0

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

1

GENERALNI CILJ:

Doprinijeti trajnoj socijalnoj uključenosti

mladih u sfere društvenog života u BiH

razvijanjem kritičkog mišljenja, debatnih i

komunikacijskih vještina koje će ih osnažiti i

pomoći im da budu aktivni građani u svojim

zajednicama, i nosioci promjena u društvu

kroz pokretanje inicijativa i educiranje

vršnjaka o značaju prevencije devijantnog

ponašanja.

SPECIFIČNI CILJEVI:

Educirati mlade iz cijele BiH o značaju

prevencije zloupotrebe droge i alkohola, kao

i socijalne otuđenosti i nasilja prema

vršnjacima i u porodici kao posljedice ovog

devijantnog ponašanja.

Razviti vještine kritičkog razmišljanja,

komunikacije i retorike kako bi mladi postali

aktivni sudionici u rješavanju problema koji

se na njih odnose.

Iskoristiti potencijal društvenih mreža i

online alata za širenje projektne

metodologije i edukativnih materijala, i na taj

način povećati broj učesnika u projektu i

doseg projektnih rezultata.

SADRŽAJ

NAZIV PROJEKTA:

„NAVEDI DOBAR RAZLOG ZA

BOLJE SUTRA – BORBA PROTIV

OVISNOSTI I POSLJEDICA

OVISNIČKOG PONAŠANJA

MLADIH LJUDI”

AKTUELNI PROJEKT: „Navedi

dobar razlog za bolje sutra –

borba protiv ovisnosti i

posljedica ovisničkog ponašanja

mladih ljudi”

Cilj projekta 1

Uvodna riječ 2

Droga i mladi 3

Droga 4

Radionica – početna razmišljanja o

štetnosti narkomanije 9

2

Zloupotreba droge. Vjerujemo da smo se svi na neki način sreli sa ovim

pojmom. Nadamo se i želimo vjerovati da mladi u BiH mogu biti dovoljno snažni i

oduprijeti se ovoj pošasti modernog doba. Nesređena porodična situacija, loša

finansijska situacija, kriza identiteta, želja za dokazivanjem, potreba za

eksperimentiranjem, samo su dio razloga koje ovisnici o drogama navode kao

razlog za početkom zloupotrebe. Dodaju i jedan važan: BIJEG OD

STVARNOSTI. Uistinu, droga nudi bijeg od stvarnosti. Droga nudi svijet u kojem

ste bezbrižni, u kojem vas ništa ne boli, u kojem ne razmišljate o probelmima i u

kojem se napokon možete opustiti. Ipak, svijet koji nudi droga nije stvaran. Taj

svijet ne postoji. Nakon što prestane djelovanje, vraćate se u stvarnost, i uistinu,

vaši dotadašnji problemi postaju beznačajni. Imate daleko veći i zove se

ovisnost. Ovisnik se postaje lako, a prestaje biti gotovo pa nikako. Narkomani

nerijetko moraju godinama pokušavati sa raznim načinima odvikavanja da bi

prestali koristiti drogu. I ako uspiju, dodatni problem je nastaviti normalan život i

ne vratiti se drogiranju. Svi kažu da nije lako, a mnogo njih kaže i da je

nemoguće. Mi se nadamo da naši čitaoci drogu nikada nisu probali, neće je

probati i da su svjesni opasnosti koje idu sa njom. U ovom izdanju debatnih

novosti vam donosimo par edukativnih materijala kako bi se i vi uključili u borbu

protiv droge i bolesti ovisnosti.

UVODNA RIJEČ

AKTUELNI PROJEKT: „Navedi

dobar razlog za bolje sutra –

borba protiv ovisnosti i

posljedica ovisničkog ponašanja

mladih ljudi”

3

Ljudi su od davnina težili da izmijene svijest svijetom snova i tragali za

neobičnim putevima u „bolje“ sfere života. Pružajući svom radoznalom oku svijet

zaodjenut fascinacijom, čovjek je vjerovao da sa sklanjanjem od realnosti može

riješiti svoje probleme. Danak takvoj odluci često je smrt. Droga, poznata još u

prahistoriji, je opasna kemijska pošast druge polovine 20. vijeka. Masovna

upotreba počela je paralelno sa hipi pokretom i sličnim pokretima mladih,

metaforično nazvanim "proljećima mladih".

Oblačeći se drugačije, oponašajući popularne muzičke idole, mladi su tražili

bijeg od konzervativnosti sve više upadajući u svijet droge. Bila je to supkultura

hipika i narkomana, koji su sebe nazivali "djecom cvijeća", koja "vode ljubav, a

ne rat". Postajali su postepeno "uvela djeca cvijeća" i nesretna "djeca pakla".

Poput "kovača lažnog novca" droga je mlade predugo uljuljkivala iluzijom

slobode. Kasno su uvidjeli da je droga postala zloćudni diktator, a da su oni

postali kemijske marionete. Droga pustoši stvarnost i upućuje mlade na deponije

pakla. Danas smo uplašeni opravdanim strahom, od zastrašujućeg epidemijskog

talasa vještačkih droga, tako dizajniranih da u ovom vremenu provociraju

radoznalost mladih ljudi.

DROGA I MLADI

AKTUELNI PROJEKT: „Navedi

dobar razlog za bolje sutra –

borba protiv ovisnosti i

posljedica ovisničkog ponašanja

mladih ljudi”

"Droga zatvara životnu panoramu i prozore duša,

osiromašuje saznajne horizonte i umjesto svega nudi,

svet u komadićima"

4

Droge su sirovi, nepotpuno preparirani proizvodi biljnog, životinjskog i

mineralnog porijekla. Od najstarijih vremena korištene su radi dobijanja raznih

lijekova, zbog čega se nazivaju ljekovite droge, zatim kao mirođije, ili su, pak,

korištene pri raznim vjerskim i drugim ritualima.

Riječ droga je, vjerovatno, arapskog porijekla ("dova", ljekovito sredstvo). Prvi je

put zapisana u 14. vijeku u nekom engleskom godišnjaku. Sirovi i sasušeni

dijelovi biljaka i životinja, odnosno pojedini minerali (koji su služili kao lijekovi),

nazvani su zajedničkim imenom droge. Svjetska zdravstvena organizacija daje

sljedeću definiciju droge: "Droga je svaka supstanca koja, unesena u

organizam, može da modifikuje jednu ili više funkcija." Droge su, dakle, sve

supstance koje mogu da izazovu promjenu ili poremećaj jedne ili više funkcija, a

koriste se u medicinske ili nemedicinske svrhe. Pod opojnom drogom

podrazumijevamo takvu vrstu supstance koja se koristi medicinski i

nemedicinski, a ima svojstva da, unesena u ljudski organizam izazove stanje

psihičke ili fizičke, ili i psihičke i fizičke ovisnosti. U opojne droge ubrajamo, prije

svega, narkotička sredstva. Otuda riječ NARKOMANIJA, koja je danas u

masovnoj upotrebi. Značenje riječi narkomanija svodi se na bolesnu

zaokupljenost stanjima obamrlosti do kojih dovode droge. Svjetska zdravstvena

organizacija ni do danas nema prihvatljivu definiciju za fenomen „Zloupotrebe

droga“. Često je bio u upotrebi i termin toksikomanija i navika.

Osobine toksikomana su:

neodoljiva želja da nastavi uzimanje droga i da se droga nabavi po svaku

cijenu;

tendencija da se djelimična ili cjelokupna doza droge povećava;

postojanje psihičke ili fizičke, ili pak i psihičke i fizičke ovisnosti;

čine štetne posljedice po pojedinca i društvo u cjelini;

sklon je apstinencijalnom sindromu poslije naglog prekidanja uzimanja

droge.

DROGA

AKTUELNI PROJEKT: „Navedi

dobar razlog za bolje sutra –

borba protiv ovisnosti i

posljedica ovisničkog ponašanja

mladih ljudi”

5

Dijele se u nekoliko grupa:

umirujuća sredstva (sprečavanje bolova - zavisnost)

opijati

psihostimulansi halucinogene droge

kanabis

nikotin

isparive supstance

razna opojna sredstva.

Opijum (grč. opos - sok) se upotrebljava od davnina. Počev od 3. stoljeća prije

nove ere nalaze se prvi pisani tragovi o opijumu. Opijum i njegovi prirodni derivati

(morfin i kodein) i polusintetski derivati (heroin, dilaudid) nazivaju se opijati, dok se

sintetski opijati (metadon, pentazocidarvon) nazivaju opioidi. Opijum je smolasta

izlučevina iz čaure bijelog maka. Narkomani ga koriste u sirovom stanju. Unose ga:

ušmrkavanjem, gutanjem, pušenjem, špricevima i preko debelog crijeva. Izazivaju

tešku ovisnost. Znaci trovanja su: uske zjenice, podrhtavanja prstiju, otoci očnih

kapaka i sl. Ovisnici leže na podu, ili su zavaljeni u fotelje. Najčešće šute, upravo

zbog toga što se nalaze u svojim svjetovima i svojim nadama da će im možda baš

ta doza droge donijeti nešto fascinantno ili nešto novo, ne sluteći kakav ih užas

čeka već nakon nekoliko mjeseci.

U narkomanskim grupama nađu se često i narkofili, osobe koje nisu ovisne o

drogama, kao i osobe koje sakupljaju hrabrost da u jednom trenutku i sami prihvate

grupu, njenu filozofiju i drogu. Prvu injekciju narkomanu aplicira neko od drugova ili

prijatelja. To je njihovim rječnikom poznato kao "uzimanje nevinosti". Biranje mjesta

za ubrizgavanje droge ide jednim logičkim redom. Najprije su to vene lakta

nadlaktice, zatim površina šaka, potkoljenice i dr. Narkomani, od straha da ne budu

otkriveni ili od članova porodice ili od policije, daju sebi injekciju u tkivo poglavine, a

oni najperverzniji, sa potrebom da im se grupa divi davali su injekcije u penis ili

rožnjače očiju i pri tome trpjeli vrlo intenzivne bolove. Ovaj mazohistički izbor

injekcionog mjesta također je sastavni dio rituala drogiranja. Vremenom dolazi do

stvaranja ožiljaka, pucanja vena u pomenutim dijelovima tijela. Pri pregledu može

se u narkomana naći "fenomen brojanica", duž vena u koje je ubrizgavana droga.

DROGA

AKTUELNI PROJEKT: „Navedi

dobar razlog za bolje sutra –

borba protiv ovisnosti i

posljedica ovisničkog ponašanja

mladih ljudi”

6

MORFIN

Morfin se nalazi u obliku bijelih igličastih kristala, kristalnih komada ili praška.

Narkoman, sklon stalnom povećanju doze, unosi i 500 puta veću dozu od tzv.

analgetičke doze (doze koja suzbija bol). Uneseni morfijum se lokalizuje u

centralnom nervnom sistemu i u jetri, a u naviknutom organizmu mišići sadrže

veliku količinu morfijuma. Izlučuje se preko želudačno - crijevnog trakta i bubrega.

Smanjenje ili gašenje seksualnosti, erekcija bez ejakulacije, poznati su efekti

dejstva morfina na muškarca. Kod žena, međutim, javljaju se gubitak mjesečnice i

involucija polnih organa, zbog blokirajućeg uticaja morfina na hormone prednjeg

režnja hipofize.

HEROIN

Heroin je polusintetski derivat morfina, izolovan 1898. godine. Po svojim fizičkim

osobinama, to je bijeli prašak bez mirisa, ali gorkog ukusa, rastvorljiv u vodi. Dobro

se resorbuje sa sluzokože nosa i crijeva, pa se unosi u organizam ušmrkavanjem i

injekcionim putem. Heroin ima vrlo snažno euforično dejstvo u odnosu na morfin,

pa ovisnost o herionu nastupa vrlo brzo. Analgetički efekti heriona upoređeni sa

morfinom je oko 2,5 puta snažniji. Herion brzo dovodi do karakternih devijacija,

gubitaka etičkih dimenzija ličnosti, normalnog življenja i ponašanja, seksualne

obamrlosti, nesocijalnog ponašanja i samoubistava, pa čak i izražene

agresivnosti.

HEPTANON (metadon): droga i lijek od opijata

Poznati su: injekcije metadon-hlorida, tablete, čepići. Izaziva blagu euforiju. Koristi

se u tzv. supstitucionoj terapiji u narkomana koji koriste opijate da bi se izbjegla

drastična apstinencijaina kriza. Iako postoji mogućnost navikavanja na heptanon,

on se koristi i za odvikavanje od heroina, pa među zapadnim autorima postoji

tendencija i doživotnog davanja metadona, jer je on manje štetan od heriona.

KODEIN

Kodein ima depresivno dejstvo na centre za kašalj. Tablete kodein-fosfata se u

adolescentnoj populaciji narkomana ne koriste kao sredstva protiv kašlja, već kao

droga. Intravenska primjena kodeina izaziva kolaps. Kodein izaziva blagu euforiju.

Uzet u većim količinama dovodi do mucanja, koje je nekad tako intenzivno da je

verbalna komunikacija nerazumljiva. Pored toga postoji poremećaj koordinacije, sa

štetnim pokretima, pa osobe djeluju kao alkoholizirane. Kodein je dobar analgetik.

Veće doze kodeina mogu izazvati epileptičke napade.

DROGA

AKTUELNI PROJEKT: „Navedi

dobar razlog za bolje sutra –

borba protiv ovisnosti i

posljedica ovisničkog ponašanja

mladih ljudi”

7

KOKAIN

Sredinom 19. stoljeća kokain je u čistom obliku izolovan iz lišća koke, "božanske

biljke" Inka. Žvakanje lišća koke poznato je u Južnoj Americi još iz prahistorije,

jer je siromašnom stanovništvu koje teško živi u brdovitim predjelima "utoljavao

glad i darivalo snagu".

Opisuju se tri stadijuma dejstva kokaina:

euforični,

konfuzno-halucinatorni

depresivni

Kokain je droga koja stvara najsnažniju

psihičku ovisnost, pa narkoman upada u

krize, potištenosti i očajanja ili agresivnosti.

Poznato je kriminogeno ponašanje, kada mu

zaprijeti opasnost da će ostati bez droge.

Kokain je karakterističan zbog ozbiljnog

oštećenja intelektualnog funkcionisanja

osobe. Poznate su demencije izazvane hroničnom zloupotrebom kokaina. Brzo

dolazi do pada intelektualnih aktivnosti, nesposobnosti pamćenja, izostanka

rasuđivanja i kreativnog mišljenja, gubitka ideja, i etičkog osiromašenja. Ideje

proganjanja mogu da prerastu u osvetnički čin, kao neka vrsta "odbrambenog

napada". Svrstavaju se kao paranoidna psihoza (sumanutost proganjanja). Od

kokainskih psihoza poznati su i delirijski sindromi, pa u ovim fazama postoji

ozbiljna opasnost od samoubilačkih impulsa. Postoje još i: koka paste, krek i

kanabis.

Kanabis je naziv za konoplju koja sadrži neobičnu vrstu psihoaktivnih

kemikalija. Iz indijske konoplje dobiva se hašiš, a iz meksičke konoplje

marihuana. Dejstvo kanabisa na organe i organske sisteme ispoljava se u

obliku lupanja srca i ubrzanja srčanog ritma, povećanog krvnog tlaka, širenja

disajnih cijevi i cjevčica, emfizema pluća, zapaljenskih i prekancerogenih

promjena u respiratorim putevima, (posebno su ugroženi pušači duhana),

alergije, smanjenja količine sperme i smanjenje pokretljivosti spermatozoida kod

muškaraca, kao i remećenja ovulacionog ciklusa kod ženskih osoba.

DROGA

AKTUELNI PROJEKT: „Navedi

dobar razlog za bolje sutra –

borba protiv ovisnosti i

posljedica ovisničkog ponašanja

mladih ljudi”

8

MARIHUANA

Marihuanu su prihvatali hipici da bi uz njen omamljujući dim propovijedali

dobročinstvo i misticizam, poštenje, radost, nenasilje, iskazujući na taj način

protest protiv društva. Mladi marihuanu koriste da bi postigli neke nove senzacije

i iskustva. Marihuana se najčešće puši u vidu cigareta. Može da se puši pomoću

lula, ili specijalno konstruisanih muštikli sa proširenim prednjim krajem. Dim

marihuane ima snažan i oštar miris, sličan mirisu zapaljene suve trave ili

konopca koji gori. Ovaj miris se dugo zadržava u odijelu. Narkomani, možda

upravo zbog toga rado koriste mnoge orijentalne mirise, ali se nerado kupaju!?!

Efekti marihuane prolaze kroz četiri faze:

faza euforičnog uzbuđenja,

faza senzoričke egzaltacije,

faza pasivne ekstaze,

faza utonulosti.

Pored navedenih registrovanih droga, velika je zloupotreba lijekova bensendina i

ostalih. U svijetu, pa tako i kod nas, došlo je do drastičnih promjena (raspad

jedne države SFRJ, rat, osiromašenje, poremećene vrijednosti). Narušen je

sistem ideja i ciljeva, postavljenje su nove vrijednosti, a sve to doprinosi

stvaranju konfuzije u sistemu onih vrijednosti koje imaju univerzalan karakter.

Zato je broj narkomana sve veći i to mladih pa i djece i omladine školskog

uzrasta. Pretpostavlja se da do danas od narkomanije boluje više hiljada mladih

ljudi i to uglavnom u gradovima.

DROGA

AKTUELNI PROJEKT: „Navedi

dobar razlog za bolje sutra –

borba protiv ovisnosti i

posljedica ovisničkog ponašanja

mladih ljudi”

9

Potrebni materijal: Definicije, papir, olovka.

Cilj radionice: potaći polaznike da razmisle i kritički promisle svoje znanje i

pretpostavke o značenju pojmova koji se odnose na centralne pojmove teme;

obrazovati ih o verificiranom značenju pojmova; osposobiti da kritički promisle i

usporede svoje prethodno znanje sa materijalom koji su dobili na radionici.

Tok radionice: Moderator razgovara sa

polaznicima o njihovom znanju o pojmovima

koje ima kod sebe; polaznici samostalno

odgovaraju iznoseći svoja mišljenja i znanja;

(20 minuta)

Moderator podijeli materijale sa jasno

definiranim pojmovima nakon čega se

uspoređuju prethodno izneseni stavovi sa

ponuđenim (20 minuta)

Moderator zaključuje radionicu jasno definirajući koje su predrasude o kojim

pojmovima bile najizraženije i zašto (20 minuta)

RADIONICA – POČETNA RAZMIŠLJANJA O ŠTETNOSTI NARKOMANIJE

AKTUELNI PROJEKT: „Navedi

dobar razlog za bolje sutra –

borba protiv ovisnosti i

posljedica ovisničkog ponašanja

mladih ljudi”

IZVOR: „Droga ne – debata da”, Centar za kulturu

dijaloga, 2013. godina

10

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić,

Nadina Balagić, Zoran Marčeta DTP

Anesa Vilić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga

Debatne novosti, br. 05. Maj, 2016. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH

izvjestaji.ckd@gmail.com www.ckdbih.com

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts