. Izlazni računi – vlastiti prihodi

Zdravstvene ustanove obavljaju na tržištu neke poslove i temeljem toga ostvaruju

prihode.

Glavna blagajna ispostavlja izlazne račune. Prema sklopljenim ugovorima računi se

ispostavljaju svaki mjesec po unaprijed dogovorenim iznosima.

Neki od tih računa su:

najam stanova u kojem stanuju djelatnici, zakup prostora koji su u vlasništvu KBC-a,

trošak isporučene toplinske energije, izdavanje potvrda o liječenju ili medicinske

dokumentacije koja se izdaje na zahtjev pacijenata.

U nastavku slijedi primjer računa za najam stana.

Slika 8. Račun za najam stana


39

Uplata se može izvršiti na blagajni Kliničkog bolničkog centra bez naplate provizije,

putem opće uplatnice ili putem internet bankarstva.

Primjer uplatnice kada je račun plaćen na blagajni Kliničkog bolničkog centra.

Slika 9. Uplatnica najam stana


Naplaćuje se pohrana matičnih stanice i prisustvo supruga pri porodu. Te usluge nisu

medicinske stoga nisu oslobođene poreza na dodanu vrijednost već su prihod ustanove i

na njih se obračunava PDV stoga se ti računi izrađuju na blagajni, a ne unutar fakturne

službe. Cijenu takvih usluga određuje sanacijsko vijeće.

U nastavku primjer računa za prisustvo porodu.

40

Slika 10. Račun – prisustvo porodu


Plaćanje računa moge se vršiti gotovinom ili karticom. Pacijenti mogu i naknadno platiti

račune unutar 7 dana. Za veće iznose računa postoji mogućnost sklapanja nagodbe o

obročnoj otplati u Službi za pravne poslove. Uplate se mogu izvršiti na glavnoj ili

pomoćnoj blagajni bez provizije, putem internet bankarstva ili putem opće uplatnice.

No ukoliko računi nisu pravodobno podmireni Odjel za upravljanje kupcima na kućnu

adresu pacijenta šalje opomenu.

Primjer takve opomene slijedi u prilogu.

41

Slika 11. Opomena


42

4.2. Dokumentacija u vezi s isplatom gotovine

Gotovina se iz blagajne isplaćuje za različite namjene, no u svim situacijama u kojima

je to moguće preporučuje se bezgotovinsko poslovanje putem transakcijskih računa kod

banaka, dok se gotovinska plaćanja i naplate koriste samo u za to uobičajenim

situacijama, odnosno ukoliko se za tim ukaže posebna potreba.

Najčešće su to isplate raznih vrsta naknada radnicima, akontacije i troškovi službenih

putovanja, plaćanje nabavljenih dobara i usluga od pravnih i fizičkih osoba i ostale

isplate koje su nastale kao rezultat redovitog poslovanja.

Prema Temeljnom kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog

osiguranja (Nar. nov. br. 143/13), ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje

nekih materijalnih prava.

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2013. godini, prema dodacima kolektivnih

ugovora

Materijalno pravo Državni službenici

i namještenici

Službenici i namještenici u

javnim službama

Dnevnica za službeni put u zemlji

150,00 kn 150,00 kn

Terenski dodatak 150,00 kn 150,00 kn

Regres za godišnji odmor

Neće se isplatiti Neće se isplatiti

Božićnica Neće se isplatiti Neće se isplatiti

Osnovica za isplatu

jubilarne nagrade 500,00 kn 500,00 kn

Izvor: Tim4pin magazin 9/2013.

U nastavku će biti detaljnije prikazano postupanje isplatama gotovog novca.

Za polaganje gotovine na žiroračun blagajnik ispostavlja isplatnicu te ispisuje opću

uplatnicu u korist žiroračuna ustanove. Isplatnica se evidentira u blagajničkom

izvještaju u stupcu izdatak.

43

Slika 12. Polog gotovine


Nalog za nacionalna plaćanja zajedno sa popisom gotovine i gotovinom predaje se na

Financijsku agenciju (Finu) za uplatu na račun ustanove.

Slika 13. Nalog za nacionalna plaćanja


44

Slika 14. Popis gotovine


Iznos novca iznad blagajničkog maksimuma polaže se na žiroračun najkasnije idući

radni dan.

Blagajnički maksimum utvrđuje se Odlukom o blagajničkom maksimumu koju donosi

Sanacijski upravitelj. Blagajnički maksimum za redovito poslovanje blagajne utvrđen je

u iznosu od 8.000,00 kn.

45

Primjer knjiženja:

Podizanje gotovine iz blagajne i polaganje na žiro-račun:

1) Iz blagajne je isplaćeno 13.162,12 kn i položeno na žiro-račun.

2) Izvadak sa žiroračuna broj 40 je potvrdio da je na žiro-računu uplaćeno 13.162,12 kn.

Red.

br. Opis Konto

Svota

Duguje Potražuje

1 Žiro-račun prijelazni konto 1114100 13.162,12

Blagajna 113110 13.162,12

Isplaćena je gotovina iz blagajne za polog na žiro rn

2 Žiro-račun 111210 13.162,12

Žiroračun prijelazni konto 1114100 13.162,12

Uplata gotovine iz blagajne na žiroračun–izv. br 40

46

4.2.1. Odobrenje službenog puta i isplata predujma

Prije nego radnik krene na službeni put, poslodavac mu je dužan izdati nalog za

službeno putovanje (putni nalog).

Pod službenim putovanjem podrazumijeva se putovanje na koje se zaposlenik upućuje

po nalogu ovlaštene osobe sa svrhom izvršenja zadaće odnosno pohađanja seminara,

konferencija i sl. izvan mjesta rada.

Službeno putovanje može biti u zemlji i u inozemstvu.

Zaposlenik ima pravo na naknadu izdataka odnosno pokriće troškova nastalih za

vrijeme službenog putovanja.

Kada je zaposlenik upućen na službeno putovanje vezano za obavljanje poslova iz

djelokruga svoje ustrojstvene jedinice, pripada mu puna naknada prijevoznih troškova,

dnevnice i naknada punog iznosa hotelskog računa za noćenje.

Neoporezivi iznosi naknade troškova putovanja te visina dnevnica regulirani su

odredbama Pravilnika o porezu na dohodak, dok se kod obračuna službenog putovanja

u inozemstvo primjenjuju propisi za korisnike državnog proračuna, koji se odnose i na

poduzetnike.

Prema odredbama čl.14. st.2. Pravilnika o porezu na dohodak putni nalog minimalno

mora sadržavati sljedeće podatke:

- nadnevak izdavanja,

- ime i prezime osobe koja se upućuje na službeno putovanje,

- mjesto u koje osoba putuje,

- svrha putovanja,

- vrijeme trajanja putovanja,

- vrijeme kretanja na put,

- podatke o prijevoznom sredstvu kojim se putuje

(ako se putuje automobilom potrebno je navesti marku i registarsku oznaku automobila,

početno i završno stanje brojila – kilometar/sat), vrijeme povratka s puta, potpis

ovlaštene osobe, pečat, obračun troškova, likvidaciju obračuna te izvješće s puta.

47

U Kliničkom bolničkom centru službeni put se odobrava na dokumentu „Zahtjev za

odobrenje službenog/stručnog putovanja“. Ispunjava ga radnik koji ide na put,

supotpisuje u znak suglasnosti neposredni rukovoditelj organizacijske jedinice. Službeni

put odobrava sanacijski upravitelj/zamjenik sanacijskog upravitelja za doktore i

nemedicinsko osoblje, a za ostalo bolničko osoblje glavna sestra.

Slika 15. Zahtjev za odobrenje službenog/stručnog putovanja


48

Nakon odobrenja, Služba računovodstva - blagajna ispostavlja putni nalog.

Na prvoj stranici odobravaju se: razlog putovanja, broj dnevnica, prijevozno sredstvo i

odredište, te predujam troškova putovanja ako je odobrena.

Otvaranjem putnog naloga stvara se obveza za isplatom službeni put u okviru računske

skupine 232.

Slika 16. Putni nalog


49

Predujam se u pravilu odobrava samo vozačima radi podmirenja troškova putovanja -

cestarina, tunelarina, parkiranja i slično.

Slika 17. Isplata akontacije PN


Akontacija se isplaćuje putem blagajne te se formira potraživanje prema zaposlenicima

na kontu 123 191.

4.2.2. Obračun putnih troškova

Izdaci za službeno putovanje obračunavaju se na temelju urednog i vjerodostojnog

putnog naloga i priloženih isprava kojima se dokazuju nastali izdaci i to primjerice

računi za cestarine, preslike ili potvrde putnih karata, računi za smještaj i drugo.

Dnevnice, naknade prijevoznih troškova, naknade korištenja privatnog automobila u

službene svrhe, troškovi noćenja i drugo obračunavaju se na temelju urednog i

vjerodostojnog putnog naloga i priloženih isprava kojima se dokazuju izdaci i drugi

podaci navedeni na putnom nalogu.

50

Puna dnevnica za službeno putovanje u zemlji iznosi 150,00 kn, a njena je visina

određena Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od

02. prosinca 2013. godine.

Ako je zaposleniku osigurana odgovarajuća prehrana, dnevnica mu se umanjuje za 60%

(zaposleniku pripada 40% dnevnice).

Dnevnice za službena putovanja u inozemstvo utvrđuju se u iznosu i pod uvjetima

utvrđenim propisima o izdatcima za službena putovanja za korisnike državnog

proračuna. Za putovanja u inozemstvo propisane su dnevnice prema državi u koju se

putuje.

U tablici su navedeni iznosi inozemnih dnevnica za pojedine države za korisnike koji se

financiraju iz sredstava državnog proračuna.

Tablica 3. Dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo

NAZIV DRŽAVE IZNOS

DNEVNICE

1. Islamska Država Afganistan

35,00 USD

2. Republika Albanija 30,00 EUR

3. Alžirska Narodna Demokratska Republika

40,00 USD

4. Kneževina Andora 70,00 USD

5. Republika Angola 35,00 USD

6. Argentinska Republika 50,00 USD

7. Republika Armenija 50,00 USD

8. Australija 85,00 USD

9. Republika Austrija 70,00 EUR

10. Azerbajdžanska Republika 50,00 USD

11. Kraljevina Belgija 70,00 EUR

12. Republika Bjelarus 50,00 USD

13. Republika Bolivija 40,00 USD

14. Savezna Republika Brazil 40,00 USD

15. Bosna i Hercegovina 30,00 EUR

16. Republika Bugarska 40,00 EUR

17. Republika Cipar 60,00 EUR

18. Češka Republika 50,00 EUR

19. Republika Čile 40,00 USD

20. Kraljevina Danska 70,00 EUR

21. Arapska Republika Egipat 40,00 USD

22. Republika Estonija 40,00 EUR

23. Savezna Demokratska

Republika Etiopija 35,00 USD

24. Republika Filipini 40,00 USD

25. Republika Finska 70,00 EUR

26. Francuska Republika 70,00 EUR

27. Republika Gruzija 50,00 USD

28. Helenska Republika 60,00 EUR

29. Republika Indija 40,00 USD

30. Republika Indonezija 40,00 USD

51

31. Islamska Republika Iran 60,00 USD

32. Republika Irak 60,00 USD

33. Irska 70,00 EUR

34. Republika Island 80,00 EUR

35. Država Izrael 70,00 USD

36. Jamajka 35,00 USD

37. Japan 85,00 USD

38. Republika Jemen 35,00 USD

39. Hašemitska Kraljevina

Jordan 35,00 USD

40. Južnoafrička Republika 50,00 USD

41. Kanada 85,00 USD

42. Republika Kazahstan 50,00 USD

43. Republika Kenija 35,00 USD

44. Narodna Republika Kina 50,00 USD

45. Narodna Republika

Kina, Hong Kong 95,00 USD

46. Kirgiska Republika 50,00 USD

47. Republika Kolumbija 40,00 USD

48. Republika Kongo 35,00 USD

49. Demokratska Narodna

Republika Koreja 40,00 USD

50. Republika Koreja 70,00 USD

51. Republika Kuba 35,00 USD

52. Država Kuvajt 70,00 USD

53. Republika Latvija 40,00 EUR

54. Libanonska Republika 35,00 USD

55. Republika Liberija 40,00 USD

56. Socijalistička Narodna Libijska Arapska

Džamahirija

40,00 USD

57. Republika Litva 40,00 EUR

58. Veliko Vojvodstvo

Luksemburg 80,00 EUR

59. Republika Madžarska 50,00 EUR

60. Republika Makedonija 30,00 EUR

61. Malezija 40,00 USD

62. Republika Malta 60,00 EUR

63. Sjedinjene Meksičke Države

35,00 USD

64. Republika Moldova 40,00 USD

65. Kneževina Monako 70,00 EUR

66. Republika Mozambik 35,00 USD

67. Kraljevina Nizozemska 70,00 EUR

68. Kraljevina Norveška 80,00 EUR

69. Novi Zeland 70,00 USD

70. Savezna Republika

Njemačka 70,00 EUR

71. Islamska Republika

Pakistan 40,00 USD

72. Republika Peru 35,00 USD

73. Republika Panama 50,00 USD

74. Republika Poljska 40,00 EUR

75. Portugalska Republika 60,00 EUR

76. Rumunjska 40,00 EUR

77. Ruska Federacija 50,00 USD

78. Kraljevina Saudijska

Arabija 50,00 USD

79. Republika Senegal 35,00 USD

80. Republika Singapur 85,00 USD

81. Sirijska Arapska

Republika 50,00 USD

82. Sjedinjene Američke Države

95,00 USD

83. Slovačka Republika 50,00 EUR

84. Republika Slovenija 50,00 EUR

85. Srbija i Crna Gora 30,00 EUR

86. Republika Sudan 35,00 USD

87. Kraljevina Španjolska 60,00 EUR

88. Švicarska Konfederacija 80,00 EUR

52

89. Kraljevina Švedska 80,00 EUR

90. Talijanska Republika 70,00 EUR

91. Republika Tadžikistan 50,00 USD

92. Republika Tunis 35,00 USD

93. Turkmenistan 50,00 USD

94. Republika Turska 50,00 EUR

95. Ukrajina 50,00 USD

96. Republika Uzbekistan 50,00 USD

97. Ujedinjena Kraljevina

Velike Britanije i

Sj. Irske

70,00 EUR

98. Ujedinjeni Arapski

Emirati 50,00 USD

99. sve druge države 35,00 USD

Izvor: Narodne novine, broj 08/2006

Dnevnica utvrđena za stranu državu u koju se službeno putuje obračunava se od sata

prelaska granice Republike Hrvatske, a dnevnica utvrđena za stranu državu iz koje se

dolazi do sata prelaska granice Republike Hrvatske. Do granice i od granice Republike

Hrvatske se obračunava dnevnica za putovanje u zemlji.

Za svako zadržavanje odnosno proputovanje kroz stranu državu koje traje dulje od 12

sati, obračunava se propisana dnevnica za tu stranu državu.

53

Slika 18. Putni nalog


54

Nakon obavljenog službenog putovanja radnik ispunjava putni nalog sa svim prilozima

te ga potpisuje u polju Podnositelj računa, daje ga na ovjeru Neposrednom rukovoditelju

(polje: Naredbodavac), potom ga predaje na obračun u blagajnu.

(obrazac mora biti ispunjen u svim elementima, na unutarnjoj strani mora biti napisan

kratki izvještaj sa putovanja). Rok za predaju iznosi 3 dana.

Nakon kontrole priloženih računa, obračunava se dnevnica. Ukoliko je djelatnik proveo

8 do 12 sati na službenom putu u zemlji ostvaruje pravo na pola dnevnice. Za više od 12

sati provedenih na putu djelatnik ostvaruje pravo na punu dnevnicu od 150,00 kn.

Slika 19. Obračunati troškovi službenog putovanja


55

Prema Temeljnom kolektivnom ugovoru od 02. prosinca 2013. godine ne isplaćuju se

dnevnice za stručna usavršavanja u inozemstvu (Nar. nov. br. 143/13).

Djelatnici imaju pravo na nadoknadu troškova ukoliko su za službeni put koristili

osobni automobil 2,00 kn po prijeđenom kilometru i refudaciju troškova cestarine i

parkiranja.

Obračunom troškova službenog putovanja formiraju se pripadajući troškovi unutar

skupine 321.

4.2.3. Isplata putnih troškova

Nakon ovjere obračunatih troškova od rukovoditelja računovodstva i pomoćnika

sanacijskog upravitelja za financije putni trošak se putem glavne blagajne isplaćuje

djelatniku.

Slika 20. Isplata putnog troška


56

Isplata putnog troška knjiži se na kontu 232 110 Službena putovanja u zemlji ili kontu

232 136 ukoliko je riječ o isplati putnog troška za stručno usavršavanje.

4.2.4. Iskazivanje izdataka za službena putovanja u obrascu JOPPD

Obrazac JOPPD je skraćeni naziv za "Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu

te doprinosima za obavezna osiguranja" čija namjena je podnošenje podataka o ukupno

ostvarenim primicima po pojedinom poreznom obvezniku. Nastao je kao rezultat

zajedničkog projekta Porezne uprave i Regosa.

U primjeni je od 1. siječnja 2014. , a glavni cilj mu je zamijeniti sljedeće obrasce

(Porezna uprava, 2014): Obrazac ID, Obrazac ID-1, Obrazac IDD, Obrazac IDD-1,

Obrazac IP (ostaje obveza dostave obrasca IP radniku), Obrazac RSM.

Na Obrascu JOPPD prikazuju se sve isplate/obračuni izvršeni u jednom danu.

U obrascu JOPPD iskazuju se podaci o:

- primitcima od nesamostalnog rada,

- porezu na dohodak,

- prirezu

- te doprinosima za obvezna osiguranja,

- zatim podaci o drugom dohotku (ugovor o djelu, autorski honorari, drugi

dohodak u naravi)

- te pripadajućim porezima i doprinosima,

- podaci o primitcima od kojih se utvrđuje dohodak od imovinskih prava, dohodak

od kapitala ili dohodak od osiguranja.

Uz navedene, u JOPPD-u iskazuju se još i podaci o isplatama dnevnica i putnih

troškova, upotrebi privatnog automobila u službene svrhe, podaci o dividendama i

udjelima u dobiti, naknade za prijevoz, darovi dani djeci zaposlenika, prigodne nagrade,

otpremnine, naknade za vrijeme nezaposlenosti ili profesionalne rehabilitacije i sl.

Primitci koji se ne smatraju dohotkom kao što su primitci od kamata na štednju, primitci

57

od obiteljske mirovine koju djeca ostvaruju nakon smrti roditelja ili pak primitci od

otuđenja financijske imovine također će biti sabrani u JOPPD obrascu.

Isplaćeni predujmovi za službeni put se ne iskazuju u JOPPD obrascu, već se troškovi

prikazuju po konačnom obračunu.

U tablici 4. donosimo pregled troškova koji se prikazuju u obrascu JOPPD.

Tablica 4. Prikazivanje nadoknade troškova u obrascu JOPPD

Nastanak troška za vrijeme:

SLUŽBENOG PUTA

RADA

NA

TERENU

LOKO

VOŽNJE

Opis troška Prikazivanje u JOPPD

DA/NE

TROŠKOVI PRIJEVOZA

nadoknade za troškove prijevoza javnim prijevozom,

avionom i trajektom koje je

platio radnik i koji se

refundiraju radnicima

DA NE -

nadoknade za troškove prijevoza javnim prijevozom,

avionske karte i karte trajekta

i sl. koje je izravno podmirio

poslodavac i čiji račun glasi na isplatitelja

NE, do

1.1.2015. NE -

nadoknada za korištenje privatnim automobilom u

službene svrhe do 2,00 kn/km DA DA DA

TROŠKOVI GORIVA nadoknada troškova goriva za službeno vozilo nastalih na službenom putovanju koji su plaćeni karticom društva

NE NE NE

nadoknada troškova goriva nastalih na službenom putovanju koje je pomirio

radnik

NE, do

1.1.2015. NE NE

58

TROŠKOVI CESTARINE cestarina koju je platio radnik

i koja je refundirana

radnicima DA NE NE

ENC (cestarina koju je

izravno platio poslodavac i

račun glasi na isplatitelja)

NE, do

1.1.2015. NE NE

cestarina za korištenje kombi vozilom/teretnim vozilima po

mjestu gdje se nalazi sjedište društva

- - NE

trošak cestarine kod loko-

vožnje - - NE

TROŠKOVI NOĆENJA/DNEVNICA/TERENSKOG DODATKA nadoknade troškova noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka koje

je platio radnik i koji su

refundirani radnicima

DA NE -

nadoknade troškova noćenja na službenom putovanju u visini stvarnih izdataka koje

je izravno podmirio

poslodavac ( i račun glasi na isplatitelja)

NE, do

1.1.2015. NE -

dnevnice u tuzemstvu DA - - dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo

DA - -

terenski dodatak u zemlji

( 170,00 kn dnevno) - DA -

terenski dodatak za

inozemstvo ( 250,00 kn

dnevno) - DA -

OSTALI TROŠKOVI troškovi reprezentacije NE NE - poslovni troškovi nastali na službenom putu koje je platio radnik

NE NE -

troškovi parkinga NE NE NE Izvor: Miletić A., 2014., p. 99

U obrascu JOPPD do 31.12.2014. prikazuju se troškovi dnevnica, noćenja, trošak puta i

to samo prijevozna karta i/ili trošak cestarine koji je plaćen gotovim novcem od strane

radnika (bez obzira da li se plaća iz akontacije ili vlastitih sredstava radnika) koji je

upućen na službeni put i koji se pravda putnim nalogom.

59

Slika 21. Stranica A JOPPD obrasca

60

Izvor: Interna dokumentacija KBC –a Rijeka, 2014.

61

4.3. Blagajnički dnevnik

Blagajnički dnevnik je zbirna isprava u koju se redom unose sve uplatnice i isplatnice

ispostavljene u razdoblju za koje se sastavlja blagajnički dnevnik. Blagajnički dnevnici

su numerirani, a zaključuju se sukladno internim aktom. Stanje novca na kraju razdoblja

za koje se izvješće sastavlja prenosi se u sljedeći blagajnički izvještaj kao početno

stanje.

Za svaku blagajnu blagajnik obavezno vodi posebni blagajnički dnevnik. U blagajnički

dnevnik unose se podaci o uplatama i isplatama u blagajnu, utvrđenom stvarnom stanju

i eventualno utvrđenom blagajničkom višku odnosno manjku. Blagajnički dnevnik vodi

se i zaključuje dnevno, ukoliko ima promjena (uplata i ispata) tog dana. Na kraju

svakog radnog dana utvrđuje se stvarno stanje blagajne.

62

Slika 22. Blagajnički dnevnik

63

Izvor: Interna dokumentacija KBC –a Rijeka, 2014.

64

Kada se blagajnički izvještaj vodi u obliku knjige, sastavlja se u dva primjerka. Original

se zajedno s blagajničkim uplatnicama i isplatnicama i svom pripadajućom

dokumentacijom temeljem koje su izvršene uplate u blagajnu i isplate iz blagajne

dostavlja u financijsko knjigovodstvo na knjiženje. Kopija blagajničkog izvješća ostaje

u knjizi blagajne.

65

5. ZAKLJUČAK

Klinički bolnički centar Rijeka jedan je od pet kliničkih bolničkih centara u nadležnosti

Ministarstva zdravlja. Glavna djelatnost mu je pružanje zdravstvenih usluga i socijalna

skrb.

U poslovanju gotovinom poslovni subjekti dužni su poštivati određene propise i uvjete

sigurnosti. Važno je voditi računa o mogućnosti primitka krivotvorenog novca,

prijevare prilikom uplate, pogrešnog brojanja i slično.

Bez obzira na to što umjesto upotrebe gotovog novca u plaćanjima fizičkih i pravnih

osoba sve više koristimo bankovne transfere, ipak se određeni dio poslovanja obavlja

gotovinskim putem.

Blagajna zauzima središnje mjesto u blagajničkom poslovanju. Ona predstavlja posebno

uređeno mjesto za poslovanje s gotovim novcem. Blagajničko poslovanje dio je

ukupnog poslovanja pravne osobe, a odnosi se na poslovanje novčanim sredstvima – u

obliku gotova novca i vrijednosnih papira koji se koriste kao sredstva plaćanja ili su

zamjena za gotov novac.

Sve poslove koji se odnose na primanja i izdavanja novca i drugih sredstva plaćanja, te

na mjenjačke poslove, obuhvaća blagajničko poslovanje.

Organizacija blagajničkog poslovanja ovisi o nizu čimbenika, a prije svega o djelatnosti

poslovnog subjekta.

S obzirom na složenost poslovanja gotovim novcem, svaki poslovni subjekt koji ima

razvijeno blagajničko poslovanje trebalo bi donjeti pravilnik o blagajničkom poslovanju

ili odluku o vođenju blagajničkog poslovanja. Ovim pravilnikom ili odlukom odredio bi

se ustroj i odnosi unutar blagajničkog poslovanja, izdavanje, likvidacija i kontrola

blagajničke dokumentacije, hodogram kretanja isprava, rokovi za dostavljanje

knjigovodstvenih isprava, rad blagajnika i likvidatora i slično.

Blagajnik je osoba kojoj su povjereni poslovi iz djelokruga blagajničkog poslovanja. Iz

tog razloga treba se raditi o stručnoj i povjerljivoj osobi, savjesnoj i poštenoj. Na

početku radnog vremena blagajniku treba ostaviti dovoljno vremena za početak rada,

66

npr. kako bi prebrojao podignuti novac iz sefa, razvrstao ga po apoenima i obavio slične

pripremne radnje za obavljanje blagajničkog poslovanja, a na kraju radnog vremena

vrijeme potrebno za obavljanje svih poslova oko predaje novca i zaključivanja blagajne.

Prilikom svakog napuštanja radnog mjesta, blagajnik treba zaključati trezor, sef ili kasu

u kojoj drži novac i druge vrijednosnice koje se čuvaju u blagajni kao i dokumentaciju

temeljem koje su tog dana vršene uplate i isplate iz blagajne. Blagajnik ne smije

dozvoliti pristup neovlaštenim osobama u prostor blagajne zbog odgovornosti za rad s

gotovim novcem u blagajni ukoliko je šteta nastala nesavjesnim rukovanjem ili

nepoštivanjem propisa.

Blagajničko poslovanje odnosi se na uplate i isplate gotova novca pri čemu se koriste

blagajničke isprave.

U odobravanju internih akata i provođenju blagajničkog poslovanja proračunski subjekti

trebaju se pridržavati odredbi:

· Zakona o porezu na dohodak,

· Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma,

· Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima,

· Zakona o fiskalizaciji.

67

LITERATURA

1) KNJIGE

1. Andrijašević Vlado i dr. 1997, Blagajničko poslovanje, Računovodstvo revizija i

financije, Zagreb

2. Briški Dalibor i dr. 2011, Plaćanje i osiguranje plaćanja, Hrvatska zajednica

računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb

3. Bičanić Nikolina i dr. 2011, Proračunsko računovodstvo, TEB – Poslovno

savjetovanje, Zagreb

4. Ivica Crnić i dr. 2000, Načini plaćanja i instrumenti osiguranja plaćanja, Hrvatska

zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb

5. Vašiček Davor i dr. 2007, Računovodstvo proračuna, Računovodstvo i financije,

Zagreb

2) ČLANCI

1. Slovinac Irena, Blagajničko poslovanje poduzetnika, Financije, pravo i porezi 9/12

2. Milčić Ivica, Blagajničko poslovanje proračunskih i neprofitnih subjekata, Riznica

10/2013, HZRIF, Zagreb

3. Miletić Anamarija, Odgovori na najčešća putanja vezana za putne troškove –

obrazac JOPPD, RRIF br. 3/14.

4. Tim4pin magazin 9/2013.

3) OSTALI IZVORI

1. Službena web stranica Kliničkog bolničkog centra Rijeka dostupno 14.04.2014. na:

http://www.kbc-rijeka.hr/

68

2. Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja 2013, Narodne

novine broj 143, Zagreb, dostupno 14.04.2014. na:

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_12_143_3074.html

3. Bezgotovinsko plaćanje i plaćanje karticama objavljeno 23/04/2012 dostupno

01.06.2014. na: http://savjeti.novac.net/blogovi/bezgotovinsko-placanje-i-placanje-

karticama/

4. PRAVILNIK O POREZU NA DOHODAK (Urednički pročišćeni tekst, „Narodne

novine“ broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 - ispravak, 146/09, 123/10,

137/11, 61/12, 79/13 i 160/13), dostupno 24.04.2014. na:

http://www.propisi.hr/print.php?id=2408

5. Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, pročišćeni tekst zakona

NN 87/08, 25/12, dostupno 24.04.2014. na:

http://www.zakon.hr/z/117/Zakon-o-sprje%C4%8Davanju-pranja-novca-i-

financiranju-terorizma

6. Službena web stranica Porezne uprave, dostupno 17.04.2014. na:

http://www.porezna-uprava.hr/obrazac_joppd/Stranice/default.aspx

7. Poslovni dnevnik – Leksikon, dostupno 01.06.2014. na:

http://www.poslovni.hr/leksikon/bezgotovinsko-placanje-556

8. Financiranje zdravstvene zaštite, dostupno 07.07.2014. na:

http://www.hzzo.hr/zdravstveni-sustav-rh/financiranje-zdravstvene-zastite

69

POPIS TABLICA

Red.

br. Naslov Stranica

1 Prikaz primitaka koji se obavezno isplaćuju na žiroračun 23

2

Pregled materijalnih prava u 2013. godini, prema dodacima

kolektivnih ugovora 42

3 Dnevnica za službeno putovanje u inozemstvo 50

4 Prikazivanje nadoknade troškova u obrascu JOPPD 57

POPIS SLIKA

Re.

br. Naslov Stranica

1

Ograničenja u plaćanju gotovim novcem – izravna predaja gotovog

novca – dužnik isplaćuje iz proračuna. 25

2

Ograničenja u plaćanju gotovim novcem – izravna predaja gotovog

novca – dužnik je fizička osoba građanin. 26

3 Podizanje gotovine 31

4 Račun za učešće 34

5 Rekapitulacija - Naplaćeno učešće po mjestu troška 35

6 Uplatnica 36

7 Privatni račun 37

8 Račun za najam stana 38

9 Uplatnica najam stana 39

10 Račun – prisustvo porodu 40

11 Opomena 41

12 Polog gotovine 43

13 Nalog za nacionalna plaćanja 43

14 Popis gotovine 44

15 Zahtjev za odobrenje službenog puta 47

16 Putni nalog 48

17 Isplata akontacije PN 49

18 Putni nalog 53

19 Obračunati troškovi službenog putovanja 54

20 Isplata putnog troška 55

21 Stranica A JOPPD obrasca 59

22 Blagajnički dnevnik 62

POPIS SHEMA

1 Tijek novca i isprava blagajničkog poslovanja 14

70

IZJAVA

kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom RAČUNOVODSTVO

BLAGAJNIČKOG POSLOVANJA BOLNICE izradila samostalno pod voditeljstvom

prof. dr. sc. Davora Vašičeka. U radu sam primijenila metodologiju znanstveno-

istraživačkog rada i koristila literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe

spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući

navela u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirala sam i povezala s

korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim

stranicama Fakulteta.

Studentica:

ida puch jurović raČunovodstvo blagajniČkog …oliver.efri.hr/zavrsni/623.b.pdf · blagajničko...

Documents