idea wsdc wifi nvo mreŽa grad vlada vijeĆe … novosti decembar in fondacija.… · molijer kad...

0

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

1

UMJESTO UVODA Snaga Argumenta umjesto argumenta snage, projekat je koji sve više plijeni

pažnju mladih ljudi u BiH. O tome svjedoči sve veća posjećenost online aktivnosti koje imaju za cilj što više podići svijest građana BiH o vršnjačkom

nasilju. Ponekad nam se čini da neki oblici ponašanja i nisu nasilje, ali baš tu i leži zamka. Ono nasilje koje vidimo na ulici ili TV, društvenim mrežama, je nasilje u već vidljivoj i poodmakloj fazi. U posljednje vrijeme dobivam poruke, pitanja, komentare o kojima građani imaju dileme da li da pišu o nečemu što direktno

nije nasilje, vršnjačko nasilje.

Odgovor je pozitivan. DA. Pisati o svemu što nije prema vašem mišljenju nasilje i jeste cilj različitih medija koje smo

aktivirali. Zajedno ćemo komentirati i nalaziti rješenje za dileme o kojima pišete. Važno je, najvažnije, ne šutjeti o

bilo kojem obliku nasilja i agresivnosti, jer dok god šutimo, mi zapravo podržavamo nasilje i agresivnost. Učestvujemo

u njemu. U ovim danima pojačane su i debatantske aktivnosti kojima oni jačaju svoju svijest o ovim

problemima, ali i podižu svijet svojih vršnjaka i ostalih građana o nasilju, agresivnosti, prestupništvu. Oni nude

snagu argumenata umjesto argument snage.

SADRŽAJ:

Umjesto uvoda

Priručnik “Nasilje među djecom i mladima” (II dio)

Priručnik “Nasilna ponašanja mladih – zašto je

ljubav važna?” (II dio)

Putovanje kroz BH škole

Mediji o vršnjačkom nasilju

Blog – Nenasilje

Forum “Ispričaj svoju priču”

Nenasilje kroz radionice – Djeca su ono što

doživljavaju

Nenasilje kroz radionicu – Dva brata koja su se

voljela

Nenasilje kroz radionice – savjeti roditelja

Teze za debatu – Debata u Bundestagu

o nasilju u njemačkim školama i

integracija djece stranaca

Facebook – Stop vršnjačkom nasilju i

maloljetničkom prestupništvu u BiH

Debatologija

Razgovor s povodom

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT

SNAGE - NASTAVAK

2



SNAGE - NASTAVAK

O PRIRUČNIKU:

I u ovom broju

Debatnih

novosti

nastavljamo s

objavljivanjem

dijelova veoma

značajnog i

korisnog

Priručnika pod

nazivom

„Nasilje među

djecom i

mladima” koji je

2013. godine

izdalo

Savjetovalište

''Luka Ritz'‘ iz

Zagreba.

PRIRUČNIK „NASILJE MEĐU DJECOM I MLADIMA” (II dio)

Kako prepoznati nasilnika?

Nasilnici imaju potrebu osjetiti kontrolu i moć nad drugima te im

ponekad nedostaje suosjećanja za žrtve. Prkosni su, sukobljavaju

se s odraslim osobama, antisocijalni su i skloni kršenju školskih

pravila. Često su skloni ljutnji i „lako eksplodiraju“. Teško se nose s

frustrirajućim situacijama. Vrlo često su i sami nasilnici bili žrtve

fizičkog zlostavljanja i nasilništva u školi (ili u obitelji). Mogu biti ljuti i

uznemireni zbog situacije u školi ili kod kuće. Uglavnom biraju žrtve

koje su sitnije, mlađe, slabije, povučenije i pasivnije od njih.

Neki nasilnici uopće ne razumiju kako se žrtve osjećaju i koliko im

zastrašivanje šteti. Lako se uvrijede i često doživljavaju agresiju

prema sebi čak i kad nije prisutna. Napadač ne mora nužno biti

uključen u čin nasilja, može biti organizator grupe, tj. poticati i

nagovarati druge da se nasilno ponašaju. Obično ne vole školu i

nisu se na nju adaptirali, imaju lošu samokontrolu, neosjetljivi su

na osjećaje drugih ljudi.

Dok neki nasilnici uživaju u agresiji, osjećaju se sigurnima i

prihvaćeni su među vršnjacima, drugi imaju slabiji školski uspjeh,

manje su popularni kod svojih vršnjaka i osjećaju se manje

sigurnima. U nekim situacijama i sami nasilnici postaju žrtve.

Nasilnici uvijek uspiju pronaći način zastrašivanja i zadirkivanja

koji će najviše uznemiriti žrtvu; zadirkuju zbog težine, izgleda,

boje kose, obitelji, popularnosti, uloženog truda, disleksije,

dispraksije, religije, zbog položaja u društvu, ljubomore…

3



SNAGE - NASTAVAK

U ovom broju pročitajte:

Kako prepoznati

nasilnika?

Koji znakovi

upućuju na

nasilno

ponašanje?

Kako prepoznati

žrtve

vršnjačkog

nasilja?

Zašto se dijete

počinje nasilno

ponašati?

Posljedice

vršnjačkog

nasilja?

Koji znakovi upućuju na nasilno ponašanje?

Roditelji čija djeca pokazuju navedene znakove trebali bi razgovarati

sa stručnjakom koji će im pomoći u shvaćanju djece i savjetovati ih u

prevenciji nasilnog ponašanja.

Znakovi u male djece i predškolske djece

napadi bijesa koji traju dulje od 15 minuta i ne može ih nitko

smiriti (roditelji, članovi obitelji…) pa im na kraju „popuste“;

ispadi agresije često bez razloga;

impulzivni su, neustrašivi i energični;

konstantno odbijaju pravila i poslušnost odraslima;

nisu vezani uz roditelje; na nepoznatom mjestu ne traže roditelje i

ne odlaze do njih;

često gledaju nasilje na televiziji, uživaju u nasilnim temama ili su

zlobni prema vršnjacima.

Znakovi u školaraca

imaju lošiju pažnju i koncentraciju;

često ometaju školske aktivnosti;

imaju loš uspjeh u školi;

često upadaju u tučnjave s drugom djecom;

na razočaranja, kritike i zadirkivanje reagiraju iznimnom ljutnjom,

krivnjom i osvetom;

često gledaju nasilne filmove i igraju nasilne igrice;

imaju malo prijatelja te su često neprihvaćeni zbog svojeg

ponašanja;

sklapaju prijateljstva s drugom djecom koja su poznata po

agresivnosti i neposlušnosti;

konstantno se suprostavljaju odraslima;

zadirkuju i draže životinje;

osjećaju se frustrirano;

djeluju kao da ne suosjećaju s drugima.

Znakovi u adolescenata

ne poštuju autoritete;

nedostaje im suosjećanja za osjećaje i prava drugih;

probleme rješavaju nasilnim ponašanjem;

postižu loš školski uspjeh i izostaju iz škole bez razloga;

isključuju ih iz škole;

uzimaju alkohol i droge;

sudjeluju u tučnjavama, krađama i uništavanju javnog vlasništva.

4



SNAGE - NASTAVAK

Rekli su o prijateljstvu:

Ako budete imali

previše povjerenja

možda će vas netko

i prevariti ali ako ne

budete imali

povjerenja živjet

ćete u mukama.

Frank Crane

Opasni su samo oni

neprijatelji koje ne

možete prepoznati.

De Gulle

Bivši prijatelj je gori

nego neprijatelj.

Ruska narodna

poslovica

Kako prepoznati žrtve školskog nasilja?

Nasilnici pronalaze žrtve koje su zbog nečega ranjive ili odskaču

od druge djece (boja kože, način hoda, ime, veličina, religija,

naočale, obitelj, način odijevanja…). Često su to tiha, mirna,

pasivna, anksiozna, nesigurna i oprezna djeca niskog

samopouzdanja. Imaju malo prijatelja koji ponekad i stanu u

njihovu obranu. Vrlo su povezani s roditeljima koji se često (ali ne

uvijek)može opisati kao prezaštitničke.

Žrtve nasilništva često imaju i:

lošije socijalne vještine (ne znaju se „zauzeti za sebe“);

manjak sigurnosti da potraže pomoć;

manje potpore od nastavnika i drugih učenika;

osjećaj krivnje te smatraju da su sami krivi za to što im se

događa;

želju da se uklope, na bilo koji način.

Najčešće je žrtva:

novo dijete u razredu

nadareno dijete

mirno i ljubazno dijete

dijete koje ima dobar odnos s učiteljem

dijete nižeg socijalno-ekonomskog statusa

dijete iz druge etničke skupine

hendikepirano dijete

dijete razvedenih roditelja

dijete žrtva obiteljskog nasilja

5



SNAGE - NASTAVAK

U narednom broju čitajte:

Savjeti za učenike

Savjeti za roditelje

Koji znakovi mogu upućivati na žrtve nasilnog ponašanja?

Djeca žrtve često pokušavaju to sakriti od odraslih jer se boje da

će ih smatrati slabima i kukavicama ili iz straha da će se situacija

samo pogoršati. Postoje znakovi koji nam mogu pomoći da

prepoznamo/posumnjamo da je neko dijete žrtva školskog

nasilništva.

Žrtva nasilnog ponašanja:

boje se ići u školu i iz nje;

mijenjaju uobičajeni put do škole;

mole roditelje da ih voze u školu;

odbijaju ići u školu;

„bolesni“ su ujutro prije škole, imaju glavobolje ili bolove u trbuhu;

pogoršava im se školski uspjeh;

dolaze kući s potrganom odjećom i oštećenim školskim knjigama;

dolaze kući izgladnjeli (uzet im je novac);

postanu povučeni, niskog samopouzdanja;

postanu anksiozni, napeti, prestanu jesti;

prijete samoubojstvom ili ga pokušaju;

zaspu plačući, imaju noćnemore;

ostaju bez svojih stvari, često „gube“ džeparac;

sve češće pitaju za novac ili počnu krasti (da daju nasilniku);

odbijaju govoriti o tome što nije u redu;

imaju neobjašnjivemodrice, ogrebotine i porezotine;

počnu zastrašivati drugu djecu;

postanu agresivni i depresivni;

počnumarkirati;

daju nevjerojatne isprike za navedena ponašanja;

sami provode odmor, a prijatelji iz razreda zbog toga nisu zabrinuti;

ne biraju ih u grupnim sportovima;

traže blizinu učitelja;

nesigurni su i uznemireni ako trebaju izaći pred ploču, pred razred.

Priručnika “Nasilje među djecom i mladima”, Savjetovalište ''Luka Ritz'‘,

Zagreb, 2013., str. 4.-9.

http://www.savjetovaliste.hr/OnlineSavjetovaliste/Savjeovaliste%20-

%20Knjizice/Nasilje%20medu%20mladima_web.pdf

http://www.savjetovaliste.hr/OnlineSavjetovaliste/Savjeovaliste - Knjizice/Nasilje medu mladima_web.pdf





















6



SNAGE - NASTAVAK

O PRIRUČNIKU:

Nastavljamo sa

objavljivanjem

dijelova teksta iz

Priručnika

“Nasilna

ponašanja mladih

– Zašto je ljubav

važna?“ koji je

2013. godine

objavila

“Poliklinika za

zaštitu djece

Grada Zagreba”

U ovom broju

pročitajte o:

Teoriji

privrženosti

Sigurnoj

privrženosti

PRIRUČNIK “NASILNA PONAŠANJA MLADIH – ZAŠTO JE

LJUBAV VAŽNA? (II dio)

Teorija privrženosti

Dijete uspostavlja vezu s najbližom osobom - skrbnikom

(najčešće su to roditelji) koji će mu svojom blizinom i dostupnosti

osigurati zaštitu i u konačnici preživljavanje. U situacijama koje

doživi kao nesigurne i/ili prijeteće, dijete traži zaštitu roditelja kroz

privržena ponašanja. Privržena ponašanja djeteta (plač,

posezanje ručicama prema roditelju, približavanje roditelju i sl.)

prirodno aktiviraju sustav privrženosti roditelja, koji onda reagiraju

i primjereno odgovaraju na djetetove potrebe, pružajući mu

osjećaj sigurnosti i zaštite kroz hranjenje, maženje, umirivanje,

grljenje i sl.

Roditelji na potrebe i signale djeteta katkad odgovore adekvatno,

ponekad neprimjereno ili u nedovoljnoj mjeri, a nekad ih u

potpunosti zanemare. Ovisno o načinu na koji roditelji najčešće

odgovaraju na signale svog djeteta, ono razvija siguran ili

nesiguran tip privrženosti. Razvoj različitih oblika privrženosti ovisi

o načinu na koji se odvija ta komunikacija i odnos između djeteta i

roditelja.

Većina djece (oko dvije

trećine) uspostavlja siguran

tip privrženosti. Roditelj

sigurno privrženog djeteta

najčešće je emocionalno

dostupan, tj. u pravo vrijeme

i na pravi način odgovara na

djetetove razvojne i

emocionalne potrebe.

U tom slučaju dijete osjeća da slobodno može istraživati okolinu,

jer ima roditelja kao sigurnu bazu u koju se uvijek može vratiti i za

koju zna da će uvijek biti tu.

7



SNAGE - NASTAVAK

U narednom

broju čitajte

zanimljivo

poglavlje koje

govori o:

nesigurnoj

privrženosti

Nesigurnu privrženost razvit će djeca čiji roditelji ili drugi

primarni skrbnici često nisu odgovarali primjereno na njihove

potrebe i signale. Taj tip privrženosti može se manifestirati kao

anksiozni, izbjegavajući ili dezorganizirani.

Anksiozni tip privrženosti razvijaju djeca čiji roditelji katkad

odgovaraju na njihove potrebe, a ponekad ne. Tako privrženo

dijete teško se odvaja od roditelja, te nije slobodno u istraživanju

vlastite okoline, budući da nema sigurnost koja bi mu omogućila

da to čini na bezbrižan način i bez straha od napuštanja.

Izbjegavajući tip privrženosti javlja se kad dijete, zbog iskustva

s roditeljima koji minimalno odgovaraju ili uopće ne odgovaraju na

njegove potrebe i signale bilo blizinom, hranom, pažnjom ili

ljubavlju, gubi nadu, te u konačnici odustaje od očekivanja.

Dezorganizirani tip privrženosti razvija se kad dijete s jedne

strane dobiva primjerene reakcije od roditelja, a s druge ima i

iskustva neadekvatnih odgovora, koji mogu uključivati i okrutno

kažnjavanje i zlostavljanje.

Dijete iz ranog odnosa s roditeljima stvara određena pravila i

očekivanja, koja će dalje prenositi i na druge odnose u

budućnosti. Sve to uvelike utječe na njegove osjećaje vlastite

vrijednosti, vjerovanja i očekivanja o sebi, tumačenje ponašanja

drugih, njegovu sposobnost za razvoj primjerenih međuljudskih

odnosa, kao i osjećaj sigurnosti u svijetu.

O PRIRUČNIKU:

8



SNAGE - NASTAVAK

Pažnja je najbolji

put do prijateljstva.

Spenser

Što više volimo

svoje prijatelje to im

manje laskamo.

Molijer

Kad govoriš o svom

neprijatelju ne

zaboravi da bi mu

jednog dana mogao

postati prijatelj.

Periander

Volite svoje

neprijatelje, jer vam

oni ukazuju na vaše

pogreške.

Franklin

I prijateljima treba

reći istinu u lice.

Cankar

Sigurna privrženost

Djeca čiji su roditelji adekvatno odgovarali na njihove potrebe za

bliskošću i prihvaćanjem, vjeruju da će se roditelji i dalje brinuti o njima,

što im daje osjećaj sigurnosti i zaštite. Razvijaju sigurnu privrženost, te

sebe vide kao osobu vrijednu ljubavi, a svijet i druge kao pouzdane,

predvidive i pozitivne. Drugim riječima, sigurno privrženo dijete vjeruje:

„Ja sam dobar/ra, željen/a, vrijedan/na truda i ljubavi drugih; roditelji su

osjetljivi na moje potrebe, nježni, brižni i u njih se može imati

povjerenja; moj život je u osnovi siguran i vrijedan.“

Sigurna privrženost utječe na mnoge razvojno važne funkcije:

1. Omogućuje uzajamnost odnosa (ja tebi, ti meni), koji služe kao

osnova i model za sve kasnije odnose s drugima.

2. Osigurava temeljno povjerenje, sigurnost i zaštitu.

3. Olakšava adekvatan kognitivni i socijalni razvoj kroz sigurno

istraživanje okoline.

4. Potiče razvoj samokontrole, tj. sposobnost da dijete samo

kontrolira, upravlja i ovlada svojim impulsima i emocijama.

5. Vodi oblikovanju zdravog identiteta, samopoštovanja i

samostalnosti.

6. Osigurava prosocijalna i moralna ponašanja, što uključuje

empatiju, suosjećanje i savjest.

7. Generira pozitivna temeljna uvjerenja („unutarnji radni model“) o

sebi, drugima, svijetu i životu općenito.

8. Štiti djecu od budućih stresnih i traumatskih iskustava kroz

povećanje otpornosti na njih.

Sigurno privržena djeca su prilagodljivija, imaju više samopoštovanja,

samostalnija su, otpornija na stres i manje impulzivna. Lakše stvaraju i

održavaju prijateljstva, imaju bolje odnose s autoritetima, socijalne

vještine su im bolje razvijene (vještine kontroliranja ljutnje, odlučivanje

što je u redu, a što nije, čekanje na red, slijeđenje uputa, pristupanje

drugima, pružanje pomoći drugima, razumijevanje tuđih osjećaja i sl.),

te postižu bolji uspjeh u školi. U odrasloj dobi lakše uspostavljaju

bliskost, emocionalne veze su im stabilnije, suosjećajni su, imaju

razvijenu moralnost i savjest, te uspostavljaju sigurnu privrženost i s

vlastitom djecom.

Priručnik “Nasilna ponašanja mladih – Zašto je ljubav važna?, Poliklinika

za zaštitu djece Grada Zgreba, Zagreb, 2013., str. 5.-10.

http://www.poliklinika-djeca.hr/wp-content/uploads/prirucnik-zasto-je-

ljubav-vazna.pdf

Rekli su o

prijateljstvu:

http://www.poliklinika-djeca.hr/wp-content/uploads/prirucnik-zasto-je-ljubav-vazna.pdf





















9



SNAGE - NASTAVAK

Rekli su o nasilju

Nasilje je odbrana

čovjeka nesigurnog u

sebe.

Ako je moguće da se

ljudi nasiljem

primoraju na

pravednost to još ne

znači da je pravedno

potčinjavati ih nasilje,

Nasilje je zaista u

rodu sa strahom.

Nametati svoju volju

drugima je nasilje, a

nametati sebe je

vrhunac nasilja

Jauk se čuje bez

obzira da li tučes ili

tebe tuku.

PUTOVANJE KROZ BH. ŠKOLE Dragi čitatelji, pred vama se nalazi raspored aktivnosti koje će članovi

mreže debatnih klubova CKD-a realizirati u narednom periodu, a koje se

odnose na podizanje svijesti o zastrašujućim posljedicama vršnjačkog

nasilja. Kroz sasvim različite aktivnosti, jedinstvenog naziva “Saosjećajmo

jedni s drugima”, putovat ćemo kroz bh. gradove.

10



SNAGE - NASTAVAK

Rekli su o nasilju

Čovjek za ubijanje ništa

ne prirema kao ubijanje.

Zločin rađa zločin koji

rađa zločin.

Najveća snaga kojom

društvo raspolaže jeste

nenasilje.

Bodljikavo prase

Kad mu je hladno,

bodljikavo prase traži

drugu bodljikavu prasad

da leže zajedno, da se

zbiju jer im je tako

toplije.

Da nemaju bodlje, to bi

bilo lako, ali bodljikava

prasad imaju duge i

oštre bodlje. Kada se

zbiju u gomilu, bodu

jedno drugo. To nije

dobro. A nije dobro ni

kad im je hladno. Zato

se bodljikava prasad

dugo muče dok ne nađu

neko zgodno rastojanje:

da budu jedno uz drugo,

a da se ne bodu. To

rastojanje predstavlja

LIJEPO PONAŠANJE.

To je LIJEPO

PONAŠANJE: da ja ne

povrijedim tebe, da ti ne

povrijediš mene, da

pomognemo jedno

drugom, da i meni i tebi

bude dobro.

Artur Šopenhauer

MEDIJI O VRŠNJAČKOM NASILJU

11



SNAGE - NASTAVAK

Rekli su o nasilju

Ako nisi čuo svojim

vlastitim ušima i

vidio svojim vlastitim

očima, ne izmišljaj

svojim malim umom

i ne širi svojim

velikim ustima!

Ne možemo da

utičemo na to sa

koje će strane vjetar

puhati, ali možemo

da podesimo jedra.

Dostojevski

Lakše je nagovoriti

ljude na zlo i na

mržnju nego na

dobro i ljubav.

Zlo je privlačno i

bliže je ljudskoj

prirodi. Za dobro i

ljubav treba izrasti,

treba se pomučiti.

Zlo nosimo u sebi

kao izvornu strast, a

može postati

pogubno ako se

predstavi kao jedino

dobri.

Meša Selimović

BLOG – NEnasilje

Jedna od mogućnosti za pisanje naših stavova, priča,

primjera iz života o temama koje smo prepoznali kao

najveći izazov za mlade ljude se nalaze na našem blogu

Nenasilje.

Tijekom decembra objavljeno je 6 tekstova o nenasilju

koje su kreirali mladi iz BiH dokazujući da država ima

mladost koja je spremna uložiti svoje vrijeme kako bi

sistemski radila na preveniranju i sprečavanju vršnjačkog

nasilja i maloljetničkog prestupništva. Na narednim

stranicama pročitajte tekstove i odgovorite na pitanja u

vezi sa ispričanom pričom.

12



SNAGE - NASTAVAK

Rekli su o prijateljstvu

Rana koju ti zada

prijatelj nikada ne

zacijeli.

Kineska poslovica

Vjerujem samo u

onu privrženost koja

staje žrtve: sve

ostalo je, u

najboljem slučaju,

obično fraziranje.

Paveze

Čovjek čovjeka ne

može da upozna

dok s njim ne

pojede onoliko soli

koliko može zubima

da podigne.

Buda

Prijateljstvo je ljubav

bez krila.

Francuska

poslovica

UMORI SE ČOVJEK

Ja često gledam vijesti i čitam novine. Posebno me interesuju

naslovi o nasilju među mladima. I ne mogu a da ne pomislim da

su oni koji su okarakterisani kao nasilnici možda ipak žrtve. Ja

sam bila na obje strane. Bila sam i žrtva i nasilnik. Kažu ljudi da je

sve što radimo u životu naš izbor. Ja se ne slažem. Ja nisam

birala niti da budem žrtva, niti da budem nasilnik. Žrtva sam

postala kada je jedna osoba odlučila da ja ne zaslužujem mirno

dolaziti u školu i pohađati nastavu. Nasilnik sam postala kada

sam odlučila zaustaviti svakodnevna zadirkivanja i maltretiranja.

Moram vam odmah reći da nisam baš lijepa i nemam idealne

proporcije. U društvu koje osuđuje one koji ne zadovoljavaju

nametnute ideale ljepote, biti izvan zadatih mjera i oblika je ravno

samoubistvu, a vjerujte da sam čak i o tome razmišljala. Srećom,

nikada to nisam ni pokušala, niti namjeravam. Sada sam na

fakultetu i puno sam sretnija nego što sam bila u srednjoj školi.

Žrtva sam postala sasvim slučajno.

U razred je došla nova

učenica, koja je zaista bila

prelijepa, fizički, ali koja nije

poznavala nikoga u školi.

Skoro pa ni u gradu jer je

doselila iz drugog grada. Već

na prvom odmoru mladići iz

razreda su jedva dočekali da

sa njom razgovaraju.

Međutim, djevojke nisu htjele da se druže sa njom. Valjda su bile

ljubomorne. Ja sam joj prišla i ponudila pomoć da se uklopi. I dan

danas mi u ušima odzvanjaju njene riječi „Ti da mi pomogneš?

Heeej, ljudi, ova debela bi pomagala! Ako ti je do pomaganja idi

se sakrij negdje da niko ne mora gledati tvoju ružnu facu.“ Bila

sam šokirana. Ali ono što me više šokiralo jeste reakcija ostatka

razreda. Svi su se smijali. Ali ja nisam od onih što plaču. Otišla

sam na svoje mjesto, zaključila da joj se više nikada neću obratiti,

i nastavila živjeti svoj život.

13



SNAGE - NASTAVAK

Barem sam ja tako mislila. Međutim naredni dani su mi bili pakleni. Ona

je svaki dan nalazila način da mi zagorča život, i što je mene više

ponižavala, to su je ljudi više voljeli. Ja sam trpila i šutila. Onda sam

jedan dan odlučila da se požalim razredniku koji mi je rekao da su to

sve dječije šale i da moram naučiti prihvatiti šalu na svoj račun. Nisam

mogla vjerovati svojim ušima. Svaki dan me ta učenica nazivala

najgorim imenima, a ja sam to trebala shvatiti kao šalu. Požalila sam se

i pedagogu, ali je i on rekao da su to sve dječije šale i da ću se i ja

koliko sutra, prekosutra smijati šalama. I onda sam se umorila. Umorila

sam se od čekanja da izazivanja prestanu. Umorila sam se od nadanja

da ću jedan dan doći u školu i biti spokojna. Počela sam željeti da se

ona razboli i ne dođe u školu. Počela sam željeti da se ja razbolim i da

ne moram ići u školu. Postalo je naporno svaki dan iščekivati šta će se

desiti. I onda sam jedan dan odlučila da mora prestati… Ona mi je

prišla na velikom odmoru dok sam jela sendvič, i rekla mi da nije znala

da debele krave smiju jesti. Ja sam je odgurnula od sebe prvo malo, a

onda jako. Ona je pala, a ja sam je počela šutati nogama. Naprosto mi

je pukao film. Udarala sam je najjače što mogu, raskrvarila sam joj lice,

i čak sam je i nogama šutnula nekoliko puta u leđa. Onda se neko

umiješao i razdvojio me od nje. Ona je postala žrtva, ali se ja nisam

osjećala bolje. Osjećala sam se jadno. A još jadnije sam se osjećala

kada je cijeli razred stao na njenu stranu. Razrednik je policiji rekao da

nisam znala prihvatiti šalu. Pedagog isto tako. A možda se pitate šta je

sa mojim roditeljima. Oni su bili na mojoj strani, ali njima nisam nikada

rekla o „šalama“ pa im nije jasno zašto sam samo tako pukla. Na kraju

sam prebačena u drugo odjeljenje. Niko me više nije izazivao. Nisam

imala prijatelja i samo sam jedva čekala da završim srednju školu.

Završila sam i upisala fakultet. Prvi dan fakulteta sam se bojala otići na

predavanja. Bojala sam se da ću sresti nju ili nekog iz bivšeg razreda.

Nisam nikoga srela. I niko me nije izazivao. Niko me nije pogrdnim

imenom nazvao. Osjetila sam da napokon mogu slobodno da dišem. A

ubrzo sam upoznala i nove prijatelje. Ne znam šta se desilo sa „njom“, i

iskrena da budem, ne interesuje me. Jedino žalim što nisam bila

dovoljno snažna i izborim se sa njenim zlostavljanjem bez fizičkog

obračuna.

PITANJA ZA RAZMIŠLJANJE:

1. Da li nasilje rađa nasilje?

2. Zašto dolazi do nasilja?

3. Zbog čega djeca “zbijaju šale” sa drugom djecom?


Prijateljstvo se ne

bira – ono biva.

Meša Selimović

Prijateljstvo je ista

duša koja živi o dva

različita tijela.

Aristotel

Tko prijatelja tumači

i analizira, taj ga ne

voli.

Jovan Dučić

Želite li da steknete

neprijatelje, hvalite

se pred prijateljima;

želite li da steknete

prijatelje, dozvolite

im da se oni hvale

pred vama.

La Rošfuko

Meni ne treba

prijatelj koji se u

svemu slaže i na

sve klima glavom,

jer to isto moja

sjenka može uraditi

mnogo bolje.

Plutarh

14



SNAGE - NASTAVAK

KAO RODITELJ GENERACIJAMA KOJE DOLAZE

Prije nekoliko dana, za vrijeme odjeljenskih razgovora ili vam

informacija zadesila sam se ispred učionica u školi koju pohađa

moj sin. U razredu do njegovog, razredni starješina pokušava

objasniti roditeljima jednog đaka zašto je bio prinuđen poslati

dijete direktoru. Stariji gospodin blizu penzije sa dugogodišnjim

radom u prosvjeti, što se vidi po njegovom brižnom ophođenju

koje se danas rijetko susreće, biranim riječima obrazlaže

atmosferu koja vlada u razredu i loše ponašanje njihovog sina

Maka. Iako 7 razred osnovne škole, ne želi pratiti nastavu,

usvajati gradivo, a disciplina je nepoznata riječ za njega.

Objašnjava nastavnik kako bi uz malo rada Mak bio dobar đak jer

je nadaren ali da on to ne želi. Objašnjava i da je sam pokušao s

njim razgovarati, ali da kada više nije vidio izlaza morao je poslati

ga direktoru na razgovor. Svaka njegova rečenica bila je posebno

birana. A onda, kada je on utihnuo, prolomio se gromki glas

majke, a potom i oca koji nisu birali riječi. Bilo je tu svega

mogućeg od psovki, uvreda, omalovažavanja nastavnika,

direktora, škole. Priče o tome kako oni mogu kupiti i školu i njega

kao nastavnika i da on ne zna na koga se namjerio. Posmatrala

sam Maka koji je sa bahatim smiješkom sjedio u holu. I

razmišljam kako nije niti čudo da se on ovako ponaša. To je

mogao ponijeti samo iz kuće. Nekada su škola, učitelj direktor bili

svetinje, nekada i važnije od samih roditelja. Nekada se

nastavnikova riječ poštovala i slušala nekada i više nego

roditeljska. Ukoliko bismo završili kod direktora to je bilo za

učenika najveća moguća kazna, a roditelji su toj informaciji sa

strepnjom prilazili. Jednako kao i tome kada ih nastavnik nasamo

pozove da s njima razgovara. i davala su se razna obećanja da

se to neće ponoviti. Nakon toga bi kod kuće slijedili mukotrpni

razgovori kućnog savjeta i kazne kako bi se takvo ponašanje

nikada ne bi ponovilo. Prijetnje nastavniku i povlađivanje sinu

huliganu nikada nije bila opcija.

Danas dok nam vršnjačko nasilje raste rijetki zastaju da se

zapitaju da li roditelji griješe, kako griješe, da li nastavnici baš

daju sve od sebe ili nam kvalitet obrazovanja i odgoja koji se

dobivao u osnovnim školama radikalno opada.


Bez dobrog

prijatelja, čovjek ne

upoznaje svoje

pogreške

Ruska poslovica

Bez prijatelja i

najjači čovjek je

nesiguran

Latinska

poslovica

Budi spor kada

biraš prijatelje, još

sporiji kada ih

mijenjaš

Engleska

poslovica

Rana koju ti zada

prijatelj, teško može

zarasti

Makedonska

poslovica

15



SNAGE - NASTAVAK

MATEMATIKOM PROTIV NASILJA

Učenik sam 2 razreda srednje škole. Dobar sam učenik. Priča se

po školi da sam štreber. Možda i jesam. Jednako tako žrtva sam

nasilja u školi, barem sam to bio. U prvom razredu, promjena

škole, sredine i svega i nekako se nisam uklopio. Pod satom sam

pratio nastavu i zaista nastojao da nikome ne upadam u oči jer

sam bio svjestan da se neću moći oduprijeti. Međutim nekima to

nije bilo uredu i počeli su prvo da mi se rugaju, potom da mi

uzimaju stvari i novac, do toga da me guraju pod odmorom ili

nakon škole. Razrednik nije djelovao kao da je spreman pomoći,

a druge nastavnike još nismo dobro niti upoznali. Nekako pred

kraj prvog polugodišta, u naš razred stigao je novi učenik koji je

sjedio u klupi iza mene. Izgledao je kao i ostali nasilnici po školi.

Tokom pismenog rada iz matematike, osjetio sam guranje s leđa i

tiho „pokaži mi kako da riješim ovaj zadatak“. Nijem i uplašen, u

neznanju podigao sam rad da može prepisati. Dobio je prolaznu

ocjenu.

Nakon nekoliko dana, dok

sam izlazio iz škole, vidio

sam poznata lica kako

me čekaju na kapiji. Znao

sam šta me čeka. U

trenutku kada su krenuli

prema meni, novi učenik

kojem sam pomogao s

matematikom se pojavio

iza mojih leđa i rekao da

sam s njim.

Izašli smo iz škole, a da se niko od njih nije niti pomaknuo. Pitao

me bili mu pomogao s matematikom i fizikom. Bio sam spreman

da mu pomognem sa svih 16 predmeta nakon ovoga. Iz dana u

dan sam mu pomagao, iako sam gledao kako se druži sa tim

nasilnicima. Nakon nekog vremena pitao me je bili i njima

pomogao i tako sam počeo da razgovaram s njima i pomažem im

iz predmeta koje sam znao. Organizirali smo još nekoliko

„štrebera“ da također pomažu, a za posljedicu oni nisu terorizirali

više školi.

Rekli su ...

Tri puta vode do

mudrosti:

razmišljanje – ono

je najplemenitije;

odgoj – on je

najlakši; i iskustvo –

ono je

najneugodnije

Konfučije

Idite samouvjereno

u pravcu svojih

snova. Živite život

koji ste zamislili.

H.D. Tore

Onaj koji vjeruje u

sebe, zadobit će

povjerenje drugih.

L. Lazarov

Stalno kapanje buši

rupe i u kamenu.

Lukrecije

Pobjeda pripada

najupornijima

Napoleon

Bonaparta

16



SNAGE - NASTAVAK

JESAM LI POGRIJEŠILA?

Išla sam glavnom ulicom neki dan, a ispred mene je išla mama sa

kćerkom od dvanaestak godina. Obje su bile lijepo obučene, ali

mama je stalno galamila na kćerku. Govorila joj je da je "ona kriva

za sve u njenom životu". Kćerka je stalno molila da ne galami jer

ih svi čuju ali majka nije htjela da prestane. Na kraju je djevojčica

počela plakati i onda... Mama se još više počela na nju derati.

Zastale i ova joj je zveknula šamar. Bila sam šokirana. Nisam

smjela prići da kažem ženi kako njeno ponašanje nije normalno

jer sam se bojala da još više ne ukopam djevojčicu. Prošla sam

pored njih i od tada ne prestajem razmišljati o toj sceni. Šta god

da je u pitanju, dijete od dvanaest godina ne zaslužuje da je

frustrirana mama, zbog bilo čega, udara po ulici. Možda sam kriva

što nisam reagovala i eto zato vam pišem. Znam da ćete reći da

ovo nije vršnjačko nasilje, ali jeste nasilje, jer ova djevojčica zbog

ovoga može biti nasilna prema nekim svojim vršnjacima, a niko

ne zna šta ona proživljava. Izvinite molim vas ako ovo nije tema

za vas, ali ja sam pomislila da bi bilo dobro da vam ovo napišem.

Rekli su o...

Neiskrenog i zlog

prijatelja treba se

bojati više nego

divlje zvijeri. Divlja

zvijer može raniti

tvoje tijelo, ali zao

prijatelj će raniti tvoj

um

Buda

Potrebni su ti

prijatelji i neprijatelji

da bi te ranili u srce.

Jedan da te kleveta,

drugi da ti to javi.

E. Kišon

Prijateljstvo je

snažna i stabilna

naklonost između

dvije osobe

spremnih raditi

jedna drugoj u korist

i za sreću.

E. Budžel

Ako pri svakoj

prijateljskoj usluzi

odmah misliš na

zahvalnost, onda

nisi darovao, već

prodao.

Fjodor M.

Dostojevski

17



SNAGE - NASTAVAK

PRIČA O SREĆI

Priča je stara nekoliko godina, ali je veoma jasna i danas u mom

sjećanju. Bili smo na sredini drugog razreda. Danas kada polako

završavamo svoje školovanje, razmišljam koliko smo ja i moji

drugovi iz razreda bili sretni. Sretni iz dva razloga. Što u svom

razredu nismo imali nasilnike i taj što smo imali razrednika za

poželiti, koji je uvijek i prije svega bio uz nas šta god da se

dogodi. Za svaku ideju, pitanje, dilemu, mogli smo mu se obratiti i

nekako uvijek, baš uvijek imao je rješenje za sve. Početkom

drugog razreda, jednog od dječaka iz našeg razreda počeo je da

tuče i maltretira učenik iz starijeg odjeljenja. Bilo je to teško

gledati, a ne moći mu pomoći jer je on odlučio da o tome šuti

kako ne bi nastao još veći problem. Ja to nisam razumio, ali sam

poštovao prijateljevu odluku i nastojao mu pomoći koliko god je

bilo moguće. Jednog od dana pred kraj prvog polugodišta, scena

se ponavljala. Izlazili smo iz škole i prijatelj je već bio spreman na

to šta ga čeka. Odjednom , vjerojatno on jedino zna zašto, po prvi

put odlučio se suprotstaviti i reći da je dosta. Uhvatio se u koštac

s mnogo jačim i starijim dječakom. Svi su pritrčali da pomognu.

Bit će da moj prijatelj nije bio jedina žrtva. Međutim, iza ćoška

stvorila se nastavnica biologije i razdvojila ih te potpuno sažaljivo

krenula prema nasilniku, a mom prijatelju naredila da ide

direktoru. Otišli smo svi zajedno koji smo bili tu. Pozvan je i

razrednik jer je direktor očekivao da će biti na njegovoj strani i da

će biti za odluku da se moj prijatelj isključi. Razrednik je potpuno

smiren ušao u direktorovu kancelariju i bio jasan da od isključenja

nema ništa i da je to samo njegovo trošenje vremena. Da u

njegovom razredu nema nasilnika i da dok se ne razgovara jasno

sa oba učenika i svjedocima neće biti nikakve kazne. Direktor se

zacrvenio, ali razrednik nije popuštao. Nikada više se slična

situacija nije dogodila prema našim učenicima.

Naredne godine, učenik – nasilnik pao je razred i stigao u naše

odjeljenje. Teško se uklopio. Međutim, razrednik je na

odjeljenskom času razgovarao sa svima nama. Njih dvojicu

postavio u istu klupu. Vremenom postao je naš pravi drug i počeli

smo ga posmatrati kao jednog od nas.

Rekli su o...

Onaj ko nikada nije

pogriješio, nikada

nije niti pokušao

ništa novo.

A. Anštajn

Sve što je pogrešno

urađeno, urađeno je

u iskrenoj vjeri da je

to najbolja stvar

koja se može

uraditi.

A. Benet

Uspješan čovjek će

izvući korist iz

grešaka i pokušati

ponovo na drugačiji

način

D. Karnegi

Najveća greška koju

možete uraditi u

životu je da se cio

život bojite da ne

napravite grešku

E. Harbard

18



SNAGE - NASTAVAK

Rekli su o prijateljstvu:

U nekim

okolnostima života

prijatelj treba biti

samo u blizini.

Tješenje riječima

otvara ranu, ono

otkriva dubinu.

Balzak

Prekinuti

prijateljstvo je kao

prekinuti konopac.

Može se nastaviti,

ali čvor ostaje.

La Rošfuko

Prijateljstvo je jedna

duša u dva tijela.

Aristotel

FORUM „ISPRIČAJ SVOJU PRIČU”

U sklopu online aktivnosti CKD je kreirao i forum “Ispričaj svoju

priču” kako bi sve vas dragi čitatelji potakao da napišete vaše

iskustvo ili iskustvo dragih ljudi koji su prolazili ili prolaze nasilje.

Samo zajedničkim trudom možemo doprinijeti prevazilaženju

ovog, ali i svih drugih problema oko nas i u nama.

Tijekom novembra je nastavljen rad foruma „ISPRIČAJ

SVOJU PRIČU”. Već smo dobili i stalne članove, a

nadamo se da će broj članova stalno rasti, baš kao što

kontinuirano raste broj posjeta i pregleda foruma. U

novembru smo pokrenuli i anketu „Može li debata

doprinijeti smanjenju vršnjačkog nasilja?”, pa je i to

još jedna prilika za sve da prikažu svoj stav u vezi sa

nasiljem i mogućim rješenjima. U nastavku donosimo

neke od komentara sa foruma...

Posjetite nas na:

http://ispricajsvojupricu.freeforums.net/






19



SNAGE - NASTAVAK

“...Nasilje obično znači još nasilja. Drago mi je da se sve sretno

završilo. A moglo je i da se ne završi. Čini mi se da se premalo

pažnje posvećuje problemu vršnjačkog nasilja. O medijima da i ne

govorimo!”

Izzy

“...Najčešće nasilnici pronalaze one koji su najmanje spremni da

se brane i oni postaju žrtve nasilnika. U trenutku kada se usudimo

oduprijeti nasilnicima stvari se iz temelja mijenjaju i oni odlaze

tražiti one koji ne pružaju otpor. Kamo sreće kada bismo svi bili

hrabri i pružili otpor, nasilnicima bi ponestalo žrtava i morali bi se

primiriti”

Vedad

“...Meni srednja škola uopšte nije zakon. Jedva čekam da je

završim i da odem što dalje od okoline koja više voli da smišlja

svoju istinu nego da sasluša pravu. Srećom nema još puno.

Prijatelje iz razreda ne mogu nazvati prijateljima! Svega njih dvoje

troje su ok. Ostali su svi sebični i donose sudove o vama bez da

vas znaju. Ja sam dijete iz miješanog braka i čini mi se da nigdje

ne pripadam. Ni maminim ni tatinim...”

Kate

“cookoolaadaa Da li si se zapitala da li je tvoj pristup možda

pogrešan? Zašto se niste dogovorili pa da zajedno vježbate

matematiku, fiziku ili bilo koji drugi predmet? Možda biste tada bili

"bolja raja"? Šta misliš o tome?”

SM

“Bori se za sebe, i odluči šta želiš. Bolje je nemati prijatelje nego

imati nekoga ko te samo iskorištava.”

Čarobnjak

Razmislite

Razmislite o

ovim

komentarima, a

ako ne znate

kontekst,

posjetite

stranicu

Foruma i

pročitajte i

druge

komentare i

pišite i vi.

20



SNAGE - NASTAVAK

Pred vama su sjajne

misli koje se odnose

na formiranje naše

ličnosti.

Podijelite se u grupe

i oživite ove riječi

kroz primjere

uobličene u igrokaz,

a zatim razgovarajte

sa ostatkom grupe

o tome što su vidjeli

i kako su doživjeli

vaš igrokaz.

U drugom dijelu

radionice

razgovarajte o

posljednjem pitanju:

“S čime vaše dijete

živi?”

Neka članovi grupe

pričaju o svojim

iskustvima i podijele

ih sa drugima.

NENASILJE KROZ RADIONICE – DJECA SU ONO ŠTO

DOŽIVLJAVAJU

Ako dijete živi s kritikom, uči se osuđivati.

Ako dijete živi s nasiljem, uči se agresiji.

Ako dijete živi sa strahom, uči se biti povučeno.

Ako dijete doživljava ravnodušnost, uči se biti usamljeno.

Ako dijete živi s ismijavanjem, uči se sramiti.

Ako dijete živi s ljubomorom, uči što je zavist.

Ako dijete živi sa stidom, uči se osjećaju krivnje.

Ako dijete živi s ohrabrivanjem, uči se samopouzdanju.

Ako dijete živi u toleranciji, uči se strpljenju.

Ako dijete živi s pohvalama, uči cijeniti.

Ako dijete živi s prihvaćanjem, uči se ljubavi.

Ako dijete živi s odobravanjem, uči voljeti samoga sebe.

Ako dijete živi s priznanjem, uči da je dobro imati cilj.

Ako dijete živi s dijeljenjem, uči o velikodušnosti.

Ako dijete živi s poštenjem i pravednošću, uči da postoje istina i

pravda.

Ako razgovarate sa svojim djetetom, dijete se uči razmišljati.

Ako dijete živi sa sigurnošću, uči se vjeri u sebe i one oko sebe.

Ako dijete živi s prijateljstvom, uči da je svijet mjesto na kojem je

ugodno živjeti.

Ako dijete doživljava da se roditelji vole, uči da je obitelj zajednica

ljubavi.

Ako vi živite s mirom, vaše će dijete živjeti spokojno.

S čime živi vaše dijete?

Dorothy Law Nolte

Izvor: http://www.pjesmicezadjecu.com/mudre-misli/djeca-uce-ono-sto-dozivljavaju.html

Napravite radionicu

http://www.pjesmicezadjecu.com/mudre-misli/djeca-uce-ono-sto-dozivljavaju.html











21



SNAGE - NASTAVAK

Srce od smeća i

Srce od cvijeća

Jednoga dana,

jedan bogataš dade

korpu punu smeća

jednom siromahu.

Siromah mu se

nasmija i ode

negdje s korpom.

Jednoga dana,

jedan bogataš dade

korpu punu smeća

jednom siromahu.

Siromah mu se

nasmija i ode

negdje s korpom.

Isprazni je, očisti i

zatim napuni

predivnim cvijećem.

Vrati se tom istom

bogatašu i dade mu

tu istu korpu.

Bogataš se začudi i

reče: zašto mi daješ

ovu korpu sada

punu ovog

predivnog cvijeća,

kad sam ja tebi dao

korpu punu smeća?

A siromah mu

odgovori: SVAKO

DAJE ONO ŠTO

NOSI U SRCU.

NENASILJE KROZ RADIONICE – DVA BRATA KOJA SU SE

VOLJELA

Pred vama je sjajna motivacijska priča koja nas uvodi u brojna

razmišljanja o najvećim ljudskim vrlinama. Pročitajmo je.

Dva brata, jedan oženjen, drugi neoženjen, posjedovali su farmu čije

je plodno tlo davalo obilnu ljetinu. Pola je žita pripadalo jednom

bratu, a druga polovica drugom. Na početku je sve bilo dobro.

Potom bi se oženjeni brat noću povremeno budio od sna i mislio:

“To nije pravo. Moj brat nije oženjen i dobiva polovicu uroda s farme.

Sa mnom je žena i petero djece, i tako sam osiguran za svoju

starost. Ali, tko će se brinuti za mog brata kad ostari? On mora

mnogo više staviti na stranu za budućnost negoli što to čini sada, i

stoga je on potrebniji od mene.”

S tim bi mislima ustao, prikrao bi se kući svoga brata i istresao bi

vreću žita u bratovu žitnicu. Neoženjenog brata počele su salijetati

iste takve misli. Povremeno bi se budio od sna i govorio bi: “Ovo

jednostavno nije pošteno. Moj brat ima ženu i petero djece, a dobio

je polovicu uroda sa zemlje. Ja ne moram nikoga prehranjivati osim

sebe. I je li stoga pravedno da moj brat, čije su potrebe očito veće

od mojih, dobije točno toliko koliko i ja?”

Tada bi ustao iz kreveta i odnio bi punu vreću žita u žitnicu svog

brata. Jedne noći obojica su ustala iz kreveta u isto vrijeme i naišli

su jedan na drugoga s vrećom žita na leđima. Mnogo godina nakon

njihove smrti pročula se ta vijest. I kad su ljudi htjeli podići hram,

izabrali su mjesto na kojem su se dva brata susrela, jer u mjestu

nisu mogli naći svetije mjesto od toga.

Razgovarajte u grupi:

-Kakav je dojam priča ostavila na vas?

-Da li se bratska/sestrinska ljubav može prenijeti i na prijateljstvo?

-Da li je odricanje za druge važnije od bogatstva?

-Da li je briga za druge vrlina koja se uči?

-- Da li o svojim dobrim djelima treba govoriti?

-Napravite poučak ove priče! ... I ne zaboravite: podijelite priču sa

drugima

Izvor: http://mudremisli.net/dva-brata-koja-su-se-voljela/#RJl2IrGU4sc1Cvge.99

Razmislite o priči:

http://mudremisli.net/dva-brata-koja-su-se-voljela/











22



SNAGE - NASTAVAK

Zašto ljudi viču?

Jednom je učitelj

pitao svoje učenike:

– Zašto ljudi viču

kad su ljuti?

Učenici su

razmišljali neko

vrijeme:

– Zato što izgubimo

strpljenje, zato

vičemo – reče

jedan.

– Ali, zašto bi vikao

ako je osoba pored

tebe? – pita učitelj –

Zar nije moguće

govoriti tiho i

lagano?

Učenici su davali još

neke odgovore, ali

nijedan nije

zadovoljio učitelja.

Naposljetku je

objasnio:

– Kada su dvije

osobe u svađi,

ljutite, njihova se

srca jako udalje.

Zato moraju vikati

jedno na drugo, da

njihov glas premosti

udaljenost i da se

mogu čuti. Što su

ljući, glasnije moraju

vikati, jer je

udaljenost među

njima veća.

NENASILJE KROZ RADIONICE – SAVJETI RODITELJIMA

Još jedna poučna priča je pred nama. Ona nije napisana za

samo neke, nego za sve nas. U ovoj priči smo svi mi, na ovaj

ili onaj način. Svi smo bili ili još jesmo djeca i ovisili smo ili

ovisimo o drugima, starijima. Zastanimo sada. Pročitajmo

priču!

Ako želite da vaše dijete nauči poštivati ljude koji su drugačiji,

trebate uvijek testirati svoje stavove i ponašanje. Dijete će imitirati

vas. Vaša djeca će rasti u mržnji i preziru drugih i drugačijih ako

im vi neprestano u kući govorite o drugima kao opasnima i

nepoželjnima. Djeca imaju urođenu sklonost suosjećanju s

nemoćnima i slabima. Mi odrasli smo odgovorni ako je izgube.

Trebamo djecu učiti prihvaćanju i pružanju pomoći onima koji

imaju neki hendikep, ili su u nečemu uskraćeni, a ne da ih

ismijavaju ili im se rugaju.

Djeca imaju istančan osjećaj za pravdu i, ako im je ona

povrijeđena, ostavit će duboke negativne posljedice na njihovu

osobnost. Djecu trebamo odgajati u uvjerenju da je svaki čovjek

vrijedan i da u svakome počivaju neslućeni potencijali koje

trebamo podržati. Svatko je za nešto stvoren. Ne zaboravimo da

djeca mogu biti čak i okrutna prema drugačijem ako mi s njima o

tome nikada ne razgovaramo. Uzmimo vremena sa svojom

djecom razgovarati o svemu.

Tako je, djeca malo toga mogu sami da naprave. Na njih utječe

sve oko njih. Na njih utječe okolina i kada ih “tjera” da budu

nasilnici, bijesni, agresivni, da lažu i jednostavno da nisu u skladu

sa društvenim normama.

Da li vam se dogodilo da vas nastavnik kazni zbog upotrebe

mobitela na satu, a on koristi mobitel na satu?

Kakav je vaš stav, kakav stav razreda, stav nastavnika i stav

vaših roditelja o tome?

Koliko puta ste formirali negativno mišljenje o drugima na

temelju neke ružne priče?

Izvor http://mudremisli.net/savjeti-roditeljima-mudre-price/#RubDIc8E4uXlL8Mp.99

Razmislite o priči

http://mudremisli.net/savjeti-roditeljima-mudre-price/



















23



SNAGE - NASTAVAK

Potom je učitelj

pitao:

– Šta se dogodi

kada se dvije osobe

zaljube? Ne viču

jedno na drugo, već

govore tiho i nežno.

Zašto? Njihova srca

su veoma blizu.

Udaljenost među

njima je veoma

mala. A, šta se

dogodi kada se još

više vole? Ne

govore. Samo

šapuću i još više se

zbližuju u svojoj

ljubavi. Konačno, ne

treba im više ni

šapat. Samo se

gledaju, i to je sve.

Takve su dvije

osobe koje se vole.

Onda je rekao:

– Kada se svađate,

nemojte dozvoliti da

se vaša srca udalje,

ne izgovarajte riječi

koje bi mogle da

vas još više udalje,

jer će doći dan kada

će udaljenost biti

tako velika, da više

neće biti puta

nazad.

http://znakoviporedp

uta.com/poucne-

price/29-zasto-ljudi-

vicu

Da li znate, (ili ste učestvovali u tome), za neki slučaj

ismijavanja osobe sa nekim poteškoćama? Ispričajte priču i

diskutirajte sa grupom?

Koliko puta ste u odjeljenju doživjeli nepravdu? Kako ste

reagirali na to drugi oko vas, a kako vi?

Koliko puta ste, a da znate, nanijeli drugom nepravdu? Zašto?

Kako se osjećate sada dok pričate o tome?

Da li se problemi mogu riješiti razgovorom? Navedite primjere!

Formirajte sa grupom poučak priče!

Razmislite o priči

http://znakoviporedputa.com/poucne-price/29-zasto-ljudi-vicu










24



SNAGE - NASTAVAK

Dobro je dobar biti

Voda preuzima

dobra i loša svojstva

onih slojeva kroz

koje teče, a čovjek

onog podneblja u

kojem je rođen.

Čarls Dikens

Ako činite dobro,

činite ga za sebe,

ako činite zlo, činite

ga sebi.

Gandi

Ako dugo žive

skupa, životinje se

zavole, a ljudi

zamrze.

Kineska poslovica

TEZE ZA DEBATU

Pred vama je tekst koji obuhvata vršnjačko nasilje, kršenje

ljudskih prava, debatu. Vaš zadatak je da na temelju ovog

motivirajućeg teksta kreirate argumente za i protiv. Tema datira iz

2006. godine ali su pitanja otvorena ovim tekstom aktuelna i

danas pa čak i u BiH.

Debata u Bundestagu o nasilju u njemačkim školama i

integraciji djece stranaca

Debata o nasilju u njemačkim školama, koje pohađa veliki broj

djece useljenika, našla se jučer i na dnevnom redu njemačkog

parlamenta Bundestaga.Tim prije što u Bavarskoj stupa na snagu

propis, po kojem se djeca stranaca mogu upisati u školu samo

ako polože test njemačkog jezika. Komentira Rainer Solich

Nasilje u njemačkim

školama, u kojima je

većina učenika iz

useljeničkih familija, uzima

sve više maha. Političari

traže da se pojačaju mjere

integracije.

Bavarski premijer Edmund Stoiber u jednom ima pravo. U

njemačke škole mora se vratiti red i disciplina. Učenici bi morali

posjedovati znanje njemačkog jezika, i to toliko da mogu pratiti

nastavu a ne da osnivaju kriminalne bande, nose oružje i

teroriziraju ostale đake i nastavnike. Da je ovaj trend u njemačkim

školama počeo uzimati sve više maha, pokazuje i nedavni poziv u

pomoć, koji je došao iz jedne škole u Berlinu, u kojoj nastavnici

nisu mogli izaći na kraj sa nedovoljno integriranom, useljeničkom

djecom. Potom su se javile i druge škole i prijavile da imaju slične

probleme. Stoga se o ovome, aktuelnim povodom, raspravljalo i u

njemačkom parlamentu Bundestagu.

Rekli su o dobru i zlu:

25



SNAGE - NASTAVAK

SVAKO, NEKO,

BILO KO I NIKO

Bila jednom

četvorica po imenu

Svako, Neko, Bilo

Ko i Niko.

Trebalo je obaviti

jedan vrlo važan

posao i Svako je

mislio da će ga

Neko obaviti.

Bilo Ko je to mogao

da učini, ali Niko

nije htio.

Neko se zbog toga

naljutio, jer je to bio

posao za Svakoga.

Svako je opet mislio

da bi ga Bilo Ko

mogao obaviti, no

Niko nije shvatio da

ga Neko ne želi

obaviti.

Na kraju je Svako

krivio Nekoga, jer

Niko nije uradio ono

što je mogao da

uradi Bilo Ko.

nepoznati autor

http://www.nkp.ba/s

vako-neko-bilo-ko-i-

niko-prepoznajete-li-

se-u-ovoj-prici/

Koncepti za bolju integraciju useljeničke djece morali bi se dobro

promisliti. Pomalo međutim čudi što se Bavarska tu stavlja u prvi

plan i jednostranim potezom uvodi čak kaznene mjere za strane

roditelje, koji svoju djecu ne prijave na kurs njemačkog jezika u

dječijim vrtićima. Takav jedan kurs je u biti veoma važan za

integraciju djece i za njihovo lakše prilagođavanje zemlji i bolji

uspjeh u školi. S druge strane postavlja se pitanje, može li se

integracija pospješiti novčanim kaznama? Pitanje je hoće li se

izazvati kontraefekat, ako polovina djece stranaca ne mogne da

se upiše u normalnu školu, već bude prisiljena da pohađa

specijalne škole.

Gotovog recepta nema a pritisaka mora biti. Pa ipak, ovdje bi se

trebalo pronaći bolje i profesionalnije rješenje, koje bi se moralo

više bazirati na ranoj integraciji djece a ne na prinudi, kazni i

izdvajanju. Osim tog, političari, poput Edmunda Stoibera trebali bi

uzeti k znanju da bi prijetnja izgonom onih, koji se opiru integraciji

, mogla biti itekako kontraproduktivna. Djeca, koja su najmanje

kriva što nisu integrisana, se tako prisilno vraćaju u zemlje, u

kojima nikada nisu živjeli. Osim toga ovako oštar kurs vodi ka

solidariziranju useljenika, unutar njihovog etničkog i vjerskog

miljea. To opet ne može biti u interesu njemačkog društva, koje

želi integraciju mladih Arapa, ruskih Nijemaca ili Turaka. Njima se

ne smije davati osjećaj da su u Njemačkoj nepoželjni.

Evo i primjera:

http://www.dw.de/debata-u-bundestagu-o-nasilju-u-njema%C4%8Dkim-

%C5%A1kolama-i-integraciji-djece-stranaca/a-2502140

Razmislite o priči

ZA PROTIV

Integracija useljeničke djece

treba biti preko usvajanja

njemačkog jezika

Integracija useljeničke djece

ne smije biti ničim uslovljena

Obrazloženje Obrazloženje

Potkrepa Potkrepa

http://www.nkp.ba/svako-neko-bilo-ko-i-niko-prepoznajete-li-se-u-ovoj-prici/
























http://www.dw.de/debata-u-bundestagu-o-nasilju-u-njema%C4%8Dkim-%C5%A1kolama-i-integraciji-djece-stranaca/a-2502140











































26



SNAGE - NASTAVAK

Naučio sam da čovjek

ima pravo gledati

drugog čovjeka

odozgo samo onda

kada mu pomaže da

ustane!

Gabriel Garsia

Markes

Čovječe misliš li

ponekad kako živiš.

Nađeš li vremena za

susjeda, druga,

prijatelja?

Ili i tebi kao većini

prolazi život u trci,

lovu kao safari.

Samo na mrtve stvari.

Jednog ćeš dana pitat

se možda Ti,

Zar nikog nema, pa

gdje su svi?

Samoća će govoriti

tiho - gdje Ti je

prijatelj, drug?

Zato pazi, pogledaj

bolje.

Tvoje trofeje, tvoje

mrtve stvari, Preni se!

Još vremena ima

Nemoj da Ti život

bude

Safari na mrtve stvari

safari, safari!

Nevenka Dožić

FACEBOOK!

STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I MALOLJETNIČKOM

PRESTUPNIŠTVU U BiH

U ovoj grupi bilježimo sve vijesti, zapažanja i konstatacije, nudimo

teze koje se odnose na nasilje. Svi ste dobrodošli. Zajedno

napravimo korake u prevazilaženju ovog problema.

Globalna akcija „Nulta tolerancija za nasilje” se nastavlja.

Objavljeni su novi materijali na Facebook-u, a tamo možete

komentirati i postavljati svoje prijedloge i materijale. Posebno

pozivamo debatante iz bh. debatnog programa da se priključe, i

nastave zajedničku akciju preveniranja vršnjačkog nasilja u BiH.

Potražite nas na:

Rekli su o dobru i zlu:

27

Plan aktivnosti za decembar

DECEMBAR

PROJEKTNE – ŠKOLSKE AKTIVNOSTI

1. Klupske aktivnosti u BiH

1. Internet debatiranje – Debatologija - vršnjačko nasilje i ljudska prava

1. Priprema i štampanje mjesečnog magazina za debatu „Debatne novosti“

1. B&H Open – Internacionalno debatno natjecanje

UČESNICI

Natjecatelji iz drugih regionalnih centara i ekipe izvan mreže CKD klubova

Najbolje ekipe sa prethodno održanih regionalnih natjecanjanja)

TEZE:

Vršnjačko nasilje

Prestupništvo

1. Interaktivni seminar za učenike i profesore

1. Državni seminar za profesore/voditelje debatnih sekcija i učenike/članove debatnih

sekcija

1. Napredni seminar za profesore/voditelje debatnih sekcija

1. Ažuriranje i administriranje bloga Nenasilje - vršnjačko nasilje

1. Ažuriranje i administriranje foruma „Ispričaj svoju priču“ - vršnjačko nasilje

1. Snimanje i distribuiranje WEBINAR-a (1/6) - vršnjačko nasilje

1. Javne debate u lokalnim zajednicama „Stop vršnjačkom nasilju“- vršnjačko nasilje

1. Radionice simuliranja nasilja u relaciji prema spolovima - vršnjačko nasilje

1. Školske i međuškolske aktivnosti koje kreiraju treneri i debatantni debatnih klubova

mreže CKD klubova (2/9) - vršnjačko nasilje

1. Učešće u radu FB grupa i stranica - Debatologija, vršnjačko nasilje, diskriminacija,

ljudska prava

STUDENTSKE AKTIVNOSTI

1. Javne debate na fakultetima

1. Novogodišnji debatni turnir

28

CKD Tim

Sanja Vlaisavljević, direktorica

Jasmin Čečo, počsni član

Skupštine CKD

Zoran Marčeta, finansijski asistent

i Predsjednik Skupštine CKD

Anesa Vilić, IT asistent

Nadina Balagić, program asistent

Amela Ibrahimagić,

program asistent

Tijana Ljuboje, stalni spoljni

saradnik

Anja Gengo, stalni spoljni

saradnik

Demond Đonko

MOSTAR

Danijela Zuletović

SARAJEVO

Midhat Čaušević

TUZLA

Branka Kukić

BANJA LUKA

Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo KŠC „ Sveti Pavao“

Opća gimnazija Zenica Srednjoškolski centar

Pale Srednja zubotehnička

škola Sarajevo Gazi Husrev-begova

medresa Sarajevo Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Gimnazija i SŠC Istočna Ilidža

KŠC - Srednja medicinska škola

Sarajevo Srednjoškolski centar “Nedžad Ibrišimović”

Ilijaš MSŠ Kakanj

Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo Gimnazija “Muhsin

Rizvić” Breza MSŠ „Hazim šabanović”

Visoko KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo

Srednja elektrotehnička škola Mostar Srednja škola

Konjic Gimnazija Mostar

Srednja medicinska škola

Mostar Internacionalna

privatna gimnazija s

pravom javnosti Mostar

Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

MSŠ Donji Vakuf

Gimnazija „Petar Kočić“

Srbac Gimnazija Banja Luka KŠC - Opća gimnazija

Banja Luka Srednjo-

školski centar „Petar Kočić“

Zvornik Srednja elektro-

tehnička škola Prijedor

SŠC „Đuro Radmanović”

Novi Grad

Mješovita srednja škola Srebrenik Gimnazija „Dr.

Mustafa Kamarić“ Gračanica

Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“

Tešanj Behram-begova medresa Tuzla

Mješovita srednja škola „Musa Ćazim Ćatić“

Kladanj Gimnazija

„Mustafa Novalić” Gradačac

Srednja tehnička škola Tešanj MSŠ „Hasan

Kikić” Gradačac Srednja

elektrotehnička škola Tuzla

REGIONALNI KOORDINATORI

ONLINE DEBATE, AKTIVNOSTI I ONLINE

KOMUNIKACIJA SA ŠKOLAMA

CKD FACEBOOK STRANICA

facebook.com/groups/134200443968

DEBATOLOGIJA facebook.com/Debatologij

a STOP VRŠNJAČKOM

NASILJU I MALOLJETNIČKOM

PRESTUPNIŠTVU facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnicko

mPrestupnistvu STOP NETOLERANCIJI

U BiH facebook.com/pages/Stop

-netoleranciji-u-BiH DEBATOM PROTIV DISKRIMINACIJE

facebook.com/debatomprotivdiskriminacije

BLOG NENASILJE http://nenasilje.blogger.ba

FORUM ISPRIČAJ SVOJU PRIČU


Abdulah Bećirović

BRČKO

Ekonomska škola Brčko Mješovita

srednja škola Čelić

Bojana Radović

DOBOJ

Žarko Brkanlić –

počasni koordinator

29

Škola Ime i prezime kapitena

Gimnazija „Mustafa Novalić“ Gradačac Elma Delić

Srednja tehnička škola Srebrenik Belmin Salihbašić

Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo Rijad Milić

Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar Tarik Lizde

Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla Faruk Ćidić

Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar Klara Galić

Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Selma Nukić

Mješovita srednja škola Donji Vakuf Melika Balihodžić

Gimnazija Mostar Lamija Aliman

Gimnazija Banja Luka Violeta Vuletić

Srednja elektrotehnička škola Amin Sejfić

SŠC „Nedžad Ibrišimović“ Amina Ramić

KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Melita Spahić

Srednja elektrotehnička škola Anđela Knežević

Srednja škola Konjic Amina Avdić

Srednja ekonomska škola Brčko Dženana Kukić

Srednja zubotehnička škola Sarajevo Irma Balićevac

Gimnazija i srednja stručna škola „Petar Kočić“ Dragana Jović

Prva bošnjačka gimnazija Merima Kovačević

Behram-begova medresa Ismail Ćidić

MSŠ Kakanj Nihada Hrusto

Gimnazija "Musa Ćazim Ćatić" Tešanj Almina Mujezinović

MSŠ Čelić Adelisa Čaluković

Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Sonja Kosanović

Gazi Husrev-begova medresa Benjamin Fajić

Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj Rifet Turkić

MSŠ Srebrenik Amila Bričić

Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Fatima Velić

Gimnazija Istočno Sarajevo Jovana Marković

Srednja škola „28. juni“ Istočno Sarajevo Darinka Kenjić

30

IME I PREZIME TRENERA ŠKOLA MJESTO

SREDNJE ŠKOLE

Aida Muminović/Samra Šečić MSŠ Srebrenik Srebrenik

Aida Sahačić Gimnazija „Mustafa Novalić” Gradačac

Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo

Amela Redžić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

Amra Selimović Srednja elektrotehnička škola Tuzla

Anđela Džidić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar

Albin Softić Srednja tehnička škola Tešanj

Amra Selimović Srednja elektrotehnička škola Tuzla

Nikolina Knezar/Vlatko Malbašić Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka

Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica

Azra Džananović Mješovita srednja škola Donji Vakuf

Bojana Radović Doboj

Branka Barać Gimnazija Mostar

Branka Kukić Gimnazija Banja Luka

Danijela Zuletović KŠC -Srednja medicinska škola Sarajevo

Dario Vrdoljak KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica

Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar

Dragana Kartal Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš

Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor

Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic

Dževad Genjac MSŠ „Hazim Šabanović” Visoko

Edin Balta Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo

Emilija Pavičević KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo

Fajza Gavranović Gimnazija “Muhsin Rizvić” Breza

Jelena Ćirić/Branka Malinić Čugalj (KLUB U MIROVANJU) SŠC Pale

Lejla Bajraktarević/Abdulah Bečirović Ekonomska škola Brčko

Ljiljana Mučibabić Srednja zubotehnička škola Sarajevo

Marija Stepanović Srednjoškolski centar "Petar Kočić" Zvornik

Meliha Saračević Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla

Muhedin Lemeš Mješovita srednja škola Kakanj

Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić

Sabahudin Ćeman Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Sanja Mrđa SŠC „Đuro Radmanović” Novi Grad

Sadeta Subašić MSŠ „Hasan Kikić” Gradačac

Sedika Cerić Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Snežana Čokić Gimnazija Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo

Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj

Vedrana Mijović Pantelić Srednja škola „28. juni” Istočno Sarajevo

Vesna Milavić Srednja medicinska škola Mostar

Žarko Brkanlić Gimnazija „Petar Kočić“ Srbac

31

IME I PREZIME TRENERA FAKULTET MJESTO

Časlav Umičević Prirodno - matematički fakultet Banjaluka

Stefan Dragičević Ekonomski fakultet Brčko

Tajma Hatić Univerzitet Džemal Bijedić Mostar

Marko Kovačević Sveučilište Mostar

Din Herdželaš Pravni fakultet Kiseljak

Armin Ridžalović Ekonomski fakultet Sarajevo

Belma Ibrahimović/ Edita Gondžić Elektrotehnički fakultet Sarajevo

Dževad Sarač Filozofski fakultet Sarajevo

Esma Osmanbegović Medicinski fakultet Sarajevo

Fuad Avdagić Prani fakultet Sarajevo

Nataša Tandir Ekonomski fakultet, International Burch University Sarajevo

Irma Borovina Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Istočno Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Bijeljina

Minel Abaz i Ardanela Ridžalović Fakultet političkih nauka Sarajevo

Igor Pavlić Pravni fakultet Tuzla

Jusuf Hasić Filozofski fakultet Tuzla

Armin Bohm Fakultet informacijskih tehnologija Mostar

32

Od novembra 2014. godine CKD uvodi novi sistem

bodovanja debatanata koji se žele natjecati na

Državnom debatnom natjecanju. Za Državno

najtecanje koje će biti održano u 2014./2015. godini

bit će bodovano i učešće u online aktivnostima. Tačan

način ocjenjivanja neće biti još uvijek objavljen, kako

bi se izbjegli participaciju samo u određenim

aktivnostima i na samo određeni način. Ipak, titula

najboljeg sedmičnog ili mjesečnog debatanta donosi

više bodova u odnosu na komentiranje u online

debatama. Razlog za novi sistem bodovanja jeste

nastojanje CKD-a da debatanti vrijeme koje inače

utroše na internetu iskoriste i za istraživanje o

pojmovima vršnjačkog nasilja, diskriminacije,

tolerancije i ljudskih prava, kako bi se uključili u

globalni pokret protiv nasilja, diskriminacije i

narušavanja ljudskih prava.

A na kraju mjeseca, možete osvojiti i mjesečni

džeparac u iznosu od 50 KM.

SRETNO SVIMA!

33

CKD FACEBOOK STRANICA

facebook.com/groups/134200443968

DEBATOLOGIJA

facebook.com/Debatologija

STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I MALOLJETNIČKOM PRESTUPNIŠTVU

facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu

WEB STRANICA

http://www.ckdbih.com/

http://nenasilje.blogger.ba/


https://www.facebook.com/groups/134200443968/?fref=ts

https://www.facebook.com/Debatologija

https://www.facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu







34

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja

Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta

DTP Nadina Balagić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga

Debatne novosti, br. 12, decembar, 2014. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH

[email protected] www.ckdbih.com

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts

mailto:[email protected]








https://www.facebook.com/Debatologija?fref=ts



idea wsdc wifi nvo mreŽa grad vlada vijeĆe … novosti decembar in fondacija.… · molijer kad...

Documents