Igra u vannastavnim aktivnostima

IGRA U VANNASTAVNIM AKTIVNOSTIMASeminarski rad iz predmeta: METODIKA VANNASTAVNIH AKTIVNOSTI

SADRAJ RADA

I UVOD3II IGRA U VANNASTAVNIM AKTIVNOSTIMA41. Pojam i znaaj djeije igre42. Igra i razvoj63. Organizovano uenje kroz igru84. Igra u vannastavnim aktivnostima9III ZAKLJUAK12IV LITERATURA13

I UVOD

Iako se igra opisuje kao aktivnost koja sama po sebi prua zadovoljstvo djetetu, veina autora se slae da igra ima goleme potencijalne mogunosti za razvoj raznovrsnih djetetovih inicijalnih resursa. U igri dijete spontano vjeba i razvija svoje kognitivne, emotivne, motorike, socijalne, komunikacijske i jezine sposobnosti. Kroz igru dijete zadovoljava svoju potrebu da je posebno, ui biti nezavisno od okoline, ui biti aktivno. Igra je ta koja dijete ve od roenja podstie na kretanje uz koje je povezan i govor i razni drugi oblici komunikacije sa okolinom. Ustvari, vrlo je teko zamisliti bilo koju vrstu igre koja ne bi vodila do uenja. A da bi do toga dolo dijete mora imati prostor za igru, vrijeme i igrake. Na dijete, u trenutku kad se treba odluiti za jednu ili drugu igru, najee utiu starosna dob, pol ili djetetove line sklonosti. Ipak sve vrste igre daju djetetu priliku da ui.Dijete u igri razvija razne vjetine, stie razna iskustva, ui... Igra i djeiji razvoj su veoma blisko povezani, jer dijete najvie vremena provodi u igri kroz koju otkriva realnost oko sebe. Igra usmjerava razvoj, vaspitava i obrazuje dijete. Znaaj igre je presudan za zdrav i pravilan razvoj djeteta.Igra je sastavni, i vjerovatno najvaniji dio ivota djeteta, posebno djeteta predkolske dobi. Pored toga, a i zbog toga, igra predstavlja i osnov djejeg razvoja, vezano za njegove fizike, socijalne i intelektualne sposobnosti. U svakom djetinjstvu se igra, rad i uenje meusobno dodiruju i proimaju. Svako uenje je zanimljivije i daje bolje rezultate ako se kombinuje sa elementima igre, odnosno ako se sprovodi kroz igru, jer je djetetu tako zanimljivije. Igra je jedna od faza u razvoju djeteta, povezana sa njegovim razvojem i neophodna za njegovo normalno odvijanje. Kroz igru dijete ui, eksperimentie, razvija matu, oslobaa kreativnost, izraava emocije, razvija komunikaciju,..., jednom rijeju obrazuje se. Da bi dijete razvilo svoje sposobnosti vano je pruiti mu mogunost istraivanja okoline i njenu raznovrsnost. Dijete kroz igru razvija sve svoje sposobnosti na jedan spontan, zabavan nain. Zato je vaspitni i razvojni znaaj igre presudan za svako dijete.

II IGRA U VANNASTAVNIM AKTIVNOSTIMA1. Pojam i znaaj djeije igre

Bruno definie igru kao spontanu aktivnost koja postoji kod skoro sve djece, a koju karakterie injenica da je to ponaanje koje je samo sebi nagrada. Na slian nain o igri govori i Eugen Fink: "Igra nema ciljeve kojima slui, ona svoje ciljeve i svoj smisao ima u samoj sebi. Igra nije radi nekog budueg blaenstva, ona je u sebi ve 'srea'!" (Zlankovski, 2000:29-37)Kao to je za pedagogiju kao nauku vano da precizno definie pojmove vaspitanja i obrazovanja, vano je i da definie igru i da je razlikuje od igrovnih aktivnosti kao znaajnog aspekta ranog uenja i razvoja djeteta. Naime, igrom i igrovnim aktivnostima dijete ui organizovano i spontano. Igru moemo definisati kao aktivan poduhvat jedne ili vie osoba ogranien pravilima date igre, vremenom i manje ili vie jasnim ciljem ili ishodom igranja. Za razliku od igara, igrovne aktivnosti nisu ograniene strogim pravilima, stabilnou i strogom tematskom vezanou za cilj; to su aktivnosti jedne ili vie osoba tematski orijentisane u okviru nestabilnih pravila i ishoda, koordinisane tematskom usmjerenou ka cilju koji nije precizno odreen. (Zlankovski, 2000:38) Preciznije odreenje pojmova igra i igrovne aktivnosti moemo sagledati u direktnom poreenju koje daje Suzi, prikazano u Tabeli 1. (Suzi, 2006:6)

IGRAIGROVNE AKTIVNOSTI

1. jasno utvren sistem pravila 2. jasan cilj i ishod igranja 3. najee vremenski predodreene 4. ogranien uticaj mate i kreativnosti 5. obnovljive su 6. strah od neuspjeha 1. nisu ograniene strogim pravilima2. tematska usmjerenost ka cilju koji nije precizno odreen3. vremenski nedefinisane4. neogranien uticaj mate i kreativnosti5. teko su obnovljive6. manimum straha od neuspjeha

Moda najvie spominjana funkcija igre jeuenje. Igrajui se i zabavljajui se, esto oponaajui roditelje, dijete postepeno ulazi u, ne ba uvijek zabavan, svijet odraslih. Meutim, kroz igru dijeterjeava i svoje konflikte i frustracije.Postoji veliki broj definicija pojma igra, od kojih izdvajamo sljedee: "Igre nisu posebna vrsta aktivnosti meu drugim aktivnostima, ve odreen nain ponaanja posebno karakteristian za period djetinjstva". (Pedagoka enciklopedija 1, 1989:256) "Djeija igra je svjesna stvaralaka aktivnost u kojoj se izraava odreeni odnos linosti prema stvarima i pojavama stvarnosti". (Pedagoki rijenik 1, 1967:341)

Kada se posmatraju razne definicije igre, lako je definisati i nabrojati i osnovne karakteristike igre, kao to je to uinio Kamenov: Igra je dobrovoljna aktivnost (igra u nju stupa dobrovoljno i dobrovoljno se pridrava odreenih pravila igre); Igra je slobodna aktivnost (igra je nezavisna od zahtjeva sredine); Igra je prostorno i vremenski ograniena aktivnost; Igra je neizvjesna aktivnost (neizvjesna je po toku i ishodu); Igra je neproduktivna aktivnost (proces igre je vaniji od produkta igre); Igra je propisana aktivnost (svaka igra ima odreene zakonitosti i pravila); Igra je fiktivna aktivnost (u odnosu na tekui ivot). (Kamenov, 1997:5)

Igranje je bitno za razvoj djeteta. Iako izraz "djeja igra" implicira da je igra neto jednostavno, neozbiljno i nevano, djetetu je ona vrlo bitna za mentalni, socijalni, emocionalan i fiziki razvoj. Svi znamo da se djeca vole igrati, ali mnogo ljudi ne zna koliko je igranje bitno u djejem ivotu. Igra je bitna za sva podruja djejeg razvoja i odrastanja. Ona omoguava djeci da dobro iskoriste svoju energiju. Ona jaa i razvija motorike sposobnosti i stvara otpornost i snagu. ulno uenje se uglavnom razvija kroz igru. Igra je bitna i za fiziki razvoj, jer se bez nje tijelo ne bi moglo normalno razvijati i rasti. Djeca su po prirodi radoznala ona istrauju, ue i otkrivaju okolinu kroz igru. Roditelji i odgajatelji mogu poduprijeti ovakav nain uenja igrakama, materijalima i okruenjem koje odgovara djetetovoj dobi.Igra omoguava djeci da saznaju stvari o svijetu i da otkriju informacije koje su bitne za uenje. Kroz igru djeca ue osnovne koncepte poput boja, brojanje, kako neto izgraditi i kako rijeiti neki problem. Svaki put kad se dijete igra, ono mora razmiljati i razumijeti osnove igre.Kroz igru djeca ue kako se ponaati u drutvu, kako pregovarati, dijeliti sa prijateljima i kako se pridravati pravila. Takoe, ue kako pripadati grupi, kako biti dio tima, kako sticati i odravati prijateljstva.Dr. Edgar Klugman jedan je od najveih strunjaka za igru. On razlikuje etiri razliite kategorije igre:1. Funkcionalna igra: Dijete uiva u igri ponavljanjam pokreta sa predmetima i uvjebava motorike sposobnosti. Dobri primjeri su bacanje, popunjavanje, igra s vodom, igre na otvorenom. Funkcionalna igra je karakteristina za bebe i malu djecu, a u treoj godini ivota ini 50% djeje igre. Iako se uestalost funkcionalne igre smanjuje kako dijete raste, ona i dalje ostaje bitna. Funkcionalna igra moe biti samostalna ili paralelna (kad se igra s drugim djetetom). Djecu ovakve igre vesele, pomau im razviti motorike sposobnosti i savladati neku vjetinu.2. Konstruktivna igra: Dijete stvara ili radi neto i rijeava probleme. Primjer su gradnja tvrava kockicama, bojenje i crtanje, igranje glinom, lutkama i puzzle. Otprilike 50% svih aktivnosti 4, 5 i 6-godinjaka sainjava ovakav tip igre, te nastavlja biti vana u niim razredima osnovne kole. Djeca se mogu konsktruktivno igrati sama ili s drugom djecom. Ovakav tip igre razvija razmiljanje i logiko zakljuivanje, rjeavanje problema i kreativnost.3. Igra uloga i pretvaranja: Kroz igre uloga i pretvaranje dijete pretvara sebe i druge stvari iz stvarnih u zamiljene (igra s lutkama i sl.). Igra pretvaranja moe biti samostalna ili grupna aktivnost. Najvii stepen ovog oblika igre se dostie u predkolskoj dobi, a postaje manje bitan kako dijete raste. Igra uloga i pretvaranja pomae djeci da procesuiraju osjeaje i dogaaje u ivotu, uvjebavaju drutvene vjetine, ue o vrijednostima, razvijaju govorne vjetine i podstiu matu.4. Igre s pravilima: Ovakve igre ukljuuju unaprijed odreena pravila, poput drutvenih igara sa tablom (monopoli, riziko, ovjee ne ljuti se...), igre sa loptom, recitovanje i pjesmice, te igre brojanja i preskakanja. Ovakav je oblik igre dominantan u kolskoj dobi. Kroz ovakve igre djeca ue i vjebaju saradnju, meusobno razumijevanje i logino razmiljanje. (u Suzi, 2006:91-94)

Razvoj djeteta i faza razvoja u kojoj se dijete nalazi veoma je bitna za razumijevanje uticaja koji igra ima na vaspitanje djeteta. Karakteristike djejeg razvoja potrebno je poznavati i radi uspjenijeg uticanja na njega. Djeji razvoj naroito u prvim godinama ne tee ravnomjerno ve ciklino. Pojedini oblici ponaanja pojavljuju se i gube, da bi se ponovo pojavili i izgubili. Zavisno od faza razvoja, javljaju se i interesovanja za razliite oblike i kategorije igara, o emu je ve bilo rijei.

2. Igra i razvoj

Igra i kognitivni razvoj Povezanost igre i kognitivnog razvoja ima status dobro zasnovane naune injenice. Istie se da je igra znaajna za kognitivni razvoj jer stvara podsticajnu situaciju, situaciju sa umjerenom dozom novine, optimalnom dozom repetivnosti, oputa, bez elemenata prinude je, itd. Igra koja priinjava uitak djeci je zapravo izvor energije i organizator kognitivnog uenja. Kad govorimo o kognitivnom razvoju, od velike je vanosti razvoj simbolike funkcije. Simbolika igra uvijek ukljuuje odsustvo: "kuhanje" se odvija bez prave hrane, "letenje" bez svemirskog broda, itd. Da bi ovo imalo smisla dijete treba kognitivno nadoknaditi elemente koji nedostaju. Pretvaranje je oblik miljenja i uenja isto kao i oblik igre. Iako se moda ini jednostavno, to je intelektualno zahtjevna aktivnost. Kreiranje izmiljene stvarnosti nije jednostavno potrebna je koncentracija i inspiracija da bi se ta aktivnost odrala. Pretvaranje ini kljuni korak u prelazu sa senzomotorike inteligencije djeteta do simbolikog miljenja odraslih. Djeca sa znaajnim intelektualnim tekoama nikad ne dou do simbolike faze razvoja. Ista stvar se dogaa i sa nekim osobama s poremeajima iz autistinog spektra ukoliko ne ive u podsticajnoj okolini. Druga djeca sa razvojnim tekoama due od svojih vrnjaka "normalnog" razvoja ostaju u predsimbolikoj fazi te kasnije razviju simbolike sposobnosti. U pretvaranju djeca transformiu svoje znanje u simboliki oblik te svjesno prave razliku izmeu realnog svijeta i svijeta mate. Association for Childhood Education International (ACEI) naglaava kako dijete kroz kontinuiranu igru usavrava svoja iskustva i da u svojoj osnovi igra pretvaranja omoguava najintenzivnije i najefikasnije uenje u cijelom ivotu (www.udel.edu). Proces istraivanja i upoznavanja koji prethodi igri sa novim predmetom, novim i nepoznatim dogaajima i ljudima oito su povezani sa uenjem radi se o razvoju novih koncepata stvarnog svijeta. Kada se predmeti koriste na novi nain, podstie se stvaranje novih veza i djetetova sposobnost fleksibilnijeg i inovativnijeg miljenja. Igra moe facilitirati (podstai) i ono to nazivamo kreativnost i divergentno miljenje. Iako ne moemo rei da igra uzrokuje bolje rjeavanje problema, injenica je su djeca koja pokazuju imaginativno ponaanje bolja u zadacima rjeavanja problema. Ono to je, ini se, u podlozi svega je injenica da igra pojaava neuralne veze te tako facilitira razvoj mozga to je najednostavniji nain na koji djeca vjebaju vjetine koje e im kasnije trebati. (Juri, 2008)

Igra i govorni razvoj Da bi djeca razvila govorne sposobnosti moraju taj isti govor koristiti. Rezultati nekih neformalnih observacija govore o tome da su djeca od 2. do 6. godine fascinirana jezikom i da su osjetljiva na igru sa novootkrivenim rijeima. Za razliku od odraslih koji su zasieni zvukovima i metaforikom prirodom svakodnevnog jezika, djeca vide oblike rijei i figurativne karakteristike jezika kao izvor uitka. Vano je znati da su neke od prvih jezinih greaka rezultat djeje igre sa produktivnim lingvistikim pravilima za oblikovanje rijei (npr. "Idemo na fudbalite!" umjesto na stadion). Prvi govorni izrazi koji nalikuju rijeima pojavljuju sekod djeteta relativno rano, ak prije 7. mjeseca ivota. Oni nemaju znaenje i prate bilo koju djeju akciju. Moemo ih nazvati igra vokalizacije; dijete proizvodi razliite vrste glasova koji su karakteristini za odreeno govorno podruje. Ponavljaljue, ritmike vokalizacije povezane su sa stanjima ugode kod prelingvalnog djeteta te igra roditelja sa djetetom esto ukljuuje vokalnu komponentu. Maminski govor je jedan od prvih modela vokalne igre na koje dijete naie. Fenomen majinog govora odnosi se na govor upuen djetetu, a ine ga krae reenice, pretjerana intonacija, vea visina glasa, manje sloenih (zavisnih) reenica, ponavljanje, itd. Djetetova vlastita proizvodnja igrovnih vokalizacija nastavlja se kroz cijelo djetinjstvo. Pretvaranje vokalizacije u rijei se ne dogaa samo po sebi, ve komunikacija sa odraslim na direktan ili indirektan nain motivie dijete da prevede svoje iskustvo u "govorni kod". Slogovne forme i elementi kao to su intonacija i naglasak osiguravaju materijal za ranu govornu igru. Varijacije u izgovoru, aptanje i nazalizacija izvor su zabave djeci.Izmeu 2. i 3. godine dolazi do ubrzanog govornog razvoja djeteta. (Juri, 2008)

Igra i socijalni razvoj Kroz igru, posebno simboliku igru djeca usvajaju i usavravaju niz verbalnih i neverbalnih komunikacionih vjetina koje e im trebati tokom ivota. Kritini trenutak u razvoju simbolike igre je djetetova sposobnost da se igra sa drugom djecom i usklauje svoju ulogu sa drugim ulogama u igri. Socijalna i kolektivna igra zahtijevaju adekvatnu preradu vlastitog iskustva, razumljivu za saigraa. Budui da se u simbolikoj igri realni objekti i radnje zamjenjuju imaginarnim i simbolikim, potrebno je da svi saigrai razumiju veze izmeu znaka. U toj transformaciji dijete angauje kompleksnije miljenje, jer se privatni simboli u grupnoj igri prevode i prilagoavaju zajednikim, a uloge se koordiniu. (Juri, 2008)

3. Organizovano uenje kroz igru

Igru, za razliku od drugih aktivnosti, naroito rada, karakteriu sloboda i spontanost. Jedini razlog zbog kojeg se dijete igra je zadovoljstvo koje iz igre proizilazi. Postoje situacije kada ista aktivnost moe istovremeno da bude i igra i rad iako su razlike u pojmovima igre i rada evidentne. Viestruk je znaaj djetetove igre za njegov razvoj. Ona doprinosi razvoju psihofizikih funkcija deteta, njegovih sposobnosti i znanja.Djeca u igri eksperimentiu, postavljaju i reavaju probleme na specifian, svrsishodan i sebi svojstven nain.Time se djeija latentna iskustva sistematizuju i prerastaju u sreeno znanje. Istie se da je kroz igru mogue transformisati razliite obrasce djeijeg ponaanja i podsticati nove modele, to doprinosi daljem razvoju potencijala. Svojim izrazitim formativnim mogunostima igra podstie razvoj djeijih sposobnosti i stvara preduslove za njihovo uslonjavanje na starijim uzrastima. Dok se igra dijete istrauje svijet oko sebe i sopstvene mogunosti, pronalazi i izmilja nove mogunosti djelovanja u razliitim situacijama.Na takav nain, kao to istie ato, ono se "priprema za znatno kasniju praktinu aktivnost, vjebajui nove funkcije koje se sukcesivno pojavljuju u toku razvoja" (u Kamenov, 1989:67).Igra odreenim materijalima djetetu pomae da se kasnije bolje snalazi u rjeavanju slinih problema. Dijete u igri razvija posebne vjetine i naine ponaanja i na taj nain stie iskustva, otkriva, ui, stvara. Polazei od individalnih karakteristika i mogunosti djece, neophodno je paljivo odabirati i nuditi razliite igre i igrake, kroz koje se ogledaju vrijednosti i sistem vaspitanja i obrazovanja (Kamenov, 1989:73).Igra, djeiji razvoj i vaspitanje su u komplementarnom odnosu. Igra pomae i usmjerava djeiji razvoj, indirektno vaspitava i obrazuje, a razvojni potencijali otvaraju prostor za nove igre. Zato se ne moe zanemariti znaaj igre u organizaciji vaspitno-obrazovnog rada sa djecom, kako u predkolskoj ustanovi, tako i u mlaim razredima osnovne kole.Pravilno odmjerene i osmiljene djeije aktivnosti u adekvatno pripremljenim uslovima, uz podrku i podsticaj odraslih, doprinose tome da se deca slobodno, spontano i kreativno izraavaju. Odrasli interveniu u toku igre samo onda kada djeca to ele ili kada proces igre to nalae. Podrka djetetu izaziva intelektualno uzbuenje u igri, bolju koncentraciju, usmjerenost na cilj i razvija sposobnost za samostalno rjeavanje problema (Medouz i Kedan, 2000:114).

4. Igra u vannastavnim aktivnostima

Uitelj je edukator istodobno odgaja i obrazuje. U radu grupe slobodnih aktivnosti uitelj je u poetku pokreta, animator i organizator, a kasnije preuzima ulogu mentora i savjetnika, voditelja grupe. Djeci je potrebna kola ivota i socijalizacije u maloj razrednoj zajednici, kola radosti i zadovoljstva, kola znanja i stvaralatva, kola humanizma i tolerancije.Radosno uenje kroz igru u koli najbolje se moe primijeniti na asovima vannastavnih aktivnosti. Nekad su se te aktivnosti nazivale slobodnim aktivnostima zato to njih polaze uenici koji su posebno zainteresovani za odreeno podruje djelatnosti i pristupaju im slobodnom voljom. Rad u grupama vannastavnih aktivnosti obino se odrava jednom nedjeljno i trajanja je jedan ili dva kolska asa. Tako uenici, ovisno o svojim sklonostima, mogu birati polaenje jedne od grupa.U osnovnim kolama najee egzistiraju grupe vannastavnih aktivnosti: recitatorska, literarna, dramska, novinarska, likovna, keramika, razliite sportske grupe, plesne i druge.Mnogobrojne su koristi od sadraja uenja i naina rada u grupama vannastavnih aktivnosti. U njima uenici produbljuju znanje, zabavljaju se i afirmiu, a sve kroz igru.Zabavni nain pouavanja uenika izuzetno se uspjeno moe odvijati primjenom razliitih radionica, kao to su: igranje drutvenih igara, gledanje filmova, itanje i dramatizacija pria, igre rijeima, pantomima, crtanje i slikanje, plesni pokreti i sl.Vannastavne aktivnosti dijele se prema sadraju djelovanja na one koje su vezane uz rije, sliku ili pokret. Vannastavne aktivnosti donose uenicima mnogobrojne koristi. Tokom rada u njima uenici produbljuju svoja znanja na zanimljiv, veseo i zabavan nain, razvijaju kreativnost, stvaralatvo, samopouzdanje i kompetencije te se ue socijalnim vjetinama, razvijaju osjeaj sigurnosti u sebe i svoje postupke, stvaraju radne navike, postaju odgovorniji i sposobniji za donoenje odluka te lake upoznaju druge uenike iz kole. (Juri, 2008:12-17)

Prikaz iz prakse izrada slikovnicePaljivo odabrana pjesma ili slika u igri snaan je poticaj za pokretanje djeije mate. Ona potie dijete na izmiljanje nove, neobine i drugaije prie od one koju je upravo ulo nakon uiteljiina itanja. Razliite vrste novih, originalnih i neuobiajenih aktivnosti potiu djecu na razmiljanje. Nekoliko smiljeno izreenih pitanja pokrenue cijelu lavinu djeijih emocija. Pritom im se djeca vesele i u njima uivaju. Sudjelovanjem u kreiranju i osmiljavanju matovitih pria kroz igru i na zabavan nain uenici grade nove ili mijenjaju stare stavove, stvaraju pozitivne emocije i osjeaj pripadnosti, ue se liderskim i govornikim vjetinama, kritikom miljenju, toleranciji i timskom radu.Izrada vlastitih slikovnica jedna je od zabavnih aktivnosti koja pomae djetetu da zavoli knjige, brine o njima, upozna ga to rade pisci i ilustratori. Primjer nalazimo u radu jedne osnovne kole u Banjaluci. kolske 2011/2012 godine, nakon izraajnog itanja pjesmica i tekstova o jeseni te razgovora o proitanome, uiteljica u drugom razredu osnovne kole je pred uenike postavila problem, potpuno neoekivano pitanje: Jedne godine jesen se poeljela poigrati s ljudima, ivotinjama cijelom prirodom. Jednostavno je nestala s lica Zemlje. Niko nije znao gdje je. Zamislite prirodu bez jeseni. Kako se moe odvijati ivot na Zemlji bez jeseni?Nakon postavljenog problematinog pitanja, uenici su olujom ideja pokuali zamisliti tu mogunost i odgovoriti na pitanje. Poslije mnogobrojnih zamisli, jedna uenica je nadahnuto napisala kratki sastav Jesen je zakasnila: Davno prije jesen je poinjala u avgustu. No, jednog dana jesen je zakasnila na Zemlju. Nije mogla nai svoje stvari: lie, bojice, kukuruzSvi su nestrpljivo ekali, ali jesen nije dolazila. Kada je jesen nala svoje stvari, pourila je doi na Zemlju. Zakasnila je jedan mjesec. Ljudi su se tako navikli i od tada svake godine jesen dolazi u septembru.Ovaj sastav svidio se ostalim uenicima pa ih je uiteljica pitanjima potaknula na razmiljanje: to mislite, gdje je jesen mogla izgubiti svoje bojice i kistove? Gdje ih je sve traila? Gdje je na koncu nala svoj pribor? Uenici su brzo prihvatili mogunost da je jesen izgubila bojice i kistove i da je zbog toga zakasnila na Zemlju. Uiteljica je uenicama donijela fotografije razliitih mjesta na Zemlji, a posluale su i nekoliko pjesama i kompozicija karakteristinih za odreeno podneblje svijeta. Tako su uenice sa zanimanjem posluale country muziku Sjeverne Amerike, latino muziku June Amerike, uivale su i zaplesale uz izvedbu ritma afrikih bubnjeva, prepustile se njenoj irskoj pjesmi, a kraj je zainila prekrasna tibetanska i japanska narodna muzika.Uenice su samostalno odabrale mjesto na Zemlji koje e opisivati za svoju priu, podruje na koje se jesen mogla uputiti u potrazi za svojim stvarima, kraj koji im je na neki nain postao interesantan gledajui fotografije ili sluajui muziku. Neki uenici su o izabranom podruju itali ili su o tom kraju Zemlje gledale reportauna TV.Tako je jesen traila izgubljene bojice i kistove po cijeloj planeti Zemlji: bila je ispod morske povrine, na Sjevernom polu, u pustinji, obila je grad New York, preletjela svemirom, vratila se u nau zemlju, pretraila jednu pilju, obila Gradiku, tvravu Kastel, susrela je jea, slikara, koji ju je na koncu odveo u vicarsku gdje je nala svoj nestali pribor.Kada su sastavi bili zavreni, uiteljica ih je povezala i objedinila u jednu cjelinu. Na taj je nain nastala vea pria o jeseni koja je svoje kistove i bojice traila po cijelom svijetu. Nakon to je pria bila napisana, objedinjena i ureena, uenici su, i opet sami, ilustrovali cijelu prieu. Uz pomo jedne mame, informatiarke po struci, pria je ureena onako kako bi trebala izgledati slikovnica i bila je spremna za tampu. tampanjem je nastala prava pravcata knjiga-slikovnica, djelo kreativnih uenika, lanica dramske sekcije.

III ZAKLJUAK

Igra je idealo mjesto za uenje, u igri uimo djecu socijalnim normama i razliitim ulogama, razvijamo identitete i stvaramo samosvijest o vlastitoj djeoj posebnosti. Stoga je posve jasna uloga koju igra kao aktivnost ima u psiholokom, pedagokom i socijalnom razvoju djeteta, jer kroz mnoge igre dijete razvija svoje vjetine, usvaja nova znanja, stie navike, razvija svoje sposobnosti. Igrajui se dijete postepeno usvaja razne oblike aktivnosti koji postaju njegovi radni zadaci, a da dijete to ni ne primjeti. Igra je osnovni oblik djeije aktivnosti. Ona odgovara djetetovoj psihofizikoj strukturi, njegova je ivotna potreba i uslov normalnog razvoja. Za malo dijete igra je najdrae zaposlenje, donosi mu najiu ugodu i sreu, ispunjuje njegov ivot i oblikuje karakter. Njome dijete sabire dragocjena iskustva, razvija svoje tijelo i svoju inteligenciju, upotrebljava svoje znanje, originalno stvara i kri sebi put u ivot. U igri dijete obogauje znanje, proiruje iskustvo, razvija govor, vjeba i razvija psihike i fizike sposobnosti, obogauje emocionalni ivot, u igri se priprema za sloenije radne zadatke. Igra uvodi dijete u ivot, pomae mu da upozna neka pravila zajednikog ivljenja i meuljudske odnose, ui ga kako treba regulisati svoje ponaanje i zauzimati odreene stavove.Zbog svega ovoga, igra je nezaobilazni dio obrazovnog sistema takoe, a posebno kroz vannastavne aktivnosti, gdje ima najveu ulogu.

IV LITERATURA

Juri, G. (2008): Metode vaspitnog rada sa djecom, Zagreb: Matina publikacija Kamenov, E. (1997): Intelektualno vaspitanje kroz igru, Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva Kamenov, E. (1989): Intelektualno vaspitanje kroz igru, monografija, Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva Medouz, S. i Kedan, A. (2000): Kako pomoi djeci da ue, Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva Suzi, N. (2006): Uvod u predkolsku pedagogiju i metodiku, Banja Luka: XBS Zlankovski, J. (2000): Igra i dijete, Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva Pedagoka enciklopedija 1, (1989), Beograd: Zavod za udbenike i nastavna sredstva Pedagoki renik 1, (1967), Beograd: Sindikat obrazovanja, nauke i kulture

3