7

POITIORSKO I OrcE PROMETNO PMVO

2q-V'n o 1l..'" -

l-+t- , ;'^n:r;L* 'v-'

bJ.a"-q '1 58-O5

K

\ t 5tt\ -':tso[t R Qoonqbr0opq!rffi obat+.proteie se od crte srednjifi *skih voaa i obuhvdci'p{as kopna kojije ograniien 9d3* 9o.^- ̂ ".,- ̂ -- - - - - * / L

^- . . . , ,^- : ^ 6^\^-rv<i , - .

r l , ,^ , l l^ i '

vhcf lq ^,1kte e{iu naived valovi ,u nuurptuiu.} Pio t b?.+q f:"lt"41^ Po\^^tYs\''' i /Lo vr db r ;

' "b-ta u" (

'sLor,ircll aif'e vr"o ru )

P6morskm dobrom upmvlja i

Prernda je pomorsko dobro u opcoj upotrebi, ipak

Urskog.dohra.,Iiil neposredno ili putem Uupanije. Upravni iinspekcijski nadzor vrsi

po bilo kojoj osnovi.

iz takve uporabe,

Medutim

)

f.gtnoSki zakoniK predvida- i ohEU"-.a-gqg'66tietlqj.sdine( anijeij-ei 9 &Is!i.m ebjglitima. kpji-se.le5kq qKl-anjaju, daje ju

bieKala Keii ssIeSKe u,Kq piei u )p-ZcpeC'j9-Kg_s.bCpj!'.q9.!{?_s_qsl?9no.9!ministra.3"3- sod i n-e-.dqje.-VleCF..RH.a

FiziEkim i pmvnim osobama za obavljanjeJuglgqg:ll_ngry5om dobru koje ne iskljuiuje niti ograniiavaopcu uporabu pomorskog aoun oaje se-@]@ ovo odobrenje daje se na zahtjev, a dajegL Vij".e za koncesue ni rok od f godinb, vff&lma 5 ilanova koje imenuje ministar, i djeluje priZupanijskom uredu za pomorswo..oilpshorskoqjgbqbiiedeggg)trehg-o*b-F-llei za.-d5gge -o-ljsfts-qd-blprsse z?.R!-l.!1oze se odlukomVlade iskliuEiti iz oDie uDorabe.

mogu seosim u vise sile ili nevolje na moru, u pomorskome se zakoniku potanje, na osnovi zakona o

plgljgBg ureduiu uy.eli i postupak za izdavanje koncesi.;a'

2.DR'AVNA PRIPADNOST I UPIS BRODOVA

Podrazumijeva

wjetnekim se driavama

koje ce svolu drZavnu na osnovlilffiaent vrijeme na podrufiu te driave, bez obzira na drZavtjanstvo.

Ev.slarne u

, radnom) , a osobito pogada zemlje u razvoju u njihovim nastojanjima da

konaino postoji skupina drZava koje su vdo liberdlne u priznavanju drZavne pripadnosti brodovima jer netraze ispunjenje odredenih materiiilnih pretpostavki, dosta je samo formalni upis broda.

a-il:l;r*sfi."-ici brodova izbjesavaju obveze koje bi morali snositr u zemljama

izgraCe vtaititu trgovaEku mornaricu( Liberua' cjpar. bahami, bermudi, somalija ).r,.3r \i" ,\_..

I

minl#rswo nadleino za pomorstvo.

7-

{

:ffiil w|#Ti d_fr-L

ffi &*soskelsjviq:):f:ie^lti"^':.:**:;',jTj' j:jli:T j,', jrf ,XT""i"'ff 1"15 1a@r--q-- rw(d!,=!;t1_",1; .e"*'-. ^ ''-"'' -r- - r . ... objaSnjena 5to ta bitna uezu obuhvaca. sffiE- F'ledutim ni u zakonskim tekstovima nema potanJln

, ̂ ^^^d^\,ha 7,da'ary =.r! niF bilo nikakve ,rpi"r" a" w. driave s oworenim upisnicima podjeljuju pogodovne zastave

olovidbenos list?- . .Brod koji je steKao nrva6Ku orzavnu pripadnost ima pravo i duinost vijanja zastave RH'

PZ oredvida Fobvezno idi fakultativno uoisivanie '"t l't+[< ?2 "'

c(upisnik javnih brodova samo list a i

- 'Jjw-hr';-2p -r .q t^re({/\ t-{r t ' \

"t\ L'd' i' i q va'c\' L lat)u1z

iti iT.lavaniem orivremenoq .& S t

,l . i" lr..o 7' I' , i f f iw;

g4srep!--

*)

8.8"^U uoisnik brodova u gradnji moie se upisati ako to zahtjevliiisnik broda brod koji se gradi u hrvatskom

brodogradiliStu. VtrT+e ' flc? fr*doE t*-"hreIsg on,pli.4-unisa!i:b(9d tejiie ve6 upisan"u'inozemni upisnik'

c U*pisnici QrodQYe,.sg, jqYne knjige, a,v!de ih lu'ke kapetanle'

lpnqtoie ovi uoisnici: t\rnisnik trnnvaikih hroctova-. ,*.r ' '- ' ". '

11'.

2

o brodaru koji nije vlasnik broda mogu se

Us! c-_ uolsuju se sWarna _orava koiiTa ie brod.oqtere6en.-4fup-p19g!3r., brodarski ugovor na vriieme za ciieli@njakojimajepodVrgnutv|asnikbroda,tewezabi|je5kezakojenijeodredeno da se upisuju u drtigi list uloSka

Vlasnik brcdice, a to je plovni objekt koji formalno nije brod, ako udovouava uvjetima za upis, moze zatrazitida se brodica upiSe u upEnik brodova(radi toga da vlasnik moie osnovati llipolqku u korist vjerovnika)

Upis i brisanje Lu ,.r ? r-..

upisati uprete:ito zadrzava ili plovi.

)uL,: h.^:ot^<". b,xa--' ,^ Q it

se upisati brodica koja je upisana u upisnik brodica strane driaveizvod iz nje ima dokaznu snagu javne isprave.

3.STvARNApRAvANABRoDU Zt to[- ' tePomorski zakonik oslanja se na konvencuu za izjednadavanje nekih pravila o pomorskim privilegijama i

L Vn*l; \-i cv<bg ut'\c^--tiqji:L '

rFm.ijgllsn" llejnorn.korjiteniu2ji.se-od samostalnih j"rresamqstalnih.dUelova ! pripadaka.

Pomorski zakonik popisuje da se stvarna prava na brodu upisuju u upisnik brodova.Za valjanost pravnihposlova traii se pismeni oblik .Pravo vlasniF,Wq i hiooteka.na brodu imaju pravni udinak prema trecima odtrenutka upisa u upisnik brodova Pravni uiinak talo/a upisa u odnosu prema drugim upisima ovisi o redu

raspolaganjima tretiraju kao nekretnine. Brodovi se tako u pravnom smislu imobiliziraju,

za prednost upisa stigao ludkoj kapetanui).

broda na prihvacanjem iziave osiquranika o napu5tanju broda ilikod potpunog gubitka osiguranog broda

iprestanakstvarnih prava qgllgglygnjem,)restanak stvarnih prava na po

liedivaniem, dosielo56u ili iavnom sudskom Drodaiomprava na potonulm- brodovima, ako su ta prava stedena, odnosno prestala

propusta da se brod izvadi u popisanbffi'Ti€ffi6ii-il lq wrl. u.o irv-J- 6a"u'-*'{'-a st,o. t '^,r- :^-.r^- L- r- ^^-^*r.r- ^r;r^-^- ^-! .n^-,^^ --J,, ; , , /a^\, ^.1 r-" ,^-"+-^ - r i , , \ i6 '( \ -

n ++QProglaienjem broda pomorskim plijenom.,a)"v"v.. r"drt'f{ov,^ .^ r.oJ-

[l-.t.l1a r-i':-^'\\ o Lt{

su isve

).pre"nueJi "br..99. n1d..r3g u* 99o-b1.-t tz- nE$41 g, lli,be4r{na{e

ffi*:l:,r iilx,q:::,:'J'^:'ff [?::l'i.",'"':ffff o,J?i[: uffifts::::riJ.:.".:o,oze bfisati, j4..bn/.atglsgsJegjslJe-a-ke-ie_t-ojD-e-p@tb4rderevnik-orivjlgliranih-treZb,iDa jJLIg.ellslatreJ%oy{I.llplgglre.trazbinec ne mora biti zabrane ako se da zadovoljavajude osiguranje, zabrana ne vrijedi ako se

3

hiDotekama 1926.

brod briSe radi toga sto je propao, ako se upiSe u drugi hrvatski upisni& niti na pruenos vlasniswanapustanjem u korist osiguratelja).

ali-i"9war!kojesu pr:ema wojoj

Osim klasidnih naslova stjecanja vlasni5wa, za brodove .gubitka prqva

Kako se

lgnireJa.Za Prednost uPisa je trenutak kad je prijedloq upisa stigao organu koji vodi upisnik

P-rIeI9F. PEy-e-vf ".:li{s+g#ypleJjg p{[v..acanjerff rzjavF'o,napGtaniu

-l#!9glsKue4e.E-sqE "u$ nia

Hipoteka na brodu danas je nuian swarnopravni sustav osiguranja za dugoroine kredite broda. Posebno je

vaZna pri gradnji broda, stoga se odredbe o hipoteci na brodu primjenjuju i na hipot*Y, na b]rodu u grajnji.Nakon dovrlene gradnje broda, prijenosom upisnika broda iz upisnika brodova u gradnji u odgovarajueiupisnik brodova, prenosi se i hipoteka.

Hipoteka cssbuhva*eeArJdgtiik#hld4mnb{uedaeJe*e$reeel Jigglg@gfg-i9[*gt*Bglg#gqe-+"me-qlffistarlak"bipotekamih'vjerovnka'

brodova.Moie se hiDotekarni duZnik moZe

vJerovn SVOTU

red+vih+ta:bina, pa i onih koje sU osigt'rane hipotekom,.Takve zakonskim zaloZnim pravom osiqurane tra:bine,

n

PostotraZbine

4

slijede brod f-iffigoffirffitereiao. Djeluju plema trecima iako r]!:lfJlEEj]lig-gpiggi&blqd9yg.lirlleq(ane su samo one trezbine koje zakon taksally1c nqQlaiq. _-_

grylggD na brodu razvrstani sLnlqZrega-:

Smatraju se

1.LV C.TJ

++

#)'iolasNl

/ ' l ,4( t \ rel&No

-brqda .u.posljednju

o1-t-.r4 v(C,\

na se na traibineosigu ranju

-2 Red pryenstva u privilegimnim traZbinama \4k/2 \?' \^o-

na brodu 5to se ffiTa isto putovanje namiruju-dpo razredima, pozakonskom pwenswu reda. ? Q_rs S1-A tr 6 :

)ereslanlom-traibine osigurane privilegUem F-restaje'i privilegu na brodu.,')Privilegij kao povlastica prestaje i nakon isteka odredenog roka. Ta prava prestaju protekom 1 godine, osim-'za 5 razred-protekom 6 mjesec@uje trenutak podetka radunanja roka)

Utrnuiem povlastice ne mora prestati traibina kao talaa, ali ona gubi obiljeZje povlaStene.

a

BRODARA ZA SMRT I TJELESNE OZIJLoidtl u+h

EDEPlQI'I!(!*do - 4u Od't0<n'pqedi^L k4^, (:o'"+;Y

zbog opasne stv-ari ili opasne.djelallgsti, &Lodarqa viSa qila, ako je lteta nastala radnjom oiteienika

rc'rlry' " , "d '(* , i

ili radniom trece os- - . j ' - - ' - - - '

U pomorskom poduzetni;Wu odavno postojfrnadela obveznog prava.

i aije posljedice nije mogao izbjedi ili otkloniti.

na-rad-u,.ili u,svezi.s.rador.nJla.brodu.zbgg nepgstojanja. u-vje!a- za-ako $e..d!kaZe.da iti

razlog za oslobadanje je dokazana kvalificirana

6.oP6E oGRANIien:T OOCOVORNOSTI BRoDAM

o je iznimka od opdih

odredene- I jm.oJi.ngm - as

- kid-odgova ra ,

Razlogzauvoden jenaielaogranf€enjaodgovornostiSG jdffi

-i6gi-g:9p9cta;5(pomorskoc pothvata. Neoqranidena odqovornost moqla ie destimulativno dielovati I

J - un.d'& h'

pomorskog pothvata. Neogra odgovornost mogla je destimulativno djelovati na pomorskopoouZeInlSWO.

,.--_- -_-\. .-U-Pgmprskim-pdne-qig'.a_g-*s_LgCglp_ESggl@(rvAlCa9yg-nrl qdgoy"qrqast.zajtetq. opce nadelo ograniaenjaodgovornosti p{mjehjuje se na izvanuoovornu i uqovornu nrl.'ovornost u sustavu ograniaenja .Osim op6eg

5

@ odgouuru samo za onu nuklearnu Stetu koju su neposredno prouzrocililAL neprijateljstva, gradanski rat iu-stanak.QqfeZe-li p9jg,z-el1rKQ.3 je-gjlgged$JgiC4!-o-.pt-o-Uzrdi9-quklearnu.5te!!1,. Sqd.Ao:e.eslqboditi

;io

viSqmLtlom

vrlo strooa obiektivna, moZe se osloboditinamjerom ili krajnjom nepainjom.

T.IZVANUGOVORNA

-r-.slv-arime. jzyan

se vrlo strogo objektivna odgovornost , aKnvnJe o$ecenog

da je odgovornost takoder stroga objelGivna, ali s mogudno6u donesretni sludaj prouzro€en, pored namjere i krajlj€ nepaZnje oiteienog,

se na temelju dokazane

odgovornost jeako dokaie da je oitedenik prouzrotio 5!etu svojom

],sU.r^- L rlafV. - N tcr^I'a-.--"-

za oneEi56enje od koje se prevozi kao teret /' , U-77 r>stroge objeKivne odgovorno!fti.Oslobdda se

-);7dtuaL'r 'lltc1

lrerla i u tu svrhuggslgEgljlijsE!@nue u sKEou s ugovorom r pravrlrma sffuKe, ouzan Je

.uputiti pignenu, primjedbu o. _g),Ter Ako brodog€diteu ne prihvati primjedbe, mora otome odmah pismeno obavijestiti naruditeua i zahtjevati postupak koji je za takav sluiaj predviden uugovoru.Ako ugovorom takav postupak nije predviden, spor rjeiava sud.Osim inspektora gradnje, postoje i r'?dzirqgtq-qlv,i.pravilima zavoda. Stoga postoji pravo i

{9!4ig Oa 1e do njih doSlo zbog toga ito je prii upo2orio ga na moguinost nastanka Stetnih

:grlW . t.I<'t-t - .7. u, c- e.L>:'ce 34. z ' -go oa.J.o ' ,o.-e

7

posljedica.

nedostatke gradnje

o?c\e r ,rtt r{,lo tl,t i !u^, vifrovv I do una,1v1 e4 odrclB"t wot't')

(c€Lo,c) Ltur4.brad4 r\c\J ti-t $.\^^

swari i putnika).Opce ograniienje odgovornosti do koje duZnik

odgovornosti i

npr, pruevoz

" @^p". og."niEenje odgovornosti brodara u Hrvatskoi *tfu"t lomorsri zakonik je uredio podruffe opceg ogranidenja odgovornosti Fskladu s

doSlokao i daljnje

.iz.povrede izvanuqovomih prava, koje sJLn?s.F.!g.q.neoosreonol vezl sDasavanla

t i'eZ",uu*+di;,;pF:!.i-oe-osobekoja-odso'3ta!:9--ry''T,afgi1illl.i.-11..t1t:9Ti',fl1?;{imdirienJFtete za--[ojl osoba koja odgovara moie ograniditi svoju odgovornost u skladu sazaKonom

liuiuiu iz

gdgovornosti- [rpibine"sl.uibenifa br-oda.jli.spasatelja.

' uctnto.

FpdET.zljevanjem ulja. loje se plenosi kpo teretili nacionalnom pravu koje 39brgqjuju ggFftjaFltjg

se.dokaZe da je Steta nastala zbog radnje ili propusta

Tako se nabrajaju

&-e!ojs-ts!h,e-KEe-:{primijeniti na

fr

.zFpo5ljqv?. (^Jo l4-,l-et{.i

I odbovornosti s ogranidenim mogudnostima

^." ' {^. - kJ ' t

"c/

ALI ,olfoA,lobLrtt tLt i f l€l1; sI ' 'v

L-. Js. y**t,,i(nnL, n-b 6 ''tlill1.',"-XJ1"),,,oloio',",,04"-i

Zbog sloZenoqti agencijesvaFoiake brodske ooslore-u-llclitb bave

nema vremena da se upusta u sloZene administrativne:i.komercUalne poslove.- --.-. .. .

plslovanja.Usluge pomorskih agenatdao-trebne su jer odredene poslove ne bi mogao uspjeSno obavljatibiftEiiz-'svojegi sieaistu,ni zapoujeanit broda koji ne poznaje specifiEne prilike u pojedinim lukama a i

/6genti se mogu podjeliti prema sadrZaiu ooslova:

moZe biti

brodara tzv.

u skloou ooslova oomaoania aoent obavlia lazlidite PoFlove,u luci. Brine se da se. pribavi brodu .@resiraneodo|askubroda,obav|jaforma|nostiscarinskim,lu6kim. pomorskoupravnim i zdravswenim organima'Brine se o ukrcaju, iskrcaju i predajitereta.PiaEa ludke neknade.naplaiuje vozarinu to obavfaiu tkz' Iudki agenti

ili primatelja robe,odnosno zastupnik vlasnika tereta uu plovidbenom pothvatq.

osoba koju je osiouratellovlastio da u njegpvejfigfze nieodv-ra6un zakliuduje)omorsKom oslguranlu

1 ;.99y"!S se da de u ime i za raiunnatogodavateDa oDavUal sve postove tz n;egove oJerarnosu.l"ffiiti-E-pGmenom obliku. VaZno je

up

pn cemuugovora u

ro! \l'r?r,o.p9

I

I2.UGOVORI O ISKORISTAVANJU BRODOVA (STSTEMATIZACLTA)

u woje ime i za svoj

13.UGOVOR O PRIIEVOZU STVARI-ODGOVORNOST BRODARA ZA STETE NA STVARIMA I ZA

brodar

Temelj odgovornosti brodara

brodara

Odgovornost brodara za osobe koje za njega rade

U-slus-ajragnje.uredaie,.

u tom

Trajanje

u sklopu obavljanja svojih

, kao iza svojestanju. rashladnih

rtggGKa posreska pJiiellglSClnogli-UIEb. -T_atay-krjterU.stuZi.dakoje pogoduje brodaru

a to je jednaka situacija kao i za

I

/ '

Brodar moZe preuzetiTrenutak Dreuzimania

)

O PRIJEVIOZU STVARI-ODGOVORNOST BRODARA 7A Iz:Il,z:ETE SLUEAJEVE

lljl5iflJllr.'ne mord, kad dokaie uzroinu vezu izmedu Stete i izuzetog sludaja. dokazivati da nije kriv(da je

postupao s paZnjom urednog brodara), ve6 korisnik prfevoza, ako bi ielio dobiti naknadu od brodara, moradokazati osobnu krivnju brodara ili komerc'rjalnu krivnju njegovih djelatnika za Stetne posljedice izuzetogsluiaja. To znadi da se mijenjaqp-iqJr.rgyilo4teretu-dokaz- i,-@p9sno-teret -QQK?.23--o-krivnji brodare".

)'. Ore5ax, le 0!q0 vA&a

.i sjedE_t-e-re!9t

TOVARNT LIST)

o

i!-L9_99.oJ.9J!_9p_1U9.v-94ua tradicuu predmeta koji su na tom

naredbi, ili na

P7i-aka da je.riied o teretnici, ime.na ime, po naredbi, na donositelja), tqana.

i kolidina tereta ito ga je brodar duzan

nego je brod

je robu primio u luci ukrcajQ.i.da 6eje ukrc?ti na blaelKoji ie llee u

i datum izdavanja !9[9tlice.

teretnicu <<ukrcano), a

10

. Imamo-.indosament?qni, buanco,na donositeua

udovoui svim obvezama koje iz teretnice,daj-e.ter,et

Valja poqiqj pretposGvke da su podaci na teretnici istiniri- Brodareveonda kad ne

u teretnici tereta Ev.aista, smatra se da za odnose izmedu brodara inaznadeno u teretnici(neoboriva dokazna snaga)

Teretnicu s nastojati sprijeiititeretnicu nude6i garantno pismo u slu6aju da

$ Tovarni list

@rejrloivioltatiz.i|n+Fl9lq+lsllttqeF@sg.indiv,idualizira 5pot:a4limqmugovoriti odredeno ili odredivo.f rij,gv.og rnor.a. biti ngtalAn. Besplatni pruevozi, ne bi podpadali pod odredbe PZ-a, vei bi se primjenjivalaopca naceta oDveznog prava.PZ-1( p.rgpigqjg pptrqg_jqn'q, zF brodarski ugovor za vise putovanja i brodarski ugovor na vrijeme za cijelibrod.

Naruaiteu koji koliiinom tereta ne bi mogao ispuniti cijeli brodski prostor, ugovoriti ie pruevoz razmjernimdjelom broda(npr,treiina broda) ili odredenim brodskim prostorom.

stranaka o Docetnoj i Tavrinoj toiki puta.,Te se todke mogu

.tgr-gt ako

primatelj pozove brodara na odgovornost

11

r ' : ( , "

rodarski uqovor mqz

-ugovora na vrijemekomerciialnom smislu' Zapovjednik brodaprema namjeni broda. Ti se nalozi odnose

I'u%n 'ie izv,Savati naloge naruditelja u granicama ugovora i

ni putovanje u luke u kole ce brod uploviti, te na terete koje

>L

treba krcati i Prevoziti.Brodarneodgovaranaruditeljuzaobveze.kojejepreuzeozapovj-ednikbrodauizvr5avanjuposebnihnaloganu.eit"Uu. 16 tnaii da brodar odgovara ako se fdi 9 gPtiT ql".ti1"^'

Za ono vrijeme za KoJe se

ugovora brodara, pla6a se dvostruka

vozanna.i?11,!lil!t"* <<rasporasanje brodom" ne dovodi d"..P1?Tr:l:- " ?-'::l-ll:*:1, l".T:" ,T:',:"'I:I:^.,T:';i'i;:"#1fi;J,j;:il#t;il,'ilzin]u o piuu*'u njihoverobe,_orieinatni brodar i datje upravlja brodom

i plovidbenim pothvatom, a zapovj.ednik ostaj".i 9ul:." "iT-9Y-tj1llill'iil:l;"T';U#i"Jii".i''i',,i='i[.l"il'i,'"-'#pr"*":., ""'"rine, on je duian na svoj trosak opskrbljavati brod

p.d'ri"i e;i""m, a duiin je i pladati.ludke i.pl"Y'9?:Tl1fi1":."ffi;J,iil;?:U""3'"#;":'#;t;;;ilk FITT"i9:n:-?*".l,Fil:T-"'3:..:.,i'li"':B::Xllill3lll""Jr"?i"Td";'il#,';n.; onia kad je imetnja na str;ni naru.itelja ili zbos izvrsavanja njesovih

r Drood,, nalooa.$--;

Valja razlikovati odnose iz ugovaranja i podugovaranjaNaruditelj de odgovarati uroo"r,itl ii"ri p"a-"uruiitelja, naruditelj odgovara svojem ugovornom partneru jer

;),5;"tffi"3J1:f:*"":J'ffi'r,:;rnost i prema podnaruiiterju s kojim, nije zakrjudio ueovor. r-ime je zakon

zaititio podnarudit"Ua rojeru'il-*oia- ni[i poinato dali je iakljudio ugovor s brodarom ili s naruditeljem

brodskog prostora.

- 'V-cr- , - . , i ' . \e; . - - \c i ' l , . ) , , ' t t ' , L^-

V-oLLa, Fi"'r:o1 , o='6c.?

g1,u,,1coXtr ,6aafl- l.'?'r'' 7 p,irrrpS4rlf e,r v -Ldn4E,Fd. v ! u. , ,Jrr , , ,

Ako je naruiiteu prema podnaruEitelju prihvatio veie obveze nego 5to to izlazi iz glavnog ugovora, brodarbi iznimno mogao odgovarau i za visak obveza az poqpruevoznog ugovora, ako je podnaruEitelju dobroj vjeri $,ako mu nije bio poznat brodarski ugovor. Medutim za viSak obveza brodar ie odgovaratisamo onda ako se one uklapaju u uobiiajne wjete za talou vrstu prijevoza

) .pruevoza eine generalni teret.

broda r

prevoze najdeSde linijski brodovi koji plove po uWrdenom plovidbenom redu. Brodar tadavec unaprijed objavljuje svoje uvjete prijevoza i cuene. Korisnik prijevoza, ako Zeli woju robu povjeriti tombrodaru, prihvaca u cijelini ponudene uvjete( adhezioni ugovor). Pregov?Lad_e_-g-po-S9b_nt'.m-,-uvjetima nijeIniSlee-kQq_Sy-o.9a-llpF-u9oy-er4zbgg yglikog broja naruiitelja k9j! 9y-ojg robu pr.g-d?jU-Ig pfijeyoz.elilike!0-sa$4Flje*ugsv-o-.r-atg$e.y,lja-s.p--ze.Bljtri11iqa""(oja..9qdrii..same..irl1ene--u9.oJ-9.r..nih..str€naka, lukuuKr_ej{gqsqislg-jl'qrJ!*UlglE!]1ll.trfelel_ejz_I-o:"v^o..aFflne, a za ostale uvjete upu6uje na teretnicu.

1"1o0-€F{

PZ prijevoz putnika i prtljage regulird kao iedinstveni pravni posao. Naime, prijevoz prtuage jedna je odprestaciia u Driievozu Dutnika. Bez ugovora o prijevozu putnika nema pruevoza prtljage.Bez obzira na povezanost prijevoza putnika i prtljage radi se ipak o posebnim objelGima prijevoza

l5,UGOV'R O PRIIEV'ZU PUTNIKA I PRTUAGE

putnika-pojam putnika

ili tjelesne

Prava i ob-rreze stranaka iz ugovora o prijevozu putnika

ugovora o prDevozu

o oooovornosl brodara za smrtkoje nisu ilanovi posade, a prevoze se besplatno uz

ugoyof"o^ prljevozu ili u dije se ime tajUSo.f,o_f=SBlapq, ? p!'iJ.9v9z,sfvar.ng_sqm,obavlja ili ga.obovlja preko Ev.swarnog brodara.S_Egl@ar-je osoba razliiita od brodara, koja swarno obavlja pruevoz, a ona moie biti vlasnik broda,- - - r -

r - ' "narueitelj(iz ugovora na vrijeme), ili osoba koja inaae iskoriseuje brod.\e4!!!e!-jeosebak@.

ObV-eZ€ brg_d.Ara iz ugovora opl!i@.

,tt tctttJtint bJ'<a nisu nuZne za izvr5enje

Iako nUe propisan oblik ugovora,-q-o'bidajn-o je_i.zdqyanje putne karte.Brodar je duZan izdati putniku, na njegov zahlev, putnu kartu. Putna karta moie glasiti na/imd)i na

Putni! in'la pravo odustati od ugovora. Zakon razlikuje odustajanje samovoljnom izjavom od sludajeva kadputnik odustajer-zazvan odreilenim zakainjenjem podetka putovanja ili prekidom putovanja.

suusvezi s prijevozom.

13

+(

QFELelna osnovi pomorskog zakonika odgo.v31e_zA poyrcdu.gelesnog integrjteta, za_Stetu zbog5mrti ili-$ele-sng ozljede putnika, kad se dogaalaj kojije prouzroiio taloru Stetu dogodio za vrijeme putnikovap-rjjgvpzq ..

odgovornost na temeuuod navedenih sluiajeva, a brodar- ako se

nemaputniovih prava, kojemu bi u tom

bilo teiko dokazati brodarevu krivnju.U ostalim sludajevima osoba koja traii naknadu Stete mora dokazati uzrok smrti,te krivnju brodara ili osobeza koju odgovara.U oba sluEaja, osoba koja traZi naknadu Stete mora dokazati'da se dogadajtlLlgggligygze. te visi n u 5tete.

gubi pravouEinio u namjeri da prouzrodi Stetu ili iz krajnje nepainje.Ako je tuZba podnesena protiv osoba koje rade za brodam, onda one odgovaraju za integritet putnikajednako kao i brodar, a to znaEi da se mogu koristiti i iskljudenjem i ogranidenjem odgovornosti na koje semoie poa|ati i brodar.Norme o odgovornosti brodara za tjelesni integritet su prisilne prirode 5to znadi da nije dopuSteno prijenastupanja sludaja ugovarati drugadije na Stetu putnika.

Sljepi puhik nije putnik u smlglu ugovornog odnosa po pomorskom pravu.AKo Dl sDepr pumrK umro na oroou nr se geresno ozgeoto, vagatdTi-pn-frenjivati opca nadela prava. SgKo-

Prava i obveze stranaka iz ugovora o prijevozu prtljageBez obzira na povezanost pruevoza putnika i prtljage/ pruevoz prtuage je specifidana po posebnim naielima.U uredenju tih odnosa gsnovno je razluditi rudnu prtljagu od prtljage koja se brodaru predaje naprljevoz(predana ili registrirana prtljaga).

L4

_jg__dgigl^!? ?ehtjev pqtlr_tq, izqgq prdja.ioicu-powrda.o tome -dE je:yoJr..a_pglllKllto_tlte-dokazujep.Eyg jagtlaSq..

za zakasnienje njezine predaje putniku.

Zg-o5@$g-91€njalq.gubitak plt|jqge brodar odgovara ako se dogailaj koji je prouzroiio Stetu dogodio uv_rueme pruevoza, a.Steta se moie pripisati krivnji brodara ili osoba koje rade za brodara.

9!99ygrAo.stb,r.ada.-rq gyis!.o tome radi li se o ruinoj ili predanoj prtljazi.

mgzefer{soye'ruJeiese$a gs trJt:igUe*d*z? kgl9k.Blodar gubirordro.osRtriknia,"ako-Elu-ssdokaze.daie-5teta.-aastala zbo.g .r-adnje-koju_jg.g.dj0ig.ll Ja$jeridaprpuzrpdl5letldjli.ie k-aj0je-0_epPide.

Brodaj Qdgovira i 'a:akainjenje u-predaji prUjage.putniku, Steta zbog zakaSnjenja je materijalna Stetakoja je prouzroEena time 5to prtljaga nije uruiena putniku u razumnom roku. Naiela i visina odgovornostiza zaka5njenje isti su kao i kod oSteienja manjka ili gubitka prtuage.

-d!'.agogjenos4te-ze*zp-Ke-ini-elg-pj-9d-aju_tihswariputniku.je primio-na duvanje, bradprje"duZan izdati pis"menu*qgj3.fpFtalu (predqnu ) prtljaqu.

grgdel-imapnvo-7ad;ianja(rstenrije) tj,*m.oie- za{riati. i prodati prtljagu -koja niu je predana,. za. na.nlirenjet-Wj$-ggEeZiv-anja.u svezi pijev-ozp-.nn putnika I P.r,av.o.Zaddanja =ne postoji na .rudnoj prtljazi, jer .nju drzi. i99y.q-99n. pstnik.

l4 dj.e!q.i pr,opuste.osobe koje,rade za njeg4 bez obzira na tojepoza,ra.

Pg.lz-ea-

15

Razlikujemo: ludko. irvanhrikn-.rlohrovolino. obvezno teoliarenie*

, . , Osnovni obvezno'pravni'odnosi iz ugovora o tegljarenju

ks.ljargnjgT_Cpl4{lja.zapovjed[iK.tegljenoSa"brgda, ako nije drugaiije dogovorenoAKpjesfeg.t€slipl.ovd-9-bisK-Koi!-Derr0"Eza Dlovidbu. tooa.teolienooa'obiekta u on

18.UGOVOR O DRUGIM PLOVIDBENIM POSLOVIMA ne\/vcno\ra v1'\

Osim imenovanih ugovora; mo--gu se*_..-.q{Ovon-

{

da se norme tooa zakona 5to se

Sadriaj ugovora se prepulta

medutim dopuSta se;ne ozljede osoba koje

.qe*qalaze na brodu radi izvrsenja ugovgra,

i.!i .za prijevoz pJgr_glog gbjekla

.spqsqbnQS.ti

Prijevoz tegljenjemBrodar tegljaia moZe ugovoriU prijevoz tereta tegljenjem svojim ili tudim brodom. Naime, rijei je o obvezi

, . ,r brodara(tegljaia) da,6e ukrcati teret u svoi ili tudi brod'i. tai brod leqliti. U,tom sludaju brodaq tegljadaodgovara za Stetu na teretu prema naielima odgovornosti brodara,za prijevoz swari.

pgovor sestranaKa.

,!7.UGOVOR O TEGIJARENJU

Tegljenje i spaSavanje

16

o ovoj vrsti sudara govorimo

Zakonske odredbe o sudaru brodova ne primjenjuju se na nuklearne Stete pri sudaru. Na te Stete seprimjenjuju posebni propisi o odgovornosti poduzetnika nuklearnog broda,Odredbe o sudaru brodova ne primjenjuju se pri Ev.udaru broda s &rstim(fiksnim) pomorskim'ili kopnenimobjektom.

f A@pujihpve-kjvnje ne moue ustaloJ.ilL-od3oygrnost.brodgva.za,Stqtu-die!i_se_ne"l6nq$gelorsKoliki se opseg Stete priznaje? ,c1U.?qaFlsdqie se osirLsw?-rjF"lBrl@q:d-Sfitlbez obzira na stupani krivnje. Sm.!-zrneK!si-Cg*rj.€X!sL-o_$anlu orooa, stluac na ffz tsnfzaDostenosfl Drooa tto.

Do koje visine odgovara brodar kojije krlv_za sudar?Brodai za Stete iJsudara odSovar<gfiiFnberema nedelu o opcem ogranidenju svoje odgovornosti

Za materijalne Stete prema tretim pomorski brodovi koji su skrivili Stetu odgovaraju razmjerno svojoj krivnji.) Nama solidane odgovornosti.

jl$gn-e.mg.is.-ulFtro$t!"uzrots-v.9Ka."s-tlaDa-nEg!.if uje"svoju-5te-tu)

luke. lz koje jeEplgyle i

Zapovjednik bi trebao sve vazne okolnosti i podatke nesluibeni Na osnovu svihprikupljenih rpodataka

Jrodoya-Is||ys!199-E!]k._tqqQq.-za.dq"4tj.pg-zapisnidki ugqgi!iljiwjlctgqa b!-pdq .i.teret!,.te.da upozo..r-i.napr-e9!J nt! ELq _Stete.-_z-gpouednik.mora obayjestiti_svojega brodara, olayjest o sudaru valja uputiti i osiguratelju.!'tdkoj,kapetanUi jli.diplomatskam prestavniswu zapovjednik mora podnjeti prijavu pomorske nezgoqe .Zg qlYrediyAnje 5!e!9 zlppyjndniK de se koristiti uslugama vjeitaka9-d zapovjeqnika- drugog broda treba traziti pouzdano ipmswo,zgktu. AKo^ jqmgt"vq izostan_e _zapgvjed4ik deiihqwati oO organa. diizdu zabranu isplovljavania bro t<e.

Naknada 5tete u sluEaju sudara

Postupak zapovjednika u sluEaju sudara

L7

t-ftionlena spaiavanjem. -{p-nlja bilp

ff Spa5avanje osoba

l r , l l

Spa'Savanje imovine Ulq' : ct"

T-

Mogu li se Elanovi Posade smatrau

Sq.graUe stta.nke mogu ugovoritj,ako nisu

ggse.@+sl93sas-blg1g*-letri.Sie-bimogla nastupitiu's-Yajs'qu spaiavatelja' Medutim' ako bi

W";;aes'-'1gr1f;;'€"i1*'fff 'o*'f :':o:

iffitreutlauulu6i brod kao tehnidko sredstvo'

. |cc-r-r , ' to

Ca ako je qp?sgya['je.delg-ltoristan rezultat' Visinaftlqrad€'n-e

b korisnom rezultatu govorimo kad je pogibelji-se goyoriti. samo o*pg.ku5pjq spa5?vanja'-

nije u pitanju ni pomo6 ni spasavanje, vec.lEEg

;> ?n (re

> E-ocl<r-\

iznimno se zafrvjedniku broda namete duZnost spasavanja

.. pled [o9!,. Pg{u4e!i i

Zl-r-i '

'i na brorlt'sprijeiavanju Stete na morskom okoliSu

j- uEgelp-Ydeme . -.= riz=ik-k9j gm su s'e-jrzlqzi I LgP€:Ltglj iZ- U--nu t olom su usluge Pruzene

sud moie smanjiti nagradu al(o su svojom krivnjom izazvqli. potebu spaSavanja ili su prilikom spaSavanja

izvriili kradu ili prrjevaru.

18

broda nema

l\ -\,->.2-i ec{ 5-- !c-'1...,c.

-l \^)? q.--r \ ! a- -

I ,3Q'-..,- j : t" c.:, -'iro\. ci-q-11,'- l

Brodar spasavatelj prilikom spasavanja desto pretrpi 5tetu. Iznos na ime nagrade obuhvaca i iznos efekivnihtroSkova i pretrpljene stete, a ostatak iznosa dista je nagrada. Odrdeni dio diste nagrade pripada posadibroda spaSavatelja. Pomorsko zakonik samo nadelno priznaje pmvo posade na dio diste nagrade.Opiimaktom trgovadkog druitva kojemu taj brod i posada pripada uwrduje se po kojem ie se mjerilu rezdjelitidista nagrada izmedu brodara iposade. LLcu* poc-o+e g''s-tc-L- t-- t 1 ocl- spciso to.r(c, u.,c z-e

,-t.,ai1. '-\.6\.- Stdqt* -r-ct r (*)posebna naknada ' .lit: u.f,A\-sc{e-

pravedan omjer za opremu i posadu koji su sh/arno i razborito bili ukljudeni u spaSavanje.r-i i -s\eJ*r+ 2q ,s€oQ5' u.o h-,-,-oc|-o u,-:e rr.s?Q

ui-3€' Zc\ Lo- 7<

2I,ODGOVORNOST PRIIEVOZNIKA U CESTOVNOM PRf,IEVOZU

U Republici Hrvatskoj nije bio preuzetStoga novi zakon o prijevozu u cestovnom prometu kao pozitivno vrelo ima osobito znadenje jer popunjavapravnu pEzninu koja je godinama postojala u naSoj drzavi na podrudju urealenja ugovornih odnosa izpruevoza u cestovnom prometu.

^- lt rc{

nadi-Oa sggliek oredoostautl. aDok Driievoznik ne obori tu DredDostavku . ne moZe se Dozivati na

dio, I

Sd rerlbe g-gglggiigAi&

-; ?lergesr*1 WotgKLtwJA

Dakle propisana ie na temeuujEffime Einlenica da je isti temeli odgoyglosti za.obije vrste

;;;;;U 6 u ituE iu rua se .guuital,, odnosno,oitetenja prujag:,:l=t:11"

il1ffiff#;'#iiii;JiJ;;"tnit", piu"*^ir YYi::I"d!!i111.:1-19i: prtrjase' osim ako dokaie dai" it itu piout.f"na viiom siiom ili mdnjom putnika (obielcivna odgovornost)'

-lrepostola nle oznaka na teretu

prijevozniku je dovoljno dokazati da je prema okolnostima gubitak ili ogtedenie moglo nastati u svezi s

jednom ili vise taksativno nuug;"nlh porJunih opasnosti, t<ako bi se predpostavilo da zbog toga prijevoznik

Medutim, poznatiNaime,

ne oogovara,MoZe li se ta predpostavkasvojemu naumu,

+ Da bi nositelj Prava usPio u

22.ODGOVORNOST PRI]EVOZNIKA U ZRAdNOM PROMETU

odgovornosti prijevoznika u zratnom prometu?

20

koje granice seze odgovornost prijevoznika?

1.

2.

prijevoznik nema pravo pozivati se na granicu odgovornosti ako mu se dokaZe da je Steta prouzroeena' - - :_: ' - r - -

namjerno flr gruDom nepaznJom

\Jtytq.")ata>-/ / 'T&tgz'@) J/"2-z;.

' |/ 'J - //-.''^ .^&g^

o.blotu-l-, u ^u

2t

odgovornostiodredba da 6e

nekim dogatlajima

eoi) v77 5t

Takav se temeuje i shvatuiva

) .. KDeC le o

prijevoznika.

s neispravnim tovarenjem ili istovaroms na@sobito izloiena gubitku ili o5tedenjurkrr-ie nre.lana q nefoinom ili neDotDunom naznakomako-FpredanasnetoEnoqDf nEpotpunom-naznakoms poselnim opasnosErna kojoj su izloZene Zive Zivotinje kod prijevoza

Prijevozniku je dovoljno dokazati da je gubitak ili oiteienje moglo nastati u svezi s nekom od taksativnonavedenih opasnosti, kako bi se predpostavilo da prUevoznik zbog toga ne odgovara. Ipak' pISlPggEy&

22

- .------_--_---\

Ct!'al9lrl99t "-

Ukrcaj i iskrcaj 6lanova posadeito U-.Luc!--q. k9j9j -s9

5. ooca sluzba-€-

osoba ne mo:e oostatiosnovne obvezeelan

l.brlqanjF*o-.b-gyljq[a[e.$9.li.up-i-s$s.nqs

ima konstituivni karakter, naime bez te formalne powrde luEkog organa odredenaili obavuati neku drugu duinost na brodu kao dlan posade.

sa

[u!e-.i9$q41 s broda izvan njegove lukeAko brodar to ne udini, orlda 6e !o'

obuhvadaju troSkove stana, hrane, ido trenutka njegovog provratka u luku prebivaliSta.

Pravni Doiam brodaNazivom g[5€Rl66oiu-tbuhuadene su sve naprave koje su graalene tako da se odriavaju na morskojpovrSini. eb:tqe;-ffi-&lutfrn tekve naprave koje se mogu prilagoditi da se odriavaju na vodi, ali namjena im

l l I r . r F

PS,POJAM BRODA I fl"cvL( t '.rb'le E I

nue mjenjanje mjesta, takv-g naprave nazivamo p(tajueim objektirnl.Ako suJg@plovne tj.piilagoifene ,moou se u Sirem smislu smatrati brodovima.- -

pripadnosti kad je god potrebno da svoje prisubfvo

morem

Najvazniia je podjela na: trqovadke mornarice

znakove

mornance

23

veca od 12

ije teretni brod)

Javni brod- jest brod iuije vlasnik drZava ili njen orgaIr, a koji nije ratni brod i sluZi u negospodarske svrhe

jest

Tanker za ulje- jest brod koji je namjenjen ponajprue za pruevoz ulja u razljevenom stanjuBrod u gradnjF jest gradnja broda od trenutka polaganja kobilice ili slidnog postupk:-0-iailrtje od trenutkaqpisa u upisnik brodova

.:p,z!Fupu,au.novije-yrijepe..i,o;lizinsir':A,r-.K$Di,es-tg ! 9p19-$9-br.qd. 9p.slt-!'Fljuje Sa.i:9sadoqr,.op1_em.ljg1 bJg!., za namjens(o iskoristavanje. IOsim ugovora o zakupu broda ( i lizingu),postr pravna osnova pruenosa svojsva brodam svlasnika broda na drugu osobu. To je uglavak ugovora o hipoteci na brodu koja moZe sadrZavati i ovlaitenjevjerovnika, ako dug ne bude plaien, da s€ namiri iz iskoristavanja broda.

Brodar se javlja U wim odnosima u vezi s plovidbom i iskoristavanjem broda, osim u swarno-pravnimodnosima, kada je bitno ko je vlasnik broda.

U posljednje se vrueme; u wezi s pruevoznom djelatnoiiu, upotrebljavaju pojmovi prijevoznik i swarni

li .swarno

'\91r$-l1

i za obveze iz tog konkretnog ugovora.

24