idea wsdc wifi pravde sarajevo ks - ckdbih.com 2016 usa.pdf · gimnazija „musa Ćazim Ćatić“...

0

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

“Ovaj projekat je omogućila velikodušna podrška američkog naroda putem Američke

ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu ne

odražavaju nužno stav Američke ambasade ili Vlade SAD, već isključivo autora.“

1

GENERALNI CILJ:

Doprinijeti promociji tolerancije i inter-

etničkog pomirenja među mladima različitih

etničkih i geografskih pozadina kroz

povezivanje u zajedničkim aktivnostima i

inicijativama, ističući sličnosti između njih i

učeći ih da u isto vrijeme prihvate razlike

SPECIFIČNI CILJEVI:

Educirati mlade kroz argumentiranu

raspravu, obrazovnu debatu i kritičko

mišljenje da je trajni mir moguć samo onda

kada postoji poštivanje za druge i drugačije

Ojačati mlade da dignu svoj glas i

zagovaraju za promjene u društvu, postajući

aktivno involvirani u neophodne obrazovne

reforme i promjene u lokalnim zajednicama

kroz saradnju sa svim relevantnim akterima.

Ojačati mlade da postanu pokretači

pozitivnih promjena u bh. društvu kroz

zaštitu ljudskih prava njihovih vršnjaka i

ostalih građana, posebno marginaliziranih i

ranjivih grupa i da dijele stečena znanja kroz

vršnjačku edukaciju

NAZIV PROJEKTA: “ALL DIFFERENT – ALL EQUAL:

YOUTH INTER-ETHNIC RECONCILIATION CAMPS”

AKTUELNI PROJEKT: “All

Different – All Equal: Youth Inter-

Ethnic Reconciliation Camps”

O projektu 1

Uvod o interetničkom pomirenju 2

Pjesmom da ti kažem 3

Razgovor sa povodom – pomirenje 4

Moja priča o pomirenju 6

Debatanti kažu o pomirenju 17

Stripom da ti kažem 8

Uradite sami – radionica

pomirenje 9

Motivacijska priča o interetničkom

dijalogu 10

Ljetni debatni kamp 27.08. –

31.08.2016. 11

Pismo za CKD 33

Ljudska prava u BiH među

srednjoškolcima trebaju biti

promovirana

34

Segregacija i diskriminacija

učenika u mom gradu ne smiju biti

model za život

35

Uloga debatnih klubova u

pomirenju i uspostavljanju trajnog

mira u BiH

36

Mediji o pomirenju – Sokolac:

Javno govorenje žrtava rata 37

Mediji o pomirenju – Pokažite

hrabrost za pomirenje sa susedima 38

Debatologija 39

Umjesto kraja 40

2

„Žene u crnom”, „Majke Srebrenice”, grobnice,

progoni, užasi. Sjećanje na dane kada je u

ljudskom umu nestalo razuma i kad je mržnja

preuzela kormilo.

Koliko dug je proces zaboravljanja i da li je moguće

zaboraviti? Ako ne zaboraviti onda makar potisnuti

bol i želju za osvetom zarad drugih koji nisu bili

zločinci ili nisu ni postojali u vrijeme njihovog

življenja.

Ko, kako i kada treba napraviti prvi korak prema

istom nam cilju. Rastavili su nas, podijelili i uzeli

gotovo sve ljudsko. Sad svako ima svog vođu,

ličimo na krdo, i nikom nije dobro. Siromašni, jadni i

ispranih mozgova preživljavamo u svojim torovima.

Kraj agoniji mora doći, ništa nije vječno, pa ni ovo

bezumlje.

Kaže veliki Mika Antić: „ Na svijetu postoje narodi

koji se ponekad povampire, ali na sreću postoji i

čovječanstvo koje sve to smiri i poravna.”

UVOD O INTERETNIČKOM POMIRENJU




Slikom da ti kažem

3

Riječi u slici...

JESMOM DA TI KAŽEM,

PROSTI ŠTO NE LAŽEM,

IR I TOLERANCIJA,

ZNAD SVEGA JESTE,

ECITE MOLIM VAS SVIMA,

VO JOŠ PLEMENITIH IMA,

EGUJMO ONO PRAVO,

, PA BRAVO, RAVO.

PJESMOM DA TI KAŽEM

P

O

M

I

R

E

NJ

E




4

A o temi su razgovarali:

PITANJE 1:

Da li mislite da je moguć suživot između ljudi iz

različitih entiteta?

ODGOVOR:

Da, mislim da je moguć, je neophodan ako

želimo sačuvati našu državu.

PITANJE 2:

Kako prijatelji različitih nacionalnosti mogu

sačuvati svoje prijateljstvo?

ODGOVOR:

Svi odnosi među ljudima se zasnivaju na

povjerenju, a čuvaju tolerancijom,

poštovanjem, razumijevanjem i uvažavanjem

svih različitosti.

PITANJE 3:

Koji faktori bi mogli uticati za brži i efikasniji

proces pomirenja?

ODGOVOR:

Za pomirenje je neophodna volja građana.

Edukacija mladih koju bi sproveli u školama je

presudna.

PITANJE 4:

Kako ekonomija utječe na pomirenje među

entitetima BiH?

ODGOVOR:

Ekonomski faktor je ključan u procesu

pomirenja jer je ekonomija ključni faktor u

razvoju BiH.

Razgovor s povodom – pomirenje




Voditelj intervjua:

Prof. Sahačić Aida,

Gimnazija „Mustafa

Novalić”

Na pitanja odgovara:

Prof. Nasiha

Mulahalilović,

JU MSŠ „Čelić”

5

A o temi su razgovarali:

PITANJE 1:

Koliko su bitni faktori u procesu pomirenja

nevladine organizacije?

ODGOVOR:

Nevladine organizacije su bitan faktor u procesu

pomirenja među stanovnicima entiteta jer čine sve

da bi se prevazišli međunacionalni jazovi i

uspostavili normalni međuljudski odnosi.

PITANJE 2:

Na koji način CKD utječe na pomirenje među

mladima?

ODGOVOR:

CKD kroz debate rješava mnoga pitanja mladih.

Naime, on omogućava mladima da borave u istom

prostoru, međusobno se druže i upoznavaju, te da

kroz dijaloge rješavaju probleme.

PITANJE 3:

Objasnite kako mladi sa svojih leđa mogu skinuti

teret prošlosti?

ODGOVOR:

Upoznavajući se međusobno mladi se oslobađaju

predrasuda i straha od drugog i drugačijeg, te

gradeći prijateljske odnose postavljaju temelje

mogućoj budućoj suradnji.

PITANJE 4:

Kako uspostaviti pomirenje i vratiti „normalnu”

komunikaciju među narod?

ODGOVOR:

To je spor i mukotrpan proces, ali ne i nemoguć.

Jedino dijalog među ljudima može dovesti do

rješavanja problema i uspostaviti odnose među

ljudima koji neće biti zatrovani mržnjom.

Razgovor s povodom – pomirenje




Voditelj intervjua:

Prof. Sahačić Aida, Gimnazija

„Mustafa Novalić”

Na pitanja odgovarali:

Armina Artuković, Gimnazija „M.

Ćazim Ćatić” Tešanj

Amna Gurda, MSŠ „Musa Ćazim

Ćatić” Kladanj

6

Ilustrirajte svoju priču...

Počinjem ovu priču u suzama jer dugo nisam

vidjela baš onog s kojim trebam da se mirim.

Ali kako da se mirim s nekim, s kim se nisam

ni svađala; kako? Kako mi neko može biti

neprijatelj kada mi je od prvog dana bio uzor,

rame za plakanje, svjetlo u tami, moja

zakletva, moja ruka vodilja kroz ovaj život. I da,

baš ti. Toliko smo slični po karakteru, toliko

toga nas povezuje, osim vjere i nacije. Ali,

koga briga? Ti i ja smo brat i sestra. I pred

onim što sve vidi isti. Ti i ja nismo u zidinama,

nego vidimo kao sa vrha kule. Ti i ja smo

skupa, ruka u ruci, ti i ja smo postigli ono što

nisu oni uspjeli. Ti i ja živimo ljubav, mir, živimo

za bolje sutra.

Armina Artuković,

Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“

MOJA PRIČA O POMIRENJU




7

Ponešto u slici

Pomirenje je uslov održavanja i ekonomskog

opstanka naše države. To je nužan proces ako

hoćemo socijalnu sigurnost i mir.

Ne želimo nositi breme historije na svojim

leđima. To su nam natovarili drugi, a mi

hoćemo to breme skinuti sa svojih leđa i živjeti

u miru.

Mi, rođeni poslije rata, se nismo ni svađali, pa

nemamo razlog ni da se mirimo.

Osobe koje su imale gubitke članova porodice

će teže pristati na pomirenje, ali je ono

neminovno jer smo prisiljeni živjet u jedinoj

nam državi.

Pomiriti se samo možemo ako upoznamo i

prihvatimo svoje različitosti, priznamo svoje

pogreške i iskreno zatražimo oprost.

Treba se upoznati sa ljudima, razgovarati,

prihvatiti različitosti i ne karakterisati čitav

narod kroz pojedince; tek tada će i pomirenje

značiti i prihvatanje.

DEBATANTI KAŽU O POMIRENJU




8

Tema stripa

Tema ilustracije je

način doživljavanja

mladog čovjeka prije

uključivanja u

Debatni klub. Prva

slika pokazuje

njegov odnos prema

vršnjaku iz drugog

entiteta, druge

nacionalnosti. Druga

slika je promjena

stavova i mišljenja

poslije Kampa u

Neumu.

STRIPOM DA TI KAŽEM




9

Dragi čitatelji,

pred vama je

scenarij radionice

koji možete sami

realizirati u

manjoj ili većoj

grupi.

Nije bitno da li ste

profesor ili

učenik, NVO

aktivista ili

naprosto

građanin koji želi

podići svijet ljudi

oko sebe o

ZNAČAJU

INTERETNIČKOG

DIJALOGA

Izvini

Voditelj na tabli ili velikom papiru napiše sljedeće:

„Kada ti se neko IZVINJAVA…”

- Kako se tada osjećaš?

- Šta misliš kako se ta osoba osjeća?

- Šta mislite da ta osoba želi da postigne izvinjenjem?

Voditelj zatim pročita što je napisao i nakon toga svakom od

učesnika da po jednu cedulju i kaže: „Vaš zadatak je da na

ovoj cedulji napišete odgovore na pitanja koja vidite na tabli”.

Nakon što učesnici napišu odgovore, voditelj ih dijeli u grupe

po 5 i kaže: „Vaš zadatak je da međusobno razmijenite svoje

odgovore, tako što ćete ih pročitati jedni drugima i napraviti

zbirni izvještaj. To znači da ćete izdvojiti sve odgovore na prvo

pitanje, na drugo pitanje, pa na treće. Jedan od vas neka sve

ukratko bilježi, a dogovorite se ko će na kraju da prezentuje

zbirni izvještaj. Za rad imate 10 minuta.”

Zatim, voditelj na tabli ili papiru ispisuje sljedeća pitanja:

„Kada se ti nekom IZVINJAVAŠ…”

- Kako se tada osjećaš?

- Šta mislite kako se osjeća osoba kojoj se izinjavate?

- Šta želiš postići izvinjenjem ?

Nakon ispisivanja pitanja, učesnici dobijaju drugu cedulju na

kojoj ispisuju odgovore na postavljena pitanja. Ponovo imaju

10 minuta za rad.

Voditelj kaže:”Pošto ste završili sa zbirnim izvještajima A i B,

krećemo sa čitanjem po grupama. Predstavnici grupa će

pročitati izvještaje sa posebnim naglaskom na sličnosti i

razlike.”

Voditelj prati proces izvještavanja i pravi sopstvene pribilješke.

Na kraju kompletnu radionicu komentariše sa učenicima i

zajedno donose zaključke.

Radionicu pripremile: Nasiha Mulahalilović

Aida Sahačić

URADITE SAMI – RADIONICA O POMIRENJU




10

Dragi čitatelji,

pred vama je

motivacijska

priča, kakvih

uvjereni smo, ima

mnogo oko vas.

Na temelju ove

priče postavili

smo za vas teze

za debate, a vi ne

zaboravite:

- Pažljivo o dobro

istražiti temu

- Uraditi

brainstorming

- Kreirati

argumente

- Pripremiti

unakrsno

ispitivanje

I konačno

DEBATIRAJTE!

Poziv u Neum je zvučao primamljivo; Ljetni debatni kamp

„Svi različiti – svi isti”. Malo ćemo da se kupamo, da

debatujemo, da se družimo.

Autobus pun učenika i profesora; gimnazije, katoličke

škole, medrese, tehničke škole; svi različiti, a svi isti –

mladi, ambiciozni, neopterećeni. Neke teške priče o

različitostima i podijeljenostima su iza nas. Putovali smo

ka Neumu skupa i proveli pet nezaboravnih dana.

Na kampu smo debatovali o različitim temama koje nas

zanimaju i bitne su za našu budućnost. Slušali smo

predavanja pametnih ljudi koji nam ustvari objašnjavaju

nas same i pokazuju načine kako se riješiti predrasuda i

svako biće posmatrati kao čovjeka.

MOTIVACIJSKA PRIČA O INTERETNIČKOM DIJALOGU

TEZE ZA DEBATU:

1. Debatni klubovi pomažu interetničkom pomirenju.

2. Kroz debatu upoznajemo osobine ljudi drugih

identiteta.

3. Kroz debatu se rješavaju problemi mladih.




11

Centar za kulturu dijaloga je u periodu 27.08. – 31.08.2016. organizirao

Ljetni debatni kamp u Hotelu Stella u Neumu. Učestvovalo je 96 osoba:

32 muškaraca i 64 žene.

Kamp je jedna od aktivnosti koja je implementirana u okviru projekta „All

Different – All Equal: Youth Inter-Ethnic Reconciliation Camps“, koji

podržava Američka ambasada u BiH. Srednjoškolci, njihovi profesori i

studenti su tokom petodnevne aktivnosti imali priliku učiti jedni od drugih,

kreirati videa sa porukama pomirenja i mira, debatirati, snimiti pjesme

kojima žele ukazati na važnost poštivanja različitosti, razmijeniti različite

argumente i stavove o pomirenju u BiH. Tokom formalnih i neformalnih

aktivnosti živjeli su zajedno, učili jedni o drugih, upoznavali se sa

razlikama i naučili više o običajima vršnjaka iz drugih etničkih grupa.

Učesnici iz cijele BiH pod motom „Svi različiti, svi jednaki su na

neposredan način istraživali uzroke nedovoljnog poštivanja između

etničkih grupa, ali i kroz različite aktivnosti u kojima su u malim timovima

radili članovi drugih etničkih grupa kreirali rješenja za poboljšanje

interkulturnog dijaloga u BiH. Kroz pjesme, plesne korake, igrokaze,

glumu, recitacije, debatne radionice i debatne runde učilo se o

različitostima kao bogatstvu BiH, a ne kao uzroku nekog novog rata.

Učesnici koji su došli iz Banja Luke, Brčkog, Čelića, Donjeg Vakufa, Foče,

Gradačca, Gradiške, Kladnja, Mostara, Novog Grada, Prijedora, Sarajeva,

Srebrenika, Stoca, Tešnja, Tuzle, Visokog, Zenice, Žepča su nakon

formalnog dijela aktivnosti u brižljivo pripremljenim neformalnim

aktivnostima na neposredan način komunicirali, pokazivali svoje talente i

prezentirali svoje lokalne zajednice kako bi razbili predrasude kako o sebi

tako i o drugima. Prisustvo američkog državljanina tokom svih aktivnosti

je dalo jednu novu dimenziju ovom Kampu jer su mladi kroz neformalno

druženje sa Benom Clarkom naučili nove informacije o Sjedinjenim

Američkim Državama i partnerskim odnosima koje SAD ima sa BiH.

LJETNI DEBATNI KAMP, NEUM (27.08. – 31.08.2016.)




Muškarci 33%

Žene 67%

Ljetni debatni Kamp 27. - 31.08.2016.

12





13





Završni govor na

ceremoniji

otvaranja je

održala Vice-

konzulica SAD-a

gospođa Erin

Concors. U svom

govoru gospođa

Concors je

podržala aktivnosti

koje implementira

CKD ističući

važnost Kampova

tokom kojih se

okupljaju mladi iz

cijele BiH i rade na

promoviranju

pomirenja i

zajedničkih

aktivnosti.

Gospođa Rahela

Džidić, ekspert za

obrazovanje u

Ambasadi SAD u BiH,

je na kampu bila dva

dana i posmatrala je

mlade ljude u

njihovim nastojanjima

da kroz otvoreni

dijalog doprinesu

uspostavljanju trajnog

i održivog mira u BiH.

14





15





Dobra volja

sve

prepreke

ruši. Lijepa

riječ

gvozdena

vrata

otvara. A

kada se

udruže

dobra volja

i lijepa riječ

onda

nemoguće

postaje

moguće!

16





17





•Mjesto u ekipnoj konkurenciji – početnici

1. MJESTO U EKIPNOJ

KONKURENCIJI –

POČETNICI

Alija Mevkić

Nikola Dunđer

Aleksandra Brnić

2. MJESTO U EKIPNOJ

KONKURENCIJI –

POČETNICI

Lejla Hrustić

Lejla Šarić

Dino Emrić

3. MJESTO U EKIPNOJ

KONKURENCIJI –

POČETNICI

Marija Pavlović

Tereza Šimić

Marija Božić

18






1. MJESTO U EKIPNOJ

KONKURENCIJI –

NAPREDNI

Darija Cvijić

Merima Moranjkić

Dženana Pedljić

2. MJESTO U EKIPNOJ

KONKURENCIJI –

NAPREDNI

Saša Drljača

Ajla Kurbašić

Ariana Nuspahić

3. MJESTO U EKIPNOJ

KONKURENCIJI –

NAPREDNI

Semra Kahrimanović

Ašida Čatić

Rastko Zeljković

19






1. MJESTO U EKIPNOJ

KONKURENCIJI –

KREATIVCI

Lejla Hadrović

Adnan Jašarević

Aleksandar Matić

2. MJESTO U EKIPNOJ

KONKURENCIJI –

KREATIVCI

Bojan Belenzada

Mehdin Omić

Naida Mlinarević

3. MJESTO U EKIPNOJ

KONKURENCIJI –

KREATIVCI

Edna Basara

Armina Artuković

Inela Subašić

20






1. MJESTO U EKIPNOJ

KONKURENCIJI –

PROFESORI

Danijela Zuletović

Mariana Sedić

Darian Pokaz

2. MJESTO U EKIPNOJ

KONKURENCIJI –

PROFESORI

Abdulah Bećirović

Emilija Pavićević

Ahmed Omerović

3. MJESTO U EKIPNOJ

KONKURENCIJI –

PROFESORI

Harun Macić

Igor Žontar

Branka Kukić

21






1. MJESTO U GOVORNIŠTVU

– POČETNICI

Minja Milinović


– POČETNICI

Marija Pavlović


– POČETNICI

Ensar Djedović

22







– NAPREDNI

Darija Cvijić


– NAPREDNI

Rastko Zeljković


– NAPREDNI

Semra Kahrimanović

23







– KREATIVCI

Lejla Hadrović


– KREATIVCI

Bojan Belenzada


– KREATIVCI

Armina Artuković

24







– PROFESORI

Branka Kukić


– PROFESORI

Emilija Pavićević


– PROFESORI

Harun Macić

25







– PROFESORI

Branka Kukić


– PROFESORI

Emilija Pavićević


– PROFESORI

Harun Macić

26






1. MJESTO U POJEDINAČNOJ

KONKURENCIJI – POČETNICI

Marija Pavlović



Ensar Djedović



Aleksandra Brnić

27







KONKURENCIJI – NAPREDNI

Darija Cvijić



Saša Drljača



Ajla Kurbašić

28







KONKURENCIJI – KREATIVCI

Bojan Belenzada



Lejla Hadrović



Aleksandar Matić

29







KONKURENCIJI – PROFESORI

Danijela Zuletović



Branka Kukić



Harun Macić

30

… Samo neki od utisaka o našem Kampu:

UTISCI O KAMPU




Zanimljivo

Zamorno

Zabavno

Prof. Igor Žontar, Sarajevo

Svaki put upoznati nove ljude ima

posebnu čar

Ajla Kurbašić, Tešanj

Sunce sija kao tepsija! Vrijeme lijepo,

debate dobre, radionice zanimljive!

T.L. Lijepo novo

iskustvo,

edukativno i

poučno.

Lamija

Avdibegović,

Kladanj

Jako lijepo mi je bilo,

upoznala sam nove

ljude, sa starima se još

više družila.

Kanita Kurić, Donji

Vakuf

31

UTISCI O KAMPU




Malo sam spavala,

malo sam jela,

puno radila i lijepo

se zabavila.

Sofia Miljatović,

Banja Luka

Bolja atmosfera

nego na zimskom

kampu, više

kreativnih radionica.

Dženana Samardžić

Tešanj

Još bolje sam

razvila osjećaj za

dijalog, naučila

slušati, poštovati i

razumjeti.

Amina Šabanović

Visoko

Ljepota jeste u

zajedništvu, a toga

ovdje ne manjka.

Armina Artuković,

Tešanj

32

UTISCI O KAMPU




Mnogo smo radili ali

smo se i super zabavili.

Bilo je zanimljivo i na

radionicama, ali je

najbolje bilo druženje

sa vršnjacima iz cijele

BiH

Sandro Lukežić,

Sarajevo

Pored odlične hrane,

prijatelja i kolega, puno

rada nije nam

predstavljalo problem.

Aleksandar Matić,

Banja Luka

Puno hrane, puno zabave, zanimljivih radionica,

super predavača, dobrog društva, odličnih kolega.

Dino Emrić, Mostar

Hrana je bila super,

ali su čak i radionice

bile odlične. Druženje

fenomenalno!

X.Y.

Upoznala sam

nove ljude,

mnogo radila,

naučila poštovati

druge i dugačije.

Dženana

Samardžić,

Tešanj

33

Poštovana Sanja, poštovana Nadina!

Iako nisam bila na Kampu u Neumu, CKD-e tim je bio sa mnom sve vrijeme u toku

mog petodnevnog boravka u Pragu. Šetati ulica Pragama, slušati priče o tome kako su

se Češka i Slovačka mirno razdvojile i nastavile da sarađuju poslije političkih i

geografskih dioba, a ne sjetiti se naše Bosne i Hercegovine, nas Bosanaca i

Hercegovaca koji ne dozvoljavamo duhovima prošlosti da miruju je nemoguće.

Nemoguće je ne razmišljati o tome zašto Česi i Slovaci koračaju prema svojoj

budućnosti crpeći iz svoje prošlosti samo najbolje, dok mi, građani Bosne i

Hercegovine, stojimo u mjestu i pozivamo, nažalost još uvijek, svoje istomišljenike da

ne zaborave grobnice i stradanja, nesreću i patnju. Sve dok ne budemo spremni da

zatvorimo vrata prošlosti, vrata budućnosti nećemo moći lako da otvorimo. Pitam se da

li smo svjesni toga? Pitam se ne zbog sebe, već zbog svoje djece, zbog sve naše

djece.

Uživala sam dok sam šetala ulicama Praga i obilazila vjerske objekte koje su Česi

pretvorili u centre kulturnog života. Koja je to divota kad u podne, u ranim

popodnevnim i večernjim satima možete ući u crkvu i uživati u koncertu klasične

muzike! Ja jesam vjernica, ali bila bih presrećna kad bih živjela u zemlji u kojoj su svi

vjerski objekti, i crkve, i katedrale i džamije i sinagoge pretvorene u centre kulture,

umjetnosti uopšte. A upravo je umjetnost univerzalna vrijednost koja nadilazi sve

podjele.

Krasno je naći se u autobusu među 45 Bosanaca i Hercegovaca koji ne pričaju o

referenduimma, izborima, nacionalnim partijama, krstu i luni, već samo i isključivo o

zemljama i gradovima koje su posjetili, kao i o kulturama koje su upoznali. Zar je

potrebno da se mi građani Bosne i Hercegovine nađemo izvan svoje zemlje kako

bismo opovrgli onu čuvenu Andrićevu misao da je Bosna zemlja mržnje? A onda se,

sjedeći u autobusu i posmatrajući svoje saputnike, sjetim da postoji jedan mikrosvijet,

Centar za kulturu dijaloga, koji pokušava da pokaže i dokaže da Andrić nije bio u

pravu.

Veliki pozdrav tom mikrosvijetu, uz želju da njegova riječ dopre do svih onih koji žive u

prošlosti i samim tim ne dozvoljavaju svjetlosti da obasja našu budućnost.

Vedrana Mijović Pantelić

PISMO ZA CKD




Draga naša prof. Vedrana,

Da znate da ste nedostajali vašem mikrosvijetu. Mi ne odustajemo od

naših napora da mikrosvijet postane makrosvijet, i znamo da uz članove

porodice poput vas, naši napori nisu uzaludni i možemo vjerovati u bolju

budućnost za sve nas!

34

Под појмом људска права подразумијевамо: Појам

људских права односи се на концепт који се базира на

идеји да људска бића имају универзална природна

права, или статус, независно од правне јурисдикције

или других одређујућих фактора као што су етницитет,

држављанство и спол.(изворВикипедиа); што значи да

смо сви једнаки, и да сви имамо иста права.

Сматрам да се школе данас недовољно залажу, и не

пружају довољно пажњу промоцији људских права, још

од основних школа. Једна седмица која је посвећена томе, није довољна, да

дјеца која су још увијек незрела, и не знају како треба, тако мало уче и слушају

о тој теми, те као такви неедуковани, одлазе у средњу школу гдје стварају

проблеме, које могу да имају велике посљедице. Због тога, смо свједоци данас

да је стопа вршњачког насиља (како вербалног тако и физичког) у порасту. То

се већином дешава због слабих „казни“ за оне који крше људска права као и

због слабог надзора над дјецом у школама, али и због истог тог заказивања

родитеља и околине који игноришу проблем.

Један од најбољих начина да промовишемо међу

средњошколцима људска права, а који ми као

дебатанти можемо реализовати јесте организовањем

разних радионица и јавних дебата, које заправо и

показују један вид међусобног уважавања те културу

дијалога, и подижу свијест нашег друштва о датом

проблему. Ту би учествовала и ПЕПСИ (педагог,

психолог и социјални радник служба), те приближила се

ученицима, проналазила рјешења, помагала,

савјетовала и стремила ка заједничком циљу-

промовисању људских права. Такође, у те пројекте би

могли да се укључе и други дебатни клубови, као и

ученици који нису чланови клуба, како би се што већи

број људи обухватио, а то је заправо и наш циљ, да што више људи учествује у

реализацији истог.

Софија Мијовић, Гимназија Бања Лука

Људска права у БиХ међу средњошколцима требају бити промовирана




35

Kada se među srednjoškolcima razgovara o segregaciji i

diskriminaciji u našoj zemlji najviše pažnje se posvećuje

onome što je najrasprostranjenije i što, čini mi se, nama,

mladim ljudima najviše smeta, a to je fenomen Dvije škole

pod jednim krovom. Kao što smo već nebrojeno puta čuli,

ideja je nastala kako bi se raseljena lica vratila u svoje

domove nakon prokletog rata '90-ih. Ono što je trebalo da

bude privremeno rješenje, postalo je trajno. Iako u mom

gradu taj fenomen nije zastupljen jer je većinski

jednonacionalna sredina, o ovome sam se upoznala preko

debate.

Projekat je pokrenulo bugojansko udruženje Eko element zajedno sa srednjim školama

gornjovrbaske regije (Gornji Vakuf/ Uskoplje, Bugojno, Donji Vakuf), uz nesebičnu

podršku ambasade SAD-a. Tokom ovog projekta održane su debate upravo sa pitanjem

segregacije i diskriminacije među učenicima ovog područja. Tim iz Gornjeg Vakufa/

Uskoplja su upravo sačinjavali učenici iz obje škole: Mješovite srednje škole Gornji

Vakuf (prvi sprat nekadašnjeg Srednjoškolskog centra Branko Nikulić) i Mješovite

srednje škole Uskoplje (drugi sprat iste zgrade). Ono što su istakli kao ogroman

problem jeste segregacija učenika; odvojenost po smjenama, spratovima i sl. Tužno je

to što im je ovaj projekat jedan od rijetkih načina da se zajedno druže i doprinesu svojoj

zajednici podjednako i učenici bošnjačke nacionalnosti i učenici hrvatske nacionalnosti.

Do tada sam o pomenutom fenomenu čula samo nekoliko puta u medijima, ali stvarnost

i život u okviru istog nikada. Nisam znala koliko je teško mojim vršnjacima koji su

udaljeni samo 30-ak kilometara od moga grada, nisam znala da je takva situacija jako

blizu mene. Pored škole koja ih svjesno razdvaja i ne daje prostora da zajedno djeluju,

u taj proces su uključeni i roditelji, koji ne dopuštaju da njihova djeca razmjenjuju

iskustva sa djecom druge nacionalnosti i vjeroispovijesti. Ono čega mi, kao društvo koje

se većinski deklariše kao pripadnicima religija koje egzistiraju na ovim prostorima,

nismo svjesni jeste da nijedna religija ne propovijeda svađu, mržnju, pa zašto smo onda

posvađani i zašto mrzimo?

Moramo se boriti, boriti se protiv onih koji nam nameću svađu i mržnju. Boriti se voljom

da živimo zajedno, da razmjenjujemo iskustva, da pomažemo jedni drugima. Nisam

dobar čovjek ako ne pozdravljam prvog susjeda samo zato što je on Hrvat, Bošnjak ili

Srbin. Ljudske vrijednosti se ne mjere njihovom nacijom niti religijom. Ljudska veličina

se mjeri njihovom čovječnosti i spremnosti da pomognu u nevolji.

Naida Mlinarević, MSŠ Donji Vakuf

Segregacija i diskriminacija učenika u mom gradu ne smiju biti model za

život




36

Debata je vrsta usmene rasprave u kojoj postoji jasno

postavljena teza koja se kasnije opovrgava ili dokazuje. Debatu

izvodi veći broj sudionika raspravom na određenu temu ili

problem, a cilj im je da u konfliktu svojih mišljenja i stavova

pokušaju riješiti problem, odnosno odgovoriti na pitanje.

Srednjoškolski debatni klubovi imaju važnu ulogu u rješavanju

problema u školi, lokalnoj zajednici pa i cijeloj državi.

Uloga debatnih klubova je da svojom aktivnošću potaknu i

učenike i profesore na razmišljanje o određenim problemima te da ponude efikasna

rješenja. Probleme kao što su pušenje u školskom dvorištu ili prevelik broj neopravdanih sati

najbolje je riješiti debatom. Debatom se otkrivaju mišljenja učenika koja u redovnoj nastavi

možda ne bi izašla na vidjelo. Učenicima je dana sloboda izražavanja te oni ozbiljno i

argumentirano iznose vlastito mišljenje, kao i mišljenja svojih vršnjavka.Debata se može

organizirati i unutar nastavnog procesa u sklopu različitih predmeta kako bi učenici uz

pomoć diskusije došli do zaključaka koji bi im proširili vidike i utvrdili usvojeno gradivo.

Osim rješavanja problema u školskim okvirima i lokalnoj zajednici, srednjoškolci često

raspravljaju o aktualnim problemima u zemlji, regiji i svijetu. Njihov glas je možda tih, ali i on

može nešto promijeniti.Upravo javnim debatama i natjecanjima debatnih klubova učenici

mogu otvoriti oči svojim protivnicima, slušateljima debate, sucima pa i samim sebi.

Natjecanja debatnih klubova doprinose uspostavljanju mira u BiH upravo zbog formalnosti

debata, odnosno svatko tko je debatant treba poštivati pravila raspravljanja. Debata

zahtjeva kritičnost prema sebi i drugima, argumentiranost, pristojnost i korektnost, tako da

ne može dovesti do neutemeljenih svađa i vrijeđanja. Problemi se rješavaju na ozbiljan i

temeljit način, uvažavanjem svačijeg mišljenja te se time razvija miran način rješavanja

problema.

Osim debatiranja o važnim problemima, debatni klubovi imaju još jednu bitnu ulogu u

uspostavljanju mira u BiH. Naime, oni povezuju srednjoškolce i profesore iz svih dijelova

naše zemlje i na taj način raspravljaju o problemima iz različitih perspektiva. Problemi su

tada sagledani na više načina od više osoba te se na taj način lakše dođe do potpunijeg

rješenja.

Osim formalnog dijela natjecanja i raspravljanja debatnih klubova o aktualnim problemima,

debatni kampovi i sučeljavanja srednjoškolaca iz različitih sredina doprinose i druženju

mladih ljudi koji možda nikad ne bi došli u kontakt. Stiču se nova iskustva, uči se o drugim

kulturama, stvaraju se prijateljstva te se upoznaje s novim idejama. Vodstva škola i

nevladinih organizacija trebala bi još više poticati mlade na druženje i zajedničko otkrivanje

novih rješenja problema. Organiziranjem različitih tribina, javnih debata, sučeljavanja,

debatnih kampova, razmjene učenika-debatanata došlo bi do bolje suradnje debatnih

klubova, a na taj bi se način napravio i jedan korak u uspostavljanju trajnog mira u BiH.

Kristina Lubina, SŠ Pere Zečevića, Odžak

Uloga debatnih klubova u pomirenju i uspostavljanju trajnog mira u BiH




37

Mediji o pomirenju




http://www.radio

sarajevo.ba/metr

omahala/teme/so

kolac-javno-

govorenje-

zrtava-

rata/237989

PITANJA ZA

RAZMIŠLJANJE:

Šta mislite o tekstu

koji je napisan?

Može li otvoreni

razgovor o ličnim

ratnim iskustvima

doprinijeti pomirenju

u BiH?

Da li treba

organizirati više

događaja u kojima

učesnici otvoreno

govore o ratnim

dešavanjima?

Da li vi znate za

nečiju ratnu priču ?

http://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/sokolac-javno-govorenje-zrtava-rata/237989
















38

Mediji o pomirenju




http://www.blic.r

s/vesti/politika/ro

t-pokazite-

hrabrost-za-

pomirenje-sa-

susedima/1rfkl1r

PITANJA ZA

RAZMIŠLJANJE:

Šta mislite o tekstu

koji je napisan?

Trebaju li i ostale

zemlje, osim Srbije

pokazati hrabrost za

pomirenje?

Zbog čega gospodin

Mihael Rot koristi

baš riječ ‘hrabrost’ u

kontekstu

pomirenja?

Šta mogu narodi iz

cijele Regije učiniti

kako bi napokon bio

ostvaren trajni mir i

pomirenje?

http://www.blic.rs/vesti/politika/rot-pokazite-hrabrost-za-pomirenje-sa-susedima/1rfkl1r


















39

DEBATOLOGIJA

U septembru smo govorili o sljedećim

temama:

Realizacija dosadašnjih projekta koji su za

cilj imali interetničko pomirenje i

sprečavanje govora mržnje su doveli do

značajnijih širih promjena?

Ključ za pomirenje u regionu: dijalog,

politika bez uslovljavanja i priznavanje

činjenica o zločinima?

Pomirenje i povjerenje ključni za

ostvarivanje saradnje i unapređenje kulture

življenja na Balkanu?

Zabrana referenduma o danu RS-a, korak

ka pomirenju ili konačnoj podjeli BiH?

Riječi u slici




40

CKD je jedna od rijetkih organizacija koja na sebi

svojstven način omogućava mladima iz cijele BiH da kroz

druženje i debate upoznaju jedni druge, sve svoje sličnosti

i razlike. CKD okuplja mlade sa svih prostora BiH,

različitih nacionalnosti, različitih kulturnih opredjeljenja, iz

različitih socijalnih sredina. Kroz debate i druženja na

kampovima koje CKD organizuje, ovi mladi ljudi, premda

svi različiti i specifični na svoj način postaju jednaki,

postaju članovi jedne velike porodice koja se zove CKD.

Ovaj centar potiče mlade ljude da budu humani, da koriste

svoje različitosti kao izvor bogatstva, a ne kao žarište oko

koga će graditi sukobe, uče ih ispravnim, moralnim,

životnim principima, uče ih da riječima a ne silom i

oružjem rješavaju svoje probleme. CKD vodi mlade u

jednu humaniju i srećniju budućnost u kojoj će svi s

pravom moći da se nazovu čovjekom.

Vaši treneri i debatanti

UMJESTO KRAJA




41

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić,

Nadina Balagić, Zoran Marčeta DTP

Anesa Vilić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga

Debatne novosti, br. 9 Septembar 2016. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH

[email protected] www.ckdbih.com

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts

mailto:[email protected]



http://www.ckdbih.com/

https://www.facebook.com/groups/134200443968/?fref=ts




https://www.facebook.com/Debatologija?fref=ts



idea wsdc wifi pravde sarajevo ks - ckdbih.com 2016 usa.pdf · gimnazija „musa Ćazim Ćatić“...

Documents