ii · 2020-01-11 · matyu3:1 4 matyu4:10 1tendepuayijonwutewuyenapkinninandi, judia opu mong ire...

368

Upload: others

Post on 05-Apr-2020

1 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand
Page 2: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

iiYumbui Ningg Wand Yuwon Ye

The New Testament in the Kamasau Language of Papua New GuineaNupela Testamen long tokples Kamasau long Niugini

Copyright © 1998 Bible Society of Papua New GuineaLanguage: KamasauTranslation by: Wycliffe Bible TranslatorsThis translation is made available to you under the terms of the Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivatives license 4.0.You may share and redistribute this Bible translation or extracts from it in any format, provided that:

You include the above copyright and source information.You do not sell this work for a profit.You do not change any of the words or punctuation of the Scriptures.

Pictures included with Scriptures and other documents on this site are licensed just for use with those Scriptures and documents. For other uses,please contact the respective copyright owners.2012-01-18PDF generated using Haiola and XeLaTeX on 3 Apr 2020 from source files dated 1 Apr 2020e0dafa22-e762-5b4f-a4e5-701a95f80e02

Page 3: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Contents

FRT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1Matyu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2Mak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44Luk . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70Jon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 119Aposel . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 151Rom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1941 Korin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2182 Korin . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236Galesia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 250Epesus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 258Pilipai . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 265Kolosi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2701 Tesalonaika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2752 Tesalonaika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2801 Timoti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2832 Timoti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 289Taitus . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 293Pilemon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 296Hibru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 298Jems . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3131 Pita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3192 Pita . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3261 Jon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3302 Jon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3353 Jon . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 336Jud . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 337Revelesen . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 339Wand puate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 358

iii

Page 4: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1

Yumbui Ningg Wand Yuwon YeThe New Testament in the Kamasaulanguage of Papua New Guinea

Nupela Testamen long tokplesKamasau long Niugini

Yumbui Ningg Wand Yuwon YeThe New Testament in the Kamasau language of

Papua New GuineaTranslation by Wycliffe Bible Translators

© 1998, The Bible Society of Papua New GuineaPrint publication, 1998 by The Bible Society of

Papua New GuineaWeb version

2014, Wycliffe Bible Translators, Inc.www.Wycliffe.org

http://pngscriptures.orgwww.ScriptureEarth.org

This translation is made available to you un-der the terms of the Creative Commons li-cense (Attribution-Noncommercial-No Deriva-tive Works).http:// creativecommons.org/ licenses/ by-nc-nd/3.0

Your are free to share — to copy, distributeand transmit the text under the followingconditions:

• Attribution. You must attribute the work toWycliffe Bible Translators (but not in any waythat suggests that they endorse you or youruse of the work).

• Noncommercial. You may not use this workfor commercial purposes.

• No Derivative Works. You may not alter,transform, or build upon this work.

• In addition, you have permission to port thetext to different file formats, as long as youdon’t change any of the text or punctuationof the Bible.

Notice — For any reuse or distribution, you mustmake clear to others the license terms of thiswork.Tok OraitDispela Buk Baibel i kam wantaim tok oraitna lo bilong Creative Commons Attribution-Noncommercial-No Derivative Works license.Em i tok olsem yu ken givim kopi long narepelamanmeri. Yu kenwokimkopi na givim longhusati laikim. Tasol, yu mas tok klia dispela samting ikam long http://tokplesbaibel.org. Yu no ken kisimmani na salim dispela. Yu mas givim nating. Natu, yu no ken senisim Tok.Ol piksa i kam wantim ol Baibel na narapela buki stap long dispela sait i gat tok orait long usimwantaim dispela samting tasol. Sapos yu laiknarapela tok orait, yu mas askim husat i papabilong copyright long dispela ol piksa.Sapos yu laik stretim samting i no orait longdispela tok orait, stretim tok, salim Buk Baibel, otainim Tok bilong God long nupela tok ples, yuken askim mipela.Olgeta tok orait na lo long tok ples English i staplong http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/legalcode.Sapos yu gat askim long dispela, plis askimmipela.

Buk Buagi Yumbui Ningg WandYuwon Ye pe rise kin

Buk Nyamb[tab]Buk Nyamb Puayi[tab]Pes

Page 5: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 1:1 2 Matyu 1:25

MatyuJisas ningg wand yuwon ye buk wen nde rise

kin te Matyu ur nand. Matyu ni wute tit Juda kiniri. Wute Juda kin ni wuti iri God tiqi nundognandi ni nateruwi yuwon pu ris ye te ninggghimbi ruwo pu ris. Wuti te ni Mesaia puq rindig.Nyamb ven beghi oyi Kraist puq bad. Matyu nibuk wen ur nindiq ei wute Juda kin bei nindinyJisas ni Mesaia.

Buk wen nde Jisas ni yumbo ur gre kin yembenindiny di ni wand simbe nand kin te rise. Jisasni wand wute bei neny kin te buk wen nde rise.Sapta 5 wuso 7 ni beghi nganyene nganye Godningg wute tedi beghi pughe gri pas kin te ninggsimbe nand. Sapta 10 pe Jisas nikin wute ni otiwomo Jisas ningg wand wute simbe mindiny kinte ni pughe gri ei puq men ye te ningg simbenindim. Sapta 13 pe Jisas beghi pughe gri Godnde si nambu pas ye te ningg kopuqu wand pesimbe nand. Sapta 18 pe Jisas ni beghi ni ninggwute nganye tedi beghi pughe gri pas kin te ninggsimbe nand. Di sapta 24 di 25 ane tende Jisas niotiwo mune nandi kin te ningg simbe nand.

Jisas ningg kuqoLuk 3:23-38

1 Jisas Kraist ni kimem ningg wand taq pugri.Jisas ni Devit ningg kimem, di Devit Abrahamningg kimem.

2 Abraham ni Aisak kiyi. Aisak ni Jekop kiyi.Jekop ni Juda kiyi di ni kise kiqam ane. 3 Juda niwo Peres di Sira temi. Peres Sira temi ni kumoTamar. Peres ni Hesron kiyi. Hesron ni Ram kiyi.4Ram ni Aminadap kiyi. Aminadap ni Nason kiyi.Nason ni Salmon kiyi. 5 Salmon ni Boas kiyi. Boasni kumo Rahab. Boas ni Obet kiyi. Obet ni kumoRut. Obet ni Jesi kiyi. 6 Jesi ni King Devit ninggkiyi.

Devit ni Solomon kiyi. Solomon ni kumo asiUria ni ngam. 7 Solomon ni Rehoboam kiyi.Rehoboam ni Abiya kiyi. Abiya ni Asa kiyi. 8 Asani Jehosapat kiyi. Jehosapat ni Jehoram kiyi.Jehoram ni Usia kiyi. 9Usia ni Jotam kiyi. Jotamni Ahas kiyi. Ahas ni Hesekia kiyi. 10 Hesekiani Manase kiyi. Manase ni Emon kiyi. Emon niJosaia kiyi. 11 Jekonaia ni kiqam ane ni kiyi taqJosaia. Tende puayi wute Babilon kinmandi wuteIsrael kin mitari mo Babilon taq pu yeru.

12 Babilon ruso taq yeru pre dobu wute menmas: Jekonaia ni Sealtiel kiyi. Sealtiel ni Seruba-bel kiyi. 13 Serubabel ni Abiut kiyi. Abiut Eliakimkiyi. Eliakim ni Asor kiyi. 14 Asor ni Sadok kiyi.Sadok ni Akim kiyi. Akim ni Eliut kiyi. 15 Eliutni Eleasar kiyi. Eleasar ni Matan kiyi. Matan niJekop kiyi. 16 Jekop ni Josep kiyi. Josep ni Mariangaim. Maria ni Jisas wuri wundi wute mari niKraist, God ni naip no wute nateri ye.

17 Pugri bu Abraham nde pu rindi rindi Devitnde te Jisas ni kimem 14 kin pugri, di Devit ndetende pu rindi rindi ni ruso Babilon taq yeru kintende puayi te Jisas ni kimem 14 kin pugri. Di niruso taq yeru kin tende puayi te oyi rindi rindiKraist nas kin tende puayi Jisas ni kimemmunene14 kin pugrine.

Jisas ni kumo wuri wundiLuk 2:1-7

18 Jisas Kraist ni kumo wuri wundi kin wandtaq pugri: Jisas ni kumoMaria ni Josep nitaqi puqmindig, pudi ni wundi teri rise segine ni nuqondyabe ni wo ane wus. Ni Ququ Yuwon Ye nari niwo ane wus. 19 Ni ngaim Josep ni wuti yumbotuquine puq nen ye, pugri bu ni quan rar mingiMaria minyuw new yambu nari. Ni nei namb kinni waghi grine ni puaq nindiq.

20Ni pugri nei namb namb nas, bur ire Yumbuiningg angelo nandi ni ruqo nyemb pe simbenindig nari, “Josep, Devit ningg kimem, nu Mariataqi kin te ningg wune ghambwayequ. Nu tungu,te Ququ Yuwon Ye ningg gre pe bu Maria wo anewus. 21 Ni wo quayi wo wuri wundi, di nu ninyamb rang Jisas ei puq ndig, te pugri ni ei nikinwute ni yumbo ur brequ rind kin wand te puaqnindiny di nate ruwi ye.”

22 Yumbo ur ren ruwi kin ren asi Yumbuipropet iri nde gri simbe nand ye te tuqui napningg. 23 Wand taq ren: “Otiwo nyumbueg am-bonye ire ni quayi teri rise segine di ni wo anewus, di ni wo quayi wo ei wuri wundi ye. Di ninyamb mirang Emanuel puq mindig.” [Ais 7:14]Nyamb ven kin puate te pugri, God beghi ane pas.

24 Muq Josep ni ruqo nase pu nes newo, niYumbui ningg angelo simbe nindig kin pugrinepuq nen. Ni Maria nitaqi, ni ngam. 25 Pudi niMaria teri rise segine ruso ruso Maria ni wo wuriwundi. Di ni nyamb nirang Jisas puq nindig.

2Wute quan nganye nei mamb kin nginy nawi opu

mas kin te mandi

Page 6: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 2:1 3 Matyu 2:231 Jisas ni kumo wuri wundi kin tiqe Betlehem

Judia opu yequ kin, tende puayi Herot ni kingningg nas. Jisas ni kumo wuri wundi pre dobu,muq wute ninge quan nganye nei mamb kinnginy nawi opu mas kin ni Jerusalem mandi. 2Dini pengu mand, “Wo iri kumo wuri wundi, wote otiwo Juda mingg king ningg ei nas ye. Muqwo te muai? Beghi ni tomnji nginy nawi oputende buqoid di beghi badi ni yumbui nyambbirag ningg.” 3King Herot ni wand ven nutungu,ni quan nganye nei kumo namb, di Jerusalem kinwute buagi anene nei kumo rimb. 4Herot ni nariprist mingg yumbui di wute lo wute bei meny kinte ninde mandi di ni pengu nindim, “Asi God ninari Kraist ni muai opu ei kumo wuri wundi?”5Ni oyi mindig mari, “Ni tiqe Betlehem Judia oputende ei kumo wuri wundi ye. Te pugri propet nipugri ur nand:6 ‘Nu Betlehem, Juda mingg qi pe yengu kin, nu

tiqe aye nde si nambuyeru segi, nu nyambyumbui. Nu nde wuti iri yumbui ninggnas, di nge sipsip Israel kin te yeng nuany,ninde si nambu yeru’.” [Mai 5:2]

7 Muq king Herot ni wute nginy nawi opu maspu mandi kin te waghi grine ngam niram mandi,ni tomnji pughe puayi muqoind kin te kin ninggpengu nindim. 8 Muq ni tiqi nundom Betlehemmo. Ni nari, “Nungoqi wo, otinde wo te ninggmeri wat, nungoqi wuqoind, ate wandi nge simbewundigh, ei nge mune ko di ni yumbui nyambgirag ningg.” 9-10 Ni king ningg wand mutungu,di ni mo mo ngimi ni tomnji asi nginy nawiopu muqoind kin te mune muqoind. Ni tomnjite mune muqoind di ni quan nganye chumbuaimand. Ni tomnji te muqoind, ni ye nawo no Jisasnas kin tende tuquine muq newo yenu.

11 Ni mo mitari righe be baj pe mar mo, diMaria ni wo ane tende rir ris kin te muqond,ni sungomyu gure mawo, yimb maghe, di Jisasyumbui nyamb mirang. Muq ni tami bi mawo,yumbo ninge ni meng. Ni gol, di yumbo yuwontuqo wuri kin ire frankinsens puq munduw kinte, di ire mur puq munduw kin te meng. 12Ni burmase, ruqo nyemb pe God ni simbe nindim nari,“Nungoqi Herot nde gri wo wayequ.” Pugri bu nimes mewo, ngim aye pe gri nikin tiqe mo.

Maria Jisas wuri Josep teri wu rise Isip ruso13 Wute nginy nawi opu kin mo pre Yumbui

ningg angelo Josep nde nandi, ruqo nyemb peni simbe nindig nari, “Tumo di Herot ni wo

meri niting, ni nuqoind tedi ni nati ningg. Nuyes yewo, wo kumo teri tari wu wase Isip wo.Nungoqi Isip ne was ruso ruso ngene nu simbeguduw, muqdi mune wandi.” 14Muq Josep ni nesnewo, Maria Jisas teri nitari, burne wu rise Isipruso. 15Ni ruso Isip di tene ris ris Herot nati. Nipugri puq ren ei asi Yumbui ni propet nde gri nisimbenandye ane tuqui. Ni pugri puqnand, “Ngewoni Isip nas punge kari ni Isip si niraq di nandi.”[Hos 11:1]

King Herot nari wo nganye buagi mi mati16 Herot ni nei namb wute nginy nawi opu

mas pu mandi kin ni wandoqi mindig, bu niquan nganye umbo ker nawo. Ni wute ningetiqi nundommoBetlehemdi tiqe ninge Betlehemtumo yeru kin tende mo di quayi wo buagi mimati. Wo buagi ber teri pu riti ri kin te mine omomawo. Wute nginynawi pe opumas pumandi kinni tomnji muqoind di nyinge mare mandi Herotnde mi meyi kin te muq ber teri ruso pre. Pugribu wo buagi ber teri pu di riti ri kin te mi matineomo. 17Yumbo ren te wand propet Jeremaia ndegri rindi kin ane tuquine, ni pugri simbe nandnari, 18 “Yumbui quanji di ngaim suai ane tiqe ireRama puq munduw kin tende ruwi. Te Resel niwo riti ye te ningg ni ngaim suai wumb di quanjiwund. Ni wute umbo rew kughe te ni yambuwuri. Te pugri ni wo quan buagine riti pre.” [Jer31:15]

Josep Maria di Jisas Isip pu mune rindi19 Herot ni nati pre, di Yumbui ningg angelo

Josep ruqonyembpe Isip tende simbenindig, 20dinari, “Yes yewo, wo kumo teri tari Israel mingg qipe yo, te pugri wute ni mi puq mand kin te yabemati pre.” 21Muq Josep nes newo, kumo wo terinitari di ni mune Israel mingg qi pe ruso.

22Pudimuq Josep ni nutungu te pugri Arkelausni kiyi Herot ningg sunyi nitangvi, ni Judiaminggyumbui ningg nas, bu ni tende ruso kin wunenamb. Pudi God ni ruqo nyemb pe Josep yerinindig, muq ni Galili opu ruso. 23 Di ni no, tiqeire Nasaret puq munduw kin tende no nas. MuqYumbui ni propet nde gri simbe nand kin te anetuquine. Ni nari, “Wuti nen Nasaret kin puqmindig ye.”

3Jon wute wuye nap kin ni wand bir nawoMak 1:1-8; Luk 3:1-20; Jon 1:19-28

Page 7: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 3:1 4 Matyu 4:101 Tende puayi Jon wute wuye nap kin ni nandi,

Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye petende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand,“Nungoqi nei ware witinde, yumbo yumbo buagiGod nde si nambu rise kin ngeri te tumo rindpre.” 3 Jon ningg asi Yumbui ni propet Aisaia ndegri simbe nand nari, “Wuti iri mong nyumo diwuye segi ye pe tende yenu di ngam nare nari,‘Yumbui ngim wuang, di ngim sabi wundig puwuse ei ni nyinge nare’.” [Ais 40:3]

4 Jon ni chongo kamel iny pe yembe munduwkin te niraq wughe, di let kau chongo pe yembemindig kin te apqe pe taq naimb. Ni quanj digimeti nyoq ane ne. 5 Tende puayi wute buagiJerusalemkin di Judia opu kin di tiqe buagi Jordanwuye qunambe yeru kin te Jon nde ruso. 6Ni rusoni yumbo ur brequ yembe rindiny kin te simberind pre di Jon ni wuye Jordan tende wuye nap.

7 Muq Jon ni Parisi di Sadyusi nganye buagi niwuye nap kin sunyi tende mandi nuqond, di nipugri simbe nindim nari, “Nungoqi ghati sindiyuwo! God wute mai neny puq nand kin te tumorise. Tughe nungoqi simbe nunduq bu God nimai neuq kin te ningg wu wase wandi? 8 Neiware witinde, di nungoqi yumbo ur wand kin tewute nei mare mitinde pre kin yumbo ur te beiwand. 9 Eti nungoqi umbo pe pugri nei wambwari, ‘Beghi Abraham ningg kuqo, pugri bu Godbeghi mai nengu segi ye.’ Nge nungoqi simbeguduq, God segine wet men mas kin men oyinare nitinde di Abraham ningg kuqo mingg mas.10 God ningg mame puate asine nyumo puate petende wuse, nyumo buagi yi oghi kin riyi segi kinte enare di wase pe ni riwo namb.

11 “Nge nungoqi wuye pe wuye kupuqu kin tenungoqi umbo ware witinde pre kin te ningg bunge wuye kupuqu. Pudi wuti iri nge nde dobunawi kin ni ningg gre te nge gre ane tuqui segi, nigre quan nganye. Nge wuti yuwon nganye segi,pugri bu nge ni su kiraq ye tuqui segi. Nge wuyepe wuye kupuqu, pudi wuti nen di nungoqi QuquYuwonYe di wase pewuye nupuqu ye. 12Ni nandidi sawol niraqne nandi di wit dang nand kin sunyiraqe nand. Wit yi ir nawo, nikin wit oghi kin mirbaj pe nawo ris, di raqe dubu ane wase awu kusotuqui segi ye pe nande namb.”

Jon ni Jisas wuye naipMak 1:9-11; Luk 3:21-22

13 Tende puayi Jisas ni Galili si niraq no Jordanwuye pe. Ni no Jon nuqoind ei Jon ni wuye naipningg. 14 Pudi Jon ni Jisas segi puq nindig nari,

“Nge ei nu nde godo di nu nge wuye ghaip, pughekin ningg nu nge nde guadi?” 15 Pudi Jisas ni oyinindig nari, “Te piyi, muq nu nge wuye ghaip.Beghi pugri puq pen ei God ni nari kin te anetuquine puq pen.” Pugri bu ni Jisas ningg wandtene nutungu.

16 Jon Jisas wuye naip pre di brequne ni wuyepe pu newo no no di rar nat. Di nginy tu bi viso,ni nuqond God ningg Ququ wapi mabri kin pugrinati ni, ni nde nas. 17 Di wuti iri nginy tu wampu nari, “Wuti nen nge wo. Nge ni quan nganyeyawo girag righe, di nge ni ningg quan nganyechumbuai gad.”

4Satan ni Jisas wandoqi nindigMak 1:12-13; Luk 4:1-13

1 Ququ Yuwon Ye Jisas nitanyi mong wuyedi nyumo segi ye pe tende no ei Satan ni Jisaswandoqi nindig ningg. 2 Jisas ni mir ane yenuyenu nginy 40-pela pu di bur 40-pela pu, be niquan nganye mir gureg. 3 Tende puayi muqququ brequwutewandoqi nindim kin nandi, Jisasningg nari, “Nu nganyene nganye God ningg wo,tedi wet men simbe ndim bret mase.” 4 Pudi Jisasni oyi nindig nari, “God ningg buk wuri, ‘Wuti irini bret ninggnenas tuqui segi. Ni Godninggwandte nutungu tedi gre nand kin tuqui’.” [Lo 8:3]

5 Muq Satan Jisas nitanyi tiqe yumbuiJerusalem no, te God ningg tiqe. Ni Jisas nitanyiGod ningg baj gug wam nganye nase kin pe tendenewo no yenu. 6Muq ni Jisas simbe nindig nari,“Nu nganyene nganye God ningg wo, tedi nuwam ren pu prare yaghe. Te pugri God ningg bukwuri, ‘God nikin angelo ningg narimandi nu yengmuaw yuwon. Di ni ei nu mait ghase ghaseneyaghe yo, ei nu wet pe nyinge dang ghand yetuqui segi’.” [Sng 91:11,12]7 Pudi Jisas oyi nari, “God ningg buk wuri, ‘NuYumbui nu non God ni gre tuqui ghap wayequ’.”[Lo 6:16]

8Muq ququ brequmingg yumbui ni mune Jisasnitanyi rand iri dobui nganye pe tende mewomo, muq ni qi pe kin kantri buagi di yumboyuwon yuwon kin buagi qi pe ven nde yeru kinte bei neng. 9 Di ni Jisas simbe nindig nari, “Nunge ningg sungomyu gure ghawo di nge yumbuinyamb ragh, tedi nge yumbo buagi ren quanbuagine nu kew.” 10 Muq Jisas ni simbe nindignari, “Satan, nu kring yo. God ningg buk wuri,

Page 8: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 4:11 5 Matyu 5:12‘Nu Yumbui nunon God ei yumbui nyamb rang dini ningg yembene ei ghand’.” [Lo 6:13]

11 Pugri bu Satan ni Jisas si neri, muq angelo niJisas nde mondo di sabi mindig.

Jisas ni yembe Galili tende puate ni righeMak 1:14-15; Luk 4:14-15

12 Jisas ni nutungu Jon taq maimb pre, muq ninyinge nare Galili opu no. 13 Ni Nasaret si niraqdi no Kaperneam nas. Kaperneam ni Galili wuyengamo qunambe ne yequ. Ni Sebulun di Naptalininde qi pe yequ. 14 Jisas yumbo ur ren yembenindiny kin ren, asi Aisaia, propet kin iri, ni ninggwand te ane tuquine. Aisaia ni pugri puq nand:15 “Sebulun di Naptali mingg qi te Galili wuye ng-

amope tumone, diwuye Jordanpuopugriruso. Qi puch te Galili puqmunduw. WuteJuda segi kin ni tende mas. 16 Wute menburpoqpemas di ni ti yumbuimuqond. NiGod nei mimbig segi bu ni mati kin pugrimas, di God ni ti nem.” [Ais 9:1-2]

17 Tende puayi Jisas ni urupui yembe nand,quayi nyumbueg nde wand bir nawo nari, “Nun-goqi nei ware witinde, te pugri yumbo buagi Godnde si nambu rise kin ngeri te tumo rind pre.”

Jisas wute temi aye temi pu nikin wute ninggnatemi

Mak 1:16-20; Luk 5:1-11; Jon 1:35-4218 Jisas ni Galili wuye ngamo qunambe nyinge

nare no. Ni nyinge nare no wute temi nuqond,iri Saimon di ni kiqam Andru. (Saimon ni Pitapuq nindig.) Ni temi yawi wuye pememeri nagheei umo materi ningg. Wute men te wute umomeri mand ye. 19 Di ni nari, “Nungoqi nge ndedobuwawi, di ngewutewateri ye te kin bei keuq.”20Muq ni brequne yawi si mare di Jisas nde dobumaru. 21 Di ni mune nyinge mare mo, wute ayemune kise kiqam temi nuqond. Jems Jon temi dini Sebedi ningg wo. Ni kiyi ane at pe yemu yawibir mas kin te sabi mindim mindim yemu Jisasnandi nari, 22 di ni brequne at di ni kiyi ane simare, di ni temi mondo Jisas ane mo.

Jisas wand bir nawo di wute num ye sabi nindinyLuk 6:17-19

23 Jisas ni no tiqe buagi Galili opu yeru kintende nar ir no. Ni no God yumbui nyambmirangkin baj manyi pe nar no, di wute wand puate beineny. Ni wand yuwon ye God ni king ningg naskin wand bir nawo, di ni wute num isis kurenykin te sabi nindiny. 24 Wute buagi kantri Siriaris kin ni Jisas ningg wand te rutungu. Pugri bu

ni wute buagi num kureny, di ni ghimbi quannganye yuqo riti kin, di wute ququ brequ nindeyemu kin, di wute pripri rar ori riti kin di wutesi nyinge riti kin te rire Jisas nde rindi di ni sabinindiny oghi. 25Muq wute buagi Galili kin di tiqeaye 10-pela pu te kin, Jerusalem, Judia di tiqeninge Jordan wuye opu gri yeru ye te rindi Jisasane ruso.

5Jisas ni newo no rand pe yenu wand simbe nandLuk 6:20-26

1 Jisas ni wute tit te nuqond di newo no randpe nas. Nikin wute mandi quir quar mindig, 2 dini wand puate bei neny nari:3 “Wute tughe ni God nde rar pe ni si omone yeru

kin te ni chumbuai rind, te pugri tumo dini God nde si nambu ris.

4 “Wute tughe quanji rind rind ris kin te ni chum-buai rind, te pugri God ni umbo nenykughe ye.

5 “Wute tughe ni nikin nyamb rindivi viyo segikin te ni chumbuai rind, te pugri God niyumbo neny puq nand kin te riteri ye.

6 “Wute tughe ni yumbo ur tuquine kin te ninggni mir pugri kureny kin te ningg riri kinte ni chumbuai rind, te pugri God ni tuquinap ye.

7 “Wute tughe ni wute aye yawo rutony kin te nichumbuai rind, te pugri God ni oyi yawonitony ye.

8 “Wute tughe ni God nde rar pe umbo yuwonkuse ye te ni chumbuai rind, te pugri niGod ruqoind ye tuqui.

9 “Wute tughe ni wute aye ker ruwo di rege kin tegure ruwoye te ni chumbuai rind, te pugriGod ni ningg nari, ‘Nge wo.’

10 “Wute tughe ni yumbo ur tuquine kin yemberindiny ye te ningg wute aye ni brequmindiny ye te ni chumbuai rind, te pugritumo di God ni king ningg nas di wute renninde si nambu ris.

11 “Pudi wute ninge nungoqi rundoqu, di ngeningg bu ni nungoqi aru runduq, di brequ run-duq, di nungoqi unje ripuqu ningg mai isis reuq,te kin ningg nungoqi chumbuai wand. 12Nungoqiumbo yuwon gud di chumbuaiwand, te pugri Godnungoqi oyi nunduq kin yumbo yumbui nganyenginy tu wam nuauq rise. Te pugri ni asi propetbrequ mindim kin pugrine muq nungoqi munebrequ munduq.

Page 9: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 5:13 6 Matyu 5:32Nungoqi ghat di ti kin pugriMak 9:50; Luk 14:34-35

13 “Nungoqi ghat kin pugri qi pe ven nde was.Pudi ghat ni nyong te omo, tedi pughe gri ei puqwen di ghat asi nyong vimb kin pugrine munenyong vise? Ghat ven oghi vise tuqui segi, pugribu wute memare viso ei wute buagi rindi nyingeruwo.

14 “Nungoqi qi pe kin ti kin pugri. Tiqe yumbuiire rand pe yequ kin ni suqo wuso ye tuqui segi.15 Di wuti iri ni lam nindiq, os pe nuaq wughetuqui segi. Ni nitaqwi ede pe neq wiyo pu wus,ei wute buagi baj pe mas kin te ti wem. 16 Te kinpugrine ei ti nungoqi nde rise kin te wute buaginde ti nase, te ei ni nungoqi yumbo ur oghi yeyembe wundiny kin te ruqond, di ni God nungoqinuyi wam ye te nyamb rindivi viyo.”

God ningg lo kin wand17 Jisas ni mune nari, “Eti wari nge gadi Moses

ningg lo di propet mingg wand te puaq gad. Tesegi. Nge gadi kin te ni mingg wand te anetuquine puq ken ningg. 18 Nge nganyene simbeguduq, qi nginy tu anene pre ye, pudi lo kin wandpuch ire pre ye tuqui segi. Ni ur mand kin di urpuch woju lo pe ur mand kin te quan buaginedi rise. Lo ni pugrine wuse ruso otiwo yumboyumbo buagi lo puq wund kin te nganyene ruwi.19Wuti iri ni lo puch wojiju nganye te gure nuaqdi ni wute aye te yeri nindiny di ni mune lo gureruaq, tedi wuti te wute buagi God nde si nambuyeru kin ninde nyamb yumbui segi. Pudi wuti irini lo te nutungu di wute aye te yeri nindiny dini mune lo rutungu, tedi wuti te wute buagi Godnde si nambu yeru kin ninde nyamb yumbui vise.20Nge nungoqi simbe guduq, nungoqi yumbo urtuquine kin te Parisi di wute Moses ningg lo wutebei meny kin ni mingg yumbo ur tuquine kinte ane tuqui segi, nungoqi mune quan nganyeyumbo ur tuquine kin yembe wundiny segi, tedinungoqi God nde si nambu yequ tuqui segi.”

Jisas ni wute ker mawo kin wand simbe nandLuk 12:57-59

21 Jisas ni mune simbe nand nari, “Nungoqiwand ven asi nungoqi nuqo simbe mindiny kinte wutungu pre. Ni mari, ‘Nu wute ghamb ritiwayequ. Muq wuti iri no wuti aye iri ni nati, tedini kot sunyi pe no.’ [Kis 20:13]22 Pudi nge nungoqi simbe guduq, wuti tughe nikimand ker nuang, tedi ni kot sunyi pe no. Di

wuti tughe ni kimand wand aru nindig, tedi ni nokaunsil mingg yumbui te nuqond. Di wuti tugheni kimand simbenindignari, ‘Nu jebo gad iri,’ tedini wase wute brequ ye mo kin tende no.*

23 “Pugri bu nu yumbo God gueg ningg kuarealta pe guadi, muq nu nei guab nu nimand tequwand ninge rise, 24 te nu yumbo alta pe tumone sighare ris. Di nu yo nimand tequ wand teti wawopre, muqdi nu mune ghandi yumbo te God yeng.

25 “Pugri bu wuti iri nu kotim naind, muq tequnyinge ware kot sunyi pe wo ningg, ate buid ghapei nungoqi tequ ngimine wand te teti wawo. Etiwuti te nu jas nde si pe ni ghondo, di jas oyi polisnde si pe ni ghondo, di polis oyi meti ghowi taqmaimb. 26 Nge nungoqi nganyene simbe guduq,eti nu taq pune yeru ruso ruso wet bidi nu manyimew kin te ane tuquine tedi pre.”

Wute ngam kin wute aye ane rise kin wand27 Jisas ni mune simbe nand, “Nungoqi wu-

tungu ni yabene simbe mand mari, ‘Nu ngam kinane wase wayequ.’ [Kis 20:14]28 Pudi nge nungoqi simbe guduq, wuti iri ninyumbueg ire nundoq, muq ni nyumbueg tendenei vise, wuti te ni umbo pe nyumbueg te teririse pre. 29 Pudi nu rar si tuan pe opu kin teyumbo ur brequ yembe wundiny, tedi bi waqmeraq wuso. Nu ghimbi puch ire ir wuso kin temusoq yuwon, pudi ni mandi nu ghimbi quanenewase pememare riwo te quan nganye brequ. 30Dinu si si tuan pe opu kin ni yumbo ur brequ gud,tedi di ghawo meghare kuso. Nu ghimbi puchirene ir viso kin te musoq yuwon, pudi nu ghimbiquanene wase pe viso te quan nganye brequ.”

Jisas ni wute ngam puaq mand ye te ningg simbenand

Mak 10:1-12; Luk 16:1831 Ni simbe nand nari, “Nungoqi wutungu God

ninggbukwuri, ‘Wuti tugheni ngampuaqnindiq,ate nyumo raqe ire ni ngampuaqnindiq kin te kinningg ur nindiq new.’ [Lo 24:1]32 Pudi nge nungoqi simbe guduq, wuti iri ningam quayi aye wand weng segi pu ni puaqnindiq, di ni puq nen bu nyumbueg te ngam kinlo gure waq. Te pugri ni quayi aye wutanyi bu ningimne nyumbueg kin pugri wus. Di quayi aye ninitaqi kin te mune ngam kin lo gurene nuaq.”

Nungoqi yumbo ninge pe wand gre weny wayequ* 5:22: Buk ninge yabe kin riri, “Wuti tughe ni wuti aye nge nde nandi kin te ni wand puate segi ker nuang, tedi ni kot pe no.”

Page 10: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 5:33 7 Matyu 6:533 Jisas ni wand aye mune simbe nand nari,

“Wand aye nuqo ni ritevi di nungoqi simbe run-duq wutungu pre kin te pugri, ‘Nungoqi Yumbuinde rar pe wand ninge taq wamb, tedi nungoqiwand gure wawo wayequ. Yumbui nde rar pewand taq wamb kin te kin pugrine ei puq wen.’[Wkp 19:12]34 Pudi nge nganyene simbe gad, nungoqi yumboninge pe wand ire gre weny wayequ. Nun-goqi nginy tu wam tende pe wand ire gre wenywayequ, te pugri nginy tu wam te God ni sia king.35 Nungoqi wand ire qi pe gre weny wayequ, tepugri qi te God ni nyinge ni viyo kin. NungoqiJerusalem nde wand ire gre weny wayequ, tepugri Jerusalem te king yumbui ni tiqe. 36Di nun-goqi nde ngawu pe wand ire gre weny wayequ,te pugri nungoqi nde ngawu pe yu iri puq yengquem namb o quari namb tuqui segi. 37Nungoqingiq wand ate ngiqne wand, nungoqi segi puqwand ate segine puq wand. Nungoqi wand te greweny ningg di wand aye wawo righe kin te Satanninde pu vindi.”

Nungoqi non veri sabi wundimLuk 6:27-31

38 Jisas ni pugri puq nand, “Nungoqi wutunguasi pugri puq mand, ‘Wuti iri ni wuti aye iri rarcheiq niping, ate nungoqi oyi mune wuti te rarcheiqne wuping. Wuti iri ni wuti aye iri sawopaqe nuang, ate nungoqi oyi mune wuti te sawopaqene wang.’ [Kis 21:24]39 Pudi nge nungoqi simbe guduq, wuti iri nun-goqi unje nupuqu, nungoqi oyi ni unje waipwayequ. Muq wuti iri nungoqi kowisambe singanye pe opu kin dang nunduq, te piyi rarwuqoind opu gri mune dangne nunduq.† 40 Diwuti iri nu kot pe nitanyi no di jas simbe nindigei nu siot te ni neti nowi ningg, tedi nu sakette anene ni yeng ei oghi. 41 Di wuti iri ni narinu tami rang yo 1 kilomita, ate nu rang yo 2kilomita. 42Muq wuti iri nu yumbo ninge ninggsang nupuw, te nu yumbo yeng. Muq wuti iri nuyumbo niraw no di otiwo mune nare nandi ninggnari, te nu si rang nare no.”

Jisas ni veri yawo putom ningg wand simbe nandLuk 6:32-36

43 Jisas ni mune wand simbe nand nari, “Asinungoqi simbe munduq mari, ‘Nu wute aye

nunde tumo ris kin te yawo rany righe, di veri teyambu reny.’ [Wkp 19:18]44 Pudi nge nungoqi simbe guduq, nungoqiveri yawo wurany righe, di nungoqi God penguwundig ei ni wuti nungoqi unje nupuqu mai isisneuq kin te yuwon nuang. 45 Te ei nungoqi Godnungoqi nuyi wam nas ye ni ningg wo. Te pugrini nari wute brequ ye di oghi ye ane tende nginyneyi, di ni nari wute tuquine ris ye di wute brequye ane tende wuye wundi. 46Nungoqi wute yaworirauq righe kin tene yawo wurany righe, tedipughe gri ei God ni nungoqi yumbo wam nuauqrise kin te wateri? Wute takis materi kin nipugri qa puq men ye. 47Di nungoqi nimand tenechumbuai kin wand wem, tedi nungoqi yumbo urte oghi nganye segi. Juda segi kin ni pugri qa puqren ye. 48Pugri bu nungoqi yuwon nganye ei was.Nungoqi nuyiwamnas kin ni quannganye yuwonnas, te kin pugrine nungoqi mune yuwon nganyeei was.”

6Jisas ni wute ghav mindim kin te kin ningg simbe

nand1 Jisas ni mune simbe nand nari, “Nungoqi nei

wumbiq yuwon, nungoqi yumbo ur tuquine kinwute aye nde rar pe bei wand ei ni rundoqu dini nungoqi nyamb rindivi viyo ningg wari muqbei wand wayequ. Nungoqi pugri puq wen, tedinungoqi nuyi nginy tu wam yumbo oyi nunduqkin manyi nunduq segi. 2 Pughe puayi nungoqiwute yumbo segi kin te yumbo weny ningg, etiwuti iri no wub namb di wute buagi nei rimb kinpugri. Nungoqi pugri puq wen wayequ. Wute neitevi kin ni pugri qa puq men, ni mo God yumbuinyamb mirang kin baj pe di tiqe moqine yemupugri puqmen eiwute ni nyamb rindivi viyo. Ngenganyene simbe guduq, wute te ni nyamb rindiviviyo, pudi God ni yumbo nuam rise segi. 3Pudi nuwute yumbo segi kin te yumbo kueny ningg atenu si tuan yumbo ur yembe gudiny kin te si qaqinei gub wayequ. 4 Te ei wute buagi ni nei rimbsegi. Di nu nuyi ni nuqond nu waghi grine pugripuq kuen, tedi nu yumbo yumbui manyi nunduqkin te ghateri tuqui.”

Jisas nikin wute God ane wand kin te bei nemLuk 11:2-4

5 Jisas mune nari, “Nungoqi God penguwundigningg, eti nungoqi wute nei tevi ye puq men kin

† 5:39: Wute Juda kin ni yumbo ur pugri. Wuti iri, ni wuti aye quan nganye ker nuang, tedi ni si dobu gri rong si nganye pe opu kindang nindig.

Page 11: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 6:6 8 Matyu 6:29pugri puq wen. Ni God yumbui nyamb mirangkin baj pe mo di tiqe moqine mes pu yemu Godane wand ei wute buagi ni ruqond yawo kurem.Nge nganyene simbe guduq, ni oyi kin te materipre. 6 Pudi nu Yumbui pengu gudig ningg, atenu yo baj pe ghar yo, ngim yiqu, di nuyi suqo punas kin te pengu ndig. Di nu nuyi nu nuqoindnu suqo grine puq kuen, tedi ni yumbo yumbuimanyi nunduq kin te ghateri tuqui.

7 “Pughe puayi nungoqi Yumbui penguwundigningg, nungoqi wand isis simbe wand wayequ.Juda segi kin ni pugri puq men. Ni pugri neimamb, ni wand dobui mand ei nikin god niwand mutungu. 8Nungoqi ni puq men kin pugripuq wen wayequ. Te pugri nungoqi nuyi penguwundig segine ni nei namb pre nungoqi yumbopughe ye segi bu ni pengu wundig.

9 “Nungoqi Yumbui pengu wundig ningg, tepugri ei pengu wundig:‘Beghi wuyi, nu wam kuas ye, beghi nu pengu

buduw ei nu wute nei yeny ei ni riri nunyamb yuwon nganye. 10 Beghi nu pengubuduw ei wute di yumbo buagi nunde sinambu ris ye ngeri te tumo ndiny. Wutewam mas kin ni nu kuari kin wand mu-tungu kin pugrine ei wute qi pe kin munepuqmen. 11Beghi nginymanyimanyimiryengu. 12Beghi wute aye unje rupumu kinte beghi wand puaq bidiny kin pugrine nuoyi beghi unje pap kinwand te puaq ndug.13 Di beghi yumbo wandoqi rundug kinte si ghare rindi wayequ, pudi nu beghiSatan ningg imb wangu.’

14 “Wute nungoqi unje rupuqu kin te wandpuaq wundiny, tedi nungoqi nuyi wam nas kinte ni oyi nungoqi mune wand puaqne nunduq.15 Pudi nungoqi wute wand puaq wundiny segi,tedi nungoqi nuyi nungoqi unje wap kin wand temune puaq nunduq segi.”

Wute mir uny yemu kin yumbo ur16 Di Jisas mune nari, “Di pughe puayi nungoqi

Yumbui nyambwundivi viyo ninggmir uny yequ,nungoqi yivany kin quengenasewayequ, etiwutenei tevi kin puq men kin pugrine puq wen. Niquenge nati di inyap mamb ei wute muqonddi nei mamb wute te ni mir ane yemu. Ngenganyene nungoqi simbe guduq, wute te ni oyikin te materi pre ye. 17 Pudi nu mir segine yoningg, nu quenge wuye ghaip di yu puraq ghand,18 te ei nu mir ane yengu kin te wute buagi nei

rimb segi. Pudi nu nuyi suqo pu nas kin nine neinamb, di ni nuqond nu suqo grine puq kuen, tedini oyi nunduq kin yumbo manyi nunduw kin teghateri tuqui.”

Beghi yumbo nginy tu wam pirur ye te kin wandLuk 12:32-34

19 Di Jisas mune nari, “Nu qi pe ven nde nuyumbo isis yirur ei nu yumbo quan rise ninggghari wayequ. Qi pe ven nde choi di bughiane yumbo te brequ rindiny, di wute nyungu yemandi baj bir mawo mar mo yumbo te nyungumand. 20 Pudi nungoqi yumbo wirur kin te nginytu wam kin te ningg ei wirur. Nginy tu wam techoi di bughi ane yumbo te brequ rindiny segi,di wute nyungu ye mandi baj bir mawo mar moyumbo te nyungu mand tuqui segi. 21 Tiqe nuyumbo ris kin te nu nei mune tendene ei vise.”

Rar ni ghimbi pe kin tiLuk 11:33-36

22 Di Jisas mune nari, “Rar ni ghimbi pe kin ti.Nu rar oghine wuse, tedi nu ghimbi quanene tirise. 23 Pudi nu rar brequ wuse, tedi nu ghimbiquanene burpoq rip. Pugri bu nu ghimbi pe kinti te burpoq rip, tedi burpoq te quan nganyeyumbui.

24 “Wuti iri ni nginy iri ninggne wute temi ndeyembe nand tuqui segi. Ni pugri puq nen tedi niiri yambu nireng, di iri yawo nirang righe. Di niiri ningg wand nutungu, di iri dob neng. Te kinpugrine nungoqi God di wet bidi ane si nambuwas tuqui segi.

Yumbo yumbo ningg yivany ware wayequLuk 12:22-31

25 “Pugri bu nge nungoqi simbe guduq, etinungoqi non ghimbine nei wumbiny wari, ‘Beghimir pughe ye bri pe, di wuye pughe ye bri pe?’O wari, ‘Beghi chongo pughe ye bri pare righe?’Pudi mir chongo ane te yumbui segi, beghi paspas otiwo kin te quan nganye yumbui. 26Nungoqiwapi te wuqond. Ni mir ri righe segi, di ni mirriteri mir baj pe ruwo ris segi. Pudi nungoqinuyi wam nas kin ni mir bag namb. Pudi wapi niyumbui segi, nungoqi quan nganye yumbui. 27Dinungoqi yumbo ren nei wumbiny kin te ninggwas chiraq tuqui segi.

28 “Di nungoqi pughe kin ningg chongo ninggyivany ware? Nungoqi sare bori kis ur ur kin tewuqond. Ni yembe rind segi, di nikinne chongoyembe rindiny segi. 29 Pudi nge nungoqi simbeguduq, asi king Solomon ni chongo ur yuwon

Page 12: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 6:30 9 Matyu 7:18yuwon kin buagi te nare righe, pudi ni chongoquan nganye yuwon segi. Sare bori kis ur ur kinte ni quan nganye yuwon rind. 30 Muq nyungobuagi yeru kin te prangi wute mandi, di mawo, diwase pememare riwo namb. Nyungo ren kin Godni chongo neny ye. Nungoqi wute God oghinenei wumbig segi kin! Ni nungoqi chongo neuqye. 31 Pugri bu nungoqi yumbo ren kin ninggyivany ware di wari, ‘Beghi muainde mir pateripe, di muainde wuye patekui pe?’ Di wari, ‘Beghichongo pughe ye ei pare righe?’ Nungoqi pugripuq wand wayequ. 32 Juda segi kin ni te kinningg nei kumomamb. Pudi nungoqi te kin ninggnei kumo wamb wayequ, te pugri nungoqi nuyiwam nas kin ni nei namb nungoqi yumbo te neiwumbiny. 33Pudi muq nungoqi pugri ei puq wen.Nungoqi God ei weti nowi king ningg nas, di niningg yumbo ur tuquine kin te wateri, di God nioyi yumbo buagi aye oghi ye te nungoqi neuq.34 Pugri bu nungoqi yumbo prangi kin te ninggyivany ware wayequ. Yumbo prangi kin te riseye. Nginy iri kin mai te nginy te kin maine.”

7Wute yumbo ur brequ rind kin te ningg simbe

wundiny wayequLuk 6:37-42

1 Di Jisas mune nari, “Wute aye ni yumbour brequ te wundony di brequ puq wundinywayequ, eti God oyi nungoqi brequ puq nunduq.2Nungoqi wute yumbo ur brequ rind kin te ninggpughe gri simbe wundiny kin te otiwo God nun-goqi mune pugrine simbe nunduq, di nungoqiwute aye yumbo pughe gri pu weny ye te kinpugrine ei God nungoqi oyi neuq ye. 3 Pughe kinningg nu yumbo tinanji nimand nde rar pe yequkin te muq gudoq, pudi nyumo bidi yumbui nunon rar pe yequ kin te gudoq segi? 4Nyumo bidiyumbui nunde rar pe yequ, tedi pughe kin ninggnu non nimand ningg kuari, ‘Nu yeru, nge tinanjiwoju nunde rar pe yequ kin te kitaw wi?’ 5 Nuwuti nei tevi kin! Nyumo bidi nu non nde rarpe yequ kin te taqwi pre, ei nu oghine rar ghat,muqdi tinanji woju nimand nde rar pe yequ kinte taqwi.

6 “Nungoqi yumbo yuwon kin te nyombuiweny riq wayequ. Eti nyombui tene nungoqimune rutuqu. Di nungoqi mitani pu nde mewareruso wayequ. Eti ni nyinge ruwo.”

Wute tughe ni God pengu mindig tedi ni yumbonem

Luk 11:9-137 “Yumbo ningg pengu wand tedi wateri, meri

wutiny tedi wuqond, ngimrawu baq wand tedingim bi muauq. 8 Te pugri wute buagi yumboriteri ningg pengu rind kin te riteri ye, di wuteyumbo ruqond ningg meri ritiny kin te ruqondye, di wute rir ruso ningg ngimrawu pe baqmandkin te ngim bi muany ye.

9 “Pudi nungoqi kin iri nonyimi bret ninggpengu nindig, di ni kiyi wet iri neng ye bri?10Muqwo iri umo ningg kiyi pengu nindig, di kiyioyi ghati neng ye bri? Te tuqui segi. 11 Nungoqiwutaqu buagi brequ ye, pudi nungoqi yumbooghi ye wateri wo weny ye nei wamb. Pugri bunungoqi nei wamb, nuyi wam nas kin ni wutitughe ni pengu nindig, tedi ni yumbo oghi kinneng ye. 12 Yumbo ur buagi wute aye nungoqinde puq ren ningg wari kin pugrine ei nungoqimune ninde puq wen. Wand ven ni Moses ningglo di propet ni simbe mand kin wand puate anetuquine.”

Ngim wokuandiLuk 13:24

13 “Ngimrawu wokuandi te ningg ei nungoqiwar wo. Pudi ngimrawu wase pe opu kin te niyumbui nganye, di ngimmunequannganye yum-bui, pugri bu wute tende segine nyinge rire rusoye tuqui. Wute nganye buagi ni tende nyinge rireruso. 14Pudi wute ninge ni yuwon pu pas kin tiqepe tende ruso ningg, tedi ni ngimrawu wokuandipe opu ruso. Tiqe tende wute ruso kin ni buidkumo rip, wute ire irene ni tiqe tende ruso.”

Nyumo ire yi oghi kin di nyumo ire yi brequ kinwand

Luk 6:43-4515 Jisas ni mune simbe nand nari, “Propet

wandoqi kin te ningg ei yeng wawo yuwon. Ninyombui dabo kin sipsip chongo mirang wughekin pugri, di ni sipsip nde tumo mondo ei sipsipmat rise ningg. Ni mandi kin te nungoqi wuqondwute oghi, pudi ninde nei pe nungoqi puambmuauqwandi, ei unjemupuquningg. 16Ni yumbour pughe ye yembemindiny kin te wuqond di neiwamb wute oghi ye o wute wandoqi kin. Wutewain yi sare mundim pe riyi pu yeru map segi,di sanyi yi sare tubrege pe riyi pu yeru map segi.17 Nyumo oghi kin ni yi oghi ye rire, di nyumobrequ kin ni yi brequ ye rire. 18 Nyumo nyamkure kin pe nyumo yi brequ kin riyi tuqui segi, di

Page 13: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 7:19 10 Matyu 8:11nyumo brequ kuse kin pe mune pugrine nyumoyi yuwon kin riyi tuqui segi. 19 Nyumo buagi niyi yuwon kin riyi segi kin ni di mawo wase pememare riwo namb. 20Te kin pugrine nungoqi niyumbo ur brequ te wundom di nei wamb ni wuteGod nde pu nei matevi simbe mand kin segi.

21 “Eti nungoqi pugri nei wamb wari, nungoqinge yumbui puq wundigh kin te ninggne ei Godnde si nambu was tuqui, pudi te tuqui segi. Wutiiri ni nge wuyi wam nas kin ni nari kin yembete yembe nindiny, tedi ni God nde si nambu naskin tuqui. 22Otiwo God ni wute buagi ir nawo kintende puayi di wute nganye buagi ei nge ninggriri, ‘Yumbui, beghi nunde nyamb pe propet kinwand simbe bad, di nunde nyamb pe wute ququbrequ yemu kin puaq bidiny, di nunde nyamb pebeghi yumbo ur gre ye yembe bidiny.’ 23 Tendepuayi di nge ni pugri simbe gidiny, ‘Nge nungoqinei gubuq segi. Nungoqi kring wo, nungoqiyumbo ur brequ yembe wundiny ye.’ ”

Wute nei yuwon kin di nei brequ kinLuk 6:46-49

24 Jisas ni mune wand simbe nand, “Wute ngewand ven rutungu di nge kari kin pugrine puqren kin te ni wuti nei yuwon ye rise kin pugri.Wuti nei yuwon ye rise kin ni wuti iri wet yumbuipe tende baj yembe nindig kin pugri. 25 Wuyeyumbui wundi, wuye nime nase, di nyumurighiyumbui naghe, quan buagine rindi baj choch rip,pudi baj pombri no segi. Baj te kin wet yumbuitamu mas kin te baj rit nase, bu ni pombri nokin tuqui segi. 26 Pudi wuti iri ni nge ninggwand ven nutungu segi ye te ni wuti iri nei ghaberindig ye ni baj wuye jiji pene yembe nindig kinpugri. 27Wuyeyumbuiwundi, wuyenimenase, dinyumurighi yumbui naghe, quan buagine rindi dibaj te choch rip, tedi baj te pombri no naghe. Dibaj te quanene bi no naghe.”

28 Jisas niwand ven simbenandpre, wute buagini wand bei neny kin te ningg nei kumo rimb.29 Te pugri Jisas wand nand kin te nikin wuteMoses ningg lo wute bei meny kin ni wand mandkin pugri segi. Ni wand nand kin te wute rutungunei kumo rimb di riri wuti nen ni gre ane wandnand.

8Jisas wuti iri leprosi niraq kin sabi nindigMak 1:40-45; Luk 5:12-16

1 Jisas ni rand pe pu nati nandi, wute nganyebuagi nganye ninde dobu ruru. 2 Wuti iri numbrequ leprosi niraq kin Jisas nde rar ngimi nandi,sungomyugurenawo, yimbnaghe, di nari, “Yum-bui, nu nge ghav gudigh yawo kurew, tedi ngeghav ndigh di nge ghimbi mune oghi rise yetuqui.”* 3 Di Jisas si neq wundo nait nase nari,“Nge nu sabi guduw ye. Nu muqdi oghi ghas!” Dibrequne num leprosi te prene di mune oghi nas.4Muq ni simbe nindig nari, “Nu tungu! Nu wuteaye simbe ndiny wayequ, nu yo nunon ghimbi teprist nde bei ghand pre, diMoses ningg lo ni wutewand puaq mand ningg umo wase mande kin teningg wuri kin pugrine puq yen. Nu puq yen eiprist ni te muqond di mari te nganyene nu numoghi pre.”

Jisas yembe ye wuti iri num puaq nindigLuk 7:1-10

5 Jisas ni tiqe ire Kaperneam puq munduw kintende nar no, Rom kin ami mingg yumbui iri ninandi Jisas nuqoind, muq ni ghav nindig ninggpengu nindig nari, 6 “Yumbui, nge yembe ye wutiiri ni num gureg bu ni baj pene ruqo pu nase. Ningape riti di ni yuqo yumbui niraq.”

7Di Jisas ni oyi simbe nindig nari, “Nge ko, sabigidig ye.”

8 Pudi ami mingg yumbui ni Jisas oyi nindignari, “Yumbui, nge wuti oghi nganye segi, pugribu nu ngende baj pe ghandi wayequ. Nu wandnesimbe ghand, di nge yembe ye wuti te num oghi.9Nge nei gab nuwuti te sabi gudig tuqui. Te pugringe mune wuti nyamb kin iri nde si nambune kasye, di ami oyi nge nde si nambu mas. Pugri bunge ami iri simbe gidig kari, ‘Nu yo,’ di ni no; ayesimbe gidig kari, ‘Ghandi,’ di ni nandi; nge yembeye wuti ningg kari, ‘Nu yembe te yembe ndiny,’ dini yembe nindiny.”

10 Muq Jisas ni wand ven nutungu, ni nei quannganye puye nand, di wute ninde dobu ruru kinte simbe nindiny, “Nge nungoqi nganyene simbeguduq, nge Israel kin iri ni God pugri nganye neinimbig kin te nge guqoid segi.

11 “Nge nungoqi simbe guduq, wute nganyebuagi nginy nawi opu kin di nginy naghe noopu kin ei rindi, di Abraham, Aisak di Jekop ane

* 8:2: Num leprosi rire kin ni puqum rimb kin pugri. Ni wute aye ninde tumo rundo tuqui segi. Kinne ris. Di wute puqum rimb kinni God ningg baj pe ruso tuqui segi.

Page 14: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 8:12 11 Matyu 9:2God nde si nambu ris mir rind di chumbuai rind.12 Pudi wute asi God nde si nambu ris ningg napruso kin te muq ni dob reng bu ni bub nare rusoburpoq pe ris. Di sunyi tende ni quan nganye riridi sawo rit ki.”

13 Di Jisas ni ami mingg yumbui simbe nindignari, “Be yo. Nu nei guab nge wuti te sabi gidigoghi ye, tedi ni segine oghi ye.” Di tende puayineami mingg yumbui ni yembe ye wuti opu oghinase pre.

Jisas wute nganye buagi sabi nindinyMak 1:29-34; Luk 4:38-41

14 Jisas ni Pita nde baj pe nar no, di Pita ni kinegang ede pe ruqo pu wuse nundoq, ni num kurewbu ni ghimbi sungue rupuw. 15Di Jisas ni si nituwkuse, di num opu prene. Di ni wes wiyo, Jisas mirweng.

16Tende yuramwute nganye buagi ququ brequninde yemu kin te Jisas nde mare mandi. Di Jisasni nari, ququ brequ te wute te si mare. Di ninum kin buagi te sabi nindiny oghi. 17Ni puq nenkin te propet iri Aisaia puq mindig kin ni asi puqnand kin ane tuquine. Ni pugri puq nand nari,“Nikinne beghi num nitang ruwi di puaq nandruso pre.” [Ais 53:4]

Jisas wute ninde maru kin te ningg wand nandLuk 9:57-62

18 Jisas ni nuqond wute buagi ninde quir quarrindig pu yeru, di ni nikin wute te simbe nindimnari, “Be wandi, wuye ngamo pe opu gri po.”19Wuti iri ni lo wute bei neny kin ni nandi, Jisasningg nari, “Tisa, nge nu ane po ye. Nu muaindeopu kuo te nge ane po ye.” 20 Di Jisas oyi nandnari, “Nyombui dabo kin nikin rise kin sunyiyeru, di wapi nikin rise kin nyuw yeru. Pudi nge,wuti God nde pu gadi wuti nganye kas kin, ngekase kin sunyi segi.”

21 Jisas nikin wuti aye iri ni Jisas simbe nindignari, “Yumbui, nge nunde karu ye. Pudi nu ngiqghand ei nge ko wuyi yeng guag pu kas, otiwonati ngamo kowi pre muqdi gadi nu ane po.” 22DiJisas nari, “Wute Yumbui nei mimbig segi kin niwute mati pre kin pugri. Ni ei mo wute mati kinte mawo yemu. Nu nge nde ghawi.”

Jisas ni nari nyumurighi di wuye seme gub kin tepre

Mak 4:35-41; Luk 8:22-2523 Muq Jisas ni at pe newo no, di ni nikin

wute anene mo. 24Ni mo mo wuye ngamo mingi

nyumurighi yumbui naghe, di wuye quan semegub, at pe kuyo kughe. Pudi Jisas ni ruqomingi nopu yenu.† 25 Di Jisas nikin wute mondo, ni buraqmindig mari, “Yumbui, beghi ghav ndug! Beghipati yamb tumo!”

26 Ni oyi nindim nari, “Nungoqi God musoqnenei wumbig kin, nungoqi pughe kin ningg quannganye wune wamb?” Muq ni nes newo nyu-murighi di wuye ane segi puq nindiny, di ni opuprene. 27 Di nikin wute te muqond, di nei kumomamb, di ni kin kin pengu mand, “Wuti nen nipughe gib namb ye? Nyumurighi di wuye ane niwand simbe nand kin te irepene rutungu!”

Jisas wute ququ brequ ane kin ququ brequ puaqnindim

Mak 5:1-20; Luk 8:26-3928 Jisas ni no gherim Galili opu Gadaramingg qi

pe no nar. Di wute temi ququ brequ ninde ghimbipe yemu kin mandi, Jisas muqoind. Ni temi wutemati mawo yemu kin sunyi pe pu mandi. Nitemi quan nganye jebo mand, pugri bu wute ningim tende ruso segi. 29 Ni quan kumone mari,“Nu God ningg wo, nu beghi pughe sin gueguningg bu guadi? Ngeri segine nu guadi kin ren nubeghi brequ gudug ningg bu guadi?” 30 Muq tepu musoqne kring rundo te pu quan ni tende mirrind rind yeru. 31Ququ brequ ni Jisas quan pengumindig mari, “Nu beghi puaq ndumu ningg, atebeghi rar ndomu bodo pu buagi tende par po.”

32 Jisas ni ququ brequ te simbe nindim nari,“Nungoqi wo.” Muq ququ brequ wute temi te simare, di mo pu buagi tende mar mo. Pu buagi teni quan vig rimb ruso, rand wari pe righe ruso,wuye ngamo pe ir righe, wuye riq di riti.

33 Wute pu yeng muany ye ni te muqond,mes mewo, wu mase mo. Ni mo, tiqe yumbuipe yumbo pughe ni muqond kin te wute simbemindiny. Di ni wute temi ququ brequ ninde yemukin te yumbo ninde puq ren kin te wute simbemindiny. 34 Di wute buagi tiqe te kin ni Jisas nderindi. Ni rindi Jisas ruqoind ei ni simbe rindig dini qi te si niraq ei opu gri mune nandi.

9Jisas wuti iri quangi rind kin sabi nindigMak 2:1-12; Luk 5:17-26

1 Jisas ni at pe newo no, di nikin wute anewuyengamomisiq opugri nikinnde tiqe pemunemandi. 2Wute ninge ni wuti iri quangi rind kin te

† 8:24: Galili wuye ngamo ni quan nganye yumbui pugri bu seme wumb kin tuqui.

Page 15: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 9:3 12 Matyu 9:24meri mondo, ni sunyi pene ruqo pu nase. Ni neimamb Jisas wuti te sabi nindig ye di Jisas ni neite nundom pre, di ni wuti nyinge nare segi kin teningg nari, “Ngemand, nu umbo yuwon kuse. Nuyumbo ur brequ guad kin wand te puaq pre.”

3Wute ninge ni Moses ningg lo wute bei menykin ni Jisas ningg wand venmutungu di ni kin kinwand wand mare mari, “Wuti nen ni God wandbrequ nindig, te pugri ni God ningg sunyi natevi.”

4 Jisas ni nei te nundom pre, di ni nari, “Pughekin ningg nungoqi nei brequ ven nungoqi ndeumbo pe yevu? 5 Wand pughe ye puq gad tediwute riri te nganyene: Nge kari, ‘Nu yumbo urbrequ guad kin wand te puaq pre,’ o nge kari, ‘Nuyes yewo nyinge ghare yo’ puq gad di ni nyingenare kin wuqond di nei wamb kin tuqui? 6 Pudipuq ken ei nungoqi nei wamb te pugri wuti Godnde pu nandi wuti nganye nas ye ni qi pe ven ndeyumbo ur brequ kin wand puaq nand ye gre rise.”Muq ni wuti nyinge nare segi kin te ningg nari,“Nu yes yewo, nunon sunyi ghateri, ghare baj peyo.” 7 Di wuti te nes newo, nikin nde baj pe no.8Wute buagi ni te ruqond, di ni quan wune rimb,di ni God nyamb rindivi viyo. Te pugri ni gre quannganye wute neny.

Jisas ni Matyu ngam nirangMak 2:13-17; Luk 5:27-32

9 Jisas ni mune nyinge nare no, wuti iri Matyupuq mindig kin nuqoind, ni takis nateri ye baj penas. Di Jisas ni pugri simbe nindig nari, “Nu ngende ghawi.” Di Matyu ni nes newo Jisas nde naru.

10 Jisas ni Matyu nde baj pe mir nand nand nas,wute takis materi kin di wute yumbo ur brequrind kin nganye buagi Jisas di nikin wute anetende ris mir rind. 11 Parisi ninge ni te muqond,di ni Jisas ningg wute te pugri pengu mindim,“Pughe kin ningg nungoqi yumbui te ni wutetakis materi kin di wute yumbo ur brequ rind kinane mir rind?”

12 Jisas ni wand ven nutungu, ni pugri puqnand, “Wuti num gureg segi kin ni dokta nde notuqui segi, wuti num gureg kinne ei dokta nde no.13 Nungoqi wo, wand God ningg buk pe rise kinven wuqond, nei wamb.Nungoqi umo wambui riti nge wegh kin te nge

yambu kari. Nungoqi wute yawo wutonykin te nge yawo kare righe.” [Hos 6:6]

Di Jisas mune nari, “Te kin pugrine nge wuteyumbo ur tuquine puq ren yene kateri ningg gadisegi, pudi wute yumbo ur brequ rind rind ris yeni ningg bu gadi.”

Ni mir uny yemu kin te ningg Jisas pengu mindigMak 2:18-22; Luk 5:33-39

14 Tende puayi Jon wute wuye nap ye ni ninggwutemandi Jisas muqoind di pengumindigmari,“Pughe gri ate beghi Parisi ane pripri mir unyyembu, pudi nu ningg wute te mir uny yemusegi?”

15 Jisas ni oyi nindim nari, “Wuti iri ngam noninggmir yembemindiny di kimand ngamnirammandi ane mir mand. Di ni ane mir mand mandmasne kin tende puayi ni kimand te mir unyyemu tuqui segi. Pudi otiwo wute ninge mandiwuti ngam no kin mitanyi mo ye ngeri te rindiye. Di tende puayi ei ni yivany mare di miruny yemu. 16 Wuti iri ni chongo bidi urupui irenitaqwi, chongo wuri ire bir wus kin pe nuaqwuso rang nimbiq tuqui segi. Ni pugri puq nen,tedi otiwo ni wuye nipiq di chongo bidi urupuikin te wute rundo, di asi kin te mune bir wus digawo quan nganye yumbui wuse. 17 Di wuti irini wain urupui meme chongo yabe kin pe nowinaghe segi. Ni pugri puq nen, tedi wain urupui teyindingi di meme chongo yabe kin te bir nuaq dimeme chongo te bir wus di wain dabo no. Pugribu wain urupui te meme chongo urupui pene eimawo maghe di ni yuwon pu ris.”

Jisas ni Jairus ninggwowuti premunenindiqiwiyoMak 5:21-43; Luk 8:40-56

18 Jisas ni wand te simbe nand nandne yenu,Judamingg yumbui iri ninde nandi. Ni nandi Jisasnde tumone sungomyu gure nawo yimb naghe, dinari, “Ngewonyumbuegmuq tenewuti pre. Pudinu ghandi si yew kuyo ei te ni mune wes wiyo.”

19 Di Jisas ni nes newo Juda mingg yumbui tetemi mo, di Jisas nikin wute te anene mo. 20-21Diwute ire ni uny chiraq yequ ruso ber 12-pela puruso. Nyumbueg te ni Jisas nde dobu gri wuwi, ninikin nei pe pugri puq wund, “Nge ni chongonekiting rise, tedi nge oghi.” Nikin nei pe pugri puqwund, ni Jisas ni chongo cheq te wuting wuse.

22 Jisas ni dobu gri rar nat ni nundoq di nari,“Nge wo, nu nonne nei guab kuari nu nge chongokuat rise di nu oghi ye puq guad kin te ninggbu nu oghi. Nu umbo yuwon pu kuse di yo,wand nunde rise kin te muq prene.” Muq tendepuayine nyumbueg te mune oghi wuse.

23 Muq Jisas ni no Juda mingg yumbui nindebaj pe nar no, wute quanji rind rind ris. Quayini pereru piq muqond di wute buagi ni quanriri ange nyuw rip, 24 di ni nari, “Nungoqi quanbuagine dabowarwo! Nyumbuegwo tewuti segi,

Page 16: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 9:25 13 Matyu 10:14ni ruqo wuse!” Di wute buagi ni wur ring. 25 Pudini wute buagi tiqi nundony rir ruso pu dabo yeru.Jisas ni nar no, nyumbueg wo wuse kin sunyi pe,ni si nituw kuse, di ni mune wes wiyo. 26 Jisas nipugri puqnenkinwand tene vir ir viso tiqemanyitende opu yeru kin te rutungu.

Jisas wute rar brequ kin te sabi nindim oghi27 Jisas ni tiqe te si niraq di nyinge nare no.

Wute temi rar chukoq kin dobu maru mari, “NuDevit ningg kuqo ate beghi temu yawo tongu.”28 Ni baj pe nar no, muq wute rar chukoq kin teJisas nde mandi, di Jisas ni mingg nari, “Nungoqinei wamb ye nge sabi guduq oghi ye tuqui bri?”

Ni oyi mand, “Yumbui, nu tuqui.”29 Muq Jisas ni si ninde rar pe nem kuyo nari,

“Nungoqi tequ neiwambye nge sabi guduq tuqui,pugri bu nungoqi rarwat.” 30Di ni rarmat yumbomuqond. Di Jisas ni wand gre ye ni temi simbenindim nari, “Nungoqi tequ wand ven wute ayesimbe wundiny wayequ.” 31 Pudi ni temi mo,Jisas ni yembe yuwon nand kin te wute buagi tiqemanyi tende opu yeru kin te simbe mindiny.

32Wute temi temomone,muqwute ningewutiiri wand nand segi kin te ritanyi Jisas nde rindi,ququ brequ ninde yenu. 33 Pudi Jisas ni ququbrequ te puaq nindig. Wuti tewand nand, di wutenei kumo rimb riri, “Beghi asi yumbo ur ren kinIsrael ven nde buqod segi.”

34 Pudi Parisi ni mari, “Wuti nen ni ququ brequmingg yumbui ni ningg gre pe ququ brequ puaqnand mo.”

Jisas ni wute yawo nitony35 Jisas ni tiqe buagi tende yeru kin tende nar

nar no. Ni God yumbui nyamb mirang kin baj petende yenuwand yuwon ye bei neny. Di wute Godnde si nambu ris kin te kin wand bir nuany. Di niwute buagi num isis kin te ane sabi nindiny. 36Dini wute buagi te nuqond di ni quan nganye yawonitony. Te ni yivany rire di bir kin kin ris, sipsipkin pugri wuti yeng nuany kin segi. 37Muq Jisasnikin wute ningg nari, “Wuny mbe mir nganyebuagi nguan pre, pudi wute mir te materi kinquan segi. 38 Pugri bu nungoqi wuny kiyi penguwundig ei ni yembe ye wute aye tiqi nundom momir te mitangri meng rir.”

10Jisas aposel 12-pela pu ir nawo di tiqi nundom moMak 3:13-19; Luk 6:12-16

1 Jisas nikinwute 12-pela pu te narimandi, di nigre nem ei ni wute ninge ququ brequ ninde yemukin te puaqmindiny di num isis kureny kin te sabimindiny oghi. 2Aposel 12-pela ni nyamb taq ren:ye nawo kin Saimon ni nyamb ire Pita puq nindig,ni kiqamAndru temi; di Jems, Sebedi ninggwo, dini kiqam Jon. 3 Di Pilip, di Bartolomyu di Tomasdi Matyu, ni takis nateri kin; Jems ni Alpius ninggwo, di Tadius. 4Saimon ni Selot ninggwute tit kiniri,* di Judas Iskariot, wuti Jisas veri nde si pe ninondo kin te.

Jisas nikin wute 12-pela pu nap mo di tiqi nundommo

Mak 6:7-13; Luk 9:1-65 Jisas nikin wute 12-pela pu men tiqi nundom

mo, ni wand pugri yeri nindim, “Nungoqi wokin wute Juda segi kin pe tende wo wayequ. Dinungoqi Samaria nde tiqe pe wo wayequ. 6 Pudinungoqi wo kin Israel mingg sipsip ir ruso prekin te ei meri wutiny. 7 Nungoqi wo wand pugripuq wundiny, ‘Wute God nde si nambu ris kin tekin ngeri tumo rind pre.’ 8Nungoqi wo, num kinsabi wundiny oghi, wute riti kin te mune wundiririwo, wute leprosi riraq kin ghimbi sabi wundinyoghi, di wute ququ brequ ninde yemu kin te puaqwundiny. Nungoqi gre ren wong wand seginewateri, pugri bu nungoqi ni sabi wundiny kin teni wong runduq wayequ. 9 Nungoqi wo kin gol,silva, di wet bidi te ninge hanpaus pe rise warewo wayequ. 10 Nungoqi wo kin quongi tami teware wo wayequ. Di nungoqi chongo aye wareo su ware o botu ware wayequ. Wuti ni yembenindiny, tedi ni oyi ni ghav rindig mir reng.

11 “Muq wo, tiqe yumbui o tiqe woju pe wo, tenungoqi rar wat yuwon, wuti pughe ye ni wutiyuwon kin, nungoqi wuti te ane was ruso rusootiwo nungoqi aye pe wo ningg muqdi tiqe te siwuraq. 12 Pudi nungoqi baj ire pe war wo ningg,tedi nungoqi wute baj te kin simbewundinywari,‘God nungoqi yuwon nuauq.’ 13 Wute baj te kinni yuwon kin, ate nungoqi wand yuwon ye teninde si wurany. Pudi ni wute yuwon kin segi,ate nungoqi wand yuwon ye te mune nungoqinde vindi. 14 Di wute tiqe te kin nungoqi mitaquwowi segi, di ni nungoqi wand mutungu yambumari, ate nungoqi baj te si ware o tiqe te si wuraq

* 10:4: Selot: Wute men ni kantri Rom nde si nambu mas yambu mari bu ane mege.

Page 17: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 10:15 14 Matyu 10:38ningg di nungoqi nyinge pe kin qusuqu te buraqwand. 15 Nge nungoqi nganyene simbe guduq,God ni wute ir nawo kin tende puayi mai Sodomdi Gomora ane riraq kin te ni ane tuqui segi, tiqewen kin mai ni mune quan nganye.”

Jisas nikin wute simbe nindim otiwo wute ni mairem ye

Mak 13:9-13; Luk 21:12-1916 “Nungoqi wutungu! Nge nungoqi tiqi gu-

doqu wo kin te sipsip kin pugri nyombui dabo yemingiwo. Pugri bunungoqiwo kin ghati niwaghiwaghine ruso kin pugri nungoqi otinde nei wambwambwo. Di wapi mabri mingg yumbo ur yuwonye te kin pugri wute ker wany segi. 17 Nungoqiwute ningg nei wamb wamb otiwo ni nungoqimutuqu wase di mitaqu kot pe mo, di nungoqiGod yumbui nyamb mirang kin baj pe tendemumbuequ. 18 Nungoqi nge ningg wute pugribu nungoqi mitaqu mo gavman nde si pe mequwondo di king nde si pe mequ wondo. Nungoqipuq meuq tedi God ni wand yuwon ye te ni simbewundim di Juda segi kin te mune ane rutungu.19Nungoqi mitaqu kot pe wo kin tende puayi etinungoqi nei kumo wamb wari, ‘Nge wand pugheye bri simbe gad, o nge pughe gri ni wand oyigidim?’ Otiwo tende puayi Yumbui nungoqi neineuq di nungoqi simbewand. 20Wand te nungoqisimbewand kin te nungoqi te segi. Wand te QuquYuwon Ye ni nuyi nde pu nandi nunde mim pesimbe nand.

21 “Wute ninge nikin kise God neimimbig bu nimitami kot pemodi nimimati, di kiyi ningeniwomune pugrine puq meny. Di wo ninge ngawu grerind kin ni kiyi kumo kot pe ritari ruso mambuiriti. 22 Nungoqi nge ning wute pugri bu wutebuagi nungoqi yambu rireuq. Pudi wute tugheni gre rind ris ruso ruso qi wen pre kin tendepuayi, tedi God ni nateri ye. 23 Tiqe ire te kinwute nungoqi unje mupuqu mai isis meuq, tedinungoqi wu wase tiqe aye pe wo. Nge nganyenesimbe guduq, nungoqi Israel mingg tiqe buagitendewowar ir omowawo segine diwuti Godndepu nandi wuti nganye nas kin ni mune nandi.

24 “Wokuandi nikin tisa nde ni yumbui ninggris tuqui segi, di wute yembe ye nikin yumbuitende ni oyi yumbui ninggmas tuqui segi. 25Pudiwokuandi nikin tisa ane tiq tiqne ris tedi tuqui, diwute yembe ye nikin yumbui te ane tiq tiqnemastedi tuqui. Ni baj kiyi nyamb brequ mindig, mari,‘Belsebul’ puq mindig, tedi wute ninde baj pe riskin quan nganye nyamb brequ mindiny.”

Jisas ni nari nungoqi God ningg ei wune wambLuk 12:1-7

26 Jisas ni mune pugri simbe nand, “Nungoqiwute yumbo ur brequmunduq kin te ningg wunewamb wayequ. Yumbo ninge muq imb pu risekin te otiwo bure ris raqene rise, di wand muqsuqo pu vise kin te otiwo wute buagi nei rimbye. 27Ngewand burpoq nungoqi simbe guduq kinte bogisumb muqdi simbe wand. Di nge nungoqiange pemisag kare kin te wewo wo baj wam yequwute simbe wundiny. 28Nungoqi wute ghimbinemamb riti pudi ni ququ mamb riti segi kin teningg wune wamb wayequ. Pudi nungoqi Godningg eiwunewamb, ni teri anenamb riti, ghimbinamb riti di ququ nate ruwi di wase pe menarerighe namb. 29 Nungoqi nei wamb, wute wapiwo temi wan toea pe wong mand. Di nungoqinuyi ni wapi wo te quan nganye sabi nindim.Pudi ni ngiq nand segi, tedi iri qi pe ir ni naghetuqui segi. 30Nungoqi nde ngawu pe God ni yu temanyi nand pre. 31Pugri bu nungoqi wune wambwayequ, nungoqi nuyi ni wapi wo yawo nitonypudi nungoqi mune quan nganye yawo nitouq.”

Beghi Jisas ningg wute puq bad kin minyuw patiwayequ

Luk 12:8-932 Jisas ni mune simbe nand nari, “Wuti tughe

ni wute simbe nindiny nari, ‘Nge Jisas ninggwuti,’ tedi nge mune nginy tu wam tende ngewuyi simbe gidig kari, ‘Wuti nen nge te.’ 33 Pudiwuti tughe ni wute simbe nindiny nari, ‘Nge Jisasningg wuti segi,’ tedi nge mune nginy tu wamtende nge wuyi simbe gidig kari, ‘Wuti nen ngete segi’.”

Wute ni Jisas quan nganye ei nei rimbigLuk 12:51-53; 14:26-27

34 Jisas ni mune simbe nand nari, “Eti nungoqinei wambwari ngemuq gadi kin yeng buagi qi pekin gure kawo ningg bu gadi. Nge yeng gure kawoningg gadi segi, nge bainat bu keri gadi. 35 Ngemuq gadi kin umbo ker mune pi res, ‘Quayi woni kiyi ker muam, di nyumbueg wo ni kumo kerruany, di nyumbueg ngam kin ni kine ker ruany.36Wute te nikin veri nganye te nikin wangone’.”[Mai 7:6]

37 “Wuti tughe ni kiyi o kumone yawo niranyrighe di nge segi, tedi ni nge ningg wuti kin pugrinas kin tuqui segi. Di wuti ni quayi wo o ninyumbuegwo tene yawo nirany righe di nge segi,tedi ni ngeninggwuti kin pugri nas kin tuqui segi.38 Di wuti iri ni kruse niraq ngende dobu nawi

Page 18: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 10:39 15 Matyu 11:19segi, tedi wuti te ni nge ningg wuti kin pugri naskin tuqui segi. 39Wuti tughe ni nge nei nimbighsegi nikin ghimbine nei nimbiny di nati, tedi ninas nas te kin nas tuqui segi. Pudi wuti tughenikin ghimbi nei nimbiny segi nge nei nimbighmuq nati, tedi ni nas nas te kin nas ye.

Wuti iri ni Jisas ningg wute te nate mowi kin wand40 “Wuti tughe ni nungoqi nitaqu wowi te nge

neti kowi, di wuti tughe nge neti kowi te wuti ngetiqi nundogh gadi kin te neti nowi. 41Wuti tugheni propet iri nuqoind di ni nari, ‘Wuti nen nipropet iri pugri bunge keti nowi,’ tedi yumboGodni propet nuam rise kin pugrine ni mune nateri.Wuti tughe ni wuti tuquine nas kin iri nuqoindnari, ‘Ni wuti yumbo ur tuquine puq nen pugri bunge keti nowi,’ tedi yumbo God ni wute yumbour tuquine puq ren ye nuany rise kin pugrineni mune nateri. 42 Di wuti iri nari ni nge ninggwute te ghav nindim muq ni uyi wuye natekuinge ningg wuti iri nyamb segi kin te neng, ngenganyene nungoqi simbe guduq, wuti yumbo urwokuandi nganye ren kin puq nen ye te ningg niyumbo God nuang rise kin te nateri ye.”

11Jonwutewuye nap ye nikinwute tiqi nundom Jisas

nde moLuk 7:18-35

1 Jisas nikin wute 12-pela pu wand ren simbenindim pre, muq ni sunyi te si nare di nyingenare, tiqe ningeGalili opu yeru kin tendenowandbei neny di bir nawo. 2Muq Jon wute wuye napye ni taq pu yenu kin tende puayi wute ningeni simbe mindig mari Kraist ni yumbo ur pugrinand. Pugri bu Jon nikin wute tiqi nundom Jisasndemo, 3di ni Jisas pengumindigmari, “Nubeghisimbe ndug, Jon ni nari nu, wuti God tiqi nundognandi puq nand kin tene bri guadi o beghi wutiaye bri ghimbi buag pu pas ye?”

4 Di Jisas ni oyi nindim nari, “Mune wo diyumbo yumbo buagi nungoqi non rar pe wuqonddi wute aye men simbe munduq wutungu kin teJon simbe wundig: 5 Wute rar chukoq kin te nimune rar bure rind, wute nyinge brequ kinmunenyinge rire, wute leprosi riraq kin te ghimbimune yuwon rind, wute ange ghave rimbiny kinmunene wand rutungu, wute riti kin mune resriwo, di wute yumbo segi kin te ni wand yuwonye bir muany rutungu. 6Wute nge yumbo yumbo

buagi puq ken ye te ruqond, pudi nge dob reghsegi kin wute te chumbuai rind.”

7 Jon nikin wute Jisas si meri ninggmuq Jisas niJon ninggwandwute buagi te simbe nindiny nari,“Nungoqi mongwuye di nyumo segi ye pe wo Jonwuqoind kin te ni kombu kin pugri nyumurighineri no nandi nandi bri yenu wuqoind? Te segi,Jon ni kombu kin pugri segi, ni gre pu yenu ye.8 Pudi te segi, tedi yumbo pughe kin wuqondyamb wo? Wuti iri chongo yuwon ye bri narerighe pu yenu bu wo wuqoind ningg? Te segi,wute ni chongo pugri ye mare righe kin ni kingningg baj pe mas ye. 9Nungoqi yumbo pughe kinwuqond yamb wo? Propet iri bri wuqoind ninggwo? Te nganyene, nge nungoqi simbe guduq, Jonni mune yumbui nganye, propet aye ni ane tuquisegi. 10Wuti nen ningg qa God nde buk pe pugriur mand, ‘Nge wuti iri nge ningg wand nare nokin te tiqi gudog ye nawo nu ngim sabi nunduw.’[Mal 3:1]

11 “Nge nganyene nungoqi simbe guduq, wutiiri qi pe ven nde kin Jon wute wuye nap kin ninde yumbui nas segi, Jon irine yumbui. PudiwuteGod nde si nambu ris kin tende wuti iri nyambsegi wokuandi kin pugri nas kin te ni oyi Jon ndeyumbui. 12 Jon wute wuye nap kin ni wand birnawo kin tende puayi pu rindimuq ven nde puayiGod ni king ningg nas di wute ninde si nambu riskin te quannganye gre rind diwute tende rir rusoningg quan nganye buid rip. 13 Propet buagi diMoses ningg lo ane ni wute God nde si nambu riskin ningg simbe mand. 14 Propet ni mari, ‘Elaijaei nandi.’ Nungoqi wand wutungu yawo kureuq,tedi nge nungoqi simbe guduq te Elaija segi, Jonningg bu puqmand. 15Wuti tughe ni nutungu kintuqui tedi ange nuaq ei wand ren nutungu.

16 “Nge yumbo pughe kin ningg ei wand gadei nungoqi muq ven nde puayi was kin te anetuquine? Nungoqi wokuandi kin pugri, ni rusotiqe moqi ris, wokuandi aye mune rindi muq nioyi oyiwand rind riri, 17 ‘Beghi pereru piq budouqei nungoqi nyingewawoninggpari, pudi nungoqinyinge wawo segi. Di beghi yivany kin yuwo pariei nungoqi quanji wand ningg pari, pudi nungoqiquanji wand segi.’

18 Te kin pugrine Jon nandi kin ni mir quannand segi, di ni wain ne segi, di wute mari ququbrequ ninde yenu. 19 Di nge, wuti God nde pugadi wuti nganye kas kin, nge gadi kin nge mirgad di wain ke di ni mari, ‘Nungoqi wuti nenwuqoind. Ni mir quan nand di wain quan ne, ni

Page 19: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 11:20 16 Matyu 12:10

wute takis materi kin di wute yumbo ur brequrind kin kimand.’ Beghi temu yumbo ur kin kinneyembe bidiny, pudi nungoqi temu ane yambuwurengu. Pudi God beghi nde yembe nand kin tebei rind ni nei te tuquine nganye.”

Tiqe ninge Jisas nei rimbig segiLuk 10:13-16

20 Tiqe ren kin wute Jisas ni yumbo ur gre yequan nganye yembe nindiny pudi ni te ruqonddi nei rire ritinde segi. Pugri bu Jisas ni tiqeren kin wute ker nuany. 21 Ni pugri puq nand,“Korasin kin wute, otiwo nungoqi mai yumbuinganyeware, di Betsaida kinwute, nungoqimunepugrine mai yumbui nganye ware ye. Te pugriwuti iri ni no tiqe brequ ye Tair di Saidon tendenge ningg yumbo ur gre ye nungoqi nde yembegidiny kin pugrine nimune tende yembe nindiny,tedi Tair di Saidon ane asine nei rire ritinde, nichongo bir bir kin rire righe ruso wase inyaprighe. 22 Pudi nungoqi nei ware witinde segi, pu-gri bu nge muq nungoqi simbe guduq, otiwo Godni wute buagi ir nawo kin tende puayi nungoqimai quan nganye wuraq. Tair di Saidon ane nimai tumo wone riraq. 23 Di nungoqi Kaperneamnungoqi nonnenyambwundivi viyo quannganyeyumbui vise ningg wari? Te segi. God ni meni-raqu mati kin tiqe pe wo. Te pugri wuti iri ni notiqe Sodom tende nge yumbo ur gre ye nungoqinde yembe gidiny kin pugrine ni mune tendeyembe nindiny, tedi Sodom ni yequne. 24 Pugribu nge nungoqi simbe guduq, otiwo God ni wuteir nawo kin tende puayi nungoqimai Sodom riraqkin pugri segi, nungoqi Kaperneam mai quannganye wuraq.”

Beghi Jisas nde bodo tedi beghi pas yawotuan kintuqui

Luk 10:21-2225 Tende puayi Jisas ni nari, “Wuyi, nu nginy tu

wam di qi anene kin yumbui. Nge nu chumbuaiguduw, te pugri nu wute quan nganye nei mambkin ni nu yumbo suqo kuram, di wute ningewokuandi nei rise kin tene nu bei gudim. 26 Tenganyewuyi nunonnei pene bupugri puq kuen.”

27 Di Jisas ni mune simbe nand nari, “Nge wuyini yumbo yumbo buagi nge negh. Di wuti irini wo te nei nimbig segi, pudi kiyi ni irine wote nei nimbig. Di wuti iri ni kiyi te nei nimbigsegi, pudi wo di wute ninge ni wo kiyi bei nenykin tene ni nei rimbig. 28 Nungoqi yumbo maikin ware ghimbi buid segi ate ngende wandi, tedi

nungoqi was yawotuan kin sunyi kew kin tuqui.29 Nungoqi nyumo bog bulmakau nde gibe pemirany righe ei ni yumbo qo rimb rire ruso ye tenei wumbiny. Bulmakau ni wute nde si nambuyeru di ni yumbo qo rimb rire ruso. Nungoqi tekin pugrine nge ningg wand wutungu di nge ndesi nambu yequ. Nge yumbo ur oghi ye yembegidiny di nge ningne nyamb gidivi viyo segi, diyumbo te nungoqi nde mai riwo segi, di nungoqiwas yawotuan kin tuqui. 30 Nyumo bog ngenungoqi nde gibe pe kirauq righe kin te nungoqiware kin tuqui, di yumbonge keuq kin temai riwosegi, nungoqi ware kin tuqui.”

12Jisas nari ni Sabat kin puateMak 2:23-28; Luk 6:1-5

1 Nginy iri Sabat kin tende puayine Jisas nikinwute ane wit wunymingi tende nyinge mare mo.Jisas nikin wute mir kurem, di wit yi ninge mapme. 2 Muq Parisi ni te muqond, ni Jisas ninggmari, “Muq nginy nen te Sabat kin nginy, pudi nuwute ni wit yi mapme. Lo ni beghi yembe bad kinte ningg segi puq wund.”

3 Di Jisas oyi nindim nari, “Devit nikin wuteane mo mo mir kurem di pughe sin men kin tenungoqi buk pe wuqond segi bri? 4Ni God ninggbaj pe nar no, bret God meng ningg mawo riskin te nare nandi, nikin wute ane me. Bret renpristne di me ye, wute aye me kin te lo segi puqwund. 5Nungoqi Moses ningg lo buk te wundoqsegi bri? Ni nari prist ni God ningg baj pe yembemand ye nginy Sabat te ningg ni segine yembemand, pudi ni te kin ningg unje map segi. 6 Ngenungoqi simbe guduq, God ningg baj ni yumbui,pudi wuti iri ni mune quan nganye yumbui kinmuq nen yenu. 7 God ningg buk wuri, ‘Nungoqiumowambui riti ngewegh kin te nge yambu kari.Nungoqi wute yawo wutony kin te nge yawo karerighe.’ [Hos 6:6]Nungoqi wand puate ven kin ei nei wamb, tediwute aye unje rip segi kin te mai weny segi. 8 Tepugri wuti God nde pu nandi wuti nganye nas kinni Sabat kin puate.”

Jisas ni wuti iri si kuti kin te sabi nindig oghiMak 3:1-6; Luk 6:6-11

9 Jisas ni sunyi te si nare di nyinge nare no, nimingg God yumbui nyamb mirang kin baj pe narno. 10Tende puayi wuti iri si kuti kin ni tende nas.Wute ninge ni Jisas kotimmaind ningg ngimmeri

Page 20: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 12:11 17 Matyu 12:32mand bu ni mandi pu tende mas, ni Jisas pengumindig mari, “Moses ningg lo pughe puq wund,beghi wute num ye nginy Sabat kin tende puayisabi bidiny ye o segi ye?”

11 Jisas ni oyi nindim, “Pudi nungoqi kin irisipsip ire yequ pu di nginy Sabat kin tende puayisipsip te ngamo pe ir wughe, tedi ni pughe sinnen? Ni nitiq wuse qo nimbiq wuwi wundisegi bri? 12 Pudi wutamu sipsip ane tuqui segi,wutamu quan nganye yumbui. Pugri bu beghilo puq wund nginy Sabat kin te ningg wute ghavbidiny tuqui.” 13Muq ni wuti si kuti kin te simbenindig, “Nu si tuqu kuso.” Di ni si nituqu kuso,muq ni si mune oghi, si yuwon kin opu gri kusekin pugrine ire te mune oghi kuse. 14 Pudi Parisini God yumbui nyamb mirang kin baj te si miraqmo aye pe mo mas, di Jisas mi nati ningg wandwand mare.

Jisas ni God ningg yembe ye wuti iri15 Tende puayine Jisas ni nei namb Parisi ni

yumbo ur ninge yembe mindiny ningg, pugri buni tiqe te si niraq, di wute buagi ninde dobu ruru.Wute buagi num kureny kin te ni sabi nindinyoghi, 16 di ni segi puq nindiny ei ni God ningg wote kin ningg wute aye simbe rindiny segi. 17 Niyumbo ur puq nen kin te propet iri Aisaia puqmindig kin nindemimpe God simbe nand kin anetuquine. Ni pugri puq nand:18 “Wuti nen ni nge ningg yembe ye iri, nge

ni si gubog, ni irine nge ni yawo giragrighe, di nge umbo ni ningg quan nganyechumbuai gud. Nge ningg ququ nindekowi nas, di ni ngewute tuquine puq kenyye te ningg Juda segi kin simbe nindiny.19 Ni ker nawo segi, di quan kumo narisegi, di ni ngimnenowand kumonand kinte wute rutungu segi. 20 Ni taqme nuqute paqe nowi segi, di ni lam ire wel omokin te awu nindiq segi. Ni pugrine yembeyembene yenu ruso ruso, otiwo nge wutetuquine puq keny kin wute buagi ruqondnei rimb. 21 Di ninde nyamb pe Juda segikin buagi ni te ruqond di ni ghimbi ruang,ni nandi di ni ghav nindiny.” [Ais 42:1-4]

Ni mari Jisas ni Satan ningg gre pe yembe nandMak 3:20-30; Luk 11:14-23; 12:10

22 Tende puayi wute ninge ni wuti iri mitanyiJisas nde mandi. Wuti nen ququ brequ nindeyenu, bu ni rar chukoq di wand nand segi. Jisas

ni wuti te sabi nindig, pugri bu ni wand nand dirar bure nindiq, rar nat. 23 Wute buagi ni Jisasyumbo ur yembe nindiny kin te ruqond, di ni neikumo rimb. Ni kin kin pengu rind, “Wuti nen nebri Devit ningg kuqo?”*

24 Tende puayine Parisi ni wand ven mutungu,di ni oyi mand mari, “Wuti nen ni ququ brequmingg yumbui, Belsebul puq bidig kin, ni greneng bu ni ququ brequ puaq nand ye tuqui.”25 Jisas ni nei te nundom, di ni pugri puq nindimnari, “Kantri ire kin wute ni bir mawo kin kinmege, tedi kantri te oghine yembe wund tuquisegi, ir wughe ye. Di wuti iri ngam wo ane birruwo di priprine riri riri, tedi ane ruwo gudotuqui segi, kin kin yeru. Muq tiqe ire o wute bajire pe kin ni bir ruwo opu opu yeru rege, tedi tiqeo wute baj ire kin rikur segi, ni bir kin kin yeru.26Te kin pugrine Satan ni nikin ququne ququ ayepuaq mand mo, tedi ququ buagi ninde si nambumas kinni bir kin kinmo, di gre puyemukin tuquisegi. 27Nungoqi wari nge Belsebul nde gre pe buququ brequ puaq gad. Pugri bu nge puq gad, ngeBelsebul nde gre pe ququ brequ puaq gad, tedinungoqi non wute tughe nde gre pe ququ brequpuaqmand? Nungoqi non wute tene bei munduqnungoqi unje wap. 28 Pudi nge God ningg Ququnde gre pe ququ brequ puaq gad, tedi nungoqinei wamb wute God nde si nambu ris ye ngeri tenungoqi nde rindi pre.

29 “Wuti iri ni wuti aye iri gre quan rise kin nibaj bir nuang nar no yumbo nateri tuqui segi. Niwuti gre quan rise kin te taq naimb pre, tedi ni bajbir nawo nar no yumbo sir nateri.

30 Wuti iri ni nge wuti segi, tedi ni nge verikin pugri. Wuti nge ghav nindigh di sipsip pirursegi kin wuti te ni oyi sipsip bub nare ruso ye.31Yumbo ur pugri ye te ningg nge nungoqi simbeguduq, wute yumbo ur brequ mand di wandbrequmand kin wand te puaq ye tuqui. Pudi wutiiri Ququ Yuwon Yewand brequ nindig ye ni wandte puaq segi ye. 32Wuti tughe ni wuti God nde punandi wuti nganye nas kin te wand brequ nindig,te kin wand God puaq nand ye tuqui. Pudi wutitughe ni Ququ Yuwon Ye wand brequ nindig, teGod ni te kin wand puaq nindig segi ye. Otiwopudi mune tuqui segine.”

Nyumo yi oghi ye di nyumo yi brequ kinLuk 6:43-45

* 12:23: Ni Devit ningg kuqo puq mand kin te ni Kraist ningg mari.

Page 21: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 12:33 18 Matyu 13:833 Jisas ni mune simbe nand nari, “Nyumo

oghi kin te ni yi oghi ye rire. Di nyumo brequkin te ni yi brequ ye rire, nyumo yi te wuqonddi nungoqi nei wamb ni nyumo oghi o brequ.34 Parisi, nungoqi ghati sindiyu wo. Nungoqiwutaqu brequ, tedi pughe gri ei wand oghi yewand? Wuti te ni nei isis umbo pe vise kin tebu mim wand vind. 35Wute yuwon kin ni nei isisyuwon kin rise, bu ni yumbo ur yuwon ye yemberindiny. Pudi wute brequ kin ni nei isis brequ kinrise bu ni yumbo ur brequ ye te yembe rindiny.36 Pudi nge nungoqi simbe guduq, God ni wuteir nawo kin tende puayi wute buagi ni ruso Godsimbe rindig pughe kin ningg ni wand isis te kinrind. 37 Nungoqi non wand tende pene ei Godnungoqi ir nuaqu, nungoqi wutaqu tuquine waskin o nungoqi wutaqu brequ.”

Wute ninge yumbo ur gre ye muqond ningg mariMak 8:11-13; Luk 11:29-32

38Muqwute Moses ningg lo wute bei meny kindi Parisi ane Jisas pengumindigmari, “Tisa, beghipari nu yumbo ur gre ye ire yembe nduw, ei beghibudoq.”

39 Di ni oyi nand nari, “Nungoqi wute muqren nde puayi kin nungoqi wute brequ, di Godnei wumbig segi. Nge yumbo gre ye yembegidiny wuqond ningg wari bri? Nge segi puq gad.Yumbo gre ye propet iri Jona puq mindig kin nibei nand pre. 40 Jona yabe chuqo ni wuye umoyumbui umbo wabe nar nase nginy temi ire pubur tengi ire pu. Te kin pugrine otiwo wuti Godnde pu nandi wuti nganye nas kin ni qi gawo penase nginy temi ire pu di bur tengi ire pu. 41Godni wute ir nawo kin tende puayi Ninive kin wuteni res riwo di God nde rar pe simbe rind ye. Nisimbe rind kin te nungoqi wutaqu muq ren ndepuayi yumbo ur brequ wand kin te simbe rind.Te pugri ni Jona wand bir nawo kin te rutungu dini nei rire ritinde. Di nge nungoqi simbe guduq,wuti iri Jona nde quan nganye yumbui kin nennas. Pudi nungoqi ni ningg wand te wutungusegi.

42 “Otiwo God ni wute buagi ir nawo kin tendepuayi di Kwin Siba opu kin ni wes wiyo di nun-goqi yumbo ur brequ muq ven nde puayi yembewundiny kin te simbe wund. Te pugri ni qicheq pe pu wundi King Solomon ni nei oghi yesimbe nand kin te wutungu ningg. Pudi ngenungoqi simbe guduq, wuti iri Solomon nde niquan nganye yumbui kin nen nas, di nungoqi niningg wand wutungu segi.”

Ququ brequ mune wuti nde nandiLuk 11:24-26

43 Jisas ni mune simbe nand nari, “Ququ brequni wuti iri si neri, ni no wuye di nyumo segi yepe tende no nas yawotuan kin sunyi meri nat,pudi ni sunyi ire nuqond segi, 44 tedi ni nari, ‘Ngemune baj asi kas kin pe tende ko.’ Di ni munenandi nuqond baj pe te wutemas segi, baj burengmaip, di yumbo sabi mindiny. 45Muq ququ brequasi nas yumbo ur brequ musoqne nand kin te nimune no, ququ brequ aye 7-pela pu mune nitaminandi, ni quan nganye yumbo ur brequ mand ye,di ni nitami nar no tendemas. Wuti nen asi brequnase, pudi muq ni quan nganye brequ nase. Tekin pugrine muq ven nde puayi wute ni yumbour brequ rind kin ane tuquine.”

Jisas kumo di kiqam ninde rindiMak 3:31-35; Luk 8:19-21

46 Jisas ni wute buagi te wand simbe nindinynindinyne yenu, ni kumo di kiqam ane rindi pudabo yeru, ni ghimbi ruang nandi ei ane wandningg. 47Wuti iri ni simbe nindig nari, “Nu numoniqam ane rindi pu dabo te yeru, ni nu ane wandningg bu pengu rind.”

48 Jisas oyi nand nari, “Wute tughe nge moyudi wute tughe nge qam?” 49 Di nikin wute te sinumbony muq nari, “Wute ren nge moyu di ngeqam. 50 Te pugri wute tughe nge wuyi wam naskin nari kin pugri puq ren ye ni nge qam di ngenyumbu di nge moyu.”

13Wuti iri wit yi wuny mbe puraq nand kin kopuqu

wandMak 4:1-9; Luk 8:4-8

1 Nginy te ningg Jisas ni baj te si nare, di nino Galili wuye ngamo qunambe nas. 2 Ni naswand bir nawo kin pe tende bot ire yequ. Di wutenganye buagi nganye rundo rikur ni quir quarrindig, pugri bu ni bot pe newo no nas, di wutebuagi ni dabo jiji pe yeru, muq ni wand simbenand. 3 Muq ni wand nganye buagi te kopuquwand pene simbe nindiny nari, “Wuti iri nikinwuny mbe no di wit yi puraq nand. 4 Ni puraqnand nand di wit yi ninge ngimne ir ri, di wapirindi riq. 5Ninge qi wet kin pe ir ri. Tende qi quanwus segi bu ni wamne ris, pugri bu ni brequneruwi, 6 pudi nginy nawi, wit te nande namb diquari rimb. Te pugri ni tumuri quan maghe mosegi. 7 Wit yi ninge ruso nyungo quat kin pe irri di nyungo quat kin ni nambu wi ruso. 8 Pudi

Page 22: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 13:9 19 Matyu 13:33ninge qi oghi ye pe ir ri righe kin te ni mir rise.Ninge 100-pela pu rire, ninge 60-pela pu rire, dininge 30-pela pu rire. 9 Wuti iri ni nutungu kintuqui tedi ange nuaq ei wand ren nutungu.”

Pughe ningg bu Jisas ni kopuqu wand pe simbenand?

Mak 4:10-12; Luk 8:9-1010 Jisas nikin wute mandi ni pengu mindig

mari, “Pughe kin ninggwute rennu kopuquwandpe simbe gudiny?”

11 Ni oyi nand nari, “Yumbo yumbo buagi Godnde si nambu rise kin wand suqo pu rise kin teGod nungoqi nei neuq di nungoqi nei wumbinytuqui, pudi ni wute ren bei neny segi ye. 12Wutitughe ni nei yuwon ye ninge rise, tedi God ni neiaye mune neng, ei ni nei quan rise. Pudi wutini nei yuwon segi, musoqne rise, tedi God munenatevi. 13 Te puate ven ningg bu nge kopuquwand pe simbe gidiny.‘Ni rar pe ruqond pudi ruqond rip ruso segi. Ni

ange ruaq rutungu pudi nei rimb segi.’14 Ni ningg propet iri Aisaia puq mindig kin ni

simbe nand kin ane tuquine. Ni nari,‘Nungoqi ange waq wutungu, pudi nei wumbiny

tuqui segi. Nungoqi rar wat wat, pudiwuqond tuqui segi. 15Te pugri wute ren ninei ghabe rindiny, di ni ange tuq rimbiny,di ni rar imb ruany pre. Eti ni rar peruqond, ange pe rutungu, di nei pe neirimbiny, di ngende tindi rindi di nge nisabi gidiny oghi.’ [Ais 6:9-10]

16 Pudi nungoqi nge ningg wute nungoqi rarpe wuqond, di ange pe wand wutungu. Te ninggbu nungoqi chumbuai wand. 17 Te nge nungoqinganyene simbe guduq, asi propet di God ninggwute tuquine mas ye ninge ane nungoqi muqyumbo ur wuqond kin te ni quan nganye ruqondyawo kureny, pudi ni ruqond segi. Di nungoqimuq wand wutungu kin ven ni mune rutunguyawo kureny, pudi rutungu segi.

Jisas ni wit yi kin kopuqu wand te raqe nandMak 4:13-20; Luk 8:11-15

18 “Nungoqi wutungu, kopuqu wand wit yipuraq nand kin wand puate taq pugri: 19 Wuteninge yumbo yumbo buagi God nde si nambu risekin te kin wand ni rutungu, pudi ni nei rimb segi.Wute ren ni wit yi ngimne ir ri kin pugri. Ququbrequ mingg yumbui ni nandi God ningg wandninde umbo pe vise kin te puaq nand. 20Muq wityi ninge qi wet pe ir ri kin taq wuti tughe ni wand

ven nutungu di brequne chumbuai ane natevi.21 Pudi ni tumuri quan maghe mo segi kin pugri,ni wand te kin nei pe nawo vis nganye segi. NiGod ningg wand nutungu, pudi wute ninge wandte ningg brequ mindig ningg mai isis meng kintende puayi ni brequne ir naghe. 22Wit yi ningenyungo quat kin pe ir righe kin te wuti wandnutungu, pudi yumbo qi pe kin yivany nirany, diyumbo quan rise ningg nari. Yumbo ren ni neiimb ruangbuGodninggwandni ndemir rire segi.23Pudiwit yi qi oghi ye pe ir ri kin tewuti iri wandven nutungu di puate nei nimbiny. Wit te ni yirise pre, ninge 100-pela pu di ninge 60-pela pu dininge 30-pela pu rire.”

Nyungo brequ wuwi kin kopuqu wand24 Jisas ni kopuqu wand aye mune simbe

nindiny nari, “Yumbo yumbo buagi God nde sinambu rise kin te pugri, wuti iri nikin nde wunymbe wit yi oghi kin menare. 25 Pudi wute buagiruqo rise pre, ni veri nandi wit yi mingi tende nimunenyungobrequkin yi temenare pre, di ni no.26Otiwo wit yi te ruwi mir rire ningg, ni muqondnyungo brequ mune anene ruwi.

27 “Muq yembe ye wute ni mo wuny kiyi pengumindigmari, ‘Yumbui, beghi buqodnuwit yi oghikinne buwunymbemekuare. Pudi nyungo brequwen muai pu wundi?’

28 “Ni oyi nand nari, ‘Veri ni puq nen!’“Yembe ye wute ni wuny kiyi pengu mindig

mari, ‘Nu nei guab ye beghi po nyungo brequ tebi pawo?’

29 “Ni oyi nand nari, ‘Wayequ. Nungoqi wonyungo brequ te bi wawo, eti wit ane bi wawo.30 Rar wuqond teri anene ruwi. Otiwo mir paterikin tende puayi, muqdi nge wute tende yembemand kin simbe gidim, ni nyungo brequ te bimawowumbmuqondwasemande pre,muqdiwityi materi nge nde mir baj pe mawo ris’.”

Wute God nde si nambu ris kin kopuqu wandMak 4:30-32; Luk 13:18-21

31 Muq ni kopuqu wand aye mune simbe nandnari, “Wute God nde si nambu ris kin ni mastet yikin pugri. Wuti mastet yi nare no nikin ndewunymbe ni righe. 32 Mastet yi wokuandi nganye ninyumo aye ninge kin yi pugri segi, ni mowi kinminye ninge wuny mbe mi righe kin ane tuquisegi, ni quan nganye yumbui, ni nyumo kin pugri.Wapi rindi ninde muange pe tende ris.”

33 Muq ni kopuqu wand aye mune simbenindiny, “Wute God nde si nambu ris kin ni yis

Page 23: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 13:34 20 Matyu 13:58kin pugri. Wute ire yis puch wutaqwi di plauaos yumbui pe waq wughe di ane quang wumbiq.Di otiwo yis plaua pe wur ir di plaua te quaneneyindiqi.”

Jisas ni kopuqu wand pene simbe nandMak 4:33-34

34 Wand ven Jisas ni kopuqu wand pe wutebuagi te simbe nindiny. Ni wand ire raqene simbenand segi, ni pripri kopuqu wand pene simbenand. 35 Wand ven propet iri ni simbe nand yeane tuquine. Ni nari, “Nge simbe gad kin kopuquwand pe ei simbe gad ye, di nge simbe gad kin teGod qi yembe nunduw kin tende puayi pune rindimuq God ni yumbo suqo nare pu rise kin te ninggei simbe gad.” [Sng 78:2]

Jisas ni nyungo brequ kin wand puate simbe nand36Muqniwute buagi te si nare baj pe nar no. Di

nikinwutemandimari, “Beghi wand puate simbendug, kopuqu wand pe nyungo brequ wuny mberuwi kin te pughe kin?”

37Ni oyi nindimnari, “Wuti tughe niwit yi oghiye kuan nawo kin te wuti God nde pu nandi wutinganye nas ye. 38 Wuny te qi. Di mir yi oghikin te wute God nde si nambu ris ye. Nyungobrequ te wute Satan nde si nambu ris ye. 39 Diveri ni nyungo brequ wuny mbe meniraq kin teSatan. Mir nguan materi kin te ngeri pre kintende puayi. Wute wuny mbe yembe mand kinte angelo buagi. 40Nyungo brequ taq mamb wasepe memare riwo namb kin te otiwo ngeri prekin tende puayi. 41Wuti God nde pu nandi wutinganye nas kin ni angelo tiqi nundom wute Godnde si nambu ris kin tende mingi mo di yumbowute nei brequ rindiny kin te di wute yumbour brequ rind kin te puaq mand ruso, 42 di waseyumbui pe memare righe namb. Di wute ni quannganye mari di sawo mat ki. 43Muq wute yumbour tuquine yembe rindiny kin ni wute kiyi nde sinambu ris kin tende nginy kin pugri ti nase. Wutiiri ni wand nutungu kin tuqui tedi ni ange nuaqei wand ren nutungu.”

Wet bidi wuny mbe wus kin di mitani kin kopuquwand

44 “Wute God nde si nambu ris kin ni wet bidibokis ane wuny mbe suqo miraq pu wuse kinpugri. Wuti iri nundoq di mune but niraq, dini quan nganye chumbuai nand, di ni no yumbobuagi te wute nem wong mand pre, di ni nandiwuny vise kin qi puch te wong nindiq.

45 “Wute God nde si nambu ris kin te wutiiri mitani yuwon nganye meri nand kin pugri.46 Wuti te mitani quan nganye yuwon kin tenundoq, ni no yumbo buagi te wute nem wongmand, pre di ni nandi mitani te wet bidi yumbuipe wong nindiq.”

Yawi kin kopuqu wand47 Jisas ni mune simbe nand, “Wute God nde

si nambu ris ye te yawi kin pugri ni gherim pememeri naghe no di umo isis materi. 48 Yawi tebre, tedi wute umo qo mamb rindi dabo, di nimas umo te ir mawo. Umo oghi kin te materiimbi pemawo righe, di brequ kin tememare ruso.49Te kin pugrine otiwo ngeri pre kin tende puayidi angelo mandi wute ir mawo brequ kin opu dituquine puq ren kin opu, 50 di wute brequ kinte memare wase yumbui pe tende righe ruso, diquan nganye riri riri sawo rit ki. 51Nungoqi wandpuate ven nei wumbiny bri?”

Di nikin wute oyi pugri puq mindig, “Beghi neibab.”

52 Di ni simbe nindim nari, “Wute Moses ningglo wute bei meny kin ninge ni God nde si nambumas ningg mari kin, ni wuti iri baj kiyi kin pugri.Ni yumbo baj pe nawo ris kin te nare nandi, ningeurupui kin di ninge asi kin.”

Wute Nasaret kin Jisas dob rengMak 6:1-6; Luk 4:16-30

53Muq Jisas ni kopuquwand te simbe nand pre,di ni tiqe te si niraq, 54 mune nikin nde tiqe penandi, di no God yumbui nyamb mirang kin bajpe nar no, wand bei neny. Muq ni wand nandkin te ni rutungu nei kumo rimb, kin kin pengurind riri, “Wuti nen ni quan kumo nei namb diyumbo ur gre ye bei nand kin renmuai pu nateri?55 Ni kiyi kapenta iri. Di ni kumo te Maria. Di nikiqam Jems di Josep di Saimon di Judas. 56 Di nikunyumbu beghi ane ren nde pas. Ni quan kumonei namb di yembe gre ye ren muai pu nateri?”57Di muq ni yambu rireng.

Pudi Jisas ni simbe nindiny nari, “Propet irinikin tiqe pene di nikin nde baj pene wute ninyamb rindivi viyo segi. Wute buagi aye ninyamb rindivi viyo.”

58Ni God nei rimbig segi, bu Jisas yumbo ur greye quan tende yembe nindiny segi.

14Jon wute wuye nap kin mi natiMak 6:14-29; Luk 9:7-9

Page 24: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 14:1 21 Matyu 14:331 Tende puayi Herot ni Galili king ningg nas, ni

Jisas yembe nand kin wand te nutungu. 2Di nikinyembe yewute te ningg nari, “Wuti nen, Jonwutewuye nap kin teneqa nen, ni nati pre mune nesnewo, pugri bu yumbo ur gre ye yembe nindinykin gre ninde rise.”

3-4 Herot ni asi Jon ni nati kin taq pugri: AsiHerot ni kiqam Pilip ni Herodias nitaqi, muqHerot kiqam ngam Herodias puaq nindiq nitaqi.Te ningg bu Jon ni pugri simbe nindig nari, “NuHerodias kutaqi kin te lo segi puq wund.” Pugribu ni Jon nait nase, sare pe taq naimb, taq yemukin sunyi pe ni nar no. 5Herot ni Jon ni nati ninggnei nimbiq, pudi ni wute buagi wune nimbiny, tepugri ni nei rimb Jon ni propet iri.

6 Pudi Herot ni asi kumo wuri wundi kin nginytende puayi. Herodias ni wonyumbu wundi wutebuagi ris kin tende yuwo nyinge wuwo. Herotni yuwo nyinge wuwo kin te nundoq yawo narerighe. 7Muq ni simbe nunduw nari, “Nu yumbopughe kin ningg nge pengu ndigh, tedi nge kewye.” Di ni Yumbui nde rar pe wand te gre neny.8Herodias ni kuwonyumbu pugri simbe wunduwbu kuwonyumbuwuri, “Jonwutewuye nap kin ningawu nyeng pe ven nde ghowi naghe nge yegh.”9King ninde nei pe yuwon rind segi. Pudi ni asinewute ni ane mir rind kin ni nde rar pe wand greneny pre, pugri bu ni ngiq nand, ngawu new ye.10Niwuti iri tiqi nundognowute taq yemukin bajpe no Jon gibe pend nuang. 11Di ni ngawu nyengpe nowi naghe neri nandi, wo te new di ni munewuri wuso kumowew. 12Di Jon nikinwutemandi,Jonmeti nowi ngamopemowi yenu, di nimo Jisassimbe mindig.

Jisas wute 5 tausen pela mir bag nambMak 6:30-44; Luk 9:10-17; Jon 6:1-15

13 Muq Jisas ni wand ven nutungu, ni nikinwute ane sunyi te si mare, at pe mewo mo mas,mong wute segi ye pe tende mo. Pudi wute buagini wand rutungu, tiqe si rire ni nande kin tendenyinge rire dobu ruru. 14 Jisas ni at si niraqnyingenare no, wute nganye buagi nganye ris nuqond dini yawo nitony, di ni num kin te sabi nindiny.

15 Tende yuram Jisas nikin wute mandi, Jisassimbe mindig mari, “Mong ven nde opu te wutesegi, nginy yabe quan naghe no. Wute buagi rentiqi ndony tiqemanyi te ruso eimir ni kinnewongrind riq.”

16 Jisas ni oyi nand nari, “Ni ruso wayequ,nungoqi ei mir weny riq.”

17 Ni oyi mindig mari, “Beghi bret 5-pela punedi umo terine rise.”

18 Di ni oyi nand nari, “Nge nde ware wandi.”19Muq ni nari wute buagi te nyungo pe tende ris,di ni bret 5-pela pudi umo teri te nateri, di niwamrar neq wiyo, God chumbuai nindig pre di bret tebir nawo. Pre muq nikin wute nde ni rundo, di nimare mo wute buagi te meny. 20 Di ni buagi anemir rind ruso ruso mir rimbiq, di Jisas nikin wutemo mir cham te materi imbi pe mawo righe rusoimbi 12-pela pu bre mand. 21 Di wute tende rismir rind kin te quayine 5,000-pela pu, nyumbuegdi wo buagi te manyi mand segi.

Jisas wuye wam nyinge nare noMak 6:45-52; Jon 6:16-21

22 Te pre di brequne Jisas nikin wute simbenindim at pemewomoyemawomo, wuye ngamope opu gri mo ningg, di Jisas ni tene yenu wutebuagi te tiqi nundony nikin tiqe ruso. 23Ni wutebuagi tiqi nundony ruso pre dobunikin irine randpe newo no yenu di God pengu nindig. Rusonginy naghe no yuram pudi ni irine rand petende yenu. 24 Muq tende puayi at te wuye ng-amo mingine yequ pre, pudi nyumurighi naghegherim seme te at choch nipiq niraq nandi.

25 Di yambgriq tumo Jisas rand pe pu nati ni, diwuye wamne nyinge nare nikin wute nde nondo.26 Muq nikin wute ni muqoind, ni wuye wamnyinge nare nandi, ni quan nganye wune mamb,ni mari, “Nen wuye wariwo!” Ni wune mamb buquan mari.

27 Pudi brequne ni simbe nindim nari, “Nun-goqi gre pu yequ. Wune wamb wayequ, ngene bugadi.”

28 Muq Pita Jisas simbe nindig nari, “Yumbui,nganyene nganye nunonne ate nge gig ghari ngemune wuye wamne nyinge kare nunde godo.”

29 Ni nari, “Be ghandi.” Muq Pita ni at pe punewo naghe wuye wamne nyinge nare Jisas ndenondo. 30 Pudi ni nyumurighi quan gre nand kinte nuqoind, wune namb, di wuye pe naghe noyamb. Muq ni Jisas ningg nari, “Yumbui, ngegheti kowi.”

31Muq Jisas ni brequne si neq wondo nait nase,di ni ningg nari, “Nu nge musoqne nei gubigh!Pughe kin ningg nu nei tevi vise?” 32 Di ni temimandi at pe mewo maghe, di nyumurighi opuprene. 33 Di wute at pe mas kin te ni yumbuinyamb mirang di mari, “Nganyene nganye nuGod ningg wo.”

Page 25: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 14:34 22 Matyu 15:26Jisas ni wute num kin Genesaret kin sabi nindiny

oghiMak 6:53-56

34 Di ni opu gri mowi mati, Genesaret ndeqi pe mandi. 35 Di wute buagi tiqe te kin niJisas ruqoind rip no, di wand ri viso tiqe manyiGenesaret yeru kin te rutungu di wute num kinbuagi rire Jisas nde rindi. 36 Di ni Jisas pengurindig eiwute numkinni rindi Jisas ningg chongocheq te riting wuse ei ni num oghi ningg. Di wutebuagi rindi chongo riting wuse kin te ni numoghi.

15Beghi kokuminggwandGod ninggwand ane tuqui

segiMak 7:1-23

1 Parisi di wute Moses ningg lo wute bei menykin Jerusalempu Jisas ndemandi di pengumindigmari, 2 “Pughe kin ningg nunon wute te kokumingg yumbo ur te gure mawo? Ni mari, beghisi wuye pap pre ei mir bad, pudi nunon wute ni siwuye map segine mir mand.”

3 Jisas ni oyi nindim nari, “Di pughe kin ninggnungoqi God ningg lo gure waq, di nungoqi nonnuqomingg chuqo tene yembewundiny? 4Godninari, ‘Nungoqi nuyi numo ningg wand te irepeneei wutungu,’ di ‘Wuti tughe kiyi o kumo wandbrequ nindiny tedi wi nati.’ [Kis 20:12; 21:17]5 Pudi nungoqi wute simbe wundiny wari wutiiri yumbo ninge kiyi o kumo ghav nindiny ningg,pudi ni simbe nindiny nari, ‘Nge yumbo nungoqighav guduq kin ren te God geg ningg kiping rusopre.’ 6 Wuti te ni kiyi ningg wand nutungu segidi ghav nindig segi. Te kin ningg nungoqi Godningg wand te meware ruso di nungoqi non nuqomingg chuqo tene yembe wundiny. 7 Nungoqiwutaqu umbo pe nei brequ bre pu risemuq nangevinggwute rundoqu ninggne yumbo ur yuwon yewand. Asi propet Aisaia ni nungoqi ningg nari yete nganyene nand. Ni nari,8 ‘Wute men ni mim pe nge yumbui nyamb mi-

ragh, pudi ninde umbo pe nge nei mim-bigh segi. 9Ni nge yumbui nyamb miraghye te ghav rindim segi, te pugri ni wute grilo yembe mindiny kin te oyi God ningg lokin pugri wute bei meny’.” [Ais 29:13]

10 Di Jisas ni wute buagi te ningg nari ninderundo di simbe nindiny nari, “Wutungu di nei pewawo vis. 11Yumbo dabo puwuti nde rir ruso kin

te ni unje rip segi, pudi yumbo pughe wuti ndenei pe pu riyi ri kin te ni unje rip.”

12 Muq nikin wute ninde mandi di simbemindig mari, “Nu wand guad kin te ningg Parisini umbo brequ kuse kin te nu nei gubiny?”

13 Jisas ni oyi nand nari, “Yumbo buagi ngewuyi wam kin kuan nawo segi kin otiwo ni puateane bi nawo. 14 Nungoqi ni si ware. Ni wute rarchukoq kin pugri. Wuti rar chukoq kin iri ni rarchukoq kinne aye iri ngim bei nindig, tedi temiane mo ngamo pe ir maghe.”

15 Pita oyi Jisas simbe nindig nari, “Beghi kop-uqu wand ven kin puate te bei yengu.”

16 Di ni oyi nari, “Pughe gri ate nungoqi munenei wamb segine? 17Nungoqi nei wamb segi bri,yumbo ninde mim pe gri ne righe ruso kin temune umbo che nawo ruso. 18 Pudi yumbo mimpe simbe bad kin te nei pe pu rindi, di yumbo renkin wuti unje rip. 19 Te pugri umbo pe yumbour buagi ren rise: nei brequ, wute mamb ritikin nei, wute ngam ruso kin wute aye ane risekin nei, quayi nyumbueg ane segi segi rise kinnei, nyungu kin nei, wandoqi mand, di wute ayenyamb brequmindiny. 20Yumbo pugri kin te Godnde rar pe wute unje rip. Pudi wuti si wuye napsegine mir nand kin te God nde rar pe unje ripsegi.”

Nyumbueg Kenan opu kin Jisas nei wumbigMak 7:24-30

21 Jisas ni Israel mingg qi te si niraq, Tair diSaidon opu no. 22 Di Kenan kin nyumbueg iretendewus kinwundi Jisas ninggwuri, “O yumbui,nu Devit ningg kuqo, nu nge yawo togh. Nge wonyumbueg ququ brequ ninde ghimbi pe yenu dini mai wuraq.”*

23 Pudi ni wand ninge simbe nand segi. Di Jisasnikin wute mandi buid map simbe mindig mari,“Tiqi ndow wuso, ni beghi nde dobu wuwi wurinyuw wup.”

24Ni oyi nand nari, “God nge tiqi nundogh gadikin Israel mingg sipsip ir ruso kin te ninggne bugadi.”

25 Pudi ni wundi Jisas nde muange tingi sun-gomyu gure wuwo yimb wughe wuri, “Yumbui,nge ghav ndigh.”

26Di ni oyi nand nari, “Beghi wo ni mir te nikinnyombui mepirany rundo riq kin te oghi segi.”

* 15:22: Kenan te wute tit ire, ni Juda segi kin.

Page 26: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 15:27 23 Matyu 16:1327 Di ni wuri, “Yumbui, te nganyene, pudi mir

chamni kiyi nde ede pe tende ir ri kin te nyombuiriq yuwon ruany.”

28 Muq Jisas ni oyi nand nari, “Nyumbueg, nunge quan nganye nei gubigh! God nu yumbo neigubiny kin te puaq nand ye.” Di ni wo nyumbuegbrequne mune oghi wuse.

Jisaswute numkin nganye buagi sabi nindiny oghiMak 7:31-37

29 Jisas ni tiqe te si niraq, wuye ngamo Galiliqunambe nyinge nare no. Ni rand pe newo no, ditende nas. 30 Di wute buagi ninde rindi, ni wutenyinge brequ kin, di wute rar chukoq kin, di wutenyinge rengu kin, di wute wandmand segi kin, dinum kin buagi aye te ane mitari mandi, Jisas ndemuange tingi mawo ris, di Jisas sabi nindiny oghi.31Wute buagi ni ruqond, wute wand rind segi kinte mune wand rind, di nyinge rengu kin te muneoghi, di nyinge brequ kin te mune nyinge rire, dirar chukoq kin te mune rar rit, di ni te ruqondnei kumo rimb. Di ni Israel mingg God ni nyambrindivi viyo.

Jisas ni wute 4 tausen pela pu mir nenyMak 8:1-10

32 Muq Jisas nikin wute ngam niram nindemandi simbe nindim nari, “Nge wute ren yawokutony, te pugri ni nge ane pas nginy temi ire pu,di ni mir segi. Nge ni mir ane tiqi gudony rusoyambu kari, eti ni ngimi rar ori riti.”

33 Di Jisas nikin wute Jisas ningg mari, “Beghiwuyedi nyumo segi yepe venndepas, dimuaindeei bret pateri kin tuqui di wute buagi ren mir bagbab?”

34 Di Jisas ni mingg nari, “Nungoqi bret pughegri pu rise?”

Ni mari, “Bret 7-pela pu, di umo woju ningeane.”

35 Di Jisas ni wute buagi te simbe nindiny qi peris. 36 Ni bret 7-pela pu di umo ane nateri, Godchumbuai nindig pre, bir nawo di nikin wute tenem, di nikin wute mare mo wute buagi te meny.37 Ni mir rind di mir rimbiq, di Jisas nikin wuteni mir cham te mune materi imbi pe mawo righeruso di imbi 7-pela pu bre mand. 38 Wute quayini bret me kin te 4 tausen pela pu. Ni nyumbuegwo ane manyi mand segi. 39 Di Jisas wute buagitiqi nundony ruso, di ni at pe newo no Magadanmingg qi pe no.

16Parisi mari Jisas yumbo ur gre ye ei yembe nindinyMak 8:11-13; Luk 12:54-56

1 Parisi di Sadyusi ane Jisas maip mi newoningg ninde mandi, pengu mindig ei ni wam kinyumbo ur gre kin ire bei nand muqond. 2 Nioyi nindim nari, “Yuram nginy ambo newo tedinungoqi wari prangi ngeri oghi. 3Di buranewuyequari wumb nginy tu ambo viyo, tedi nungoqiwari muqdi nyumurighi naghe di wuye wundi.Te nganye nungoqi yumbo ur nginy tu pe kin tewuqond di nei wamb wuye wundi o segi, pudinungoqi muq ven nde puayi kin yumbo ur tepuate nei wumbiny segi. 4Nungoqi muq ven ndepuayi was kin nungoqi wutaqu brequ, God neiwumbig segi. Nungoqi nge yumbo ur gre ye ireyembe guduwningg penguwandbri? Nge yumbour gre ye aye yembe gidiny segi, pudi nungoqiJona ningg yumbo ur te wuqond di nei wamb.”Muq Jisas ni si nare di ni nyinge nare no.

Parisi Sadyusi ane mingg yis ye kopuqu wandMak 8:14-21

5 Jisas nikin wute nei gheri map bu bret maresegine wuye ngamo misiq opu gri mo mewo.6 Jisas ni mingg nari, “Nungoqi rar wat yuwon,Parisi di Sadyusi mingg yis te ningg ei yeng wawoyuwon.”

7 Di ni kin kin wand mand mari, “Beghi bretninge pare badi segi bu ni pugri puq nand.” 8Pudini wand wand mare kin te Jisas ni nei nambpre, pugri bu ni pengu nindim, “Nungoqi ngemusoqne nei wumbigh, pughe kin ningg warinungoqi bret segi puqwand? 9Nungoqi neiwambsegine bri? Wute 5 tausen pela pu di bret 5-pelapu me di imbi pughe gri pu mune wateri kin tenei gheri bri wap? 10Owute 4 tausen pela pu bret7-pela pu me di imbi pughe gri pu mune waterikin te nei gheri bri wap? 11 Pughe ningg nungoqite nei wumbiny segi? Nge bret ningg wand gadsegi. Nungoqi Parisi di Sadyusimingg yis te ninggei yeng wawo yuwon.”

12 Muq Jisas nikin wute nei mamb, Jisas ni yisbret pe req wur kin te ningg yeng mawo yuwonningg nari segi. Ni Parisi di Sadyusi mingg wandte ningg yeng muany yuwon kin te ningg bu nisimbe nindim.

Pita nari Jisas ni KraistMak 8:27-30; Luk 9:18-21

13 Muq Jisas ni tiqe ire Sisaria Pilipai tumotende nandi di nikin wute pengu nindim nari,

Page 27: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 16:14 24 Matyu 17:13

“Wute riri nge, wuti God nde pu gadi wuti nganyekas kin, nge tughe?” 14 Di ni mari, “Wute ningeriri Jonwutewuye nap kin, ninge riri Elaija, ningeriri Jeremaia, o propet asi kin iri.”

15 Di ni mingg nari, “Pudi nungoqi pughegri nei wamb? Nungoqi wari nge tughe bri?”16 Saimon Pita oyi nand nari, “Nu Kraist, God nasnas roq kin ni ningg wo.”

17 Di Jisas oyi nindig nari, “Saimon, Jona ninggwo, nu chumbuai ghand. Ven nu wuti iri neinew segi, pudi nge wuyi wam nas ye nu nei new.18 Di nge nu simbe guduw, nu nyamb Pita, di wetnen nde wam wute buagi nge nei rimbigh kinte kirur di gre pu yeru, di wute riti kin gre teni nyinge ruwo righe kin tuqui segi. 19 Yumboyumbo buagi God nde si nambu yeru kin te kinki nu kew ye. Yumbo pughe kin nu qi pe ven ndesegi puq ghand te nginy tuwam tende God ni segipuqne nand pre, di yumbo pughe kin nu qi pe vennde ngiq ghand te nginy tu wam tende God ningiqne nand pre.” 20Muq Jisas nikin wute simbenindim nari, “Nungoqi nge Kraist, wuti God naipkowute kate ruwi ye, te kin ninggwute aye simbewundiny wayequ.”

Jisas nari ni nati di mune nes newo yeMak 8:31–9:1; Luk 9:22-27

21 Tende puayi Jisas nikin wute waghine simbenindim nari, ni Jerusalem no ei mai niraq, niquayi kiyi di prist mingg yumbui di wute Mosesningg lo wute bei meny kin ninde si pe yuqoniraq di ni mi nati. Pre di nginy temi mo pre ayeningg di Godmunenindingi newo. 22Pita niwandven nutungu ni Jisas nitanyi temi kring mo kinneyemu, muq Jisas segi puq nindig nari, “Yumbui,te tuqui segi. Yumbo ren nunde ruwi kin tuquisegi.”

23 Jisas ni tindi nondo Pita ningg nari, “Satan,nu kring yo! Nu nge ngim imb kuagh ningg, tepugri nu God ningg nei pe wand guad segi, nuwute ningg nei pe wand guad.” 24Muq Jisas nikinwute simbe nindim nari, “Wuti nge nde nawiningg, tedi ni yumbo buagi qi pe kin te dob nenydi nge mai kiraq kin pugrine ei niraq. 25 Wutitughe nikin ghimbine nei nimbiny nimbiny dinati, tedi ni nas nas te kin nas tuqui segi, pudiwuti tughe nge ningg nikin ghimbi nei nimbinysegi di nati, tedi ni otiwo yuwon pu nas nas te kinnas ye. 26Wuti iri nge dob negh, qi pe kin yumboyumbo oyi quan nei nimbiny, di yumbo te kinyembe nand nandmuq nati, tedi yumbo te pughe

gri ei ni ghav rindig ye? Te tuqui segi. Ni otiwoyuwon pu nas kin te yumbo ninge pe wong nandtuqui segi. 27Wuti God nde pu nandi wuti nganyenas ye nikin angelo ane mandi kiyi ningg gre peyenu kin tende puayi di ni wute yumbo ur oghi yerind kin te yumbo neny di yumbo ur brequ rindkin te mai neny. 28Nge nungoqi nganyene simbeguduq, nungoqi ven yequ kin nungoqi kin ningemati segine diwuti Godndepunandiwuti nganyenas ye ni king kin pugri nandi muqoind.”

17Jisas ghimbi kin grine riseMak 9:2-13; Luk 9:28-36

1 Nginy 6-pela pu mo pre Jisas ni Pita, Jems, diJems ni kiqam Jon pugri pu nitami rand iri wamdobui nganye kin tende mewo mo nikinne tendemas. 2 Ni Jisas muqoind muqoindne ni tindi noaye gib namb. Ni quenge nginy ti nase kin pugri,di ni chongo quem rimb di ti nase. 3 Di MosesElaija temi mandi Jisas ane wand wand yemumuqond. 4 Di Pita Jisas ningg nari, “Yumbui,beghi ven nde pas te yuwon. Nu ngiq ghand tedinge baj yirbu teri ire pu ven nde yembe gidiny.Ire nu te, ire Moses te, di ire Elaija te.”

5 Pita wand nand nandne yenu wuye quari tiwuri kin wundi ni imbwup, di wuti iri wuye quariwam te pu ngam nare nari, “Nen nge wo, nge niquan nganye yawo girag righe di chumbuai gidig.Nungoqi ni ningg wand wutungu.”

6 Jisas nikin wute wand ven mutungu, ni quannganye wune mamb ni pombri mo ngawu maremo qi pe mundub. 7 Pudi Jisas ninde nandi,nat mase nari, “Wes wewo, nungoqi wune wambwayequ.” 8 Di ni rar mindigi kuyo rar mat, wuteaye muqond segi, Jisas irine muqoind.

9 Di ni rand pe pu mati mi mi, Jisas ni yerinindim nari, “Nungoqi wo wuti iri yumbo urren wuqond kin te ningg simbe wundig wayequ,segine ruso otiwo wuti God nde pu nandi wutinganye nas ye ni nati pre di God mune nindinginewo.” 10 Di Jisas nikin wute ni pengu mindigmari, “Pughe ninggwuteMoses ningg lowute beimeny kin ni mari Elaija ei ye nawo nandi?”

11 Ni oyi nand nari, “Te nganyene Elaija ni yenawo nandi di yumbo buagi sabi nindiny asi kinpugrine rise. 12 Pudi nge nungoqi simbe guduq,Elaija nandi pre, di wute ni ruqoind rip no segi,pudi ni yumbo puq meng yawo kurem kin te puqmeng. Otiwo wuti God nde pu nandi wuti nganyenas ye ni pugrine ei mai reng ye.” 13 Muq Jisas

Page 28: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 17:14 25 Matyu 18:9

nikin wute nei mamb ni Jon wute wuye nap kinni ningg bu wand nand.

Jisas wo ambonye iri ququ brequ puaq nindigMak 9:14-29; Luk 9:37-43

14 Muq ni wute buagi yeru pe mune mandi,wuti iri nandi Jisas nde rar ngimine sungomyugure nawo yimb naghe nari, 15 “Yumbui, nge woyawo tong. Ni ghimbi yuqo quan nganye nare,pripri ni rar ori nati, no wase pe ir naghe o wuyepe ir naghe. 16 Di nge nunon wute nde kitanyigadi, pudi ni sabi mindig tuqui segi.”

17 Di Jisas ni oyi nand nari, “Nungoqi wutaquGod nei wumbig segi kin, di yumbo ur breququan kumo wand ye. Nge muq nungoqi anepas nganye chiraq tuqui segi. Nge nungoqi maiquan nganye kare yambu kari. Wokuandi te renwutanyi wandi.” 18 Di Jisas ni ququ brequ te kernuang, di ququ brequ wo te si neri neyi ni no, ditende puayine wo te opu oghi nase.

19 Di Jisas nikin wute waghi grine mandi, Jisasningg mari, “Pughe gri ate beghi ququ brequ tepuaq baid no kin tuqui segi?”

20-21 Ni oyi nindim nari, “Nungoqi God muso-qne nei wumbig pugri bu puaq waind tuqui segi.Nge nganyene nungoqi simbe guduq, nungoqinge nei wumbigh kin nei te mastet yi wojiju kinpugri, tedi nungoqi rand nen ningg wari, ‘Nuren pu yo tende yeru,’ tedi ni no. Yumbo ningenungoqi imb ruauq segi.”*

Jisas nikin nati kin te ningg mune simbe nandMak 9:30-32; Luk 9:43-45

22 Jisas nikin wute ane mandi Galili irepenemikur, Jisas ni simbe nindim nari, “Wuti God ndepu nandiwuti nganye nas kin niwute nde si peminondo ye. 23Ni mi nati, di nginy temi mo pre ayeningg di God mune nindingi newo.” Nikin wutewand ven mutungu di quan nganye yivany mare.

God ningg baj pe kin takis materi ye te kin wand24Muq Jisas nikin wute anemandi Kaperneam,

wute God ningg baj pe kin takis materi kin niPita nde mandi ni pengu mindig mari, “Nu nonyumbui takis wong bri nindiq?” 25 Ni nari, “Tenganye ni wong nindiq.” Muq Pita baj pe nandi diJisas ni ye nawo pengu nindig nari, “Saimon, nupughe gri nei guab? Qi pe ven nde tughe king ndetakis wong mand? Ni kin wo takis wong mand, owute aye kin te takis wong mand?”

26 Pita oyi nand nari, “Wute aye kin takis wongmand.” Muq Jisas Pita ningg nari, “Tedi kingnikin wo takis te wong mindiq segi. 27 Pudi etiwute God ningg baj kin takis materi kin men puqpem tedi ni umbo ker mawo. Nu yo, wuye ngamope umosungo yeq wughe, di umo ire ye wuwokutaqwi kin te mim puaq nduw, di wet bidi tendewur wuse kin te taqwi raq yo ni yem, di nge nutemu ye God ningg baj kin takis te wong ndiq.”

18Tughe yumbui ningg nas?Mak 9:33-37; Luk 9:46-48

1 Tende puayi Jisas nikin wute Jisas nde mandimari, “Wute God nde si nambu yeru kin tendewuti tughe ei yumbui ningg nas?”

2 Muq Jisas wo iri ningg nari nandi, ninde rarngimine teti pu yenu, 3 di ni nari, “Nge nganyenenungoqi simbe guduq, nungoqi nei ware witindewokuandi kin pugri segi, tedi nungoqi wute Godnde si nambu yeru kin tende war wo tuqui segi.4Wuti tughe ni wokuandi nen kin pugri ni wutende si nambu nas, tedi ni wute God nde si nambuyeru kin tende yumbui nas kin tuqui. 5 Wutiiri ni nge nde nyamb pe wokuandi pugri ye irineti nowi sabi nindig, te ni nge bu neti kowi sabinindigh.”

Wute yumbo ur brequ ningg ir maghe kin wandMak 9:42-49; Luk 17:1-4

6 Di Jisas ni mune simbe nindim nari, “Pudiwuti iri ni wokuandi nge nei rimbigh ye ren kinire puq neny yumbo ur brequ gud, te wuti tewet yumbui gibe pe wuq wang gherim pemewerinaghe tedi yuwon. 7 Yumbo ur brequ kin qi peruwi di wute te ninggmune yumbo ur brequ rindte ningg ni mai yumbui nganye rire. Yumbo tekin rindi ye, pudi wute tughe ni puq men kinte ei ni mai yumbui nganye miraq. 8 Di nu si onu nyinge ni puq rew nu yumbo ur brequ guad,tedi pend ghawo meghare viso. Te pugri nu si irekuse o nyinge ire vise muq yo yuwon pu ghas kinte quan nganye yuwon. Nu si tengi ane kuse onyinge tevi ane vise, di ni memeri wase awu kusosegi ye pe tende yo kin te brequ. 9 Di nu rar puqwew nu yumbo ur brequ guad, tedi bi waq meraqwuso. Te pugri nu rar irene wuse di nu ghas ghasotiwo kin te yuwon. Pudi nu rar teri ane rise di ni

* 17:20-21: Wute ninge mari wand aye ves ven nde visene; wand ven te: “Pudi ququ brequ men kinne segine meyi mandi mo segi.Nungoqi mir uny yequ di God pengu wundig, tedi ni mo.”

Page 29: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 18:10-11 26 Matyu 18:34memeri wase wute brequ ye mo kin tende yo kinte brequ.”

Sipsip ir wuso kin kopuqu wandLuk 15:1-7

10-11 “Nungoqi wuti wokuandi nen kin pugrinyamb segi kin iri perei wundig wari, ‘Ni nge anetuqui segi’ puq wundig wayequ. Nge nungoqisimbe guduq, nginy tu wam ye angelo wokuandiyeng muany kin pripri nge wuyi wam nas yeninde rar ngimine yemu.*

12 “Nungoqi pughe gri nei wamb? Muq wutiiri ni sipsip 100-pela pu yeru di ire ir wuso, tedini pughe sin nen? Wuti te ni sipsip 99-pela sinare rand pe yeru di ni no ire ir wuso kin temeri nituw ye. 13 Nge nganyene nungoqi simbeguduq, muq ni sipsip te nundoq, ni quan nganyechumbuai nand. Ni sipsip 99-pela ir ruso segikin te ningg chumbuai nand, pudi ire ir wusokin mune nundoq kin te ningg ni quan nganyechumbuai nand. 14 Te kin pugrine nungoqi nuyiwam nas kin ni wokuandi ren kin ire ir kuso niyambu nari.”

Wuti iri yumbo ur brequ nand kin wand15 Jisas ni mune simbe nand nari, “Nimand iri

nunde unje nap, te nu irine yo ni unje nap kin tesimbe ndig. Ni nu wand nutungu, tedi nu nimandkueti nowi pre. 16 Pudi ni nu wand nutungu segi,tedi wuti aye iri o temi ghate mowi nu ane wo,te ei wand buagi ane irepene wutaqu tequ o tequire pu simbe wundig kin te ni nutungu. Te Mosesningg lo pugri puq wund. [Lo 19:15]17 Muq ni wand te mune nutungu yambu nari,wo wute buagi aye nge nei rimbigh kin te munesimbe wundiny. Di ni wute buagi nge nei rimbighkin ni wand te mune nutungu yambu nari, tedinungoqi Juda segi kin diwute takismateri kinpuqwem kin pugrine wuti te nungoqi ane was segipuq wundig.

18 “Nganyene nganye, nge nungoqi simbeguduq, yumbo pughe kin nungoqi qi pe ren ndesegi puq wand te nginy tu wam tende God ni segipuqne nand pre. Yumbo pughe kin nungoqi qi peren nde ngiq wand te nginy tu wam tende God ningiqne nand pre. 19Nge munene nungoqi simbeguduq, wute temi ni nei irene rise di nge wuyiwam nas ye yumbo ninge ningg pengu mindig,tedi ni yumbo te nuam rise ye. 20Muainde wute

temi o temi ire pu nge nde nyamb pe mikur, ngeni ane tende pas.”

Beghi wute aye mingg wand puaq bidiny21 Muq Pita Jisas nde nandi di simbe nindig

nari, “Yumbui, nge mand iri nge nde yumbo urbrequ quan yembe nindiny, di nge ni yumbo urbrequ nand kin te puaq gidig pughe gri pu ei gad?Nge puaq gidig 7-pela pu bri gad?”

22 Jisas ni oyi nindig nari, “Nge nu simbeguduw, 7-pela pu ghand segi, pudi 77-pela pughand. 23 Wute God nde si nambu ris kin niwand ven kin pugri. Yabe king iri nas di ni nikinyembe ye ane wet bidi segine materi kin te munesabi nindiny. 24 Ni wet bidi segine materi kin tesabi nand ningg yenu, wuti iri mitanyi mandi,ni wet bidi segine nateri kin te manyi mindig 10milion kina kin pugri. 25Ni wet bidi te oyi nindigtuqui segi, bu nikin yumbui nari ni di ni ngamdi nikin wo di nikin yumbo buagi ane te wutenem wong mand. Ni pugri puq nen ei ni wet bidisegine nateri kin te oyi nindig ye. 26 King ninggyembe ye wuti te ni wand ven nutungu, di ni kingnde tumone sungomyu gure nawo di nari, ‘Ngeyumbui, nu nge yawo togh di nge ghimbi wagh.Wet bidi buagi nge segine kateri kin te nge oyiguduw ye.’ 27 Di king ni yawo nitong, ni wet bidisegi nateri kin te oyi nand segi, king segi puqnindig di tiqi nundog no.

28 “Pudi wuti te nikin yembe ire iri asi nindewet bidi 10 kina segine nateri. Muq ni no wuti tenait nase gibene naind, di simbe nindig nari, ‘Nunge nde wet bidi segine kuateri kin te brequnedi oyi ghand.’ 29 Nikin yembe ire ni wand vennutungu di ni sungomyu gure nawo di ni simbenindig nari, ‘Nu nge yawo togh di nge ghimbiwagh. Nge nunde wet bidi segine kateri kin tenge oyi guduw ye.’ 30Ni wand te nutungu yambunari, di ni nitanyi no taq naimb pu yenu ruso niwet bidi te mune oyi nand.

31 Muq nikin yembe ire aye te muqond yivanymare, di ni mo wuti te yumbo ur yembe nindinykin te ningg king simbe mindig. 32 Pugri bu kingni wuti te ngam nirang nondo, muq ni simbenindig nari, ‘Nu wuti brequ. Asi nu nge ninggquanji guad bu nge nde wet bidi kuateri kin teoyi guad segine nge si keri ko. 33 Nge oyi nuyawo kutow. Pughe ningg nu oyi nu non yembeire te yawo kutong segi?’ 34 Di king ni quan ker

* 18:10-11: Wute ninge mari wand aye ves ven nde visene; wand ven te: “Wuti God nde pu nandi wuti nganye nas ye ni nandi wuteir maghe kin te ghav nindim ningg nandi.”

Page 30: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 18:35 27 Matyu 19:24nawo, nari ni yembe ye wuti te mitanyi mo taqmaimb di yuqomeng ruso ni wet bidi buagi te oyinindig. 35 Te kin pugrine nge wuyi wam nas kinni mune pugrine puq nen, nungoqi nimand maipuaq wundiny segi, tedi ni oyi nungoqi mai puaqnunduq segine.”

19Jisas ni wute ngam puaq mand ye te ningg simbe

nandMak 10:1-12

1 Muq Jisas ni wand ren simbe nand pre, niGalili si niraq no Judia opu wuye Jordan nisinyopu gri no newo, 2 di wute nganye buagi nindedobu ruru di ni tende num sabi nindiny oghi. 3DiParisi ninge ninde mandi, ni Jisas maip mi newoei muqond ni wand ire unje nap bri. Pugri bu nipengu mindig, “Beghi lo wuri wuti nikin nde neipe ni ngam segine puaq nindiq tuqui bri?”

4 Ni oyi nand nari, “Nungoqi God ningg wandbuk pe vise kin te wuqond segi bri? Yabe Godni qi di yumbo yumbo buagi yembe nindiny kintende puayi ‘ni quayi nyumbueg ane pu yembenindiny,’ [Stt 1:27]5 di God nari, ‘Puate te ningg bu quayi ni kiyikumo ane si nare di ni ngam teri irepene ris, dini teri ghimbi irene nganye rise.’ [Stt 2:24]6 Asi ni kin kin ris pudi muq ni teri ghimbi irene.God ni teri irepene nawo righe, pugri bu wuti irini bir nawo ni kin kin yeru te brequ.”

7 Di ni Jisas simbe mindig mari, “Pughe kinningg Moses simbe nand nari, quayi ni ngampuaq nindiq di nyumo raqe ur nindiq new pre ditiqi nundow wuso?” [Lo 24:1]

8 Ni oyi simbe nindim nari, “Nungoqi ngawugre wand bu Moses nungoqi ngiq nunduq nun-goqi ngam puaq wand ye tuqui. Pudi asi God niquayi nyumbueg yembe nindiny kin tende puayiyumbo ur ren kin segi. 9 Di nge nungoqi simbeguduq, wuti tughe ni ngam quayi aye ane risesegi, pudi ni ngam te puaq nindiq di nyumbuegaye nitaqi, te ni ngam kin lo gure nuaq.”

10 Jisas nikinwutemari, “Wuti iri ni ngampuaqnindiq kin yumbo ur pugri ye ninde rise, tedi ningam ruso segi te yuwon.”

11 Di ni oyi nindim nari, “Wand ven wute quanbuagine mutungu segi, pudi wute ngam mo segikin te God ni wand ven nem ye. 12 Nungoqiwutungu, wute isis mas, ninge ni ngam mosegi. Ninge ni ghimbi kumo rire rindi kin tendepuayine ghimbi brequ rise di wo mare tuqui segi,

ninge wute aye ni ghimbi pend mawo di ni womare tuqui segi. Wute ninge God nde si nambuyemu di nikin yembe nei mimbiny bu ni ngammo yambumari. Wuti tughe wand ven natevi kintuqui tedi ni ei natevi.”

Wokuandi Jisas ane kin wandMak 10:13-16; Luk 18:15-17

13 Di wute wokuandi Jisas nde ritari rundo eiJisas ni si neny riwo di God pengu nindig ningg.Pudi Jisas nikin wute ni wute wo ritari rindi kinte ker muany. 14 Pudi Jisas nari, “Wokuandi terar wuqond nge nde rindi, segi puq wundinywayequ, te pugri wute God nde si nambu ris kinte wokuandi pugri ye ni te.” 15Di ni si neny riwopre, di sunyi te si nare no.

Wuti iri yumbo quan rise kin ni Jisas temi wandmand

Mak 10:17-31; Luk 18:18-3016 Muq wuti iri nandi Jisas ningg nari, “Tisa,

nge yumbo ur oghi ye pughe ye yembe gidiny einge kas kas te kin kas?”

17 Ni oyi nindig nari, “Pughe kin ningg nuyumbo ur oghi ye te ningg nge pengu gudigh?God irine oghi ye. Nu lo tungu, tedi nu God anewas chiraq kin tuqui.”

18 Ni oyi Jisas ningg nari, “Lo pughe ye?”Di Jisas nari, “Wute ghamb riti wayequ; wute

ngam kin ane wase wayequ; nyungu ghandwayequ; wute segi wandoqi ndiny ghari ni unjerip puq ghand wayequ; 19nuyi numo ningg wandirepene tungu; di nunon ghimbi yawo kuranyrighe kin pugrine wute aye yawo rany righe.”[Kis 20:12-16; Wkp 19:18]

20 Quayi ambonye te oyi nand nari, “Yumbobuagi ren nge puq ken ye, pudi yumbo aye pugheye mune puq ken?”

21 Jisas ni simbe nindig nari, “Numune tuquinenganye kuas ningg, tedi nu yo yumbo yumbobuagi te yi rundo wute aye wong mand, di wetbidi te kin ghateriwute yumbo segi kin te. Nupuqyen tedi nu yumbo yuwon kin nganye nginy tuwam rise. Nu puq yen premuqdi nge nde ghawi.”22 Muq quayi ambonye ni wand ven nutungu, nino quan nganye yivany nare. Ni yumbo quan riseye te ningg bu ni yivany ane no.

23Di Jisas nikin wute temingg nari, “Nganyenenganye, nge nungoqi simbe guduq, wuti yumboquan rise kin ni wute God nde si nambu riskin tende nar no kin te yembe yumbui nganye.24Umoyumbui kamel puqmunduwkin ni chongo

Page 31: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 19:25 28 Matyu 20:20rang kinnil gawowoju tendewurwuso kin yembeyumbui segi, pudi wute yumbo quan kin ni wuteGod nde si nambu ris kin tende rir ruso ye yembeyumbui nganye.”

25 Jisas nikin wute wand ven mutungu, nipuyene mand mari, “Tedi wuti tughe ei God netinowi yuwon pu nas ye?”

26 Pudi Jisas rar neq wundo nuqond di nari,“Wute puq ren tuqui segi, pudi God yumbo buagite puq nen kin tuqui.”

27 Muq Pita ni oyi nand nari, “Beghi yumbobuagi te si pare di nunde dobupawi. Beghi yumbopughe kin ei pateri?”

28 Jisas ni oyi nindig nari, “Nge nungoqinganyene simbe guduq, otiwo qi urupui pe wutiGod nde pu nandi wuti nganye nas ye nikin siaking yuwon ye pe tende nas kin tende puayinungoqi, nge nde dobu wawi kin, nungoqi munesia 12-pela pe tende was, di Israel kin wute tit12-pela pu yeng wany. 29 Di wute buagi nge ndenyamb pe ni baj si rire o kise kiqam si rire o kiyikumo si rire o wo o wuny si rire ye te ningg niyumbo te kin 100-pela pu pugri riteri di otiwo niris ris te kin ris. 30 Pudi wute quan muq ni yemawo kin te otiwo ni dobu mawi, di muq dobumawi kin te otiwo ye mawo ye.”

20Wute God nde yembe mand di ni oyi nindim kin

wand1 “WuteGodnde si nambuyeru kin tewunykiyi

kin pugri. Burane ne ni nyinge nare maket sunyipe no wute ninge ningg nari mandi ninde wainwuny mbe yembe mand di ni wong nand. 2Wuteninde yembe mand kin ni nginy iri yembe mandkin wet bidi mat rise kin ngiq mand, dobu di nitiqi nundom mo wain wuny mbe yembe mand.

3 “Di 9 kilok pugri pe ni mune maket kin sunyipe no, wute aye mune yembe segi pu tende yemunuqond. 4 Muq ni simbe nindim nari, ‘Nungoqimune pugrine wo nge wain wuny mbe yembewand, di nge nungoqi tuquine wong guduq ye.’

5 “Di ni mo. Di 12 kilok mune no pugrine puqnen, di 3 kilok ni mune no pugrine puq nen.6Muq 5 kilok yamb tumo rind rind nimunemaketsunyi pe no, wute ninge tende yemu nuqond, dini simbe nindim nari, ‘Pughe kin ningg nungoqiren nde segine yequ ruso ruso yuram?’

7 “Ni oyi mindig mari, ‘Pudi wuti iri beghiyembe ningg wand nuangu segi.’

Ni oyi nindimnari, ‘Nungoqimunepugrinewo,nge wain wuny mbe yembe wand.’

8Di yuramwuny kiyi nandi, wute yembemandkin te ni yeng nuam kin te simbe nindig nari, ‘Nuwute yembe ye te ngam rammandi, wong ghand.Dobu pu mandi yembe mand kin te gri ye ghawowong ghand ruso ruso asi ye mawomandi yembemand kin te mune wong ghand.’

9 Di wute 5 kilok yuram yembe mand kinni mune wet bidi nginy iri kin pugrine materi.10 Muq wute asine ye mawo yembe mand kinni mari ni muqdi wet bidi quan ei mat rise ye.Pudi ni ire ire nginy iri yembe mand kin wet bidipugrine mat rise. 11 Di ni te materi muqond, niwuny kiyi wand kumomindig mari, 12 ‘Wute mennu dobu pu kuari mandi aua irene yembe mand.Beghi burane ne badi yembe bad ruso ruso nginynaghe no, nginy wase mingi tende beghi yembebad kin te beghi wong gudumu kin te ni wongguad kin ane tuquine.’

13 “Pudi wuny kiyi ni kin iri oyi nindig nari,‘Mand, nu tungu, nge nu unje kaip segi. Nu nginyiri yembe guad kin wet bidi te ningg asi wand baddi nu ngiq guad pre. 14 Nu wet bidi ghateri dinambu yo. Nge ngeningne wuti dobu nawi kinnen nu wet bidi kew kin pugrine ni mune geg.15Te nge te wet bidi. Ngening nde nei pe wet bidibir kawo nungoqi keuq ye. Nge wute men ndetumb kare ningg te piyi, pughe kin ningg nu teningg kuari’?”

16 “Te kin pugrinewute dobumawi kin te otiwoye mawo, di ye mawo kin te otiwo dobu mawi.”

Jisas nati ye te ningg munene simbe nandMak 10:32-34; Luk 18:31-34

17 Di Jisas ni Jerusalem newo no, nikin wute12-pela pu waghine nitamine no nikinne yemu disimbenindimnari, 18“Muqbeghi Jerusalempewopo, di wuti God nde pu nandi wuti nganye nas yeni prist mingg yumbui di wute Moses ningg lowute bei meny ye ninde si pe mi nondo ye. Dini mari ni nati puq mand, 19 di wute Juda segikin ninde si pe mi nondo, ei wute Juda segi kinni wand peq mindig, di yas muang, di kruse pequngumi nati. Pudi nginy temi mo pre aye ninggdi God ni mune nindingi newo.”

Jems Jon temi yumbui mas ningg mariMak 10:35-45

20 Tende dobu Sebedi ningg quayi wo temi nikumo ane Jisas nde rindi. Di ni rar ngiminesungomyu gure wuwo yimb wughe, di ni yumbo

Page 32: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 20:21 29 Matyu 21:12ninge ningg pengu wundig. 21 Di Jisas nari, “Nuyumbo pughe kin ningg kuari?”

Ni oyi wundig wuri, “Nu nge simbe ndigh, ngewo temi men otiwo nu king ningg ghas di ni temianene nyamb yumbui mare, iri nunde si nganyepe opu nas di iri nunde si qaqi pe opu nas.”

22 Pudi Jisas oyi nand nari, “Nungoqi yumbopengu wand kin te nei wamb segi. Nungoqi kapnge wuye ke kin te ningg wuye we tuqui bri?”

Ni temi oyi mand mari, “Beghi tuqui.”23 Ni oyi nindim nari, “Nungoqi nge wuye ke

kin kap te ninggne wuye we ye, pudi nge nde situan pe o si qaqi pe was kin te nge gri nungoqisunyi te keuq tuqui segi. Sunyi ren te wute tughenge wuyi sunyi te nipim ruso pre ye ni te.”

24 Muq Jisas nikin wute aye 10-pela pu wandrenmutungu, di ni Sebedi ninggwo temi te ninggker mawo. 25 Pudi Jisas ni quan buagine narimondo di simbe nindimnari, “Nungoqi nei wambte pugri wute Juda segi kin ni mingg yumbuininggmas ye ni quan nganye yumbuimas diwutebuagi ninde si nambu ris ningg mari. Di ni nikinwute nyamb kin te ni buid map ei wute buagi nimingg wand irepene rutungu. 26Nungoqi ni puqmenkin pugri puqwenwayequ. Pudi nungoqi kinwuti iri ni yumbui nas ningg nari, te ni nungoqiningg yembe ye wuti kin pugri ei nas. 27 Di wutiiri ni ye nawo ningg nari, te nungoqi nde taq puyenu yembe ye wuti te kin pugri ei nas. 28 Te kinpugrine wuti God nde pu nandi wuti nganye nasye ni wute ni ningg yembe rindig ningg nandisegi, pudi ni oyi wute nde yembe nand ninggnandi, di ni nati ei wute nganye buagi ir pu risningg wong nand.”

Jisas wute rar brequ kin temi sabi nindimMak 10:46-52; Luk 18:35-43

29 Jisas nikin wute ane Jeriko si miraq mo, muqwute nganye buagi ninde dobu ruru. 30 Di tendepuayi wute temi rar brequ kin ngim qunambetende mas, ni mutungu Jisas te gri nandi, muq nitemi mari, “Yumbui, Devit ningg kuqo, nu beghiyawo tongu.”

31Wute buagi ni temi ker ruamdi simbe rindimei ni temiwand segimas. Pudi ni temimune quankumo mari, “Yumbui, Devit ningg kuqo, beghiyawo tongu.”

32 Di Jisas yenu di ni temi ningg nari, “Ngenungoqi pughe sin keuq ningg wari?”

33 Ni oyi mindig mari, “Yumbui, beghi rar patyumbo buqod ningg pari.”

34 Di Jisas ni temi yawo nitom si natekui rarnitim rise di brequne ni temi rar mune oghi rarmat yumbo muqond, di ninde dobu maru.

21Jisas king kin pugri Jerusalem nar noMak 11:1-11; Luk 19:28-40; Jon 12:12-19

1 Muq ni Jerusalem tumo mondo di ni tiqeBetpage tende mondo. Di ni nyumo oliv yemukin randqunambe tende yemu, di Jisas nikinwutetemi yeri nindim pre tiqi nundom mo, 2 di simbenindimnari, “Nungoqi tequ tiqe tumo te yequ kintende wo. Nungoqi tiqe te ningg warne wondodi donki ire wuq muaw pu wo ane tende yeruwuqond ye. Sare bure wand di teri wutari ngende wandi. 3Wuti iri nungoqi segi puq nunduq,nungoqi simbe wundig wari, ‘Yumbui ni yemberise.’ Puqwand di ni brequne ngiq nand di wutariwandi ye.”

4 Yumbo ur ren kin ruwi kin asi propet iri nisimbe nand kin ane tuquine. Ni nari, 5 “Wandven wute Jerusalem kin simbe ndiny, ‘Wuqond,nungoqi king nungoqi nde nandi. Ni nandi kinwuti nyamb segi kin pugri, donki pe nas di nandi,di donki wo pe nandi’.” [Sek 9:9]

6 Jisas nikin wute mo, di Jisas nari kin pugrinepuq men. 7 Di ni temi donki kumo di wo anemitari mandi, chongo dobui donki wam mawopre, Jisas newo nas. 8 Wute nganye buagi nikinchongo dobui ngimne ruwo ruwo rire ruso dininge nyumo muange ngimne ruwo rise. 9Wuteninge ye ruwo, ninge Jisas nde dobu ruwi, quanbuagine pugri riri,“Devit ningg kuqo Hosana puq wundig. God nu

wuti Yumbui nde nyamb pe nandi kin nenyuwon wang. Yumbui wam nganye naskin ni nyamb wundivi viyo.” [Sng118:25-26]

10 Jisas ni Jerusalem nar no, wute buagi tiqeyumbui tende ris kin ni puyene rind, ni kin kinpengu rind riri, “Wuti nen tughe?”

11Di wute buagi riri, “Wuti nen propet iri, Jisaspuq mindig kin, tiqe Nasaret Galili opu kin.”

Jisas wute God ningg baj pemaketmuaq kin te bubnare mo

Mak 11:15-19; Luk 19:45-48; Jon 2:13-2512 Di Jisas ni God ningg baj imb wabe nar no,

di wute God ningg baj pe yumbo wong mand dimaket muaq kin te bub nare mo. Wute ningemas wet bidi kantri aye kin materi di ni mingg

Page 33: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 21:13 30 Matyu 21:33wet bidi te oyi mem. Di Jisas nandi wute menni tebol te groq nindim ruso, di wute wapi mabrimawo mas wong mand kin ni mas kin komboiqte pombri nipim ruso. 13 Ni simbe nindim nari,“God ningg wand rise kin buk pe God pugri puqnand, ‘Nge ningg baj te wute nge ane wand ye bajpuq munduw ye.’ Pudi nungoqi wute nyungu kinsuqo mo ye sunyi kin pugri puq wew.” [Ais 56:7;Jer 7:11]

14 Di wute rar rit segi kin di wute nyinge brequkin ritari rindi God ningg baj pe, di Jisas ni sabinindiny oghi. 15Pudi prist mingg yumbui di wuteMoses ningg lo wute bei meny kin ni yumbo uroghi ye Jisas yembe nindiny kin te muqond, diwokuandi God ningg baj pe pugri riri, “NungoqiDevit ningg kuqo Hosana puq wundig!” Pugri buni Jisas ningg ker mawo, 16 di ni simbe mindigmari, “Nu kutungu wo ren pughe puq rind?”

Di Jisas oyi nindim nari, “Nge kutungu ye!Nungoqi God ningg buk te wundoq segi bri? Godningg buk pugri puqwundwuri, ‘Wokuandi di wokumo miny reny riq kin nikin mim pe Yumbuinyamb rindivi viyo’.” [Sng 8:3]

17 Di Jisas ni si nare, tiqe ire Betani puqmunduw kin tende no, bur ire te nas.

Jisas ni nyumo fig ningg nari ni yi namb segiMak 11:12-14,20-26

18 Burane Jisas mune Jerusalem no, ni nono ngimi mir gureg. 19 Di ni nyumo fig ngimqunambe yenu nuqoind, be ni nondo tumonuqond di fig yi segi, raqene rise. Di ni nyumote ningg nari, “Nunde gidaqi pe yi mune riyisegi ye!” Di nyumo fig te brequne quari namb.20 Jisas nikin wute te muqond, ni nei kumomambmari, “Pughe gri ate nyumo fig nen brequnequari namb?” 21 Di Jisas oyi nindim nari, “Ngenganyene nganye simbe guduq, nungoqi Yumbuinei wumbig di nungoqi nei tevi tevi vise segi,tedi nge nyumo fig puq geg kin pugrine nungoqimune puq wen ye tuqui. Di ren ne segi, pudinungoqi rand nen ningg wari, ‘Nu yo gherim peir yaghe,’tedi yumbo nungoqi wari kin pugrine puq ren.22 Nungoqi Yumbui nei wumbig, tedi yumbopughe kin ningg ni pengu wundig di nungoqiwateri.”

Jisas pengu mindig ni gre muai pu nateriMak 11:27-33; Luk 20:1-8

23 Di Jisas ni God ningg baj kin imb pe narno, wute wand bei neny neny yenu, prist mingg

yumbui di quayi kiyi ane mandi ni muqoind dimari, “Nu beghi simbe ndug, nu gre pughe yepe yumbo ren yembe gudiny? Tughe nu ngiqnunduw bu nu yembe ren guad?”

24 Jisas oyi nindim nari, “Muq nge oyi munepengu ire nungoqi pengu guduq, di nungoqi ngesimbe wundigh tedi nge oyi simbe guduq tughenge ngiq nindigh bu nge yembe ren gad. 25 Jon nitughe nde gre nateri di ni wute wuye nap? Godnde pu nateri o wute nde pu nateri.”

Di ni kin kin wand mand mari, “Beghi pari Godnde pu nateri, tedi ni beghi ningg nari, ‘Pughekin ningg nungoqi Jon ningg wand te wutungudi nganyene puq wand segi?’ 26 Pudi beghi pari,‘Wute nde,’ tedi beghi wute buagi te wune bibiny.Te pugri wute buagi riri Jon ni propet iri.” 27 Teningg di ni oyi mand kin mari, “Beghi nei babsegi.”

Jisas nari, “Nge mune pugrine, nge tughe ndegre pe yumbo ren yembe gidiny kin te nungoqisimbe guduq segi.”

Wo temi kin kopuqu wand28 “Nungoqi pughe gri nei wamb? Wuti iri ni

quayi wo temi mas, di ni no wo kiseyu te simbenindig nari, ‘Nge wo, nu muq yo wain wuny mbeyembe ghand.’ 29 Di ni oyi nand nari, ‘Nge koyambu kari.’ Pudi dobu pu ni nei nare nitindedi ni no. 30 Di kiyi ni no wo kiqam nde te munepugrine puq nen, di oyi nand nari, ‘Yumbui,nge ko ye.’ Pudi ni no segi. 31 Nungoqi pughegri nei wamb, wo pughe ye bu kiyi ningg wandnutungu?”

Ni mari, “Ni wo kiseyu.”Jisas ni wute te simbe nindim nari, “Nge

nganyene nganye nungoqi simbe guduq, wutetakis materi kin di ngimne nyumbueg ane ni yeruwo God nde si nambu ris di nungoqi oyi dobuwaru. 32 Jon ni nandi kin ngim tuquine ye beineuq, pudi nungoqi ni wand te wutungu segi.Pudi wute takis materi kin di ngimne nyumbuegane ni ningg wand rutungu. Di muq nungoqiren wuqond, pudi nungoqi nei ware witinde di niningg wand wutungu segi.”

Wute wain wuny mbe yembe mand kin kopuquwand

Mak 12:1-12; Luk 20:9-1933 “Nungoqi kopuqu wand aye ven mune wu-

tungu. Wuti iri ni wain wuny ire yembe nindiny.Ni undaw nipiq, wain yembe mindig kin sunyiire tende wabe gri ngamo nuaq, di baj dobui

Page 34: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 21:34 31 Matyu 22:16wute mas wuny yeng muany kin iri tende yembenindig. Ni pre nand di wute aye nem di ni bermanyine wongmaindmaindmas, di ni wonji tiqeaye pe no. 34 Wain yi uri mand kin tende puayini yembe ye wute ninge tiqi nundom mo, wuteni wuny yeng muany kin te muqond di wain yininge map. 35 Pudi wute wuny yeng muany kinni yembe ye te iri pug mindig, iri mi nati, di iriwet memirang. 36 Muq ni wute yembe ye ayemune tiqi nundom mo, asi kin quan segi muqquan nganye. Di ni mune pugrine puq mem.37Tende dobu nikin wo nganye tiqi nundog nindeno, ni nari, ‘Ni nge wo ningg wand mutungu ye.’38 Pudi wuny yeng muany kin ni wo te muqoind,ni kin kin wand wand mare mari, ‘Wuti nen ei nikiyi ningg yumbo yumbo buagi nateri ye. Beghipi nati, ei ni ningg yumbo yumbo te beghi oyipateri.’ 39Pugri bunimait nase,mitanyimowunydabomemeri nar no di mi nati. 40Nungoqi pughegri nei wamb? Wuny kiyi nandi di wute wunyyeng muany kin pughe sin bri nem?”

41 Ni oyi mindig mari, “Ni wute brequ kin tesuquan moyi gri ni mati, di wain wuny te wuteaye nem yeng muany, di otiwo mir rise uri rindkin tende puayi di ni mir materi wuny kiyi mengrir.”

42 Jisas ni oyi nindim nari, “Nungoqi God ninggwand buk pe vise kin ven wuqond segi bri? Wandven te:‘Wet te asi wute baj yembemand yemari brequ di

kringmaip no kin wet te muq baj minginenas di baj nare. Yumbui ni ren kinpuqnendi beghi nde rar pe yuwon nganye.’ [Sng118:22,23]

43 “Pugri bu nge nungoqi simbe guduq, nun-goqi God nde si nambu yequ kin te ningg Godni segi puq nunduq, di ni oyi wute aye ni wandrutungu kin te ngiq nindiny. 44 Di wuti tughe niwam pu ir ni naghe wet pe yenu, tedi ni bir naspuch puch yenu. Pudi wet oyi ir ni wuti dangnaind, tedi wuti te binye nase.”

45 Prist mingg yumbui di Parisi ane ni kopuquwand ven mutungu, ni nei mamb Jisas ni minggbu simbe nand. 46Ni mait nase ningg nei mamb,pudi ni wute buagi wunemimbiny. Te pugri wuteni riri Jisas ni propet iri.

22Wuti ngam urupui no kin mir yembe mindiny ye

kopuqu wandLuk 14:15-24

1 Muq munene Jisas ni kopuqu wand pe wutesimbe nindiny, 2 “Wute God nde si nambu yerukin te pugri, king iri ni wo ngam urupui no kinmir yembe nindig. 3Ni wute ninge simbe nindinyotiwo ni wo ngam urupui no kin te mir mawokin tende puayi di ni rindi. Muq ni mir rind kinpuayi nikin yembe ye wute te tiqi nundom mowute simbe mindiny rindi ningg, pudi ni rindiyambu riri. 4 Muq nikin yembe ye aye munetiqi nundom mo simbe nindim nari, ‘Wute ngesimbe gidiny rindi puq gad kin te simbe wundiny,“Nungoqi wutungu, ngemir yembe gidiny pre purise, bulmakau quayi buagi di bulmakauwo buaginyam rire kin nge gab riti pre. Yumbo yumbobuagi nge yembe gidiny pre, nungoqi ngam kinmir pene wandi”.’

5 “Yembe ye wute mo ni simbe mindiny, pudini rutungu yambu riri, di ni aye pe ruso. Iri ni nowuny yembe nand, di iri ni no bisnis yembe nand.6 Pudi ninge king ningg yembe ye te mat masepugmindim di mi mati. 7King ni umbo ker nawo,di ni ami tiqi nundom mo, wute nikin yembe yemi mati kin te mi di ni tiqe te mindany nimbiny.8Muq ni yembe ye aye simbe nindim nari, ‘Ngamkin mir nge yembe gidiny pre pu rise, pudi wutenge simbe gidiny kin ni wute oghi segi bu ni rindisegi. 9 Nungoqi tiqe manyi te wo wute pughe yewuqond simbe wundiny ngam kin mir pe rindi.’

10 “Muq nikin yembe ye tiqi nundom mo wutebuagi ni ngimne muqond mate ruwi, oghi kin dibrequ kin, buagi ane mate ruwi riso, di mir kinsunyi te wutene bre. 11 Pudi king ni neyi nandiwute te nuqond, di ni wuti iri ngam kin chongooghi nganye nare righe segi kin te nuqoind. 12Nipengu nindig nari, ‘Nge mand, pughe gri atenu ngam kin chongo oghi nganye kuare righesegine ven nde kueyi kui?’ Muq wuti te wandsegine yenu. 13 Muq king nikin yembe ye simbenindim nari, ‘Si muange taq wumbig, meweridabo burpoq pe nar no. Tende wute quan nganyeriri di sawo rit ki.’ 14 Te pugri wute nganye buagingam nirany, pudi ire irene ni nate ruwi.”

Sisar nde takis wong mandMak 12:13-17; Luk 20:20-26

15Parisi nimo kin kinnewand taqmambpughegri ei wandoqi mindig di ni wand ninge unje naptedi mait nase. 16 Di Parisi nikin wute di wuteninge Herot nde opu mase ye te ane mo Jisasningg mari, “Tisa, beghi nei bab nu wand nganyekin pene God ningg yumbo ur te wute bei kueny

Page 35: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 22:17 32 Matyu 23:5ye, di nu wute ni pughe sin ren kin te ninggnei kumo guab segi, nu wute nyamb kin o wutenyamb segi kinwand irene simbe gudiny. 17Beghisimbe ndug, nu pughe gri nei guab? Beghi Sisarnde takis wong bad kin te tuquine o segi?”

18 Pudi Jisas ni nei namb ni yumbo ur brequmand ningg bu ni nari, “Nungoqi wute nei tevikin. Pughe kin ningg nungoqi nge wandoqiwundigh ei nge wand unje kap ningg wari?19 Takis kin wet bidi ire te nge bei wegh.” Di niwet bidi temiraqmandimeng. 20Di Jisas ni pengunindim nari, “Wuti tughe ngawu di nyamb anewet bidi wen nde rise?”

21 Ni oyi mand mari, “Sisar te.”Di Jisas ni simbe nindim nari, “Yumbo Sisar

ningg te Sisar weng, di God ningg te God weng.”22 Ni wand ven mutungu, nei kumo mamb, di niJisas si meri di mo.

Wute mati kin mune mes mewo ye te kin wandMak 12:18-27; Luk 20:27-40

23 Sadyusi ni mari wute mati kin ni mune mesmewo segi ye. Nginy te ningg wute te kin Jisasnde mandi di ni pengu mindig mari, 24 “Tisa,Moses nari wuti iri wo segine nati, te ni kiqam eimune kise ngam te nitaqi. Ni mune kise ngam tenitaqi, wo niraw di wo te kise nati kin ni te. [Lo25:5]25 Muq beghi kise kiqam 7-pela pu mas. Kiseyungam no di nati, di ni wo segi, ni ngam kiqamnde si niraq pu wus. 26Muq mingi ye tende dobumune nitaqi, ni mune nati. Te tene ruso kiqamchumbmune nitaqi, ni mune natine. 27Ninde predobu nyumbueg te wuti. 28 Kise kiqam 7-pela puni wute te mitaqi. Pugri bu otiwo wute mati kinmesmewo kin tende puayi tedi nyumbuegwen nitughe ningg ngam ei wus?”

29 Pudi Jisas ni oyi nindim nari, “Nungoqi unjewap. Te pugri nungoqi God ningg wand bukpe rise kin di God ningg gre te nei wamb segi.30Wute mati kin mune mes mewo ye tende puayini ngam ruso o oyi oyi ngam mawo ruso segi. Niangelo wam mas kin pugrine ris ye. 31 Di wuteriti kin mune res riwo kin te ningg nungoqi Godbuk pe simbe nand kin te wuqond segi bri? 32Ninari, ‘NgeAbrahamninggGod, Aisak ninggGoddiJekop ningg God.’ God ni wute mati ye ni minggGod segi, ni wute urupuinemas ye nimingg God.”[Kis 3:6]33 Wute buagi ni wand ven rutungu, di te ninggnei kumo rimb.

God ningg lo yumbui nganye kinMak 12:28-34; Luk 10:25-37

34 Parisi ni mutungu Jisas ni Sadyusi wandmand kin ngim imb nuam, di ni mandi irepenemikur. 35 Di wuti iri ni lo quan nei numbuw yeni Jisas puamb nuang ningg bu ni pugri pengunindig, 36 “Tisa, lo pughe ye bu yumbui?”

37 Di ni oyi nindig nari, “ ‘Nu Yumbui nunonGod te ei nunde umbo pe, ququ pe gri, di nei peyawo rang righe.’ [Lo 6:5]38 Lo wen te quan nganye yumbui di lo ye wuwokin. 39Di aye tende dobu te pugri: ‘Nunon ghimbiyawo kurany righe kin pugrine wute aye yaworany righe.’ [Wkp 19:18]40 Moses ningg lo di propet mingg wand nikinpuate taq, wute aye yawo pirany righe di Godyawo birag righe.”

Kraist tughe ningg wo?Mak 12:35-37; Luk 20:41-44

41 Parisi irepene mikur pu yemu, di Jisas nipengu nindim 42 nari, “Nungoqi Kraist ninggpughe gri nei wamb? Ni tughe ningg kuqo?”

Ni oyi mindig mari, “Devit ningg kuqo.”43 Ni oyi nindim nari, “Pughe gri ate Ququ

Yuwon Ye Devit nei neng bu Devit wuti nenyumbui puq nindig? Devit ni puq nand,44 ‘Yumbui ni nge yumbui ningg nari, “Nge nde

si tuan pene ghas ruso ruso nge nu verinunde nyinge tingi kawo mas”.’ [Sng110:1]

45 “Muq Devit nikinne ni yumbui puq nindig, tedipughe gri ei ni Devit ningg kuqo?” 46 Wuti irini wand te oyi nindig tuqui segi. Di tende puayipu ruso ni Jisas wand ire pengu mindig kin wunemamb.

23Wute lowute beimeny ye ni yumbo ur brequmandMak 12:38-40; Luk 11:37-54; Luk 20:45-47

1Muq Jisas wute buagi di nikin wute ane wandsimbe nindim nari, 2 “Wute lo wute bei meny kindi Parisi aneMoses ningg lo te bu simbemunduq.3 Pugri bu wand pughe ye nungoqi meuq kin tewutungu di yembe wundiny. Pudi yumbo uryembe mindiny kin te nungoqi yembe wundinywayequ. Ni wand oghi kin simbe mand pudinikinne yembe mindiny segi. 4 Ni yumbo ningequan nganye mai ruwo kin wute nde sikar pe mi-rany righe, di ni rire kin tuqui segi. Pudi nikinnesi timuepu iri nganye meri mondo musoq ghavmand segi. 5Di ni yumbour buagi yembemindiny

Page 36: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 23:6 33 Matyu 23:24ei wute ni ruqond ningg. Wute pripri God ninggwand mawo righe kin bokis te nikin quenge pedi si pe taq mamb. Ni bokis te kin yumbui yetaq mamb yawo kurem. Di ni sare dobui materichongo dobui Yumbui pengumindig ninggmiraqwughe kin tende taq mamb. 6 Di ni mir yumbuipe mo di wute nyamb kin mas ye sunyi pe ei masyawo kurem, di God yumbui nyamb mirang kinbaj pe wute nyamb kin mas ye sunyi pe tende eimas yawo kurem. 7 Di ni wute buagi pripri rikurkin sunyi pe tende mo di wute ni ei chumbuaikin wand rem yawo kurem. Di ni tisa puq rindimyawo kurem.

8 “Pudi wute nungoqi tisa puq runduq kin tewayequ, te pugri nungoqi Tisa irine, di nungoqiquan buagine kise kiqam wand. 9 Nungoqi nuyiirine wam nas, bu nungoqi wuti iri qi pe vennde nungoqi wuyi puq wundig wayequ. 10Wutenungoqi tisa puq runduq kin te wayequ, te pu-gri nungoqi tisa irine te Kraist. 11 Wuti tughenungoqi nde yumbui ningg nas kin te ni nungoqiyembe ye iri. 12 Wuti tughe nikin nyambnenindivi viyo, tedi ni nyamb vighe viso, di wutitughe nikin nyamb ni vighe viso, tedi ni nyambyumbui natevi.”

Wute nei tevi kin ni yumbo ur brequ mand kinwand

13-14 Jisas ni mune simbe nand nari, “Nungoqiwutaqu lo wute bei weny kin di nungoqi Parisiotiwo nungoqi mai yumbui nganye ware. Nun-goqi wutaqu nei tevi kin. Nungoqi wute God ndesi nambu yeru kin te kin ngim nungoqi wute teimb wany. Nungoqi nonne war wo yambu wari,di wute rir ruso kin te nungoqi ngim imb wany.*

15 “Nungoqi wutaqu lo wute bei weny kindi nungoqi Parisi otiwo nungoqi mai yumbuinganye ware. Nungoqi wutaqu nei tevi kin. Nun-goqi war ir wonji nganye wo, ei wuti iri ni Judaningg lo te simbe wundig nutungu. Di nungoqi losimbewundig di nungoqi ninggwand te kin pugripuq nen, tedi nungoqi wase pe wo kin pugrineni mune wase pe no. Ni nungoqi mai wuraq kinpugrine ni oyi quan nganye niraq.

16 “Nungoqi rar chukoq kin, nungoqi wutengim bei weny pudi nungoqi nonne ngim wun-doq kin tuqui segi, otiwo nungoqi mai yum-bui nganye ware. Te pugri nungoqi wute yeriwundiny wari, ‘Wuti God ningg baj pe wand iregre neny, ni dobu puq nen segi te piyi. Pudi wutiiri God ningg baj ni gol tende pewand gre neny, teni puq nand kin pugrine ei puq nen.’ 17Nungoqirar chukoq di ghabe gad! Yumbo pughe kin quannganye yumbui? Gol God ningg bajwabewurwuskin te yumbui segi, God ningg baj ni quan nganyeyumbui di gol ni God ningg baj wabe wur wuskin te ningg bu ni anene yumbui. 18 Di nungoqiwari, ‘Wuti iri alta pe wand gre neny, ni dobupuq nen segi te piyi. Pudi wuti iri alta pe yumboGod meng kin tende pe wand gre neny, te puqnand kin pugrine ei puq nen.’ 19Nungoqi wutaqurar chukoq kin. Yumbo alta pe mawo ris kin teyumbui segi. Alta ni quan nganye yumbui, diyumbo Godmeng kin ni alta pe ris kin te ningg buni anene yumbui. 20Pugri buwuti iri alta pewandgre neny, tedi ni alta di yumbo buagi alta pe riskin te anene wand gre neny. 21Di wuti tughe Godningg baj pewand ire gre neny, tedi God ningg bajdi God tende nar nas kin ninde anene wand greneny. 22 Di wuti tughe God nas kin tiqe tende peni wand ire gre neny, te God ningg sia pe bu wandgre neny, di God tende newo nas ye pe wand greneny.

23 “Nungoqi wutaqu lo wute bei weny kindi nungoqi Parisi, nungoqi otiwo mai yumbuinganye ware. Nungoqi wutaqu nei tevi kin.Nungoqi lo wojiju kin te wat rise di wuny mbekin minye buagi mint, dil, di kumin te nungoqi10-pela pu mone wawo puch ire God weng. Pudinungoqi lo yumbui kin te si ware pre. Taqpugri, nungoqi yumbo ur wute aye nde tuquineyembe wundiny, di wute yawo wutony, di Godnei wumbig kin yumbo ur te yembe wundiny.Nungoqi lo yumbui kin te yembe wundiny, dilo aye te si ware segi kin.† 24 Nungoqi wutaqurar chukoq, nungoqi wute ngim bei weny ningg!Nungoqi te kin pugri, ase iri wuti iri nde minyewuye pe naghe pu yenu bu ni neti nowi menerino. Pudi ni umo yumbui kin ire, kamel puqmunduw kin, minye wuye pe wughe pu yequ kin

* 23:13-14: Wute ninge mari wand aye ves ven nde visene; wand ven te: “Nungoqi lo wute bei weny kin di nungoqi Parisi otiwonungoqi mai yumbui nganye ware. Nungoqi nei tevi kin. Nungoqi nyumbueg ngaim mati pre kin nyarimo wandoqi wundiny di ni bajwutanyri. Di Yumbui pengu wundig kin tende puayi wand dobui nganye wand ei wute ruqond ningg wari. Pugri bu otiwo nungoqimai quan nganye ware ye.” † 23:23: Minye ren mint, dil, di kumin ni mir aye ane ri righe kin, di ni nyong rimb.

Page 37: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 23:25 34 Matyu 24:9te nundoq segi, ni minye wuye te ne di kamelanene naq wughe.

25 “Nungoqi wutaqu lo wute bei weny kindi nungoqi Parisi, otiwo nungoqi mai yumbuinganye ware ye! Nungoqi wutaqu nei tevi kin.Nungoqi kap nyeng ane dabo gri oghine wuyewap, pudi wabe gri te quan nganye puqumrimb. Te pugri nungoqi nyungu wand di nungoqinon ghimbine nei wumbiny kin tene nei wamb.26 Nungoqi Parisi nungoqi rar chukoq kin! Nun-goqi kap nyeng ane wabe gri wuye wap quemrimb pre, tedi dabo gri mune quemne rimb.

27 “Nungoqi wutaqu lo wute bei weny kindi nungoqi Parisi, nungoqi otiwo mai yumbuinganye ware ye. Nungoqi wutaqu nei tevi kin.Nungoqi wute riti mawo yeru kin ngamo qi quemkin pe nyang mamb kin pugri. Wute riti mawoyeru kin ngamo wam gri buqod kin yuwon, pudiwabe gri wute riti kin ngape mboq di sigh anetende rir rise. 28 Nungoqi mune pugrine. Wutenungoqi ghimbi rundoqu riri nungoqi wutaquyumbo ur tuquine puq wen ye. Pudi nungoqi ndeumbo pe nei tevi kin yumbo ur di yumbo ur quannganye brequ kin nungoqi nde umbo pe rise.

29 “Nungoqi wutaqu lo wute bei weny kindi nungoqi Parisi nungoqi otiwo mai yumbuinganye ware. Nungoqi wutaqu nei tevi kin. Nun-goqi nonnepropet tematimawoyemukinngamote yuwonne yembe wundiny, di wute yumbour tuquine yembe mand ye mati kin ngamo teyenji wupiny. 30 Di nungoqi wari, ‘Beghi kokuni mas kin tende puayi beghi pas, tedi beghi nighav bidim propet te pi mati segi.’ 31 Wand vennungoqi nonne bei wand, nungoqi wute propetmi mati kin ni mingg wo. 32 Be wo nungoqi nuqoyumbo ur brequ puq ren kin te mune yembewundiny.

33 “Nungoqi ghati! Nungoqi ghati sindiyu wo!God nungoqi ir nuaqu di wase pe wo ye! Dinungoqi wu wase wo ye tuqui segi. 34 Te kinningg di nge propet di wute nei oghi ye di wute lobei munduq kin nungoqi nde tiqi gudom mondoye. Ninge nungoqi wi mati, di kruse pe qunguwi mati, ninge nungoqi wutari wo God yumbuinyamb wurang kin baj pe yas wuany, di bub waretiqe manyi te ruso ye. 35Nungoqi pugri puq wenbu wute buagi ni wute tuquine ris ye qi pe vennde ris kin te mambui riti kin mai te nungoqiwuraq ye. Nungoqi nuqo wute oghi ye mambuiriti kin taq, Kein ni Abel ni nati kin tende purindi Sekaraia, Berekia ningg wo, ni God ningg

baj opu di alta opu di tende mingi mi nati. 36Ngenganyene nungoqi simbe guduq, mai te kin buaginungoqi muq was kin ware ye.”

Jisas ni Jerusalem ningg yivany nareLuk 13:31-35; 19:41-44

37 Di Jisas mune nari, “O Jerusalem, Jerusalem,nu propet te kui mati, di nu wute God tiqi nun-dom mondo kin te kuate mowi wet mekuram kuimati. Pripri nge nu wo ire pe kirur ningg, wapiqukumo wo ngam wurany rindi nimbraqe nambuwirir kin pugri, pudi nu yambu kuari. 38 Nutungu! God nu God ningg baj te si niraq di muqomone nganye yequ. 39Nge nu simbe guduw, nunge qoind segine ruso ruso nu nonne ghari, ‘Godnu wuti Yumbui nde nyamb pe nandi kin nenyuwon wang’.” [Sng 118:26]

24Jisas nari otiwo di God ningg baj bir muaq yeMak 13:1-13; Luk 21:5-19

1 Jisas ni God ningg baj si niraq no di nikinwuteninde mandi, ni baj buagi God ningg baj pe tenderise kin tende si mundub di Jisas simbe mindig.2 Di ni oyi nindim nari, “Nungoqi yumbo renwuqond? Nge nganyene nganye nungoqi simbeguduq, otiwowutemandi baj ren birmawo di wetmen mune iri aye nde wam nas wuqoind segi ye.Ni quan buagine bir ir maghe di kin kin mas ye.”

3 Jisas ni newo no rand oliv ningg nas, nikinwute waghi grine mandi mari, “Beghi simbendug, pughe puayi bri nu yumbo kuari kin renruwi? Di yumbo ur pughe kin ye ruwo ei beghibuqod di nei bab nu mune guadi kin di ngeri prekin te tumo rind?”

4 Di ni nari, “Nungoqi yeng wawo yuwon. Etiwute ninge mandi nungoqi wandoqi munduq dini wand wutungu. 5 Te pugri wute wandoqi kinnganye buagi nge nde nyamb pe mandi di marini Kraist, di wute nganye buagi ni mingg wandrutungu. 6 Di nungoqi yeng wundi kin wandwutungu di yeng kin yumbo riri wutungu, pudinungoqi te ningg wune wamb wayequ. Yumboren kin te ruwi ye, pudi ngeri pre kin te segine.7 Kantri ire mes mewo kantri aye ane mege, diking iri nikin wute ane mes mewo di king ayenikin wute ane mege, di tiqe ninge pe mir segi.Di tiqe ninge pe titwuye naghe. 8 Yumbo ren kinte wute wo pe wuso ningg yuqo puate rew kughekin pugri.

9 “Tende puayi nungoqi mitaqu mo unjemupuqu mai isis meuq, di mumbuequ wati, di

Page 38: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 24:10 35 Matyu 24:37nungoqi nge ningg wute pugri bu ni nge nyambbrequ mindigh ningg mari di nungoqi yambumireuq. 10Di ninge nge nei rimbigh kin te si rire,di ni kin kinne ker ruwo di ni kinne oyi oyi resruwo veri nde si pe ri rundo. 11 Di wute ningemandi wandoqi mand mari ni propet di wutenganye buagi wandoqi mindiny. 12 Di tiqe manyiwutenganyebuagi yumbour brequ rind, pugri buwute nganye buagi nganye ni wute yawo riranyrighe kin nei te mune gre rind segi. 13 Pudi wutetughe ni gre pu yeru ruso ruso ngeri pre, tedi Godni nateri. 14 Di wute God nde si nambu yeru kinwand yuwon ye ven tiqe buagi qi pe ven nde yerukin tende wute buagi simbemindiny rutungu premuqdi ngeri pre ye.

Yumbo brequ nganye ei ruwi yeMak 13:14-23; Luk 21:20-24

15 “Nungoqi otiwo wuqond yumbo brequnganye God ningg baj brequ wunduw ye ire yequ.Ni puqwen kin te asi propet iri Daniel puqmindigkin ni simbe nand ye ane tuquine.” (Nu wutiwand ven guqod ye nu wand puate ei oghine neimbiny.) [Dan 9:27]16 “Te muqdi wute Judia opu ris kin te wu riserand pe ei riwo ruso. 17Wuti baj wam nas kin nimune baj pe nar no yumbo ninge nateri wayequ.Ni brequne wu nase no. 18 Wuti iri wuny mbeyenu kin mune nambu no chongo aye nitaqwiwayequ. Ni brequne wu nase no. 19 Tende puayinyumbuegwoane ris kin di ningeniwowokuandine ris ye ni mai quan nganye rire ye. 20NungoqiGod penguwundig ei yumbo ren kin ngeri uyi kino Sabat kin nginy tende puayi puq ren segi. 21 Tepugri asi God qi di yumbo buagi yembe nindinykin tende puayi pu rindi muq mai yumbui renkin rindi segi. Di otiwo mune mai ren kin segi.22Yumbui niwutemai rire kin ngeri te pendnawopuayi rise segi, tedi wuti iri ni gre nand nas tuquisegi. Pudi ni wute nap ruso kin ni ningg nari bungeri te pend nawo puayi rise. 23 Tende puayiwuti iri nandi nari, ‘Kraist nen yenu.’ O nari,‘Ni te no yenu.’ Nungoqi ni wand te wutunguwayequ. 24 Te pugri Kraist wandoqi kin di propetwandoqi kin ni mandi di yumbo ur gre ye isisyembe mindiny. Ni puq men ei tuqui tedi wuteYumbui nap ruso kin te wandoqi mindiny di irrighe. 25 Nungoqi wutungu. Nge yumbo buagiren ningg muqne simbe guduq pre otiwo yumbote kin puq ren.

26 “Muq ni nungoqi ningg mari, ‘Te wuqond, niwuye di nyumo segi ye pe tende yenu.’ Nungoqitende wo wayequ. Muq ni mari, ‘Te wuqond, nitende suqo pu yenu.’ Nungoqi wand te wutunguwayequ. 27 Wuti God nde pu nandi wuti nganyenas ye ni nandi ningg tedi ti pris kin pugri nginynawi opu ti nase tene rindi ruso nginy naghe noopu di wute buagi ni ruqoind. 28 Ni nandi kintaq pugri, umo riti kin ni muainde rise te wapiambojig ni mandi tendene mikur.

Wuti God nde pu nandi wuti nganye nas ye munenandi ye

Mak 13:24-27; Luk 21:25-2829 “Mai yumbui ren ruso pre, brequne nginy

burpoq nap, di irew mune ti wuri segi, di tomnjinginy tu pe pu bi ir mi, di yumbo gre kin nginy tupe yeru kin tit rip. [Ais 13:10; 34:4]30 Tende puayi di wute buagi qi pe kin ni ruqondwuti God nde pu nandi wuti nganye nas kin nikinur nginy tu pe ruwi di ni quanji rind. Di ni ruqondwuti God nde pu nandi wuti nganye nas kin niwuye quari pe gre di ti yumbui ane nandi. 31 Diangelo biugel piq nuqoind quan nganye nari, dini nikin angelo tiqi nundom tiqe buagi mo nikinwute ni nap ruso pre kin te mirur. Angelo ni tiqemanyi wute materi ruso ruso qi cheq pene, di nimitari mandi.

Nungoqi nyumo fig te wuqond di nei wateviMak 13:28-31; Luk 21:29-33

32 “Nungoqi nyumo fig ni yumbo ur te wuqonddi tende pu nei wateri di nei wamb tuqui. Nyumofig ni muange te uyi mare di raqe riyi tedi nun-goqi nei wamb te wuye wundi kin ngeri te muqtumo rind. 33 Te kin pugrine otiwo yumbo ngesimbe gad ye te puq ren, tedi nungoqi nei wambte pugri wuti God nde punandi kin nimune nandikin ngeri te tumo nganye rind, ni ngimrawu neyenu. 34 Nge nungoqi nganyene simbe guduq,wute tit muq ris kin ren ni riti segi, risne diyumbo te kin puq ren. 35Nginy tu di qi ane ni preye, pudi nge wand te pre segi ye.

Beghi Jisas nandi kin ngeri te nei bibiny tuqui segiMak 13:32-37; Luk 17:20-37

36 “Pudi wuti iri ni nei namb pughe puayi o auapughe ye tende ei wuti God nde pu nandi wutinganye nas ye ni mune nandi kin te ni nei nambsegi. Angelo buagi wam kin ni mune nei mambsegi, God ningg wo mune nei namb segi, wuyiirine nei namb. 37Yumbo ur Noa ni nas kin tendepuayi puqmen kin temuqwuti God nde pu nandi

Page 39: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 24:38 36 Matyu 25:20wuti nganye nas ye ni mune nandi kin munepugrine puq men. 38 Yabe wuye nime yumbuinase segine, wute mir rind wuye riq, wute ngamruso, tetene ruso ruso Noa ni at pe nar no, 39 diwute ni nei tuan rimb pu ris kin tende puayi wuyenime yumbui nase nandi ni quan buagine nareno. Te kin pugrine wuti God nde pu nandi wutinganye nas ye ni mune nandi kin ngeri te munepugrine. 40Wute temi wunymbe yembemand, ninandi iri neti nowi di iri yenu. 41Nyumbueg teriplaua bret yembe runduw kin te kin yembe rindrind yeru, ni nandi ire nitaqi no di ire pugrineyequ. 42 Pugri bu nungoqi yeng wawo yuwon, tepugri nungoqi Yumbui mune nandi kin ngeri tenungoqi nei wamb segi. 43 Nungoqi yumbo urren nei wumbiny. Muq baj kiyi nei namb burpughe ye te ningg ei wuti nyungu ye nandi nibaj bir nuang ningg, tedi ni yeng nawo di wutinyungu kin ni baj bir nawo nar no segi. 44 Tekin pugrine nungoqi mune yeng wawo yuwon, tepugri nungoqi nginy nei wumbig segi kin tendepuayi di wuti God nde pu nandi wuti nganye nasye ni mune nandi.

Yembe ye wute oghi kin di brequ kin kopuqu wandLuk 12:41-48

45 “Wuti yembe ye ni nei oghi ye rise di niyembe nikin yumbui neng kin te oghine yembenand, bu nikin yumbui ni si numbog yembe yeaye te yeng nuany di mir rind kin puayi mir neny.46 Wuti te otiwo nikin yumbui nandi nuqoindni yembe nand nandne nas, tedi ni chumbuainand. 47 Nge nganyene nganye nungoqi simbeguduq, yumbui ni yembe ye wuti te si numbog dini yumbo yumbo buagi yeng nuany ye. 48 Pudiyembe ye wuti te ni wuti brequ di ni nari, ‘Ngeyumbui brequne nandi segi ye,’ 49 di yembe ye niyeng nuany kin te pug nindiny, di ni wute wuyekumome kin te anemirmand diwuyeme. 50Muqwuti te ni yumbui nandi kin nginy te ni yengnawo segi, di aua pughe ye nandi kin te ni neinamb segi, 51di ni nandimai neng, tiqi nundog nowute nei tevi kin te ane mas. Tende wute quanjimand di sawo mat ki ye.”

25Nyumbueg ambonye 10-pela kin kopuqu wand

1 Jisas ni mune simbe nand nari, “Tende puayiyumbo buagi God nde si nambu rise kin te nyum-bueg ambonye 10-pela kin pugri. Ni lam rind rireruso, wuti iri ngamurupui no kin te ghimbi ruang

pu yeru, ni nandi ei ane ngam urupui ruso kinmir pe tende ruso ningg. 2 Nyumbueg ambonye5-pela ni nei segi, di 5-pela ni nei oghi ye rimb.3 Nyumbueg nei segi kin ni lam rind rire, pudiwel aye rire segi. 4Nyumbueg nei oghi kin ni welaye lam ane rire. 5Wuti te ngam urupui no kin nibrequ nandi segi, pugri bu ni ruqoi kureny, yaberuqo rise.

6 “Burpoq mingi wuti iri pugri nari, ‘Wutingam urupui no kin be nandi. Nungoqi wandipo, ngimi buqoid, muqdi pitanyi badi.’ 7 Muqnyumbueg ambonye buagi res riwo, ni lam wikte mune rindiri riwo. 8Di nyumbueg nei segi kinte ni ninge nei oghi kin te ningg riri, ‘Beghi welpuch wengu lam pe pawo righe, beghi lam awuruso.’ 9 Pudi nei oghi kin oyi riri, ‘Nungoqi munepeuq tedi beghi tuqui segi. Nungoqi wo, stua penungoqi non tene wong wand.’ 10Di ni wel wongrind yamb ruso pu yeru, wuti ngam urupui nokin nandi, ninge te ni ghimbi ruang pu ris kinte ni nitari anene ngam kin mir yumbui tenderir ruso, di ni ngim miraq wughe. 11 Dobu puninge te rindi riri, ‘Yumbui, yumbui, beghi ngimbiwangu.’ 12Pudi ni oyi nandnari, ‘Ngenganyenenganye nungoqi simbe guduq, nge nungoqi neigubuq segi.’

13 “Pugri bu nungoqi yeng wawo pune ei was.Nginy pughe ye te ningg di aua pughe ye te ninggei nungoqi non Yumbui nandi te nungoqi neiwamb segi.

Yembe ye wute temi ire pu kin kopuqu wandLuk 19:11-27

14 “Wute buagi God nde si nambu yeru kin taqpugri: wuti iri ni wonji no ningg nikin yembeye nari mandi, di ni yumbo buagi te bir nawoni nem ei ni yeng muany. 15 Ni yembe ye wuteni yembe mand kin ane tuquine ire ire nem. Niwuti iri 5,000 kina neng, iri 2,000 kina neng, diaye iri 1,000 kina neng, pre muq ni tiqe aye peno. 16 Wuti iri ni 5,000 kina nat rise kin te nibrequne no, bisnis yembe nand, aye mune 5,000kina nateri. 17 Pugrine wuti 2,000 kina nat risekin te nimune bisnis yembe nand ayemune 2,000kina nateri. 18 Pudi wuti 1,000 kina nat rise kin tenikin yumbui ningg wet bidi te nare no qi ngamonuaq suqo nare.

19 “Muq dobu nikin yumbui mune nandi dinikin yembe ye te nuqond ni wet bidi pughesin bri men. 20 Wuti 5,000 kina nat rise kinte nandi, rar ngimine yenu, ni 5,000 kina ayenarene nandi muq nari, ‘Yumbui, nu nge 5,000

Page 40: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 25:21 37 Matyu 26:2

kina kuegh, muq nge 5,000 kina aye ren munekateri.’ 21Nikin yumbui oyi nand nari, ‘Nu yembeye wuti oghi di nu yuwonne yembe guad ye. Nuyumbo wokuandi nganye yeng kuany. Muqdi ngenu yumbo quan kew nu yeng wany. Nu ghandinge nunon yumbui ane chumbuai bad.’

22 “Wuti 2,000 kina nat rise kin ni mune nandinari, ‘Yumbui, nu nge 2,000 kina kuegh, muq nge2,000 kina aye ren mune kateri.’ 23Nikin yumbuioyi nand nari, ‘Nu yembe ye wuti oghi di nuyuwonne yembe guad ye. Nu yumbo wokuandinganye yeng kuany. Muqdi nge nu yumbo quankew nu yeng wany. Muq nu ghandi nge nunonyumbui ane chumbuai bad.’

24 “Muq wuti 1,000 kina nat rise kin munenandi, rar ngimine yenu, muq nari, ‘Yumbui, ngenei gab nu wute aye yawo kutony segi ye. Nu mirwute aye mi righe kin te bi kuawo ye. Wute ayeni mir yi mi righe kin te nu mir tende kuateri,25 pugri bu nge wune gab, di nge nu 1,000 kinaren kare ko, qi pe suqo kare. Te qond, nu wet biditaq ren.’ 26 Pudi nikin yumbui oyi nand nari, ‘Nuyembe ye wuti brequ. Nu yembe ye kuen si yaviquang. Nu kuari nge wute aye mir mi righe kin tenge bi kawo, di nge ko wute aye mir yi memarekin te kateri. 27 Pughe kin ningg nge wet bidikuare kuo, wet bidi baj pe kuawo righe segi, te eingemune gadi di ngewet bidi kateri, di aye ningemegh ane. 28Muq nungoqi ni wet bidi wutangri,wuti aye 10,000 kina rise kin te ni weng. 29 Tepugri wute tughe ni yumbo ninge rise pre, tedinge yumbo aye ninge keny, di ni yumbo quan rise.Muq wute tughe ni yumbo segi, ni musoqne rise,tedi nge mune ninde pu kateri. 30Yembe ye wutibrequ nen wutanyi wo, burpoq pemeweri naghe.Tende wute ni quanji rind di sawo rit ki ye’.”

God ningg wo nandi wute ir nawo31 “Otiwo wuti God nde pu nandi wuti nganye

nas ye ni king kin pugri ei nikin ti yumbui anenandi, di angelo buagi ane mandi, di ni sia kingpe wam kin ti yumbui ane nas. 32 Tende niwute buagi tiqemanyi kinmitarimandi ninde rarngimine yeru, di niwute ir nawo, wuti sipsip yengnuany kin ni sipsip di meme ir nawo kin pugri.33Ni sipsip si nganye pe opu nawo yeru, di memesi qaqi pe opu nawo yeru. 34Di king ni wute nindesi nganye pe opu yeru kin te simbe nindiny nari,‘Nungoqi nge wuyi yuwon nuauq pre ye nungoqiren wandi. Asi qi urupuine kin tende puayi ninungoqi yumbo yuwon ye manyi nunduq pre ye.

Nungoqi wandi yumbo te kin wateri. 35 Te pugringe mir kuregh di nungoqi nge mir wegh, ngeyawo singar kati di nungoqi nge wuye wegh, ngewuti aye kin di nungoqi nge wutanyi baj pe wo,36 nge chongo segi di nungoqi nge chongo wegh,nge num kuregh di nungoqi nge yeng wagh, ngetaq pu yengu di nungoqi wandi nge wuqoind.’

37 “Diwute tuquine ris ye oyi rind riri, ‘Yumbui,pughe puayi beghi nu buqoid nu mir ane kuas dibeghi mir pew? Di pughe puayi nu yawo singarkuati di beghi nu wuye pew? 38 Di pughe puayibeghi nu buqoid nu aye kin di beghi pitanyi baj pepo, o pughe puayi nu chongo segi di beghi chongopew? 39Di pughe puayi beghi nu buqoid nu numkurew di beghi nu yeng puaw, o pughe puayi nutaq yengu di beghi badi nu buqoid’?”

40 “Di king ni oyi nindiny nari, ‘Nge nganyenenganye nungoqi simbe guduq, qam ren kin irinyamb segi kin ninde yumbo ur puq wen kin tenge bu puq wegh.’

41 “Muq wute si qaqi pe yeru kin te simbenindiny nari, ‘Nungoqi kring wo, God nungoqibrequ nunduq ye. Nungoqi wase awu kuso segiye pe tende wo, Satan di ni angelo brequ te aneni mingg bu wase kuen nawo kughe pu yengu.42 Te pugri nge mir kuregh di nge mir weghsegi, nge yawo singar kati di nungoqi nge wuyewegh segi, 43nge aye kin di nungoqi nge wutanyibaj pe wo segi, nge chongo segi di nungoqi ngechongo wegh segi, nge num kuregh di taq yengudi nungoqi wandi nge ghav wundigh segi.’

44 “Di ni oyi rind riri, ‘Yumbui, pughe puayibeghi nu buqoid numir ane yengu, o yawo singarkuati, o nu wuti aye kin, o nu chongo segi, o nunum kurew, o nu taq yengu di beghi nu yumboghav buduw segi?’

45 “Di ni oyi nindiny nari, ‘Nge nganyenenganye nungoqi simbe guduq, nungoqi qam renkin iri ni nyamb segi kin ninde yumbo ur pugriye puq wen segi te nge bu puq wegh segi.’ 46Di niruso yuqo pre segi ye pe tende yuqo riraq ris ris tekin ris, pudi wute tuquine ris kin ni ruso yuwonpu ris ris te kin ris kin tende ruso.”

26Jisas mi ningg wand wand mareMak 14:1-2; Luk 22:1-2; Jon 11:45-53

1 Jisas ni wand buagi te simbe nand omonenawo pre, muq nikin wute pugri simbe nindimnari, 2 “Nungoqi nei wamb nginy temi mo pre

Page 41: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 26:3 38 Matyu 26:29

dobu di asi God ni Israel mingg wo rar nuqondmas kin ngeri te nei bibiny ye. Tende puayi di ninge, wuti Godndepugadiwuti nganye kas ye, ngeveri nde si pemi godo, di kruse pe qungumi kati.”

3 Di tende puayine prist mingg yumbui diIsrael mingg quayi kiyi ni mo prist mingg yumbuimingg yumbui, Kaiapas puqmindig kin, ninde bajyumbui pemikur, 4di ni wand taqmamb ei waghigrine Jisas mait nase, di mi nati ningg. 5 Pudimari, “Beghi yumbo ren kin ngeri yumbui neibibiny kin tende puayi puq pen wayequ. Beghipuq pen tedi wute buagi beghi ker ruangu.”

Nyumbueg wel tuqo yuwon ye Jisas nde groqwuind

Mak 14:3-9; Jon 12:1-116 Jisas ni Betaniwuti iri Saimon, wuti asi leprosi

niraq kin, ninde baj pe nas. 7 Di nyumbueg irewel yuwon nganye iri botol ane wuri wundi. Welte wet bidi quan pe wong wuind. Botol te wetyuwon nganye iri, alabasta puq mindig kin tendepe yembemindig ye. Jisas nimir nandnandnas dinyumbueg tewelwuriwundo, Jisas nde ngawupegroq wundig. 8Pudi tende puayi Jisas ningg wuteninge ni temuqond, ni umbo brequ kuse, di mari,“Pughe kin ningg ni wel nen unje wuip? 9 Beghiwute aye pem wong maind, tedi nen ningg beghiwet bidi quan pateri, di wute yumbo segi kin tepeny.”

10 Pudi Jisas ni nei te nundom pre, pugri buni simbe nindim nari, “Nungoqi ni rar wundoq.Pughe ningg nungoqi ni yumbo puq wen kin teningg segi puq wand? Ni yumbo ur oghi ye ngende yembe wundiny. 11 Wute yumbo segi kinnungoqi ane was ye, pudi nge nungoqi ane pasnganye segi ye. 12 Nyumbueg wen ni wel ngende ghimbi pe groq wuind kin te ni nge ghimbimuqne sabi wundiny pu ei otiwo nge ngamo peko ye. 13 Nge nungoqi nganyene simbe guduq tepugri otiwo wute mo tiqe buagi te wand yuwonye bir mawo kin tende puayi wute wen ni yumboyembewundiny kin ren anene simbemand ye. Nipugri puq men ei nyumbueg yumbo ren yembewundiny kin wen anene nei rumbuw.”

Judas nari ni Jisas veri nde si pe ni nondo yeMak 14:10-11; Luk 22:3-6

14 Tende puayi Jisas nikin wute 12-pela kin iri,Judas Iskariot puq mindig kin, ni no prist minggyumbui te nuqond, 15 di nari, “Nge Jisas nungoqinde si pe ki nondo, tedi nungoqi nge yumbopughe kin ei wegh?” Di ni wongmaind silva puch

30-pela pu meng. 16 Di tende puayine Judas niJisas veri nde si pe ni nondo kin ngim meri nat.

Jisas nikin wute ane mir yembe mindinyMak 14:12-21; Luk 22:7-13,21-23; Jon 13:21-30

17 Muq Juda ni bret yis segi kin riq ye nginyye nawo ye tende puayi Jisas nikin wute nindemandi di pengu mindig mari, “Nu nei guab yebeghi muainde ei mir yembe bidiny, di nu guadianemir bad ei God asi Israelminggwo rar nuqondmas kin ngeri te nei bibiny?”

18 Ni oyi nand nari, “Nungoqi wo, tiqe yumbuipe wuti te nas kin te simbe wundig wari, ‘Tisanari, nge ngeri tumo rind. Nge ngening wute anenunde baj pe ei pikur di Godni asi Israelminggworar nuqond mas kin ngeri te nei bibiny ningg mirbad ye’.” 19Di Jisas nikin wute ni nari kin pugrinepuq men, di ni mir te kin yembe mindiny.

20 Di yuram ni nikin wute 12-pela pu ane tebolpe mas, 21 di ni mir mand mand mas di ni nari,“Nge nungoqi nganyene simbe guduq, nungoqikin iri ni nge veri nde si pe ni godo ye.” 22 Dini quan nganye yivany mare, di ni ire ire pengumindig mari, “Yumbui, nu nge ningg bri kuari?”23Ni oyi nandnari, “Wuti nge temunyeng ire pe sipawo righe kin ni di nge veri nde si pe ni godo ye.24Wuti God nde pu nandi wuti nganye nas ye ninati kin te God ningg buk puq wund kin pugrineei nati ye. Pudi wuti pughe ye ni wuti God ndepu nandi wuti nganye nas ye ni veri nde si pe ninondo kin ni mai yumbui nganye niraq ye. Wutite kin kumowuri wundi segi tedi yuwonnganye.”25 Judas wuti Jisas veri nde si pe ni nondo ye ninari, “Tisa, nu nge ningg bri kuari?” Ni oyi nindignari, “Nu tuquine guad.”

Jisas nikin wute bret wain ane nemMak 14:22-26; Luk 22:14-23

26 Ni mir mand mand mas, di Jisas ni bretnitaqwi, Yumbui chumbuai nindig pre, bir nuaqnikin wute te nem di nari, “Bret wen wutaqwiwaq, wen nge ghimbi.” 27 Te pre muq ni wainmune kap ane neti nowi, Yumbui chumbuainindig pre, nem di nari, “Nungoqi buagi ane we.28Nen nge yavi di yavi wen te God asi Moses anewand taq mamb kin te gre weny. Di yavi wen teir wi ei wute nganye buagi yumbo ur brequ kinwand te puaq. 29Nge nungoqi simbe guduq, ngewainnenmune ke segi segine ruso ruso otiwongenungoqi ane yumbo yumbo buagi ngewuyi nde sinambu yeru kin tende pas di wain urupui pe.”

Page 42: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 26:30 39 Matyu 26:5630 Muq ni yuwo ire mari di tiqe yumbui te si

miraq, di rand iri Oliv puq mindig kin tende mo.Jisas nari otiwo di Pita nari ni Jisas ningg wuti segiMak 14:27-31; Luk 22:31-34; Jon 13:31-38

31 Muq Jisas ni pugri simbe nindim nari, “Muqbur kuen gug yumbo ninge nge nde ruwi dinungoqi ir waghe ye. Te pugri God ningg buk pepugri ur mand mari, ‘Nge wuti sipsip yeng nuanykin te ki di sipsip bure ire ire ruso ye.’ [Sek 13:7]32 Pudi dobu nge kes kewo, di nge ye kawo Galiliko di nungoqi waru.”

33 Di Pita nes newo Jisas ningg nari, “Piyi wutebuagi yumbo nunde ruwi kin te muqond di ni irmaghe, pudi nge ir kaghe tuqui segi.”

34 Di Jisas oyi nindig nari, “Nge nu nganyenesimbe guduw, muq bur wapiqu nari segine di nughari nu nge nei gubigh segi puq ghand tevi irepu ghand ye.”

35 Pudi Pita oyi Jisas oyi nindig nari, “Piyi, ngenu temunepati ye, nge kari ngenunei gubuwsegiye puq gad tuqui segi.” Di Jisas nikin wute quanbuagine pugrine puq mand.

Jisas Getsemani yenu God temi wand mandMak 14:32-42; Luk 22:39-46

36 Muq Jisas nikin wute ane mong puch ireGetsemani puqmunduw kin tendemo, di ni nikinwute simbe nindim nari, “Nungoqi ven ne was,nge tende ko God pengu gidig.” 37 Di ni Pitadi Sebedi ningg wo temi te ane nitami no. Nimisoqne kring mondo, di ni umbo mai kuyo, dini nutungu ghave rimb. 38 Muq ni pugri simbenindim nari, “Nge umbo mai kuyo di nge ghimbikutungu ghave rimb, nge kati ningg tumo. Nun-goqi ven nde was nge ane yeng pawo.” 39 Di nimusoqne kring nondo wonji pugri yenu, muq niqi pe me no nase, God pengu nindig nari, “Ngewuyi, nu tuqui tedi nge yuqo kiraq ye kap wentaqwi. Pudi nge kari kin wand te tungu segi, nunon nei pene.”

40 Di ni mune nandi, nikin wute nuqond niruqo pu mase, di ni Pita ningg nari, “Pughe griate nungoqi nge ane yeng pawo ruso aua iresegi? 41 Yeng wawo, di God pengu wundig eiSatan nungoqi wandoqi nunduq kin tende puayinungoqi ir waghe segi. Nungoqi umbo yumboyembe gudiny ningg kuri, pudi ghimbi buid segi.”

42Nimunene noGod pengu nindig nari, “Wuyi,nu nei guab kin yuqo kiraq kin te yuwon, tedi nukuari kin pugrine puq yen.” 43 Di ni mune nandinuqond nikin wute ruqo pune mase. Te pugri ni

rar mai riwo. 44Muq ni si nare mase, di ni munenomining kin pugrineGodpengunindig, niwandasi nand kin tene mune simbe nand.

45Muq ni nandi nikin wute nuqond, di ni pugrisimbe nindim nari, “Nungoqi ruqo pune ei waseye bri? Te wuqond, wuti God nde pu nandi wutinganye nas ye ni meti nowi wute yumbo ur brequmand kin nde si pe mi nondo ye ngeri taq tumorind pre. 46Wes wewo, be po. Wuti nge veri ndesi pe ni godo kin taq tumo nandi pre.”

Jisas mait naseMak 14:43-50; Luk 22:47-53; Jon 18:1-14

47 Jisas ni wand nand nandne yenu, Judasnandi. Prist mingg yumbui ninge di Juda minggquayi kiyi ni wute nganye buagi tiqi mundommame bidi di wase puayi ane mare Judas ndedobu maru. (Judas ni Jisas nikin wute 12-pela kiniri.) 48 Muq wuti nen Jisas nikin veri nde si peni nondo kin yumbo ur bei nindim kin te simbenindim nari, “Wuti nge song gireg kin te waitnase.” 49 Di ni Jisas nde tuquine nondo di nari,“Bur oghi Tisa!” Di ni song nireng. 50 Jisas oyiJudas simbe nindig nari, “Mand, nu yumbo pugheyembe gudiny ningg guadi kin te nu puq yen.” Diwute aye te mandi Jisas mait nase.

51 Di Jisas ningg wuti iri ni mame dobui qonaimb di prist mingg yumbui mingg yumbui niyembe ye wuti te iri ange di nuang ir wi. 52 DiJisas ni simbe nindig nari, “Mame dobui munenikin chongo pe yi ndighe. Wute buagi mame peyeng mand tedi mame oyi namb mati. 53 Nge teningg kari, tedi nge wuyi pengu gidig di brequneni angelo nganye buagi tiqi nundom mandi, ngeghav mindigh di wute men ni ane tuqui segi. Nute kin nei guab segi bri? 54 Nge ni pengu gidigkin tuqui, pudi nge te kin pugri puq ken, tedipughe gri ei God ningg buk puq wund kin te anetuquine? Yumbo buagi ren God ningg buk wurikin pugrine ei nge nde puq ren ye.”

55 Tende puayine Jisas ni wute buagi te simbenindim nari, “Nge wute kitami yeng pe bri badibu nungoqi mame dobui di wase puayi ane warenge wait kase ningg wandi? Nginy manyi manyinge God ningg baj pe tende kas di wute wand beikeny. Nungoqi nge pughe ningg tendene waitkase segi? 56 Pudi yumbo ur ren kin pugrine puqren ei propet ni ur mand kin ane tuquine.” DiJisas nikin wute buagi ni si meri wu mase mo.

Ni Jisas kaunsil nde mitanyi moMak 14:53-65; Luk 22:54-55,63-71; Jon 18:13-14,19-24

Page 43: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 26:57 40 Matyu 27:857 Wute Jisas mait nase mitanyi prist mingg

yumbui mingg yumbui Kaiapas nde mo, di wutelo wute bei meny kin di quayi kiyi ni tende mas.58 Di Pita Jisas nde dobu wonjine naru, di pristmingg yumbui mingg yumbui ni baj kin imb penar no. Wute tende yeng mawo pu yemu kin teane mas, ei ni nuqond Jisas pughe sin bri meng.59 Prist mingg yumbui di kaunsil buagi ni wuteningemeri mand ei ni wand ghavmindim di Jisaswandoqi mindig ei ni mi nati. 60 Wute nganyebuagi mandi Jisas wandoqi mindig, pudi ni minati kin ngim ire mundoq segi. Dobu pu wute ayetemi mandi, 61 di mari, “Wuti nen nari, ‘Nge Godningg baj wen bir kuaq di nginy temi ire pune dimune yembe guduw omo kuaq kin tuqui’.”

62Muq prist mingg yumbui mingg yumbui nesnewo Jisas ningg nari, “Nu ni wand te oyi gudimsegi ye bri? Wand venwutemen nundememirawviyo kin te puate pughene?” 63Pudi Jisas ni wandnand segi. Di prist mingg yumbui mingg yumbuini simbe nindig nari, “Nge God nganyene naskin ninde rar pe nu simbe guduw, di nu wandnganyene ei simbe ghand. Nu Kraist bri? Nu Godningg wo bri?”

64 Jisas ni oyi nindig nari, “Te nganye, nusimbe guad kin pugrine. Pudi nge nungoqi simbeguduq. Otiwo nungoqi wuti God nde pu nandiwuti nganye nas ye ni God gre quan nganyerise ye ninde si tuan pe opu nas di God ndetiqe pe pu wuye quari wam nandi wuqoind ye.”65Pristmingg yumbuimingg yumbui niwand vennutungu, nikin chongo bir nuaq nari, “Nen Godwand brequ nindig. Pughe kin ningg beghi wuteayemune parimandi ni yumbo ur yembe nindinykin te simbe mand? Muq tene nungoqi wutunguni God wand brequ nindig. 66Nungoqi pughe grinei wamb?” Ni oyi mand mari, “Ni unje nap pre,ni nati tedi oghi.”

67 Muq ni quenge pe sombaqe miping, disi mung mamb pug mindig. Ninge si buremand kowisambe dang mindig, 68 di mari, “Nunganyene nganye Kraist, ate God nde pu neighatevi beghi simbe ndug, wuti tughe bu nu ni?”

Pita nari ni Jisas nei nimbig segiMak 14:66-72; Luk 22:56-62; Jon 18:15-18,25-27

69MuqPita baj dabo gri nas, di yembe ye nyum-bueg ire ninde wundi wuri, “Nu anene Jisas Galilikin ni ningg wuti iri.” 70 Pudi wute buagi nde rarpe Pita segi puq nand nari, “Nge nei gab segi, nupughe puq guad.” 71 Muq ni no, ngimrawu ne

yenu di nyumbueg aye ire ni wuqoind, ni wutebuagi te simbe wundiny wuri, “Wuti nen ni JisasNasaret kin ni ane ye.” 72 Di Pita mune segi puqnand nari, “Nge God nde rar pe kari nge wutinen nei gibig segi!” 73 Ni yenu big rip pu wuteninde tumo yemu kin ni mandi Pita pugri simbemindig mari, “Nganyene nganye, nu nikin iri. Nuwand guad kin gibe te nu bei rind.” 74Muq Pita niwand gre neny, puq nand nari, “Nganyene wamye nei namb, nge wuti nen nei gibig segi. Pudinge wandoqi gad ate God nge brequ nindigh.” Nipuq nand pre brequne di wapiqu nari. 75Di Pita niasi Jisas puq nand kin te mune nei nimbiny. Jisasnari, “Wapiqu nari segine nu ghari nu nge neigubigh segi puq ghand tevi ire pu ghand ye.” Pitawand ven nei nimbiny, di dabo nar no, yumbuiquanji kiyi nand.

27Ni Jisasmitanyi gavman kin yumbui Pailat ndemoMak 15:1; Luk 23:1-2; Jon 18:28-32

1 Burane ne prist mingg yumbui di quayi kiyibuagi wand taq mamb ei Jisas mi nati ningg. 2Nitaq maimb di mitanyi mo gavman kin yumbui,Pailat, ninde si pe mi nondo.

Judas nikinne pori naghe natiAposel 1:18-19

3 Judas, wuti Jisas veri nde si pe ni nondo ye,ni nuqond kot pe ni wand taq mamb ei Jisas minati ningg. Di ni yivany nirang di wet bidi silva pekin 30-pela pu prist mingg yumbui di quayi kiyimeng kin te mune nare no nem. 4Di ni pugri puqnand nari, “Nge yumbo ur brequ gad pre. Wutinge nungoqi nde si pe ki nondo kin te ni yumboninge unje nap segi di nungoqi wi nati.”

Pudi ni oyi mand mari, “Te beghi pughe sin eipen? Nu non nde nei pene.”

5 Di ni wet bidi te God ningg baj pe tendemenare ruso ris, di ni nyinge nare no. Ni no, dinikinne pori naghe nati.

6 Pudi prist mingg yumbui ni wet bidi tematerimari, “Ren yavi kin wet bidi, pugri bu beghi lowuri wet bidi ren God ningg baj kin wet bidi anepawo ris segi ye.” 7 Muq ni wet bidi te ninggnei mamb mari, ni qi puch ire wute asi tende osqi yembe mindiny kin te wong mindiq. Ni neimamb kin wute tiqe wonji kin ni mati ei ni tendemawo yemu kin sunyi puq mand. 8 Pugri bu qipuch te wute nyambmirawmari, “Yavi kin qi,” dimuq wute buagi pugrine nyambmirawmirawne.

Page 44: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 27:9 41 Matyu 27:399 Pugri bu propet iri, Jeremaia puq mindig kin,ni asi simbe nand kin ane tuquine. Ni pugri puqnand nari, “Ni wet bidi silva pe kin 30-pela pumateri. Wute Israel kin ni wet bidi pugri manyimand kin te pugri ni wuti nen wong maind kin.10Diwet bidi te kin pe ni qi puch irewute tende osqi yembe mindiny kin te wong mindiq. Yumbuinge simbe nindigh kin ane tuquine.” [Sek11:12-13]

Pailat Jisas pengu nindigMak 15:2-5; Luk 23:3-5; Jon 18:33-38

11 Muq Jisas gavman kin yumbui, Pailat, ninderar ngimine teti pu yenu di Pailat ni pengu nindignari, “Nu Juda mingg king bu?” Di Jisas oyi nandnari, “Nu kuari nge Juda mingg king, te tuquine.”

12 Pudi prist mingg yumbui di quayi kiyi anewand quan memirang viyo, di ni wand te oyinindim segi. 13MuqPailat ni ninggnari, “Nuwutebuagi wand memiraw viyo kin te kutungu segibri?” 14 Pudi Jisas ni wand ire oyi nindim segi,pugri bu Pailat ni nei kumo namb.

Pailat nari Jisas nyumo pe qungu mi natiMak 15:6-15; Luk 23:13-25; Jon 18:39–19:16

15 Muq Rom mingg gavman kin yumbui nikinyumbo ur te pugri: Ber manyi God asi Israelmingg wo rar nuqond mas kin ngeri te nei mim-biny ye tende puayi ni wute taq pu yemu kin teiri si neri no ye. Wute buagi nikinne ei wute taqyemukin te iri nyamb rirang, di Pailat niwuti te sineri no. 16 Tende puayi wuti iri yumbo ur brequnganye nand ni taq pu yenu, ni nyamb Barabas.17Wute buagi rindi rikur pre, Pailat ni ningg nari,“Nungoqi nei wamb ye nge wuti pughe ye ei sikeri nungoqi nde nondo, Barabas o Jisas, wuti niKraist pug mindig ye te?” 18 Pailat ni puq nand,te pugri ni nei namb ni Jisas maip no mari bu nikot pe mitanyi mandi.

19Muq Pailat ni jas ningg sia pene nas, ni ngamwand ire wi vindi wuri, “Nu wuti tuquine nganyenas ye nen ningg yumbo ninge yembe ndinywayequ. Burpoq nge ruqo nyemb pe guqoid, dinge umbo mai kuyo.”

20 Pudi prist mingg yumbui di quayi kiyi anewute chuch muany, ei ni Pailat ningg riri niBarabas si neri nandi di Jisas mi nati. 21 Di Pailatni pugri pengu nindiny nari, “Wute temi men,nungoqi nei wamb ye nge pughe ye ei si kerinondo?” Di ni riri, “Barabas.” 22 Di Pailat nipengu nindiny nari, “Tedi wuti nen, Kraist puqmindig kin nen, nge pughe sin ei geg?” Ni quan

buagine riri, “Kruse pe qungu wi nati.” 23 Di ninari, “Pughe kin ningg, ni yumbo pughe unjenap?” Pudi ni quan kumo riri, “Kruse pe qunguwi nati.”

24Pailat ni nei nambniwandwute rutungu segiye, di ni yeng rind gib rimb. Pugri bu ni wuyenatekui wute nde rar pene si wuye nap, nari,“Wuti nen nati, te nge unje kap segi, te nungoqinon nei pene.” 25Wute buagi ni oyi rind riri, “Maiwen si rangu, beghi piraq di beghi wo miraq!”26Muq ni Barabas si neri ninde nondo. Di ni narisoldia Jisas yas muang pre, di ni soldia nde si peni nondo ei kruse pe qungu mi nati.

Soldia buagi Jisas perei mindigMak 15:16-20; Jon 19:2-3

27Muqgavman kin yumbui ni ningg soldia Jisasmitanyi gavman mingg baj pe mo di soldia buagimandi Jisas quir quar mindig. 28 Di ni chongo irmuang di king kin pugri chongo ambo kin munemirang wughe. 29Di ni sare quat kin materi, kinghat kin pugri yembe munduw, Jisas nde ngawupe mirang wughe. Di ni botu iri si tuan pe opumeng nait nase, ni sungomyu gure mawo, di niperei wand mindig mari, “Nu Juda mingg king,beghi nu chumbuai buduw.” 30Di ni som miping,di botu te mune meti nowi ngawu pe mi mi. 31Niperei wand mindig pre, di chongo ambo kin te irmuang di nikin chongone mune mirang wughe,di mitanyi mo ei kruse pe qungu mi nati.

Jisas nyumo pe qungu mi natiMak 15:21-32; Luk 23:26-43; Jon 19:17-27

32 Di ni nyinge mare mo ngimi wuti irimuqoind, wuti te Sairini kin ni nyamb Saimon, dini simbemindig ni Jisas ningg kruse te niraq. 33Dini mong puch ire Golgota puq mand kin tendemo. (Mong nyamb ven ni puate te, “ngawu ngapetiqe.”) 34 Sunyi tende ni wain marasin abo weqkin ane quang mamb kin te Jisas meng ne ningg.Pudi ni musoq ne, di ni mune segi puq nand.35 Soldia Jisas chongo ir muang di kruse pe qungumi nati pre, muq ni satu grinymand ei Jisas ninggchongo te birmawo ire iremaremo ningg, 36muqni tene mas di ni yeng muang. 37Ninde ngawu peni wand pughe ye te ningg Jisas mi nati kin te urmand. Ni pugri ur mand mari, “Wuti nen Jisas,Juda mingg king.”

38 Muq wute nyungu kin temi tendene krusekin kin pe qungu mi mati pu yemu, iri si nganyepe opu, iri si qaqi pe opu. 39 Di wute buagi tenderuso rindi, ni wand perei rindig di ngawu uring ri,

Page 45: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 27:40 42 Matyu 28:440 di riri, “Nu wuti God ningg baj bir kuaq pre dinginy temi ire pune di mune yembe guduw omoye taq kuen qa. Be nu non ghimbine ghav ndiny.Nu nganyene nganye God ningg wo, ate nu krusepe te pu ghati yi.”

41 Pugrine prist mingg yumbui di wute lo wutebei meny kin di quayi kiyi ni mune Jisas pereiwand mindig mari, 42 “Ni wute aye ghav nindiny.Ni nikinne ghav nand tuqui segi. Ni Israel minggking. Ni kruse pe ven nde pu nati ni buqoid, tedibeghi pari te nganye. 43 Ni God nei nimbig ye dini nari, ‘Nge God ningg wo.’ Pugri bu muq God nioyi chumbuai nindig, ate ni ghav nindig buqoid.”44Wute nyungu ye temi Jisas ane kruse kin kin pequngumimati kin nimune pugrine pereimindig.

Jisas natiMak 15:33-41; Luk 23:44-49; Jon 19:28-37

45Muq 12 kilok bogisumb bur ir kui ruso 3 kilokyuram. 46Muq 3 kilok ningg tumo rind rind Jisasquan kumo pugri nari, “Eli, Eli, lama sabaktani?”Wand ven puate taq pugri, “Nge God, nge God,pughe kin ningg nu nge si kueri?” [Sng 22:1]

47 Wute ninge tumo yemu kin ni wand venmutungu mari, “Wuti nen Elaija ngam nirang.”48Di wuti te kin iri brequne vig namb no, chongobidi ire nyumo kamo pe wureq nimbiq, wain peneq wughe nitaqwi, ei Jisas wain neng, ne ningg.49 Pudi ninge te segi puq mand mari, “Ghimbighawo buqod, Elaija ni nandi ghav bri nindig.”50Di Jisasmunequankumonari pre, di nikin ququsi niraq wuso.

51Tende puayine chongoGodningg baj pemerinaghe pu nase kin te newo wam pune bir teneno tingi, bidi temi pu yemu. Di qi tit wup di wetyumbui bir mas. 52 Di wute mati kin ngamo biruso, God ningg wute asi mati kin ninge te munemes mewo. 53Ni mati kin sunyi pe mes mewo pumas, otiwo Jisas nes newo kin tende dobu di niJerusalem mo, di wute quan ni ruqond. 54 Amimingg yumbui ni soldia buagi te ane Jisas yengmuang pu yemu kin, ni muqond qi tit wup di niyumbo yumbo buagi te muqond ni quan wunemamb di mari, “Nganyene nganye, wuti nen Godningg wo.”

55Nyumbueg nganye buagi tende yeru, ni won-jine yeru di ruqond ruqond yeru. Ni asi Galili siriraq Jisas ghav rindig ningg ni nde dobu ruwi.56 Tende mingi Maria Magdala kin, Maria Jemsdi Josep ni kumo, di Sebedi ningg wo temi te nikumo ni ane tende yeru.

Jisas ngamo pe mowi yenuMak 15:42-47; Luk 23:50-56; Jon 19:38-42

57 Tende yuramne wuti iri Arimatea kin, niyumbo quan rise kin, ni nandi, ni nyamb Josep.Ni Jisas ningg wand nutungu di nganyene puqnand ye. 58Ni no Pailat pengu nindig ei Jisas netinati, neri no nowi yenu ningg. Muq Pailat ngiqnand, Jisas ni neng ye. 59 Di Josep no, Jisas netinowi, chongo urupui quem ye pe imb naimb, 60dini neri no, wute mati kin ngamo urupui pe nowiyenu. Ngamo tewet pe yembemunduwkin, Josepni asi nari ngamo te yembe mindig, ei otiwo ninetende mowi yenu. Di Josep ni wet yumbui irechoch nipiq wundi, mim tuq nimbiq pre, di ni no.61MariaMagdala kin diMaria aye ire te teri tenderis. Ni teri ngamo pe tumone rar pu ris.

Soldia ni ngamo pe yeng mawo pu mas62 Muq yambgriq Sabat kin nginy te ningg

prist mingg yumbui ninge di Parisi ninge ane moPailat muqoind, 63 di mari, “Yumbui, beghi wutiwandoqi nand kin ni nati segine ni wand nandkin te beghi nei bibiny bibinyne vise. Ni nari,‘Nginy temi ire pumo pre di nge mune kes kewo.’64Pugri bu nu ghari ei ngamomim te tuqmimbiqgre ruso ruso nginy temi ire pumo. Eti nikinwutemandi nyungu maind meri mo, di wute buagisimbe mindiny mari, ‘Jisas yabe mune nes newo.’Di ni muq wandoqi mand kin te quan yumbui, diasi ni nasne wandoqi nand kin te musoq.”

65 Pailat ni oyi nindim nari, “Nungoqi soldiawutami wo, simbe wundim ngamo pe tende yengmawo pu yemu. Nungoqi wo, nungoqi non nei pengamo pughe sin wew gre wund kin te pugri puqwen.” 66Muq ni mo segi puq mand kin yumbo urte yembemindiny pre, di ngamo imbmuaq gre dimari soldia tende yeng muaw pu yemu.

28Jisas mune nes newoMak 16:1-11; Luk 24:1-12; Jon 20:1-18

1 Sabat kin nginy te no pre, tumo di nambawanwik kin nginy neyi, tende puayi Maria Magdalakin di Maria aye ire te ane ruso ngamo rundoq.2 Di brequne qi tit wup, te pugri Yumbui ninggangelo nginy tu wam pu nati ni, wet te chochnipiq wuso, di tende newo pu nas. 3 Ni quengepris naghe ti nase kin pugri ti neri, di ni chongoquem nganye rimb. 4 Soldia buagi ni wune mim-big, buyaq mand, di mati kin pugri mase.

Page 46: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Matyu 28:5 43 Matyu 28:205 Pudi angelo nyumbueg teri te simbe nindiny

nari, “Nungoqi wune wamb wayequ, nge nei gabnungoqi Jisas, wuti kruse pe qungu mi nati kinte wuqoind ningg. 6 Ni ven nde nase segi, nimune nes newo pre, asi ni puq nand kin pugri.Nungoqi wandi, ni nase kin sunyi ven wuqond.7 Di nungoqi brequne wo, nikin wute te simbewundim, ‘Ni nati kin yabe mune nes newo pre,di brequne ni ye nawo no Galili, tende wo diwuqoind.’ Nungoqi nge wand ven simbe guduqpre kin te wutungu.”

8 Muq ni teri wune rimb, pudi ni chumbuaiane ngamo si riraq brequne vig rimb ruso eiJisas nikin wute te simbe rindim. 9 Di brequneJisas ni ngimi nuqond di nari, “Nungoqi umboyuwon kuse.” Di teri rundo tumo, ni nyingeriting vise di ni yumbui nyamb rirang. 10 Di Jisasni simbe nindiny nari, “Nungoqi wune wambwayequ. Nungoqi wo nge qam simbe wundim niGalili mo, tende di nge muqoind.”

Soldia mingg wand11 Nyumbueg teri te ruso rusone soldia ngamo

yeng muaw kin ninge te tiqe yumbui mo, diyumbo pughe kin tende ruwi kin te prist minggyumbui simbe mindim. 12Muq prist mingg yum-bui ninge di Juda mingg quayi kiyi ninge anemikur, wand taq mamb di ni wet bidi yumbuisoldia mem, 13 di simbe mindim mari, “Nungoqiwari, ‘Beghi ruqo kumo pase bu Jisas nikin wuteburpoq mingi mandi Jisas nyungu maind merimo.’ 14Otiwo Pailat gavman kin yumbui ni wandte nutungu di ker nawo, ate beghi ni ane wandteti pawo di nungoqi mai wuraq segi.” 15 Muqsoldiawet bidi temat rise, di ni simbemindim kinpugrine puq men, wand ven kin viso Juda buagirutungu, di Juda ni wand tene rind rind rindimuq.

Jisas nari nikin wute yembe ei mandMak 16:14-18; Luk 24:36-49; Jon 20:19-23

16Muq Jisas nikin wute 11-pela pu mo Galili, dinimo rand asi Jisas ni simbenindimkin tendemo.17 Ni Jisas muqoind yumbui nyamb mirang, pudininge nei tevi mamb. 18 Muq Jisas ninde nandinari, “God nge ngiq nindigh di nge gre buagiwam kin di qi pe kin tende wam kas. 19 Pugri bunungoqi wute tit buagi ndewo, di simbewundinyei ni nge gig wute ningg ris. Nungoqi ni wuyi ndenyamb pe di wo nde nyamb pe di Ququ YuwonYe nde nyamb pe wuye wap. 20 Di nungoqi ni beiwundiny ei ni wand buagi nge simbe guduq kin te

kin pugrine puq ren. Nge nganyene nungoqi anepas ruso ruso ngeri pre ye.”

Page 47: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Mak 1:1-2 44 Mak 1:22

MakJisas ningg wand yuwon ye buk wen nde rise

kin te Mak ur nand. Ni Jisas ningg wute 12-pelate kin iri segi, pudi ni Jerusalem nas di dobu niPol di Barnabas temi ghav nindim. Ni buk wen urnindiq wute Juda segi kin nde neq wuso. Pugribu ni Juda mingg yumbo ur oghine simbe nanddi Juda mingg wand tuan nitari riti wand puatesimbe nand. Wute Juda segi kin ninge Jisas neirimbig pugri bu wute aye rindi unje rip mai isisreny. Pugri bu Mak ni pripri wute ni pughe griJisas ningg wute ningg ris kin te ningg ur nand,di ni wute Jisas nei rimbig kin te ningg mai rirekin te ningg simbe mand.

Jon wute wuye nap kin ni wand bir nawoMatyu 3:1-12; Luk 3:1-20; Jon 1:19-28

1-2 Wand ven te God ni wo Jisas Kraist ninggwand yuwon ye. Di wand ven te propet iri Aisaiapuq mindig kin ni wand simbe nand kin ven ndepu puate ri righe. Aisaia wand simbe nand kin taqpugri:God ni nari, “Nge wuti iri nge ningg wand nare

no kin te tiqi gudog ye nawo nu ngim sabinunduw. [Mal 3:1]

3 Wuti iri mong nyumo di wuye segi ye pe tendeyenu di ngam nare nari, ‘Yumbui ngimwuang, di ngim sabi wundig pu wuse ei ninyinge nare’.” [Ais 40:3]

4 Di te kin pugrine Jon ni qi nyumo di wuyesegi ye pe tende wand bir nawo di wute simbenindiny ei ni nei rire ritinde di ni wuye nap ei Godni yumbour brequ rind kinwand te puaq nindiny.5 Wute buagi Judia opu kin di Jerusalem kin niruso Jon wand nand kin te rutungu. Ni ruso niyumbo ur brequ yembe rindiny kin te simbe rindpre di Jon ni wuye Jordan tende wuye nap.

6 Jon ni chongo kamel iny pe yembe munduwkin te niraq wughe, di let kau chongo pe yembemindig kin te apqe pe taq naimb. Ni quanj digimeti nyoq ane ne. 7Di ni wand ren wute simbenindiny, “Otiwo wuti iri nge nde dobu nawi kin niningg gre te nge gre ane tuqui segi, ni gre quannganye. Nge wuti yuwon nganye segi, pugri bunge ni ghav gidig di yimb kaghe ni su taq nimbiqkin sare te bure gad kin tuqui segi. 8Nge nungoqiwuye pene wuye kupuqu. Pudi otiwo ni nandi,tedi Ququ Yuwon Ye pe wuye nupuqu.”

Jon ni Jisas wuye naipMatyu 3:13-17; Luk 3:21-22

9 Tende puayi Jisas ni Nasaret pu nandi.Nasaret te Galili opu yequ. Ni nandi wuye Jordantende di Jon ni wuye naip. 10 Pre, Jisas ni wuyepe pu nowi ni ni rar nat, nginy tu bi viso, di Godningg Ququ wapi mabri kin pugri Jisas nde natini. 11 Di wuti iri nginy tu wam pu nari, “Nu ngewo. Nge nu quan nganye yawo kiraw righe, di nuningg quan nganye chumbuai gad.”

Satan ni Jisas wandoqi nindigMatyu 4:1-11; Luk 4:1-13

12 Jon ni Jisas wuye naip pre, di opu brequneGod ningg Ququ ni Jisas tiqi nundog mong wuyedi nyumo segi ye pe tende no. 13Mong tende umodabo kin yeru, Jisas tende nas nginy 40-pela punawo, di Satan ni wandoqi nindig ei Jisas God dobneng ningg. Di God ningg angelo ni mondo Jisassabi mindig.

Jisas wute temi aye temi pu nikin wute ninggnatemi

Matyu 4:12-22; Luk 4:14-15; 5:1-11; Jon 1:35-4214 King Herot ni Jon taq naimb pre tende dobu

Jisas ni Galili opu no, wand yuwon ye God nde puvindi kin te bir nawo. 15 Ni pugri simbe nindinynari, “Ngeri oghi yemuq tumo rind. YumbobuagiGod nde si nambu rise kin ngeri te tumo rindpre. Nungoqi nei ware witinde, God ningg wandyuwon kin te wutungu di umbo pe wawo vis.”

16 Jisas ni Galili wuye ngamo qunambe nyingenare no no, di wute temi wuye ngamo pe yawi minaghe di umomateri ri yemu nuqond. Wute mente wute umo meri mand ye, ni nyamb Saimon dikiqam Andru. 17 Jisas ni temi simbe nindim nari,“Nungoqi nge nde dobu wawi, di nge wute wateriye te kin bei keuq. Asi nungoqi umo wateri, muqnungoqi wutewateri.” 18Ni brequne yawi si maredi Jisas nde dobu maru.

19 Ni mune musoqne nyinge mare mondo,Sebedi ningg wo Jems di kiqam Jon temi nikin atpe yawi sabi mindimmindim yemu nuqond. 20Nibrequne ngam niram, di kiyi wute yembe ye teane si mare at pe tende mas di ni Jisas ane mo.

Jisas ni wuti iri ququ brequ puaq nindigLuk 4:31-37

21 Ni mo tiqe ire Kaperneam puq munduw kintende mo mar. Di brequne Sabat kin nginy teningg ni God yumbui nyamb mirang kin baj pemar mo, di Jisas ni God ningg wand te wute beineny. 22 Wute buagi ni wand bei neny kin te

Page 48: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Mak 1:23 45 Mak 2:7rutungu, di nei kumo rimb. Te pugri ni gre anewand simbe nand, di ni wuteMoses ningg lowutebei meny ye ni kin pugri segi. 23 God yumbuinyamb mirang kin baj pe tende wuti ququ brequninde nas kin iri ane tende nas. Muq Jisas wandsimbe nand nandne wuti te nari, 24 “Jisas Nasaretkin, nu guadi beghi pughe guegu ningg? Nge nunei gubuw, nu God ningg wuti yuwon ye. Nubeghi brequ gudug ningg bri guadi? Beghi siramu pas.”

25 Jisas oyi ququ brequ te simbe nindig nari,“Nu wand segi ghas wuti te si gheri gheyi yi yo.”

26 Ququ brequ ni wuti te puq neng di quankumo buyaq nand, di ququ brequ te nari pre neyini no. 27 Wute buagi te ruqond, nei kumo rimb,bu ni kin kin wand rind riri, “Yumbo ren pughebri? Ni wand urupui di gre ane kin bei nand. Di niququ brequ wand gre ye simbe nindim di ni wandirepenemutungu.” 28Di Jisas ni yumbo buagi puqnen kin wand te vir ir tiqe buagi Galili opu yerukin te rutungu.

Jisas wute nganye buagi sabi nindinyMatyu 8:14-17; Luk 4:38-41

29 Tende dobu ni God yumbui nyamb mirangkin baj te si miraq, di Saimon Andru temi nde bajpe mo. Jems Jon temi ni anene mo. 30 Saimonni kine te ghimbi sungue rupuw pu wuse, di niJisas simbe mindig nutungu. 31 Di Jisas no, ni sinituw kuse, ghav nunduw wes wuyo di num opubrequne oghi, di ni mir wem me.

32 Tende puayine yuram nginy naghe no punase, wute num kin di ququ brequ ninde maskin buagi Jisas nde mitari mandi. 33 Wute buagitiqe tende kin rindi Saimon nde baj ngimrawu nerikur, 34 di Jisas ni wute nganye buagi num isisrire kin te num puaq nindiny. Di ni ququ brequnganye buagi anene bub nare mo. Di ququ brequni nei mamb Jisas te tughe, pugri bu ni wandninge simbe mand kin te segi puq nindim.

Jisas Galili opu wand puate bir nawoLuk 4:42-44

35 Yambgriq burane, bur yengune Jisas nesnewo, baj si nare di mong wute segi ye pe tendeno, God temi wand. 36 Saimon di Jisas ni wute ayetemi ire pu te ane Jisasmerimitingmitingmomo37 muqoind, di simbe mindig mari, “Wute buaginu meri rutuw.”

38 Jisas oyi simbe nindim nari, “Wandi, tiqe ayeven nde tumone yeru kin tende po, ei nge nindeanene wand bir kawo. Nge puate te ningg bu

gadi.” 39Muqni tiqe Galili opu yeru kin tende opumo, God yumbui nyamb mirang kin baj manyi penar no, wand bir nawo di ququ brequ wute ndemas kin te puaq nand mo.

Jisas wuti iri leprosi niraq kin sabi nindigMatyu 8:1-4; Luk 5:12-16

40 Wuti iri leprosi niraq kin ni nandi Jisas ndesungomyugure nawo, di Jisas quannganye pengunindig nari, “Nu nge ghav gudigh yawo kurew,tedi nge ghav ndigh di nge ghimbi mune oghirise.”

41 Jisas ni wuti te quan nganye yawo nitong, disi neq wundo, nait nase nari, “Nge nu sabi guduwye. Nu muqdi oghi ghas!” 42Di opu brequne numleprosi te prene di mune oghi nas. 43 Di Jisas niwand ven yeri nindig pre tiqi nundog no. 44 Ninari, “Nu yowute aye yumbo ren kin ningg simbendinywayequ. Pudi yo nunon ghimbi te prist ndebei ghand, di Moses ningg lo ni wute mai puaqmand ningg umo wase mande kin te ningg wurikin pugrine puq yen. Nu puq yen ei prist ni temuqond di mari te nganyene nu num oghi pre.”45 Pudi wuti te oyi no, raqene simbe simbe no, diwand te vir ir wute nganye buagi rutungu. Pugribu Jisas nimunene tiqe ire pe raqene nar no tuquisegi, pudi ni dabo wute segi ye pe tende nas. Pudiwute tiqe isis kin ni Jisas nde rundo rundone.

2Jisas wuti iri quangi rind kin sabi nindigMatyu 9:1-8; Luk 5:17-26

1Ni nas nginy ninge pre tende dobu nimuneneKaperneam no. Di wute rutungu ni mune nambunandi pre. 2 Wute nganye buagi ruso baj iri perikur di Jisas wand bir nawo. Ni baj te brene rind,di dabongimrawu te ane brene. 3Muqwute ningewuti quangi rind kin iri Jisas nde meri mondo, diwute temi aye temi puniwuti temeri. 4Pudiwutequan di sunyi bre bu ni wuti te Jisas nde tumomeri mondo ye tuqui segi. Pugri bu ni mewo mobajwamgri gawomambdiwuti nyingenare tuquisegi kin te sunyi anene gawo pe gri mi naghe no.Ni gawo te Jisas yenu pe tuquine yembemunduw.5Ni nei mamb Jisas wuti te sabi nindig ye di Jisasni nei te nundompre, di niwuti nyinge nare tuquisegi kin te ningg nari, “Mand, nu yumbo ur brequguad kin wand te puaq pre.”

6Wute Moses ningg lo wute bei meny ye ningeni yumbo ren muqond di kin kin nei pe mari,7“Pughe kin ninggwuti nen pugri wand nand? Ni

Page 49: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Mak 2:8 46 Mak 2:28

God wand brequ nindig! Wuti iri yumbo ur brequkin wand te puaq nand tuqui segi, pudi God irineni puq nen tuqui.”

8 Pudi Jisas ni kin kin umbo pe pugri neimamb kin te nei namb pre, pugri bu ni simbenindim nari, “Nungoqi pughe kin ningg pugri neiwamb? 9Wand pughe ye puq gad tedi wute riri tenganyene: Nge wuti nyinge nare tuqui segi ye teningg kari, ‘Nu yumbo ur brequ guad kin wand tepuaq pre,’ o nge kari, ‘Nu yes yewo, sunyi ghateri,di nyinge ghare yo?’ 10 Pudi puq ken ei nungoqinei wamb te pugri wuti God nde pu nandi wutinganye nas ye ni qi pe ven nde yumbo ur brequkin wand puaq nand ye gre rise.” Muq ni wutinyinge nare tuqui segi ye te ningg nari, 11 “Ngekari nu yes yewo, nunon sunyi ghateri, ghare bajpe yo.”

12 Muq wute buagi ruqoind ruqoindne nesnewo, brequne sunyi nateri di nyinge nare neyini no. Wute buagi te ruqond, puyene rind, di Godningg nyamb rindivi viyo riri, “Asi beghi yumbour pugri ye buqod segi.”

Jisas ni Matyu ngam nirangMatyu 9:9-13; Luk 5:27-32

13Muq Jisas ni munene Galili wuye ngamo oputende no. Wute nganye buagi ninde rundo, di niGod ningg wand bei neny. 14 Ni nyinge nare nono di wuti iri Livai Alpius ningg wo, ni wute takismateri kin baj pe tende nas nuqoind, di simbenindig nari, “Nu nge nde ghawi.” Muq Livai nesnewo, Jisas nde dobu naru.

15 Di dobu Jisas ni Livai nde baj pe no, Livai anemir mand. Tende puayi wute takis materi kin diwute yumbo ur brequ rind kin nganye buagi Jisasdi nikin wute ane tende ris mir rind. Te pugriwute te kin quan ni Jisas nde dobu ruru ye, pugribu ni anene tende mir rind. 16 Parisi mingg wuteMoses ningg lo wute bei meny ye ni Jisas wutetakis materi ye di wute yumbo ur brequ rind kinane mir rind kin te muqond, di Jisas ningg wutete pengumindim, “Pughe kin ningg ni wute takismateri kin di yumbo ur brequ rind kin ane mirrind?”

17 Jisas ni wand ren nutungu di simbe nindimnari, “Wuti num gureg segi kin ni dokta nde notuqui segi, wuti num gureg kinne ei dokta nde no.Te kin pugrine nge wute yumbo ur tuquine puqren yene kateri ningg gadi segi, pudi wute yumbour brequ rind rind ris ye ni ningg bu gadi.”

Ni mir uny yemu kin te ningg Jisas pengu mindigMatyu 9:14-17; Luk 5:33-39

18 Muq Jon wute wuye nap kin ni ningg wutedi Parisi ane ni mir uny yemu. Di wute ningemandi, Jisas pengu mindig mari, “Pughe gri ateJon ningg wute di Parisi mingg wute ane mir unyyemu, pudi nu wute ni mir uny yemu segi?”

19 Jisas oyi nand nari, “Wuti iri ngam no ninggmir yembe mindiny, di kimand ngam nirammandi ane mir mand. Di ni ane mir mand mandmasne kin tende puayi ni kimand te mir unyyemu tuqui segi. Te pugri ni ane masne di nichumbuai mand bu ni mir uny yemu tuqui segi.20Pudi otiwowute ningemandi wuti ngamno kinmitanyi mo ye ngeri te rindi ye. Tende puayi di niyivany mare di mir uny yemu.

21 “Wuti iri ni chongo bidi urupui ire nitaqwi,chongo wuri ire bir wus kin pe nuaq wuso rangnimbiq tuqui segi. Ni pugri puq nen, tedi otiwoni wuye nipiq di chongo bidi urupui kin te wuterundo, di asi kin te mune bir wus di gawo quannganye yumbuiwuse. 22Diwuti iri niwain urupuimeme chongo yabe kin pe nowi naghe segi. Nipugri puq nen, tedi wain urupui te yindingi, dimeme chongo yabe kin te bir nuaq, di ni teri anebrequ rise. Ni wain urupui meme chongo urupuipene nowi naghe tedi oghi.”

Jisas nari ni Sabat kin puateMatyu 12:1-8; Luk 6:1-5

23 Sabat kin nginy iri ningg Jisas nikinwute anewit wuny mingine nyinge mare mo. Ni mo moJisas nikin wute ni mir kurem, bu ni wit yi ningemap me me nyinge mare. 24 Muq Parisi ni Jisassimbe mindig mari, “Muq nginy nen te Sabat kinnginy, pudi nu wute ni wit yi mapme. Lo ni beghiyembe bad kin te ningg segi puq wund.”

25-26 Jisas oyi nari, “Devit nikin wute ane mirkurem, mir segi, di ni God ningg baj pe nar no,bret God meng ningg mawo ris kin te naterine, di nikin wute ninge nem me. Bret ren kinte pristne me kin, wute aye me kin te lo segipuq wund. Tende puayi Abiatar ni prist minggyumbui mingg yumbui ningg nas. Nungoqi wandren buk pe wuqond segi bri?”

27 Muq ni wand aye ren mune simbe nindim,“God niwute Sabat kin lo te rit rise sabi rindiny diSabat yuwonne wuse ningg wute yembe nindinysegi. Pudi ni wute asine yembe nindiny pre muqSabat kin nginy te naip no, ei tende puayi niwaghine ris di God nei rimbig. 28 Pugri bu wuti

Page 50: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Mak 3:1 47 Mak 3:30God nde pu nandi wuti nganye nas kin ni Sabatkin puate.”

3Jisas ni wuti iri si kuti kin te sabi nindig oghiMatyu 12:9-14; Luk 6:6-11

1 Muq Jisas ni munene God yumbui nyambmirang kin baj pe nar no. Di wuti iri si kuti kintende nas nuqoind. 2 Wute ninge ni Jisas kotimmaind ningg ngim meri mand ye, pugri bu niwaghine Jisas yeng muang pu yemu. Ni yengmuang eimuqondmuqSabat kinnginynenninggniwuti si kuti kin te sabi nindig oghi, tedi te ninggkotim maind ningg. 3Muq Jisas ni wuti si brequkin te simbe nindig nari, “Nu ren ghandi wutebuagi nde rar pe yeru.”

4Di Jisas wute te pengu nindim nari, “Sabat kinlo pughe puq wund? Wute ghav bidiny yuwon puris, o wute unje pap? Wute ghav bidiny ei ris owute bab riti?” Jisas ni pugri pengu nindim, pudini wand segine mas.

5 Jisas ni wute te ker ane nuqond nuqond, di niGod nei mimbig segi kin te ningg umbomai riwo.Muq ni wuti si brequ ye te ningg nari, “Nu si tuqukuso.” Muq wuti te ni si nituqu kuso di opu oghi.6 Pugri bu Parisi ni God yumbui nyamb mirangkin baj te si miraq di meyi mi mo, wute Herot ndeopu mase ye ninge ane mikur, Jisas mi nati ninggwand wand mare.

Wute quan wuye ngamo muang pe yeruMatyu 12:15-16; Luk 6:17-19

7 Muq Jisas nikin wute ane tiqe te si miraq, diGalili wuye ngamo pe tende mo. Di wute nganyebuagi Galili opu kin ni ruru. 8Di wute buagi Judiakin, Jerusalem kin, Idumea kin, Jordan opu grikin, di Tair di Saidon opu kin ni buagi ane Jisasyumbo yembe nindiny kin wand rutungu di Jisasnde rundo. 9 Wute nganye buagi nganye rundo,bu Jisas nikinwute te simbe nindim di ni bot wojuiremiraqmandi, di ni tendenewonoeiwute rindini imb rip tuqui segi. 10Ni wute num kin nganyebuagi nganye sabi nindiny, pugri bu wute numkin buagi ni Jisas rit nase ningg buid rip. 11Ququbrequ wute nde yemu ye ni Jisas muqoind, di niJisas nde rar pene pombri momase di quan kumomari, “Nu God ningg wo.” 12 Pudi Jisas ni quannganye segi puq nindim ei ni God ningg wo te kinningg wute aye simbe mindiny segi.

Jisas aposel 12-pela pu ir nawo di tiqi nundom moMatyu 10:1-4; Luk 6:12-16

13Muq Jisas ni rand pe newo no, di wute nindemaru ningg nari kin te ngam niram mondo. 14Dini wute te nikin wute 12-pela ningg nap mo diaposel puq nindim, ei wute te ni ane nyingemaredi otiwo ni tiqi nundommo wand bir mawo. 15Dini gre nem ei ni ququ brequ bub mare mo kintuqui. 16 Ni wute 12-pela pu nap mo kin taqmen: Saimon, di ni nyamb aye te Pita puq nindig.17 Jems, Sebedi ningg wo, di ni kiqam Jon, ninyamb aye nem kin te Boanerges. (Nyamb ven nipuate te “Kimereg kin pugri.”) 18Di Andru, Pilip,Bartolomyu, Matyu, Tomas, Jems Alpius ninggwo, Tadius, Saimon ni Selot ningg wute tit kiniri, 19 di Judas Iskariot, wuti Jisas veri nde si peni nondo kin te.

Ni mari Jisas ni Satan ningg gre pe yembe nandMatyu 12:22-32; Luk 11:14-23; 12:10

20 Muq Jisas ni baj iri pe nar no, di munepugrine wute nganye buagi rindi rikur, di Jisasnikin wute ane mir mand ye tuqui segi. 21 Nikinyavi ire ni wand buagi te rutungu pugri bu ni ririni jebo nand di ni ruso ritanyi nikin baj pe rusoningg.

22 Di wute Moses ningg lo wute bei meny kinJerusalem pu mandi ye ni mari, “Belsebul nindenas. Ni Belsebul, ququ brequ mingg yumbui, niningg gre pe ququ brequ puaq nand mo.”

23 Pugri bu Jisas ni ngam niram mondo, dikopuqu wand pe simbe nindim nari, “Pughe griei Satan ni nes newo nikin ququne bub nare mo?24Tiqe ire birmawokin kinmege, tedi tiqe te yequtuqui segi. 25Wute baj ire pe kin ni bir ruwo opuopu yeru, tedi ni yuwonne ris tuqui segi. 26 DiSatan nikin ququ bir mawo opu opu yemu kinnemari, tedi ni yuwonnemas segi, di ni gre te prene.27Wuti iri ni wuti aye iri gre quan rise kin ni bajbir nuangnar no yumbonateri tuqui segi. Niwutigre quan rise kin te taq naimb pre, tedi ni baj birnawo nar no yumbo sir nateri. 28 Nge nungoqinganyene simbe guduq. Te pugri wute yumbo urbrequmand di wand brequmand kinmai te puaqye tuqui. 29 Pudi wuti iri Ququ Yuwon Ye wandbrequ nindig ye ni wand te puaq segi ye, wuti teni yumbo ur brequ te kin ningg wand ninde visevise te kin vise.”

30 Jisas ni pugri puq nand kin puate te pugri,wute te ni mari, “Jisas ni ququ brequ ninde nas.”

Jisas kumo di kiqam ninde rindiMatyu 12:46-50; Luk 8:19-21

Page 51: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Mak 3:31 48 Mak 4:2431Muq Jisas ni kumo di kiqam ane Jisas ruqoind

ningg rindi pu baj sange pe yeru, di wuti iri tiqirundog nar no Jisas simbe nindig ei no ni nuqond.32 Di wute buagi ninde ris ris rundo rindi kin nisimbe rindig riri, “Nu numodi niqam ane numerirutuw rindi pu dabo te yeru.”

33 Di Jisas oyi pengu nand nari, “Tughe ngemoyu di nge qam?”

34 Muq wute ninde ris ris rundo rindi kin terar neq wundo nuqond di nari, “Wute ren ngemoyu di nge qam. 35 Wute tughe God nari kinpugrine puq ren ye ni nge qam di nge nyumbudi nge moyu.”

4Wuti iri wit yi wuny mbe puraq nand kin kopuqu

wandMatyu 13:1-9; Luk 8:4-8

1 Jisas ni mune Galili wuye ngamo yumbuitende opu wand wute bei neny. Ni yenu wand beineny kin pe tende bot ire yequ. Di wute nganyebuagi nganye rundo rikur ni quir quar rindig,pugri bu ni bot pe newo no nas, di wute buagi nidabo jiji pe yeru, muq ni wand simbe nand. 2Muqni wand nganye buagi te kopuqu wand pene beineny. Di tende puayi ni wand ire simbe nindinykin te nari, 3 “Nungoqi wutungu! Wuti iri nikinwuny mbe no di wit yi puraq nand. 4 Ni puraqnand nand di mir yi ninge ngimne ir ri, di wapirindi riq. 5Ninge qi wet kin pe ir ri. Tende qi quanwus segi bu ni wamne ris, pugri bu ni brequneruwi, 6 pudi nginy nawi, wit te nande namb diquari rimb. Te pugri ni tumuri quan maghe mosegi. 7Mir yi ninge ruso nyungo quat kin pe ir ridi nyungo quat kin ni nambu wi ruso di ni yi riyisegi. 8Di ninge qi oghi ye pe ir ri. Ni oghine ruwidi yi quan nganye riyi, puate ninge ni yi 30-pela,ninge 60-pela di ninge 100-pela.”

9 Jisas ni kopuqu wand ven simbe nand pre dimune nari, “Wuti iri ni nutungu kin tuqui tediange nuaq ei wand ren nutungu.”

Pughe ningg bu Jisas ni kopuqu wand pe simbenand?

Matyu 13:10-17; Luk 8:9-1010 Wute buagi rundo rikur Jisas wand bei neny

kin te rutungu ye te ruso pre, di Jisas ni irine nikinwute 12-pela ane mas. Muq nikin wute di wuteaye ni anemas kin ni kopuquwand puate te ninggJisas pengu mindig. 11 Di ni simbe nindim nari,“Yumbo yumbo buagi God nde si nambu rise kin

wand suqo pu rise kin te God nungoqi nei neuq dinungoqi nei wumbiny tuqui. Nge kopuqu wandpe simbe gad ei wutewand nganyene kin rutunguyambu riri ye ni wandne rutungu pudi puate neirimb segi. 12 Te ei ni rar rit rit pudi ruqond tuquisegi, ni ange ruaq rutungu pudi nei rimb segi. Etini nei rimb di God ningg ngim pe nyinge rire diGod ni mai puaq nindiny.” [Ais 6:9-10]

Jisas ni wit yi kin kopuqu wand te raqe nandMatyu 13:18-23; Luk 8:11-15

13Muq Jisas ni simbenindim, “Nungoqi kopuquwand ven puate nei wamb segi bri? Tedi pughegri ei nungoqi kopuqu wand aye te ni puate neiwumbiny? Ni puate taq pugri. 14 Mir yi wunymbe puraq nand kin te God ningg wand. 15Wuteninge ni God ningg wand riteri kin te ni ngimkin pugri mir yi ninde ir ri. Ni God ningg wandrutungu pre, di brequne Satan nandi wand nindepu natevi nare no. 16 Wute ninge ni qi wet kinpugri mir yi ninde ir ri. Ni brequne chumbuaiane wand te ritevi. 17Pudi ni tumuri quan maghemo segi kin pugri, ni wand te kin nei pe ruwo visnganye segi. Ni God ningg wand rutungu, pudiwute ninge wand te ningg brequ mindiny ninggmai isismeny kin tende puayi ni brequne ir righe.18Wit yi ninge nyungo quat kin pe ir righe kin tewute ninge wand rutungu kin pugri, 19 yumbo qipe kin ningg yivany rirany, di yumbo quan riseningg riri, di yumbo ayemune riteri yawo kurenykin nei te rindi. Yumbo ren ni nei imb ruany buGod ninggwand ni ndemir rire segi. 20Pudiwit yiqi oghi ye pe ir ri kin tewutewand rutungu, umbope ruwo vis di mir quan rire, ninge ni yi 30-pela,ninge 60-pela, di ninge 100-pela kin pugri.”

Wuti lam nindiq pre os pe but niraq kin kopuquwand

Luk 8:16-1821 Jisas ni wand aye mune simbe nindim nari,

“Wuti iri lam niraq nandi os pe but niraq o edenambu neq wur ye bri? Yewo, ni puq nen segi,pudi ni lam te nikinwus kin sunyi pe raqene nuaqwus di ti nase. 22 Te pugri yumbo suqo pu riseye te otiwo raqe ei ruso wute buagi nei rimb, diyumbo but pu rise kin te otiwo raqene ei rise.23Wuti iri ni wand nutungu kin tuqui tedi ni angenuaq ei wand ren nutungu.”

24Ni mune simbe nindim nari, “Nungoqi wandwutungu kin te oghine nei wumbiny. Nungoqipughe gri wute aye yumbo ur brequ rind kin te

Page 52: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Mak 4:25 49 Mak 5:12ningg simbewundiny pu, tedi God oyimune nun-goqi pugrine simbe nunduq, di nungoqi munequan nganye. 25 Te pugri wuti God ningg wandasi nutungu kin nat vise ye te otiwo God ni ayeneng, pudi wuti God ningg wand nutungu kin temenare viso, tedi God ni wuti tende wand puchnganye vise kin te mune natevi.”

Mir yi kin kopuqu wand26 Jisas ni kopuqu wand aye mune simbe nand

nari, “Yumbo buagi God nde si nambu rise kin tewuti mir yi puraq nand kin pugri. 27 Burpoq diyambgriq ni ruqo nase o nes pu nas, mir yi te ruwidi yumbui ruso pudi ni pughe gri puq ren kin te ninei namb segi. 28Ni nikinne qi pe pu ruwi, ni riworuso raqe rimb, kis rimb di yi riyi. 29Mir yi nguankin tende puayi wuti te ni mame bidi neti nowi,no mir di nawo, te pugri mir bi nawo kin ngeri terindi pre.”

Wute God nde si nambu ris kin kopuqu wandMatyu 13:31-33; Luk 13:18-19

30Muq Jisas wand aye mune simbe nand ninggdi ni nari, “Wute God nde si nambu ris kin teningg pughe puq ei bad? Kopuqu wand pugheye ei te ane tuqui? 31Wute God nde si nambu riskin te mastet yi kin pugri. Mastet yi te wokuandinganye nyumo yi buagi aye nungoqi kuan wawokinni ane tuqui segi. 32Pudi otiwomi righepre, dini ruwi kinniminyeningewunymbemi righe kinane tuqui segi, ni quan nganye yumbui, ni nyumokin pugri. Ni muange te yumbui di wapi rindinyumo tende nambu rir ris kin tuqui.”

Jisas ni kopuqu wand pene simbe nandMatyu 13:34-35

33 Jisas ni pripri kopuqu wand ren kin wuterutungu nei rimbiny kin tuqui ye tende pene Godningg wand simbe nand. 34 Ni wand ire raqenesimbe nand segi, ni pripri kopuqu wand penesimbe nand. Pudi ni nikinne nikin wute ane maskin tende puayi ni mune kopuqu wand buagi tenitari riti.

Jisas ni nari nyumurighi di wuye seme gub kin tepre

Matyu 8:23-27; Luk 8:22-2535 Nginy te ninggne yuram Jisas ni nikin wute

te simbe nindim nari, “Wandi wuye ngamo peruso ruwo opu gri tende po.” 36 Muq ni wutebuagi te si mare yeru, di Jisas ni bot pe pugrinenas di opu gri mo ningg. Tende puayine botaye ninge anene ruso. 37 Ni mo mo nyumurighiyumbui naghe di wuye seme gub bot pe kuyo

kughe di bre ningg tumo. 38 Jisas ni bot dobu gritende ngawu pilo pe ninjeny di ruqo pu nase. Dinikin wute mondo buraq mindig di simbe mindigmari, “Tisa, nu beghi wuye pe paghe po ningg brikuari?”

39 Muq Jisas nes newo nyumurighi te simbenindig nari, “Nu muq prene!” Di wuye bir birgudi kin te ningg nari, “Nu waghine ghase!”Di nyumurighi naghe kin te pre di wuye munewaghine kuse.

40Muq nikin wute te simbe nindim nari, “Nun-goqi pughe ningg wune wamb? Nungoqi God neiwumbig segi bri?”

41 Ni te muqond wune mamb di oyi oyi pengumand mari, “Wuti nen tughe? Nyumurighi diwuye ane ni wand simbe nand kin te irepenerutungu!”

5Jisas wuti ququ brequ ane kin ququ brequ puaq

nindigMatyu 8:28-34; Luk 8:26-39

1 Ni wuye ngamo misiq opu gri mo di Gerasamingg qi puch pe tende mo mar. 2 Jisas ni bot pepunati ni, jiji pe newonopunewuti irimatmat pepu Jisas nde nandi. Wuti nen te ququ brequ nindeyemu. 3Nimatmat pe nase, di wutemait nase taqmaimb ye tuqui segi. Piyi ni sen pe taq maimbningg pudi tuqui segi. 4 Te pugri ni pripri maitnase nyinge si ane sen pe taqmimbig, pudi ni sente wurigh namb pend, di ain nyinge apmuang purise kin te paqe nawo. Ni quan nganye gre nanddi wuti iri ni segi puq nindig tuqui segi. 5 Burpoqdi bogisumb ni matmat di rand pe tende nari, diwet nateri nikin ghimbine pend nawo nawo nas.

6 Wuti te ni wonjine yenu, rar neq wundi Jisasnuqoind, di vig namb nandi Jisas nde rar ngiminesungomyu gure nawo. 7 Di ni quan kumone nari,“Jisas, Godwamnganye nas kinwo, nu nge pughesin kuegh ningg? God nde nyamb pe nge unjeghaip segi ningg wand gre yeny.” 8 Te pugri Jisasni asine nari, “Ququ brequ, nu wuti nen nde pugheyi yi.”

9 Muq Jisas ni pengu nindig nari, “Nu nyambpughene?”

Di wuti te oyi nand nari, “Nge nyamb te Ami, tepugri beghi quan pas.” 10Di ni Jisas pengu nindignindig ei Jisas ni bub nare aye pe mo segi.

11 Ni yemu pe tende tumone te rand woju iriyenu, di pu quan rand qunambe tende mir rindrind yeru. 12 Di ququ brequ wuti tende mar mas

Page 53: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Mak 5:13 50 Mak 5:42kin ni Jisas ninggmari, “Nu beghi pu pe tende tiqindog po, nu beghi rar ndomupupe tende par po.”13 Jisas ni ngiq nindim di ni wuti te si meri meyimi mo, pu pe mar mo. Pu tit te tausen teri kinpugri, di ni buagi ane vig rimb rand wari pe terighe ruso, di wuye ngamo pe ir righe, wuye riqdi riti.

14 Wute pu yeng muany kin ni te muqond,di vig mamb mo tiqe yumbui di tiqe wo aye petende mo, yumbo ren kin ningg simbe mand. Diwute buagi ruso yumbo te ruqond ningg. 15 Niruso Jisas nde ritari righe, di ni wuti ququ brequnganye buagi ninde mar mas kin te nas ruqoind.Ni nei mune yuwon rise di chongo nare righe punas ruqoind. Ni quan nganye wune rimb. 16Wuteyumbo te ruqond kin ni wuti ququ brequ buagininde mas kin ni pughe sin reng kin te ninggsimbe rind. Di pu ningg anene simbe rind. 17Di niJisas ni mong puch ni ris kin opu te si nare ninggsimbe rindig di quan nganye buid rip.

18 Jisas ni bot pe newo no, di wuti ququ brequbuagi ninde mas pudi muq oghi kin te ane noningg nari. 19 Jisas ni wuti te ngiq nindig ane nosegi, pudi simbe nindig nari, “Nu nunon tiqe yo,di nunon yavi ire te Yumbui ni yembe yumbuinganye nand di nu pughe gri yawo nitow kin tesimbe ndiny.” 20 Muq wuti te no di tiqe yumbui10-pela Jordan pu nginy nawi opu yeru kin tendeno, di Jisas ni pughe gri ghav nindig kin te ninggsimbe nand. Di wute buagi ni puyene rind.

Jisas ni Jairus ninggwowuti premunenindiqiwiyoMatyu 9:18-26; Luk 8:40-56

21 Jisas nimunenebot penewono, wuyengamote nisiq opu gri no, di wute nganye buagi rundorikur. Ni wuye ngamo qunambe tende opuneyenu, 22diwuti iri nondo. Wuti te ni nyamb Jairusni God yumbui nyamb mirang kin baj te kin yequayi kiyi iri. Ni Jisas nuqoind, di nondo Jisasnde nyinge tingi sungomyu gre nawo nase, 23 dinari, “Nge wo num kurew, wuti ningg tumo. Nughandi, nge wo si yew kuyo ei ni num oghi diwus.”

24 Di Jisas nondo temi mo. Wute nganye buagiJisas nde dobu ruru, di yeru yeru rundo rindi.25 Di nyumbueg ire ni asine uny chiraq yequruso ber 12-pela pu wuwo kin ni anene tendeyequ. 26Ni doktanganyebuagi nganyemandi sabimunduw di ni dokta puq mew kin te ningg maiquan wure. Ni wet bidi buagi mewure ruso omowuwo, ni mune oghi segi pudi ni quan nganye

puq rew. 27-28 Ni wute Jisas ningg simbe rindkin te wutungu, di Jisas nde dobu gri wuwi. Niwute buagi aye tende mingi wuru di ni nei wumbkin wuri, “Nge ni chongone kiting rise, tedi ngeoghi.” Ni pugri nei wumb di si weq wundo Jisaschongo te wut rise. 29 Ni pugri puq wen di opubrequne ni uny te prene, di ghimbi pe wutungukin te ni mai te muq yuwon pre.

30 Di tende puayine Jisas ni nutungu kin te greninge ninde pu riyi ri. Ni tindi nandi di pengunand, “Tughe nge chongo nat rise?”

31 Di nikin wute oyi mari, “Wute nganye buaginganye ruwi tumo yeru kin te guqod o segi?Pughe ningg wute nu chongo rit rise kin te ninggpengu guad?”

32Pudi Jisas niwute pughe ye ni chongowutingrise kin te nundoq ningg rar nat natne. 33 Muqnyumbueg te ninde yumbo pughe sin ren kin tenei wumb, di wune ane wuso Jisas nde nyingetingi pombri wuso buyaq buyaqwuse, di ni pughesin rew kin te simbe wund. Ni wand ninge suqowure segi. 34Di Jisas ni simbe nunduw nari, “Ngewo, nu nonne nei guab kuari nu nge chongo kuatrise di nu oghi ye puq guad kin te ningg bu nuoghi. Nuumboyuwonpukuse di yo, numai kuraqkin te muq prene.”

35 Jisas ni wand nand nandne yenu wute ningeJairus, wuti God yumbui nyambmirang ye baj kinquayi kiyi iri, ninde baj pe pu mandi di mari, “Nuwo wuti pre. Tisa segi tanyi yo wayequ.”

36 Pudi ni wand wandne yemu Jisas ni wandpend nuamdi Jairus ningg nari, “Nuwune ghambwayequ. God ne nei mbig gre.”

37 Jisas ni wute aye te si nare yeru, di ni Pita,Jems di Jems ni kiqam Jon pugri pune natemi, niane mo. Ni wute buagi aye ruso kin te ningg nisegi puq nand. 38 Ni mo Jairus nde baj pe mitaririghe, di Jisas nuqondwute buagi ruso rikur quankumo quanji rind di riri riri nyuw rip. 39Ni nar nodi simbe nindiny nari, “Nungoqi pughe kin ninggquanji wand nyuw wap? Wo wen wuti segi, niruqo wuse.” 40 Jisas ni pugri simbe nindiny, pudini oyi Jisas wur ring.

Muq Jisas ni tiqi nundony riyi ri ruso pre, diwo kiyi, wo kumo di nikin wute temi ire pu ni anemo kin tene nateri di wokuandi wuse kin sunyi petende rir ruso. 41 Jisas ni si nituw kuse, nitaqwi dinari, “Talita kum.” (Wand ven ni puate te pugri,“Nyumbueg wo! Nge nu ningg kari yes yewo.”)42Muq wo te opu wes wiyo di nyinge wure wusowundi. Nyumbueg wo te ber 12-pela kin pugri.

Page 54: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Mak 5:43 51 Mak 6:24

Wute buagi ni te ruqond di puyene rind. 43 Jisasni simbe nindiny ei ni puq nen kin te ningg wuteaye simbe rindiny segi, di simbe nindiny ei wo temir ninge rew wuq.

6Wute Nasaret kin Jisas dob rengMatyu 13:53-58; Luk 4:16-30

1 Jisas ni Jairus nde baj pe pu neyi ni nikin tiqeno. Di nikin wute ni anene mo. 2 Sabat kin nginyte ningg ni God yumbui nyamb mirang kin baj petende wand bei neny. Wute nganye buagi rindiJisas wand nand kin te rutungu puyene rind dikin kin pengu rind riri, “Wuti nen ni wand dinei yuwon kin ren muai pu nateri? Wuti tugheni yumbo ren bei nindig di ni yumbo ur gre yeyembe nindiny? 3 Kapenta tene bri nen? Wutinen Maria ningg wo, di Jems, Joses, Judas diSaimon ni kise bri? Di ni kunyumbu ni beghi aneren pas.” Di ni Jisas yambu rireng.

4 Di Jisas ni simbe nindiny nari, “Propet irinikin tiqe pene, nikin yavi ire di nikin nde bajpenewute ni nyamb rindivi viyo segi. Wute buagiaye ni nyamb rindivi viyo.” 5 Di Jisas ni yumbour gre kin ninge yembe nindiny tuqui segi, pudiwute num kinne ire ire si neny riwo di ni numoghi. 6 Di Jisas ni wute nikin tiqe pe kin ni Godnei rimbig segi kin te ningg puye nand.

Jisas nikin wute 12-pela pu nap mo di tiqi nundommo

Matyu 10:5-15; Luk 9:1-6Muq Jisas ni tiqe woju tende tumone yeru kin

tende nar ir wand bei neny neny. 7 Di ni nikinwute 12-pela pu te nari mondo, ququ brequ puaqmand kin gre nem di temi temi tiqi nundom mo.

8 Ni mo segine di Jisas ni yeri nindim nari,“Nungoqi nyingewarewo kin tende yumboningeware wo wayequ. Nungoqi mir tami yumbo sir wirise kin di wet bidi te kin ware wayequ, omonenganye ei wo. Di botune ei ware. 9 Nungoqisune ei wate riwo pudi chongo aye ware wayequ.10 Nungoqi baj ire pe wo tedi baj te ninggne eiwas was otiwo tiqe te si wuraq di tiqe aye pe wo.11 Di nungoqi tiqe ire pe wo muq wute tiqe tekin nungoqi mitaqu wowi segi, di nungoqi ninggwand mutungu yambu mari, tedi nungoqi tiqe tesi wuraq kin tende puayi nyinge pe kin qusuqu teburaq wand. Nungoqi puq wen ei wute tiqe te kinruqond ei nei rimb ni nungoqi ritaqu wowi segikin te ningg ni yumbo ur brequ rind pre.”

12 Muq ni mo wand bir mawo ei wute nei rireritinde. 13Ni ququ brequ nganye buagi wute ndeyemu kin te puaq mand di wute num kin nganyebuagi wel nyang mimbiny di ni num oghi.

Jon wute wuye nap kin ni mi natiMatyu 14:1-12; Luk 9:7-9

14 Jisas ni nyamb yumbui vise di wute buagi neirimb. Wute ninge riri, “Jon wute wuye nap kin ninati pre mune nes newo, pugri bu yumbo ur greye yembe nindiny kin gre ninde rise.” Di Herot nite nutungu.

15 Ninge riri, “Ni Elaija.” Di ninge riri, “Nipropet iri,” puq rind rindne, di riri ni propet asinganye mandi kin pugri ye iri.

16 Pudi Herot ni wand ven nutungu di ni nari,“Te Jon wuti nge kari gibe di muang kin ni munenes newo pre!”

17-18 Te pugri Herot asine Herodias nitaqi.Herodias teHerot ni kiqamPilip ni ngam, diHerotni puaq nindiq nitaqi. Di Jon ni te kin ningg Herotsimbe nindig nari, “Nu niqam ningg ngam kutaqikin te lo ni te kin ningg segi puq wund.” Di te kinningg Herot nari Jon mait nase di taq maimb puyenu. 19 Di Herodias ni Jon wand simbe nand kinte ningg umbo ker wuwo di wi nati ningg. Pudini Jon wi nati kin tuqui segi, 20 te pugri Herot ninei namb Jon ni yumbo ur tuquine puq nen di niwuti yuwon nganye, pugri bu Herot ni Jon wunenimbig di nari mi nati segi. Herot ni Jon wandnand nutungu kin te ningg ni nei mai viyo, pudini wand nutungu yawo gureg.

21 Herodias ni asi Jon wi nati ningg wuri kin temuq ni ngim wuse. Di ren kin te pugri: Herotni asi kumo wuri wundi ye nginy te muq nandipre, di tende puayi Herot ni nikin te wute nyambkin di ami mingg yumbui di wute nyamb kin ayeGalili opu kin te ni mar ane mir mand. 22 Di nimir mand mand mas kin tende puayi Herodias niwonyumbu wuso ni mir mand mand mas kin petende yuwo nyinge wuwo di Herot di wute ni anemir mand kin ni quan nganye chumbuai mand.

Di Herot ni nyumbueg wo te ningg nari, “Nuyumbo pughe kin kuateri yawo kurew kin te ngepengu ndigh, tedi nge nu kew ye.” 23 Di ni Godnde nyamb pe wand te gre neny di nari, “Piyinu yumbo buagi nge nde si nambu rise kin te nucham kuateri ningg kuari, te nge nu kew ye.”

24 Muq nyumbueg wo te wuso di kumo penguwunduw, “Nge yumbo pughe ningg ei kari?”

Page 55: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Mak 6:25 52 Mak 6:56Di kumowuri, “Nu yo ghari ‘Jonwutewuye nap

ye ni ngawu ei di ghowi nge yegh’.”25 Muq nyumbueg wo te brequne king nde

wuso di wuri, “Nu muqne ei Jon wute wuye napye ni ngawu nyeng pe ghowi naghe pre yegh.”

26 King ninde nei pe yuwon rind segi pudi niasine wute ni ane mir rind kin ninde rar pe wandgre neny pre pugri bu muq ni segi puq nand yetuqui segi. 27 Di king ni soldia king baj yengmuang pu yemu ye te iri wand yeri nindig pre tiqinundog no ei Jon ngawu neri nandi. Di wuti teno Jon taq pune yenu ngawu di nuang, 28 nyengpe nowi naghe pre neri nandi. Ni neri nandinyumbueg wo te new di ni wuti nowi kumo wew.29 Jon nikinwute ni temutungu dimandi Jonmetinowi meri mo ngamo pe mowi yenu.

Jisas wute 5 tausen pela mir bag nambMatyu 14:13-21; Luk 9:10-17; Jon 6:1-15

30 Jisas nikin aposel tiqi nundom mo kin temune mandi di Jisas meng kur mondo mandi pumas di ni mo yumbo buagi puq men kin te Jisassimbe mindig. 31 Di wute nganye buagi ni Jisasnde mandi di mo, pugri bu Jisas nikin wute anemir mand kin tuqui segi. Di Jisas nikin wute tesimbe nindim nari, “Nungoqi ne waghine wandinge ane mong wute segi ye pe po ei waghine pasyawotuan.”

32Muq ni nikin bot pe mewo mo di mong wutesegi ye pe tende mo. 33 Pudi wute nganye buagitiqe buagi kin ni bot pe mo kin te ruqond. Di nibot te rundoq ripiq wuso di nei rimb te Jisas nikinwute ane. Di wute buagi ni nyinge pene vig rimbsunyi ni mo kin pe tende ye ruwo rinde pu ris.34 Jisas ni nikin wute ane mo mitari righe di wutenganye buagi nganye rismuqond. Di Jisas ni yawonitony, te pugri ni sipsip wuti sipsip yeng nuanyye segi nikinne yeru kin pugri yeru. Pugri bu niwand nganye buagi nganye bei neny.

35 Pudi nginy te yuram bur pre pugri bu Jisasnikin wute mondo Jisas ningg mari, “Mong vennde opu te wute segi, di muq yuram bur nganye.36Wute ren tiqi ndony ruso, ei te rundo tiqe ningetumone pugri yeru kin pe tende rundo mir wongrind riq.”

37 Pudi Jisas oyi nand nari, “Nungoqi ei mirweny riq.”

Di ni mari, “Wute ren quan nganye bu wuti iriyembe nand ruso irew 8-pela pre di wet bidi teirepene nawo righe, tedi wute buagi ren ninggbret wong nand neny riq tuqui. Nu kuari beghi

wet bidi pugri pu eimepare ruso di bret wong badwute ren peny?”

38 Di Jisas nari, “Nungoqi bret pughe gri purise? Wo wuqond.”

Ni mo di bret 5-pela pu di umo teri ane risemuqond di mandi Jisas simbe mindig mari, “Bret5-pela pu di umo teri.”

39 Di Jisas ni simbe nindim mo wute te simbemindiny nyungo pe tende ris. 40 Muq ni kin kinris, ninge 100 di ninge 50, te te ris ris ruso. 41 Jisasni bret 5-pela pu umo teri ane nateri, wam rarneq wiyo, God chumbuai nindig pre di bret te birnawo. Muq nikin wute te nem mare mo wutebuagi meny. Di umo teri te mune pugrine birnawo nem mare mo wute buagi te meny. 42 Dini buagi ane mir rind ruso ruso mir rimbiq. 43 DiJisas nikinwute nimo bret di umo cham temateriimbi pe mawo righe ruso imbi 12-pela pu bremand. 44 Wute buagi ane mir rind ye te manyimand kin te quayine ni 5 tausen kin pugri.

Jisas wuye wam nyinge nare noMatyu 14:22-33; Jon 6:16-21

45 Ni mir rind prene di opu Jisas nikin wutesimbe nindim at pe mewo mo di ye mawo Bet-saida mo, di Jisas ni tene yenu wute buagi te tiqinundony nikin tiqe ruso. 46 Jisas ni tiqi nundonyruso pre, di ni rand pe newo no ei God temi wandningg.

47 Bur ir kui kin tende puayi Jisas nikin wuteni wuye ngamo mingi yemu pre, di Jisas irinedabone yenu. 48 Di Jisas ni nuqond pre te pugrinikin wute ni mo kin opu te nyumurighi nandi,pugri bu ni bot miraq mo kin tuqui segi. Diyambgriq tumo Jisas ni wuye wamne nyinge narenikin wute nde nondo. Ni nondo dob nem noningg tumo. 49Ni rar meq wundo muqoind pudini nei mamb kin mari te wuye wariwo, di wunemamb mari mari. 50 Ni Jisas muqoind di quanwune mamb.

Di Jisas ni brequne wand meniram nari, “Nun-goqi gre pu yequ. Wune wamb wayequ, ngene bugadi.” 51Muq ni bot pe newo no, nyumurighi opuprene di nikin wute ni quan nganye puye mand.52 Te pugri ni nei imb ruam di ni bret wute buagimeny riq kin te nei mamb segi.

53 Ni wuye ngamo yumbui te misiq Genesarettende mo mar di tende bot sare wuq muaw puyequ. 54 Ni bot si miraq meyi mi di wute Jisasruqoind rip no pre. 55Di ni vig rimb tiqe buagi teruso wute num kin nyembe pe ruwo righe rire diJisas nimuainde nas rutungu kin tende ruso. 56Di

Page 56: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Mak 7:1 53 Mak 7:24Jisas ni tiqe buagi tiqe yumbui tiqewoju o tiqe ayewonji yeru kin tende no, te wute num kinne rirerindi maket sunyi pe ruwo rise. Di ni Jisas pengurindig ei wute numkin ni Jisas ningg chongo cheqte ritiq wuse ei ni num oghi ningg. Di wute buagini chongo riting wuse kin te ni num oghi.

7Beghi kokuminggwandGod ninggwand ane tuqui

segiMatyu 15:1-20

1 Muq Parisi di wute Moses ningg lo wute beimeny kin ninge Jerusalem pu mandi ye, ni Jisasyenu pe tende mikur pu yemu. 2 Ni Jisas ninggwute ni si wuye map segine mir mand kin temuqond. Te pugri Juda ni mari ni mir mand kinpuayi te si wuye map segi tedi ni si uny. 3 Parisidi Juda buagi aye ni pripri si wuye rip di mir rind.Ni pugri puq ren ei kuqo mingg yumbo ur te ritrise. 4Ni maket pe ruso pu rindi, te ni si wuye ripdi mir buagi rire rindi kin te wuye rip pre muqdiriq. Di ni yumbo ur aye isis kuqo nde pu riteri kinte rit rise gre. Yumbo ur ren kin te kap wuye rip,os, nyeng di yumbo aye te kin wuye rip. 5 Pugribu Parisi di wute Moses ningg lo wute bei menykin ni Jisas pengu mindig mari, “Pughe kin ninggnunon wute ni koku mingg yumbo ur te memareruso di si wuye map segine mir mand?”

6 Di Jisas ni oyi nindim nari, “Nungoqi wu-taqu umbo pe nei brequ bre pu rise muq nangevinggwute rundoqu ninggne yumbo ur yuwon yewand. Asi propet Aisaia ni nungoqi ningg nari yete nganyene nand. Ni nari,‘Wutemennimimpe nge yumbui nyambmiragh,

pudi ninde umbo pe nge nei mimbighsegi. 7 Ni nge yumbui nyamb miragh yete ghav rindim segi, te pugri ni wute grilo yembe mindiny kin te oyi God ningg lokin pugri wute bei meny.’ [Ais 29:13]

8 Nungoqi God ningg lo te meware ruso di wutegri lo yembe mindiny kin te wat rise gre.

9 “Nungoqi God ningg lo te meware ruso einuqo ningg yumbo ur te God ningg lo kin pugriwat rise ye te quan nganye nei wamb. 10Te pugriMoses nari, ‘Nungoqi nuyi numo ningg wand teirepene ei wutungu,’ di ‘Wuti tughe kiyi o kumowand brequ nindiny tedi wi nati.’ [Kis 20:12;21:17]

11 Pudi nungoqi wute simbe wundiny wari wutiiri yumbo ninge kiyi o kumo ghav nindiny ningg,pudi ni simbe nindiny nari, ‘Nge yumbo nungoqighav guduq kin ren te God geg ningg kiping rusopre,’ tedi ni kiyi o kumo yumbo ninge neny segi.12 Ni pugri puq nand tedi nungoqi wuti te rarwuqoind yumbo ninge kiyi o kumo neny segi.13 Te kin ningg nungoqi non nuqo mingg chuqoyembe wundiny kin tende gri nungoqi God ninggwand te meware ruso. Nungoqi yumbo ur pugrikin nganye buagi nganye puq wen pre.”

14 Muq Jisas ni wute buagi te ningg nari ninderundo di simbe nindiny nari, “Nungoqi buagi aneangewaqngewand simbe gad kin venwutungudinei pe wawo vis. 15-16Yumbo dabo pu wuti iri nderir ruso kin ni wuti te unje rip segi. Pudi yumbowuti nde nei pe pu riyi ri kin te ni unje rip.”*

17 Jisas ni wute buagi te si nare pre di baj pe no,muq nikin wute ni kopuqu wand ven kin puate teningg pengu mindig. 18 Di Jisas ni pengu nindimnari, “Pughe gri ate nungoqi mune nei wambsegine? Te pugri yumbo ninge dabo pu wuti irinde rir ruso kin te ni unje rip segi. 19 Te pugriyumbo ninde mim pe gri ne righe ruso kin temune umbo che nawo ruso, ninde nei pe ris segi.”(Ren kin te Jisas ni mir buagi ni God nde rar peyuwon kin te ningg nari.)

20 Jisas ni wand aye mune simbe nand nari,“Yumbowuti nde wabe gri rise pu dabo riyi ri kinte ni unje rip. 21Tepugri umbope yumbour buagiren rise: nei brequ, quayi nyumbueg ane segi segirise kin nei, nyungu kin nei, wute mamb riti kinnei, wute ngam ruso kin wute aye ane rise kinnei, 22 qi pe kin yumbo quan nei mimbiny, wutebrequ mindiny, wute wandoqi mindiny kin nei,yumbo ur brequ isis puq men kin nei, wute ayeyumbo yuwon kin rise di te ningg kermawo, wuteaye nyamb brequ mindiny, nikin nyamb mindiriruwo, di wute nei yuwon ye rise segi kin pugrimas. 23Yumbo ur brequ buagi ren kin nei te wutinde umbo pe pu dabo riyi ri. Di yumbo ren kin niwuti te unje rip.”

Nyumbueg Ponisia opu kin Jisas nei wumbigMatyu 15:21-28

24 Muq Jisas ni mong te si nare di no tiqe iretiqe yumbui Tair mingg qi pe yequ kin tendeno. Di ni no baj ire pe nar no ei suqo no, tepugri ni tende nas kin te wute nei rimb ni yambu

* 7:15-16: Buk ninge yabe kin ni wand ren jiju rind: “Wuti iri ni wand nutungu kin tuqui tedi ni ange nuaq ei wand ren nutungu.”

Page 57: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Mak 7:25 54 Mak 8:13nari. Pudi ni suqo no kin tuqui segi. 25 Te pugri,brequne nyumbueg ire ni Jisas nondo kin wandwutungu. Di ni kuwonyumbu ququ brequ nindenas. Pugri bu ni wundo Jisas nde muange tingiwuse. 26 Nyumbueg te ni Grik wand wund kin.Di ni kumo te Juda segi, ni wute tit Ponisia puqmunduw ye te kin, ni Siria ris ye. Di ni tendewuraq wundi. Ni Jisas simbe wundig ei ni ququbrequ kuwonyumbu nde yenu kin te puaq naindno.

27 Nyumbueg te Juda segi kin bu Jisas ni simbenunduw nari, “Beghi wo rar buqod mir ni riqyawo kureny kin te riq. Te pugri beghi wo ni mirte nyombui mepirany rundo riq kin te oghi segi.”

28 Nyumbueg te oyi wund wuri, “Yumbui tenganye, pudi nyombui nyembe nambu rise kinni oyi wo ningg mir di ir righe kin te riq yuwonruany.”

29 Muq Jisas ni nyumbueg te simbe nunduwnari, “Nu pugri oyi guad ye te ningg bu muq nuyo. Ququ brequ ni nu wo te si niraq pre.”

30 Ni mune nikin baj pe wuso di ni ku-wonyumbu sunyi pe ruqo pu wuse wundoq, diququ brequ ni si niraq no pre.

Wuti iri wand nand segi di ange tuq rimb kinmuneoghi

Matyu 15:29-3131Muq Jisas ni Tairminggmong puch te si nare

di Saidonmingine newonagheGalili wuyengamoopu tende no. Ni no kin te tiqe yumbui 10-pela puyeru ye tende mingine no. 32 Tende wute ningewuti iri ange tuq rimbig di yuwonne wand nandtuqui segi kin te mitanyi Jisas nde mondo. Di niJisas ningg mari ei wuti te si neng kuyo ningg.

33Muq Jisas ni wuti te irine nitanyi wute buagite si mare di kring mo pu aye pe yemu, di Jisasni wuti tende ange pe si suramb ange gawo peopu opune ni mindighe. Di ni si tumuepu te somnuang di wuti te minjuq te niting nase. 34 Ninginy tu wam rar neq wiyo, di chi nateri muqnari, “Epata.” (Wand puch ven ni puate te pugri,“Bi yo.”) 35Muq wuti te ni ange mune oghi rise,di niminjuqmune yuwonnand di yuwonnewandnand.

36 Jisas niwute yumboni puqnen ruqond kin teningg wute aye simbe rindiny segi puq nindiny.Pudi ni quan nganye segi puq nindiny, di ni oyiyumbo ruqond kin te ningg wute aye quan simberindiny.37 Wute buagi te ningg quan nganye puye rind.Di ni riri, “Ni yumbo buagi yuwonne puq nen. Ni

wute ange tuq rimbiny kin te tuq bi nawo ruso,di wute wand rind segi kin te sabi nindiny wandrind.”

8Jisas ni wute 4 tausen pela pu mir nenyMatyu 15:32-39

1Tende puayi wute buagi ayemune rundo Jisasnde tende rikur. Ni yeru ruso di mir rind kinmir segi. Di Jisas nikin wute ningg nari mondo disimbe nindim nari, 2 “Nge wute ren yawo kutony,te pugri ni nge ane pas nginy temi ire pu, di nimirsegi. 3Ninge wonji pu rindi di nge ni tiqi gudonyruso, tedi ningemir ningg ngimi te rar ori riti ye.”

4 Di nikin wute ni oyi mari, “Pudi beghi mongwuye di nyumo segi ye pe ven yembu, di wutequan nganye, pugri bu wuti iri wute buagi renbret neny ye tuqui segi.”

5 Muq Jisas ni pengu nindim nari, “Nungoqibret pughe gri pu rise?”

Ni oyi mand mari, “7-pela pu.”6 Di Jisas ni wute buagi te simbe nindiny qi

pe ris. Muq ni bret 7-pela pu te nateri, Godchumbuai nindig pre, bir nawo nikin wute tenem, ei ni mare mo wute buagi te meny. 7 Niumowoju ninge ane rise, di temune pugrine, Godchumbuai nindig pre di nikin wute nem di simbenindim mare mo wute buagi te meny. 8 Wutebuagi te riq di mir rimbiq. Di Jisas nikin wuteni mir cham te mune materi imbi pe mawo righeruso di imbi 7-pela pu bre mand. 9 Wute buagite manyi mand kin te quayine te 4,000 kin pugritende mas. Jisas ni wute buagi te tiqi nundonyruso, 10 di ni nikin wute ane bot pe mewo mo diDalmanuta opu tende mo.

Parisi mari Jisas yumbo ur gre ye ei yembe nindinyMatyu 12:38-42; 16:1-4; Luk 11:29-32

11 Muq Parisi Jisas maip mi newo ningg ni ndemandi. Ni pengu mindig ei ni wam kin yumbo urgre kin ire bei nand muqond. 12 Ni quan kumochi nate ruso di nari, “Pughe kin ningg wutemuq ven nde puayi mas kin ni yumbo ur greye muqond ningg mari? Nge nungoqi nganyenesimbe guduq, wutemuq ven nde puayi mas kin niyumbo ur gre ye ninge muqond segi ye.” 13Muqni si nare yemu bot pe mune newo no di wuyengamo misiq opu gri mo.

Parisi Herot ane ni mingg yis kin kopuqu wandMatyu 16:5-12

Page 58: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Mak 8:14 55 Mak 9:1

14 Jisas ningg wute ni nei gheri map di bretninge mare segine mo, pudi irene miraq mo pubot pene wuse. 15Muq Jisas ni yeri nindim nari,“Nungoqi rarwat yuwon, Herot di Parisi niminggyis te ningg yeng wawo yuwon.”

16Muq ni kin kin wandmandmari, “Beghi bretsegi bu ni puq nand.”

17 Pudi ni wand wand mare kin te Jisas ninei namb pre, pugri bu ni pengu nindim nari,“Nungoqi pughe kin ninggwari nungoqi bret segipuq wand? Nungoqi yumbo te kin wuqond onei wamb segine bri? Nungoqi nei rise segi bri?18 Nungoqi rar rise pu muq wuqond segi, o angerise pumuqwutungu segi bri? Di nungoqi ren neiwamb segi bri? 19Ngewute 5,000 pela pu te ninggbret 5-pela pu bir kawo, riq pre di cham munedong wand kin te imbi pughe gri pu bre wand?”Ni oyi mand mari, “12-pela pu.”

20 “Di nge wute 4,000 pela te ningg bret 7-pelapu bir kawo riq pre, di cham dong wand kin teimbi pughe gri pu?” Ni oyi mand mari, “7-pelapu.”

21 Ni simbe nindim nari, “Nungoqi nei wambsegine bri?”

Jisas ni wuti iri rar sabi nindig22 Muq ni mo Betsaida di wute ninge ni wuti

iri rar brequ kin te mitanyi Jisas nde mandi diJisas ninggmari ei wuti te nait nase ningg. 23 Jisaswuti te si niting rise nitanyi temi tiqe si miraqdabo mar mo. Muq Jisas wuti te ninde rar pe somnuang pre, si neng kuyo di pengunindig nari, “Nuyumbo ninge guqod o segi?”

24 Di wuti te rar nat di nari, “Nge wute guqod,ni ruso rindi pudi ni nyumo gib rimb.”

25 Jisas ni mune wuti te ninde rar pe si nengkuyo. Muq wuti te ni rar yuwon rind di yumbobuagi te yuwonne nuqond nap ruso. 26 Muqwuti te tiqi nundog nikin tiqe no di simbe nindignari, “Nu mune tiqe mingine ghar yo wayequ, nuqunambe ne yo.”

Pita nari Jisas ni KraistMatyu 16:13-20; Luk 9:18-21

27 Jisas ni nikin wute ane tiqe woju SisariaPilipai opu yeru kin tende mo. Ni mo ngimi diJisas nikin wute te pengu nindim nari, “Wutebuagi ni pughe puq rind, nge tughe bu?”

28 Di ni oyi mand mari, “Wute ninge riri nu Jonwute wuye nap kin, ninge riri nu Elaija, di ningeriri nu propet asi kin iri.”

29 Di Jisas ni mune pengu nindim nari, “Pudinungoqi pughe gri nei wamb, nge tughe bu?”

Di Pita oyi nand nari, “Nu Kraist, wuti beghikutamu powi ningg God naip kuo ye.”

30 Di Jisas ni simbe nindim ei ni te kin ninggwute aye simbe mindiny segi.

Jisas nari ni nati di mune nes newo yeMatyu 16:21-28; Luk 9:22-27

31 Muq Jisas ni nikin wute wand bei nem, dini pugri simbe nindim, “Wuti God nde pu nandiwuti nganye nas kin nimai quan nare ye. Di quayikiyi, prist mingg yumbui di wute Moses ningg lote wute bei meny kin ni yambu mireng ye. Ni minati, nginy temi ire mo pre di Godmune nindinginewo.” 32 Jisas ni wand ren raqene simbe nand,di Pita ni Jisas nitanyi temi kringmo kinne yemu,muq ni Jisas segi puq nindig ei ni pugri puq nandsegi.

33 Pudi Jisas ni rar neq wundo nikin wute ningete nuqond, di Pita ni Jisas wand te segi puq nandkin te ningg ker nuang di nari, “Satan nu kringyo. Nu God ningg nei pe wand guad segi, nu wuteningg nei pe wand guad.”

34 Muq ni wute buagi di nikin wute te ane narirundo di simbe nindiny nari, “Wuti nge nde nawiningg, tedi ni yumbo buagi qi pe kin te dob nenydi nge mai kiraq kin pugrine ei niraq. 35 Te pugriwuti tughe nikin ghimbine nei nimbiny nimbinydi nati tedi ni nas nas te kin nas tuqui segi, pudiwuti tughe nge di God ningg wand yuwon ye teningg nikin ghimbi nei nimbiny segi di nati tedini otiwo yuwon pu nas nas te kin nas ye. 36Wutiiri nge dob negh, qi pe kin yumbo yumbo oyiquan nei nimbiny, di yumbo te kin yembe nandnand muq nati, tedi yumbo te pughe gri ei nighav rindig? Te tuqui segi. 37 Ni otiwo yuwonpu nas kin te yumbo ninge pe wong nand tuquisegi. 38Wute muq ven nde puayi ris ye ni yumbour brequ isis yembe rindiny di God yambu rireng.Di wuti iri ni muq ven nde puayi nas kin ni wutende rar pe nari ni nge ningg wuti di nge wandnatevi puq nand kin te ningg minyuw nati, tedinge wuti God nde pu gadi wuti nganye kas ye ngewuyi ningg ti yumbui pe di angelo yuwon ye anegadi kin tende puayi nge oyi ni minyuw kiteng.”

91 Di Jisas ni simbe nindim nari, “Nge nungoqi

nganyene simbe guduq, nungoqi ven yequ kinnungoqi kin ninge mati segine di yumbo buagi

Page 59: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Mak 9:2 56 Mak 9:27God nde si nambu rise kin te gre ane rindimuqond.”

Jisas ghimbi kin grine riseMatyu 17:1-13; Luk 9:28-36

2 Jisas ni otiwo nati kin te ningg simbe nandpre, tende dobu nginy 6-pela pu mo pre Jisas niPita, Jems, di Jon pugri pu nitami rand iri wamdobui nganye kin tende mewo mo nikinne tendemas. Ni Jisas muqoind muqoindne tindi no ayegib namb. 3 Ni chongo nare righe kin te quannganye quem rimb, ni quem rimb kin te yumboninge qi pe kin quem rimb kin pugri segi. 4 DiElaija Moses temi mandi Jisas ane wand wandyemu muqond.

5 Di Pita Jisas ningg nari, “Tisa, beghi ven ndepas te yuwon. Nu ngiq ghand tedi beghi baj yirbuteri ire pu ven nde yembe bidiny. Ire nu te, ireMoses te, di ire Elaija te.” 6 (Ni quan nganyewunemamb, pugri bu ni wand aye nei nimbiny segi.)

7 Muq wuye quari ire wuti wi ni buag wure, diwuti iri wuye quari wam te pu ngam nare nari,“Nen nge wo, nge ni quan nganye yawo giragrighe. Nungoqi ni ningg wand wutungu.”

8 Muq ni rar mat di wute ni ane yemu kin teyemu segi, Jisas irine yenu muqoind.

9 Ni rand pe pu mune mati mi mi, di Jisas nisimbe nindim ei ni yumbo muqond kin te ninggwute aye simbe mindiny segi. Ni nari ni simbemand segine ruso wuti God nde pu nandi wutinganye nas ye ni nati pre mune nes newo. 10Di niwand te kin ningg wute aye simbe mindiny segi,nikinne ni nati pre mune nes newo ye te ninggwand mand di nei mimbiny mimbiny mas.

11Di ni pengumindigmari, “Pughe ningg wuteMoses ningg lo wute bei meny ye ni mari Elaija eiye nawo nandi?”

12 Ni oyi nand nari, “Te nganye Elaija ni yenawo nandi di yumbo buagi sabi nindiny asi kinpugrine rise. Pughe ningg bu wand buk pe ur puvise ye te viri wuti God nde pu nandi wuti nganyenas ye ni mai quan nare di wute yambu rireng?13 Pudi nge nungoqi simbe guduq, Elaija* nandipre, di ni yumbo puq meng yawo kurem kin tepuq meng. Ni puq men kin te wand buk pe ur puvise kin te tuquine puq men.”

Jisas wo ambonye iri ququ brequ puaq nindigMatyu 17:14-21; Luk 9:37-43

14Ni rand pe pumati mi di Jisas nikin wute ayete mas pe tende mo mitari righe di wute nganyebuagi rindi tende rikur pu yeru muqond. Di wuteMoses ningg lo wute aye bei meny ye ni Jisasningg wute te ane ker mawo mawo yemu. 15 NiJisas nondo ruqoind di ni quan nganye puye rinddi vig rimb rundo chumbuai rindig.

16 Di Jisas ni pengu nindiny nari, “Nungoqipughe ningg ni ane ker wawo?”

17 Muq wuti iri wute mingi tende yenu pu oyinand nari, “Tisa, nge wo ni ququ brequ ninde narnas di ni wand nand tuqui segi kin nen nundekitanyi gadi. 18Ququ brequ ni pripri nge wo unjenaip di qi pe pombri naip no. Ni pripri sawo natki, napu mim pe gri ruwi riti di ni si muange grerind. Nge nunon wute ni ququ brequ te bub merino ningg kari, pudi ni puq men tuqui segi.”

19 Jisas oyi puq nand nari, “Nungoqi wutaqumuq ven nde puayi was kin nungoqi God neiwumbig segi. Nge nungoqi ane pas nganye chiraqtuqui segi. Nge nungoqi mai quan nganye kareyambu kari. Wokuandi te ren wutanyi wandi.”20Muq ni wokuandi te Jisas nde mitanyi mondo.Ququ brequ ni Jisas nuqoind di ni wokuandi temeneri no quan nganye buyaq nand. Ni qi pe meno pu nase ni naghe nondo nandi di napumim peruwi riti.

21 Muq Jisas wokuandi te ni kiyi pengu nindignari, “Wokuandi nen ni pugri puq reng kin berpughe gri pu nawo?” Di ni oyi nand nari, “Niwokuandi ne puq reng. 22 Ququ brequ ni pripriwase pe di wuye pe meneri naghe ei nati ningg.Pudi nu tuqui tedi beghi yawo tongu di ghav ndugmune sabi ndig.”

23 Jisas nari, “Pughe ningg nu kuari, ‘Nu tuquitedi’? Wuti God nei nimbig tedi ni yumbo buagipuq nen ye tuqui.”

24 Di wokuandi te ni kiyi opu brequne nari,“Nge nei gab ni mune oghi ye, nu nge ghav ndighei nge nei ven gre vind.”

25 Jisas niwute buagi ni yumbo te ruqondninggvig rimb rundo kin te nuqond di ququ brequ teker nuang nari, “Nu ange wand kutungu segi kindi wand guad segi kin ququ, nu wo te si gheridi mune ninde ghandi ghar yo wayequ.” 26Muqququ brequ ni quan kumo nari, wo te ni nondonandi di neyi ni no. Wo te tit segi pu nase di wutebuagi riri ni nati. 27 Pudi Jisas ni si niting rise,nindingi newo yenu.

* 9:13: Jisas Elaija puq nand kin te ni Jon wute wuye nap kin te ningg nari.

Page 60: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Mak 9:28 57 Mak 10:428 Dobu Jisas ni nikin wute ane baj pe mas muq

nikin wute ni pengu mindig mari, “Pughe gri atebeghi ququ brequ te puaq baid no kin tuqui segi?”

29Ni oyi nindim nari, “Ququ brequ pugri kin tenungoqi Godnepenguwundig tedi nimeyimimokin tuqui.”

Jisas nikin nati kin te ningg mune simbe nandMatyu 17:22-23; Luk 9:43-45

30 Ni sunyi te si mare di Galili gri mo. Jisas nimuainde mas kin te wute nei rimb yambu nari.31 Te pugri ni nikin wute wand bei nem ningg.Di ni pugri simbe nindim nari, “Wuti God nde punandi wuti nganye nas kin ni wute nde si pe minondo ye. Ni mi nati, nginy temi ire pre di nimune nes newo.” 32Ni pugri simbe nindim, pudini wand ven kin puate nei mimbiny segi di wandven kin puate ningg pengu mindig ye wunenemamb.

Tughe yumbui ningg nas?Matyu 18:1-5; Luk 9:46-48

33 Ni mo Kaperneam mitari righe di ni baj pemar mas muq ni pengu nindim nari, “Ngimi badikin tende yumbo pughe kin ningg oyi oyi wari?”34Pudi ni wand segine mas, te pugri ngimi mandikin tende puayi ni wuti tughe ei yumbui ninggnas ye te ningg oyi oyi ker mawo.

35 Muq Jisas ni chuchu nas nikin wute 12-pelapu te nari mondo di simbe nindim nari, “Wuti irini ye nawo ningg nari, tedi ni dobu nganye nawidi wute buagi mingg yembe ye wuti ningg nas.”

36 Di ni wokuandi iri neti nowi ninde rarngimine teti pu yenu. Ni wo te sibraj ni di nari,37 “Wuti iri ni nge nde nyamb pe wokuandi pugriye iri neti nowi sabi nindig, te ni nge bu neti kowisabi nindigh, di wuti nge neti kowi sabi nindighkin te ngene neti ki sabi nindigh segi, pudi wutinge tiqi nundogh gadi kin ni ane neti nowi sabinindig.”

Wuti iri ni beghi ane ker rise segi te ni beghi mandLuk 9:49-50

38Muq Jon nari, “Tisa, beghi wuti iri buqoid nunde nyamb pe ququ brequ puaq nand. Pudi wutite aye kin, ni beghi nde dobu nawi segi ye. Pugribu beghi ni segi puq bidig ei mune puq nen segi.”

39Muq Jisas nari, “Nungoqi ni segi puq wundigwayequ. Wuti iri nge nde nyamb pe yumbo ur greye bei nand pre te brequnemune ngewand brequnindigh tuqui segi. 40 Te pugri wuti iri beghi veriningg nas segi kin ni beghi nde opu nas. 41 Ngenungoqi nganyene simbe guduq, wuti iri nungoqi

nge te wute bu te kin ningg nge nde nyamb pewuye kap ire neuq, tedi wuti te ni yumbo otiwonateri kin te nateri ye.”

Wute yumbo ur brequ ningg ir maghe kin wandMatyu 18:6-9; Luk 17:1-4

42 Jisas mune nari, “Di wuti iri ni wokuandi ngenei rimbigh ye ren kin ye iri puq neng yumbour brequ nand, te wuti te wet yumbui gibe pewuq wang gherim pe meweri naghe tedi yuwon.43-44Nu si ire puq rew yumbo ur brequ guad, tedisi te pend ghawo. Te pugri nu si irene kuse muqyo yuwon pu ghas kin te quan nganye yuwon.Nu si tengi ane kuse di wase awu kuso segi yepe tende yo kin te brequ. 45-46 Di nu nyinge irepuq wew yumbo ur brequ guad tedi pend ghawo.Nu nyinge ire ninggne yo yuwon pu ghas kin teyuwon, di nyinge tevi ane vise wase pe memeriyaghe kin te oghi segi. 47 Di nu rar puq wewyumbour brequ guad, tedi biwaq. Te pugri nu rarirenewusediwuteGodnde si nambu ris kin tendeghar yo kin te yuwon. Pudi nu rar teri ane rise dini wase pememeri yaghe kin te brequ. 48Wase petende choi mati segi kin tende yemu, di wase awusegi ye. [Ais 66:24]49Wute buagi ni mir sol puraq bidiny kin pugri eiwase namb ye.

50 “Ghat ni oghi, pudi ni nyong te prene, tedini mune nyong gub segi. Nungoqi ghat kin pugrinyong wamb wambne was di wute aye ane umboyuwonne rise was.”

10Jisas ni wute ngam puaq mand ye te ningg simbe

nandMatyu 5:31-32; 19:1-12; Luk 16:18

1 Muq Jisas ni nikin wute ane Galili si miraqJudia opu mo, wuye Jordan misiny opu gri momewo. Dimunenewutenganye buagi rundo, di nipripri puq nen kin pugrine mune wand bei nenydi rutungu.

2 Muq Parisi ninge ninde mandi, di Jisas maipmi newo ei muqond ni wand ire unje nap bri.Pugri bu ni pengumindig, “Wuti iri ni ngampuaqnindiq ye te ningg lo segi puq bri wund?”

3 Di Jisas oyi nindim nari, “Moses ni nungoqipughe gri simbe nunduq?”

4 Ni mari, “Moses nari wute segine ni ngampuaq mand kin nyumo raqe ur mand meny predi tiqi mundony ruso.” [Lo 24:1]

Page 61: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Mak 10:5 58 Mak 10:315 Di Jisas oyi nand nari, “Moses ni puq nand

kin puate te pugri nungoqi quan nganye ngawugre wand, pugri bu Moses ni lo wen pugri urnindiq. 6 Pudi asi God ni qi di yumbo buagi qipe kin yembe nindiny kin tende puayi ‘Ni quayinyumbueg ane pu yembe nindiny.’ [Stt 1:27]7 ‘Puate te ningg bu quayi ni kiyi kumo ane si naredi ni ngam teri irepene ris, 8di ni teri ghimbi irenenganye rise.’ Asi ni kin kin ris pudi muq ni terighimbi irene. [Stt 2:24]9God ni teri irepene nawo righe, pugri bu wuti irini bir nawo kin kin yeru te brequ.”

10Ni munenemo baj pe mas di Jisas nikin wuteni te kin ningg mune pengu mindig. 11 Di ni oyinindim nari, “Wuti iri ni ngam puaq nindiq muqaye nitaqi, te ni ngam kin lo gure nuaq di unjenipiq. 12Di nyumbueg ni ngaim puaq wuind muqwuso aye wutanyi, te ni yumbo ur pugri kinnengam kin lo gure waq.”

Wokuandi Jisas ane kin wandMatyu 19:13-15; Luk 18:15-17

13 Di wute wokuandi Jisas nde ritari rundo eiJisas ni si neny riwo ningg. Pudi Jisas nikin wuteni wutewo ritari rindi kin te kermuany. 14Di Jisasni te nuqond di ker nawo, di nikin wute te simbenindim nari, “Wokuandi te rar wuqond nge nderindi, segi puq wundiny wayequ, te pugri wuteGod nde si nambu ris kin te wokuandi ren kinpugri ris ye ni te. 15 Nge nungoqi nganye simbeguduq, wuti iri niwokuandi ren kin pugri Godndesi nambu nas segi, tedi ni wute God nde si namburis kin tende nar no segi.” 16Di Jisas ni wokuandite nateri nare pu yenu si neny riwo di Yumbuipengu nindig ei ni yuwon nuany.

Wuti iri yumbo quan rise kin ni Jisas temi wandmand

Matyu 19:16-30; Luk 18:18-3017 Jisas ni mune nyinge nare no no di wuti iri

vig namb ninde nondo sungomyu gure nawo dinari, “Tisa, nu yuwon nganye. Nu nge simbendigh, nge pughe sin ken ei nge kas kas te kinkas?”

18 Jisas oyi nand nari, “Pughe ningg nu ngeyuwon puq gudigh? Wuti iri yuwon segi; Godirine yuwon. 19 Nu God ningg lo nei guab pre:Wute ghamb riti wayequ; wute ngam kin anewase wayequ; nyungu ghand wayequ; wute wan-doqi ndiny ghari ni unje rip puq ghand wayequ;wute wandoqi ndiny yumbo segi tanyri wayequ;

di nuyi numo ningg wand irepene tungu.” [Kis20:12-16]

20 Di wuti te oyi nari, “Tisa, yumbo ren kin ngeasi wokuandi ne kas kin tende puayine puq kenken rindi rindi muq.”

21 Jisas rar neq wundo wuti te nuqoind di yawonirang righe di simbe nindig nari, “Yumbo ire nupuq kuen segine. Nu yo, yumbo yumbo buagi teyi rundo wute aye wong mand, di wet bidi te kinghateri wute yumbo segi kin te yeny. Nu puq yentedi nu yumbo yuwon kin nganye nginy tu wamrise. Nu puq yen pre muqdi nge nde ghawi.”

22 Wuti te ni Jisas pugri puq nand kin te nu-tungu di ni quenge riti. Ni yumbo quan nganyerise, pugri bu Jisas wand nand kin te ningg niyivany ane no. 23 Di Jisas ni rar nat wute buagite nuqond pre di nikin wute simbe nindim nari,“Wute yumbo quan rise kin ni wute God nde sinambu ris kin tende rir ruso kin yembe yumbuinganye.”

24 Jisas ni pugri puq nand di nikin wute ni neikumomamb. Pudi Jisas ni munene nari, “Nge wo,wute God nde si nambu ris kin tende rir ruso yeyembe te yumbui nganye. 25Umo yumbui kamelpuq munduw kin ni chongo rang kin nil gawowoju tende wur wuso kin yembe yumbui segi,pudi wute yumbo quan kin ni wute God nde sinambu ris kin tende rir ruso ye yembe yumbuinganye.”

26 Di Jisas nikin wute ni mune quan nganye neikumo mamb di kin kin pengu mand mari, “Tediwuti tughe ei God neti nowi yuwon pu nas ye?”

27 Muq Jisas ni rar neq wundo nuqond di nari,“Wute puq ren tuqui segi, pudi God yumbo buagite puq nen kin tuqui.”

28 Di Pita Jisas ningg nari, “Beghi yumbo buagite si pare di nunde dobu pawi.”

29 Jisas oyi nand nari, “Nge nungoqi nganyenesimbe guduq, wuti iri ni nge di God ningg wandyuwon ye ningg nari nikin tiqe, kise kiqam, kiyikumo, wo, di wuny si nare kin 30 otiwo di niyumbo si nare kin te mune quan, 100 kin pugririse. (Yumbo ren kin te baj, kise kiqam, kumo, wodi wuny.) Di yumbo tene segi, pudi wutemandi niunje maip ningg mai isis meng, di wute te kin niotiwoyumbobuagi yuwonpu rise kin tendepuayini anene yuwon pu nas nas te kin nas ye. 31 Pudiwute quan muq ni ye mawo kin te otiwo ni dobumawi, di muq dobu mawi kin te otiwo ye mawoye.”

Page 62: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Mak 10:32 59 Mak 11:2Jisas nati ye te ningg munene simbe nandMatyu 20:17-19; Luk 18:31-34

32 Jisas ni nikin wute ane ni Jerusalem mewomo, di Jisas ni ye nawo. Ni mo mo di Jisasnikin wute ni nei kumo mamb di wute aye nindedobu ruru kin ni wune rimb. Di Jisas ni munenikin wute 12-pela puwaghine nitami no nikinneyemu di ni otiwo yumbo ninde puq reng kin teningg simbe nindim. 33 Ni pugri simbe nindimnari, “Muq beghi Jerusalem pewo po, di wuti Godnde pu nandi wuti nganye nas ye ni prist minggyumbui di wute Moses ningg lo wute bei meny yeninde si pe mi nondo ye. Di ni mari ni nati puqmand, di wute Juda segi kin ninde si pemi nondo.34 Di wute Juda segi kin ni wand peq mindig, disom mirang righe, yas muang di mi nati. Nginytemi ire pre dobu di ni mune nes newo.”

Jems Jon temi yumbui mas ningg mariMatyu 20:20-28

35 Muq Sebedi ningg wo Jems di Jon temi niJisas nde mondo di mari, “Tisa nu beghi yumboninge puq yen ningg pari, di beghi pari kinpugrine ei puq yen.”

36 Jisas oyi pengu nindim nari, “Nge nungoqipughe sin keuq ningg wari?”

37 Di ni Jisas pugri simbe mindig mari, “Otiwonu Yumbui ningg kuas di yumbo buagi nunde sinambu rise kin tende puayi beghi temu nu ane eipas, iri si tuan pe opu di iri si qaqi pe opu.”

38 Di Jisas nari, “Nungoqi yumbo pengu wandkin te nei wamb segi. Nungoqi kap nge wuye kekin te ningg wuye we tuqui bri? Di nge wuyemaip kin pugrine nungoqi mune wuye mupuqukin tuqui bri?”

39 Di ni oyi mand mari, “Beghi tuqui.”Di Jisas ni simbe nindim nari, “Nungoqi nge

wuye maip kin pugrine wuye mupuqu di ngewuye ke kin kap te ninggne wuye we ye, 40 pudinge nde si tuan pe o si qaqi pe was kin te nge grinungoqi sunyi te keuq tuqui segi. Sunyi ren tewute tughe God sunyi te nipim ruso pre ye ni te.”

41 Jisas nikin wute aye 10-pela pu te ni renmutungu di ni Jems Jon temi ningg ker mawo.42 Di Jisas ni quan buagine nari mondo di simbenindim nari, “Nungoqi nei wamb te pugri wuteJuda segi kin ni mingg yumbui ningg mas ye niquan nganye yumbui mas di wute buagi ninde sinambu ris ningg mari. Di ni nikin wute nyambkin te ni buid map ei wute buagi ni mingg wandirepene rutungu. 43 Nungoqi ni puq men kin

pugri puq wen wayequ. Pudi nungoqi kin wutiiri ni yumbui nas ningg nari, te ni nungoqi ninggyembe ye wuti kin pugri ei nas, 44 di wuti iri ni yenawoninggnari, te niwute buagi nde taq pu yenuyembe yewuti te kin pugri ei nas. 45Te pugri wutiGod nde pu nandi wuti nganye nas ye ni wute niningg yembe rindig ningg nandi segi, pudi ni oyiwute nde yembe nand ningg nandi, di ni nati eiwute nganye buagi ir pu ris ningg wong nand.”

Jisas ni wuti rar brequ kin sabi nindigMatyu 20:29-34; Luk 18:35-43

46 Muq Jisas nikin wute ane mo Jeriko mo mar.Di Jisas nikin wute ane di wute buagi Jisas ninggwand rutunguningg ruru kin ni ane Jeriko si riraqruso. Wuti iri rar brequ ye ni ngim sange petende yumbo sang nap nap nas. Wuti te ni nyambBartimeus puqmindig kin di ni Timeus ningg wo.47DiBartimeusni nutungu JisasNasaret kinnandino, di ni ngam nare nari, “Jisas, Devit ningg kuqo,nu nge yawo togh.”

48 Wute nganye buagi ni ker ruang di simberindig ei ni wand segi nas. Pudi ni mune nganyenari, “Devit ningg kuqo, nge yawo togh.”

49 Muq Jisas ni yenu di nari, “Simbe wundignandi.”

Di ni wuti rar brequ kin te ningg riri, “Nunei kumo ghamb wayequ, yes yewo, ni nari nughondo.” 50 Muq wuti te ni saket meniraq wusowuse, nes newo di Jisas nde nondo.

51 Muq Jisas ni pengu nindig nari, “Nge nupughe sin kew ningg kuari?”

Di wuti rar brequ kin te nari, “Tisa, nge rar katyumbo guqod ningg kari.”

52 Di Jisas nari, “Nu yo, nu nge nei gubigh yete ningg nu rar oghi pre.” Di brequne nganye nirar mune oghi rar nat yumbo nuqond, di ni wutebuagi aye te ane Jisas nde dobu ruru di ngimnenyinge rire ruso.

11Jisas king kin pugri Jerusalem nar noMatyu 21:1-11; Luk 19:28-40; Jon 12:12-19

1 Muq ni Jerusalem tumo mondo di ni tiqeBetpage Betani ane tende mondo. Ni nyumooliv yemu kin rand tende qunambe yemu di Jisasnikin wute temi yeri nindim pre tiqi nundommo.2 Ni yeri nindim nari, “Nungoqi tequ tiqe tumote yequ kin tende wo. Nungoqi tiqe te ninggwarne wondo di donki ghair iri wuq muang puyenu wuqoind ye. Wuti iri ni donki te ningg no

Page 63: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Mak 11:3 60 Mak 11:28

segine. Donki te sare bure wundig di wutanyiven wandi. 3 Di wuti iri nungoqi pengu nunduqnari, ‘Pughe kin ningg nungoqi puq wen?’ tedinungoqi oyi wuti te simbe wundig wari, ‘Yumbuini yembe rise bu pitanyi po pre di brequne munepitanyi badi ye’.” Ni pugri yeri nindim pre muqtiqi nundom mo.

4Muqni temimo donki te ngimrawune sare pemibo pre dabo opu mi neyi ni pu yenu muqoind.Di ni temi mondo sare bure mindig mindig yemu5 di wute ninge ninde tumone yemu kin ni mari,“Pughe kin ningg nungoqi donki te sare burewundig?” 6 Di ni Jisas yeri nindim kin pugrinesimbe mand, di ni rar muqond mo. 7 Ni donkite mitanyi mo Jisas nde di ni nikin chongo dobuite donki wam mawo, di Jisas newo nas. 8 Wutenganye buagi nikin chongo dobui ngimne ruworuwo rire ruso di ninge nyumo muange wunymbe pu gure ruwo rire rindi kin te ngimne ruworise. 9Wute ninge ye ruwo, ninge Jisas nde doburuwi, di quan buagine pugri riri,“Hosana!God nuwuti Yumbui nde nyamb pe nandi kin nen

yuwon wang. [Sng 118:25-26]10God, nu beghi koku Devit ni yumbo buagi ninde

si nambu rise kin te muq mune rindi kinte yuwon wany. Yumbui wam nganye naskin ni nyamb wundivi viyo.”

11 Jisas ni Jerusalem nar no di tene no Godningg baj pe, di ni yumbo buagi tende yeru kinte nuqond nuqond no. Pudi burpoq rip pre pugribu ni nikin wute 12-pela pu te ane mune Betanimo.

Jisas ni nyumo fig ningg nari ni yi namb segiMatyu 21:18-19

12 Yambgriq ni Betani si miraq mo di Jisas nimir gureg. 13Ni wonjine rar neq wuso, nyumo figiri raqe ane yenu nuqoind, di ni no nuqoind, yineyi pu bri. Ni nondo tumo nuqond di fig yi segi,raqene rise, te pugri tende puayi fig ni yimeyi kinngeri te segine. 14Muq Jisas ni nyumofig te ninggnari, “Nu muq wute nu ningg yi te mune me segiye.” Di ni wand ven puq nand kin te Jisas nikinwute ni mutungu mutungu ne puq nand.

Jisas wute God ningg baj pemaketmuaq kin te bubnare mo

Matyu 21:12-17; Luk 19:45-48; Jon 2:13-2515Ni mo Jerusalem mitari righe, di Jisas ni God

ningg baj imb wabe nar no, di wute God ninggbaj pe yumbo wong mand di maket muaq kin tebub nare mo. Wute ningemas wet bidi kantri aye

kin materi di ni mingg wet bidi te oyi mem. DiJisas nandi wute men tebol te groq nindim ruso,di wute wapi mabri mawo mas wong mand kin nimas kin komboiq te pombri nipim ruso. 16Diwuteaye God ningg baj imb pe yumbo rire ruso rindikin te segi puq nindiny. 17 Di ni God ningg wandbei neny kin tende puayi ni pugri simbe nindinynari, “God ningg wand rise kin buk pe God pugripuq nand, ‘Nge ningg baj te tiqe buagi nge anewand ye baj puqmunduw ye.’ Pudi nungoqi wutenyungu kin suqomo ye sunyi kin pugri puqwew.”[Ais 56:7]

18 Muq prist mingg yumbui di wute Mosesningg lo wute bei meny ye ni ren kin mutungudi ni Jisas mi nati kin ngim meri mat. Te pugriwute buagi ni Jisas wand simbe nand kin te ninggpuyene rind, pugri bu ni Jisas wune mimbig.

19 Di burpoq rip ningg tumo di Jisas nikin wuteane tiqe yumbui te si miraq mo.

Beghi yumbo ninge ningg God pengu bidig kin tepateri

Matyu 21:20-2220 Yambgriq ni mune nyinge mare mo di

nyumofig te tumuri pe grine quari namb pu yenumuqoind. 21 Pita ni te nuqoind di Jisas ni nyumote ningg wand nand kin te mune nei nimbiny dini Jisas ningg nari, “Tisa, te qond! Nyumo fig nuwand brequ gudig kin te yabe quari namb pre.”

22 Di Jisas oyi ni simbe nindim nari, “God ei neiwumbig. 23Nge nungoqi nganyene simbe guduq,wuti iri rand nen ningg nari, ‘Nu yo gherim pe iryaghe,’ di ninde umbo pe nari yumbo te ni narikin pugrine puq ren ye ni nei tevi vise segi, tediyumbo te ni nari kin pugrine puq ren ye. 24 Pugribu nge nungoqi simbe guduq, nungoqi yumboninge ningg God pengu wundig te nungoqi ndeumbo pe wari nungoqi yumbo te wateri ye puqwand, tedi nungoqi yumbo te wateri ye. 25-26 Dinungoqi God ane wand kin tende puayi wuti irinu yumbo ur brequ nunduw kin te ghat rise purise wayequ. Nu ni mai te puaq ndig ei nu nuyinginy tu wam nas kin ni oyi nu yumbo ur brequguad kin mai te puaq nunduw.”

Jisas pengu mindig ni gre muai pu nateriMatyu 21:23-27; Luk 20:1-8

27 Muq ni mune mo Jerusalem mitari righedi Jisas ni God ningg baj imb wabe nyinge nareno no di prist mingg yumbui, wute Moses ningglo wute bei meny ye di quayi kiyi ninge ni ndemondo. 28 Di ni Jisas pengu mindig mari, “Nu

Page 64: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Mak 11:29 61 Mak 12:17beghi simbe ndug, nu gre pughe ye pe yumbo renyembe gudiny? Tughe nu ngiq nunduw bu nuyembe ren guad?”

29 Jisas oyi nand nari, “Muq nge oyi munepengu ire nungoqi pengu guduq, di nungoqinge simbe wundigh tedi nge oyi simbe guduqtughe nge ngiq nindigh bu nge yembe ren gad.30Nungoqi nge simbe wundigh, Jon ni tughe ndegre nateri di ni wute wuye nap? God nde punateri o wute nde pu nateri?”

31 Di ni kin kin wand mand mari, “Beghi pariGod nde pu nateri, tedi ni beghi ningg nari,‘Pughe kin ningg nungoqi Jon ningg wand tewutungudi nganyenepuqwand segi’?” 32Diwutebuagi ni riri Jon ni nganyene propet iri, pugri buni mari, “Jon ni yembe te wute nde pu nateri,”puqmandwunemamb. 33Teningg di ni oyimandkin mari, “Beghi nei bab segi.”

Jisas nari, “Nge mune pugrine, nge tughe ndegre pe yumbo ren yembe gidiny kin te nungoqisimbe guduq segi.”

12Wute wain wuny mbe yembe mand kin kopuqu

wandMatyu 21:33-46; Luk 20:9-19

1 Muq Jisas ni kopuqu wand pe simbe nindimnari, “Wuti iri ni wain wuny ire yembe nindiny.Ni undaw nipiq, wain yembemindig kin sunyi irengamo nuaq, di baj dobui wute mas wuny yengmuany kin iri tende yembe nindig. Ni pre nand diwute aye nem ni ber manyine wong mand mandmas, di ni wonji tiqe aye pe no. 2 Dobu wain yiuri mand kin tende puayi ni nikin yembe ye wutiiri tiqi nundog wute ni wain wuny yeng muanyye tende no ei wuny te kin wain yi ninge narenandi. 3 Pudi ni yembe ye wuti te mait nase, pugmindig di tiqi mundog si omone mune no. 4Muqni yembe ye wuti aye mune iri tiqi nundog no, diwuti te mune pugrine ngawu pe mi di yumbo urisis ni minyuw meng kin te puq men. 5 Ni wutiaye nganye mune tiqi nundog no, di wuti te ni minati. Di ni wute aye nganye buagi tiqi nundommo, di ninge mi mati di ninge pug mindim.

6 “Muq ni wute tiqi nundom mo kin te ayeirine nas. Di te ni nikin kuwonyimi nikin quannganye yawo nirang righe ye. Ni kuwonyimi tedobu nganye tiqi nundog no, di ni nei namb kinnari nikin kuwonyimi ne no tedi ni nari kin wandmutungu ye.

7 “Pudi wute wuny te wong mand mand masye ni wand wand mare mari, ‘Wuti nen ei nikiyi ningg yumbo yumbo buagi nateri ye. Beghipi nati, ei ni ningg yumbo yumbo te beghi oyipateri.’ 8Muq ni wo te mait nase mi nati di wunymbe pu dabo memeri nar no.

9 “Muq wain wuny kiyi ni pughe sin ei nen? Ninandi di wute wain wuny wong mand mand maskin ni mati, di wute aye mune nari mandi wunyte wong mand mand mas, di ni oyi wuny te yengmuany ye. 10 Nungoqi God ningg wand buk pevise kin ven wuqond segi bri?‘Wet te asi wute baj yembe mand ye mari brequ

di kring maip no kin te muq wet te bajmingine nas di baj nare. 11Yumbui ni renkin puq nen di beghi nde rar pe yuwonnganye’.” [Sng 118:22-23]

12 Prist mingg yumbui, wute Moses ningg lowute bei meny ye di Juda mingg quayi kiyi kop-uqu wand ven mutungu, ni nei mamb Jisas nimingg bu simbe nand. Pugri bu ni ngimmeri matei Jisas taq maimb ningg, pudi ni wute buagi teningg wune mamb, pugri bu ni si meri yenu dimo.

Sisar nde takis wong mandMatyu 22:15-22; Luk 20:20-26

13 Dobu ni Parisi di wute ninge Herot nde opumase ye te tiqi mundom Jisas nde mo ei wandoqimindig di tende puayi ni wand ninge unje naptedi mait nase. 14 Ni Jisas nde mondo di mari,“Tisa, beghi nei bab nu wand nganye kin simbeguad ye. Di nu wute ni pughe sin ren kin te ninggnei kumo guab segi, nu wute nyamb kin o wutenyamb segi kin wand irene simbe gudiny, di nuwand nganye kin pene God ningg yumbo ur tewute bei kueny ye. Beghi Sisar nde takis wongbad kin te tuquine o segi? 15Beghi takis wong bado wayequ?”

Pudi Jisas nei namb wute men wandoqi mand,di ni pengu nindim nari, “Pughe kin ningg nun-goqi nge wandoqi wundigh ei nge wand unje kapningg wari? Nungoqi wet bidi ire wuraq wandinge gudoq.”

16 Ni wet bidi ire miraq mondo meng di nipengu nindim nari, “Wuti tughe ngawu di nyambane wet bidi wen nde rise?”

Ni oyi mand mari, “Sisar te.”17 Di Jisas ni simbe nindim nari, “Yumbo Sisar

te, Sisar weng; di God te, God weng.” Di ni quannganye puye rind.

Page 65: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Mak 12:18 62 Mak 12:40Wute mati kin mune mes mewo ye te kin wandMatyu 22:23-33; Luk 20:27-40

18 Muq Sadyusi ni mari wute mati kin ni munemes mewo segi ye. Sadyusi Jisas nde mondo di nipengu mindig ningg. 19 Di ni mari, “Tisa, Mosesbeghi ningg lo ire pugri ur nindiq, ni nari wutiiri ni kise nyumbueg ire nitaqi, pudi wo seginenati di ni ngam te si niraq wus, tedi ni kiqam teei mune kise ngam te nitaqi. Ni mune kise ngamte nitaqi, wo niraw di wo te kise nati kin ni te. [Lo25:5]20 Muq wuti iri ni wo 7-pela pu mas. Wo iri ninyumbueg ire nitaqi di ni wo ire kus segine ninati. 21 Di ni wo aye mune nyumbueg te nitaqi,pudi nimunepugrinewo segine ni nati. Diwo ayemune nyumbueg te nitaqi kin ni mune pugrine.22Niwo 7-pela te ni buagi anenewo ire kus seginemati. Di dobu nyumbueg te mune wuti. 23Wute7-pela ni wute te mitaqi. Pugri bu otiwo wutemati kin buagi mes mewo kin tende puayi tedinyumbueg wen ni tughe ningg ngam ei wus?”

24 Jisas oyi nand nari, “Nungoqi unje wap. Tepugri nungoqi God ningg wand buk pe rise kin diGod ningg gre te nei wamb segi. 25 Te pugri wutemati kinmunemesmewo ye tende puayi ni ngamruso o oyi oyi ngam mawo ruso segi. Ni angelonginy tu wam mas kin pugrine ris ye. 26 Wutemati kin mune mes mewo. Nungoqi Moses ninggbuk pe Moses ni nyumo wase naimb nuqoind kinpugri di God ni Moses ningg nari, ‘Nge Abrahamningg God, Aisak ningg God di Jekop ningg God,’ni puq nand kin te nungoqi wuqond o segi? [Kis3:6]27 God ni wute mati ye ni mingg God segi, ni wuteurupuine mas ye ni mingg God. Nungoqi unje grinei wamb.”

God ningg lo yumbui nganye kinMatyu 22:34-40; Luk 10:25-37

28 Ni wand wand yemu di wuti iri ni Mosesningg lo wute bei neny kin ni nondo di ni wandmand kin te nutungu. Di ni nuqond kin te Jisas niyuwonne oyi nand. Pugri bu ni Jisas pengu nindignari, “Lo pughe ye bu yumbui nganye?”

29 Jisas oyi nand nari, “Lo yumbui nganye kintaq pugri: ‘Israel buagi nungoqiwutunguYumbuibeghi God, ni irine beghi Yumbui, aye segi. 30NuYumbui nunon God te ei nunde umbo pe, ququ pegri, nei pe di gre pe yawo rang righe.’ [Lo 6:4-5]31 Di aye tende dobu taq pugri: ‘Nu non ghimbiyawo kurany righe kin pugrine wute aye yawo

rany righe.’ Lo aye lo teri ren nde mune nganyeyumbui kin rise segi.” [Wkp 19:18]

32Wuti te oyi nand nari, “Tisa, nu yuwonne oyiguad. Nu kuari God aye segi irine puq guad kin tetuquine. 33 Muq beghi nde umbo pe, nei pe, digre pe God yawo birag righe, di beghi bon ghimbiyawo pirany righe kin pugrine wute aye yawopirany righe. Yumbo ren kin te quan nganyeyumbui di umo alta pe bade namb kriq ruso kindi umo bab riti God beg kin te ane tuqui segi.”

34 Jisas ni nuqond wuti te ni yuwonne wandnand, di simbe nindig nari, “Nu wute God nde sinambu ris kin tendewonji kuas segi.” Di tende puruso kin tende puayi wute aye mune Jisas wandninge pengu mindig wune mamb.

Kraist tughe ningg wo?Matyu 22:41-46; Luk 20:41-44

35 Jisas ni God ningg baj pe tende God ninggwand wute bei neny neny yenu di ni pengu nandnari, “Pughe gri ate wuteMoses ningg lo wute beimeny ye ni mari Kraist te Devit ningg wo? 36PudiDevit nikinne Ququ Yuwon Ye nei neng di ni nari,Yumbui ni nge yumbui ningg nari, ‘Nge nde si

tuan pene ghas ruso ruso nge nu verinunde nyinge tingi kawo mas.’ [Sng110:1]

37 Devit nikinne ni Yumbui puq nindig, tedipughe gri ei ni Devit ningg wo?”

Wute lowute beimeny ye ni yumbo ur brequmandMatyu 23:1-36; Luk 11:37-54; 20:45-47

Wute buagi ni chumbuai ane ris ni wand nandkin te rutungu. 38 Jisas ni wand bei neny nenydi ni simbe nindiny nari, “Nungoqi wute Mosesningg lo wute beimeny ye nimingg ei yengwawoyuwon. Ni nei mamb kin ni nyamb kin, pugri buni pripri chongo dobui kin ei mare righe pre diwute nde rar pe nyinge mare mo yawo kurem ye.Di ni wute buagi pripri rikur kin sunyi pe tendemo di wute ni ei chumbuai kin wand rem yawokurem ye. 39 Di God yumbui nyamb mirang kinbaj pe mo di wute nyamb kin mas ye sunyi petende ei mas yawo kurem ye. Di mir yumbui pemo di wute nyamb kin mas ye sunyi pe ei masyawo kurem ye. 40 Nyumbueg ngaim mati prekin nyarimo wandoqi mindiny di ni baj mitanyri.Di Yumbui pengu mindig kin tende puayi wanddobui nganye mand ei wute ruqond ningg mariye. Wute men kin otiwo di ni mai quan nganyemare ye.”

Page 66: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Mak 12:41 63 Mak 13:21Nyarimo nyumbueg ni wet bidi God wengLuk 21:1-4

41 Jisas ni wute yumbo God reng kin ruwo risye bokis pe opu gri tende nas di wute wet bidirire rundo ruwo righe kin te nuqond nuqondnas. Wute nganye buagi wet bidi quan rise kinni rundo wet bidi yumbui yumbui ruwo righe.42 Pudi wute ire wet bidi segi kin ni ngaim natiye ni wundo di wet bidi ambo ye woju teri wuworighe. Wet bidi woju teri te ni wan toea kin pugri.

43 Muq Jisas nikin wute te ngam niram mondodi simbe nindim nari, “Nge nungoqi nganyenesimbe guduq, wute ngaim nati di yumbo segi kinwen ni wet bidi quan nganye wet bidi bokis pewuwo righe, wute aye segi. 44Wute buagi ren niyumbo quan rise bu ninge ruwo righe di ningenikin rise. Pudi nyumbueg wen ni wet bidi segikin bu wet bidi ambo ye woju terine nikin mirwong wund ningg rise kin tene wuwo righe.”

13Jisas nari otiwo di God ningg baj bir muaq yeMatyu 24:1-14; Luk 21:5-19

1 Jisas ni nikin wute ane God ningg baj si miraqmo mone di nikin wute te kin ye iri ni simbenindig nari, “Tisa, nu wet yuwon di baj yuwon teqond. Ni yuwon nganye.”

2Di Jisas oyi nand nari, “Nu baj buagi ren qond.Otiwo wute mandi baj ren bir mawo di wet menmune iri aye nde wam nas wuqoind segi ye. Niquan buagine bir ir maghe di kin kin mas ye.”

3 Jisas ni God ningg baj wuse pe pu oyi gri terand oliv pe tende nas, di Pita, Jems, Jon, di Andruni waghine Jisas pengu mindig mari, 4 “Nu beghisimbe ndug, yumbo ren kin pughe puayi ei puqren ye? Beghi yumbo ur pughe kin buqod ei neibab yumbo buagi ren kin puq ren yamb tumo?”

5 Di Jisas ni oyi simbe nindim nari, “Nun-goqi yeng wawo yuwon. Eti wute ninge mandinungoqi wandoqi munduq di ni wand wutungu.6 Te pugri wute wandoqi kin nganye buagi ngende nyamb pe mandi di mari, ‘Nge Kraist’ diwute nganye buagi ni mingg wand rutungu. 7 Dinungoqi yeng wundi kin wand wutungu di yengkin yumbo riri wutungu, pudi nungoqi te ninggwune wamb wayequ. Yumbo ren kin te ruwi ye,pudi ngeri omo kin te wundi segine. 8 Kantriire mes mewo kantri aye ane mege, di king irinikin wute ane mes mewo king aye nikin wuteane mege, di tiqe ninge pe mir segi. Di tiqe ninge

pe te titwuye naghe. Yumbo ren kin te wute wope wuso ningg yuqo puate rew kughe kin pugri.

9 “Nungoqi yengwawo yuwon pu ei was. Te pu-gri wute nungoqi kaunsil nde si pe mequ wondo,di God yumbui nyamb mirang kin baj pe tendemumbuequ ye. Di nungoqi nge ningg wute pugribu ni nge nyamb brequ mindigh ningg mari dinungoqi mitaqu king di gavman kin yumbui ndemo ninde rar pe muaqu yequ, ei wand nganyenekin simbe wand. 10 Di God ningg wand yuwonye te tiqe buagi mo simbe mand pre ei ngeri tewundi. 11 Di pughe puayi nungoqi mitiqu wasemiraqu mo taq mumbuqu ningg nungoqi prinewand oyi simbe wundim ye te ningg yivany warewayequ. Nungoqi wand pughe ye nei pe vindikin tene simbe wand, te pugri wand ren kinte nungoqi nonne simbe wand segi, pudi QuquYuwon Ye ni gri simbe nand.

12 “Kise kiqam ni kinne oyi oyi veri nde si pemi mondo di mi mati. Di kiyi wo ane munepugrine. Woni nikinne kiyi kumo ane ker ruwo diwute aye simbe rindim ei ni kiyi kumomamb riti.13 Nungoqi nge ningg wute pugri bu wute buaginungoqi yambu mirequ, pudi wute tughe ni grepu yeru ruso ruso qi wen pre, tedi God ni nateri.[Dan 9:27; 11:31; 12:11]

Yumbo brequ nganye ei ruwi yeMatyu 24:15-28; Luk 21:20-24

14 “Otiwo yumbo brequ nganye God ningg bajbrequ wunduw ye ire yequ wundoq ye.” (Nu wutiwand ven guqod ye nu wand puate ei oghine neimbiny.) “Te muqdi wute Judia opu ris kin te wurise rand pe ei riwo ruso. 15 Wuti baj wam naskin ni mune baj pe nar no yumbo ninge nateriwayequ. Ni brequne wu nase no. 16 Wuti iriwuny mbe yenu kin mune nambu no chongo ayenitaqwiwayequ. Ni brequnewunase no. 17Tendepuayi nyumbueg wo ane ris kin di ninge ni wowokuandi ne ris ye ni mai quan nganye rire ye.18 Nungoqi God pengu wundig ei yumbo ren kinngeri uyi kin tende puayi puq ren segi. 19 Tepugri asi God qi di yumbo buagi yembe nindinykin tende puayi pu rindi muq mai yumbui renkin rindi segi. Di otiwo mune mai ren kin segi.20Yumbui niwutemai rire kin ngeri te pendnawopuayi rise segi, tedi wuti iri ni gre nand nas tuquisegi. Pudi ni wute si numbom di nap mo kinni mingg nari bu ngeri te pend nawo puayi rise.21 Tende puayi wuti iri nandi nari, ‘Kraist nenyenu,’ o nari, ‘Ni te no yenu.’ Nungoqi ni wand te

Page 67: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Mak 13:22 64 Mak 14:7wutungu wayequ. 22 Te pugri Kraist wandoqi kindi propet wandoqi kin ni mandi di yumbo ur greye isis yembe mindiny. Ni puq men ei tuqui tediwute Yumbui nap ruso kin tewandoqimindiny diir righe. 23 Pugri bu nungoqi yeng wawo yuwon.Nge yumbo buagi ren ningg muqne simbe guduqpre muqdi yumbo te kin puq ren.

Wuti God nde pu nandi wuti nganye nas ye munenandi ye

Matyu 24:29-31; Luk 21:25-2824 “Pudi tende puayi wute mai isis te kin rire

pre tende dobu ‘Nginy burpoq nap, di irew muneti wuri segi, 25 tomnji nginy tu pe pu bi ir mi, diyumbo gre kin nginy tu pe yeru kin tit rip.’ [Ais13:10; 34:4]26 Tende puayi di wute ni wuti God nde pu nandiwuti nganye nas kin ni wuye quari pe yenuruqoind. Ni gre yumbui di ti ane nandi. 27 Di niangelo te tiqi nundom tiqe buagi mo nikin wuteni nap ruso pre kin te mirir. Ni wute qi cheq pepune mirir rir mo qi cheq opu gri.

Nungoqi nyumo fig te wuqond di nei wateviMatyu 24:32-35; Luk 21:29-33

28 “Nungoqi nyumo fig ni yumbo ur te wuqonddi tende pu nei wateri di nei wamb tuqui. Nyumofig ni muange te uyi mare di raqe riyi tedinungoqi nei wamb te wuye wundi kin ngeri temuq tumo rind. 29 Te kin pugrine otiwo yumbonge simbe gad ye te kin puq ren, tedi nungoqinei wamb te pugri wuti God nde pu nandi wutinganye nas kin ni mune nandi kin ngeri te tumonganye rind, ni ngimrawu ne yenu. 30 Nge nun-goqi nganyene simbe guduq, wute tit muq ris kinren ni riti segi, risne di yumbo te kin puq ren.31Nginy tu di qi ane ni pre ye, pudi nge wand tepre segi ye.

Beghi Jisas nandi kin ngeri te nei bibiny tuqui segiMatyu 24:36-44; Luk 17:20-37

32 “Pudi wuti iri ni nei namb pughe puayi oaua pughe ye tende ei wuti God nde pu nandiwuti nganye nas ye ni mune nandi kin te ni neinamb segi. Angelo buagi wam kin ni mune neimamb segi, God ningg wo mune nei namb segi,wuyi irine nei namb. 33 Yeng wawo yuwon. Rarwat yuwon. Pughe puayi ei ngeri te kin rindi yete nungoqi nei wamb segi. 34 Yumbo ren kin tewuti iri ni tiqe aye pe no kin pugri. Ni baj te sinare vise di nikin yembe ye wute ni baj te yengmuany pu mas. Di ni ire ire nikin yembe te nem,

di wuti ngimrawu nas kin te simbe nindig di nimune nandi kin te ningg rar rar yenu. 35 Pugribu nungoqi mune yeng wawo yuwon, te pugribaj kiyi ni mune nandi kin ngeri te nungoqi neiwamb segi. Ni yuram nandi, o bur mingi nandi,o wapiqu mari mari nandi, o nginy nowi ni prenandi. 36Ni nandi di nungoqi segi ruqo ruqowasenundoqu wayequ. 37Wand nungoqi simbe guduqkin ren nge wute buagi ane ningg simbe gad. Rarwat yuwon.”

14Jisas mi ningg wand wand mareMatyu 26:1-5; Luk 22:1-2; Jon 11:45-53

1 Muq nginy temine pre tende dobu di GodIsrael mingg wo rar nuqond mas kin di bret yissegi kin me kin ngeri te nei mimbiny ye. Di pristmingg yumbui di wute Moses ningg lo wute beimeny ye ane ni pughe gri Jisas waghi grine maitnase di mi nati kin ngim meri mat. 2 Pudi ningemari, “Ngeri yumbui nei bibiny kin tende puayipuq pen wayequ. Beghi puq pen tedi wute buagibeghi ker ruangu.”

Nyumbueg wel tuqo yuwon ye Jisas nde groqwuind

Matyu 26:6-13; Jon 12:1-113 Pudi Jisas ni Betani ne nas kin tende puayi ni

wuti iri Saimon, wuti asi leprosi niraq kin, nindebaj pe mir nand. Di nyumbueg ire wel yuwonnganye iri nyumo nad pe yembe mindig kin tebotol ane wuri wundo. Wel te wet bidi quanpe wong wuind. Botol te wet yuwon nganye irialabasta puq mindig kin tende pe yembe mindigye. Ni wuri wundo botol mim te gure wuwi di welte Jisas nde ngawu pe groq wuind.

4 Wute ninge tende mas kin ni te muqond diumbo ker mawo di kin kin wand mand mari,“Pughe kin ningg ni wel te segi mewuri no?5Beghiwel tewute aye pemwongmaind, tedi wetbidi quan pateri kin tuqui. Wet bidi te kin te wutiiri yembe nand nand ruso ber ire pre ni wet bidinateri kin ane tuquine. Di wet bidi te oyi wuteyumbo segi kin te peny.” Di ni wute te wand isissimbe minduw.

6 Di Jisas nari, “Nungoqi ni rar wundoq. Pugheningg nungoqi ni yumbo puq wen kin te ninggsegi puq wand? Ni yumbo ur oghi ye nge ndeyembe wundiny. 7 Wute yumbo quan segi kinnungoqi ane was ye, di pughe puayi ni ghavwundiny ningg te segine otiwo ghav wundiny

Page 68: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Mak 14:8 65 Mak 14:30

tuqui. Pudi nge nungoqi ane pas nganye segi ye.8Ni yumbo puq wen tuqui kin te bu puq wen. Niwel ngende ghimbi pe groq wuind kin te otiwonge kati ngamo pe ko ye te ningg bu ni muqpugrine sir wuip. 9Nge nungoqi nganyene simbeguduq te pugri otiwo wute mo tiqe buagi te wandyuwon ye bir mawo kin tende puayi wute wenni yumbo yembe wundiny kin ren anene simbemand ye. Ni pugri puq men ei nyumbueg yumboren yembe wundiny kin wen anene nei rumbuw.”

Judas nari ni Jisas veri nde si pe ni nondo yeMatyu 26:14-16; Luk 22:3-6

10 Muq Judas Iskariot, ni Jisas ningg wute 12-pela te kin ye iri, ni prist mingg yumbui nde nodi ni Jisas ninde si pe ni nondo kin wand simbenindim. 11 Prist mingg yumbui ni te mutungu dichumbuai mand di ni wet bidi pe wong maind yepuq mand. Pugri bu Judas ni Jisas ninde si pe ninondo kin ngim meri nat.

Jisas nikin wute ane mir yembe mindinyMatyu 26:17-25; Luk 22:7-13,21-23; Jon 13:21-30

12 Muq Juda ni bret yis segi kin riq ye nginyye nawo ye te ningg di nginy te ninggne ni GodIsrael mingg wo rar nuqond mas kin ngeri te neimimbiny ningg sipsip mamb ye. Di Jisas nikinwute ni pengu mindig mari, “Nu nei guab yebeghi muainde ei mir yembe bidiny, di nu guadiane mir bad ei God Israel mingg wo rar nuqondmas kin ngeri te nei bibiny?”

13 Di Jisas ni nikin wute te temi yeri nindimnari, “Nungoqi tiqe yumbui pe tende war wo diwuti iri wuye os niraq nandi kin tewuqoind ye. Dinungoqi wuti te nande pe dobu waru. 14Nungoqiwo di wuti te baj ire ningg nar no muqdi nungoqiwondo baj kiyi te pengu wundig wari, ‘Tisa narinu wute wonji pu mandi kin ni mase ye sunyikuap ruso kin te muai bu? Ni di nikin wuteane Yumbui Israel mingg wo rar nuqond mas kinngeri te nei mimbiny kin mir mand ningg.’ 15 Diwuti te nungoqi sunyi yuwon ire baj wam wiyoyequ kin ei bei neuq ye, di yumbo buagi baj petende rise. Nungoqi tende ei mir bad kin te ninggsir wap.”

16Muq Jisas ningg wute temi te ni tiqe yumbuipe tende mar mo di yumbo buagi Jisas nari kinpugrine puq renmuqond. Di nimir te kin sirmap.

17 Muq burpoq rip di Jisas nikin wute 12-pelapu ane dobu maru. 18 Ni tebol pe mas mir mandmand di Jisas ni simbe nindimnari, “Nge nungoqi

nganyene simbe guduq, nungoqi kin iri wuti ngetemumir bad kin ni nge veri nde si pe ni godo ye.”

19 Jisas nikin wute ni te mutungu di ni yivanymare di ire ire Jisas simbe mindig mari, “Nu ngeningg bri kuari.”

20 Di Jisas oyi nand nari, “Wuti te nungoqi 12-pela te kin ye iri, di ni wuti nge temu temunebret nyeng pe peq wughe kin te. 21 Wuti Godnde pu nandi wuti nganye nas kin ni nati kin teGod ningg buk puq wund kin pugrine ei nati ye.Pudiwuti pughe ye niwuti God nde punandiwutinganye nas ye te veri nde si pe ni nondo ye ni maiyumbui nganye niraq ye. Wuti te kin kumo wuriwundi segi tedi yuwon nganye.”

Jisas nikin wute bret wain ane nemMatyu 26:26-30; Luk 22:14-23

22 Ni mir mand mand mas, di Jisas ni bretnitaqwi, Yumbui chumbuai nindig pre, bir nuaqnikin wute te nem di nari, “Nungoqi wen wu-taqwi, wen nge ghimbi.”

23 Te pre muq ni wain mune kap ane neti nowi,Yumbui chumbuai nindig pre, nem di ni buagiane wain kap te irene maq.

24 Di ni simbe nindim nari, “Nen nge yavi diyavi wen te God asi Moses ane wand taq mambkin te gre weny. Di yavi wen te wute nganyebuagi ningg ir wi. 25 Nge nungoqi nganyenesimbe guduq, te pugri nge muq wain nen muneke segine ruso ruso otiwo nginy yumbo buagi Godnde si nambu rise kin tende puayi di wain urupuikin ke.”

26 Ni mir mand pre dobu yuwo ire mari. Diyuwo mari pre, rand nyumo oliv yemu kin tendemo.

Jisas nari otiwo di Pita nari ni Jisas ningg wuti segiMatyu 26:31-35; Luk 22:31-34; Jon 13:31-38

27Di Jisas ni simbe nindimnari, “Nungoqi quanbuagine nge wuqoind yambuwari di si weri ye, tepugri wand ven kin buk pe vise pre. Wand ventaq pugri, ‘Nge wuti sipsip yeng nuany kin te kidi sipsip bure ire ire ruso ye.’ [Sek 13:7]28 Pudi nge mune kes kewo pre dobu te nge yekawo Galili ko di nungoqi waru ye.”

29 Di Pita nari, “Wute buagi wu mase mo, pudinge wu kase ko segi ye.”

30 Di Jisas oyi nand nari, “Nge nu nganyenesimbe guduw, muq nu puq guad. Pudi muq burwapiqu nari tevi nand segine di nu ghari nu ngenei gubigh segi puq ghand tevi ire pu ghand ye.”

Page 69: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Mak 14:31 66 Mak 14:5831 Pudi Pita buid nganye nap nari, “Piyi wute

nge anemi kati ningg, pudi nge wandoqi gad karinge nu nei gubuw segi puq gad segi ye.” Di Jisasnikin wute aye te ni mune pugrine puq mand.

Jisas Getsemani yenu God temi wand mandMatyu 26:36-46; Luk 22:39-46

32Muq ni mong puch ire Getsemani puq mandkin tende mo di Jisas nikin wute te simbe nindimnari, “Nungoqi ven ne was di nge ko God temuwand.” 33 Di ni Pita, Jems di Jon pugri pu natemiane mo, di ni umbo quan nganye mai kuyo. 34 Dini temi ire pu te simbenindimnari, “Ngeumbopequan nganye yivany kare di yivany ven ningg katiye tuqui. Nungoqi ven nde yeng wawo pu was.”

35Ni musoqne kring nondo di qi pe me no nasedi God pengu nindig ei ni ngeri te kin puaq nand.36Ni nari, “Wuyi, nge wuyi, nu yumbo buagi puqkuen ye tuqui. Nu nge kap wen puaq ndiq wuso.Pudi nu nge nde nei pe puq yen wayequ, nunonnde nei pe puq yen.”

37 Pre muq nikin wute mas kin sunyi pe munenandi, ni ruqo pu mase nuqond di nari, “Saimon,nu ruqo bu kuase? Nu musoq kuas, yeng kuawoaua ire kin tuqui segi bri? 38Nungoqi wes pu was,yeng wawo, di Yumbui pengu wundig ei ququbrequ nungoqi wandoqi nunduq yumbo ur brequwand segi. Nungoqi nde nei pe wari nungoqiyumbo te puq wen yawo kureuq, pudi nungoqighimbi te buid segi.”

39 Di Jisas ni mune no God temi wand, di niasi wand nand kin pugrine mune simbe nand.40 Di ni munene nikin wute nde nondo, ni quannganye ruqoi kurem rarmai riwo di ruqo pumasenuqond. Ni mune buraq nindim mes mewo dini minyuw mati, wand mand ye koruso. 41 Di nino pre mune nandi simbe nindim nari, “Nungoqiruqo pune bu wase? Muqdi pre. Ngeri te muqwundi pre. Te wuqond. Wuti God nde pu nandiwuti nganye nas kin ni muqdi wute yumbo urbrequ mand kin ninde si pe mi nondo. 42 Weswewo. Be po. Wuti nge veri nde si pe ni godo yebe nandi.”

Jisas mait naseMatyu 26:47-56; Luk 22:47-53; Jon 18:1-14

43 Jisas ni wand nand nandne yenu di Judas,Jisas nikin wute 12-pela te kin ye iri, ni nondoraqe no. Di wute ninge mame dobui kin di wasepuayi ane mare ni ane mondo. Wute men te pristmingg yumbui, wute Moses ningg lo wute bei

meny ye di Judamingg quayi kiyi ni tiqi mundommondo.

44 Di wuti Jisas veri nde si pe ni nondo ye niwute ni ane mondo kin te ane wand taq mamb,di ni yumbo pughe ye yembe nindiny kin te nisimbe nindim pre, ni nari, “Wuti nge song giregkin te Jisas ne. Wait nase wutanyi wo di yengwang wangne ei yenu.” 45Muq Judas ni Jisas ndenondo di Jisas ningg nari, “Rabai” di song nireng.46 Di wute Judas ane mondo kin ni mondo Jisasmait nase. 47Muq Jisas nikin wute ninge tumoneyemu ye te kin iri ni mame dobui qo naimb nandidi prist mingg yumbui mingg yumbui ni yembeye wuti te iri ange di nuang ir wi.

48 Di Jisas ni wute te simbe nindim nari, “Ngewute kitami ko gavman ane yeng bri bad ninggbu nungoqi mame dobui di wase puayi ane warewandi nge wait kase ningg? 49 Nge nginy manyinungoqi ane pas, God ningg baj imb pe tendewand wute bei keny, di nungoqi tende puayinenge wait kase segi. Pudi ren kin God ningg wandbuk pe vise kin te ane tuquine ei puq ren ye.”50Muq Jisas nikin wute ni Jisas si meri di wumasemo.

Ambonye iri wu nase no51 Wuti ambonye iri ni chongo ire taq nimbiq

di chongo aye ninge nare righe segi, ni Jisas ndedobunaru. Di ni ambonye temait naseninggpudini chongo bure wus, 52 ir wuti wughe pu wuse dini umbo gawo omone wu nase no.

Ni Jisas kaunsil nde mitanyi moMatyu 26:57-68; Luk 22:54-55,63-71; Jon 18:13-14,19-

2453 Muq ni Jisas mitanyi prist mingg yumbui ni

yumbui nde mo. Di prist mingg yumbui buagidi quayi kiyi di wute Moses ningg lo wute beimeny ye ni buagi ane mo ire pe mikur. 54 NiJisas mitanyi mo di Pita dobu naru. Pudi ni wonjiwonjine naru, di ni none no prist mingg yumbuini yumbui ningg baj kin imb pe tende nar no. Nitende nas di wute baj yengmuany kin ni anewasesuqo map map mas.

55 Muq prist mingg yumbui di kaunsil buagini Jisas mi ningg ngim meri mat. Ni ngim merimand eiwand pughe ye temai viyo ei Jisasmi natiningg. Pudi ni Jisas mi kin ngim ninge muqondsegi. 56Wute nganye buagi ni Jisas ninggwandoqikin wand ninge simbe mand pudi ni wand aye niwand te gre meny kin segi.

57 Muq wute aye ninge mes mewo di wan-doqi kin wand ren simbe mand mari, 58 “Beghi

Page 70: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Mak 14:59 67 Mak 15:13

putungu putungu ne ni nari, ‘Nge God ningg bajwute gri yembe munduw kin wen bir kuaq dinginy temi ire pre aye wute gri yembe munduwsegi kin mune yembe guduw’.” 59 Pudi wand venmune pugrine, ni wand irene mand segi.

60 Muq prist mingg yumbui mingg yumbui nines newo yenu di Jisas pengu nindig nari, “Nu niwand te oyi gudim ye o segi? Nu yumbo puq kuenkin te ningg simbe mand ye te pughene bri?”61 Pudi Jisas ni wand segine yenu di ni oyi nindigsegi.

Di prist mingg yumbui mingg yumbui nimunenepengunandnari, “NuKraist, wuti yuwonnganye wute buagi ni irine yumbui nyamb rirangye ni ningg wo bri?”

62 Jisas oyi nand nari, “Nge teneqa. Di nge wutiGod nde pu gadi wuti nganye kas ye nge wuti grenganye kin ninde si tuan pe opu kas di nginy tupe kin wuye quari pe gri gadi wuqoind ye.”

63 Muq prist mingg yumbui mingg yumbuini nikin chongo bir nawo di nari, “Pughe kinningg beghi wand aye ningg mune ghimbi pawo?64 Nungoqi ni God wand brequ nindig kin te wu-tungu pre. Muq nungoqi pughe gri nei wamb?”Di ni quan buagine mari, “Ni nati tedi yuwon.”65 Di wute ninge som map mirang righe, chongobidi pe rar buag mirang pre pug mindig di simbemindig mari, “Be simbe ghand, wuti tughe bu nuni?” Di wute baj yengmuany yemu kin nimitanyimo di pug mindig.

Pita nari ni Jisas nei nimbig segiMatyu 26:69-75; Luk 22:56-62; Jon 18:15-18,25-27

66 Pita ni tingi imb pe tende naghe nas muqprist mingg yumbui mingg yumbui ni yembe yenyumbueg ire ni nas pe tende wundo. 67 Di niPita wase suqo nap nap nas wuqoind di ni Pitawuqoind wuri wuse. Di wuri, “Nu Jisas Nasaretkin te ane yequ ye.” 68 Pudi Pita segi puq nandnari, “Nge nei gab segi. Nu yumbo pughe kinningg wand guad?” Ni puq nand di baj nganye pemar mo kin ngimrawu tende nyinge nare nondo.

69 Muq nyumbueg yembe ye te ni Pita munetende yenu wuqoind di wute ninge tende yemukin te simbe wundim wuri, “Wuti nen ni ane ye.”70Di Pita ni mune segi puq nand.

Musoq big rip pre wute ninge Pita ane tumotumone yemu kin ni mari, “Nganyene nganye nuni ane ye, te pugri nu Galili kin.”

71 Di Pita ni God nde nyamb pe wand gre nenynari, “Nge wuti nungoqi wari kin nen nge nei

gibig segi. Nge wandoqi gad tedi piyi God ngebrequ nindigh.”

72 Di opu brequne wapiqu nari tevi nand. MuqPita ni Jisas asi wand simbe nindig kin te munenei nimbiny. Jisas nari, “Wapiqu nari tevi nandsegine di nu ghari nu nge nei gubigh segi puqghand tevi ire ghand.” Di Pita ni quanji nand.

15Ni Jisas mitanyi Pailat nde moMatyu 27:1-2,11-14; Luk 23:1-5; Jon 18:28-38

1 Pend ruso burane nganye prist mingg yum-bui, quayi kiyi, wute Moses ningg lo wute beimeny ye, di kaunsil buagi ni nei ire taq mamb. NiJisas taq maimb pre mitanyi mo Pailat nde si pemi nondo. 2 Di Pailat ni Jisas pengu nindig nari,“Nu Juda mingg king bu?” Di Jisas oyi nand nari,“Nu kuari nge Juda mingg king, te tuquine.”

3 Di prist mingg yumbui ni mari ni yumbonganye buagi yembe nindiny. 4Pudi Jisas ni wandsegine yenu. Pugri bu Pailat ni mune pengu nandnari, “Nu ni wand mand ye te oyi gudim ye osegi? Ni nu yumbo brequ nganye buagi yembegudiny ye te ningg simbe mand.” 5 Pudi Jisas nimune pugrine wand segine yenu, di Pailat ni tekin ningg nei kumo namb.

Pailat nari Jisas mi natiMatyu 27:15-26; Luk 23:13-25; Jon 18:39–19:16

6 Di Pailat ni yumbo ur ire te pugri, ni miryumbui yembe munduw kin tende puayi te niwute taq pu yemu ye te kin iri si neri no ye, dite kin te wute gri ei wuti te nyamb rirang. 7Wutiiri Barabas puqmindig kin ni ane taq pu yenu. Asiwute ninge gavman ane birmawokin tende puayini wuti iri ni nati di te ningg taq maimb pu yenu.

8Wute buagi riwo rundodi Pailat ni pripriwutetaq pu yemu ye te kin ye iri si neri no ye te kinningg simbe rindig. 9 Di Pailat ni pengu nindinynari, “Nge nungoqi Juda mingg king nen si kerinondo ningg bri wari?” 10 Ni nei namb pre tepugri prist mingg yumbui ni Jisas yambu mirengbu ninde si pe meng. 11 Pudi prist mingg yumbuini wute simbe mindiny ei ni Pailat simbe rindigdi ni Barabas ei si neri neyi ni.

12 Di Pailat mune pengu nindiny nari, “Te muqwuti nungoqi Juda mingg king puq wundig kinnen pughe sin ei geg?”

13 Di ni ngam mare rundo mari, “Kruse pequngu wi nati.”

Page 71: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Mak 15:14 68 Mak 15:4314 Muq Pailat oyi ni pengu nindim nari, “Ni

yumbo ur brequ pughe ye yembe nindiny?”Pudi ni mune ngam rire rundo riri, “Kruse pe

qungu wi nati.”15 Di Pailat ni wute buagi chumbuai rind ningg

nari di Barabas si neri neyi ni, di Jisas rar nuqoindpug mindig di soldia mitanyi mo ei kruse pequngu mi nati.

Soldia Jisas perei mindigMatyu 27:27-31; Jon 19:2-3

16 Muq soldia ni Jisas mitanyi gavman nde bajpe mar mo, di ami buagi aye te mari mo irepenemikur. (Baj te ni pretorium puq munduw.) 17 Nichongo ambo kin ire king mingg chongo gibwumb kin mirang wughe pre, di sare quat kinmeti nowi king hat kin pugri muet maimb prengawu pe mireng naghe. 18 Di ni Jisas ninggpugri puq mand mari, “Juda mingg king, nu kuaskuas otiwo ye.” 19 Ni gij puayi iri meti nowingawu pe mi, som mirang righe di king kin pugrisungomyu gure muang. 20 Di ni pugri pereimindig pre ni chongo ambo kin te ir muang di ninikin chongonemunemirang wughe. Muqmunemitanyi meyi mi ei mo kruse pe qungu mi natiningg.

Jisas kruse pe qungu mi natiMatyu 27:32-44; Luk 23:26-43; Jon 19:17-27

21 Ni Jisas mitanyi mo mo di wuti iri Saimonpuqmindig kin ni nikin yembe pe yenu pu nandi.Saimon Sairini kin ni Aleksander Rupus temi kiyi.Di soldia ni mari di Saimon ni Jisas ningg kruse teniraq. 22 Ni Jisas mitanyi sunyi ire Golgota puqmunduw kin tende mo. (Nyamb ven ni puate tengawu ngape tiqe.) 23 Muq ni wain di ghimbiyuqo kin marasin ire mur puq munduw kin teane quang mimbiq pre meng naq ningg, pudi niyambu nari. 24 Muq ni kruse pe qungu mi nati.Di ni chongo te bir mawo ire ire materi ningg.Te ningg di ni satu griny mand ei muqond wutitughe ei chongo te nateri.

25 Ni Jisas qungu mi nati kin te 9 kilok buranepugri ye pe. 26 Di ni wand pughe ye te ninggqungu mi nati kin te anene ur mand pu rise. Nipugri urmand, “Judamingg king.” 27-28Di niwutenyungu kin temi anene qungu mi mati pu yemu,iri Jisas nde si tuan pe opu di iri si qaqi pe opu.29Wutenganye buagi te gri rundo ruso kin ni Jisaswand peq rindig, ngawu uring rind di riri, “Nuwuti pugri kin bu kuari nu God ningg baj bir kuaqpre nginy temi ire ninggne mune yembe guduw.

30 Muq kruse si raq ghati yi ei nunon ghimbineghav ndiny.”

31 Wute buagi ni puq rind kin pugrine pristmingg yumbui di wute Moses ningg lo wute beimeny ye ni mune nikinne oyi oyi wand mandmari, “Ni wute aye ghav nindiny, nikin ghimbineghav nindiny tuqui segi. 32 Muq Kraist Israelmingg king nen rar buqoid nikinne kruse si niraqnati ni ei pari ni nganyene God ningg wo.” Diwute aye kruse pe qungu pu yemu kin ni aneneJisas wand peq mindig kin wand nganye buaginganye simbe mand.

Jisas natiMatyu 27:45-56; Luk 23:44-49; Jon 19:28-37

33 Di 12 kilok kin pugri bur ir kui yengu ruso3 kilok yuram. 34 Di 3 kilok kin tende puayi Jisasni quan kumone nari, “Eloi Eloi lama sabaktani?”Wand ven kin puate te pugri, “Nge God, nge God,pughe kin ningg nu nge si kueri?” [Sng 22:1]

35 Wute ninge tende yemu kin wand ren mu-tungu dimari, “Te wutungu, ni Elaija ningg nari.”

36 Wuti iri ni Jisas wain neng ne ningg di nochongo bidi ire nyumo kamo pe wureq nimbiqpre di wain jig nand kin pe tende neq wughe preei Jisas nde neq wundo. Pudi nikinne mune nari,“Muq rar buqoid yenu, di buqod Elaija nandi nineti nati o segi.” 37 Muq Jisas ni quan kumonenari, di nati.

38 Di tende puayine chongo yumbui God ninggbaj pe yequ kin te mingine bir wughe wuso dig dibidi teri. 39Di soldia mingg yumbui te ni Jisas ndetumone yenu. Di ni Jisas nari kin te nutungu di nipughe gri nati ye te nuqond di ni nari, “Nganyenenganye, wuti nen ni God ningg wo.”

40 Nyumbueg ninge ni wonjine yeru di teruqond. Nyumbueg te yeru kin tende MariaMagdala kin, Maria Jems kise Joses temi ni kumodi Salome ni ane tende yeru. 41 Nyumbueg renni Galili pune Jisas ane rindi ei ni yumbo jebriping. Di nyumbueg aye nganye buagi Jisas aneJerusalem riwo ruso kin ni ane tende yeru.

Jisas ngamo pe mowi yenuMatyu 27:57-61; Luk 23:50-56; Jon 19:38-42

42 Muq Juda ni ngeri yumbui nei rimbiny kinte ningg sir rip ye nginy, di nginy te pre dobu diSabat. Di nginy te muq yuram pre. 43 Di JosepArimatea kin ni Juda mingg kaunsil te kin ye iridi wute buagi ni ningg chumbuai rind. Di ninikinne ni yumbo buagi God nde si nambu riseningg ghimbi pu nas. Ni wune namb segi, no

Page 72: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Mak 15:44 69 Mak 16:20Pailat pengu nindig ei Jisas neti nati neri no nowiyenu ningg. 44 Pailat ni Jisas brequne nati kin tenutungu di puyene nand. Di ami mingg yumbuite nari nandi di pengu nindig ei nuqond Jisasni nganyene bri nati. 45 Pailat ni soldia minggyumbui nde wand nutungu di Jisas ni nganyenenati pre, di ni Josep ngiq nindig no Jisas netinati. 46Muq Josep ni wute mati di imb mamb kinchongo te ninge wong nand nare no, Jisas netinati di chongo quem ye pe wureq naimb pre, diwute mati kin mawo yemu ye gawo ire wet sangepe pend muaq pu yequ ye tende nowi yenu. Dini wet yumbui ire kring nipiq wundi wuso, gawote tuq wumbiq. 47 Maria Magdala kin di MariaJoses kumo ni teri Jisas nowi yenu kin te ruqondruqondne nowi yenu.

16Jisas mune nes newoMatyu 28:1-10; Luk 24:1-12; Jon 20:1-10

1 Sabat kin nginy te pre muq Maria Magdalakin, Maria Jems kumo di Salome pugri pu rusoyumbo tuqo yuwon kin wong rind ei rire rusoJisas nyang rimbig ningg. 2Nginy namba wan teningg burane ni Jisas nde ngamo pe ruso. 3 Ningimi nyinge rire ruso ruso nikinne oyi oyi pengurind, “Wuti tughe ei wet gawo tuq wumbiq kin tesange nipiq wuso?”

4 Pudi ni Jisas nde ngamo pe tiq rar req wiyowuso ruqond wet yumbui te kring wuso pre. 5Nirundo ngamo pe rir ruso di wuti ambonye irichongo quem kin nare righe pre si nganye opunas ruqoind. Di ni quan nganye puye rind di neikumo rimb.

6Diwuti te ni simbenindinynari, “Nungoqi neikumo wamb wayequ. Nungoqi Jisas Nasaret kinkruse pe qungu mi nati ye te bu meri wuting. Nimunenes newopre. Ni venndenas segi. Nungoqinimowinase kin sunyi tewuqond. 7Pudi nungoqiwo ni nikin wute di Pita ane simbe wundim wari,‘Ni ye nawo Galili no pre. Nungoqi tende wo tedini wuqoind. Ren kin te ni asi nungoqi simbenunduq kin pugrine ei wuqoind’.”

8Muq nyumbueg te ni buyaq rind di wune anengamo si riraq riyi ri di wu rise nambu ruso. Niwune rimb di wute aye anewand rind segine rusoruso nambu ritari righe.

Maria Magdala kin Jisas wuqoind*Matyu 28:9-10; Jon 20:11-18

9 Jisas ni wik ire kin nginy ye nawo ye te ninggburane nes newo. Di tende puayi ni ye nawoMaria Magdala kin ninde raqe no. Maria wen teasi Jisas ni ququ brequ 7-pela pu ninde pu puaqnand mo. 10 Ni wuso di wute asi Jisas ane ris diJisas ningg yivany rire di quanji rind kin te simbewundiny. 11 Ni wuso simbe wundiny wuri Jisasnes newo pre di ni wuqoind pre, pudi ni wand terutungu nganyene puq rind segi.

Jisas ningg wute temi Jisas muqoindLuk 24:13-35

12 Dobu Jisas ni nikin wute temi ni ngimnenyinge mare mo mo di Jisas ni aye gib namb prenondo ninde raqe no. 13Muq wute temi te munemo wute aye te simbe mindiny, pudi ni minggwand te mune nganyene puq rind segine.

Jisas ni nikin wute yembe nemMatyu 28:16-20; Luk 24:36-49; Jon 20:19-23

14 Dobu Jisas ni nikin wute 11-pela pune nimir mand mand mas di ni nondo raqe no. Ninei gre rind di Jisas mune nes newo kin wand tenganyene puq mand segi ye te ningg abo nindim.Te pugri niwute ninge Jisas nes newo ruqoind prekin simbe rind kin wand te mutungu segi.

15 Di ni pugri simbe nindim nari, “Nungoqitiqe buagi tende wo di wute buagi nde God ninggwand yuwon ye te simbe wand. 16Wuti pughe yeni God ningg wand yuwon ye te nganyene puqnand di wuye maip kin God ni neti nowi. Pudiwuti pughe ye ni God ningg wand te nganyenepuq nand segi ye God ni brequ nindig ye. 17 Diwute wand yuwon kin te ningg nganyene puqmand ye ni yumbo ur gre ye ren ei ni bei mand:Nge nde nyamb pe ququ brequ puaq mand. Niwand tuan aye kin pe wandmand. 18Ni ghati matrise mindiri riwo di ni yumbo wute me di matiye te me pudi ni mati segi, di ni wute num kinsi meny riwo num oghi ye.” 19 Jisas ni wand vensimbe nindimpre dimune nginy tuwamnewo nodi God nde si tuan pe opu nas. 20Muq Jisas nikinwute ni mo tiqe buagi tende God ningg wand birmawo. Di Yumbui ninde dobu yenu di yumbo urgre kin pe ni wand simbe mand kin te gre neny.

* 16:8: Wute ninge mari wand puch ren, 16:9-20, te Mak nikinne ur nand segi. Wute aye iri jiju nand.

Page 73: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 1:1 70 Luk 1:20

LukLuk ni buk wen di buk Aposel ane ur nand. Ni

dokta iri di ni wute tit Grik kin iri. Ni pripri Poltemi mar ir mo. Ni buk wen ur nindiq kin puateteri. Puate ire te ni bei nand te pugri Jisas niMesaia. Wute Juda kin ni wuti iri God tiqi nindognandi nateruwi yuwon pu ris ye te ningg ghimbiruwopu ris. Luk bei nandwuti te ni Jisas. Niwandur nand kin puate aye te ni Jisas puate pughe kinningg qi pe nati ni di yembe nand kin te simbenand. Ni beghi nei pare pitinde di Jisas nei bibigye te ningg Jisas ningg yembe di wand te ninggur nand. Luk ni buk wen ur nindiq kin te ni Jisasningg yembe di wand tuquine ur nand ningg nari.Ni wand unje gri o oyi gri ur nand yambu nari.Pugri bu ni otinde nei natevi pre di buk wen urnindiq.

Jisas ni wute Juda segi kin ningg simbe nand eibeghi nei bab, ni wute Juda kinne ghav nindinyningg nandi segi. Ni wute buagi ghav nindinyningg bu nandi. Wute Grik kin ni tuquine nganyeris ningg riri, pugri bu Luk ni pughe gri Jisas wutinganyene tuquine nas kin te ningg simbe nand.Di ni Ququ Yuwon Ye ni gre, God ane wand kin,God nyamb bidiri riwo kin, di wute yumbo quankin di segi kin te ningg simbe nand.

Wand ye wuwo kin1 Tiopilus

Wute nganye buagi yumbo ur God beghi ndeyembe nand kin te muqond kin te kin wand urmand ningg. 2 Yumbo ren kin puate ri righe diwute te muqond di te kin wand bir mawo ye, nibeghi simbemundugkin te kinpugrinemuqwutenganye buagi te kin wand ur mand ningg buidnganye map. 3 Muq nge nge ning gri mune asiyumbo ren puate ri righe kin te otinde guqod,pugri bu nge nei gab kin te nge nyumo raqe wenur guduw ei nu nei ghamb yumbo pughe kin yeruwo di yumbo pughe kin dobu ruwi. 4 Te ei nuyumbo yumbo buagi te beimunduwkin te oghinenei mbiny.

Jon kumo wuri wundi kin wand5 Herot ni Judia pe king ningg nas kin tende

puayi prist iri nas ni nyamb Sekaraia. Ni pristmingg wute tit Abiya puqmindim ye te kin iri. Ningam Elisabet ni mune Aron ningg kuqone. 6 Niteri ane Yumbui ningg lo irepene rutungu ye, di

wand ninge gure ruwo segi ye. Pugri bu ni Godnde rar pe tuquine ris. 7 Pudi Elisabet ni kimasiyequ bu wo wure segi. Di ni teri gang rise pre.

8 Muq Abiya ningg wute, Sekaraia di nikinyembe ire ane ei yembe mand ye, pugri buSekaraia ni God ningg baj pe prist ningg yenu.9 Nikin yumbo ur taq wen: Ni wet wo pe pristbuagi nyamb ur mindim pre os wo pe mawomaghe, otiwo iri meti ni muqond tughe ni nyambtende vise, te muqdi ni God ningg baj pe narno yumbo tuqo yuwon kin wase nande. Pugribu ni te kin puq men di wet wo Sekaraia nyambvise ye te meti nowi bu Sekaraia te kin yembenand. 10Muq yumbo tuqo yuwon kin wase nandekin tende puayi wute buagi God yumbui nyambrirang kin dabo gri rikur Yumbui pengu rindigrindig yeru.

11 Muq Yumbui ningg angelo iri Sekaraia ndenandi di alta pe ni yumbo tuqo yuwon kin wasenande kin tende si tuan pe opu yenu. 12 Sekaraiani te nuqoind di ni puye nand di quan nganyewune namb. 13 Pudi angelo te nari, “Sekaraianu wune ghamb wayequ. Nu kuari kin te Godnutungu pre. Pugri bu otiwo nungam Elisabetquayi wo iri wurew ye. Otiwo ni wo tewuri wundidi Jon ei puq ndig. 14-17 Otiwo ni Yumbui nde rarpe yumbui nas. Ni wain ne segi, di wuye gre kinaye te ne segi. Ni kumo wuri wundi kin tendepuayi pune ruso ruso otiwo ni yumbui no kintende puayi Ququ Yuwon Ye ni nde nas. Wutinen ei otiwo Israel nganye buagi nitari Yumbuinikin God nde nandi. Yumbui nawi ningg bu niye nawo Elaija kin pugri Ququ Yuwon Ye ningggre pe wand bir nawo ei wute buagi yumbo urbrequ simare. Ni no ei kiyi di wo ane ire pe nimar,wute ngawu gre mand kin mune wand mutungudi yumbo ur tuquine kinne mand. Ni puq nen eiwute nei yuwon ye matevi pre ei Yumbui dobunawi. Pugri bu nu Elisabet tequ wo te nas kinte ningg quan nganye chumbuai wand, di wutebuagi aye te mune pugrine ni nas kin te ninggquan nganye chumbuai rind.”

18 Muq Sekaraia oyi angelo pengu nindig,“Pughe gri ei nge nei gab nu nganyene guad? Ngegang kase pre di nge ngammune gang wuse pre.”

19 Muq angelo te oyi nari, “Nge Gebriel, ngeGod nde rar pe yengu ye, ni tiqi nundogh gadinu wand yuwon ye ven simbe guduw ningg.20Yumbo ren nganyene nge simbe guduw kin pu-grine ei puq ren ye, pudi nu kuari nge nganyenepuq gad segi, pugri bu muqdi nu mim ruaw riwo

Page 74: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 1:21 71 Luk 1:51pu ghas ghas otiwo, muq wand ren nge simbeguduw kin ren nganyene puq ren kin tende puayidi nu mune wand ghand.”

21 Wute buagi Sekaraia ghimbi ruang pu yeruyeru riri, “Pughe ningg ni te nar yenu chiraq?”22 Otiwo ni mune neyi nandi pudi ni mim ruangriwo, di wand nand kin tuqui segi. Ni wand nandkin tuqui segine bu ni si pene yeri nand nand.Ni te ruqond di nei rimb ni God ningg baj pe tenar yenu rar ri righe ruso di yumbo ninge ruqonyemb pe pugri nuqond.

23Otiwo ni God ningg baj pe yembe nand kin teprene ni mune baj pe no.

24 Otiwo tende dobu Elisabet wo ane wus diirew 5-pela pu ni baj pene wus. 25 Di ni wuri,“Yumbui nge ghav nindigh bu nge wo ane kas.Asi ngewo segi kas buwute buagiminyuw kiteny,pudimuq ven nde puayi Yumbui nge yawonitoghminyuw te puaq nindigh pre bu nge wo ane kas.”

Angelo Jisas kumo wuri wundi kin te ningg simbenand

26 Elisabet wo ane wus irew 6-pela pu ruso pre,di God angelo Gebriel tiqi nundog Nasaret Galiliopu yequ kin tende no. 27Ni nyumbueg ambonyeire nde no. Nyumbueg ambonye te Josep Devitningg kuqo ni meng nitaqi ningg wus ye. Ni asiwuti iri teri rise segi. Nyumbueg ambonye te ninyamb Maria. 28 Angelo te ni nde no muq simbenunduw nari, “Nu nei tuan mbiq, God nu quannganye yawo niraw righe. Yumbui nu tequ was.”

29 Ni puq nand kin te ningg Maria nei kumonganye wumb, di nei wumb segi pughe kin ninggangelo wand ven kin nand. 30 Pudi angelo teMaria simbe nunduw, “Maria nu wune ghambwayequ, God nu quan nganye yawo niraw righe.31 Muqdi nu wo ane ghas di otiwo nu quayi woiri gheri ghandi. Wo te gheri di ni nyamb Jisasei puq ndig. 32 Otiwo ni nyamb yumbui nganyevise di God Yumbui Nganye Kin nari ni ni ninggwo. Yumbui God nari di ni kuqo Devit ninggsunyi nitangvi, king ningg nas. 33 Di Jekop ninggkuqo kimem buagi ni nde si nambu ris. Di yumboyumbo buagi ni nde si nambu rise kin te pre yetuqui segi.”

34 Muq Maria oyi wuri, “Te pughe gri ei? Ngewuti iri temu pase segine di pughe gri ei nge woane kas?”

35 Di angelo oyi simbe nunduw nari, “QuquYuwon Ye nu nde nandi ye. Di Yumbui WamNganye Kin ni ningg gre nunde bre. Pugri bu nuquayiwo yuwon kin te gheri, di God ninggwopuq

mindig. 36 Piyi nu yavi ire Elisabet ni gang wusepudi muq ni wo wuri yamb tumo. Wute riri niwo wure tuqui segi, pudi muq ni wo ane wus irew6-pela ruso pre. 37 Te pugri yumbo yumbo buagiwute qi pe kin puq men tuqui segi kin te God puqnen kin tuqui. Yumbo ninge God puq nen tuquisegi kin rise segi.”

38MuqMaria oyi angelo simbewundig, “Te piyimuq nu simbe guad kin pugrine nge puq negh.Nge God ningg yembe ye wuti. Pugri bu God ngepughe sin negh ningg te piyi.” Ni puq wund diangelo Maria si niraq no.

Maria wuso Elisabet wundoq39 Tende puayi Maria yumbo sir wup di bre-

qune Judia opu wuso di tiqe ire rand pe opuyequ kin tende wuso. 40 Wuso tende wuso wurdi Sekaraia ningg baj pe wuso, di ni Elisabetchumbuai kin wand simbe wunduw. 41Elisabet niMaria chumbuai kin wand simbe wunduw kin tewutungu ne, di wo Elisabet nde umbo pe kuse kinchumbuai gud prare kuyo, di opu Ququ YuwonYe Elisabet nde yenu. 42Di Elisabet quan kumonewuri, “Nyumbueg buagi nde mingi God nu irinequan nganye yuwon nuaw, di wo nu nde umbo pekuse kin te quan nganye yuwon nuany. 43 Pudipughe kin ningg nge quan nganye yuwon nuaghbu nge Yumbui ningg kumo nge nde wundi?44Nu chumbuai kin wand guad kin nge nde angepe vighe di opu wo nge nde umbo pe kuse kinchumbuai gud di prare kuyo. 45Yumbui nu simbenunduwkin tenukuari otiwonganyeneyumbo tekin puq ren puq guad ye te ningg God nu yuwonnganye nuaw.”

Maria Yumbui nyamb wundivi viyo kin yuwo46Maria wuri,

“Nge umbo pe Yumbui nyamb gidivi viyo 47 dinge ququ God nge neti kowi kin ni ninggchumbuai wund. 48-49Nge ni ningg yembeye nyumbuegne, pudi ni nge nei gherinipigh segi. Yumbui Gre Nganye Kinyumbo yumbui kin wute aye puq mentuqui segi kin ni nge nde yembe nindinykin te ningg di muq ven nde puayi puneruso ruso otiwo wute buagi riri God ngeyuwon nuagh. Ni nyamb yuwon vise.50Wute muq mas kin men di ni wo munemas kin tende puayi wute God yumbuinyamb mirang tedi ni oyi yawo nitom diyumbo ur pugri kin bei nindim. 51 Nikinsi gre kin pe ni yumbo gre kin puq nen.

Page 75: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 1:52 72 Luk 2:2Wute nikin nei pe mari ni yumbui maspuq mand kin te oyi ni woingo nuamrighe. 52Wute nyamb kin ni ni maghemo,pudi wute nyamb segi kin oyi nyamb nin-divi viyo yumbui nyamb niram. 53 Wuteasi yumbo segi kin te oyi muq ni yumboquan kumo nem, pudi wute asi yumboquan kin te oyi muq tiqi nundom yumbosegi si omone mo. 54 Ni asi beghi kokusimbe nindim kin te nei gheri nap segi,bu muq nikin yembe ye wute Israel yawonitony bu nandi. 55 Ni yumbo te kin asini beghi koku simbe nindim kin pugrineei otiwo Abraham di nikin kuqo ane beinindiny nindinyne ruso ruso otiwo.”

56 Maria Elisabet ane ris irew teri ire ruso premuq mune nikin tiqe wuso.

Jon kumo wuri wundi57 Elisabet ni wo wuri wundi kin tende puayi ni

wuso quayi wo wuri wundi. 58 Di nikin yavi iredi tiqe ire ye ni God Elisabet yawo nitow di ghavnunduw kin te rutungu, di ni ruso Elisabet anechumbuai rind.

59 Nginy 7-pela pu mo pre, nginy 8 te ningg nimandi wo te ghimbi dugu chongo pend muangningg. Wute ghimbi dugu chongo pend muangkin ni kiyi Sekaraia nyambne mirang ningg mari.60 Pudi ni kumo segi puq wund wuri, “Yewo! Ninyamb Jon.”

61 Ni oyi mari, “Te pudi nungoqi nuqo irinyamb te kin vise pu ghari.”

62 Sekaraia mim ruang riwo di ni wand nandsegine ye, pugri bu ni si pene yeri mand di pengumindig ei ni simbe nand nyamb pughe ye bri wote mirang ningg nari.

63 Muq Sekaraia oyi si pene yeri nindim dini nyumo raqe meng. Muq ni wo nyamb tenyumo raqe pe ur nand nari, “Ni nyamb Jon.”Muq wute buagi te yemu kin puyene nganyemand. 64Sekaraia puq nand di brequne nganye nimim ruang riwo kin te prene, minjuq mune burenondo, di mune wand nand kin tuqui, di ni Godchumbuai nindig. 65 Wute buagi nikin tiqe kinwune rimb, di wand te kin Judia opu tiqe buagirand pe yeru kin tende vir ir. 66Wute buagi wandven rutungu kin te nei kumo rimb di riri, “Wonenotiwo ni pughe gri kin bri nas?” Yumbui ningggre ni nde vise bu puq ren.

Sekaraia God nyamb nindivi viyo ningg yuwo nari

67 Di Jon kiyi Sekaraia Ququ Yuwon Ye ni ndenas nei neng di propet kin wand ren simbe nand:68 “Yumbui Israel mingg God nyamb bidivi viyo;

te pugri ni nandi nikin wute Israel nateruwi pre. 69 Ni beghi wuti gre nganyekin iri nengu pre. Wuti te otiwo beghinitamu powi ye. Wuti te God ningg yembeye wuti Devit ningg kuqo. 70 Wand venkin yabe chuqo nikin propet yuwon ye nisimbe nindim mandi simbe mand kin anetuquine. 71Ni simbe nindim nari otiwo nibeghi ghav nundug, beghi bon veri nde sipe pu nitamu powi. Di wute beghi yambumirengu kin ninde si pe pu nitamu powi.72 Yumbo ren kin puq nen kin te asi niwand yuwon ye taq namb kin te nei gherinipiny segi, di ni beghi koku yawo nitomkin te bei nand ningg. 73 Ni beghi kokuAbraham nde wand gre ye simbe nindignari, 74Otiwo ni nganyene beghi veri ndesi pe pu nitamu powi, di ghav nundug eibeghi wune bab segi di ni ningg yembenebad. 75 Di beghi ninde rar pe yuwon pupas di yumbour tuquine puqpenpenpati.76Di nu nge wo otiwo wute buagi mari nuYumbui WamNganye Kin ni ningg propetiri. Te pugri nu ei ye ghawo Yumbui ngimwang ei ni dobu naru ye. 77-78 Di nu Godningg wute simbe ndiny ei ni nei rimbni nate ruwi yuwon pu ris. Beghi God niquan nganye yawo nitony ye te ningg buni yumbo ur brequ rind kin wand te puaqnindiny di Yumbui ningg ti beghi nengu.79Di wute yumbo ur brequ rind di burpoqwabe ris kin te ti neny. Ni puqnen ei beghingim budoq ei yuwon pene nyinge pare,yeng bad segi di umbo yuwonne kuse.”

80 Di wo nen yumbui no di gre natevi, di nodabo char kumo mingi wute segi ye pe te yenuyenu, otiwo muq mune wute buagi Israel kin nderar pene nandi.

2Jisas ni kumo wuri wundiMatyu 1:18-25

1Tende puayi Sisar Ogastus ni Romkin gavmanmingg yumbui. Ni wand ni viso tiqe manyi Romgavman nde si nambu yeru kin te wute buagimanyi mand. 2 Ogastus ni wand ni viso di wutemanyi mand kin ren asi puq men segi, ren kinmuq teneqa puq men. Ni wute manyi mand kin

Page 76: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 2:3 73 Luk 2:34tende puayi Kwirinius ni Siria pe gavman kinyumbui ningg nas. 3Wute buagi nikin tiqe penemo nyamb mi rundo.

4 Pugri bu Josep mune Nasaret Galili opu punyinge nare no Betlehem Judia opu yequ kin teno. Betlehem te ni kuqo king Devit ningg tiqe.Josep ni Devit ningg kuqo pugri bu ni te no. 5Nite no eiMaria, nyumbueg te nimeng nitaqi ninggwus kin te, teri nyamb ur rind ningg. Nyumbuegte muq wo ane wus. 6Ni ruso Betlehem ris Mariawo pe wuso, 7 di quayi wo wuri wundi. Wo teMaria nikin sonyi wo. Ni quayi wo te wuri wundidi baj pe ris kin sunyi segi, pugri bu ni chongo peimb wuimb di kau mir rind kin sunyi pe te wuwinase.

Angelo wute sipsip yeng muany kin nde mandi8 Tende opune wute sipsip yeng muany kin

ninge mas, muq bur mingi pu ni nikin sipsipyeng muany pu dabo yemu. 9Muq Yumbui ninggangelo iri ni nde nandi, di Yumbui ningg ti nindequan nganye ti nase, di ni quan nganye wunemamb. 10 Pudi angelo te ni simbe nindim nari,“Nungoqi wune wamb wayequ. Nge wand yuwonye nungoqi nde kare gadi. Otiwo di wute buagite ningg quan nganye chumbuai rind. 11 Muqbur kuen gug, Devit ningg tiqe pe, wuti nungoqinitaqu wowi kin kumo wuri wundi pre. Ni Yum-bui, ni Kraist God nikin wute ghav nindiny ninggnaip no! 12Nungoqi wo yumbo ren kin wuqond dinei wamb wo teneqa: Wo te chongo pe imb rimbkau mir rind kin sunyi pe ruwi naghe pu nase.Nungoqi te wuqond tedi nei wamb wo teneqa.”

13 Muq brequne angelo nganye buagine aye,ni wam kin ami, mandi angelo te ane yemu,God nyamb mindivi viyo ningg pugri yuwo mari:14 “God wam nganye kin ni nyamb bidivi viyo, diqi pe kin wute ni chumbuai nindiny kin te umboneny kughe.”

15 Otiwo angelo te ni si mare mune nginy tuwam mewo mo pre, wute sipsip yeng muany kinte mari, “Be Betlehem po, yumbo ren Yumbuisimbe nundug kin ren po buqod.”

16Muq ni brequnemo Betlehem di JosepMariateri te ris muqond, di wo kau mir rind kin sunyipe te ruwi naghe pu nase muqoind. 17 Ni wo temuqoind pre, muq ni angelo wo nen ningg simbenindim kin te simbe mand mand mo. 18 Di wutebuagi wand ven simbe mand kin te rutungu di niquannganye puye rind. 19PudiMaria ni yumbo tenei pewuwo ris. Dimuqni te kin quan nganye neiwumbiny wumbiny wus. 20Muqwute sipsip yeng

muany kin te mune mo, di yumbo yumbo buagiangelo simbe nindim kin pugrine muqond kin teningg Yumbui nyamb mindivi viyo viyo mo.

Jisas God ningg baj pe riri ruso21 Nginy 7-pela pu mo pre nginy 8 te ningg ni

ghimbi dugu chongopendmuang kin tendepuayini Jisas nyambmirang. Nyamb ven asine ni kumonde umbo pe nase segine angelo ni nyamb venneng pre.

22 Muq Maria ni si uny pu wus kin nginy teomone, bu ni ghimbi sabi munduw ningg. Pugribu ni Moses ningg lo puq wund kin pugrinepuq ren. Ni te kin puq ren ningg bu wo te ririJerusalem ruso Yumbui nde ri nondo ningg. 23Niyumbo ren kin puq ren kin Yumbui ningg lo puqwundkin pugrine puq ren. Yumbui ningg lowuri,“Wute irewo sonyiwundmuqquayiwowuri, tediYumbui nde wi nondo.” [Kis 13:2,12,15]24 Di mir wase rinde Yumbui reng ningg, teYumbui ningg lo puq wund kin pugrine ei puqren. Yumbui ningg lo wuri, “Wapi mabri temi owapi mabisvir tevi wase rinde God reng.” [Wkp12:8]

25 Jerusalem pe wuti iri nas, ni nyamb Simeon.Ni wuti yuwon ye. God nde rar pe ni yumbo urtuquine puq nen ye. Ni wuti Israel nate mowiningg nandi kin te ghimbi nuang pu nas. Di QuquYuwon Ye ni nde nas, 26 di Ququ Yuwon Ye nisimbe nindig nari ni prine nati segi, ni nasneotiwo Kraist ni ningg wute ghav nindim ninggYumbui naip no kin te nuqoind. 27 Ququ YuwonYe ni nitanyi God ningg baj kin imb pe nar no.Di Jisas opu kiyi kumo riri God ningg baj pe rirruso ei lo wuri kin pugrine puq ren ningg. 28MuqSimeon Jisas neti nowi si pe nowi naghe di Godnyamb nindivi viyo nari,29 “Yumbui nu king ningg kuas. Nu kuari kin te

muq nganyene puq kuen. Muq nu ghari dinge nu non yembe ye wuti ko. 30Nu wutinu tiqi gudog nandi beghi nitamu powikin te nge ning gri rar pe guqod pre, 31 diwute buagi nde rar pe nu yumbo ren puqkuen; 32di ni wute Juda segi kin nei yuwonye neny di ni nei rimb kin tuqui, di nu nonwute Israel nu gudiri riwo yumbui nyambkueny.”

33 Di wo te kin kiyi kumo Simeon wand nandkin te ningg quan nganye puye rind. 34 MuqSimeon God pengu nindig ei God ni yuwon nuanyningg. Di Maria, Jisas kumo simbe nunduw nari,

Page 77: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 2:35 74 Luk 3:7“Wo nen ningg ei otiwo wute Israel kin nganyebuagi ir righe, di nganye buagi mune res riwo. Teningg bu God wo nen si numbog di tiqi nundognandi. Otiwo di wute ninge ni wand brequ rindig,35 tende puayi di ni nei brequ te raqe ruso di wuteaye ruqond. Otiwo di nu non quayimune ni ninggyivany ghare kin te mame bidi dobui nu dugogumingine cheiq no opu gri bre no kin pugri.”

36 Tende puayi nyumbueg gang ire mune wus,ni nyamb Ana. Ni propet ire. Ni Panuel ningg wo,di ni wute tit Aser kin. Asi ni ngam wuso, ngaimteri ris ber 7-pela pu pre, 37 muq ni ngaim natidi mune nyarimo wus. Muq ni ber 84-pela wuwopre. Ni God ningg baj si wuraq ye tuqui segi, nipripri bur di bogisumb God ningg baj pe wuso,mir uny yequ Yumbui pengu wundig, di Godyumbui nyambwurang. 38Muqbrequne niwundiwo kiyi kumo ane yeru kin pe tende yequ, Godchumbuai wundig, di wute buagi God Jerusalemnate ruwi puq nand kin te ningg ghimbi ruwo puris kin te, wo nen ningg simbe wundiny.

39 Josep Maria teri Yumbui ningg lo puq wundkin pugrine yumbo yumbo buagi puq ren pre,muq ni teri nikin tiqe Nasaret Galili opu muneruso. 40 Di wo te yumbui no, gre nand, di neiyuwon ye ni nde bre, di God nikin nei pene niyuwon nuang.

Jisas God ningg baj pe nas41 Ber manyi ni pripri God ni asi Israel mingg

wo rar nuqond mas kin ngeri te nei mimbiny dimir mawo. Di Jisas ni kiyi kumo teri ber manyimir te kin pe Jerusalem ruso. 42 Jisas ni ber 12-pela nawo pre, di ni pripri mir te kin pe ruso kinpugrine muq mune ruso. 43 Otiwo mir te pre,Jisas tene nas di ni kiyi kumo mune tiqe ruso,pudi ni nei rimb segi, 44 ni riri Jisas ni anene buruso. Ni nyinge rire ruso ruso nginy iri no pre,muq ni wute buagi ni kimand di yavi ire buaginde mingi te meri riting, pudi ruqoind segi. 45Nimeri riting ruqoind segi, di munene Jerusalemruso meri riting. 46 Nginy temi ire pu mo premuq ni God ningg baj kin imb pe nas ruqoind.Ni wute Moses ningg lo bei mand kin te ane Godningg baj pe te mas ni mingg wand nutungu di nioyi pengu nindim. 47Wute buagi mutungu ni oyipengu mand kin te ni quan nganye nei nimbinydi tuquine nganye simbe nand, pugri bu ni neikumo mamb. 48Ni kiyi kumo teri te nas ruqoinddi ni puyene nganye rind. Di ni kumo wuri, “Wo,pughe kin ningg nu beghi puq guegu? Nge nu

nuyi temu nu ningg nei kumo bab, bu meri buidnganye putuw.”

49 Di ni oyi nari, “Pughe ningg nungoqi ngemeri wutigh? Nge ngening wuyi ningg baj pe eikas ye, nungoqi te kin nei wamb segi bri?” 50 Nioyi pugri simbe nindiny, pudi ni nei rimb segi nipughe ningg puq nand.

51 Muq ni kiyi kumo wand nutungu di anenemune Nasaret righe ruso, di otiwo mune kiyikumo ningg wand nutungu nutungu ne. Di kumoyumbo buagi ren nei pe wuwo ris. 52 Muq Jisasyumbui no di nei yuwon ye mune ni nde yumbuiyevu, di ni God di wute nde rar pe yuwon nganyenand.

3Jon wute wuye nap kin ni wand bir nawoMatyu 3:1-12; Mak 1:1-8; Jon 1:19-28

1 Sisar Taiberius ni Rompe gavman kin yumbuiningg nas ye ber 15 te ningg Pontius Pailat niJudia opu kin yumbui ningg nas, Herot Galili opunas, ni kiqam Pilip Iturea di Trakonitis opu nas,di Lisanias Abilene opu yumbui ningg nas. 2 Ditende puayine Anas Kaiapas temi prist minggyumbui ningg mas. Wute buagi men yumbuiningg mas kin tende puayi Jon Sekaraia ninggwo qi nyumo di wuye segi ye pe tende yenu diGod ningg wand ni nde vindi. 3 Di ni sunyi buagiJordan opu rise kin tende nar ir wand bir nawo.Ni wand bir nawo kin te wute simbe nindiny ei ninei rire ritinde di ni wuye nap ei God ni yumbour brequ rind kin wand te puaq nindiny. 4Ni puqnen kin te wand propet Aisaia ni ningg wand riseye buk pe ur nand pu rise kin pugrine puq nen.Wand taq ren:“Wuti iri mong nyumo di wuye segi ye pe tende

yenu di ngam nare nari, ‘Yumbui ngimwuang, di ngim sabi wundig pu wuse eini nyinge nare. 5 Otiwo di ghawo buagite righe di rand buagi bir mas bednemase. Asi mong tende brequ rise di ngimwuso tuqui segi kin te mune yuwon rind,tuquine rise, di ngim tende gi wuti. 6 Diwute buagi God wuti beghi nitamu powiningg tiqi nundog nandi kin te ruqoind’.”[Ais 40:3-5]

7 Jon wute buagi ninde rindi ei wuye nap ninggrindi kin te simbe nindiny nari, “Nungoqi ghatisindiyu wo! God wute mai neny puq nand kinmai te tumo rise. Tughe nungoqi simbe nunduwbu God ni mai neuq kin te qibe wurany ningg?

Page 78: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 3:8 75 Luk 3:37

8Nei ware witinde di yumbo ur oghi yene wand.Di nungoqi nonne nungoqi ningg wari, ‘BeghiAbraham ningg kuqo, pugri bu God beghi mainengu segi ye.’ Nge nungoqi simbe guduq, Godsegine wet men mas kin men oyi nare nitindedi Abraham ningg kuqo ningg mas. 9 God ninggmame puate asine nyumo puate pe tende wuse,nyumo buagi yi oghi kin riyi segi kin te enare diwase ni riwo namb.”

10Muqwute buagi te yeru kin Jon pengu rindigriri, “Muqdi beghi pughe ei pen ye?”

11 Di Jon oyi simbe nindiny nari, “Wuti iri siottemimase tedi wuti tughe siot segi kin te iri yeng,di wuti mir quan rise kin te pugrine puq yen.”

12 Wute takis materi kin mune pugrine mandiei Jon wuye nap ningg. Di ni Jon pengu mindigmari, “Tisa, beghi pughe ei pen?”

13 Di Jon oyi ni simbe nindim nari, “Nungoqiwo wute nde takis wateri kin te simbe munduqye tuquine ei wateri. Nungoqi non nei pe muneso rundo wateri wayequ.”

14 Di ami ninge ni mune pugrine Jon pengumindig mari, “Di beghi? Beghi pughe ei pen ye?”

Di Jon ni oyi nindim nari, “Wute wandoqiwundim segi wat mase taq wamb di wet bidi segiwutamri wayequ. Nungoqi fotnait pughe gri pumeuq kin te tuqui.”

15 Wute buagi ni wuti God nikin wute ghavnindiny ningg naip no kin te ghimbi ruang pu risye. Wuti te Kraist puq rindig kin. Pugri bu ni Jonruqoind di nei kumo rimb. Ni riri Kraist tene briJon. 16 Di Jon nari, “Nge nungoqi wuye pe wuyekupuqu. Pudi wuti aye iri nge nde dobu nawi kinningg gre te nge gre ane tuqui segi, ni gre quannganye. Nge wuti yuwon nganye segi, pugri bunge ni su taq nimbiq kin sare te bure gad kin tuquisegi. Ngewuye pewuye kupuqu, pudi wuti nen dinungoqi QuquYuwonYe diwase pewuye nupuquye. 17Ni nandi di sawol niraqne nandi di wit dangnand kin sunyi raqe nand. Wit oghi kin nikin mirbaj pe nawo ris, di raqe dubu ane wase awu kusotuqui segi ye pe nande namb.” 18 Di Jon wandyuwon ye Jisas beghi nitamu powi ye te kin wandaye nganye buagi simbe nindim.

19 Pudi Jon wute buagi nde rar pene HerotGalili opu kin yumbui te ni yumbo ur brequ buagiyembe nindiny kin te ningg abo nindig, di nikiqam ngam Herodias nitaqi kin wand te simbenindig, 20 di Herot Jon taq naimb. Ni puq nen kinte nimunene yumbour brequnand. Asi ni yumbo

ur brequ nganye buagi nand dimuqmune yumbour brequ nand.

Jon ni Jisas wuye naipMatyu 3:13-17; Mak 1:9-11

21 Jon wute buagi wuye nap kin tende puayi niJisas anene wuye naip. Ni Jisas wuye naip pre,Jisas God pengu nindig nindig yenu di nginy tu biviso, 22 di Ququ Yuwon Ye ni nde nati ni. QuquYuwon Ye ni nde nandi kin te wapi mabri gibnamb. Di wuti iri nginy tu wam pu nari, “Nu ngewo. Nge nu quan nganye yawo kiraw righe, di nuningg quan nganye chumbuai gad.”

Jisas ningg kuqoMatyu 1:1-17

23 Jisas ni ber 30-pela pu ruso premuqni yembepuate ni righe. Wute buagi ni nei mamb kin mariJisas ni Josep ningg wo. Di Josep ni Heli ninggwo, 24 Heli Matat ningg wo, Matat Livai ninggwo, Livai Melki ningg wo, Melki Janai ningg wo,Janai Josep ningg wo, 25 Josep Matatias ningg wo,Matatias Amos ningg wo, Amos Nahum ninggwo, Nahum Esli ningg wo, Esli Nagai ningg wo,26 Nagai Mat ningg wo, Mat Matatias ningg wo,Matatias Semenninggwo, Semen Josek ninggwo,Josek Joda ningg wo, 27 Joda Joanan ningg wo,Joanan Resa ningg wo, Resa Serubabel ningg wo,Serubabel Sealtiel ningg wo, Sealtiel Neri ninggwo, 28 Neri Melki ningg wo, Melki Adi ningg wo,Adi Kosam ningg wo, Kosam Elmadam ningg wo,Elmadam Er ningg wo, 29Er Josua ningg wo, JosuaElieser ningg wo, Elieser Jorim ningg wo, JorimMatat ningg wo, Matat Livai ningg wo, 30 LivaiSimeon ningg wo, Simeon Juda ningg wo, JudaJosep ningg wo, Josep Jonam ningg wo, JonamEliakim ningg wo, 31 Eliakim Melea ningg wo,Melea Mena ningg wo, Mena Matata ningg wo,Matata Natan ningg wo, Natan Devit ningg wo,32 Devit Jesi ningg wo, Jesi Obet ningg wo, ObetBoas ningg wo, Boas Salmon ningg wo, SalmonNason ningg wo, 33 Nason Aminadap ningg wo,Aminadap Ram ningg wo, Ram Hesron ningg wo,Hesron Peres ningg wo, Peres Juda ningg wo,34 Juda Jekop ningg wo, Jekop Aisak ningg wo,Aisak Abraham ningg wo, Abraham Tera ninggwo, Tera Nahor ningg wo, 35 Nahor Serug ninggwo, Serug Reu ningg wo, Reu Peleg ningg wo,Peleg Eber ningg wo, Eber Sela ningg wo, 36 SelaKainan ningg wo, Kainan Arpaksat ningg wo,Arpaksat Siem ninggwo, SiemNoa ninggwo, NoaLamek ningg wo, 37 Lamek Metusela ningg wo,Metusela Enok ningg wo, Enok Jared ningg wo,

Page 79: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 3:38 76 Luk 4:25JaredMahalalel ninggwo,Mahalalel Kenan ninggwo, 38 Kenan Enos ningg wo, Enos Set ningg wo,Set Adam ningg wo, di Adam God ningg wo.

4Satan ni Jisas wandoqi nindigMatyu 4:1-11; Mak 1:12-13

1 Jon Jisas wuye naip pre di Ququ Yuwon Ye ninde bre di ni Jordan si neri nandi, di Ququ YuwonYe ni nitanyi mong nyumo di wuye segi ye petende no. 2 Ni tende yenu di Satan ni nde nandidi niwandoqi nindig. Satannginy 40-pela pu Jisaswandoqi nindig. Nginy 40-pela pu te ningg nimirnand segine yenu, di ni quan nganye mir gureg.3Muq Satan ni ningg nari, “Nu nganyene nganyeGod ningg wo, tedi nu wet nen simbe ndig ei nitindi no bret nase.”

4 Di Jisas oyi nari, “God ningg buk wuri, ‘Wutiiri ni bret ninggne nas tuqui segi’.” [Lo 8:3]

5 Di Satan ni nitanyi rand yumbui iri ninggnewo no, rand bage pe yenu di brequne mong dikantri buagi di qi pe kin yumbo yumbo buagi tebei nindig. 6-7Di simbenindig nari, “Yumbobuagiren nge megh pre. Muq nge ning nei pe wutitughe geg yawo kuregh di geg. Pugri bu nu ngeyumbui nyamb ragh, tedi yumbo yumbo buagiren nge nu kew. Di wute buagi ningg gre di nikinyumbo yuwon ye buagi te buagi ane nu kew di nute.”

8 Di Jisas oyi nari, “God ningg buk wuri, ‘NuYumbui nunon God ei yumbui nyamb rang di niningg yembene ei ghand’.” [Lo 6:13]

9 Muq Satan Jisas nitanyi Jerusalem mune nodi nitanyi God ningg baj pe newo no baj gug wamnganye yenu di simbe nindig nari, “Nu nganyenenganye God ningg wo, tedi nu wam ren pu prareyaghe. 10 God ningg buk wuri, ‘God nikin angeloningg nari mandi nu yeng muaw yuwon. 11 Di niei nu mait ghase ghasene yaghe yo, ei nu wet penyinge dang ghand tuqui segi’.” [Sng 91:11-12]

12 Di Jisas oyi nari, “God ningg buk wuri, ‘NuYumbui nu non God ni gre tuqui ghap wayequ’.”[Lo 6:16]

13 Satan Jisas pugri wandoqi nindig nindig pre,si neri di no. Otiwo ei mune nandi di wandoqinindig.

Jisas Galili no yembe puate ni righeMatyu 4:12-17; Mak 1:14-15

14 Jisas Ququ Yuwon Ye ningg gre pe muneneGalili no. Di Jisas ningg wand tiqe buagi Galili

opu yeru kin tende vir ir. 15 Ni no ni mingg Godyumbui nyambmirang kin baj manyi tende wandbei neny di wute buagi te opu kin ni ningg nyambrindivi viyo.

Wute Nasaret kin Jisas dob rengMatyu 13:53-58; Mak 6:1-6

16 Jisas Nasaret nas yumbui no. Muq ni muneNasaret no Sabat kin nginy tende di ni Godyumbui nyamb mirang kin baj pe no. Te nikinyumbourpugri ye Sabat kinnginy tendedi ni Godyumbui nyamb mirang kin baj pe no ye, pugri bumuq ni pripri puq nen kin pugrine puq nen. DiGod yumbui nyambmirang kin baj pe ni nes newoei buk nundoq ningg. 17Muq buk propet Aisaia niur nindiq kin te meng. Ni buk te bure nindiq, dinuqond wand ren rise kin tuquine bure nindiq:18 “Yumbui nge si numbogh bu gadi wute yumbo

segi kin wand yuwon ye simbe gidinyningg. Pugri bu Yumbui ningg Ququ ngende yenu. Ni nge tiqi nundogh gadi eiwute taq pu yeru kin te simbe gidiny nitaq kin te muq prene. Di wute rar brequkin te simbe gidiny muq ni mune rar rittuqui. Di wute mai rire rire ris kin tesimbe gidiny, muq ni mune yuwon pu risye. 19Ni nge tiqi nundogh gadi ei Yumbuini yawo nitony kin bei nand ye ngeri teningg simbe gad ningg.” [Ais 61:1-2]

20 Muq buk te mune muet nimbiq, wuti Godyumbui nyamb mirang kin baj pe yembe nand yeni nde neq wundo di no nas. Di wute buagi Godyumbui nyambmirang kin baj pemas kin ni rar ninde gre gud pu kuse, 21 di ni wand puate ni righepugri simbe nindim nari, “Wand ven muq tenebuk wen ningg wutungu kin ven, muq nganyenewand te kin pugrine puq ren pre.”

22 Wute buagi ni wand nand kin te rutunguquan nganye yuwon di ni chumbuai rindig. Niyuwonne nganyewand nand pugri buwute buagighabe rind di riri, “Ni Josep ningg wo, pughe griate ni pugri wand nand?”

23Di Jisas ni pugri simbe nindiny, “Nge nei gab,nungoqi nge pugri puq wundigh ye: ‘Nu wutiwute sabi gudiny ye, muq be nu non nde munepuq yen. Nu Kaperneam pe puq kuen kin te beghiputungu. Muq be nu Kaperneam pe puq kuen kinpugrine nu non tiqe pe ven nde mune puq yen.’

24 “Nge nungoqi nganyene nganye simbeguduq, propet buagi nikin tiqe kin wute buagiyambu rirem. 25 Nge nungoqi simbe guduq,

Page 80: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 4:26 77 Luk 5:5

asi Elaija nas kin tende puayi wuye wundi segi,nginyne yenu yenu ber teri ire pu di ire cham.Pugri bu tiqe buagi tende opu yeru kin mir segi.Di tende puayi Israel pe nyumbueg nganye buagingaim mati pre nyarimo ris kin te ris. 26 PudiGod Elaija tiqi nundog nyumbueg Juda kin tendeno segi. Ni tiqi nundog nyarimo nyumbueg ireSarepat kin tende oyi no. Sarepat te Saidon opuyequ ye. 27 Di Elisa propet iri ni nas kin tendepuayi Israel wute num leprosi rire kin nganyebuagi ris. Pudi ni Juda kinwuti iri sabi nindig segi.Ni Naman irine sabi nindig. Naman te Siria opukin.”

28 Wute buagi God yumbui nyamb mirang kinbaj pe ris kin ni pugri puq nand kin te rutungudi quan nganye umbo ker ruwo. 29 Di ni mesmewo bub meri dabo mar mo, di mitanyi randcheqpemo. Rand teningg tiqe te yequye. Ni Jisasmitanyi mo rand cheq pe tende yemu ei memerinaghe noningg. 30Pudi ni tindi nandi, wute buaginde mingine nyinge nare no opu no nar, di no.

Jisas ni wuti iri ququ brequ puaq nindigMak 1:21-28

31Muq Jisas Kaperneam tiqe ire Galili opu yequkin tende naghe no, di Sabat kin nginy tende niwute wand bei neny. 32Ni wand bei neny kin te nigre anewand nand pugri buwute buagi nei kumorimb.

33 God yumbui nyamb mirang kin baj pe tendewuti iri ququ brequ ane kin tende nas. Muq ququbrequ wuti tende quan kumone ngam nare nari,34 “Jisas Nasaret kin, nu guadi beghi pughe gueguningg? Nge nu nei gubuw, nu God ningg wutiyuwonye. Nubeghi brequgudugninggbri guadi?Beghi si ramu pas.”

35 Muq Jisas ququ brequ te simbe nindig nari,“Nu wand segi ghas wuti te si gheri gheyi yi yo.”Muq ququ brequ wute buagi nde rar pene wuti temeneri no naghe, di neyi ni, no. Niwuti temenerino naghe, pudi ghimbi dang nand yuqo nati segi.

36 Di wute buagi puyene rind di riri, “Ni wandgre ye nganye ququ brequ te neng. Wuti nen grequan nganye rise. Di gre tende pe ni ququ simbenindim di ni meyi mi mo.” 37Di Jisas ningg wandvir ir tiqe buagi tende opu yeru kin ni rutungu.

Jisas wute nganye buagi sabi nindinyMatyu 8:14-17; Mak 1:29-34

38 Muq Jisas God yumbui nyamb mirang kinbaj te si niraq, di Saimon nde baj pe no. Tende

puayi Saimon kine num yumbui kurew, ghimbiquan nganye sungue rupuw, di buid segi puwuse.Pugri bu ni Jisas ningg mari ei ni num te puaqnunduw ningg. 39 Pugri bu Jisas ni nde tumonondo, num te simbe nindiny di ni si riraq. Muqni num oghi di brequne wes wiyo, mir wem me.

40 Yuram nginy naghe no pu nase kin tendepuayi ni wute num isis rire kin Jisas nde maremandi. Ni mandi di Jisas ni wute manyine kin kinsi neny riwo, di ni num te oghi. 41 Di ququ brequanene wute nde pu meyi mandi di mari, “NuGod ningg wo.” Pudi ququ brequ ni nei mambni Kraist, wuti God tiqi nundog nandi wute nateruwi ye, pugri bu ni ker nuam di segi puq nindimdi ni wand mand segi.

42 Yambgriq bur cham ane ni mong wute segiye pe tende no nas, di wute buagi ni meri miting.Ni meri miting maru maru, ni nas muqoind, dipuamb muang ningg ane mas ei ni si nare di nosegi ningg mari. 43 Pudi ni simbe nindim nari,“Nge ko ei yumbo yumbo buagi God nde si namburise kin wand yuwon ye te tiqe aye pe mune birkawo ye. Puate te ningg bu ni nge tiqi nundoghgadi.” 44 Di ni Judia opu no, God yumbui nyambmirang kin baj manyi tende opu rise kin tendenar ir wand bir nawo.*

5Jisas wute temi aye temi pu nikin wute ningg

natemiMatyu 4:18-22; Mak 1:16-20; Jon 1:35-42

1 Nginy iri ningg Jisas Genesaret wuye ngamoqunambe yenu, God ningg wand simbe nand, diwute buagi rindi, ni imb rip rundo rindi pu yeru,ni God ningg wand simbe nand ye te rutungurutungu yeru, 2 di Jisas rar neq wuso at teri jijipe te yeru nuqond. At te wute umo ningg yawimi maghe kin ni te. Ni at te mawo yeru, di moyawi wuye map map yemu. 3 Di Jisas no, at ireningg newo no. At ni newo kin te Saimon ningg.Muq ni Saimon ningg nari di ni at te musoq kringnipiq wuye pe wughe wuso. Muq ni at pe tendenas God ningg wand simbe nand, di wute jiji peyeru rutungu.

4 Ni wute buagi wand simbe nindiny pre, diSaimon ningg nari, “At raq wuye kughe kuso kinpe tende par po, di yawiwimaghe ei umowateri.”

5 Di Saimon oyi Jisas ningg nari, “Yumbui,beghi bur mingi buid pap pap pudi umo ninge

* 4:44: Grik wand pe di buk ninge yabe nganye ur mand kin tende pe ni mari, ni Galili opu no.

Page 81: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 5:6 78 Luk 5:26

pateri segi. Pudi muq nu kuari pu pugri bu ngeat kring kipiq wuye mingi tende par po, di yawiki maghe ye.”

6 Muq ni Jisas nari kin pugrine puq men: Atmiraq wuye mingi mar mo, yawi mi maghe diumo nganye buagi nganye righe, di yawi bir maswand mand. 7Umo quan nganye di mate ruwi yetuqui segi, bu ni yembe ire at aye pe kin te ngammiram mandi ni ghav mindim. Ni mandi yembeire ghav mindim umo te mate ruwi di at teri anebremand. Umoquannganye bu atmai riwo righeruso di wuye at pe kuyo kughe.

8 Saimon Pita ni te nuqond di ni Jisas ndemuange tingine sungomyu nisir nase di nari,“Yumbui, nu nge nde ghandi wayequ, nu yo.Nge wuti yumbo ur brequ quan nganye gad ye.”9 Te pugri Saimon di wute buagi ni ane at ire pemo kin te umo quan nganye pugri muqond, diquan nganye puye mand. 10 Di Saimon kimand,Jon Jems temi mune mandi muqond di ni munepugrine puye mand. Jon Jems temi ni Sebediningg wo.

Muq Jisas Saimon simbe nindig nari, “Nuwuneghambwayequ. Asi nu umo kuateri, pudi muq puruso otiwo nu wute oyi ghateri ye.” 11Pugri bu niat qo mamb riwo ruso jiji pe yeru, yumbo yumbobuagi si mare rise, di Jisas nde dobu maru.

Jisas wuti iri leprosi niraq kin sabi nindigMatyu 8:1-4; Mak 1:40-45

12 Jisas tiqe ire ningg yenu wuti iri num brequleprosi niraq kin nandi. Ni nandi nandi Jisasnuqoind di yimb naghe, naghe no qi pe dung dinari, “Yumbui, nu nge ghav gudigh yawo kurew,tedi nge ghav ndigh di nge ghimbimune oghi riseye tuqui.”

13 Di Jisas si neq wundo nait nase nari, “Nge nusabi guduw ye. Nu muqdi oghi ghas!” Di brequnenum leprosi te prene di mune oghi nas.

14 Jisas ni num te puaq nindig pre, di simbenindig nari, “Nu num te oghi pre pugri bu yoMoses nari kin pugrine puq yen. Nu yo nunonghimbi te prist nde bei ghand, di Moses ningg loni wute mai puaq mand ningg umo wase mandekin te ningg wuri kin pugrine puq yen. Nu puqyen ei prist ni te muqond di mari te nganyenenu num oghi pre. Pudi nu wute aye simbe ndinywayequ.”

15 Pudi Jisas ni puq nen kin wand te vir ir diyumbui nganye viso, pugri bu wute nganye buagini nde rindi ni ningg wand rutungu di ni num

puaq nindiny ningg. 16 Pudi Jisas priprine, mongwute segi ye pe tende no, ei nikin irine nas di Godane wand.

Jisas wuti iri quangi rind kin sabi nindigMatyu 9:1-8; Mak 2:1-12

17 Nginy iri ningg Jisas wute God ningg wandbei neny neny yenu. Di tende puayi prist tit ireParisi puq mindim kin te ninge di wute Mosesningg lo wute bei meny ye ni mune anene mas.Parisi di wuteMoses ningg lowute beimeny ye niJerusalem tiqe buagi Galili opu yeru kin, di Judiaopu yeru kin tende pu mandi. Muq God ningggre Jisas nde vise, di ni wute num puaq nindinytuqui. 18 Di quayi ninge wuti quangi rind kin tesunyi pe mowi naghe, meri mondo, di baj pe marmo ei Jisas nde rar ngimi mowi nase ningg mari.19 Ni meri mar mo ningg tuqui map, pudi baj pewute quan nganye bre ngim imb, di ni mar moye tuqui segi. Pugri bu ni wuti te meri baj wammewomo, di wamgri gawomamb, di sunyi anenete gri mi naghe no. Ni mi naghe no kin te wutebuagi nde mingine naghe no, di no Jisas nde rarngimine nganye nase. 20 Ni nei mamb Jisas wutite sabi nindig ye di Jisas ni nei te nundom pre, dini wuti te simbe nindig nari, “Mand, nu yumbo urbrequ guad kin wand te puaq pre.”

21 Parisi di wute Moses ningg lo wute bei menyye ni te mutungu di nikin nei pene pugri neimamb mamb mas, ni mari, “Wuti nen nari niwute wand puaq nindim ye. Ni pugri puq nandkin te ni God wand brequ nindig. Wuti iri yumbour brequ kin wand te puaq nand tuqui segi, pudiGod irine ni puq nen tuqui.”

22 Jisas ni nei te nundom pre pugri bu ni pengunindim nari, “Pughe kin ningg nungoqi pugri neiwamb? 23Wand pughe ye puq gad tedi wute ririte nganyene: Nge kari, ‘Nu yumbo ur brequ guadkin wand te puaq pre,’ o nge kari, ‘Nu yes yewonyinge ghare yo’ puq gad di ni nyinge nare kinwuqond di nei wamb kin tuqui? 24 Pudi puq kenei nungoqi nei wamb te pugri wuti God nde punandi wuti nganye nas ye ni qi pe ven nde yumbour brequ kin wand puaq nand ye gre rise.” Muqwuti nyinge nare tuqui segi ye te ningg nari, “Ngekari nu yes yewo, nunon sunyi ghateri, ghare bajpe yo.” 25Muq brequne ni nde rar ngimine wutinyinge brequ kin te nes newo nikin nase di merimandi kin sunyi te muet namb, nare God nyambnindivi viyo viyo nambu no. 26 Wute buagi teruqond di quan nganye puye rind, di God nyamb

Page 82: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 5:27 79 Luk 6:8rindivi viyo. Ni ruqond quan nganye puye rinddi riri, “Beghi yumbo asi buqod segi kin te muqbuqod.”

Jisas ni Matyu ngam nirangMatyu 9:9-13; Mak 2:13-17

27 Tende dobu Jisas nar no, di wuti iri takisnateri kin nikin takis nateri kin baj pe tendenas nuqoind. Wuti te ni nyamb Livai. Ni wutite nuqoind di simbe nindig nari, “Nu nge ndeghawi.” 28Di Livai nikin yembe kin yumbo yumbobuagi si nare rise, di nes newo, Jisas nde dobunaru.

29Muq Livai Jisas ningg mir yumbui ire yembenunduw. Mir te nikin nde baj pene nuaq. Ni mirte nuaq kin tende takis materi kin aye nganyebuagi mandi di wute aye anene rindi, Livai ndebaj pene rikur, di ni ane mir rind. 30Mir pe tendeParisi di wute Moses ningg lo wute bei meny yeni mandi di Jisas wute te ane mir rind kin temuqond di te kin ningg ni Jisas ningg wute teane ker mawo. (Wute lo wute bei meny ye teni mune Parisi ne.) Ni Jisas ningg wute te kermuam di mari, “Pughe kin ningg nungoqi wutetakis materi kin di wute yumbo ur brequ rind kinane mir wand di wuye we?”

31 Di Jisas ni oyi nindim nari, “Wuti num guregsegi kin ni dokta nde no tuqui segi, wuti numgureg kinne ei dokta nde no. 32 Te kin pugrinenge wute yumbo ur tuquine puq ren yene kateriningg gadi segi, pudi wute yumbo ur brequ rindrind ris ye ni ningg bu gadi. Nge ni simbe gidinyei ni nei rire ritinde ningg.”

Ni mir uny yemu kin te ningg Jisas pengu mindigMatyu 9:14-17; Mak 2:18-22

33 Di ni Jisas simbe mindig mari, “Jon ninggwute ni pripri mir uny yemu di Yumbui pengumindig. Di Parisi mingg wute pugrine puq men.Pudi nu ningg wute ni pripri mir mand di wuyeme.”

34 Di Jisas nari, “Wuti iri ngam no ningg miryembe mindiny di kimand ngam niram mandiane mir mand. Di ni ane mir mand mand masnekin tende puayi ni kimand te mir uny yemu tuquisegi. 35 Pudi otiwo wute ninge mandi wuti ngamno kin mitanyi mo ye ngeri te rindi ye. Tendepuayi ei ni yivany mare di mir uny yemu.”

36 Di Jisas te kin ningg ni kopuqu wand vensimbe nindim, “Wuti iri siot wuri gawo namb,di siot urupui kin puch pend nowi, di gawo petende rang naimb tuqui segi. Ni puq nen tedi sioturupui te unje naip, segi pend nowi. Di puch te

siot wuri pe tende rang naimb, pudi urupui wurite ane tuqui segi. 37 Di wuti iri ni wain urupuimeme chongo yabe kin pe nowi naghe segi. Nipugri puq nen tedi wain urupui te yindingi dimeme chongo yabe kin te bir nuaq di memechongo te bir wus di wain dabo no. 38 Pugribu wain urupui te meme chongo urupui pene eimawo maghe. 39Wuti iri wain asi kin ne pre, tediurupui kin mune ne yambu nari. Tedi ni nari,‘Yabe kin te oghi’.”

6Jisas nari ni Sabat kin puateMatyu 12:1-8; Mak 2:23-28

1 Sabat kin nginy iri ningg Jisas nikin wute anewit wuny mingine nyinge mare mo. Ni nyingemaremomo di Jisas ningg wute wit yi ninge guremawo, materi, si pe sosi mand, chongo puaq dinganye te me. 2 Muq Parisi ninge te muqond dini pengu mindim, “Pughe ningg nungoqi Mosesningg lo te gure waq di Sabat kin nginy nen ninggyembe wand wit yi gure wawo?”

3Di Jisas oyi nari, “Devit nikin wute anemomomir kurem di pughe sin men kin te nungoqi bukpe wuqond segi bri? 4Beghi bon lo wuri bret Godmeng ningg mawo ris kin te God meng ye. Brette kin pristne ei me, wute aye me kin te lo segipuq wund. Pudi Devit nikin wute ane mo mo mirkurem di ni God ningg baj pe sunyi uny kin petende nar no di bret te nateri, nare nandi ne, dinikin wute ninge nem me. Nungoqi wand te kinbuk pewuqond o segi?” 5Di ni simbe nindimnari,“Wuti God nde pu nandi wuti nganye nas kin niSabat kin puate.”

Jisas ni wuti iri si kuti kin te sabi nindig oghiMatyu 12:9-14; Mak 3:1-6

6Sabat ayeninggni God yumbui nyambmirangkin baj pe nar no di God ningg wand wute beineny. Di wuti iri ni si kuti kin te ane God yumbuinyamb mirang kin baj pe tende nas. Wuti te nisi tuan brequ kuse. 7 Di Parisi wute Moses ningglo wute bei meny ye ane ni Jisas kotim maindningg ngim meri mand ye, pugri bu ni waghineJisas yeng muang pu yemu. Ni yeng muang eimuqond muq Sabat kin nginy te ningg ni wuti sikuti kin te sabi nindig oghi, tedi te ningg kotimmaind ningg. 8 Pudi Jisas ni nei te nundom pre.Di ni wuti si brequ kin te simbe nindig nari, “Nuyes yewo, ghandi, wute buagi nde rar pe yeru.”Pugri simbe nindig di nes nandi, wute buagi nderar ngimine yenu.

Page 83: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 6:9 80 Luk 6:30

9 Muq Jisas ni simbe nindim, “Nge nungoqipengu guduq, Sabat kin lo pughe puq wund?Wute ghav bidiny yuwon pu ris, o wute unje pap?Wute ghav bidiny ei ris o wute bab riti?”

10 Muq ni rar nat wute buagi nuqond nuqondnondo nandi pre diwuti te simbe nindig nari, “Nusi tuqu kuso.” Muq ni Jisas nari kin pugrine puqnen, ni si nituqu kuso, di brequne nganye ni simune oghi. 11 Pudi ni te muqond di Jisas quannganye umbo ker muang. Di oyi oyi pengu mandmari, “Muqdi beghi Jisas pughe sin ei beg ye?”

Jisas aposel 12-pela pu ir nawo di tiqi nundom moMatyu 10:1-4; Mak 3:13-19

12 Tende puayi nginy iri ningg Jisas char iyupe newo no Yumbui pengu nindig ningg. Ni teno di bur te ningg ni God pengu nindig nindigneruso pend ruso. 13 Yambgriq burane nikin wutenarimandi di wute 12-pela pu si numbomdiwutete aposel puq nindim. 14 Wute 12-pela pu te ninap mo kin taq men: Saimon (ni nyamb aye tePita puq nindig) ni kiqam Andru temi, Jems, Jon,Pilip, Bartolomyu, 15 Matyu, Tomas, Jems Alpiusningg wo, Saimon ni Selot ningg wute tit kin iri,*16 Judas Jems ningg wo, di Judas Iskariot otiwo niJisas veri nde si pe ni nondo kin te.

Jisas wand bir nawo di wute num ye sabi nindinyMatyu 4:23-25

17 Muq Jisas aposel te ane char iyu pe pu matimi bed pe yemu. Di bed pe tende nikin wutenganye buagi rindi, tende rikur pu yeru. Di wuteaye tiqe isis kin nganye buagi nganye rindi tenderikur pu yeru pre. Wute te tiqe buagi Judia opuyeru kin te pu rindi, Jerusalem pu rindi di tiqeyumbui gherim qunambe yeru kin Tair di Saidonpu rindi. 18Wute buagi te Jisas nde rindi ni ninggwand rutungu di num puaq nindiny ningg. Wuteninge ququ brequ ni nde yemu kin te ni ququbrequ te puaq nindiny. 19 Di gre Jisas nde pu viyivindi di wute nganye buagi num di ququ brequpuaq nindiny. Wute ni rit nase kin te ninggne dini num oghi di ququ brequ wumasemo. Pugri buwute nganye buagi ni rit nase ningg tuqui rip rip.

WuteGod yuwonnuany di brequnindiny kinwandMatyu 5:1-12

20 Muq Jisas rar neq wundo nikin wute tenuqond di nari, “Nungoqi wutaqu yumbo quansegi kin nungoqi chumbuai wand, te pugri tumodi nungoqi God nde si nambu was. 21 Nungoqi

wutaqu muq mir tuqui segi di mir ane was kin tenungoqi chumbuai wand, te pugri God nungoqituqui nupuqu ye. Nungoqi wutaqu muq yivanyane was kin te nungoqi chumbuai wand, te pugrinungoqi oyi chumbuai ane was ye. 22 Nungoqiwutaqu nge, wuti God nde pu gadi wuti nganyekas kin, nge nei wumbigh di nge ningg nyambbir wawo ye te ningg wute buagi nungoqi yambumireuq di ni nde tumo wondo mundoqu yambumari, di nyamb brequ munduq. Nginy te ninggnungoqi pugri puq meuq kin tende nungoqichumbuai wand, nungoqi yuwon pu was. 23Wutenungoqi pugri puq meuq kin nginy tende nun-goqi nyinge wawo di quan nganye chumbuaiwand. Te pugri God oyi nungoqi oyi nunduq kinyumbo yumbui nganye nginy tu wam nuauq rise.Muq ni nungoqi puq meuq kin te asi ni kuqomune propet pugrine puq mem ye.

24 “Pudi nungoqiwutaqumuq yumbo quan risekin nungoqi muq qi pe yuwon pu was di quannganye chumbuai wand pre. Otiwo di God nun-goqi mai neuq. 25Nungoqi wutaqu mir tuqui kinte, otiwo di God nungoqi mai neuq di nungoqi oyimir tuqui segi di mir anewas. Nungoqi chumbuaiane was di wur wur was kin te otiwo di God oyinungoqi mai neuq di nungoqi quanji wand diyivany ane was. 26 Nungoqi wutaqu muq wutebuagi aye chumbuai munduq di nungoqi nyambmindivi viyo kin te, otiwo di God oyi nungoqimai neuq. Wute nungoqi chumbuai munduq diyuwon muauq kin te asi ni kuqo propet wandoqikin pugrine nganye yuwon muam ye.”

Nungoqi non veri sabi wundimMatyu 5:38-48

27 Muq Jisas mune nari, “Nungoqi muq ngeninggwandwutunguwutungu yequ kinwen, ngenungoqi simbe guduq: Nungoqi non veri yawowurany righe, di wute nungoqi yambu mireuqkin te nungoqi oyi ni yuwon wam, 28 di wutenungoqi awo mumbuq kin te nungoqi oyi Godpengu wundig ei ni yuwon nuam, wute nungoqiwand brequ munduq kin te nungoqi oyi Godpengu wundig ei ni oyi yuwon nuam. 29 Wutiiri nu kowisambe opu dang nunduw, te piyi rarqoind opu gri mune dangne nunduw. Wuti irinu chongo ire nitaw wi, te piyi rar qoind aye temune nitaw wi. 30 Wute nungoqi yumbo ninggsangmupuq te nungoqiwem, yawonduqwayequ.Di wute nungoqi yumbo ninge mitaquri kin te

* 6:15: Wute tit Selot kin ni Rom mingg gavman nde si nambu mas yambu mari.

Page 84: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 6:31 81 Luk 6:48nungoqi mune wateri ningg wari wayequ, te piyini maremo. 31Yumbo ur buagi wute aye nungoqinde puq ren ningg wari kin pugrine ei nungoqimune ninde puq weny.

32 “Nungoqi wute nungoqi yawo rirauq righekin tene yawo wurany righe kin te eti wari God tekin ningg nungoqi chumbuai nunduq ningg puqwand. Wute yumbo ur brequ rind kin pugrinewute ni yawo rirany righe kin tene ni oyi yaworirany righe ye. 33 Di nungoqi wute nungoqiyuwon muauq kin tene muq oyi sabi wundim kinte eti wari God te kin ningg nungoqi chumbuainunduq ye. Wute yumbo ur brequ kin ni te kinpugrine qa puq ren ye. 34Di nungoqi wute yumbowem di nei wamb wute te otiwo ni oyi nungoqiwem kin tuquine oyi mune meuq ye tuqui. Pugribu nungoqi wute tene ei yumbo wem. Nungoqipugri puq wen ye te eti wari God nungoqi te kinningg chumbuai nunduq. Wute yumbo ur brequrind kin ni pugrinewute aye yumbour brequ rindkin te yumbo reny pu ei otiwo ni oyi mune te kintuquine reny ye. 35Pudi nungoqi oyi nungoqi nonveri yawo wurany righe, sabi wundiny, yumboweny di ni oyi oyi runduq ye te ningg wari muqweny wayequ, segi ei weny. Nungoqi pugri puqwen, tedi God oyi nungoqi oyi nunduq kin tequan nganye. God ni wute brequ kin di wute nichumbuai rindig segi kin te anene yuwon nuanyye. Pugri bu nungoqi te kin pugrine puqwen, tediwute aye rundoqu di nei rimb nungoqi God wamnganye kin ni ninggwo. 36Beghi wuyi wute buagiyawo nitony kin pugrine ei nungoqi mune wuteaye yawo wutony.”

Wute yumbo ur brequ rind kin te ningg simbewundiny wayequ

Matyu 7:1-637 “Wute aye ni yumbo ur brequ te wundony

di brequ puq wundiny segi, tedi God oyi nungoqibrequ puq nunduq segine. Wute aye yumbour te wundony wupiny ruso segi, tedi God oyinungoqi yumbo ur brequ te rupuqu ruso segine.Wute nungoqi unje mupuq pudi nungoqi wandte puaq wundiny, tedi God oyi nungoqi wandpuaq nunduq.” 38 Jisas kopuqu wand ven nand,“Nungoqi wute aye yumbo weny, tedi God oyinungoqi wute aye yumboweny kin pugrine neuq.Ni oyi quan nganye ei nungoqi nde si wam nuauqdi nungoqi si bre di ninge buraq ri ye. Nungoqiwute aye yumbo pughe gri pu weny ye te kinpugrine ei God nungoqi oyi neuq ye.”

39 Di ni kopuqu wand aye ren mune simbenindiny: “Wuti iri rar brequ kin ni wuti aye rarbrequ kinne si niting rise di nitanyi no ye tuquisegi. Tedi ni temi ane ngamo pe ir maghe. 40 Skulwokuandi iri nikin tisa nde yumbui di nikin tisaoyi ni nde nambu nas segi. Tisa ni yumbui diskul wokuandi oyi tisa nde nambu. Pudi skulwokuandi ni skul omo nuaq, tedi nikin tisa anetuquine.

41 “Pughe kin ningg nu yumbo tinanji nimandnde rar pe yequ kin te muq gudoq, pudi nyumobidi yumbui nunon rar pe yequ kin te gudoq segi?42 Pughe gri ei nyumo bidi yumbui nu non rarpe yequ kin te nei gubuw segine, muq nu nonnimand ningg kuari, ‘Mand, nu yeru nge tinanjiwoju nu nde rar pe yequ kin te kitaw wi?’ Nuwuti nei tevi kin! Nyumo bidi nu non nde rarpe yequ kin te taqwi pre, ei nu oghine rar ghat,muqdi tinanji woju nimand nde rar pe yequ kinte taqwi.”

Nyumo ire yi oghi ye di nyumo ire yi brequ kinwand

Matyu 7:15-20; 12:33-3743 “Nyumo nyam kure kin pe nyumo yi brequ

kin riyi segi, di brequ kuse kin pe mune pugrinenyumo yi yuwon kin riyi segi. 44 Nyumo manyiwute nikin yi te mundony di nei mamb nyumo tenyam kure kin o brequ kuse kin. Wute sanyi yisare mundim pe riyi pu yeru map segi, di wain yisare tubrege pe riyi pu yeru map segi. 45 Te kinpugrine wuti oghi kin nei yuwon ye ni nde umbope rise kin te simbe nand, di wuti brequ kin neibrequ ye ni nde umbo pe rise kin te ei simbe nandye. Mim nikin nei pe wand vind segi, mim ni wutiningg nei umbo pe bre pu rise kin te bu simbevind.”

Wute nei yuwon kin di nei brequ kinMatyu 7:24-29

46 “Nungoqi nge kari kin yumbo ur te puqwen segi, tedi pughe kin ningg nge ningg wari,‘Yumbui, Yumbui?’ 47 Wuti nge nde nandi ngeningg wand nutungu di nge kari kin pugrine puqnen kin te, muqdi nge nungoqi simbe guduq nipughe gri ei nas ye. 48 Wuti te kin ni wuti iribaj yembe nindig ningg di qi ngamo nuaq nagheno wet yumbui iri raqe naind, muq simen wetwamtendenawomuqbaj yembenindig kin pugri.Otiwo wuye nime nandi kin tende puayi wuyenime baj te si numbony, pudi baj te viso vighe

Page 85: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 6:49 82 Luk 7:20di bir segi. Ni baj gre ye nganye yembe nindiny,pugri bu bir ye tuqui segi.

49 “Pudi wuti nge ningg wand nutungu pudinge kari kin pugri puq nen segi kin te, ni wutiiri ngamo nuaq naghe no simen nowi muq bajyembe nindig segi, ni wuti qi wamne baj yembenindig kin te ane tuqui. Otiwo wuye nime nasekin tende puayi wuye nime baj te si numbony dibaj te bi viso vighe di bir vis omone viso.”

7Jisas yembe ye wuti iri num puaq nindigMatyu 8:5-13

1 Jisas wute buagi wand ren simbe nindinynindiny pre di Kaperneam nar no. 2 Kaperneampe wuti iri num yumbui gureg di nati ningg tumopu nase. Wuti te Rom kin ami mingg yumbuini ningg yembe ye wuti iri. Ami kin yumbui niwuti nen quan nganye nei nimbig ye. 3 Rom kinami mingg yumbui ni nutungu Jisas Kaperneamnandi, di ni Juda ye quayi kiyi ninge tiqi nundomJisas nde mo. Ni mo Jisas simbe mindig ei nandini ningg yembe ye wuti te sabi nindig ningg.4 Wute te tiqi nundom mo kin te mo Jisas ndemo mar di Jisas simbe mindig di mitanyi ne moningg quan nganye buid map. Ni pugri simbemindig, “Nu seginewuti nennde baj pe yo di ghavndig. 5 Te pugri ni beghi Juda yuwon nuangu ye.Nikin wet bidi pene yumbo wong nand di beghiJuda God yumbui nyamb mirang kin baj yembemundug.” 6Muq Jisas ni ane mo.

Jisas amimingg yumbui nde baj pe tumonondonondone di ami mingg yumbui te kimand tiqinundommandi ei Jisas pugri simbemindig ningg,“Yumbui, nu nyinge ghare nge nde baj pe gheyiyi wayequ, te nu yembe yumbui guad. Nge wutioghi nganye segi, pugri bu nu ngende baj peghandi wayequ. 7Ngewuti oghi segi pugri bu ngenge ningnemune nu nde godo kin te oghi nganyesegine. Pugri bu wute te tiqi gudom mondo. Teningg bu nu ghandi segi, pudi nu wandne simbeghand, di nge yembe ye wuti te num oghi. 8Ngenei gab nu wuti te sabi gudig tuqui. Te pugri ngemune wuti nyamb kin iri nde si nambune kas ye,di ami oyi nge nde si nambu mas. Pugri bu ngeami iri simbe gidig kari, ‘Nu yo,’ di ni no; ayesimbe gidig kari, ‘Ghandi,’ di ni nandi; nge yembeye wuti ningg kari, ‘Nu yembe te yembe ndiny,’ dini yembe nindiny.”

9 Jisas ni wand ren kin nutungu di ni quannganye puye nand, di tindi nondo wute buagi

ni nde dobu ruru kin te simbe nindiny, “Ngenungoqi simbe guduq, wuti iri God pugri nganyenei nimbig kin te nge guqoid segi. Israel pe munewuti nen kin iri guqoid segine.” 10Muq wute amimingg yumbui tiqi nundom mo kin te mune bajpemandi, di yembe ye wuti te mune num oghi punas muqoind.

Jisas ni wuti ambonye iri nati pre kin te nindinginewo

11 Tende dobu Jisas tiqe ire Nain puq munduwkin tende no. Ni no di nikin wute di wute buagiaye te ni nde dobu ruru kin te ni anene riso. 12Niriso tiqe ngimrawupe riso rir pune diwute tiqe tekinwuti ambonye iri nati kin temerimeyimandi.Wuti ambonye te wute ire ni ngaim nati pre kinnyarimo nyumbueg wus ye ni ningg wo. Ni woaye segi, quayi wo te irine nas ye muq nati. Pugribu ni wuti te meri mandi di wute nganye buagi nikumo ane ruwi. 13 Jisas nyumbueg te nundoq diquan nganye yawo nitow. Di simbe nunduw nari,“Quanji ghand wayequ.”

14 Muq ni wuti mowi naghe kin nyembe petumo nondo, si neq wundo nyembe nitiq wusedi wute nyembe miraq kin te mune nyinge maresegi, pugrine yemu. Di ni nari, “Ambonye, nge nusimbe guduw, nu yes yewo!” 15 Di wuti nati prekin te mune nes newo nas di wand nand. Di Jisaswuti ambonye te mune nitanyi nondo kumo ndesi neri.

16 Wute buagi te ruqond di quan nganye puyerind, di God nyamb rindivi viyo riri, “Propetyumbui nganye iri beghi nde bre nowi pre. Godnikin wute ghav nindiny ningg nandi pre.” 17 Diwand ven kin vir ir tiqe buagi Judia opu yeru kinte rutungu, di tiqe aye pe opu yeru kin te munerutungu ne.

Jonwutewuye nap ye nikinwute tiqi nundom Jisasnde mo

Matyu 11:1-1918 Jon wute wuye nap kin ni ningg wute Jisas

yumbo yumbo buagi ren puq nen ye wand te Jonsimbe mindig. Di ni nikin wute temi nari mandi,19 di tiqi nundom Yumbui nde mandi ei pugripengu mindig ningg, “Nu wuti God tiqi nundognandi puq nand kin tene bri guadi o beghi wutiaye bri ghimbi buag pu pas ye?” 20Muqwute temite mandi Jisas nde mi meyi di mari, “Jon wutewuye nap ye ni beghi tiqi nundog bu nu nde badiei wand ven pengu buduw ningg, ‘Nu wuti Godtiqi nundog nandi puq nand kin tene bri guadi obeghi wuti aye bri ghimbi buag pu pas ye’?”

Page 86: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 7:21 83 Luk 7:4121 Ni temi mandi pu yemu kin tende puayine

Jisas wute num isis rire kin num puaq nindiny,di wute ququ brequ ane kin ququ brequ puaqnindiny. Wute nganye buagi rar brequ kin tesabi nindiny di mune rar rit. 22 Pre, muq niwute temi Jon ningg wand mare mandi ye te oyisimbe nindim nari, “Mune wo di yumbo yumbobuagi nungoqi non rar pe wuqond di wute ayemen simbe munduq wutungu kin te Jon simbewundig: Wute rar chukoq kin te ni mune rar burerind, wute nyinge brequ kin mune nyinge rire,wute leprosi riraq kin te ghimbi mune yuwonrind, wute ange ghave rimbiny kinmunene wandrutungu, wute riti kin mune res riwo, di wuteyumbo segi kin te ni wand yuwon ye bir muanyrutungu. 23 Wute nge yumbo yumbo buagi puqken ye te ruqond, pudi nge dob regh segi kinwutete chumbuai rind.”

24Wute Jon ningg wand mare mandi kin te mopre, Jisas wute buagi te yeru kin te Jon ninggsimbe nindiny nari, “Nungoqi mong wuye dinyumo segi ye pewo Jonwuqoind kin te ni kombukin pugri nyumurighi neri no nandi nandi briyenu wuqoind? Te segi, Jon ni kombu kin pugrisegi, ni gre pu yenu ye. 25 Pudi te segi, tediyumbo pughe kin wuqond yamb wo? Wuti irichongo yuwon ye bri nare righe pu yenu bu wowuqoind ningg? Te segi, wute chongo yuwonye mare righe di yumbo yuwon yuwon ghimbipe mare righe kin te king ningg baj pe mas ye.26Nungoqi yumbo pughe kin wuqond yamb wo?Propet iri bri wuqoind ningg wo? Te nganyene,nge nungoqi simbe guduq, Jon ni mune yumbuinganye, propet aye ni ane tuqui segi. 27Wuti nenninggqaGodndebukpepugri urmand, ‘Ngewutiiri nge ningg wand nare no kin te tiqi gudog yenawo nu ngim sabi nunduw.’ [Mal 3:1]28 Nge nungoqi simbe guduq, wuti iri qi pe vennde kin Jon nde yumbui nas segi, Jon irine yum-bui. Pudi wute God nde si nambu ris kin tendewuti iri nyamb segi wokuandi kin pugri nas kinte ni oyi Jon nde yumbui.”

29Wute buagi di wute takis materi kin anene niJon ningg wand rutungu di Jon wuye nap pre ye.Pugri bu muq ni Jisas Jon ningg wand ren simbenand ye ren rutungu di riri God ni yumbo buagituquine nganye puq nen. 30 Pudi Parisi di wutelo quan nganye nei mamb ye ni asine Jon ninggwand mutungu yambu mari bu ni wuye nap segi,pugri bu ni God nari kin pugri puq men segi.

31 Jisas nari, “Nge yumbo pughe kin ningg ei

wand gad ei nungoqi muq ven nde puayi was kinte ane tuquine? 32 Nungoqi wokuandi kin pugri,ni ruso tiqe moqi ris, wokuandi aye mune rindimuq ni oyi oyi wand rind riri, ‘Beghi pereru piqbudouq ei nungoqi nyinge wawo ningg pari, pudinungoqi nyinge wawo segi. Di beghi yivany kinyuwo pari ei nungoqi quanji wand ningg pari,pudi nungoqi quanji wand segi.’ 33Te kin pugrineJon wute wuye nap ye nandi kin ni mir quannand segi, di wain ne segi, di nungoqi wari ququbrequ ninde yenu. 34 Di nge, wuti God nde pugadi wuti nganye kas kin, nge gadi kin nge mirgad di wain ke di nungoqi wari, ‘Nungoqi wutinen wuqoind. Ni mir quan nand di wain quanne, ni wute takis materi kin di wute yumbo urbrequ rind kin kimand.’ 35 Beghi temu yumbo urkin kinne yembe bidiny pudi nungoqi temu aneyambuwurengu. Pudi Godbeghi nde yembenandkin te bei rind ni nei te yuwon nganye.”

Nyumbueg ire Jisas nyinge wuye wuping36 Muq Parisi iri Jisas ningg nari ei Jisas nondo

ni anemirmandningg. Pugri bu Jisas Parisi tendebaj pe no di ane mas mir mand. 37 Di wute iretende wus. Wute te ngimne nyumbueg, asineyumbo ur brequ wund wund rindi rindi muq. NiJisas mir nand yamb nandi pu Parisi nde baj petende nas ye tewutungu. Di ni oswo yuwon ye irewet pe yembe munduw kin pe tende wel yuwontuqo neri kin te wuwi naghe wuri wundi. 38 Niwundi Jisas nde dobu muange tingi yequ, quanjiwund, di ni ngamgijiwuye Jisas ndemuangewamir mati, di nikin yu pe ku wumb. Di yimb wughe,wughe wuso Jisas nyinge song wurang, di welyuwon tuqo neri kin nyinge wam groq wundig.39 Parisi te Jisas ningg nari ninde baj pe nondoye te ni te nuqond di nikin nei pene pugri neinamb, “Wute wen ngimne nyumbueg ire bu niwuit nase. Wuti nen nganyene propet iri, tedi ninei nambwutewenpughe gibwumbyebuniwuitnase.”

40 Jisas ni nei nundog, pugri bu ni oyi oyi nindignari, “Saimon, nge nu wand ire simbe guduwningg.”

Di ni oyi nari, “Tisa, be simbe ghand.”41 Di Jisas simbe nand nari, “Wute temi wuti

iri nde mo wet bidi ninge materi, di otiwo nioyi mune oyi mindig ye. (Wuti te nikin bisnisyembe te wute aye wet bidi nem pu ei otiwo nioyi mune oyi mindig kin tende di so rundo mengye.) Wuti iri no ni ningg nari di silva kin wet bidi

Page 87: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 7:42 84 Luk 8:13500-pela nateri. Di wuti aye mune ni nde no naridi silva wet bidi 50-pela nateri. 42 Ni temi wetbidi te materi pre, pudi ni temi ane oyi mindig yetuqui segi, ni temi wet bidi segi. Pugri bu ni segipuq nindim nari, ‘Te piyi, nungoqi tequ ane ngewet bidi te oyi wundigh wayequ.’ Ni pugri puqnindim, tedi nu nei guab kin wuti pughe ye ei niquan chumbuai nindig ye?”

43 Di Saimon nari, “Nge nei gab kin wuti wetbidi quan nateri kin te ei wuti te quan nganyechumbuai nindig ye.”

Muq Jisas nari, “Nu tuquine nei guab.”44Muq ni tindi nondo nyumbueg te nundoq di

Saimon simbe nindig nari, “Nu nyumbueg wenyumbo ur wund kin guqod bu? Nge nu nde bajpe keyi gadi pudi nu nge wuye kuegh di nyingewuye kap segi. Pudi nyumbueg wen nikin ngamgiji wuye pe nge nyinge wuye wupigh, di nikinyu pe ku wumb. 45 Nu nge song kuregh segi,pudi nyumbueg wen nge keyi gadi kasne di niwundi yimb wughe nge nyinge song wureny kintene rise rise. 46 Nu nge nde ngawu pe wel groqgudigh segi, pudi wute wen wel tuqo yuwon yenge nyinge bage wam groq wundigh. 47 Pugribu nge nu simbe guduw, wuti yumbo ur brequmusoqne nand pu muq God puaq nindig kin temusoqne chumbuai nand ye. Nyumbueg wenni quan nganye yumbo ur brequ wund ye, pudini nge quan nganye nei wumbigh, pugri bu niyumbo ur brequ wund kin wand te puaq pre.”

48 Muq Jisas ni simbe nunduw, “Nu yumbo urbrequ guad kin wand te puaq pre.”

49 Di wute aye mune mir pe tende mandi pumas ye te ni wand ren mutungu di kin kin wandmandmari, “Wuti nen tughe? Niwute aye yumbour brequ rind ye wand te mune puaq nindinyyene?”

50 Di Jisas nyumbueg te simbe nunduw nari,“Nu yivany ghare wayequ, nu umbo yuwon pukuse di yo. Nungenei gubigh ye te ninggnuwandpuaq pre.”

8Nyumbueg ninge Jisas nikin wute ane ruso ni ghav

rindim1 Tende dobu Jisas nyinge nare tiqe manyi nar

ir. Tiqe yumbui di tiqe woju tende nar ir yumboyumbo buagi God nde si nambu rise ye te kinwand yuwon ye bir nawo. Ni no di nikin wute 12-pela pu te ni ane mo. 2 Di nyumbueg ninge Jisasququ brequ puaq nindiny di num puaq nindiny

kin te ni mune anene ruso. Wute te, Maria (tiqeMagdala kin) ni ququ brequ 7-pela pu yemu pudiJisas tiqi nundom meyi mi mo kin te. 3 Di Kusangam Joana, ni ngaim Kusa ni Herot nde baj peyembe mand ye yumbui, di Susana, di nyumbuegnganye buagi aye. Wute ren nikin wet bidi diyumbo yumbo pene Jisas nikin wute ane ghavrindim ningg bu ane ruso.

Wuti iri wit yi wuny mbe puraq nand kin kopuquwand

Matyu 13:1-9; Mak 4:1-94 Wute buagi tiqe manyi kin rindi, Jisas

nde rikur kur di Jisas kopuqu wand ven simbenindiny, 5 “Wuti iri nikin wuny mbe no di wit yipuraq nand. Ni puraq nand nand di wit yi ningengimne ir ri, di wute nyinge ruwo di wapi rindiriq. 6 Ninge qi wet quan kumo kus ye pe ir ritirighe kin te ruwi pre pudi wuye segi, pugri buquari rimb. 7Wit yi ninge ruso nyungo quat kinpe ir ri di nyungo quat kin ni nambu wi ruso. 8Diyi ninge qi yuwon ye pe ir ri. Yi qi yuwon pe ir rikin te yuwonne ruwi, yumbui ruso di yi riyi. Niasi musoqne puraq nand pudi muq oyi wit puateire ire yi 100-pela pugri riyi.”

Ni kopuqu wand ven simbe nand pre di ngamnare wute buagi te simbe nindiny, “Wuti iri ninutungu kin tuqui tedi ange nuaq ei wand rennutungu.”

Pughe ningg bu Jisas ni kopuqu wand pe simbenand?

Matyu 13:10-17; Mak 4:10-129 Jisas nikin wute ni pengu mindig ei ni kop-

uqu wand ven kin puate raqe nand ningg mari.10Muq Jisas nari, “Yumbo yumbo buagi God ndesi nambu rise kin wand suqo pu rise kin te Godnungoqi nei neuq di nungoqi nei wumbiny tuqui.Pudi wute aye kin te nge kopuqu wand pe simbegidiny ei ni rar pe ruqond pudi yumbo ningeruqond rip ruso segi, di ange ruaq rutungu pudinei rimb segi. [Ais 6:9]

Jisas ni wit yi kin kopuqu wand te raqe nandMatyu 13:18-23; Mak 4:13-20

11 “Kopuqu wand te kin puate taq ven: Wit yite God ningg wand. 12 Wit yi ninge ngimne irrighe kin te, te wute God ningg wand rutungudi umbo pe ruwo vis, pudi ququ brequ minggyumbui nandi wand ninde umbo vis kin te puaqnindiny viso. Ni puq neny ei ni God dob reng diGod oyi mune ni nateri segine. 13 Wit yi wet peir righe kin te wute tughe ni wand ven rutungu

Page 88: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 8:14 85 Luk 8:33di brequne chumbuai ane ritevi. Pudi ni tumurimaghe mo segi kin pugri, ni wand te kin nei peruwo ris nganye segi. Ni God ninggwand rutungupudi mai isis rindi ninde meriwo di ni God ninggwand brequne si rire. 14Wit yi ninge nyungo quatkin pe ir righe kin te wute wand rutungu, pudiotiwo ni ruso mai rire di te kin quan nganye neikumo rimbiny, wet bidi nei rimbiny, di qi pe kinyumbo te chumbuai rindiny, di te kin puq renyawo kureny. Nei ren kin oyi ni nei imb ruany diGod ninggwand oghine nei rimbiny segi. Wute tekin ni wit yi oghine uri rind segi kin pugri. 15Pudiwit yi qi puch oghi kin pe ir righe kin te, te wuteyuwon ye di nei yuwon ye rise ye. Ni God ninggwand rutungu di nei pe ruwo ris ye. Ni mai rirepudi God dob reng segi, ni wit kin pugri yi riyi.

Wuti lam nindiq pre os pe but niraq kin kopuquwand

Mak 4:21-2516 “Wuti iri lam nindiq pre di os pe but niraq o

ede nambu neq wur wuso suqo niraq segi ye, niwam niraq wughe pu yequ ei wute aye mandi dilam ti te muqond tuqui. 17 Te pugri yumbo suqopu rise ye te raqe ruso wute buagi nei rimb ye, diyumbobut pu rise kin te raqene rise diwute buaginei rimb ye. 18 Pugri bu God ningg wand oghinewutungu di ni nari kin pugrine ei puq wen. Tepugri wuti God ninggwand asi nutungu kin te natvise ye te otiwo God ni aye neng, pudi wuti Godningg wand nutungu kin te menare viso ye, tediGod ni wuti tende wand puch nganye vise kin temune natevi.”

Jisas kumo di kiqam ninde rindiMatyu 12:46-50; Mak 3:31-35

19 Muq Jisas kumo di kiqam ane Jisas ruqoindningg rindi. Ni riyi rindi ningg pudi wute quannganye bre pugri bu ni Jisas nde tumo rundo yetuqui segi. 20Muqwute ninge Jisas simbemindig,“Nu numoniqam ane rindi pu dabo sange te yeru,ni nu ghimbi ruawpu yeru. Ni nu ruqoind ningg.”

21 Pudi ni oyi nari, “Wute God ningg wandrutungu di God nari kin pugrine puq ren kin tenge moyu di qam.”

Jisas ni nari nyumurighi di wuye seme gub kin tepre

Matyu 8:23-27; Mak 4:35-4122 Nginy iri ningg Jisas nikin wute simbe

nindim nari, “Wandi wuye ngamo pe pu opu grite po pewo.” Muq ni at pe mewo mo di mo. 23Nimo mo ngimi Jisas ruqo nase. Ni ruqo nase di

nyumurighi yumbui wuye ngamo pe tende naghedi wuye seme gub. Di wuye at pe kuyo kughe buat wughe wuso ningg tumo.

24 Muq nikin wute mondo ni buraq mindig dimari, “Yumbui, Yumbui! Beghi wuye pe paghepo wuye pe di pati yamb.” Muq Jisas nes newo,nyumurighi di wuye seme gub kin te segi puqnindiny, di nyumurighi nati di wuye mune kutiyuwon pu kuse. 25 Di nikin wute simbe nindimnari, “Nungoqi God nei wumbig segi bri?” Nite muqond, di puye mand, di wune mamb, dikin kin wand mand mari, “Wuti nen tughe? Ninyumurighi wuye ane simbe nindiny di ni muneni ningg wand rutungu ne ye!”

Jisas wuti ququ brequ ane kin ququ brequ puaqnindig

Matyu 8:28-34; Mak 5:1-2026 Muq Jisas nikin wute ane at pe Gerasa opu

mo. Gerasa te Galili wuye ngamo pe opu griyequ. 27 Ni mo Gadara mo mar, Jisas nagheno, jiji pe nyinge nare newo no pune wuti iritiqe te kin ququ brequ ane kin ni nde nandi.Wuti nen ni yabe chuqone nganye chongo narerighe segi, omone yenu ye. Di ni yabe chuqonebaj pe nas segi, ni wute mati mawo yemu yengamo pe tende nas ye. 28Wuti te Jisas nuqoind,di quan kumone nari, di Jisas nde rar ngiminesungomyu sungomyu yenu, di quanne ngamnarenari, “Jisas, God Wam Nganye nas kin wo, nu ngepughe sin kuegh ningg? Nge nu pengu guduw,nu nge unje ghaip wayequ.” 29 Te pugri Jisasasine ququ brequ te simbe nindig ei wuti te si nerineyi ni no ningg. Pugri bu muq wuti te pugringam nare. Yabe chuqo nganye ququ brequ teninde yenu, di wuti te ququ brequ ningg nei penyinge nare ye. Wute pripri ni si nyinge sen petaq mimbig di taq maimb pu yenu, pudi ni priprisen te pend nawo, di ququ brequ gri ni nitanyi vignamb mong wute segi ye pe tende no.

30 Muq Jisas ni pengu nindig nari, “Nu nyambpughene?”

Ququ nganye buagi ninde yemu ye pugri buni oyi nari, “Nge nyamb Ami.” 31 Muq ni Jisaspengumindig ei ni brequ nindim segi ningg quannganye buid map. Eti Jisas ni ngamo pre segi kinpe tendemenaremaghe ye te ningg wunemamb.

32 Rand qunambe tende pu quan tende rusoyeru mir rind rind. Muq ququ brequ Jisas pengumindig ni ngiq nindim ei ni mo pu pe tende oyimar mo ningg. Di Jisas ngiq nindim. 33 Di ququ

Page 89: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 8:34 86 Luk 8:56brequ wuti tende pu meyi mandi, di mo pu petende oyi mar mo. Di pu buagi te oyi vig rimb,rand wari pe te righe ruso, di ruso wuye ngamope ir righe, wuye riq di riti.

34Wutepuyengmuanykinni temuqond, di vigmamb mo, Gadara simbe mand di tiqe wo tendeopu yeru kin tende mo simbe mand. 35 Ni mosimbemand, di wute buagi ruso yumbo te ruqondningg. Ni rindi Jisas nde di wuti Jisas ququ brequpuaq nindig kin te Jisas nde muange tingi te nasruqoind. Wuti te muq ni nei mune yuwon rise dichongo nare righe pu nas. Ni te ruqond di wunerimb. 36 Di wute ninge yeru ruqond ruqondneJisas pughe gri wuti ququ brequ ane kin te ququbrequ puaq nindig yewand tewute ayemuq rindikin te simbe rindiny. 37 Wute buagi Gerasa opukin ni Jisas yumbo ren puq nen kin te ruqond diquan nganye wune rimb. Pugri bu ni Jisas simberindig ei ni si nare aye pe opu no. Pugri bu nimune at pe newo no ei no ningg. 38 Ni newo nodi wuti ququ brequ puaq nindig kin te nandi Jisaspengu nindig nari, “Nge nungoqi ane po.” Pudini segi puq nindig di tiqi nundog nari, 39 “Munenu non tiqe yo, God nu pughe gri ghav nunduwkin te wute aye simbe ndiny.” Pugri bu wuti teno, di Jisas pughe gri ni ququ brequ puaq nindigye wand te wute buagi tiqe te kin simbe nindiny.

Jisas ni Jairus ninggwowuti premunenindiqiwiyoMatyu 9:18-26; Mak 5:21-43

40 Galili wuye ngamo pe opu gri tende wuteJisas ghimbi ruang pu yeru. Pugri bu Jisas nikinwute anemunemondo ruqond di ni quan nganyechumbuai rindig. 41Muq wuti iri nandi Jisas ndemuange tingi sungomyu nisir nase, di Jisas ninggnari ei ni temi ninde baj pe mo ningg. Wuti teni nyamb Jairus di ni God yumbui nyamb mirangkin baj te kin ye quayi kiyi iri. 42 Jairus ni woirene wus ye. Wo te nyumbueg wo, ni ber 12-pelakin pugri, pudi muq ni wuti yamb tumo pu wuse.Pugri bu kiyi nandi Jisas ningg nari ei nitanyininde baj pe no ningg.

Muq Jisas nyinge nare Jairus nde baj pe no. Nino di wute buagi rindi ni imb rip rundo rindi di apruwi ningg tumo. 43Di tende puayi nyumbueg iretende wus ye ni uny chiraq yequ ruso ber 12-pelapu ruso, pudi wuti iri ni sabi nunduw ye tuquisegi. 44 Muq ni Jisas nde dobu gri wuwi, Jisaschongo cheqne wuting wuse, di brequne ni unyte prene, mune oghi.

45Muq Jisas pengu nand, “Wuti tughe nge naitkase?” Ni pengu nand pudi wute buagi suqo rire,di Pita nari, “Yumbui, wute nganye buagi nu imbrip rundo rindi.”

46 Pudi Jisas nari, “Segi, wuti iri nge nait kasepre. Gre ngende vise kin te kutungu kutungu neviyi vindi viso, pugri bu nge nei gab wuti iri ngenait kase.”

47 Wute te wuqond Jisas nei namb pre bu nisuqo wure ye tuqui segi, di ni wundi Jisas ndemuange tingine sungomyu sungomyu wuse, diwute buagi nde rar pene ni Jisas simbe wundig.Ni wuri ni uny pu yequ yequ ber 12-pela pu pudiwuti iri ni sabi nunduw ye tuqui segi, pugri bu niwundi Jisas wuit nase di opu uny pendne. 48MuqJisas ni simbe nunduw nari, “Nge wo, nu nonnenei guab kuari nu nge chongo kuat rise di nu oghiye puq guad kin te ningg bu nu oghi. Nu umboyuwon pu kuse di yo.”

49 Jisas wand wandne yenu di wuti iri Jairus,wuti God yumbui nyamb mirang ye baj kin quayikiyi iri, ninde baj pe pu nandi di Jairus ningg nari,“Nu wo wuti pre. Nu segi Tisa tanyi nunde baj peyo wayequ.”

50 Jisas te nutungu di Jairus simbe nindig nari,“Nu wune ghamb wayequ. God ne nei mbig gre,tedi nu wo te mune yuwon pu wus tuqui.”

51 Jisas no Jairus nde baj pe nitari righe di wutebuagi segi puqnindiny dabone yeru. Di nine, Pita,Jon, Jems, di nyumbuegwo te kin kiyi kumo pugripune rir ruso. 52 Wute buagi aye nyumbueg wote ningg yivany riraw di quanji runduw runduwris. Jisas te nuqonddi nari, “Nungoqi quanjiwandwayequ, ni wuti segi, ni ruqo wuse.”

53Wute buagi te ris kin ni nyumbueg te rundoqwuti pre ye. Pugri bu Jisas pugri puq nand di niwur ring. 54 Pudi Jisas si neq wundo, nyumbuegwo te si nituw kuse di nari, “Nge wo, yes yewo!”55 Ni puq nand di nyumbueg wo te nikin ququmune wundi wughe di opu brequne wes wiyo tetipu yequ. Muq Jisas ni simbe nindiny ei ni mirninge rewwuq. 56Ni kiyi kumo te ruqond di quannganye puye rind, pudi Jisas ni simbe nindinynari, “Wute aye wand ren kin simbe wundinywayequ.”

9Jisas nikin wute 12-pela pu nap mo di tiqi nundom

moMatyu 10:5-15; Mak 6:7-13

Page 90: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 9:1 87 Luk 9:221 Jisas nikin wute 12-pela pu te nari mandi

mikur, di ni yembe nem di gre nem ei mo wuteququ brequ buagi puaq mindiny di num puaqmindiny kin tuqui. 2 Ni gre nem pre di tiqinundom mo ei yumbo buagi God nde si namburise ye te kin wand bir mawo di wute numpuaq mindiny ningg. 3 Di ni simbe nindim nari,“Nungoqi nyingewarewo kin tende yumboningeware wo wayequ. Nungoqi botu ware ei botubotu wo wayequ, tami ware wayequ, di bret warewayequ, wet bidi ware wayequ, di chongo ayeware wayequ, omone ei wo. 4 Nungoqi tiqe ireningg wo muq baj pughe ye pe wo te baj teninggne ei was was otiwo tiqe te si wuraq di tiqeaye pe wo. 5Nungoqi tiqe ire ningg womuq wutetiqe te kin nungoqi mitaqu wowi segi, te nungoqinyinge pe kin qusuqu te buraq wand. Nungoqipuq wen ei wute tiqe te kin ruqond ei nei rimb ninungoqi ritaqu wowi segi kin te ningg ni yumbour brequ rind pre. Pugri puq wen pre muqdi tiqete si wuraq di tiqe aye pe wo.”* 6Ni pugri simbenindim premuq ni tiqemanyi temar ir mo, wandyuwon ye bir mawo di wute num puaq mindiny.

Herot Jisas nuqoind ningg buid napMatyu 14:1-12; Mak 6:14-29

7-8 Muq Herot Galili kin yumbui ni Jisas nikinwute ane yumbo buagi puq men kin te nutungu.Ni nutungu wute ninge mari Jon wute wuye napyemune nes newo pre. Di ningemari Elaijamunenandi pre, di ningemari yabe chuqo kin propet irimuqmunenesnewopre. Niwand isismandpugribuHerot ni ghabe nand di nari ni nganyenemandowandoqimand. 9PudiHerot nari, “Nge kutungukin wuti nen yumbo ur gre ye nganye puq nen.Wuti nen tughe bri? Jon nge kari di asine gibedi muang pre ye.” Di ni Jisas nuqoind ningg buidnap nap.

Jisas wute 5 tausen pela mir bag nambMatyu 14:13-21; Mak 6:30-44; Jon 6:1-15

10 Aposel mune mandi Jisas nde mi meyi di niyumbo buagi puq men kin te Jisas simbe mindig.Muq Jisas ni nitami waghine ni kinne nyingemare Betsaida mo. 11Pudi wute buagi ni nei rimbJisas nikin wute ane te mo pugri bu ni nindedobu ruru. Ni ruru kin te ningg Jisas ni segipuq nindiny segi, ni chumbuai nindiny di yumbobuagi God nde si nambu rise ye te kinwand simbe

nindiny. Di wute ninge num rire kin te num sabinindiny.

12 Yuram bur Jisas nikin wute 12-pela pu teJisas nde mandi di ni simbe mindig mari, “Beghimuq mong wute segi ye pe ven nde pas, pugri bunu wute buagi ren tiqi ndony kin kin tiqe tumoyeru kin tende ruso ei mir meri rind di bur risekin sunyi meri rind.”

13-14 Di Jisas oyi nari, “Nungoqi ei mir wenyriq.”

Tende puayi quayine 5 tausen kin pugri tendemas. Pugri bu Jisas ningg wute oyi mari, “Pudibeghi bret 5-pela pune di umo terine rise. Beghipo mir aye wong bad, tedi wute buagi ren tuquipap.”

Pudi Jisas nikin wute te simbe nindim nari,“Wute buagi te bir wawo 50 50 wawo ris, 50-pelapu kinne ris, 50-pela pu kinne ris. Te tene rusoruso wute buagi omone wawo.”

15 Muq Jisas ningg wute Jisas nari kin pugrinepuq men. Wute buagi chuchu ris pre, 16 di Jisasbret 5-pela di umo teri te nateri, wam rar neqwiyoGod chumbuai nindig pre di bret te bir nawo.Pre muq nikin wute nde ni rundo di ni mare mowute buagi te meny. 17 Di ni buagi ane mir rindruso ruso mir rimbiq. Jisas nikin wute mo mircham temateri imbi pemawo righe ruso imbi 12-pela pu bre mand.

Pita nari Jisas ni KraistMatyu 16:13-20; Mak 8:27-30

18 Nginy iri ningg Jisas nikin wute anene mas,di Jisas God pengunindig nindig nas. Tende puayidi Jisas nikin wute te pengu nindim nari, “Wutebuagi pughe puq rind, nge tughe bu?”

19 Di ni mari, “Wute ninge riri Jon wute wuyenap kin, ninge riri Elaija, di ninge riri yabe kinpropet iri muq mune nes newo pre.”

20 Di ni mune pengu nindim nari, “Pudi nun-goqi pughe gri nei wamb? Nungoqi wari ngetughe bu?”

Di Pita nari, “Nu Kraist, wuti beghi kutamupowi ningg God naip kuo kin.” 21 Muq Jisas niwute ayewand ven kin simbemindiny ye te ninggsegi nganye puq nindimpu ei ni simbemand segi.

Jisas nari ni nati di mune nes newo yeMatyu 16:21-28; Mak 8:31–9:1

22 Di Jisas nari, “Wuti God nde pu nandi wutinganye nas kin ni mai quan ei nare. Di quayikiyi, prist mingg yumbui di wute Moses ningg lo

* 9:5: Te nikin yumbo ur ire, wute nyinge pe kin qusuqu buraq mand di nei mamb wute te ni ane mawo gudo segi ye.

Page 91: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 9:23 88 Luk 9:45wute bei meny kin ni yambu mireng ye. Ni minati, di nginy temimo pre aye ningg di Godmunenindingi newo.”

23 Muq ni simbe nindim nari, “Wuti nge ndenawi ningg, tedi ni yumbo buagi qi pe kin te dobneny di nge mai kiraq kin pugrine nginy manyimanyi ei niraq. 24 Te pugri wuti tughe nikinghimbine nei nimbiny nimbiny di nati tedi ni nasnas te kin nas tuqui segi, pudi wuti tughe ngeningg nikin ghimbi nei nimbiny segi di nati tedini otiwo yuwon pu nas nas te kin nas ye. 25Wutiiri nge dob negh, qi pe kin yumbo yumbo oyiquan nei nimbiny, di yumbo te kin yembe nandnandmuqnati, tedi yumbo te pughe gri ei ni ghavrindig ye? Te tuqui segi. 26Wuti iri ni wute nderar pe nari ni nge ningg wuti di nge wand natevipuq nand kin te ningg minyuw nati, tedi otiwonge ngening ti yumbui, wuyi ningg ti, di angeloyuwon ye mingg ti ane gadi kin tende puayi dinge, wuti God nde pu gadi wuti nganye kas kin,nge oyi mune ni minyuw kiteng. 27Nge nungoqinganyene simbe guduq, nungoqi muq wen yequkin wen wute ninge mati segine di yumbo buagiGod nde si nambu rise kin te muqond.”

Jisas ghimbi kin grine riseMatyu 17:1-13; Mak 9:2-13

28 Jisas pugri puq nand pre, nginy 8-pela pumopre, ni Pita Jon di Jems pugri pu nate mowi, niane rand pemewomo, ei ni Yumbui pengu nindigningg. 29 Ni mo tende mo mar, Jisas Yumbuipengu nindig nindig yenu, di ni quenge kin grinenase di ni chongo quan nganye ti riri. Chongo tiriri kin te pris naghe di ti nase kin pugri. 30Muqwute temi,Moses Elaija temi 31wamkin ti yumbuiane mandi pu Jisas ane yemu wand wand. Niwand mand kin te otiwo Jisas no Jerusalem di minati ei God nari kin te ane tuquine. Muq ni miye te kin ningg wand mand mand yemu. 32 Pitadi wute temi te ane ruqoi kurem di ruqo mase.Pudi otiwo ni mune mes mewo, Jisas ningg ti temuqond muq rar mat di Moses Elaija temi ni aneyemu wand wand muqond. 33 Moses Elaija temimune mewo mo mo kin tende puayi Pita Jisasninggnari, “Yumbui, beghi venndepas te yuwon.Nu ngiq ghand tedi beghi baj yirbu teri ire pu vennde yembe bidiny. Ire nu te, ire Moses te, di ireElaija te.” Pita ni nei namb segi, bu pugri wandnand.

34 Pita wand nand nandne di wuye quari wutiwi ni buag wure. Di ni wune ane wuye quari

nambu te yemu. 35Muq wuti iri wuye quari wamte pu ngam nare nari, “Nen nge wo, nge ni kaipno. Nungoqi ni ningg wand wutungu.”

36 Wuti wand nand kin te prene muq munerar mat di Jisas irine yenu muqoind. Jisas ninggwute temi ire pu te tende puayi yumbo pugrikin muqond, pudi wute aye simbe mindiny segi.Nikin nei pene rise.

Jisas wo ambonye iri ququ brequ puaq nindigMatyu 17:14-21; Mak 9:14-29

37 Yambgriq ni rand pe te pu mati mi di wutenganye buagi rindi, Jisas ghimbi ruang pu tamute yeru. 38-39 Ni mandi ninde mi meyi yemu, diwuti iri mingi tende yenu pu quanne nari, “Tisa,nge wo irine nas ye muq ququ brequ ni nde nas.Pugri bu pripri ququ brequ ni puye yis nireng dini quan kumo nari, di ququ brequ te ni meneri nonaghe, buyaq nand di napu ninde mim pe ruwiriti. Ququ brequ te ni si neri segi, pugri bu nighimbi quan nganye unje niping. Pugri bu ngenu pengu guduw, nu nge wo nen qoind. 40Nge nunon wute nge wo nen ququ brequ te puaqmindigningg kari pudi ni puq men tuqui segi.”

41 Muq Jisas nari, “Nungoqi wutaqu God neiwumbig segi ye, di yumbo ur brequ quan kumowand ye. Nge nungoqi ane pas nganye chiraqtuqui segi. Nge nungoqi mai quan nganye kareyambu kari.”

Premuqwuti te ninggnari, “Nuwo te ven tanyighandi.”

42Wo te Jisas nde nandi nandine di ququ brequmune nganye wo te meneri no naghe tingi nasedi quan nganye buyaq nand. Pudi Jisas ququbrequ te ker nuang no, wo te sabi nindig di munekiyi nde ni nondo. 43 Wute buagi God ningg greyumbui te ruqond di quan nganye puye rind.

Jisas nikin nati kin wand mune simbe nandMatyu 17:22-23; Mak 9:30-32

Wute buagi Jisas yumbo ren kin puq nen ye teningg nei kumo rimb rimbne yeru, di Jisas nikinwute pugri simbe nindim nari, 44 “Nge nungoqiwand ninge simbe guduq yamb. Nungoqi angewaq di otinde wutungu. Te pugri wuti God ndepu nandi wuti nganye nas kin ni wute nde si pemi nondo ye.” 45Nikin wute wand ven mutungupudi wand ven kin puate nei mimbiny segi. Godni wand ven kin puate suqo niram, pugri bu niwand ven mutungu pudi puate nei mimbiny yetuqui segi. Di ni Jisas wand ven kin puate ninggpengu mindig ye wunene mamb.

Page 92: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 9:46 89 Luk 10:7

Tughe yumbui ningg nas?Matyu 18:1-5; Mak 9:33-37

46 Jisas ningg wute 12-pela pu te wuti tughe eiyumbui ninggnas ye te ningg kin kinmari. 47PudiJisas ni nei te nundom pre, pugri bu ni wo iri narinandi ni nde tumo yenu, 48muq ni simbe nindimnari, “Wuti iri ni ngendenyambpewokuandi nenneti nowi sabi nindig, te ni nge bu neti kowi sabinindigh. Wuti nge neti kowi sabi nindigh kin tewuti nge tiqi nundogh gadi kin te neti nowi sabinindig. Te pugri wuti iri nungoqi nde wokuandinen kin pugri nyamb segi kin nas te ni yumbuinas.”

Wuti nungoqi yuwon nuauq kin wuti te nungoqinimand

Mak 9:38-4149Muq Jonnari, “Yumbui, beghiwuti iri buqoid

nu nde nyamb pe ququ brequ puaq nand. Pudiwuti te aye kin, ni beghi nde dobu nawi segi ye.Pugri bu beghi ni segi puq bidig ei mune puq nensegi.”

50Muq Jisas nari, “Nungoqi ni segi puq wundigwayequ. Te pugri wuti tughe nungoqi veri ninggnas segi kin ni nungoqi nde opu nas.”

Wute Samaria kin ninge Jisas ngiq mindig nindenandi segi

51 God Jisas nitanyi wam newo no kin ngeri tetumo rind rind, pugri bu Jisas Jerusalemnoningg.Ni Jerusalem no kin nei gre nganye vind, 52 dini wute ninge tiqi nundom mo ei ni yumbo sirmiping. Nimo Samariamingg tiqe ire pemarmo,di tende yumbo sir miping ningg. 53 Pudi wutetiqe te kin nimutungu Jisas ni Jerusalemnoninggbu nandi pugri bu ni ngiq mindig segi. 54 MuqJisas nikin wute Jon Jems temi temuqond, di Jisaspengu mindig mari, “Yumbui, nu puq guad tedibeghi God ningg pari ei wase wampu ir nawo kutini wase namb.”

55Pudi Jisas tindi nondo ni temi ker nuam. 56Dini nyinge mare tiqe aye pe mo.

Jisas wute ninde maru kin ningg wand nandMatyu 8:18-22

57Ni nyinge mare momo di wuti iri nandi Jisasningg nari, “Nge nu ane po ye. Nu muainde opukuo te nge ane po ye.”

58 Di Jisas oyi nand nari, “Nyombui dabo kinnikin rise kin sunyi yeru, di wapi nikin rise kin

nyuw yeru. Pudi nge, wuti God nde pu gadi wutinganye kas kin, nge kase kin sunyi segi.”

59 Di Jisas wuti aye ningg mune nari, “Nu ngende dobu ghawi.”

Pudi wuti te nari, “Yumbui, nge nu nde karuye. Pudi nu ngiq ghand ei nge ko wuyi yeng guagpu kas, otiwo nati ngamo kowi pre muqdi gadi nuane po.”

60 Di Jisas nari, “Wute Yumbui nei mimbig segikin niwutemati pre kin pugri. Ni eimowutematikin te mawo yemu. Pudi nu yo, yumbo buagi Godnde si nambu rise ye te kin wand bir ghawo.”

61 Wuti aye mune nari, “Yumbui, nge nu ndedobu karu ye. Pudi nu nge ngiq ndigh ei nge konge yavi ire te simbe gidiny pre muqdi gadi nuane po.”

62 Di Jisas wuti te simbe nindig nari, “Wuti stianait nase kin ni si stia pe kuse, pudi ni priprinedobu rar neq wuso kin te ni wute God nde sinambu ris ye te kin yembe nand ye tuqui segi.”†

10Jisas wute 72-pela pu tiqi nundom tiqe manyi mo

1 Tende dobu Jisas wute aye 72-pela pu sinumbom di tiqi nundom tiqe yumbui di tiqe womanyi te mo.* Ni wute temi temi tiqi nundomtiqe manyi te mo. Ni tende tiqi nundom mo kinte Jisas nikinne no yamb, pugri bu ni tiqi nundomye mawo. 2 Ni tiqi nundom mo ningg di kopuquwand ven simbe nindim nari, “Mir nganye buaginguan pu rise, pudi wute yembe kin quan segi.Pugri bu wuny kiyi pengu wundig ei ni wuteyembe kin quan tiqi nundom nikin wuny mbetende mo ei yembe mand. 3 Nungoqi wo. Ngenungoqi tiqi gudoqu sipsip wo nyombui dabo kinpe mingi ruso kin pugri wo. 4Nungoqi tami waredi hanpaus ware wayequ. Di sendel ware wayequ,omone ei wo. Wute ninge ngimi wuqond tendeyequ di ane wand wand wayequ, wo wone.

5 “Nungoqi baj ire pe war wo, tedi wand yeviwo kin te wari, ‘God nungoqi puq neuq umboyuwon pu kuse.’ 6 Nungoqi pugri puq wand eiwuti yuwon kin iri baj tende nas, tedi nungoqiningg wand yuwon ye ven ninde umbo pe vis.Pudi wuti te kin iri nas segi, tedi wand yuwon yete nu non ndene mune vindi. 7 Nungoqi baj teninggne was, aye pe wo wayequ. Tene ei was, dimir pughene reuq te we, di wuye pughe reuq te

† 9:62: Bot stia: Grik wand pe ni wute wuny mbe qi bir muaq kin yumbo plau puq mand. * 10:1: Wute ninge nei mamb kin mariJisas wute 70-pela pune tiqi nundom mo, 72 segi. Di lain 17 pe pugrine wute 70-pela pune.

Page 93: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 10:8 90 Luk 10:26we. Te pugri nungoqi yumbo reuq kin te nungoqiwand bir wawo ye te ningg God wong nunduqukin pugri. Pugri bu baj ire ninggne ei was, aye peaye pe mune wo wayequ.

8 “Nungoqi tiqe ire ningg wo muq wute tiqe tekin nungoqi wondo ye te ningg chumbuai rinduqdi ritaqu baj pe ruso, te muqdi mir pughe kinreuq ye te we. 9 Di wute num kin tiqe tenderis ye te num puaq wundiny, di simbe wundinywari, ‘Wute di yumbo yumbo buagi God nde sinambu rise ye nginy te nungoqi nde tumo nasepre.’ 10 Pudi tiqe ire ningg wo muq wute tiqe tekin nungoqi ngiq runduq muq ritaqu baj pe rusodi sabi runduq segi, te muqdi puq wen: War wotiqe mingine yequ di wari, 11 ‘Nungoqi non tiqepe kin qusuqu beghi nde nyinge pe kangi rusokin te nungoqi non nde tiqe pene mune ku bab.Nungoqi yumbo ur te kin wuqond ei nei wamb,nungoqi pugri puq wen ye te ningg nungoqi unjewap pre. Nungoqi pugri puq wen, pudi yumboren ei nei wumbiny, yumbo buagi God nde sinambu rise ye te kin nginy tumo nase pre!’ 12Ngenungoqi simbe guduq, God ni wute ir nawo kinnginy te ningg di wute tiqe wen kin ni mai quankumo rire. Ni mai rire kin te wute Sodom kinasi mai rire kin te ane tuqui segi. Sodom maimusoqne, ni te oyi quan nganye ei.”

Tiqe ninge Jisas nei mimbig segiMatyu 11:20-24

13 Jisas ni mune nari, “Nungoqi Korasin, otiwonungoqi pughe gri ei was, di nungoqi Betsaida,otiwo nungoqi pughe gri ei was ye. Nge yumbo urgre ye nungoqi nde bei gad kin te nge tiqe brequkin teri ren Tair di Saidon pe bei gad, tedi wutete kin yabene nei rire ritinde pre. Tedi muq ni asiyumbo ur brequ rind ye te ningg ei yivany rire,di yivany kin chongo rire righe, di wase inyaprighe pu ris. 14 Pudi God wute ir nawo kin nginytende di nungoqi mai quan nganye ei ware. Tairdi Saidonni ane tuqui segi, nimusoqne. 15Di nun-goqi Kaperneam, nungoqi wari nungoqi mitaquwam bri mewomo ye? Tuqui segi. Nungoqi tamunganye ei waghe wo, wute mati kin tiqe pe wo ye.

16 “Wuti tughe nungoqi ningg wand nutungu,ni nge ningg wand nutungu. Wuti nungoqi dobneuq, ni nge dob negh, di wuti nge dob negh kinte ni God nge tiqi nundogh gadi kin te dob neng.”

Wute 72-pela pu te mune Jisas nde mandi17 Wute 72-pela pu asi tiqi nundom mo kin te

mune Jisas nde mandi. Ni chumbuai ane mandidi Jisas ningg mari, “Yumbui, ququ brequ mune

beghi ningg wand mutungu ne. Beghi nu ndenyamb pe ni simbe bidim, di ni beghi ningg wandmutungu.”

18 Di Jisas nari, “Nge Satan wam pu ir natinaghe guqoid. Ni ir naghe kin te nginy tu wampris naghe kin pugri. 19 Yumbo ninge nungoqiunje rupuqu tuqui segi. Nge nungoqi gre keuqpre. Gre te ghati di tangegamyi nyinge wawomaghe ye, di veri ningg gre buagi nyinge waworighe ye. 20Pudi ququ brequ buagi nungoqi ninggwand mutungu ye te ninggne chumbuai wandwayequ; God nungoqi nyamb nginy tu wam ninde buk pe nuauq pre, pugri bu nungoqi te ninggei chumbuai wand.”

Jisas God nyamb nindivi viyoMatyu 11:25-30; 13:16-17

21 Tende puayi Ququ Yuwon Ye gri puq nen diJisas chumbuai nand di nari, “Wuyi nu yumboren puq kuen kin ren nu non asine nei gubinyte yuwon, pugri bu muq puq kuen: Wuyi ngenu nyamb gidivi viyo. Nu wam kin yumbui ditingi kin yumbui. Wute quan nei mamb ye penu yumbo ren suqo kuram, di wute wokuandi kinpugri ris ye te oyi nu bei gudiny.

22 “Yumbo buagi ren nge wuyi nge nde si wamnuagh pre. Nge wuti tughe, te kin wuti iri neinamb segi, nge wuyi irine ni nge nei nimbigh. Dinge wuyi ni wuti tughe, te kin wuti iri nei nambsegi, nge ni ningg wo irine nge nei gab, di wutenge bei gidiny yawo kuregh di bei gidiny kin tenenei rimb.”

23 Te pre Jisas nikin wute ane ni kinne mas,muq Jisas tindi nondo nikin wute waghine simbenindim nari, “Wute yumbo nungoqi wuqond kinpugrine ruqond kin te chumbuai rind. 24 Ngenungoqi simbe guduq, yabe chuqo kin propetnganye buagi di king nganye buagi yumbo yumbonungoqi wuqond kin ren muqond ningg mari,pudi muqond segi, di wand nungoqi wutungu kinte mutungu ningg mari, pudi mutungu segi.”

God ningg lo yumbui nganye kinMatyu 22:34-40; Mak 12:28-34

25 Muq wuti iri lo quan nganye nei namb yeni nes newo Jisas pengu nindig. Ni segine Jisaspengu nindig ei nuqond Jisas lo nei bri namb. Nipugri pengu nand nari, “Tisa, nge pughe sin kenei otiwo nge kati di God nge neti kowi ni ane paspas te kin pas ye?”

26 Di Jisas oyi nari, “Lo buk pe pughe gri urmand? Nu guqod kin lo pughe puq wund?”

Page 94: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 10:27 91 Luk 11:827 Di wuti te oyi pugri oyi nand nari, “Lo wuri,

‘Nu Yumbui nunon God te ei nunde umbo pe,ququ pe gri, nei pe di gre pe yawo rang righe.’Di ‘nu non ghimbi yawo kurany righe kin pugrinewute aye nunde tumo ris kin te yawo rany righe’.”[Lo 6:5; Wkp 19:18]

28 Di Jisas nari, “Nu tuquine oyi guad. Nupugrine puq yen tedi ghati segi.”

29Pudiwuti te nei nambkinnari eti Jisas ni narini nei segi bu pugri pengu nand. Te ningg bu nimune nganye pengu nand nari, “Wute tughe ngende tumo mas kin te ei nge yuwon kuam ye?”

30 Muq Jisas oyi ni oyi nindig nari, “Wuti iriJerusalem pu nes newo Jeriko naghe no ningg.Ni naghe no no ngimi di wute nyungu kin maitnase, yumbo yumbo di chongo mitangri, di wutite mi mi rar ori nati pu nase ni mo. 31Muq tendepuayine prist iri mune ngim te ninggne nagheno. Ni no no, wuti te ngimne nase nuqoind, di nipuaq nand ngim dabo sange opu gri no no nar dino. 32Livai kin irimune pugrine, ni nandi ngimnetende ni neyi di wuti te nase nuqoind. Di ni dabosangene puaq nand di no. 33 Samaria ni wuteaye kin. Pudi wuti Samaria kin iri mune ngimte ninggne nandi nandi, di wuti mi kin sunyi petende ni neyi. Di wuti mi mi rar ori nati pu nasekin te nuqoind di yawo nitong. 34 Di ni nondowuti te nuqoind, di pend kin pe wel nueng, diwain nueng, di taq nimbig. Pre di neti nowi niningg donki pe ni newo, di neri baj ire wute wonjipu mandi di tende mase ye tende neri no, nowinase, di yeng nuang. 35Yambgriq ni silva bidi terinateri, wuti baj pe tende yembe nand ye te nengdi simbe nindig nari, ‘Nu wuti nen yeng wang.Nu wet bidi pughe gri pu wuti nen ningg yumbowong gudig pu te otiwo nge mune gadi di oyiguduw ye’.”

36 Jisas pugriwandnandpremuqwuti te pengunindig nari, “Wute temi ire pu men, wuti tughewuti nyungu kin mi ye te ningg wand ire kinpugri?”

37 Muq wuti lo quan nei namb kin te Jisas oyinindig nari, “Wuti ni yawo nitong kin te.”

Di Jisas ni simbe nindig nari, “Nu yo, te kinpugrine puq yen.”

Jisas Marta Maria teri nde baj pe no38 Jisas nikin wute ane mo mo, tiqe ire ningg

mo mar. Tiqe tende wute ire ni nyamb Marta, nitende wus. Ni mo tiqe te ningg mo mar, di Martawutemowi ninde baj pemo. 39Marta ni kiqam ire

wus, ni nyamb Maria. Maria ni wuso pu Yumbuinde muange tingi wus, ni ningg wand wutunguwutungu. 40 Pudi Marta irene mir wase wuwowuwo yequ. Ni Jisas ningg wand wutungu yawokurew, pudi ni yembe kumo wund pugri bu niJisas ningg wand oghine wutungu tuqui segi. Diwundi Jisas ningg wuri, “Yumbui, nu guqod ngeqam nge si wuri nge ning irine yengu mir wasekawo kawo. Nu te kin nei gubiny o segi? Nu nisimbe nduw ei wundi nge ghav wundigh.”

41 Muq Yumbui ni oyi nunduw nari, “Marta,Marta. Nu yumbo quan nei gubiny, di te ninggquan yivany kuare. 42 Nu yumbo irene ei neimbuw. Maria ni yumbo te nei wumbuw di wu-taqwi pre. Yumbo te yuwon. Muq wute ayeyumbo te ninde pu mitaqwi tuqui segi.”

11Jisas nikin wute God ane wand kin te bei nemMatyu 6:5-15; 7:7-12

1 Nginy iri ningg Jisas sunyi ire ningg nas Godpengu nindig. God ane wand pre nikin wuti irini pengu nindig nari, “Yumbui, beghi God anewand ningg di beghi pughe gri ei wand bad? Jonnikin wute bei nem kin pugrine nu mune beghibei yengu.”

2Muq Jisas ni simbenindimnari, “Nungoqi Godpengu wundig kin te pugri ei puq wand:Wuyi, beghi nu pengu buduw ei nu wute nei

yeny ei ni riri nu nyamb yuwon nganye.Beghi nu pengu buduw ei wute di yumbobuagi nunde si nambu ris yengeri te tumondiny. 3 Nginy manyi manyi beghi miryengu. 4 Wute aye beghi unje rupumupudi beghi ni wand puaq bidiny pugri bunu beghi wand puaq ndug. Di nu Satan rarqoind beghi wandoqi nundug wayequ.”

5Muq ni simbe nindim nari, “Nungoqi nimandmas, muq nungoqi bur mingi pu nimand nde wodi wari, ‘Mand, nu nge bret teri ire pu yegh. 6Ngemand iri wonji pu nandi, di nge nde baj pe nas,pudi nge mir geg kin segi, pugri bu gadi nu ninggkari.’

7 “Nungoqi puq wand muq nimand wabe naskin te nari, ‘Nu nge yembe yegh wayequ. Ngengim yabe kiraq wughe di nge wo ane ruqo pasepre. Muq mune kes kewo di bret kew tuqui segi.’8 Nge nungoqi simbe guduq, te piyi wuti te nesnewo di ni kimand yumbo te neng yambu nari,pudi ni nari nari nganye pugri bu ni si yavi nati di

Page 95: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 11:9 92 Luk 11:31nes newo nandi yumbo ni nari kin tuquine neng.Ni kimand kin te kin nei namb bu neng segi.

9 “Pugri bu nge nungoqi simbe guduq, yumboningg pengu wand tedi wateri, meri wutiny tediwuqond, priprine ngimrawu baq wand tedi ngimbi muauq. 10 Pugri bu wute buagi yumbo materiningg pengu mand kin te materi ye, di wuteyumbomuqondninggmerimitiny kin temuqondye, di wute ngimrawu baq mand kin te ngim bimuam.

11 “Nungoqi wuti tughe ni kuwonyimi umoningg kiyi ningg nari, pudi kiyi oyi ni ghati neng?12 O ni wapi nyoq ningg nari, pudi kiyi oyi nitangegamyi neng? Te tuqui segi. 13Nungoqi wu-taqu brequ kin pudi nungoqi wo yumbo yuwonkin weny ye te nei wamb. Te kin pugrine nungoqinuyi wam nas kin ni wute Ququ Yuwon Ye nemningg quan nganye chumbuai nand. Pugri buwuti God ni Ququ Yuwon Ye neng ningg pengunindig, tedi ni neng ye.”

Ni mari Jisas ni Satan ningg gre pe yembe nandMatyu 12:22-32; Mak 3:20-30

14 Jisas wuti iri ququ brequ puaq nindig. Ququbrequ tewutewandmand segi kin. Pugri bu ququbrequ te wuti tende yenu di wuti te wand nandsegi ye. Muq Jisas ni ququbrequ te puaqnindig, diwuti te mune wand nand. Wute buagi te ruqond,di quan nganye puye rind. 15Pudi wute ninge riri,“Wuti nen ni ququ brequmingg yumbui, Belsebulpuq mindig kin, ni ningg gre pe ququ brequ puaqnand.” 16 Di wute ninge Jisas wandoqi mindigningg pengumindig ei ni Godningg gre pe yumbogre ye ninge yembe nindiny ni muqond tedi mariGod ningg gre ninde vise.

17 Ni pugri nei mamb ye te Jisas ni nei tenundom di ni pugri simbe nindim, “Kantri ire nibir mawo di kin kin mege, tedi kantri te oghineyembe wund tuqui segi, ir wughe ye. Di wuti iringam wo ane bir ruwo di priprine riri riri, tediane ruwo gudo tuqui segi, kin kin yeru. 18 Te kinpugrinemuq ququ buagi Satan nde si nambumaskinni bir kin kinmo, tedi ni gre pu yemukin tuquisegi. Nge guqod kin nungoqi wari nge Belsebulningg gre pe ququ brequ puaq gad, pugri bu ngepugri puq gad. 19Nge Belsebul ningg gre pe ququbrequ puaq gad, tedi nungoqi non wute tughende gre pe ququ brequ puaqmand? Nungoqi nonwute tene bei munduq nungoqi unje wap. 20Pudinge God ningg gre pe ququ brequ puaq gad, tedi

wute God nde si nambu ris ye ngeri te nungoqinde rindi pre.

21 “Wuti gre kin iri ni yeng kin yumbo yumbonare pu nikin baj yeng nuany pu yenu, tediyumbo buagi nikin baj pe rise kin te yuwonnerise. 22Wuti te ni nei nambkinni yeng kin chongote nare righe pugri bu wute aye mandi ni mi kintuqui segi. Pudi wuti iri quan nganye gre kinnandi ni temi mege, nine wuti te ni, tedi ni oyini ningg yeng kin yumbo te nitangri di ni yumboyumbo buagi aye te anene nateri.

23 “Wuti iri ni nge wuti segi, tedi ni nge veri.Wuti nge ghav nindigh di sipsip pirur segi kinwuti te ni oyi sipsip bub nare ruso ye.

Ququ brequ mune wute nde nandiMatyu 12:43-45

24 “Ququ brequ iri wuti iri nde pu neyi ni no, nino mong wuye segi ye pe tende no nas yawotuankin sunyi meri nand. Ni nomeri nand, pudi sunyiire nuqond segi, tedi nari, ‘Ngengening baj asi kaspu gadi kin tendene ei mune ko ye.’ 25 Ni munenandi baj te nuqond, baj te bureng map yuwondi yumbo yumbo buagi irepene mirur. 26 Muqni no di ququ brequ aye 7-pela pu nitami nandi.Ni musoq brequ, pudi ququ brequ aye 7-pela punitami nandi kin te ni oyi quan nganye brequ ye.Ni mandi wuti tende mar mo mas, di wuti te asini musoq yuwon pu nas pudi muq quan nganyebrequ nase.”

Wute tughe ei chumbuai rind?27 Jisas ni wand ren kin nand nand di wute

buagi te yeru kin tendemingi pu wute ire quannewuri, “Numo tughe nu wuri wundi di bag wuimbkin wute te ni chumbuai wund.”

28 Di Jisas oyi nari, “Te segi, wute God ninggwand rutungu di ni nari kin pugrine puq ren yewute te ni chumbuai rind.”

Wute ninge yumbo ur gre ye muqond ningg mariMatyu 12:38-42; Mak 8:11-13

29 Wute quan rindi rikur kur di Jisas nari,“Wute buagi muq ven nde puayi kin ni wute titbrequ kin. Ni yumbo ur gre ye ire mundoq ninggmari. Pudi nge yumbo ur ire bei gidim segi ye,ni Jona ningg yumbo ur tene ei muqond. 30 Tepugri Jona te asi God yumbo ur bei nand kin pugriwute Ninive kin bei nindiny. Te kin pugrine muqnge, wuti God nde pu gadi wuti nganye kas kin,nge God nikin yumbo ur wutemuq ven nde puayikin bei nindiny kin pugri. 31God ni wute ir nawokin tende puayi di wute titmuq ven nde puayi kin

Page 96: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 11:32 93 Luk 11:52

te mune res riwo kin tende di kwin Siba opu kinte anene wes wiyo. Ni anene wes wiyo di wutetit muq kin ren nikin yumbo ur brequ te raqewundiny. Te pugri asi ni Solomon wand wutunguningg di qi cheq pe pu wes wiyo wundi. Pudi muqwuti Solomon nde yumbui kin iri nandi pre pudinungoqi ni ningg wand wutungu segi. 32 OtiwoGod wute ir nawo kin tende puayi di wute Ninivekin ni Jona wand bir nawo ye te ningg ni nei rireritinde pre ye temuq kinwute ren anene res riwodi ni muq kin wute ren ni yumbo ur brequ te raqerindiny. Pudi muq wuti Jona nde yumbui kin irinandi pre pudi nungoqi ni ningg wand wutungusegi.

Rar ni ghimbi pe kin tiMatyu 5:15; 6:22-24

33 “Wuti iri lam nindiq pre di imb pe nuaq wuso os pe buag niraq pu wus tuqui segi. Ni raqenenuaqwus eiwutemeyimandi di lam ti temundoqye tuqui. 34 Nungoqi rar te nungoqi non ghimbikin lam. Nungoqi rar oghi, tedi ghimbi quaneneti nase, di ti quan nganye bre. Pudi rar brequrise, tedi ghimbi anene quan nganye burpoq rip.35 Pugri bu nungoqi yeng wawo yuwon eti tinungoqi nde rise kin te burpoq rip. 36 Pugri bunungoqi ghimbi quan buagine ti nase, puch ireburpoq rip segi, tedi ni quan nganye ti nase. Dini ti te lam ti nungoqi nde ti nase kin pugri.”

Jisas Parisi di wute lo quan nei mamb ye ker nuamMatyu 23:1-36; Mak 12:38-40; Luk 20:45-47

37 Jisas ni wand nand nand pre di Parisi iri Jisasningg nari ei nondo ni anemirmand ningg. Pugribu ni Parisi tende baj pe nar no di anemas. 38PudiParisi te nuqond Jisas si wuye nap seginemuqmirnand yamb nas, pugri bu ni puye nand.

39Muq Yumbui ni simbe nindig nari, “NungoqiParisi, nungoqi dabo gri nungoqi wari nungoqiwutaqu yuwon ye, pudi nungoqi nde wabe grinyungu kin yumbo ur di nei brequ bre pu rise.40 Nungoqi wutaqu nei segi kin! Wuti ghimbidabo kin yembe nindiny kin tenewabe kin yembenindiny. Nungoqi te kin nei wamb segi bri?41 Pudi wute aye yumbo segi kin te yuwon wam,tedi nungoqi ghimbi buagi puqum rimb segi yu-won pu rise.

42 “Nungoqi Parisi nungoqi yengwawootiwo diGod nungoqi brequ nunduq ye. Te pugri nungoqiwuny kin minye buagi te lo wuri kin pugrinebir wawo bid 10-pela pu di bid ire God weng,pudi yumbo ur tuquine puq wen yambu wari,

di God yawo wurang righe yambu wari. YumboGod weng kin te yumbo ur yuwon kin ire te puqwen. Te yuwon, pudi eti wari te kinne puq wendi yumbo yumbui aye te wayequ. Te segi, quanbuagine ei puq wen.

43 “Nungoqi Parisi, nungoqi God yumbuinyambmirang kin baj pe wo di sia rar ngimi yerukin te ei wateri yawo kureuq. Di wute mikur kinsunyi pe tende wo di wute nungoqi wand yuwonyene ei meuq yawo kureuq ye, pugri bu nungoqiyeng wawo yuwon. Otiwo God nungoqi yumbour ren ningg brequ nunduq ye. 44Nungoqi Parisinungoqi wute ngamo kin pugri, dabo gri warinungoqi wutaqu yuwon pudi nungoqi nde wabegri nungoqi quan nganye brequ rise. Wute tenei mamb segi di tende nyinge mare mo bu nipuqum mamb. Pugri bu otiwo di God nungoqibrequ nunduq ye.”

45 Muq wuti lo quan nei namb ye iri Jisas oyinindig nari, “Tisa, nu pugri puq guad kin te nubeghi anene wand brequ gudug.”

46 Di Jisas oyi nari, “Nungoqi wute lo quannei wamb ye, nungoqi yeng wawo, otiwo di Godnungoqi mai neuq. Te pugri nungoqi wute loyumbo mai kin pugri wute quan nganye wanyrighe, di ni rire kin tuqui segi. Nungoqi tewuqond, pudi nungoqi nonne mune si timi iri winar di ni ghav wundiny segi.

47-48 “Yabe chuqo nungoqi nuqo ni propet mimati di mawo yemu. Muq nungoqi wari nungoqite kin puq wen segi ye. Pudi muq nungoqi ningamo te yenji wupim. Nungoqi non yumbo urte bei rind, nungoqi nuqo propet mi ye te ninggngiq wand. Pugri bu otiwo di God nungoqi breqununduq ye. 49Yumbo ur pugri kin te God ni quannganye nei namb di nari kin pugri. Ni nari, ‘Ngepropet di aposel tiqi gudom mondo, ninge mimati di ninge unje map mai isis mem.’ 50 Pugribu qi wuse urupui ne pu rindi rindi muq kinpropet buagi ni yavi ir wughe kin te ningg diGod nungoqi wute tit muq kin wen mai neuq ye.51Wute te Abel nde pu puate ri righe di rindi rindiSekaraia, wuti alta umo wase mande ye opu diGod ningg baj opu dimingi tendemi nati ye tendepend. Ngenungoqi simbe guduq, wute buagimenningg di otiwo God nungoqi wute tit muq kinwenoyi mai neuq ye. Te nganye.

52 “Nungoqi wute lo quan nei wamb ye, wutemar mo di God ningg nei yuwon ye matevi kinki te nungoqi nde nase. Pudi nungoqi nonne warwo segi, di nungoqi wute mar momo ningg tuqui

Page 97: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 11:53 94 Luk 12:19

map kin te segi puq wundim di mar mo segi. Teningg bu otiwo di God oyi nungoqi quan nganyebrequ nunduq ye.”

53 Jisas ni baj te si nare no pre otiwo Parisidi wute Moses ningg lo wute bei meny ye nipripri Jisas ningg quan nganye umbo ker muangdi wand isis pengu mindig. 54 Ni mari ni pugripengumindig eimuqondni lo ire gurenuaq oGodnyamb brequ nindig ei ni lo pemitanyi mo ningg.

12Jisas ni nari nungoqi God ningg ei wune wambMatyu 10:26-31

1 Wute nganye buagi nganye rindi rikur, wutequan nganye bre pugri bu ni giq giq yeru kintende puayi Jisas wand puate ni vighe. Ni wandpuate ni vighe kin te nikin wute simbe nindimnari, “Nungoqi Parisi mingg yis te ningg yengwawo yuwon. Ni mim pe wand aye mand, pudini umbo pe nei brequ bre pu rise. 2 Nungoqi neiumbo pe rise kin te suqo pu rise ye tuqui segi.Yumbo waghi grine puq wen kin te otiwo di Godbei nand wute buagi ruqond, di yumbo suqo purise ye te otiwo di God raqene nawo rise. 3Yumboburpoq pe wand wand kin te oyi bogisumb simbenand, di wute buagi rutungu ye. Di baj wabe warwas waghi grine ange pe misag ware kin te otiwodi tiqemoqine yemu di wand te bir mawo di wutebuagi rutungu.

4 “Nge mand, nge nungoqi simbe guduq, nun-goqi wute ghimbi omo mamb pre di tende dobumune nganye brequ munduq tuqui segi kin tewune wumbim wayequ. 5 Pudi muqdi nge wutiiri bei guduq di nungoqi wuti te ei wune wumbig:Wuti te nungoqi ghimbi numbueuq riti pre, dobudi mune wase pe meniraqu waghe kin gre rise yete ei wune wumbig. Nge nungoqi simbe guduq,nungoqi ni ei wune wumbig. 6Wapi digiski wojuwute wongmand kin, 5-pela pu 2 toea pene wongmand. Wapi te woju nganye, pudi God wapi wote iri nei gheri niping tuqui segi, ni buagi aneyeng nuam. 7 Di yu nunde ngawu pe vis kin teGod yu kimbi ire ire manyi nand di nei nimbinypre. Pugri bu nungoqi wune wamb wayequ, Godnungoqi nei numbuq kin te wapi digiski wo neinimbim kin ane tuqui segi, nungoqi oyi quannganye.

Beghi Jisas ningg wute puq bad kin minyuw patiwayequ

Matyu 10:32-33; 12:32; 10:19-20

8 “Nge nungoqi simbe guduq, wuti tughe wutebuagi nde rar pe nari ni nge ningg wuti, tedi ngewuti God nde pu gadi wuti nganye kas kin nge oyiGod ningg angelo nde rar pe ni ningg kari ni ngeningg wuti. 9 Pudi wuti wute buagi aye nde rarpe nari ni nge ningg wuti segi, tedi nge oyi Godningg angelo nde rar pe kari ni nge ningg wutisegi. 10 Di wute nge wuti God nde pu gadi wutinganye kas kin wand brequ mindigh kin te Godni wand puaq nindim kin tuqui. Pudi wute Godningg Ququ Yuwon Ye wand brequ mindig kin teGod ni wand puaq nindim segi ye.

11 “Wutemandi nungoqi mutuqu wase, mitaquGod yumbui nyamb mirang kin baj pe mo, ditende opu ye gavman kin yumbui o wute nyambkin pe mitaqu mo, te nungoqi pughe gri ei wandwand o pughe sin wen ei ni nungoqi brequmunduq segi ye te ningg nei kumowambwayequ.12 Te pugri tende puayi di Ququ Yuwon Ye gri eiwand bei neuq di wand wand ye.”

Wute yumbo quan materi yawo kurem kin wand13 Muq wute buagi te yeru kin tende mingi pu

wuti iri nari, “Tisa, nu nge chech simbe ndig eini wuyi nati di ni ningg yumbo buagi beghi sinirangu rise kin te bir nawo nge bid negh.”

14 Muq Jisas oyi nari, “Mand, wuti tughe ngesi numbogh di simbe nindigh nari nge nungoqiningg wand kutungu ye, o nge nungoqi nuyiningg yumbo buagi te bir kawo di nungoqi puchpuch wateri ye? Te segi.” 15Muq Jisas nikin wutesimbe nindim nari, “Nei wamb yuwon, di yengwawo yuwon. Eti nungoqi yumbo isis wuqond dite kin quan nganye nei wumbiny di wateri yawokureuq. Te piyi nungoqi yumboquanwateri, pudiwuti iri ni yumbo quan rise ye te ninggne nas nasotiwo tuqui segi.”

16 Di ni wute te kopuqu wand ven simbenindim, “Wuti iri yumbo quan rise kin ni qiyuwon wund di mir yuwonne nganye ruwi. 17Nite nuqond muq nikin nei pene pugri nei nambnari, ‘Nge mir buagi ren kawo ris kin sunyi segi.Muqdi nge pughe sin ei ken?’

18 “Muq ni nari, ‘Muq nge mir baj woju kin renbir kawo di aye yumbui kin yembe gidiny. Te einge wit yi di mir buagi tende kawo ris ye tuqui.19 Te puq ken pre muqdi kari, muqdi nge yuwonpu kas ye, nge yumbo yuwon kin nganye buagikawo ris pre. Muq nge yumbo te ninggne kas kasber quan tuqui. Di nge waghine kas mirne gad,wuye ke, di yuwon pu kas.’

Page 98: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 12:20 95 Luk 12:4020 “Pudi God wuti te ningg nari, ‘Nu wuti ghabe

gad! Muq bur kuen gugne di nge nu ququ kitawwi di ghati. Nu kuati di tughe ei nu yumbo yumbobuagi sir kuap pu rise ye te nateri ye’?”

21 Di Jisas nari, “Wute ni yumbo buagi irepemirur ei ni yumbo tuqui di yuwon pu mas ninggmari di God ningg yumbo ninde rise segi tedi niwuti te kin pugri.”

Yumbo yumbo ningg yivany ware wayequMatyu 6:25-34

22 Muq Jisas nikin wute simbe nindim nari,“Pugri bu nge nungoqi simbe guduq, nungoqiyuwon pu was ningg yivany ware wayequ, di mirwe ye te ningg yivany ware wayequ, di ghimbipe chongo ware righe ye te ningg yivany warewayequ. 23Mir te yumbui segi, ququ te nganye. Dichongo yumbui segi, ghimbi te yumbui. 24Wapikuroqu te wuqond. Ni wuny yembe mindiny dimir mi righe segi, di mir nguan kin te materimirur segi. Di yumbo mirur kin baj segi, di mirbaj segi. Ni yumbo te kin segi, pudi God nimir bagnamb. God nde rar pe nungoqi oyi quan nganyeyumbui di wapi oyi wokuandi, pugri bu nungoqioyi quan nganye nei numbuq ye. 25Wuti tughe ninati kin ngeri tumo rind, pudi ni yumbo yumboyuwon kin ningg yivany nare ye te ningg di munenganye nas ye tuqui? 26 Nungoqi yumbo wojunganye ren kin puq wen ye tuqui segi ye, tedipughe kin ningg yumbo buagi aye te ningg yivanyware?

27 “Nyungo ruwi kin te wuqond. Ni chongoyembe rindiny segi, di rang rimb ei rire righesegi. Ni yumbo te kin puq ren segi. Pudi ngenungoqi simbe guduq, King Solomon ni yumbonganye buagi di chongo yuwon yuwon rise, pudini chongo yuwonkin te nyungo kis ane tuqui segi,nyungo kis quan nganye yuwon. 28 Nyungo niyeru nganye segi, ni muqne yeru, prangi muneyeru segi, pend mawo wase memare riwo nambye, pudi God ni nei gheri nipiny segi. Nungoqiwutaqu God oghine nei wumbig segi kin! Nun-goqi nei wamb, God ni nyungo nei nimbiny ye,pugri bu ni nungoqi wutaqu oyi quan nganye neinumbuq ye. 29 Di nungoqi mir di wuye we ye teningg quan nganye nei kumo wumbiny wayequ.30Te pugri wute God nei rimbig segi kin ni yumboren kin ningg pripri yivany rire. Pudi nungoqiwutaqu God nei wumbig kin God nungoqi nuyi ninei namb pre nungoqi yumbo ren kin wateri eiwas tuqui. 31 Nungoqi yumbo ren ningg yivanyware wayequ, nungoqi God nde si nambu was ye

te ningg ei meri wat. Nungoqi puq wen tedi niyumbo buagi aye te neuq ye.”

Beghi yumbo nginy tu wam pirur ye te kin wandMatyu 6:19-21

32 Jisas nikin wute ningg nari, “Sipsip tit wojuwen nungoqi wune wamb wayequ. Te pugri Godnungoqi nuyi ni nungoqi nitaqu wowi di ni ndesi nambu was ye. Nungoqi te ningg chumbuaiwand ye. 33Nungoqi non yumbo yumbo buagi tewi rundo wute aye wong mand, te kin wet bidiwateri di wute yumbo segi kin te wem. Nungoqihanpaus gre ye ei wateri, di yumbo yuwon yenginy tu wam wirur ye te kin yembe ei wand.Yumbonginy tuwamrise ye ir ruso kin tuqui segi,wute nyungu kin tende tumo mandi segi, pugribu nyungumand ye tuqui segi, di choi pend ruwotuqui segi. 34 Te pugri nungoqi yumbo yuwonyuwon kin te muainde wawo rise te nungoqi neimune tendene ei rise.

Sir wap di yeng wawo pu ei wasMatyu 24:42-44

35-36 “Nungoqi sir wap di yeng wawo pu ei was.Wute nikin yumbui wute urupui ngam ruso kinmir pe tende no di ni sir map di ghimbi muangpu mas kin pugri. Ni pugri sir map di ghimbimuang pu mas pu ei otiwo ni mir pe te pu munenandi ngimrawu baq nand di ni brequne ngimbi muang, neyi ni, ni muq sir map segi. Muqnungoqi ni kin pugrine sirwap, chongo kringwapriwo ruso puayi rise di let pe taq wamb gre, lamwand pre, di yeng wawo pu was. 37Wute sir mappre muq nikin yumbui yeng muang pu mas masmuq nikin yumbui nandi ni nuqond kin wute techumbuai mand. Nge nungoqi nganyene simbeguduq, nikin yumbui pugri nuqond, tedi ni mirmawo kin chongo nare righe, chongo kring nipiqwiyo wuso puayi wuse let pe taq nimbiq gre, dinikin yembe ye wute simbe nindim mas di ni mirnuam. 38 Piyi nikin yumbui bur mingi pu nandi oyambgriq tumo pu nandi, pudi ni ruqo mase segini ghimbi muang pu mas. Wute te kin ni quannganye chumbuaimand. 39Pudi yumbo ren ei neiwumbiny. Wuti iri ni nei namb pughe puayi diwuti nyungu kin nandi ni baj bir nuang di yumbonyungu nand ye, tedi tende puayi ni yeng nawo diwuti nyungu kin nandi ni baj bir nuang di yumbonyungu nindig tuqui segi. 40 Muq nge nungoqisimbe guduq, nungoqi mune te kin pugrine eiyeng wawo pu was. Wuti God nde pu nandi wutinganye nas kin ni nandi kin ngeri te nungoqi nei

Page 99: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 12:41 96 Luk 13:2wamb segi, nungoqi nei tuan wamb pu was kintende puayi ei ni nandi ye. Pugri bu nungoqi ninandi ye te ningg yeng wawo pu ei was.”

Yembe ye wute oghi kin di brequ kin kopuqu wandMatyu 24:45-51

41 Muq Pita Jisas pengu nindig nari, “Yumbui,nu kopuqu wand ven beghine simbe gudug onu wute buagi ren yeru kin ren anene simbegudiny?”

42 Di Yumbui oyi nand nari, “Wuti tughe ninei yuwon ye rise di nikin yumbui ningg wandnutungu di ni nari kin pugrine puq nen ye? Wutite kin di nikin yumbui ni si numbog, di ni oyiwuteyembe ye aye te yeng nuam, di yumbui ngeri napruso kin tende tuquinemir nem. 43Yembeyewutiiri te kin tuquine puq nen nenmuq nikin yumbuimune nandi ni nuqoind, tedi wuti te chumbuainand. 44 Nge nungoqi nganyene simbe guduq,tedi ni wuti te yumbui ningg nowi nas, di ni oyini ningg yumbo yumbo buagi te yeng nuany ye.45 Pudi yembe ye wuti nari, ‘Nge yumbui ni nasnas nganye pu ei nandi ye.’ Ni puq nand di nesnewo yembe ye wute quayi di nyumbueg te pugnindiny, di mir nand wuye ne ngawu ghabe rind.46 Yumbui mune nandi ye nginy te ni nei nambsegi, ni nei tuan namb di nei gheri nap pu naskin tende puayi di ni mune nandi, tedi ni brequnindig. Tedi ni pend pend nowi, di wute ni neimimbig segi ye nawo mas kin tende ane irepenawo mas.

47 “Yembe yewuti iri nikin yumbui yembenengkin te nei nimbiny, pudi ni nikin yumbui nari kinyumbo te nate ruwi segi, di ni nari kin pugrinepuq nen segi ye, wuti te nikin yumbui ni quankumo ni ye. 48 Pudi wuti nikin yumbui ninggnei te nundog segi, pudi nikin nei pene yembenand di unje nap, di ni unje nap ye te ningg pugnindig kin tuqui ye, wuti te kin nikin yumbuioyi musoqne ei ni ye. Wute yumbo quan kumomateri kin te otiwo ni oyi yumbo quanne ei oyimand ye. Wute yumbo nganye buagi wuti iri ndesi wam ruang kin te, otiwo di ni oyi quanne nenyningg riri ye.”

Jisas wute bir nawo ningg bu nandiMatyu 10:34-36

49 Jisas nari, “Nge gadi kin God ni wute waseneny puq nand kin te bu kare gadi. Nge nde neipe wase te brequne ei namb yawo kuregh. 50Ngemai wabe ei ko yamb. Wute wuye map ningg diwuye wabe murund maghe kin pugri ei nge mai

wabe ko ye. Muq ngemai te kare segine, pudi maite rindi ye. Pugri bu mai te ningg nge nei quannganyemai viyo. 51Ngenungoqi simbe guduq, etinungoqi wari nge qi pe gadi kin yeng gure kuaq diwute yuwon pu mas ningg bu gadi. Te segi. Ngewute bir kawo ningg bu gadi, 52 pugri bu muq puruso otiwo di wute kin kin bir ruwo. Baj ire ninggwute 5-pela pu ris, kiyi, kumo di wo. Pudi nikinnebir ruwo teri opu di teri ire pu opu, di teri res riwoteri ire pu ruqond riri, di teri ire pu res riwo teriruqond riri. 53Nikinne bir ruwo, kiyi kuwonyimimuqond mari, kuwonyimi oyi kiyi muqond mari,di kumo kuwonyumbu ruqond riri, kuwonyumbuoyi kumo ruqond riri, di kine gang kine gharruqond riri, kine ghar oyi kine gang ruqond riri.”

Parisi mari Jisas yumbo ur gre ye ei yembe nindinyMatyu 5:21-26; 16:2-4

54 Di Jisas wute buagi te yeru kin te simbenindiny nari, “Wuye quari nginy naghe no opuwes wiyo, tedi wari muqdi wuye wundi ye, dinganyene wuye wundi. 55Di nyumurighi gherimpe pu nandi wuqoind di wari muq nginy oghi ye,di nganyene nginy oghi. 56 Nungoqi wute neitevi kin! Nungoqi nginy tu wuqond di qi pe kinyumbo wuqond di nei wamb muqdi ngeri pughegri ei rise ye. Pudi pughe gri ate nungoqi muq kinyumbo ur ren wuqond pudi nei wamb segi?

57 “Pughe kin ningg nungoqi nonne nungoqinon yumbo ur te wuqond segi, yumbo ur pugheye te yumbo ur yuwon ye di yumbo ur pughe yete yumbo ur brequ ye? 58Wuti iri nu kotim naindningg nitanyi kot pe no, te tequ muq qa wo wonedi nu buid ghap ei nu tequ wand te teti wawo. Etini nu nitanyi jas nde no, di jas nu polis nde si pe nighondo, di nu mitanyi mo taq maimb. 59Nge nusimbe guduw, ni nu taq maimb pre tedi nu munegheyi yi tuqui segi. Nu tene yeru yeru wet bidibuagi jas nupuw ruso ye te meghare ruso omoneghawo di gheyi yi.”

13Wuti nei nare nitinde segi tedi mai niraq ye

1 Asi Pailat nikin ami simbe nindim di wuteGalili kin ninge umowasemandeGodmengmengyemu kin te mi. Ni mi mati di ni yavi te umo Godmeng ningg mambui riti kin yavi te ane irepenerighe ruso. Muq wute ninge Jisas nde wand petendemandi pu yemu kin te ni Jisas wand ven kinsimbe mindig. 2Di Jisas oyi ni simbe nindim nari,“Nungoqi nei wamb kin wute Galili kin aye te ni

Page 100: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 13:3 97 Luk 13:24quan yumbo ur brequ mand segi ye, pugri bu nimi segi, pudi wutemen ni quan nganye yumbo urbrequmand ye, pugri bu ni yuqo pugri kinmiraq?Nungoqi pugri nei wamb bri? 3 Te segi. Ngenungoqi simbe guduq, nungoqi nei ware witindesegi tedi nungoqi buagi ane mune ni kin pugrinewati. 4Di wute 18-pela pu asi Siloam kin baj dobuibir ir nati di ni mati kin te nungoqi wari wute ayeJerusalem kin ni quan nganye yumbo ur brequmand segi ye pugri bu ni mati segi, pudi wute18-pela pu men ni quan nganye yumbo ur brequmand ye pugri bu ni mati? 5Te segi. Nge nungoqisimbe guduq. Nungoqi nei warewitinde segi, tedinungoqi mune ni kin pugrine wati.”

Kotu brequ yi wuyi segi kin kopuqu wand6 Di Jisas kopuqu wand ven simbe nand: “Wuti

iri nikin nde wain wuny mbe kotu ire neq wughepu yequ. Di ni no kotu te nundoq, ni yi wumb eiyi te nap ningg, pudi ni yi ire yequ nundoq segi.7Pugri bu ni nikin yembe yewuti wainwuny yengnuany ye te simbe nindig nari, ‘Nge priprine gadi,kotu wen gudoq kari ni yi wumb ei nge kap ninggpudi yi wumb segi. Nge priprine gadi gadi ber teriire pu ruso, pudi nge yi ire gudoq segi. Pugri bunu eraq wuso wughe. Pughe kin ningg segi yequdi qi nyong omo wuaq?’

8 “Di yembe ye wuti te oyi nari, ‘Yumbui, piyiber wen irenemune rar ndoq yequ, di nge nyumopuate pe qi tiqe gidiq godo gadi, di kau umbokawo. 9 Pugri puq kew pu yequ muqdi ber irete ningg mune budoq, yi wumb o segi. Ber irete ningg ni yi riyi te yuwon. Ni yi riyi segi, tediepiraq wuso wughe’.”

Jisas Sabat kin nginy te ningg wute ire sabi nun-duw

10 Sabat kin nginy iri ningg Jisas God yumbuinyamb mirang kin baj ire ningg nas wute Godningg wand bei neny. 11 Tende di nyumbuegire ququ brequ ane kin mune anene God yumbuinyamb mirang kin baj pe tende yequ, Jisas wandnand kin wutungu wutungu. Wute te ququ brequni nde nas ni num new bu ni dob quan nganyerengu nare, di yimb yimb wuso, oghine nyingewure tuqui segi. Ni pugri pune yequ yequ ber 18-pela pu. 12 Jisas wute te nundoq, di nari wundininde tumo yequ, di simbe nunduw nari, “Nyum-bueg, nge nu num puaq guduw pre.” 13Muq ni si

new kuyo di brequne ni opu wes wiyo yuwonneyequ, di God nyamb wundivi viyo.

14 God yumbui nyamb mirang kin baj te kinyumbui ni nuqond Jisas Sabat kin nginy tende niwute num puaq nunduw. Pugri bu ni umbo kernawo, di wute te yeru kin simbe nindiny nari,“Yembe kin nginy 6-pela pumase. Pugri bu nginyte ningg ei wandi di ni num puaq nunduq. Sabatkin nginy nen ningg wandi wayequ.”

15Di Yumbui ni oyi nindig nari, “Nungoqi wutenei tevi kin. Nungoqi wand wand kin te nungoqinon yumbo ur ane tuqui segi. Sabat kin nginytende nungoqi nonnonnungoqi non kau di donkibaj pe wo di sare bure wundiny wutari wo wuyeweny riq segi ye bu? 16 Wute wen ni Abrahamningg wo ire. Satan ni taq nimbiq pu wus wusber 18-pela pu. Te pughe ningg ate yumbo ni taqrimbiq kin te Sabat kin nginy tende puaq guduwtuqui segi?”

17 Jisas ni pugri puq nand di nikin veri buagini minyuw mati. Pudi wute buagi ni yumboyuwon nganye puq nen ye te ningg quan nganyechumbuai rind.

Wute God nde si nambu ris kin kopuqu wandMatyu 13:31-33; Mak 4:30-32

18 Muq Jisas ni pengu nindim, “Wute Godnde si nambu ris kin pughe gri ei ris ye? Ngeyumbopughe kin ninggwand gad ei ane tuquine?19 Wute God nde si nambu ris kin te mastet yikin pugri. Wuti iri mastet yi nare no nikin ndewuny mbe ni righe. Mastet yi te yire, yumbuiruso nyumo kin pugri yeru, di wapi rindi nindemuange pe tende ris.”*

20 Mune pengu nand nari, “Nge yumbo ayepughe kin ningg wand gad ei yumbo God nde sinambu rise kin ane tuquine? 21 Ni yis kin pugri.Wute ire yis puch wutaqwi di plaua os yumbui pewaq wughe di ane quang wumbiq. Di otiwo yisplaua pe wur ir di plaua te quanene yindiqi.”

Ngimrawu wokuandiMatyu 7:13-14,21-23

22 Di Jisas nyinge nare Jerusalem no di no tiqeyumbui di tiqe woju ngimne yeru kin tende wandbei neny neny no. 23 Di wuti iri ni pengu nindignari, “Yumbui, God wute ire irene bri nate mowiye?”

Di Jisas ni simbe nindim nari, 24 “Nungoqingim wokuandi pe war wo ningg buid nganye ei

* 13:19: Mastet te minye ire ni yi woju nganye, wasebo kis kin pugri. Pudi ni yire di yumbui nganye, nyumo kin pugri.

Page 101: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 13:25 98 Luk 14:11wap. Te pugri, nge nungoqi simbe guduq wutenganye buagi ei ngimrawuwoju pemarmo ninggbuid map, pudi tuqui segi. 25 Otiwo baj kiyi nesnewo ngimrawu niqu, di nungoqi dabo gri yequngimrawu pe baq wand di wari, ‘Yumbui, beghingim bi wangu.’

“Pudi ni oyi pugri ei simbe nand nari, ‘Ngenungoqi nei gubuq segi, nungoqi muai pu wandi.’

26 “Di nungoqi oyi pugri ei wari ye, ‘Beghi asinu ane mir bad di wuye pe, di nu beghi nde opuguadi wand bei guegu.’

27 “Pudi ni oyi puq ei nand ye, ‘Nge nungoqi neigubuq segi, nungoqi muai pu wandi ye. Nungoqiwutaqu yumbo ur brequ wand ye! Nungoqi kringwo, nge nde tumo wandi wayequ!’

28 “Di nungoqi Abraham, Aisak, Jekop di propetbuagi te God nde si nambu mas wuqond di nun-goqi quanji wand di sawo wat ki. Pudi ni nungoqingiq nunduq di war wo ye tuqui segi. 29 Tendepuayi di wute tiqe manyi kin yumbo yumbo Godnde si nambu rise ye mir yumbui pe tende mas.Wute nginy nawi opu kin, nginy naghe no opukin, di tiqe manyi qi pe ven nde yeru kin mandimir pe tende sunyi materi di mas. 30 Di wuteningemuq dobumawi kin te otiwo yemawo ye, diwute muq ye mawo kin te otiwo dobu mawi ye.”

Jisas Jerusalem ningg yivany nareMatyu 23:37-39; Luk 19:41-44

31 Tende puayine Parisi ninge Jisas nde mandidi simbe mindig mari, “Nu tiqe wen si raq di tiqeaye pe yo. King Herot nu ni ghati ningg.”

32 Di Jisas oyi ni simbe nindim nari, “Nun-goqi wo nyombui brequ dabo kin te pugri simbewundig, ‘Muq di prangi nge wute ququ brequpuaq gidiny di num puaq gidiny ye. Di nginy ayete ningg di nge yembe omo kawo ye.’ 33 Pudinginy nen ningg di prangi di yamb nge nyingekare karene. Te pugri propet iri tiqe aye pe minati wayequ, Jerusalem pene mi nati ei oghi.”

34 Di Jisas nari, “O Jerusalem, nu propet kuimati, di wute God tiqi nundom nu nde mandi yete wet pe kui mati ye. Pripri nganye nge nu ninggwute wapiqu nikin wo nimbraqe nambu wirir kinpugri kimar ningg kari, pudi nu nge rar guqoidsegi. 35 Nu tungu, otiwo di nu tiqe wen brequwuse di wute segi pu wuse. Nge nungoqi simbeguduq, nungoqi nge mune wuqoind tuqui segi.Segi segine ruso ruso otiwonungoqiwari, ‘Godnuwuti Yumbui nde nyamb pe nandi kin nen yuwonwang’!” [Sng 118:26]

14Jisas wuti iri Sabat kin nginy tende num puaq

nindig1 Sabat kin nginy iri ningg Jisas Parisi mingg

yumbui iri nde baj pe no ei ane mir mandningg. Tende puayi ni Jisas yeng muang yuwonei muqond, Jisas Sabat kin lo gure nuaq o segi.2 Di wuti iri num brequ nare di ni ghimbi quannganye nirang riwo kin Jisas nde rar ngimine teyenu. 3 Jisas wuti te nuqoind di Parisi di wute loquan nganye nei mamb ye te pengu nindim nari,“Sabat kin nginy tendewute numpuaq bidiny kinte lo gure puaq o segi?”

4 Pudi ni Jisas oyi mindig segi, ni wand segineyemu. Pugri bu Jisas wuti te nait nase, num puaqnindig, di tiqi nundog no.

5 Di ni wute te pugri pengu nindim nari, “Nun-goqi kin iri ni quayiwo iri o kau iri Sabat kinnginyte ninggne ngamo pe ir naghe pu yenu, tedi nubrequne kuo kueti nowi ye o segi?” 6 Di ni Jisasningg wand ven oyi mindig kin tuqui segi.

Beghi beghi bon nyamb bidivi viyo wayequ7 Jisas ni nuqond wute mir pe tende mandi

kin ni sia rar ngimi yeru kin tende ei mas yawokurem. Ni te nuqond di kopuqu wand ven simbenindim. 8 “Wuti iri nungoqi ngam nirauq wuteurupui ngam ruso kin mir pe tende wo, te nun-goqi sia rar ngimi yeru kin wute nyamb kin masye te wateri wayequ. Eti sia te wuti iri ni nyamboyi musoq nu nde yumbui kin te miping wusopre kin te muq nu oyi kuas. 9 Tedi otiwo wutinu tequ ngam nirauq mir pe tende wandi kin tenandi di nu ningg nari, ‘Nu yes yewo, wuti tenandi sia rar ngimi yequ kin wen wung nas.’ Dinu quan nganye minyuw ghati di yes yewo yo,sia dobu nganye yeru kin wute nyamb segi kinmas ye pe tende ghas. 10 Pugri bu wuti iri nungamnirawmir pe tende kuo, nu sia dobunganyeyequ kin te ei taqwi. Te ei otiwo wuti nu ngamnirawmir pe tende kuo kin te nandi, nu nuqoind,nu dobu nganye kuas, tedi ni nu simbe nunduwnari, ‘Mand, nu ghandi sia rar ngimi yequ kinwenwung ghas.’ Ni pugri puq new, di wute buaginu ane mir wand kin ninde rar pene nu nyambyumbui. 11 Te pugri wute ni kinne nikin nyambmindivi viyo kin te God oyi ni nyamb ni vigheviso. Pudi nikin nyamb mi vighe viso kin te Godoyi ni nyamb nindivi viyo.”

Page 102: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 14:12 99 Luk 14:33Beghi wute beghi oyi rundug tiq segi kin te ei sabi

bidiny12 Muq Jisas wuti te ni ngam nirang mir pe

tende nandi kin te simbe nindig nari, “Nu miryumbui yembe guduw, te nu nimand, nuse niqamwand kin o nu non yavi ire, di wute wet bidi quanrise kin nu ane tumo tumo was kin te ningg gharimandi anemir wandwayequ. Eti otiwo ni oyi miryembemindiny di nu ninggmari ghondo anemirwand. Ni pugri puq men tedi nu ni mir kuem kinte oyimunduwpre. 13Pudi numir yumbui yembegudiny te nu wute yumbo segi kin, wute ghimbibrequ rise kin, wute nyinge brequ kin, di wute rarghave rimbimkin te ei gharimandi anemirwand.14 Tedi God nu yuwon nuaw. Te piyi wute menkin ni oyi nu mir te oyi munduw ye tuqui segi.Pudi otiwo wute God nde rar pe tuquine mas kinni munemesmewo kin tende puayi di God oyi numir te oyi nunduw.”

Wuti ngam urupui no kin mir yembe mindiny yekopuqu wand

Matyu 22:1-1415 Wuti iri ni ane mas mir mand kin ni Jisas

ningg wand ven nutungu di ni Jisas ningg nari,“Wuti wute God nde si nambu mas kin mir mandye mir pe tende nas di ane mir mand kin wuti techumbuai nand.”

16 Muq Jisas oyi nari, “Wuti iri mir yumbui ireyembe nunduw pre, di wute nganye buagi narimir pe tendemandi ningg. 17Nimir te sir nap pre,muq ni yembe ye wuti tiqi nundog no, wute ninyamb nitamri ye simbe nindim nari, ‘Be wandi,yumbo buagi sir nap pre.’

18 “Pudi ni buagi anene mari ni yembe rise,pugri bu mir tende mondo tuqui segi. Wuti irinari, ‘Nge ni yawo kutong, ni nge ningg nari. Ngegodo ningg pu qa, pudi nge wuny ire muq teneqawong gad pu vise. Di muq ei nge ko di wuny teguqod ye, pugri bu nge godo tuqui segi.’

19 “Wuti aye nari, ‘Nge ni yawo kutong, ni ngeningg nari. Nge godo ningg pu qa, pudi muq teneqi bir kin kau quayi 10-pela pu wong gad. Muq einge ko tuqui kap ye. Pugri bu muq nge ko yambgadi. Te ningg bu nge godo tuqui segi.’

20 “Di aye mune nari, ‘Nge muq tene qa ngamko pu, pugri bu nge godo ye tuqui segi.’

21 “Di yembe ye wuti te mune nandi, ni minggwand te nikin yumbui simbe nindig. Nikin yum-bui te nutungu, umbo ker nawo di nikin yembeye wuti te simbe nindig nari, ‘Nu brequne tiqewen kin ngim yumbui di woju buagi tende ghar

ir, wute yumbo segi kin, wute ghimbi brequ risekin, wute rar brequ rise kin, di wute nyinge brequrise kin te qond, di tari nge nde baj pe ghandi.’

22 “Di yembe ye wuti te no nikin yumbui narikin pugrine puq nen pre, muq no nikin yumbui tesimbe nindig nari, ‘Yumbui, nu kuari kin te ngepuq ken pre, pudi baj bre segine. Sunyi yumbuivisene.’

23 “Muq yumbui nikin yembe ye wuti te simbenindig nari, ‘Nu ngim manyi te yo di yo wunykin imb manyi te nyinge ghare ghar ir, quayinyumbueg tende yeru qond, te ghari buid nganyeghap ghap ei tari nge nde baj pe ghandi. Te ei ngebaj bre. 24 Nge nungoqi simbe guduq, wute asinge nyamb kitamri di nge ningg mir pe ven ndemandi ningg kari pudi mandi segi kin wute te ninge mir wen kin puch nganye me tuqui segi.’ ”

Beghi nei bab yuwon pre muqdi Jisas nde dobuparu

Matyu 10:37-3925Wute nganye buagi Jisas ane nyinge rire ruso

ruso, di Jisas tindi nandi ni simbe nindiny nari,26 “Wuti iri nge nde nawi pudi ni nge quan neinimbigh di kiyi, kumo, ngam, wo, kise, kiqam, dikunyumbu te yambu nireny segi, di nikin ghimbiyambu nireny segi, wuti te ni nge te wuti ninggnas tuqui segi. 27 Wuti nge nde dobu nawi di teningg mai nare ye yambu nari, wuti te kin nge tewuti ningg nas tuqui segi.

28 “Nungoqi kin wuti iri nu baj dobui iri yembegudig ningg te nu kuas otinde nei guab yuwonpre, muqdi yembe gudig ye o segi? Nu wet bidituqui ghap ei qond, nu baj te yembe gudig omokuowi kin wet bidi tuqui o segi. 29 Nu pugri puqkuen seginemuq baj te yembe gudig, tedi nu tingikin yembe ghand pre dobu di nu qond nu baj teyembe gudig omo kuowi ye wet bidi tuqui segi.Di wute buagi baj te muqoind, di nu wur maw30mari, ‘Wuti nen baj te puate ni naghe, pudi omonowi ye tuqui segi’.”

31 Di mune nari, “O king iri yeng pe no di kingaye temi mege ningg. Te ni nas di otinde neinamb yuwon. Ni yeng kin wute 10 tausen pelapune di king aye te ni yeng kin wute 20 tausen.Pugri bu ni nei namb yuwon, nikin yeng kin wute10 tausen pela pune te king wute 20 tausen kinte mi di kring map mo kin tuqui o segi? 32 Ninei namb ni tuqui segi, te muqdi king aye te niyeng kinwute anewonjine yemu yemu di ni wuteninge tiqi nundommo ei king te anewand ei yengmand segi, anemawogudo. 33Te kin pugrinemuq

Page 103: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 14:34 100 Luk 15:21nungoqi kin wuti iri nikin yumbo yumbo buagidob neny segi, ni nge te wuti ningg nas tuquisegi.”

Ghat kin kopuqu wandMatyu 5:13-16; Mak 9:50

34 Di ni nari, “Ghat te yuwon. Pudi ghat ninyong te prene, tedi beghi pughe sim peny eimune nyong vimb? 35Ghat ven ni mir wuny mberuwi kin te ghav rindiny tuqui segi. Di ghat tekin beghi kau umbo ane quang bab di wuny mbepawo ye tuqui segi. Ghat te kin mene ei pare visoye.

“Wuti iri ni nutungu kin tuqui tedi ange nuaqei wand ren nutungu.”

15Sipsip ir wuso kin kopuqu wandMatyu 18:10-14

1 Muq wute takis materi kin di wute yumbo urbrequ rind kin rindi Jisas nde rikur di ni wandnand kin rutungu. 2 Pudi Parisi di wute lo wutebei meny ye ane ni Jisas ningg umbo ker mawomari, “Wuti nenwute yumbour brequ rind ye anesabi rind di mir rind.”

3 Di Jisas kopuqu wand ven simbe nindim:4 “Nungoqi kin iri sipsip 100-pela pu yeru pumuq ire ir wuso. Tedi 99-pela te si nare, mongpuch ire ningg yeru mir rind rind, di no ire irwuso kin te meri nunduw ye o segi? Ni no ire irwuso kinmeri nunduwnunduwnundoqne di pre.5Ni nundoq tedi ni quan nganye chumbuai nanddi nitaqwi sikar wam neq wiyo di niraq nambuno. 6 Ni no nambu di ni kimand di wute ni anetumo tumo ris kin te nari rindi rikur di nari,‘Wandi nge ane chumbuai bad. Nge sipsip ir wusokin te mune gudoq pre.’ 7 Nge nungoqi simbeguduq, wuti yumbo ur brequ nand ye iri munenei nare nitinde ye te ningg di nginy tu wamkin te kin pugrine quan nganye chumbuai mand.Te nganye wute 99-pela pu asine nei rire ritindepre di God nde rar pe tuquine ris kin te ningg nichumbuaimand. Pudi wuti yumbo ur brequ nandnand ruso ruso muq mune nei nare nitinde ye teningg ni quan nganye chumbuai mand.”

Wet bidi ire ir wuso kin kopuqu wand8Di Jisas kopuquwand aye ire simbe nand nari,

“Nyumbueg ire wet bidi 10-pela pu rise pu muqire ir wuso, tedi ni pughe ei wen ye? Tedi ni lamwundiq wus, di baj pe bureng wup, di waghinemeriwunduwwunduwwundoqne di pre. 9Niwet

bidi te wundoq pre, tedi ni kimand di wute ni ndetumo ris kin te wuri rindi di wuri, ‘Wandi nge anechumbuai bad. Nge wet bidi ir wuso kin te yabemune gudoq pre.’ 10 Nge nungoqi simbe guduq.Te kin pugrinewute yumbo ur brequmand kin irini nei nare nitinde ye te ningg God ningg angeloni quan nganye chumbuai mand.”

Wuti iri quayi wo ir no kin kopuqu wand11 Di Jisas kopuqu wand aye ire simbe nand

nari, “Wuti iri quayi wo temi mas. 12 Muq wokiqam te kiyi ningg nari, ‘Wuyi, nu yumbo birkuawo nge ninge kuegh di chech ninge gueg puqguad kin te nge te be yegh.’ Muq kiyi nikin ninggyumboyumbobuagi te bir nawodi ni kin kinnem.

13 “Tende dobu nginy ninge mo pre wo kiqamte ni ningg yumbo yumbo te ni rundo wute ayewong mand, di ni wet bidi te kin nateri nare diwonji, kantri aye pe no. Ni no tende nas, di bujeyinase di wet bidi sabi nindiny segi. Ni wet bidi segisegi menare ruso ruso di wet bidi buagi omonenawo. 14Ni yumbo buagi omo nawo pre pu nas, ditende opumunemir segi. Di ni wet bidi segi pugribu ni mir ne kin segi. 15 Pugri bu ni no wuti iri teopu kinne yembenindig. Diwuti te ni tiqi nundogno pu imb pe yembe nand pu bag namb. 16Ni puyeng nuany pu yenu, pu nimir rind dimir chongoir righe kin te nuqond di ni ne ei umbo tuq nambyawo nganye gureg. Di tende puayi wute ninge nimir ninge meng segi.

17 “Muq ni nei yuwon ye mune vindi vighe dini nari, ‘Nge ven yengu kin mir segi di mir ninggkati yamb tumo. Nge wuyi ningg yembe ye wutebuagi ni mir quan nganye rise, di me omo mawoye tuqui segi. 18 Muqdi nge mune nyinge karewuyi nde ko. Ko wuyi nde ko kar di simbe gidigkari, “Wuyi, nge God nde yumbo ur brequ gad,di nu nde yumbo ur brequ gad. 19Nge muq wutioghi nganye segi, pugri bu nu nge wo puq ndightuqui segi. Muqdi nge nu ningg yembe ye wutikin pugri ei yembe yegh di yembe gad.” ’ 20Pugrinei namb pre di nes newo nyinge nare kiyi ndeno.

“Pudi ni nyinge nare wonjine nondo nondokiyi rar neqwundi nuqoind, di quan nganye yawonitong. Di ni nes newo vig namb no, kuwonyimisibraj ni di song nireng.

21 “Muqwo kiyi ningg nari, ‘Wuyi, nge God ndeyumbo ur brequ gad di nu nde yumbo ur brequgad pre. Nge wuti oghi nganye segi, pugri bu nunge wo puq ndigh tuqui segi.’

Page 104: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 15:22 101 Luk 16:1122 “Pudi kiyi nikin yembe ye wute te simbe

nindim nari, ‘Brequne wo nge ningg chongo yu-won ye tewutaqwi, wuraqwandi, wurangwughe.Di ring si tumuepu pe weng naghe, di sendelnyinge pe wutang rindiwo. 23 Di kau wo quannganye nyam wure kin te wuraq wandi, wum-bueq wuti. Di beghi mir yumbui yembe bidiny,mir bad di chumbuai bad. 24Te pugri nge wo nenni nati pre di mune nes newo, ni ir no pre pudimune buqoid.’ Pugri bu ni mir yumbui yembemindiny, mir mand di chumbuai mand.

25 “Tende puayi wo kiseyu ni wuny mbeneyenu. Ni wuny mbe pu mune nandi kin tende, ninandi baj pe tumo tumo di ni yuwo riri di nyingeruwo ruwo kin te nutungu. 26 Di ni yembe yewuti iri ngam nirang nandi di pengu nindig nari,‘Te pughe riteri?’ 27 Di yembe ye oyi ni simbenindig nari, ‘Nu niqam mune nandi pre. Ni nopre di yuwon pune mune nandi. Nu nuyi ni pugrinuqoind bu ni chumbuai nand bu nari di kau woquan nganye nyam wure kin te mumbueq, miryumbui yembe mindiny di chumbuai mand.’

28 “Kise ni te nutungu umbo ker nawo di bajpe nar no yambu nari. Di kiyi neyi nandi woningg nari, ei wo nar nondo ningg. 29 Pudi wooyi kiyi ningg nari, ‘Pughe gri ate nge ber quannu nde wet bidi segi ye yembe gad, di nge nuningg wand sange guduw segi. Nu nge pughekin ningg tiqi gudogh di nge nu wand irepenekutungu di te kin pugrine puq ken. Pudi nu ngememe ghar iri kuegh di nge nge ningg mand anechumbuai bad segi. 30 Pudi nu nuwonyimi nen ninu ningg yumbo yumbo buagi te nare no ngimnenyumbueg neny omo nawo pre, muqmune nandiye nen ningg bu nu kau wo nyam wure kin tenegubueq.’

31 “Muq kiyi oyi nari, ‘Nge wo, nu nge ane pasye, di nge ningg yumbo yumbo buagi te nu te.32 Pudi nu niqam nen ni nati pre, di mune nesnewo, ni ir no pre di mune buqoid. Pugri bumuqdi beghi te ningg chumbuai ei bad ye’.”

16Yembe ye mingg yumbui brequ kin kopuqu wand

1 Jisas nikin wute simbe nindim nari, “Wuti iriwet bidi quan kin ni yembe ye wute ninge mas diwuti iri yembe yewute temingg yumbui. Yumbuite ni wet bidi sabi nindiny segi ye te ningg wuteninge mandi wuti wet bidi quan kin te simbemindig. 2Pugri bu ni yumbui te ngamnirang neyi

nandi di pengu nindig nari, ‘Nge nu ningg wandpugri ye kutungu. Te nganyene bri? Muqdi nuyumbui ningg mune ghas segi ye, pugri bu ngeningg yumbo yumbo buagi nunde si pe rise ye tekin ur ghand nge yegh.’

3 “Muq yembe ye mingg yumbui te nikin neipene nei nimbiq nari, ‘Muqdi nge pughe ei ken?Nge yumbui nge nyamb puaq nindigh yamb. Ninge nyamb puaq nindigh di nge yembe ye wutininggne yengu, pudi nge qi bir kuaq kin buidtuqui segi. Di nge wute aye wet bidi ningg sangkipim kin te minyuw kati. 4Muq nge nei gab ngepugri ei puq ken. Nge wute aye ghav gidim pu eiotiwo nge yumbui nge nyamb ven puaq nindighdi yembe segi kas kin tende di wute te oyi ngemitanyi ni nde baj pe mo.’

5 “Pugri bu ni wute ni ningg yumbui ndeyumbo ninge materi pudi oyi mand segine kin tengam niram mandi. Wuti ye nawo nandi kin tepengu nindig nari, ‘Nu nge yumbui ningg yumbopughe gri pu kuateri pudi oyi guad segine?’

6 “Di ni nari, ‘Nge oliv kin wel 3,000 lita kateri.’Muq yembe ye wuti te simbe nindig nari, ‘Bre-qune ghas, nyumo raqe wen taqwi 1,500 litane urghand.’

7 “Muq ni wuti aye mune pengu nindig nari,‘Nu pughe gri pu kuateri?’ Di wuti te nari, ‘Ngewit bek 100-pela pu katemi.’ Di ni simbe nindignari, ‘Muq nu nyumo raqe wen asi nu yumbokuateri di ur mand pu rise ye wen taqwi, di 80-pela pune ur ghand.’

8 “Yembe ye mingg yumbui ni pugri puq nenkin te otiwo nikin yumbui te nuqond di nari niotiwo kin nei ur namb. Te pugri ni pugri puq nenkin tewute yumbobarmapkinpuqmenkinpugripuq nen. Wute qi pe kin yumbo ur ni nde risekin ni wute wam kin yumbo ur ni nde rise kinte ane tuqui segi. Wute qi pe kin nikin yembemand kin ngim isis quan nganye nei mimbiny.9Nge nungoqi simbe guduq, qi pe kin wet bidi penungoqi quayi nyumbueg qi pe kin yuwon wanyei ni nungoqi chumbuai runduq. Te pu ei otiwowet bidi wateri kin te prene, di nungoqi wewo wowute ris ris otiwo kin te ane was.

10 “Wuti yumbo wokuandi kin sabi nindiny,tedi yumbo yumbui kin mune sabi nindinytuquine. Di wuti yumbo wokuandi kin sabinindiny segi, tedi yumbo yumbui kin mune sabinindiny tuqui segine. 11 Pugri bu nungoqi qi pekin wet bidi sabi wundiny segi, tedi ni nei mambnungoqiwutewandoqiwand ye di yumbonganye

Page 105: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 16:12 102 Luk 17:2kinmunemeuqwateri segine. 12Di nungoqi wuteaye ningg yumbo sabi wundiny segi, tedi yumbonungoqi non te te mune meuq segine. 13 Yembeyewuti iri yumbui temi temi yembe nindim tuquisegi. Ni wute temi temi yembe nindim tedi iriyawo nirang righe di iri oyi yambu nireng, di irininggwand nutungu di iri oyi dob neng. NungoqiGod wet bidi anene nei wumbiny tuqui segi.”

Jisas wand aye jiju nand14 Parisi ni wet bidi quan nganye nei mimbiny

ye, pugri bu ni Jisas pugri wand nand kin temutungu di Jisas wand peq mindig di wur mang.15Di Jisas ni simbe nindimnari, “Nungoqi wutaqunungoqi non nei pewari nungoqi wute nde rar peyumbo ur yuwon ye wand ye. Pudi God nungoqinei nundouq pre. Yumbo wute qi pe kin mariyuwon nganye puq mand kin te God nde rar pebrequ.”

16 Jisas nari, “Lo Moses ningg lo buk pe rise kinwand di propet ni mingg wand buk pe rise kin tesimbe mand mand rindi rindi Jon nas. Di Jon naskin tende puayi pu rindi yumbo buagi God nde sinambu rise kin wand yuwon ye te bir mawo tiqemanyi mutungu. Di wute buagi yumbo yumboGod nde si nambu rise ye tende rir ruso ninggbuid nganye rip rip. 17 Qi nginy tu ane pre kintuqui, pudi Godningg lo puchwojunganye ire prekin tuqui segi.

18 “Wuti iri ni ngam puaq nindiq di nyumbuegaye nitaqi ni ngam kin lo gure nuaq. Di wuti irinyumbueg ngaim puaq nindiq pu wus kin te ninitaqi, ni ngam kin lo gure nuaq.”

Lasarus di wuti wet bidi quan kin kopuqu wand19 Jisas nari, “Asi wuti iri nas. Wuti te wet bidi

quan rise kin pugri bu ni chongo yuwon yuwon,ambo kin di quem kin te nare righe. Di nginymanyi wuti te nikin baj pe nas di mir yuwon yenand. 20-21 Ni nde baj ngimrawu tende wuti iriyumbo segi kin tende ruqo pu nase. Wuti te ninyamb Lasarus. Lasarus ni nei namb kin ni tendenas ei wuti wet bidi kin te mir nand di ni ninggmir di ir righe kin te dong nand, ne ningg. Ninde ghimbi pewaserar nganye buagi ris. Waserarwuye te righe ruso di nyombui rindi ni waserarmureng rimbig.

22 “Otiwowuti yumbo segi kin te nati. Ni nati diGod ningg angelo mandi ni mitanyi mo Abrahamnas kin pe tende mowi nas. Di wuti wet bidi quankin mune natine di mowi yenu. 23Ni no mati kintiqe pe nas, di yuqo quan kumo nare. Ni wam

rar neq wiyo Abraham wonji nganye te newo nasnuqoind, di Lasarus ni nde tumo te nas nuqoind.24Muqwuti wet bidi quan kin te pugri ngam narenari, ‘Wuyi, Abraham. Nge wase pe ven yenguyuqo quan nganye kare. Pugri bu nu nge yawotogh, Lasarus tiqi ndog no, si timi wuye pe ninaghe pre, neri nandi nge nde minjuq pe nundubei nge minjuq musoq uyi nare.’

25 “Pudi Abraham oyi nari, ‘Nge wo, nu yumboren ei nei mbiny. Asi nu kuati segine kin tendepuayi nu yumbo yuwon kin buagi kuateri, diLasarus oyi yumbo brequ kin nateri. Pudi muqni ven nde yuwon pu nas di chumbuai nand, dinu oyi yuqo quan kumo raq. 26Yumbo aye munepugri. Beghi tiqe opu nungoqi tiqe opu, mingitende God changru yumbui ire nuaq pre pu wuse.Te pu ei wute ninge beghi nde ven pu nungoqinde mondo ningg mari, pudi tuqui segi. Di wutenungoqi yequ ye te pu beghi nde mandi ninggmari, pudi tuqui segi.’

27 “Muq wuti wet bidi quan kin te oyi nari,‘Wuyi, te kin te be nge nu pengu guduw, nuLasarus tiqi ndog nge wuyi nde baj pe no. 28 Tepugri nge qam 5-pela pu mas. Lasarus no ni wuwand nindim ei ni nei mare mitinde ei ni munenge yengu ye pe ven nde mawi segi. Eti ni yuqopare kin tiqe pe ven nde mawi.’

29 “Pudi Abraham oyi ni oyi nindig nari, ‘Mosesningg lo di propet niminggwand tende rise. Ni nimingg wand te oyi mutungu kin tuqui.’ 30Di wutiwet bidi kin te nari, ‘Wuyi Abraham, segi. Tenetuqui segi. Pudi wuti iri nati pre kin mune nesnewo ni nde no ni simbe nindim, tedi ni nei maremitinde kin tuqui.’

31 “Di Abraham ni simbe nindig nari, ‘Ni Mosesningg lo di propet ni mingg wand mutunguyambu mari, tedi piyi wute mati kin iri mune nesnewo ni nde no di ni simbe nindim, pudi te ninggmune nei mare mitinde tuqui segine’.”

17Wute yumbo ur brequ ningg ir maghe kin wandMatyu 18:6-9,21-22; Mak 9:42-49

1 Jisas nikin wute pugri simbe nindim nari,“Yumbo isis ei rindi ye. Yumbo te wute puq remdi ir maghe yumbo ur brequ mand ye. Pudi wutitughe ye nawo yumbo ren puq nen di wute ayemune puqmen ye wuti te otiwomai niraq ye. 2Diwuti iri ni wokuandi nge nei mimbigh yemen kinye iri puq neng yumbo ur brequ nand, te wuti tewet yumbui gibe pe wuq wang gherim pemeweri

Page 106: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 17:3 103 Luk 17:26naghe tedi yuwon. 3Pugri bu nungoqi yengwawoyuwon.

“Nu nimand iri yumbo ur brequ nand, te nusimbe ndig ei ni mune yumbo ur brequ nand segi.Ni nei nare nitinde, te nu mai puaq ndig. 4 Ninginy iri ningg nu nde yumbo ur brequ nand 7-pela pu nand pre, dimune nunde nandi nari, ‘Ngenei kare kitinde.’ Ni pugri puq nen 7-pela punand, te piyi nu wand puaq ndig.”

God nei bibig kin wand5 Muq aposel Yumbui ningg mari, “Nu beghi

ghav ndug ei beghi God quan nganye nei bidig.”6 Di Jisas oyi ni oyi nindim nari, “Piyi nungoqi

God nei wumbig kin te wokuandi woju nganyemastet yi kin pugri, nungoqi nyumo yumbui nensimbe wundig wari, ‘Puate pene bri ghas di yogherim wam yiri.’ Tedi nyumo nen nungoqininggwand nutungu di nungoqi wari kin pugrinepuq nen ye.

Yembe ye wute yuwon ye ni pughe gri ei puq menye

7 “Nungoqi kin wuti iri nikin yembe ye wuti iriyenu. Di yembe ye wuti te wuny mbe qi bir nuaqo sipsip yeng nuany pu yenu yenu pre, yurammune baj pe nandi. Tedi ni pugri bri simbe nindignari, ‘Be gheyi ghandi ghas di mir ghand’? 8 Tesegi. Ni nikin yumbui ni pugri ei simbe nindignari, ‘Nu yo nge mir wase wagh, pre mir wasekin chongo taq mbiq di nge mir ghawo di raghghandi. Nge mir gad wuye ke pre, dobu muqdinu mune mir ghand di wuye ye.’ 9 Yembe yewuti nikin yumbui ni yembe neng kin te yembenindiny pre. Pugri bu nikin yumbui te kin ninggchumbuai bri nindig ye? Tuqui segi. 10 Pugribu nungoqi mune pugrine God nari kin yumbobuagi te yembe wundiny pre, te muqdi nungoqipugri ei puq wand wari, ‘Beghi yembe ye wuteoghi nganye segi, beghi yembe nupung ruso kintene yembe bidiny. Pugri bu te ningg chumbuainundug wayequ’.”

Wute 10-pela pu Jisas ni num brequ leprosi puaqnindim

11 Muq Jisas nyinge nare Jerusalem no. Ni nokin Samaria opu yequ Galili opu yequ ni minginengase pene nyinge nare no. 12 Ni nyinge nareno tiqe pe nondo, di muq tene tiqe nar no ninggtumo tumone di wute 10-pela num brequ leprosimare kin te mandi ni muqoind. Di ni wonjineyemu, 13 di pugri ngam mare mari, “Jisas, Yum-bui, nu beghi yawo tongu!”

14 Jisas ni te nuqond di ni simbe nindim nari,“Nungoqi wo nungoqi non ghimbi prist nde beiwand.” Ni muq qa nyinge mare mo mone di numte prene di ni ghimbi mune yuwon rind.

15 Wute 10-pela te kin iri ni nuqond ni ghimbimune yuwon rind di mune nandi, di quan kumongam nare God nyamb nindivi viyo. 16 Ni nandi,Jisas nde muange tingi sungomyu sungomyuyenu di Jisas chumbuai nindig. Wuti te Samariakin.

17Muq Jisas pengu nand nari, “Wute aye 9-pelate muai mo? Wute 10-pela buagi anene num oghisegi, wuti irine bri oghi? 18 Pughe kin ningg atewuti wute tit aye kin nen irine mune nandi diGod nyamb nindivi viyo, di wute aye te mandiGod nyamb mindivi viyo segi?” 19Muq ni simbenindig nari, “Be yes yewo yo. Nu God nei gubig yete ningg nu num te oghi pre.”

Beghi Jisas nandi kin ngeri te nei bibiny tuqui segiMatyu 24:23-28,36-44; Mak 13:32-37

20Parisi ninge Jisas pengumindigmari, “Pughepuayi ei yumbo yumbo buagi God nde si namburise ye?” Muq Jisas ni oyi nindim nari, “Yumboyumbo God nde si nambu rise ye ngeri te rindikin te nungoqi yumbo ur gre ye ninge wuqond dinei wamb ngeri te tumo rind, te segi. 21 Di wuteninge nungoqi simbemunduqmari, ‘Ni nandi renyumbui ningg nas,’ o ‘Ni te no nas,’ te segi. Tepugri yumbo yumbo buagi God nde si nambu riseye te nungoqi nde rise pre.”

22 Muq Jisas nikin wute simbe nindim nari,“Otiwo di nungoqi nge, wuti God nde pu gadiwuti nganye kas kin, nge ngeri te wuqond yawonganye kureuq ye, pudi wuqond tuqui segi. Tekin ngeri rindi ye. 23 Di wute nungoqi wandoqimunduq kin te mandi ye. Ni mandi di nungoqisimbe munduq mari, ‘Ni tende no yenu,’ o mari,‘Ni nen yenu.’ Ni pugri ei puq mand, pudi nun-goqi ni nde dobu waru wayequ. 24 Te pugri nge,wuti God nde pu gadi wuti nganye kas kin, ngegadi ye te pris kin pugrine. Nungoqi nei wambnginy tu pe pris naghe te ni ti te ti nase wonjiruso. Nge, wuti God nde pu gadi wuti nganyekas kin, nge pugrine ei gadi di wute buagi ngeruqoind. 25 Pudi muq nge yuqo quan kiraq diwute tit muq ven nde puayi mas kin men ngebrequ puq mindigh, di dob megh pre ei.

26 “Asi Noa nas kin tende puayi wute yumbo urrind ye te kin pugrine ei nge, wuti God nde pugadi wuti nganye kas ye, nge gadi kin ngeri tende

Page 107: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 17:27 104 Luk 18:14

puq ren ye. 27 Wute nei tuan rimbiq pu ris, mirrind, di wuye riq, di quayi nyumbueg ngam ruso.Ni te kin pugri puq ren ren ne ruso, Noa at pe narno kin nginy tende. MuqNoa at pe nar no diwuyenime kur di wute buagi rumb riti.

28 “Lot ni nas kin tende puayi mune wutepugrine puq ren. Wute nei tuan rimb pu ris mirrind di wuye riq, yumbo wong rind di ri rundowute aye wong rind, wunymbe yumbo ri righe dibaj yembe mindiny. 29 Pudi Lot ni Sodom si niraqdi no kin nginy tende puayi God wet nyaw waseane kinwampu ir nawomati, di wute buagi ritineomo.

30 “Nge, wuti God nde pu gadi wuti nganye kaskin, nge nungoqi nde raqe ko kin ngeri te ninggdi asi wute te puq ren kin pugrine nganye ei puqren ye. 31 Tende puayi wuti iri ni yumbo wabenerise muq ni newo no pu baj wam nas kin te munenar no nikin yumbo te nateri ye tuqui segi. Tekin pugrine, wuti iri wuny mbe yembe yembeyenu pu mune nikin baj pe no yumbo nateri yetuqui segi. 32 Lot ngam ningg yumbo ur te neiwumbiny. 33 Wuti tughe nge ningg yembe nandnand muq te ningg mai niraq di nati yambu narikin te ni mai niraq ye. Di wuti tughe nge ninggyembe nand nandmuq te ninggmai niraq di nati,wuti te kin otiwo di ni oyi yuwon pu nas. 34 Ngenungoqi simbe guduq, bur te ningg wute temiede ire ninggne mase, pudi iri nitanyi no di irinase. 35-36Nyumbueg teriwit yi dang rindiq plauayembe runduw runduw yeru ire nitaqwi di ireyequ.”*

37 Muq ni Jisas pengu mindig mari, “Yumbui,yumbo ren kin muainde ei puq ren ye?”

Di Jisas nari, “Umo riti kin ni muainde rise tewapi ambojig ni mune mandi tendene mikur ye.”

18Nyumbueg ire jas ni ghav nunduwningg buidwup

1 Muq Jisas nikin wute kopuqu wand ire simbenindim. Kopuqu wand te simbe nindim kin teni si yavi mati segi kin, ni priprine ei Yumbuipengu mindig ye te kin kopuqu wand. 2Ni pugrisimbe nindim nari, “Tiqe ire ningg wuti iri wuteaye ningg wand nutungu di teti nawo kin nas. Niwuti God wune nimbig segi, di wute yawo nitonysegi ye. 3 Tiqe te ninggne nyarimo nyumbueg irewus. Nyumbueg te priprine nindewundi di simbe

wundig wuri, ‘Wuti nge temu kot bad kin ni ngeunje naip ningg. Nu nge kot ghav ndigh.’

4 “Pripri ni wundi wuri pudi ni ghav nunduwyambu nari. Pudi muq ni pugri nei nimbiq nari,‘Nge God wune gibig segi, di wute yawo kutonysegi, 5 pudi nyarimo nyumbueg wen priprinewundi nge mai wegh. Pugri bu piyi nge ni kotghav guduw ei mune wundi segi. Eti ni priprinewundi nge ningg wuri wuri di nge si yavi kati’.”

6 Di Yumbui nari, “Nungoqi wuti brequ nenningg wand ven wutungu. 7 Nungoqi pughe grinei wamb? God nikin wute ni nap ruso pre kin teni ghav nindiny ningg pripri bur manyi di nginymanyi ris riri riri kin te ghavnindiny ye tuqui segibri? Ni riri kin te ni nutungu nutungu, pudi ghavnindiny tuqui segi bri? Te segi. 8 Nge nungoqisimbe guduq, God brequne nganye ei nikin wuteghav nindiny ye. Pudi otiwo nge, wuti God ndepu gadi wuti nganye kas kin, nge mune gadi yetende puayi di nge guqod wute qi pe kin God neimimbig o segi?”

Parisi di wuti takis nateri ye ni Yumbui pengumindig

9 Wute ninge nikinne nei mamb kin mari ninetuquine mas, di wute buagi aye te ni kin pugriyuwon nganye segi. Wute te kin ye mingg Jisaskopuqu wand ven simbe nand. Ni nari, 10 “Wutetemi God ningg baj pe mewo mo, God ane wandningg. Wuti iri Parisi di iri wuti takis nateriye. 11Muq Parisi te nes newo di nikinne Yumbuipengu nindig, ‘God nge nu chumbuai guduw,nge wute aye te kin pugri segi. Ni wute ayeyumbo nyungu mindim, yumbo ur brequ mand,di nyumbueg ngam kin wand meny ye. Pudi ngete kin puq ken segi ye. Di nge wuti takis nateriye nen kin pugri segi. 12Nge wik ire ningg nginytemi mir uny yengu, di nge yumbo yumbo buagikateri kin te bir kawo bid 10-pela pu di ire nu kewye.’

13 “Pudi wuti takis nateri kin ni musoq kringnondo wonjine pugri yenu. Di ni wam rar neqwiyo segi, ni yimbne naghe pu yenu, mand baqnand di nari, ‘God nge wuti yumbo ur brequ gadye, nu nge yawo togh.’

14 “Nge nungoqi simbe guduq, wuti takis naterikin nen munene nikin nde baj pe no di God nderar pe tuquine nas. Wuti aye te segi. Te pugriwute buagi nikinne nikin nyambmindivi viyo kin

* 17:35-36: Wute ninge mari wand aye ninge ves ven nde rise. Wand te kin taq pugri: “Wute temi ni wuny mbe yembe mand mandyemu, iri nitanyi no di iri yenu.” Nu Matyu 24:40 te ndoq.

Page 108: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 18:15 105 Luk 18:39te God oyi ni nyamb nyinge nuam vighe ye. Diwute buagi nikinnenikinnyambmi vighe viso kinte God oyi ni nyamb nindivi viyo.”

Wokuandi Jisas ane kin wandMatyu 19:13-15; Mak 10:13-16

15 Di wute wokuandi Jisas nde ritari rundo eiJisas ni si neny riwo ningg. Jisas ningg wuteni te muqond, di wute te ker muany. 16 PudiJisas ni nari di wo te ritari ni nde rindi di ninari, “Wokuandi te rar wuqond nge nde rindi,segi puq wundiny wayequ, te pugri wute Godnde si nambu ris kin te wokuandi pugri ye ni te.17 Nge nungoqi nganye simbe guduq, wuti iri niwokuandi ren kin pugri God nde si nambu nassegi, tedi ni wute God nde si nambu ris kin tendenar no segi.”

Wuti iri yumbo quan rise kin ni Jisas temi wandmand

Matyu 19:16-30; Mak 10:17-3118 Muq Juda mingg nyamb ye iri Jisas pengu

nindig nari, “Tisa, nu yuwon nganye. Nu ngesimbe ndigh, nge pughe sin ken ei nge kas kas tekin kas?”

19 Di Jisas ni oyi nindig nari, “Pughe ningg nunge yuwon puq gudigh? Wuti iri yuwon segi;God irine yuwon. 20 Nu God ningg lo ren neiguab pre, ‘Wute ngam kin ane wase wayequ;wute ghamb riti wayequ; nyungu ghand wayequ;wute segi wandoqi ndiny ghari ni unje rip puqghandwayequ; di nuyi numo ninggwand irepenetungu’.” [Kis 20:12-16]

21 Di wuti te oyi nari, “Yumbo ren kin nge asiwokuandi ne kas kin tende puayine puq ken kenrindi rindi muq.”

22 Jisas te nutungu di ni simbe nindig nari,“Yumbo ire nu puq kuen segine. Nu yumboyumbo buagi te yi rundo wute aye wongmand, diwet bidi te kin ghateri wute yumbo segi kin yeny.Nu puq yen tedi nu yumbo yuwon kin nganyenginy tu wam rise. Nu puq yen pre muqdi ngende ghawi.”

23Wuti te ni yumbo quan nganye rise ye, pugribu Jisas ni pugri puq nindig kin te nutungu di niquan nganye yivany nare. 24 Jisas wuti te nuqoindni quan nganye yivany nare, di ni nari, “Wuteyumbo quan rise kin ni wute God nde si namburis kin tende rir ruso kin yembe yumbui nganye.25Umoyumbui kamel puqmunduwkin ni chongorang kinnil gawowoju tendewurwuso kin yembeyumbui segi, pudi wute yumbo quan kin ni wute

God nde si nambu ris kin tende rir ruso ye yembeyumbui nganye.”

26Wute wand venmutungu di mari, “Tedi wutitughe ei God neti nowi yuwon pu nas ye?”

27Di Jisas ni oyi nindimnari, “Yumbowute puqren tuqui segi kin te God puq nen ye tuqui.”

28 Muq Pita Jisas ningg nari, “Beghi beghi bonyumbo yumbo buagi si pare rise di nu nde dobupawi.”

29 Di Jisas ni simbe nindim nari, “Nge nungoqinganyene simbe guduq, wute God nde si nambumas ningg mari muq ni tiqe, nikin ngam, kisekiqam, kiyi kumo, di wo si mare, 30wute te muqqi pe ven nde masne kin ven nde puayine God niyumbo quan nganye ei nem ye. Yumbo te asi kinane tuqui segi. Di wute te kin ni otiwo yumbobuagi yuwon pe rise kin tende puayi ni aneneyuwon pu mas mas te kin mas ye.”

Jisas nati ye te ningg munene simbe nandMatyu 20:17-19; Mak 10:32-34

31 Jisas nikin wute 12-pela pu te waghine ni-tami no nikinne yemu, muq simbe nindim nari,“Muq beghi Jerusalem pewo po. Wand buagi asipropet ni wuti God nde pu nandi wuti nganye nasye ni ningg wand ur mand ye te muq nganyeneei puq ren yamb. 32 Muqdi ni mait nase di wuteJuda segi kin ninde si pe mi nondo ye. Di wuteJuda segi kin wand peq mindig, som miping, yasmuang, di mi nati. 33 Pudi nginy temi mo pre ayeningg di ni mune nes newo ye.”

34 Jisas ningg wute Jisas ni wand buagi rensimbe nand kin ren ni musoq nei mimbiny seginganye. Ni nei imb ruam, pugri bu Jisas wandnand kin te wand puate ni nei mamb segi, nipughe kin ningg wand nand.

Jisas wuti rar brequ kin sabi nindigMatyu 20:29-34; Mak 10:46-52

35-36 Jisas Jeriko tumo nondo nondo di wutebuagi ni ruqoind ningg nyinge rire ruso rindi. Diwuti rar brequ kin iri ngim sange pe tende yumbosang nap nap nas. Ni nutungu wute buagi nyingerire ruso rindi di ni pengu nand nari, “Pughe sinren?” 37Di ni simbe rindig riri, “Jisas Nasaret kinni nyinge nare ven gri nandi.”

38 Muq ni ngam nare nari, “Jisas, Devit ninggkuqo, nu nge yawo togh.”

39 Di wute ye ruwo kin te ni ker ruang di segipuq rindig ei ni wand segi nas. Pudi ni munenganye nari, “Devit ningg kuqo, nge yawo togh.”

Page 109: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 18:40 106 Luk 19:2240 Muq Jisas yenu di ni simbe nindim nari,

“Wuti te wutanyi ven wandi.” Ni mitanyi mandiJisas nde tumo di Jisas ni pengu nindig nari,41 “Nge nu pughe sin kew ningg kuari?”

Di ni oyi nari, “Yumbui, nge rar kat di yumboguqod ningg kari.”

42 Muq Jisas ni simbe nindig nari, “Be nu rarghat. Nu nge nei gubigh ye te ningg nu rar oghipre.” 43Muqbrequnenganyeni rarmuneoghi rarnat yumbo nuqond, di God nyamb nindivi viyoviyo Jisas nde dobu naru. Wute buagi te ruqond,ni mune God nyamb rindivi viyo.

19Jisas Sakius nde baj pe no

1 Jisas Jeriko nar no di tene nyinge nareJerusalem no. 2Wuti iri tiqe tende nas, ni nyambSakius. Sakius ni wute takis materi ye yumbui, dini wet bidi quan nganye rise ye. 3Ni Jisas nuqoindyawogureg, pudiwutenganyebuagi nganye rindibre, di ni wuti bog ye pugri bu ni Jisas nuqoind yetuqui segi. 4 Pugri bu ni vig namb ye nawo no,nyumo dobui iri ningg newo no. Te ni nei nambJisas nyinge nare te gri ei nandi ye.

5 Jisas nandi Sakius nase pe tende ni neyi dinyumo wam tende rar neq wiyo wuso, Sakiusnuqoind, di simbe nindig nari, “Sakius, muqnginy nen ningg nge nunde baj pe ei kas ye. Pugribu nu brequ ghati yi.”

6 Pugri bu Sakius brequne nati ni, di ni ndeumbo pe quan nganye chumbuai nand, di Jisasnitanyi ninde baj pe no.

7Wute buagi Jisas Sakius temi Sakius nde baj pemo kin te ruqond di ni ker ruwo riri, “Ni no wutiiri yumbo ur brequ nand ye ni ningg baj pe nas.”

8 Pudi ni baj pe mo mas di Sakius ni nes newodi Yumbui ningg nari, “Yumbui, nu tungu. Muqdinge yumbo buagi bir kawo bid teri di ire wuteyumbo segi ris kin te keny. Nge wuti iri wandoqigidig di ni ningg yumbo nyungu gidig pu tedimuqdi nge oyi ni yumbo kateri kin tuquine 4-pelapu oyi gidig.”

9 Di Jisas ni simbe nindig nari, “Muq God wutebaj ren kin nateri pre. Wuti nen mune Abrahamningg kuqone. 10Te pugri wuti God nde pu nandiwuti nganye nas kin ni wute ir ruso ye te merinitiny nandi nuqond ei mune nate ruwi ningg bunandi.”

Yembe ye wute temi ire pu kin kopuqu wandMatyu 25:14-30

11 Jisas muq Jerusalem tumo nase nase. Wutenei rimb kin Jisas Jerusalem no nar di brequneyumbo yumbo buagi God nde si nambu rise kinte raqe ruso ye. Pugri bu wute buagi Jisas wandnand kin te rutungu rutungu ne di ni kopuquwand aye ven mune simbe nand. 12 Ni nari,“Wuti nyamb kin iri ni nes newo wonji tiqe ayepe no, ei ni king ningg si mumbog ningg. Preei mune nikin tiqe nandi, di nikin wute minggking ningg nas. 13 Ni no ningg di nikin yembeye wute 10-pela pu nari mandi di 20 kina 20 kinanem di simbe nindim nari, ‘Wet bidi ren ninggyumbo ninge yembe wundiny wundiny was wasngemune gadi. Ngemune gadi di guqod nungoqiwet bidi aye pughe gri pu wateri pre.’

14 “Pudi wute nikin nde opu kin ni umbo kermuang, pugri bu ni no pre di ni wute ninge tiqimundom dobu maru ei simbe mand mari, ‘Wutinen beghi ningg king ningg nas ye beghi yambupari.’

15 “Pudi wuti te ni no te yabe ni king ninggsi mumbog pre, di mune nikin tiqe nandi. Ninandi pre, muq ni nikin yembe ye wute asi niwet bidi nem kin te mune wand nuam mandi. Niwand nuam mandi ei nuqond ni wet bidi tendepe yumbo ninge yembe mindiny di wet bidi ayepughe gri materi pre.

16 “Muq wuti ye nawo kin te neyi nandi di nari,‘Yumbui, nu nge 20 kina kuegh kin tende pe ngeaye mune 200 kina yembe gidiny pre.’

17 “Di nikin yumbui oyi nari, ‘Nu nge yembe yewuti yuwon ye. Nu yuwonne yembe guad. Nuyumbo wokuandi ren yuwonne nganye puq kuenye, pugri bu muq nge kari di tiqe yumbui 10-pelapu ren nunde si nambu yeru.’

18 “Di wuti aye ni nde dobu nawi kin te munenandi di nari, ‘Yumbui, nu 20 kina tende pe nge100 kina aye kateri.’

19 “Di ni yumbui ni oyi nindig nari, ‘Nu tiqeyumbui 5-pela pu nu nde si nambu yeru.’

20 “Muq yembe yewuti ayemune nandi di nari,‘Yumbui, nu wet bidi taq ren. Nge chongo bidipe imb gab yuwon, di kawo rise. 21Nu wuti quannganye ker kuawo ye, pugri bu nge wune gab bunu wet bidi te chongo imb gab pre kawo rise. Nuyumbo wute aye mawo rise kin te kuateri ye, diyumbo wute aye mi righe kin te nu kuateri ye.Pugri bu nge wune gab.’

22 “Muq nikin yumbui oyi nari, ‘Nu yembe yewuti brequ nganye. Nu non wand guad kin wandtende pene di nu brequ guduw ye. Nu kuari nu

Page 110: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 19:23 107 Luk 19:48

nei guab nge wuti quan nganye ker kawo ye, ngeyumbo wute aye mawo rise kin te kateri ye, diyumbo wute aye mi righe kin te kateri ye. 23 Nunei guab pu di pughe kin ningg nu nge wet bidibenk pe oyi kuawo righe segi? Te pu ei benkoyi wet bidi tende pe yembe mand di aye ningemawo righe, di otiwo ngemune gadi di aye te anekateri.’

24 “Muq ni wute ninde tumo yemu kin tesimbe nindim nari, ‘Ni ningg wet bidi 20 kina tewutangri diwarewowuti 200 kina yembenindinykin te weng.’

25 “Pudi wute te ni simbe mindig mari, ‘Yum-bui, wuti te ni 200 kina rise pre.’

26 “Di ni oyi nindim nari, ‘Nge nungoqi simbeguduq, wute nikinne yumbo ninge rise tedi ngeaye ninge kem ye. Pudi wuti iri nikinne yumboninge rise segi, tedi yumbo pughe kinwoju ni nderise kin te nge puaq gad di wute aye kem. 27 Pudinge veri, wute nge ni mingg king ningg yenguyambu mari kin te ven wutami wandi di nge nderar pene wi mati’.”

Jisas king kin pugri Jerusalem nar noMatyu 21:1-11; Mak 11:1-11; Jon 12:12-19

28 Jisas ni kopuqu wand ren simbe nand predi mune nes newo Jerusalem newo no ningg. Ninyinge nare ye nawo di wute buagi dobu ruru.29 Ni nyinge nare tiqe Betpage di Betani tumonondo nondo, nyumo oliv kin rand iyu pe tendeyenu di nikin wute temi tiqi nundom ye mawo.Ni tiqi nundom mo ningg di yeri nindim nari,30 “Nungoqi tequ tiqe tumo te yequ kin tendewo. Nungoqi tiqe te ningg warne wondo di donkighair iri wuq muang pu yenu wuqoind ye. Wutiiri ni donki te ningg no segine. Donki te sare burewundig di wutanyi venwandi. 31Wuti iri nungoqipengu nunduq nari, ‘Pughe kin ningg nungoqidonki te sare bure wundig?’ Te nungoqi ni simbewundig wari, ‘Yumbui ni yembe rise’.”

32Wute temi Jisas tiqi nundom ye mawo kin temo mo mar di yumbo buagi Jisas simbe nindimkin pugrine nganye risemuqond. 33Ni temi donkite sare bure mindig mindig yemu di wute donkipuate kin mandi ni pengu mindim mari, “Pughekin ningg nungoqi donki te sare bure wundig?”

34Di ni temi oyi mari, “Yumbui ni yembe ningerise.”

35 Muq ni donki te mitanyi mandi Jisas ndedi ni nikin chongo dobui donki wam mawo, diJisas si miting rise newo no donki wam nas. 36Ni

donki wam nas no no di wute nikin chongo dobuingimne ruwo di Jisas chongowamne donki pe no.

37 Ni nandi ngim suai nyumo oliv kin rand woyemu kin tende wughe wuso kin tende nandi, dinikin wute ni yumbo ur gre ye buagi bei nandruqond ye te nei rimbiny di ni quan nganyechumbuai rind di quan kumone ngam rire Godnyamb rindivi viyo riri,38 “God, nu king Yumbui nde nyamb pe nandi kin

nen yuwon wang. God wam nganye kin ninyamb bidivi viyo. Ni beghi ghav nundugdi yuwon pu pas.” [Sng 118:26]

39Muq Parisi ninge wute buagi te ane yeru kinte Jisas ninggmari, “Yumbui, nu nu non wute kerwany, ei ni wand ren kin rind wayequ.”

40 Di Jisas oyi nari, “Nge nungoqi simbe guduq.Ni wand segi yeru, tedi wet oyi pugri mari ye.”

Jisas Jerusalem ningg quanji nandMatyu 23:37-39; Luk 13:31-35

41 Jisas Jerusalem tumo nase nase rar neq wusoJerusalem tiqe yumbui nundoq di ni quanji nun-duw, 42 di nari, “Jerusalem, nge nde nei pe muqnginy nen ninggne ei yumbo nu ghav runduw diyuwon pu ghas ye te nei mbiny ningg kari. Pudimuq yumbo te nu nde rar pe suqo pu rise. 43Nunon veri mandi nu imb maip ye nginy te nandiye. Nginy te ningg di nu non veri mandi nu imbmaip mondo mandi dung, di ngimrawu manyiyeng mawo, di nungoqi ngimrawu ire ningg warwo tuqui segi. 44Nu bir mowi omone mowi di nunonwute nu nde imbwabe ris kin temambui riti.Te pugri God ni nu ghav nunduw ningg ngeri rennap ruso kin te nei gubiny segi, pugri bu ni imbkin wet te iri rar muqoind nas tuqui segi.”

Jisas wute God ningg baj pemaketmuaq kin te bubnare mo

Matyu 21:12-17; Mak 11:15-19; Jon 2:13-2545 Muq Jisas God ningg baj imb wabe nar no,

di wute God ningg baj pe maket muaq kin tebub nare mo. 46 Di ni simbe nindim nari, “Godningg wand rise kin buk pe God pugri puq nand,‘Nge ningg baj te wute nge ane wand ye baj puqmunduw ye.’ Pudi nungoqi wute nyungu kinsuqo mo ye sunyi kin pugri puq wew.” [Ais 56:7]

47Nginymanyi ni God ningg baj pe nar nowutebuagi God ningg wand bei neny. Pudi prist minggyumbui, wute Moses ningg lo wute bei meny yedi Juda mingg quayi kiyi ni Jisas mi nati ninggngim meri mand. 48 Pudi ni mi nati kin ngim ire

Page 111: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 20:1 108 Luk 20:20mundoq segi. Te pugri wute buagi Jisas ninggwand quan nganye rutungu yawo kureny.

20Jisas pengu mindig ni gre muai pu nateriMatyu 21:23-27; Mak 11:27-33

1 Nginy iri ningg Jisas God ningg baj pe yenuquayi nyumbueg wand bei neny, di God ninggwand yuwon ye bir nawo nawo yenu, prist minggyumbui, wute Moses ningg lo wute bei meny ye,di quayi kiyi ane Jisas nde mowi mandi. 2 Nimandi di Jisas pengu mindig mari, “Nu beghisimbe ndug, nu gre pughe ye pe yumbo renyembe gudiny? Tughe nu ngiq nunduw bu nuyembe ren guad?”

3 Di ni oyi nari, “Muq nge oyi mune penguire nungoqi pengu guduq. Nungoqi nge simbewundigh, 4 Jon ni tughe nde gre nateri di ni wutewuye nap? God nde pu nateri o wute nde punateri.” 5 Di ni kin kin wand mand mari, “Beghipari God nde pu nateri, tedi ni beghi ningg nari,‘Pughe kin ningg nungoqi Jon ningg wand tewutungu di nganyene puq wand segi?’ 6 Wutebuagi ni nei rimb kin Jon ni propet iri. Ni nei tekin gre vind pre ye, pugri bu beghi pari, ‘Ni gre tewute nde pu nateri,’ tedi wute buagi men yemukin men beghi wet pe mumbuemu.” 7Te ningg dini oyi mand kin mari, “Beghi nei bab segi, ni grete muainde pu nateri.”

8 Jisas nari, “Nge mune pugrine, nge tughe ndegre pe yumbo ren yembe gidiny kin te nungoqisimbe guduq segi.”

Wute wain wuny mbe yembe mand kin kopuquwand

Matyu 21:33-46; Mak 12:1-129 Muq Jisas wute kopuqu wand aye ven mune

simbe nindiny: “Wuti iri ni wain wuny ire yembenindiny. Ni pre nand di wute aye nem di ni bermanyine wongmaindmaindmas, di ni wonji tiqeaye pe no nas nas nganye. 10Ni no nas nas wain yiuri mand kin tende puayi ni nikin yembe ye wutiiri tiqi nundog wute ni wain wuny yeng muanyye tende no. Ni no ni simbe nindim ei ni wuny tekin wain yi ningemeng pu nare no ni neng ningg.Pudi wute wuny yeng muany kin te mes mewoyembe ye wuti te pug mindig, di tiqi mundog siomonemune no. 11Di ni yembe yewuti ayemunetiqi nundog no. Pudi aye te mune pugrine, pugmindig, wand brequ mindig, di tiqi mundog siomone no. 12Di ni aye mune tiqi nundog no, di te

munepugrinemi yavi naghe, dimitanyimowunydabo memeri nar no.

13 “Muq wuny kiyi te nari, ‘Muq nge pughe eiken ye? Nge ning wo nganye, nge quan nganyeyawo girag righe ye te tiqi gudog no ei. Ni bri nonari ei ni ni ningg wand mutungu.’

14 “Muq ni nikin wo te tiqi nundog no, pudiwute wuny yeng muany kin nikin wo te nandimuqoind, di wand wand mare mari, ‘Wuti nenei ni kiyi ningg yumbo yumbo buagi nateri ye.Beghi pi nati, ei ni ningg yumbo yumbo te beghioyi pateri.’ 15 Pugri bu ni mitanyi mo wuny dabomemeri nar no di mi nati.”

Muq Jisas ni pengu nindim nari, “Nungoqi neiwamb kin pughe gri. Wain wuny te kin kiyi wutete pughe ei nem ye? 16 Ni nandi di wute wainwunywongmaindmaindmas kin nimati, diwuteayemune narimandiwuny tewongmaindmaindmas, di ni oyi wuny te yeng muany ye.”

Wute buagi te yeru kin ni te rutungu di riri, “Nipugri puq nen wayequ.”

17Di Jisas rar neqwundowute buagi te nuqond,di pengu nindiny nari, “Te muq wand ven Godningg wand rise kin buk pe ur pu vise kin puatepughe?‘Wet te asi wute baj yembe mand ye mari brequ

di kring maip no kin te muq wet te bajmingine nas di baj nare.’

[Sng 118:22]18 Wute buagi wam pu ir mi maghe wet pe tendeyemu tedi bir puch puch yemu. Pudi wet te oyi irni wuti iri dang rind tedi wuti te binye nase.”

19 Wute lo wute bei meny ye di prist minggyumbui ni te mutungu di Jisas muqne ei maitnase taq maimb ningg ngimmeri mat. Ni kopuquwand ven mutungu, ni nei mamb Jisas ni minggbu simbe nand. Pugri bu ni ngimmerimat ei Jisastaq maimb ningg, pudi ni wute buagi mune wunemimbiny.

Sisar nde takis wong mandMatyu 22:15-22; Mak 12:13-17

20Muq prist di wute lo quan nei mamb ye Jisasyeng muang yuwon. Ni wute ninge wong manddi tiqi mundom mandi waghine yemu Jisas yengmuang. Ni yeri mindim pu ei ni mo di wandoqimand mari ni Jisas ningg wand mutungu yawonganye kurem ye. Di ni mo Jisas wand ningepengu mindig. Ni mari ni puq men ei ni wandninge unje nap ei ni mo prist mingg yumbui

Page 112: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 20:21 109 Luk 20:46simbe mindim, ei ni wand te ningg mitanyi gav-man kin yumbui nde mo, di gavman kin yumbuini taq naimb. 21 Muq wute te Jisas pugri pengumindig mari, “Tisa, beghi nei bab, nu wute buagiwand bei kueny kin te wand nganye kin. Nu wutenyamb kin wand aye simbe gudim di nyamb segikin wand aye simbe gudim segi. Piyi wute nyambkin di nyamb segi kin ni buagi ane wand irenesimbe gudiny ye. Di nu wand nganye kin peneGod ningg yumbo ur te wute bei kueny ye. 22Muqbeghi nu pengu buduw, nu beghi simbe ndug.Beghi Sisar nde takis wong bad kin te tuquine osegi?”*

23 Pudi ni wandoqi mand kin te Jisas nei nambpre, pugri bu ni simbe nindimnari, 24“Bewet bidiire nge bei wundigh gudoq.”

Ni bei mindig nundoq di ni pengu nindim nari,“Wuti tughe ngawu di nyamb ane wet bidi wennde rise?”

Ni oyi mand mari, “Sisar te.”25 Di Jisas ni simbe nindim nari, “Yumbo Sisar

te, Sisar weng; di God te, God weng.”26 Pugri bu ni wute buagi nde rar pe Jisas

wandoqi mindig, di wand ire unje nap ei kotimmaind kin tuqui segi. Di Jisas ni wand oyi nindimkin te mutungu di ni quan nganye puye mand, dini mune wand mand segi, waghine yemu.

Wute mati kin mune mes mewo ye te kin wandMatyu 22:23-33; Mak 12:18-27

27 Sadyusi ni mari wute mati kin ni mune mesmewo segi ye. Sadyusi Jisas nde mondo di nipengu mindig ningg. 28 Pugri bu ni Jisas ndemandi di Jisas wandoqimindigmari, “Tisa, Mosesbeghi ningg lo ire pugri ur nindiq, ni nari wutiiri ni kise nyumbueg ire nitaqi, pudi wo seginenati di ni ngam te si niraq wus, tedi ni kiqam teei mune kise ngam te nitaqi. Ni mune kise ngamte nitaqi, wo niraw di wo te kise nati kin ni te. [Lo25:5]29 Muq kise kiqam 7-pela pu mas. Kiseyu nyum-bueg ire nitaqi pudi wo segine nati. 30 Di kiqamni nde dobu kin mune nitaqi, pudi ni mune wosegine nati, 31 di kiqam ni nde dobu kin munenitaqi, pudi ni mune pugrine. Te tene ruso ruso7-pela ane nyumbueg temitaqi, pudi ni buagi anewo segine mati, di nyumbueg te si miraq wus.32 Di dobu nyumbueg te mune wuti. 33 Wute 7-pela pu ni wute te mitaqi. Pugri bu otiwo wute

mati kin buagi mes mewo kin tende puayi tedinyumbueg wen ni tughe ningg ngam ei wus?”

34 Muq Jisas ni oyi nindim nari, “Quayi nyum-bueg muq qi pe ven nde ris kin ven nde puayi ningam ruso. 35Pudiwute oghi ye riti kin otiwoGodmunenindiri riwodi ni ane ris kin te ni ngamrusoo oyi oyi ngam mawo ruso segi ye. 36 Te pugrini angelo kin pugri ei ris ye, pugri bu mune ritiye tuqui segi, ris ris te kin ris ye. God ni munenindiri riwo pugri bu ni God ningg wo ningg ris.37 Pudi Moses ni mune nari wute mati kin munemes mewo ye. Te pugri char puch ire wase nambkin wand tende buqod di Moses Yumbui ninggnari, ‘Abraham ningg God, Aisak ningg God, diJekop ningg God.’ [Kis 3:6]38 God ni wute mati ye ni mingg God segi, ni wuteurupui nemas ye ni mingg God. Te pugri God nderar pe wute mati kin urupui ne mas.”

39 Wute lo wute bei meny ye ninge ni wandte mutungu di Jisas simbe mindig mari, “Tisa,nu wand yuwon nganye simbe guad.” 40 Muq niwune mamb, di wuti iri Jisas wand aye pengunindig segi.

Kraist tughe ningg wo?Matyu 22:41-46; Mak 12:35-37

41 Muq Jisas ni simbe nindim nari, “Pughe griate wute mari Kraist te Devit ningg wo? 42 Tepugri Devit nikinne Buk Song pe nari,Yumbui ni nge yumbui ningg nari, ‘Nge nde si

tuan pene ghas ruso ruso, 43 nge nu verinu nyinge yi viyo kin komboiq woju ninggkawo mas.’

[Sng 110:1]44Devit nikinneniYumbui puqnindig, tedi pughegri ei ni Devit ningg wo?”

Wute lowute beimeny ye ni yumbo ur brequmandMatyu 23:1-36; Mak 12:38-40; Luk 11:37-54

45 Wute buagi Jisas ningg wand rutungu ru-tungu yeru di Jisas nikin wute te simbe nindimnari, 46 “Nungoqi wute Moses ningg lo wute beimeny ye ni mingg ei yeng wawo yuwon. Ninei mamb kin ni nyamb kin, pugri bu ni priprichongo dobui kin ei mare righe pre di wute nderar pe nyinge mare mo yawo kurem ye. Di niwute buagi pripri rikur kin sunyi pe tende mo diwute ni ei chumbuai kin wand rem yawo kuremye. Di God yumbui nyamb mirang kin baj pemo di wute nyamb kin mas ye sunyi pe tende ei

* 20:22: Sisar te Rom kin gavman mingg yumbui. Rom ni asi Juda mingg qi mitamri di Juda ninde takis wong mand ningg mari, pudiJuda takis te wong mand yambu mari.

Page 113: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 20:47 110 Luk 21:23mas yawo kurem ye. Di mir yumbui pe mo diwute nyamb kin mas ye sunyi pe ei mas yawokurem ye. 47 Nyumbueg ngaim mati pre kinnyarimo wandoqi mindiny, di ni baj mitanyri.Di Yumbui pengu mindig kin tende puayi wanddobui nganye mand ei wute ruqond ningg mariye. Wutemen kin ye otiwo di ni mai quan nganyemare ye.”

21Nyarimo nyumbueg ni wet bidi God wengMak 12:41-44

1 Jisas God ningg baj pe yenu di nuqond wutewet bidi quan kin mandi nikin wet bidi Yumbuimeng ningg God ningg baj pe kin wet bidi bokispe mawo righe. Ni yenu te nuqond nuqond2 di nyumbueg ire wundi nundoq. Nyumbueg tengaim nati kin ni wet bidi segi ye ni wundo diwet bidi ambo ye woju teri wuwo righe. 3 Jisasni te nuqond di wute buagi simbe nindiny nari,“Nge nungoqi nganyene simbe guduq, wute ningaimnati di yumbo segi kinwenniwet bidi quannganye wet bidi bokis pe wuwo righe, di wuteaye segi. 4 Wute buagi ren ni yumbo quan risebu ninge ruwo righe di ninge nikin rise. Pudinyumbueg wen ni wet bidi segi kin bu wet bidiambo ye woju terine nikin mir wong wund ninggrise kin tene wuwo righe.”

Jisas nari otiwo di God ningg baj bir muaq yeMatyu 24:1-14; Mak 13:1-13

5 Wute ninge God ningg baj te mundoq, wetyuwon yuwon pe yembe munduw, di yumbo Godmeng di yumbo tende pe God ningg baj yenjimipiq kin te muqond di wand wand yemu. PudiJisas nari, 6 “Nge nungoqi simbe guduq, yumbobuagi muq ren rise wuqond kin ren otiwo wutemandi bir mawo di wet men mune iri aye ndewam nas wuqoind segi ye. Ni quan buagine birir maghe di kin kin mas ye.”

7 Di ni Jisas pengu mindig mari, “Tisa, yumboren kin pughe puayi ei puq ren ye? Beghi yumbour pughe kin buqod ei nei bab yumbo ren kin puqren yamb tumo?”

8 Di Jisas ni oyi nari, “Nungoqi yeng wawoyuwon. Eti wute ninge mandi nungoqi wandoqimunduq di ni wand wutungu. Te pugri wutewandoqi kin nganye buagi nge nde nyamb pemandi di mari, ‘Nge Kraist’ di mari, ‘Ngeri tetumo rind pre.’ Ni nungoqi pugri puq munduq,pudi nungoqi ni ningg wand wutungu di ninde

dobu waru wayequ. 9 Di qi puch aye pe opuyeng yumbui wes di mai yumbui nganye rindi kinwand wutungu, te nungoqi wune wamb wayequ.Yumbo ren kin ei ye ruwo ye, pudi qi nginy tuane pre kin ngeri te tende puayine rindi segi ye.Yumbo ren kin puq ren pre dobu ei ngeri te kinrindi ye.”

10 Muq simbe nindim nari, “Kantri ire mesmewo kantri aye ane mege, di king iri nikin wuteane mes mewo di king aye nikin wute ane mege.11 Tende puayi di tiqe ninge pe te titwuye naghedi tiqe ninge pe te mir segi di num yumbui mareye. Di woingo kin yumbo isis di yumbo ur gre yenginy tu wam pu rindi ye.

12 “Pudi yumbo buagi ren puq ren segine dini nungoqi mutuqu wase, unje mupuqu mai isismeuq, di mitaqu God yumbui nyamb mirang kinbaj pe mo kotim munduqu, di taq mumbuqu.Nungoqi nge ningg wute pugri bu ni nge nyambbrequ mindigh ningg mari di nungoqi mitaquking di gavman kin yumbui nde mo, di ninderar ngimi muaqu yequ. 13 Ni pugri puq meuq tenungoqi ninde wand bir wawo kin ngim muauq.14 Ni nungoqi kotim munduqu di nungoqi oyi niwand oyi wundim kin te ningg nei kumo wambwayequ. 15Te pugri nge gri nungoqi nei yuwon yekeuq di nge gri nungoqi ni oyi wundim kin wandmim pe kuauq di nungoqi wand wand. Nungoqioyi wand wand di wute nungoqi kotim munduqukin te oyi nungoqi wand te oyi munduq kin tuquisegi. 16 Nungoqi non nuyi numo, nuse niqam,yavi ire di nimand ni mune anene ei nungoqi verinde si pe requ wondo, di ninge rumbuequ wati.17 Nungoqi nge ningg wute pugri bu wute buaginungoqi yambu mirequ. 18 Pudi nungoqi ngawupe kin yu kimbi iri nganye ir no ye tuqui segi.19Nungoqi buid wap di gre pu yequ tedi wati segi,was was te kin was.

Yumbo brequ nganye ei ruwi yeMatyu 24:15-28; Mak 13:14-23

20 “Nungoqi wute yeng kin mandi Jerusalemquir quar munduw mondo mandi pu yemuwuqond te nungoqi nei wamb tiqe yumbui wenbir kin ngeri te tumo rind. 21Temuqdi wute Judiaopu ris kin te wu rise rand pe ei riwo ruso. Diwute Jerusalem ris kin riyi rindi wu rise ruso, diwute tiqe ris segi dabo yeru kinmune tiqe rir rusowayequ. 22 Te pugri tende puayi te God wute niningg wand mutungu segi kin te oyi mai nem ye.Te pugri wand asi God ningg wand rise kin buk peur mand kin te nganyene ei puq ren ye. 23 Tende

Page 114: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 21:24 111 Luk 22:9puayi nyumbueg wo ane ris kin di ninge ni wowokuandi ne ris ye ni mai quan nganye rire ye.Te pugri tende puayi mai yumbui nganye ei qi pewundi, di God ni umbo ker te oyi wute nde oyinand ye. 24 Veri wute te mambui riti di ningemitari tiqe manyi aye pe opu te mo taq mambpu yeru. Di wute aye Juda segi kin oyi Jerusalemnyinge muaq wughe ninde si nambu yequ rusoruso otiwo God ni ngeri nipim ruso kin te prene.”

Wuti God nde pu nandi wuti nganye nas ye munenandi ye

Matyu 24:29-31; Mak 13:24-2725 Jisas nari, “Otiwo ngeri tende di nginy pe,

irew pe di tomnji pe yumbo ur gre ye isis ruwi. Diqi pe kin wute buagi nei kumo mamb di gherimseme yumbui gherim gug pe bir kus kuri kuri yete ningg wune mamb di buyaq mand. 26 Wutebuagi yumbo ur isis qi pe rindi ye te ningg quannganye wune rimb di rar ori riti. Te pugri yumbogre kin nginy tu pe kin tit rip ye. 27 Tende puayidi wute buagi qi pe kin ni wuti God nde pu nandiwuti nganye nas kin ni nikin gre di ti yumbui anewuye quari wabe yenu di nandi kin te ruqoind.28 Yumbo pugri kin puate ri righe wuqond temuqdi nungoqiweswewongawuwundigi kuyo diwam rar wat. Nungoqi chumbuai wand, te pugriGod nungoqi nitaqu wowi ye ngeri te rindi pre.”

Nungoqi nyumo fig te wuqond di nei wateviMatyu 24:32-35; Mak 13:28-31

29Muq Jisas ni kopuqu wand ven simbe nindimnari, “Nungoqi nyumo fig di nyumo buagi aye tewuqond. 30 Ni raqe uri rind buraq ri di munemuap rind wuqond, tedi nungoqi nei wamb tewuye wundi kin ngeri te muq tumo rind. 31 Tekin pugrine nungoqi yumbo ur ren kin wuqondnungoqi nei wamb God king ningg nas di wuteyumbo yumbo buagi ane ninde si nambu rise yengeri te tumo rind pre.

32 “Nge nungoqi nganyene simbe guduq, wutetit muq ris kin ren ni riti segi, risne di yumbo tekin puq ren. 33Nginy tu di qi ane ni pre ye, pudinge wand te pre segi ye.”

Yeng wawo yuwon34 Jisas mune nganye nikin wute simbe nindim

nari, “Nungoqi yeng wawo yuwon. Eti nungoqiwuye kumo we di jebo wand. Di qi pe kin yumboquan nganye nei wumbiny, tedi nungoqi neiyumbo pe tende rise, di Yumbui nandi kin nginyte nandi di nungoqi puye yis nireuq. Wapi yawi

pemaghe kin pugri nungoqi puye yis nireuq, 35dinungoqi sir wap segine. Te pugri nginy nen wutebuagi qi pe kin ni ruqoind ye. 36Priprine nungoqiyeng wawo pu ei was. Di priprine God penguwundig ei ni nungoqi gre neuq. Te ei nungoqimai ren segine puaq wand, di wuti God nde punandi wuti nganye nas kin ni nde rar ngimi yequkin tuqui.”

37 Nginy manyi Jisas no God ningg baj pe yenuwute wand bei neny, di bur ni no nyumo Oliv kinchar iyu pe tende nase. 38 Di quayi nyumbuegpripri burane nganye res riwo di ni ningg wandrutungu ningg God ningg baj pe tende rindi di niningg wand rutungu.

22Judas nari ni Jisas veri nde si pe ni nondo yeMatyu 26:1-5,14-16; Mak 14:1-2,10-11; Jon 11:45-53

1 Muq bret yis segi ye me kin ngeri te tumorind. Ngeri yumbui te ni nyamb, God Israelminggwo rar nuqondmas. 2Di pristmingg yumbuiwuteMoses ningg lo wute bei meny ye ane Jisas minati ningg. Te pugri ni wute buagiwunemimbinypugri bu ni ngim meri mand. 3Muq Satan Judas,Iskariot puq mindig kin, ninde nandi. Judas niJisas ningg wute 12-pela ye te kin iri. 4Muq Judasprist mingg yumbui di wute God ningg baj yengmuaw ye yumbui ninde no, di ni pughe gri ei Jisasninde si pe ni nondo ye te ningg wand taq mamb.5Wute te Judas ningg chumbuai nganye mand dimari ni Judas wet bidi pe wong maind ye. 6 DiJudas ni wand mand ye te ningg ngiq nand di niJisas ninde si pe ni nondo ningg ngim meri nat.Ni ghimbi nawo otiwo wute quan buagi Jisas aneyeru segi, nikin irine yenu kin tende muqdi niJisas wute tende si pe ni nondo.

Jisas nikin wute ane mir yembe mindinyMatyu 26:17-25; Mak 14:12-21

7 Muq bret yis segi ye me kin mir yumbuiyembe munduw ye nginy te nandi. Nginy teningg di ni sipsip wo mi mati di me, di asi GodIsrael mingg wo rar nuqond mas kin ngeri te neimimbiny ye. 8 Pugri bu Jisas Pita Jon temi tiqinundom nari, “Nungoqi wo mir yembe wundinyei beghi mir bad di asi God Israel mingg wo rarnuqond mas kin ngeri te ningg chumbuai bad.”

9Di ni Jisas pengumindigmari, “Te nu nei guabye beghi muainde ei po mir te yembe bidiny ye?”

Page 115: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 22:10 112 Luk 22:3410 Di ni simbe nindim nari, “Nungoqi nyinge

ware tiqe war wo wo di wuti iri wuye os ni-raq nandi kin te wuqoind ye. Nungoqi wutite wuqoind wuye os niraq ye nawo, di nungoqininde dobuwaruwaru di baj ni nar no ye te ninggwarwaru, 11di baj kiyi te simbewundigwari, ‘Tisanu ningg nari, wute aye pe pu mandi ye mase kinsunyimuai bri? Ni di nikin wute ane tende ei masmirmand di God Israelminggwo rar nuqondmaskin ngeri te nei mimbiny ye.’ 12 Pugri puq wanddi ni sunyi yumbui ire nange yequ kin te ei beinunduq ye. Sunyi tendemir pawo ris kin nyembedi pas kin sunyi rise pre. Nungoqi sunyi tende eimir wawo.”

13Muq ni temi mo di yumbo yumbo buagi Jisassimbe nindim kin pugrine rise muqond. Di nitemi mir te yembe mindiny.

Jisas nikin wute bret wain ane nemMatyu 26:26-30; Mak 14:22-26

14 Ni pripri God Israel mingg wo rar nuqondmas ye mir te kin me ye te nginy naghe no preei mir te me ye. Pugri bu muq nginy naghe nopre bu Jisas nikin aposel ane mas ei mir mandningg. 15 Di ni nikin wute simbe nindim nari,“Nginy yumbui nen kin mir nge nungoqi ane pasmir bad yawo quan nganye kuregh. Te pre dobumuqdi nge yuqo kiraq. 16 Te pugri nge nungoqisimbe guduq, nge nginy yumbui nen kin mir ayemune ke segi segine ruso ruso otiwo God ni kingningg nas di wute yumbo yumbo buagi ane nindesi nambu ris kin ngeri te rindi. Di mir wen yumbour bei wund kin te nganyene puq ren pre di ngemir wen kaq.”

17 Ni wain neti nowi, God chumbuai nindig predi nari, “Nungoqi wain nen wait nase di puchpuch we. 18 Te pugri nge nungoqi simbe guduq,ngewainmuneke segi segine ruso ruso otiwoGodking ningg nas pre di nge wain mune ke.”

19 Di ni bret ire nitaqwi, God chumbuai nindigpre bir nuaq nem di nari, “Wen nge ghimbi. Ngenungoqi ghav guduq ningg bu mir kin pugri Godgeg. Pugri ei puq wen ei nge nei wumbigh.”

20 Ni mir mand pre, ni wain neti nowi di tekin pugrine mune puq nen di nari, “Kap wennge wand urupui nungoqi ane taq bab ye. Ngengening yavi nungoqi ghav guduq ningg ei groqgad di wand urupui taq bab. 21Pudi wuti nge verinde si pe ni godo kin te ni si nge te ane tebol irepene pawo rise. 22Nge, wuti God nde pu gadi wutinganye kas kin, nge God asine ngim nipigh wuso

pre kin te ningg ei ko ye. Pudi ni nge veri ndesi pe ni godo kin wuti te nge yawo kutong, otiwodi ni mai yumbui niraq ye.” 23 Jisas ningg wuteni te mutungu nikinne oyi oyi pengu mand mari,“Wuti tughe ei pugri puq nen ye?”

Ni wuti tughe ei yumbui nas ye te ningg kin kinmari

24 Muq Jisas ningg wute 12-pela pu te kin iriwuti tughe ei ninde yumbui nas ye te ningg kinkin mari. 25 Di Jisas ni simbe nindim nari, “WuteJuda segi kin king ni yumbui mas di wute buagininde si nambu ris. Di wute nyamb ye buagimari,‘Nge wuti nyamb kin, nge wute yumbo keny.’26 Pudi nungoqi te kin pugri puq wen wayequ.Nungoqi kin wuti iri nyamb yumbui nganye kinnas, te ni wute nyamb segi ye mas kin pugri einas. Di wuti nungoqi nde ye nawo kin ni nungoqiningg yembe ye wuti ningg ei nas. 27 Te pugri qipe kin yumbo ur taq pugri: wuti nasne di nikinyembe ye wuti te ni mir nirang nandi neng kinni wuti yumbui, di wuti mir wase nawo ni nirangnandi kinwuti te ni yembe yewuti. Pudi ngemuqnungoqi ane pas kin te nge nungoqi ningg yembeye wuti kin pugri kas. 28Ngemai guqod kin tendenungoqi wutaqu nge nde dobu yequ ye. 29Wuyinge gre negh di nikin wute yumbo yumbo buagiane nge nde si nambu rise ye te kin pugrine ngemune nungoqi gre keuq di wute buagi nungoqinde si nambu ris. 30 Te ei nungoqi nge nde sinambu was di nge mir ke kin tene nungoqi we diwuye nge ke kin te nungoqi mune we. Di sia kingpewas di Israel kinwute tit 12-pela pu te nungoqinde si nambu ris.”

Jisas nari otiwo di Pita nari ni Jisas ningg wuti segiMatyu 26:31-35; Mak 14:27-31; Jon 13:31-38

31 Jisas nari, “Saimon, God Satan ngiq nindigpre, ni nungoqi wandoqi nundoq ye. Ni pugri puqnen ei ir nuaqu oghi kin kinne mas di brequ kinkinne mas. Wute wit ir mawo yi kinne mawo risdi dubu raqe ane memare ruso kin pugri. 32 PudiSaimon, nge God nu ningg pengu gidig pre, te einu God nei gubig kin te si ghare segi. Di otiwo numune tindi guadi pre, temuqdi nu oyi nimand greyem.”

33 Pudi Saimon oyi nari, “Yumbui, nge yengkawo pune kas, nu taq maimb nge temu ane taqyembu, nu mi ghati nge mune katine.”

34 Di Jisas Saimon oyi nindig nari, “Pita, nge nusimbe guduw, muq bur wapiqu nari segine di nu

Page 116: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 22:35 113 Luk 22:59ghari nu nge nei gubigh segi puq ghand tevi irepu ghand ye.”

35 Muq Jisas ni pengu nindim nari, “Asi ngenungoqi tiqi gudouq wo kin tende nungoqi han-paus, tami di sendel ware segine wo. Tende puayinungoqi yumbo ninge segi bri?”

Di ni mari, “Segi.”36 Muq ni simbe nindim nari, “Pudi muq nun-

goqi hanpaus rise te nungoqi warene, di tami risete nungoqi warene. Di wuti tughe mame bididobui segi te nu chongo te yeq wundo wute ayewong mindiq di nu wet bidi te ghateri mame bididobui iri wong ghaind. 37 Te pugri God ninggbuk pe wand pugri ye ur pu rise, ni mari, ‘Quayinyumbuegni ruqoind kin niwuti yumbour brequmand kin iri.’ Nge nungoqi simbe guduq wandte kin muq nganyene nge nde puq ren ye. Godningg buk nge ningg wand simbe wund kin temuq nganye puq ren yamb.” [Ais 53:12]

38 Di nikin wute mari, “Yumbui, te qond, beghimame bidi dobui temi men mase.”

Di ni oyi nari, “Te tuqui.”

Jisas Getsemani yenu God temi wand mandMatyu 26:36-46; Mak 14:32-42

39 Muq Jisas nikin wute ane pripri puq menkin pugrine mune Oliv kin char iyu pe mewo mo.40 Ni mewo mo mitari righe di Jisas nikin wutesimbe nindim nari, “Yumbui pengu wundig eiSatannungoqi puambnuauq, pudi irwaghe segi.”41 Di ni kring no nikin irine wonji pugri yenu.Ni wonji te wuti iri wet meneri di no ir naghekin wonji pugri pe sungomyu sungomyu yenu diYumbui pengu nindig nari, 42 “Wuyi nu nge maiwen puaq gudigh ningg te piyi puaq ndigh ei ngeyuqo te kiraq segi. Pudi nge nde nei pe puq yenwayequ, nu non nde nei pene puq yen.” 43 Muqwam kin angelo iri ninde nandi di ni gre neng.44Di Jisas nei quan nganye mai viyo di ni Yumbuiquan nganye pengu nindig, di ni tuw yavi kinpugri qi pe groq ri.*

45 Jisas Yumbui pengu nindig pre di nes newonikin wute nde mune no, di nikin wute ruqopu mase nuqond. Ni quan nganye yivany marebu buid omo. 46 Di ni nari, “Pughe kin ninggruqo wase? Wes wewo di Yumbui pengu wundigwundig was ei te Satan nungoqi wandoqi nunduqkin te ningg ir waghe segi.”

Jisas mait naseMatyu 26:47-56; Mak 14:43-50; Jon 18:1-14

47 Jisas wand nand nandne di wute tit mowimandi. Di Judas ye nawo di wute te nitami nandi.Judas ni Jisas ningg wute 12-pela ye te kin iri.Muq Judas nyinge nare Jisas nde nandi ei songnireng ningg. 48 Pudi Jisas ni pengu nindig nari,“Judas, nu wuti God nde pu nandi wuti nganyenas kin te song gureg ei veri nde si pe kui nondoningg bri? Te nu yumbo ur pugri kin pe bri nuveri nde si pe kui nondo ningg?”

49 Jisas ningg wute ni ane mo kin te ni temuqond di mari, “Yumbui, beghi mame bididobui pe ni ane bege di bub paremo bri?” 50Di irimame bidi dobui naimb ni di prist mingg yumbuimingg yumbui ni ningg yembe ye wuti iri ange situan pe opu kin pend nuang ir wi.

51Pudi Jisas ni oyi nindimnari, “Mune puqwensegi, prene!” Di ni wuti te ange puate niting wusedi mune oghi.

52 Di Jisas prist mingg yumbui, wute God ninggbaj pe yengmawo ye yumbui, di quayi kiyi nimaitnase ningg mandi kin te simbe nindim nari, “Ngewute yeng kin bri kitami gadi bu nungoqi mamebidi dobui di yeng kin yumbo anewandi? 53Nginymanyi manyi nge nungoqi ane God ningg baj peyembu, pudi nungoqi nge wait kase segi. Pudimuq nungoqi non ngeri, te bur kin ququ brequni king ningg nas.”

Pita nari ni Jisas nei nimbig segiMatyu 26:57-58,69-75; Mak 14:53-54,66-72; Jon

18:12-18,25-2754 Muq ni Jisas mait nase, mitanyi mo, di mo

prist mingg yumbui mingg yumbui nde baj pemar mo. Di Pita ninde dobu wonji wonjine naru.55 Wute ninge baj te kin imb wabe wase muaqwughe di suqo mipiq mipiq mas. Pita ni naru pute anewase pe tendemas. 56Yembe ye nyumbuegire ni te naswuqoind, di tumo gri otindewuqoinddi wuri, “Wuti nen Jisas ningg wuti iri.” 57 PudiPita segi puq nand nari, “Nge ni nei gibig segi.”58Masmusoq big rip pu wuti iri mune ni nuqoinddi nari, “Nu mune ni ningg wutine qa iri.” Di Pitanari, “Segi, nge Jisas ningg wuti segi.” 59 Aua irekin pugri wuso pre di wuti aye mune Pita ninggwand buid nap nari, “Nganyene nganye, wuti nenmune Galili kinne, pugri bu ni Jisas ningg wuti iriqa.”

* 22:44: Wute ninge mari asi Luk wand ren ur nand segi, pudi aye dobu pu ur mand kin ni ves 43 di 44 ane jiju mand.

Page 117: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 22:60 114 Luk 23:15

60 Pudi Pita oyi nari, “Nu wand ven nge nei gabsegi nganye!” Ni wand nand nandne di wapiqunari. 61Di Yumbui tindi nandi, Pita nuqoind nerinase. Muq Pita Yumbui ni wand simbe nindig kinte nei nimbiny, “Muq bur wapiqu nari segine dinu ghari nu nge nei gubigh segi. Nu pugri puqghand tevi ire pu ei ghand ye.” 62 Muq ni raqenar no di yumbui quanji nand.

Ami Jisas yeng muang kin Jisas wur mang di pugmindig

Matyu 26:67-68; Mak 14:6563 Wute Jisas yeng muang kin ni Jisas perei

mindig di pug mindig. 64 Ni chongo pe rar buagmirang pre muq pug mindig di pengu mindigmari, “Be nu propet kin pugri God nde pu neighatevi di simbe ghand, wuti tughe nu ni?” 65 Dini wand brequ isis mindig.

Ni Jisas mitanyi mo kaunsil nde rar ngimi mowiyenu

Matyu 26:59-66; Mak 14:55-64; Jon 18:19-2466 Yambgriq burane kaunsil mandi mikur.

Kaunsil te quayi kiyi buagi, di pristmingg yumbuidi wute lo wute bei meny ye. Ni mandi irepenemikur di Jisas mitanyi ninde mandi, 67 di ni Jisaspengu mindig mari, “Nu simbe ghand, nu Kraist,wuti God naip kuo wute kuateri ningg guadi ye teo aye?”

Di Jisas oyi nari, “Nge nungoqi simbe guduq,pudi nungoqi nge wand te wutungu di nganyenepuq wand segi. 68Di nge nungoqi te ningg penguguduq, tedi nungoqi oyi wand yambu wari ye.69 Pudi muq wuti God nde pu nandi wuti nganyenas kin ni God gre nganye kin ninde si tuan peopu ei nas nas ruso ruso otiwo.”

70 Muq ni buagi ane Jisas pengu mindig mari,“Te nu God ningg wo bu?”

Di Jisas ni oyi nindim nari, “Nungoqi wari ngeGod ningg wo puq wand kin te tuquine.”

71 Di ni mari, “Beghi mune wute ningg parimandi di ni unje nap kin te simbe mand ninggpari wayequ. Beghi bon gri nikin nde mim peneputungu pre.”

23Pailat Jisas pengu nindigMatyu 27:1-2,11-14; Mak 15:1-5; Jon 18:28-38

1 Muq kaunsil buagi ane mes mewo Jisas mi-tanyi Pailat nde mo. 2 Mo Pailat nde mo mardi Pailat simbe mindig mari, “Beghi wuti nenbuqoid beghi wute nare nondo nandi. Ni wute

Sisar nde takis wong rind kin te ningg segi puqnand, di nikinne nari ni Kraist, wuti God naip nowute nate ruwi ningg nandi ye. Te ni king iri.”

3 Di Pailat Jisas pengu nindig nari, “Nu Judamingg king bu?” Di Jisas oyi nand nari, “Nu kuaringe Juda mingg king te tuquine.”

4Muq Pailat prist mingg yumbui di wute buagite rindi pu yeru kin te simbe nindiny nari, “Ngeguqod kin wuti nen unje nap segi.”

5 Pudi ni quan nganye buidmapmari, “Ni Judiakin tiqe buagi nar ir wute wand simbe nindiny,di ni nei unje nipiny pre. Ni Galili pune puate nirighe nandi nandi ven.”

Jisas Herot nde mitanyi mo di Herot mune pengunindig

6 Pailat ni pugri puq mand nutungu, di nipengu nindim nari, “Wuti nen Galili kin bri?”7 Pailat ni nutungu Jisas ni qi puch Herot nde sinambu yequ kin te pu nandi, di ni tiqi nundomJisas mitanyi Herot nde mo. Tende puayi Herotmune nandi pu Jerusalem ne nas.

8Herot asi Jisas ninggwand nutungu, di ni Jisasnuqoind ningg nari, pudi nuqoind segi segine.Di ni Jisas nuqoind ei nikin nde rar pene Jisasyumbo ur gre ye ire bei nand nuqond ningg nari.9 Pugri bu Herot Jisas wand quan pengu nindig.Pudi Jisas oyi ni wand ire oyi nindig segi. 10 Diprist mingg yumbui di wute lo wute bei menyye ni tumo mawi di taq maimb ningg wand buidnganye map. 11 Muq Herot nikin ami ane Jisaswand brequmindig di wurmang, di pereimindig.Di chongo yuwon ye ire mitaqwi, taq mimbig dimune tiqi mundog Pailat nde no. 12 Nginy teningg Herot Pailat temi mawo gudo, asi ni temiveri.

Pailat nari Jisas nyumo pe qungu mi natiMatyu 27:15-26; Mak 15:6-15; Jon 18:39–19:16

13 Di Pailat nari prist mingg yumbui, Juda kinnyamb ye di wute buagi rindi rikur, 14 di ni simbenindiny nari, “Nungoqi wuti nen nge nde wu-tanyi wandi di wari ni quayi nyumbueg nei brequneny di ni Rom ningg gavman nde si nambu risyambu riri. Nungoqi yequ wuqond wuqondne qange ni pengu gidig. Nge ni otinde nganye pengugidig, pudi nge guqod kin ni unje nap segi. Ninganyene puq nen segi pu bu nungoqi taq waimbningg wari. 15 Di Herot mune nge nei gab kinpugrine nei namb, pugri bu ni Jisas tiqi nundogbeghi nde mune nandi. Taq te wuqond, wuti nenyumbo ninge unje nap segi, pugri bu nge kari di

Page 118: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 23:16-17 115 Luk 23:43ni mi nati ye tuqui segi. 16-17 Pugri bu nge kari dini pugne mindig pre di si meri no.”*

18 Di wute buagi ane riri, “Wuti te wi nati, diBarabas ei si weri beghi nde nandi.” 19 Barabasni taq maimb kin puate taq pugri: yeng ireJerusalem tende wes di wute ningemimati. Te nimari Barabas bu puq nen di wute te mati, pugribu ni taq maimb pu yenu.

20 Pailat mune nganye wute simbe nindiny, niJisas si neri no ningg. 21 Pudi wute buagi ngamrire riri, “Kruse pe qunguwi nati! Kruse pe qunguwi nati!” 22 Pailat miningne segi puq nand tevinand pre, di muq mune nganye puq nand nari,“Pughe ningg? Ni mai pughe kin yembe nindiny?Nge guqod ni yumbo ninge unje nap tedi nge karini mi kin tuqui, pudi ni unje nap segi. Pugri bunge kari ni pugne mindig pre di si meri no.” 23NiJisas kruse pe qungu mi nati ningg quan kumonganye ngam mare di wand buid map, di ni marikin te Pailat ningg wand nyinge muang vighe.24 Pugri bu Pailat ni mari kin pugrine puq nenningg. 25 Di ni wuti gavman nde yeng nindiqiwiyo di wute ni mati ye te ningg Rom gavman taqmaimb pu yenu kin te ningg riri ye te si nirenynandi, di ni mari kin pugrine puq nen. Ni nariJisas oyi mitanyi mo, nyumo pe qungu mi nati.

Jisas kruse pe qungu mi natiMatyu 27:32-44; Mak 15:21-32; Jon 19:17-27

26 Rom kin ami Jisas mitanyi mo mo di wuti irite Jerusalem nar no yamb nandi muqoind di maitnase di kruse Jisas niraq kin temitaqwi, ni muangwughe niraq Jisas nde dobu naru. Wuti te ninyamb Saimon, ni Sairini kin. 27 Di wute nganyebuagi nganye ninde dobu ruru. Di nyumbuegninge ni ningg quanji rind di yivany kin yuworiri kin ni wute buagi te ane dobu ruru. 28 Jisastindi nandi, nyumbueg te simbe nindiny nari,“Jerusalem nyumbueg, nungoqi nge ningg quanjiwand wayequ. Nungoqi non ninggne ei quanjiwand, di nungoqi non wo ningg ei quanji wand.29 Te pugri otiwo di nungoqi wari, ‘Nyumbuegwo kimasi yeru kin, wute wo rire segine kin,di wute ni miny wo riq segine kin ni chumbuairind.’ Pugri puq wand kin nginy te nandi ye.30Tende puayi diwute rand simbe rindim riri, ‘Birir wati, beghi buag wuramu.’ Di char iyu ninggriri, ‘Beghi imb wupumu.’ [Hos 10:8]

31 Yumbo ren kin muq nyumo puayi urupui newuse kin pe puq ren kin te otiwo nyumo puayiquari wumb kin tende puayi di yumbo brequnganye ei puq ren ye.”

32 Ni Jisas mitanyi mo di wute aye temi muneanenemitami mo. Ni temi yumbo ur brequmandye pugri bu mitami mo ei Jisas anene mi matiningg. 33Ni mandi mong puch Ngawu Ngape puqmindiny kin tende mi meyi, di ni Jisas kruse pequngu mi nati. Di wute temi yumbo ur brequmand kin te ane qungu mi nati. Iri Jisas nde situan pe opu qungu mi mati, di iri si qaqi pe opuqungu mi nati. 34Di Jisas nari, “Wuyi, nu ni wandpuaq ndim, ni neimamb segi yumbo te puqmen.”Di ami ni wet wo map mewo di muqond wutitughe maip no di Jisas ningg chongo ire nitaqwi.Ni pugri puqmen di kin kin Jisas ningg chongo temitangri.

35 Wute buagi te yeru ruqond ruqond di wutenyamb kin ni Jisas perei mindig mari, “Ni wuteaye ghav nindiny ye, ni nganyene nganye Kraist,wuti God naip no ei ni ningg yembe nand ye,di God ningg wute nate mowi ningg tiqi nundognandi ye, tedi ni nyumo te si neri nati ni.”

36 Di ami mune pugrine mowi mi di pereimindig. Di wain jig meng, 37 di mari, “Nunganyene Juda mingg king, tedi nu nyumo te sigheri ghati yi.”

38 Di wand puch ire ur mand nange gri teqmand viso mari, “Nen Juda mingg king.”

39 Wute brequ temi te Jisas ane qungu mi matipu yemu ye te iri Jisas perei nindig nari, “NuKraist segi bri? Tedi nu nyumo te si gheri yagheyo, di beghi anene ghav ndug.”

40 Pudi wuti brequ kin iri te ni ker nuang nari,“Nu God wune gubig segi bu? Beghi temu ire anemai irene piraq. 41 Ni beghi temu mumbuemupati, te ni tuquine puq men. Te pugri beghi temubeghi bon yumbo ur brequ bad kin te ane tuquinebu oyi mumbuemu pati ningg. Pudi wuti nen niyumbo ur brequ ninge yembe nindiny segi.”

42 Muq ni nari, “Jisas, nu king ningg kuas kintende puayi nu nge nei mbigh.”

43Di Jisas ni oyi nindig nari, “Nge nu nganyenesimbe guduw, muqne nu nge temu nginy tu wamGod ningg wuny mbe pas.”

Jisas natiMatyu 27:45-56; Mak 15:33-41; Jon 19:28-37

* 23:16-17: Wute ningemari wand ayemune ves ven nde vise. Wand ven taq pugri, “Ni yumbo ur wenwuse, bermanyi nginy yumbuinen ningg pripri Pailat wute taq pu yemu kin iri ei si neri no ye.”

Page 119: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 23:44-45 116 Luk 24:18

44-45Muq 12 kilok bogisumb kin pugri di nginymune neyi segi, pugri bu tende opu buagi ane burir kuti, di bur te yengune ruso ruso 3 kilok yuram.Di chongo God ningg baj pe qungumuaw pu yequkin te mingine bir wus bid teri. 46 Di Jisas quankumone ngamnare nari, “Wuyi, nge ququ nu ndesi wam kuaw.” Ni puq nand di opu nati.

47 Ami kin yumbui ni pugri nuqond, di ni Godnyamb nindivi viyo, di nari, “Nganyene qa, wutinen tuquine nas ye.” 48 Di wute buagi yumboren ruqond yamb rindi pu yeru kin te ni yumbour pugri kin ruqond, di quan nganye yivany rire,mand baq rind, di mune nikin nde baj pe ruso.49 Pudi Jisas nikin kimand, di nyumbueg Jisas aneGalili pune rindi kin te ni kring rundone yeru,di yumbo yumbo buagi te puq ren kin te ruqondruqond yeru.

Jisas ngamo pe mowi yenuMatyu 27:57-61; Mak 15:42-47; Jon 19:38-42

50-51 Wuti iri ni nyamb Josep, ni tiqe ire Ari-matea puq munduw kin te pu nandi kin. Tiqete Judia opu yequ ye. Ni wuti tuquine nas ye,di God nei nimbig ye, ni God king ningg nas diyumbo yumbo buagi ninde si nambu rise ye ngerite ghimbi nuany pu nas ye. Ni kaunsil te wandwand mare di Jisas nyumo pe qungu mi nati yete kin iri, pudi ni kaunsil te ane wand taq mambsegi. Ni te ningg chumbuai nand segi. 52Muq nino, Pailat pengu nindig ei Jisas neti nati neri nonowi yenu ningg. Di Pailat ni ngiq nindig. 53Muqni Jisas nyumopepuneti nati, chongo quemyepewureq naimb, di neri no, ngamo ire rand sange pewet pend mawo mar mo ye pe tende nowi yenu.Ngamo te ningg asi wuti iri mowi yenu segine ye.54 Sabat kin nginy te tumo nand bu nginy nenni Sabat ningg sir map ye nginy. 55 NyumbuegJisas ane Galili pune rindi kin te ni Josep nde dobururu, di ngamo te rundoq, di Josep Jisas pughegri ngamo pe nowi yenu kin te ruqond. 56 Ni teruqond pre, di mune baj pe ruso di Jisas ghimbiwel ruang ningg wel tuqo yuwon kin riteruwi.Pudi Sabat kin nginy tende ni lo wuri kin pugrineris yawotuan.

24Jisas mune nes newoMatyu 28:1-10; Mak 16:1-8; Jon 20:1-10

1 Nginy namba wan te ningg burane nganyenyumbueg te res ruyo wel tuqo yuwon kin keineritemi pu mas kin te rire Jisas ningg ngamo pe

ruso. 2 Ni ruso ngamo pe ritari righe, di ruqondwet yumbui ngamo tuq mimbiq kin te kringmipiq wuso pre. 3 Di ni rir ruso, pudi YumbuiJisas tende nase ruqoind segi. 4 Di ni te ninggnei kumo rimb rimb yeru. Di wute temi nindetumo te yemu ruqond. Wute temi te chongo quannganye ti riri ye. 5Ni te ruqond, di ni quannganyewune rimb di yimb righe ni quenge righe rusoqi pe dung. Pudi wute temi te ni simbe mindinymari, “Pughe ningg nungoqi wutemati kinmawoyemu ye ngamo pe wo di wuti urupui ne nas yete meri wundig? 6Ni ven nase segi, ni mune nesnewo pre. Ni Galili ne nas di nungoqi wand tesimbe nunduq kin te ei nei wumbiny. Wand taqven, 7 ‘Wuti Godndepunandiwuti nganyenas kinni wute yumbo ur brequ mand ye ninde si pe minondo di kruse pe qungu mi nati. Di nginy temimo pre aye ningg ni mune nes newo ye’.”

8 Muq nyumbueg te Jisas ni asi simbe nandye wand te nei rimbiny. 9 Di ni ngamo te siriraq mune ruso, yumbo yumbo buagi ren ninggJisas ningg wute 11-pela te simbe rindim, di wutebuagi aye Jisas nde dobu ruwi ye te simbe rindiny.10Nyumbueg te wand ven rire ruso aposel simberindim kin wute taq, Maria Magdala kin te diJoana di Maria Jems kumo, di nyumbueg aye niane ruso kin te ane. 11 Aposel ni nyumbueg tesimbe rindim mutungu, pudi ni mari nyumbuegni wand nganye kin simbe rind segi. Pugri bu ninyumbueg ningg wand te mutungu segi. 12 PudiPita nes newo di vig namb ngamo pe no. Ni nonitari righe, di yimb naghe ngamo pe rar neqwurwuso, di chongone rise nuqond. Di ni te ningg neikumo namb namb mune baj pe no.

13 Nyumbueg Jisas ningg ngamo pe ruso kinnginy te ninggne Jisas ninggwute temi Jerusalempu nyinge mare tiqe ire Emeus puq munduw kintende mo ningg. Jerusalem pu tiqe tende mo kinte 11 kilomita kin pugri. 14Ni temi ngimi nyingemare mo di yumbo buagi te ningg kin kin wandwand mo. 15 Ni temi te ningg wand kumo manddi oyi oyi pengumandmand nyinge mare momodi Jisas nikinne nandi di ni ane nyinge mare mo.16 Ni temi Jisas muqoind pudi muqoind maip notuqui segi.

17 Di Jisas ni temi pengu nindim nari, “Nu tequyumbo pughe kin wand bu wand wand nyingeware wo?” Ni pugri pengu nindim di ni temipugrine yemu, di ni quenge yivany gib mambpu yemu. 18 Di iri, ni nyamb Kliopas, ni Jisasoyi nindig nari, “Wute buagi tiqe manyi kin

Page 120: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 24:19 117 Luk 24:47Jerusalem mandi kin ni nei mamb, nu irine butende puayi yumbo te puq ren kin te nei guabsegi.”

19 Di ni oyi pengu nand nari, “Yumbo pughekin?” Di ni oyi oyi mindigmari, “Jisas Nasaret kinpuq meng ye te kin wand. Ni propet iri. Di ni Godnde rar pe di wute buagi nde rar pe yumbo ur greye yembe nindiny di wand gre kin simbe nand ye.20Pristmingg yumbui di beghi wute nyamb kin niRom gavman kin yumbui nde mi nondo, di ni minati ningg ngiq nindim, di ami ni kruse pe qungumi nati. 21 Pudi asi beghi nei bab kin pari wutinen nganyene nganye God ni tiqi nundog wuteIsrael kin nate mowi ningg nandi ye. Di wandaye mune te pugri. Ni Jisas nde yumbo buagi renpuq men kin te nginy temi mo pre di muq nginynen ane te nginy temi ire. 22 Di muq beghi kinnyumbueg ninge beghi puye yis rirengu. Ni muqburane nganye res ruyo, Jisas ningg ngamo peruso, 23 pudi ni Jisas tende nase ruqoind segi. Dini munene rindi, di beghi simbe rundug riri niangelo ninge ruqond, di ni simbe mindiny mariwuti te mune nes newo pre, di muq urupui nas.24 Ni pugri simbe rind, di beghi kin wute ningemunengamope tendemo. Nimo, di yumbobuaginyumbueg simbe rind kin pugrine rise muqond,pudi Jisas muqoind segi.”

25 Muq Jisas wute temi te simbe nindim nari,“Nungoqi tequ nei segi nganye. Propet minggwand buagi te wutungu di brequne umbo pewawo ris di wari wand te kin nganyene ei puq renye puq wand segi. 26 Kraist ni mai wen niraq predobu ei ni wam newo no, di God ningg ti pe naskin te nungoqi nei wamb segi bri?” 27Di ni Mosesningg lo di propet mingg wand tende pu wandpuate ni vighe, di wand buagi nikin ningg simbemand ye God ningg wand rise kin buk buagi pe urmand pu rise ye wand te kin puate simbe nindim.

28 Ni nyinge mare mo tiqe tumo mase mase diJisas ni wandoqi nand ni tiqe aye pe no kin pugripuqnen, ei ni neimambni tiqe tendenenas ninggnandi segi, ni aye pe no ningg. Ni yumbo ur tekin ngin namb, 29 pudi ni temi ni quan nganyesegi puq mindig mari, “Yuram bur nganye, nginynaghe no pre tumo di bur ir kui yamb, pugri bughandi beghi ane po.” Muq ni nondo, ni temi anemo mas.

30 Ni mir mand ningg chuchu mas, di Jisasanene mas. Di Jisas bret nitaqwi, God chumbuainindig pre, bir nuaq, di ni temi bid bid nem. 31Nipuq nen muq ni rar pend riti, di ni Jisas muqoind

maip no. Ni muqoind maip no, di ni opu brequsei maind no di mune nas muqoind segi. 32 Di nitemi kin kin wand mand mari, “Beghi ngimi badikin tende ni beghi ane wand bad di ni wand Godningg wand rise ye buk pe rise kin puate te simbenand ye tende beghi nde umbo pe quan nganyeyuwon rind.”

33 Puqmand di opumesmewomune Jerusalemmo. Mo Jerusalem mitari righe, di Jisas ninggwute 11-pela pu te di wute buagi aye Jisas ndedobu ruwi kin te ane irepene rikur pu rismuqond.34Di niwute temi te simbe rindim riri, “Nganyenenganye! Yumbui mune nes newo pre. Ni Saimonnde raqe no, di Saimon ni nuqoind pre.” 35 Di nitemimunengimi nyingemaremare di Jisas nindebrenewo, di anemoEmeusmas di ni bret bir nuaqnem di ni muqoind maip no ye te simbe mindiny.

Jisas nikin wute nde bre newoMatyu 28:16-20; Mak 16:14-18; Jon 20:19-23

36 Jisas ningg wute di wute buagi aye te anete kin ningg wand wandne yeru di Jisas nikinnemune ninde mingine bre newo pu yenu, di nisimbe nindiny nari, “Nungoqi umbo yuwon gud.”

37 Pudi ni buagi ane puye rind di wune rimb. Ninei rimb kin riri ni ququ bri ruqoind. 38 Di Jisasni simbe nindiny nari, “Pughe kin ningg nungoqiwune wamb di nei isis nungoqi nde nei pe rindi?39 Nungoqi nge si wundogh di nyinge wundogh.Nge ningne nganye qa ven. Nge wait kase diwuqoind, nge som di ngape mboq rise. Ququ nisom di ngape mboq rise segi ye.”

40 Ni pugri simbe nindiny pre di ni si nyingeane bei nindiny. 41 Ni quan nganye chumbuairind, di nei kin kin rimb, pugri bu ni oghine neirimb segine. Ni riri te nganye o wandoqi. Nipugri nei rimb rimbne di ni pengu nindiny nari,“Nungoqimir ninge rise?” 42Di ni umo reqwughenimbiq kin te bid ritaqwi reng. 43Di umo te nitiqwuse ninde rar pene naq.

44 Di ni simbe nindiny nari, “Nge nungoqi anepasne kin tende puayi nge nungoqi pugri simbeguduq kari, ‘Yumbo yumbo buagi nge ninggMoses ningg lo buk pe ur mand kin di propet nibuk pe ur mand kin di Buk Song pe ur mand kinyumbo yumbo buagi te nganyene ei puq ren ye’.”

45 Muq ni nei bir nuany ei wand buagi Godningg buk pe rise ye te kin wand puate otindenei rimbiny. 46Ni simbe nindiny nari, “God ninggbuk wuri ni Kraist mi nati ye. Pudi nginy temimopre, aye ningg dimune nes newo ye. 47Di ni ningg

Page 121: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Luk 24:48 118 Luk 24:53gre pe ei wute Jerusalem pe pu mo tiqe manyimar ir wute nei rire ritinde ei God ni wand puaqnindiny ye te kin wand bir mawo. 48 Nungoqiei yumbo ren puq ren ye te ningg wand simbewandye. 49Asi GodnungoqiQuquYuwonYeneuqpuq nand kin te muqdi nge tiqi gudog nungoqinde nandi ye. Pudi nungoqi aye pe wo wayequ,Jerusalem ne ei was was wam kin gre weti ni premuqdi wo.”

Jisas wam newo noMak 16:19-20; Aposel 1:6-11

50 Jisas nikin wute nitari no no Betani tumo dini si nindigi kuyo di God pengu nindig ei God niyuwon nuany ningg. 51 Ni yuwon nuany ninggsi neny kuyo kuyone di God ni nitanyi nginy tuwam newo no, di ni si nare yeru. 52 Muq nisungomyu sungomyu yeru Jisas yumbui nyambrirang. Muq ni quan nganye chumbuai rind rinddi mune Jerusalem ruso. 53 Di ni priprine Godningg baj pe ris God chumbuai rindig.

Page 122: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 1:1 119 Jon 1:23

JonJon ni Jisas ningg wute 12-pela te kin iri, bu

ni Jisas ane mas, ni yembe te nuqond di ni wandwute bei neny kin te nutungu. Matyu,Mak di Luk,ni buk te urmand pre, di dobu nganye te Jisas natimune nes newo pre ber 60-pela ruso pre muq Jonmune buk wen ur nindiq.

Buk wen nde Jon ni nari Jisas te God ninggwand, ni wuti ningg nas, di beghi ane pas. Sapta20 ves 30wuso 31 pe Jon nari ni bukwenur nindiqei wute Jisas God ninggwonei rimbig. Ni bukwenur nindiq ei wute riri Jisas ni nganyene Kraist,wuti God tiqi nundog nandi beghi nitamu pi yete.

Jon ni Jisas yumbo ur gre kin isis yembe nidinykin te ningg simbe nand. Nu wand ren kin tesapta 2 pu ruso 11 pe tende qond tuqui. Beghini yumbo ur gre kin isis yembe nindiny kin renbuk pe buqod di nei bab kin tuqui, te pugri Jisas niwuti God tiqi nundog nandi beghi nitamu pi ye te.Jon ni beghi simbe nindug nari wute ninge Jisasnei rimbig, pudi ninge yambu rireng.

Jisas ningg veri mandi Jisas mait nase kin burte ningg Jisas ni nikin wute ane mas. Di veri nimondo segine Jisas ni nikin wute wand yuwon yenganye buagi simbenindim. Jonniwand Jisas burte ningg nikinwute simbenindimkin te buk pe urnand ei beghi buqod tuqui. Wand ren kin te sapta13 wuso 17 pe tende rise.

Wand nikinne wuti ningg nas1 Asi nganye qi di yumbo buagi qi pe kin rise

segine wuti iri ni wand kin pugri puq mindig kinni nas pre, ni God temi mas, di ni God ne. 2 Niasine yumbo buagi rise segine kin tende puayineni God temi mas. 3 Ninde gri God ni yumbobuagi yembe nindiny. God yumbo buagi yembenindiny kin te wuti aye nde gri yembe nindinysegi. 4 Ninde gri wute mas, di ninde gri wuteoghinemuqonddi burpoqpemas segi. 5Ni ti nasekin pugri priprine bur yengupe ti nase, pudiwuteyumbo ur brequ rind kin ni nei rimbig segi.

6Godniwuti iri Jon puqmindig kin tiqi nundognandi. 7-8 Ni nikinne ti kin pugri segi. Ni wuteningg ti kin pugri ye te ningg simbe nand ninggbu nandi. Ni pugri simbe nand, ei te ninde griwute buagi wuti ti kin pugri ye wand te rutungudi riri te nganyene. 9Ti ningg simbe nand ye te tinganye qi pe nandi, wute buagi qi pe kin ti nem.

10 Ninde gri God ni yumbo buagi qi pe kinyembe nindiny, di ni qi pe nandi, pudi wute qi pekin ni ruqoind rip no segi. 11Ni nikin te wute rispe nandi, pudi ni nikin te wute ni riti nowi segi.12Ninge ni riti nowi di nikinwand simbe nand kinte rutungu di riri nganyene puq rind kin ni puqneny di ni God ningg wo ningg ris. 13 Wo nikinkuqo mas rindi muq ni mas, o wute ni gri mari, owuti iri ni ngam teri ninggwo kin pugri segi, pudiGod ningg wo.

14 Wand ni muq wuti ningg nas, di beghi anepas. Beghi ni ningg ti yuwon kin te buqod pre,ni God ningg wo irine nganye nas, pugri bu Godningg ti yuwon ye ni neng, di ni nikinne kiyinde pu nandi, ni beghi yuwon nuangu, di wandnganyene kin ninde rise.

15 Jon ni ningg quan kumone simbe nand nari,“Wuti taq nen ningg bu nge asi kari, ‘Wuti iri ngende dobune nandi kin ni quan nganye yumbui, tepugri ni nas pre muq nge kas’.”

16 Ni nikin nde nei pene beghi quan nganyeyuwon nuangu kin te ningg ni beghi priprineyuwon nuangu. 17Ni Moses nde gri beghi yumbour brequ bad segi ye lo te nengu. God ni wuteyuwon nuany kin di wand nganyene kin JisasKraist nde gri rindi. 18 Wuti iri ni God nuqoindsegine, pudi God ningg wo ni kiyi nde tumo yenukin ni irine God raqe naind.

Jon wute wuye nap ye ni wand bir nawoMatyu 3:1-12; Mak 1:1-8; Luk 3:1-20

19 Jon ni Jisas ningg wand simbe nand kin taqpugri. Juda ninge Jerusalem mas kin, ni prist diwute ningewute tit Livai kin tiqimundommo Jonpengu mindig ei Jon nikin ningg simbe nindim.Tende puayi Jon nikin ningg simbe nindim. 20Niwand ninge suqo nare segi, pudi ni oghi punesimbe nindim nari, “Nge Kraist segi.”

21Ni pengumindigmari, “Temuq nu tughene?Nu Elaija kin pugri?”

Ni nari, “Nge Elaija kin pugri segi.”Ni mari, “Nu propet iri beghi ghimbi buag kin

te bri?”Ni oyi nindim nari, “Yewo.”22 Muq ni mari, “Nu tughene? Nu beghi simbe

ndug, ei te beghi po wute beghi tiqi mundog badikin te simbe bidim. Nu nu non ningg pughe puqguad?”

23 Jon ni propet Aisaia wand nand kin te kinpugrine ni wute te oyi nindim, “Wuti iri ni qiwuye di nyumo segi ye pe tende wand nand nari,

Page 123: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 1:24 120 Jon 1:51‘Yumbui ningg ngim ire tuquine waq.’ Nge wutite.” [Ais 40:3]

24 Muq Parisi ninge tiqi mundom Jon nde moye te Jon pengu mindig, 25 “Te muq nu kuari nuKraist segi, di nu Elaija kin pugri segi, di nupropetiri beghi ghimbi buag kin te segi, pudi pughe kinningg nu wute wuye kuap?”

26 Jon oyi nindim nari, “Nge wuye nganye pewute wuye kap. Pudi nungoqi wuti iri nungoqiane yequ kin te nei wumbig segi. 27 Ni nge ndedobune nandi, di nge wuti oghi nganye segi pugribu nge ni sendel ir guag kin tuqui segi.”

28 Yumbo ren te tiqe ire Betani puq munduwkin ni Jordan pu nginy nawi opu Jon wute wuyenap kin tende puq men.

Jisas ni wute mai puaq nindim ye29Nginy aye ningg Jon ni Jisas ni nde tiq nyinge

nare nandi kin te nuqoind di nari, “Te wuqond.Wute mai puaq nindim kin sipsip wo God te niwute buagi qi pe kinmai puaq nindim! 30Wuti taqnen ningg bu nge kari, ‘Wuti iri nge nde dobunenandi kin ni quan nganye yumbui, te pugri ni naspre muq nge kas.’ 31 Nge ngeningne ni nei gibigsegi. Pudi nge gadi wute wuye pe wuye kap eiIsrael kin buagi ni nei rimbig.”

32 Muq Jon ni wand ren simbe nand, “NgeQuqu Yuwon Ye wapi mabri kin pugri guqoidguqoidne nginy tu pe gri nandi, ni nde nas. 33Ngengeningne wuti nen nei gibig segi, pudi wuti ngetiqi nundogh gadi ei wutewuye pewuye kap ye niasi nge simbe nindigh nari, ‘Wuti nu QuquYuwonYe qoind qoindne nati ni di ni nde newo nas kinni Ququ Yuwon Ye pe wute wuye nap ye.’ 34Ngete guqod di nge te ningg simbe gad pre, te pugriwuti nen ni God ningg wo.”

Jisas ningg wute ninge ye mawo Jisas nde maruMatyu 4:18-22; Mak 1:16-20; Luk 5:1-11

35 Nginy aye ningg Jon di nikin te wute temiane sunyi tendene mune yemu. 36 Jon rar neqwuso, Jisas ni yemu pe tumone nandi nuqoind,muq nari, “Te wuqond. God ningg sipsip wo.”

37 Muq Jon ningg wute temi te mutungu dimondo Jisas nde dobu maru. 38 Jisas tindi nandi,ni temi dobu maru kin te nuqond, di pengunindim, “Nungoqi pughe kin ningg wandi?”

Ni mari, “Rabai, nu muainde pe bu kuas?”(Wand puch Rabai kin puate taq pugri, wuti wandwute bei neny ye.)

39 Jisas oyi nindimnari, “Nungoqiwandi, di ngekas kin te wuqond.” Te 4 kilok yuram kin pugri.Muq ni maru di Jisas nas kin sunyi te muqond, dinginy te ningg ni Jisas ane mas ruso burpoq rip.

40 Andru, Saimon Pita ni kiqam, ni wute temite kin ye iri. 41 Ni brequne no kise Saimon meriniting nuqoind, di simbe nindig, “Beghi Mesaiabuqoid pre.” (Mesaia te Kraist.)* 42 Di ni Saimonnitanyi Jisas nde nandi.

Jisas rar neq wundo nuqoind nari, “Nu SaimonJon ningg wo. Nu muqdi Sipas puq buduw.”(Sipas nyamb ven te Pita kin pugri, di ni puate tewet nyaw.)†

Jisas ni Pilip Nataniel temi ningg nari di ni ndemaru

43 Nginy aye ningg Jisas ni Galili no ningg. NiPilip nuqoind, simbe nindig nari, “Ghandi ngende dobu ghawi.”

44 Pilip, Andru di Pita ni tiqe irene, Betsaidakin. 45 Pilip ni Nataniel nuqoind di simbe nindig,“Beghi wuti te Moses ni lo buk pe ni ningg urnand kin, di propet anene ni ningg ur mand kinte buqoid pre. Ni Jisas, Nasaret kin, Josep ninggwo.”

46 Nataniel pengu nand, “Nasaret! Mari briyumbo oghi kin ninge Nasaret pu rindi?”

Muq Pilip oyi nand nari, “Ghandi di qond.”47 Jisas ni Nataniel ni nde tumo nondo kin te

nuqoind, simbe nand nari, “Wuti nen ni Israel kinnganye, ni wute wandoqi nindiny segi ye.”

48 Nataniel Jisas pengu nindig, “Pughe gri atenu nge nei gubigh?”

Jisas oyi nindig nari, “Nu nyumo fig nambukuar pu yengu kin tende puayi nge nu guqoid pre,muq Pilip nu ningg nari guadi.”

49MuqNataniel simbenandnari, “Tisa. NuGodningg wo, di Israel mingg king.”

50 Muq Jisas nari, “Nge kari nu nyumo fignambu kuar kuas kin te nge nu guqoid pre puqgad kin te ningg bri nu nge nei gubigh? Nu segineyumbo yumbui nganye, ren ane tuqui segi kin teqond. 51 Nge nungoqi nganyene simbe guduq,nungoqi nginy tu ngim bi wuso kin te wundoq,di God ningg angelo wuti God nde pu nandi wutinganye nas kin ni nde mati mi di mewomo kin tewuqond.”

* 1:41: Arameik wand pe ni Kraist ningg mari Mesaia. † 1:42: Sipas te Arameik ningg wand pe di Pita te Grik ningg wand pe, pudini puate irene, te wet nyaw.

Page 124: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 2:1 121 Jon 3:22

Jisas wuye tinde ni kuso wain kuse1 Jisas ni PilipNataniel temi ninggnari di ni nde

dobumaru kin tende puayi nginy temimopre ayeningg di tiqe ire Kana Galili opu yequ kin tendewute ngam ruso kin te ninggmir yembemindiny.Jisas kumo ni anene tende wus, 2 di Jisas ni nikinwute te anene mari mondo ei ane mir mand. 3Nimir mand mandne mas wain omo, di Jisas kumowundo Jisas ningg wuri, “Ni wain omone.”

4 Jisas oyi nand nari, “Nyumbueg, nu pughe kinningg nge ningg kuari? Nge ren kin puq ken kinngeri te muq segine.”

5 Di ni kumo wundo mir te kin yembe ye wutete simbe wundim wuri, “Ni pughe puq nand tedinungoqi pugrine ei puq wen.” 6Ni ris kin tumonetende os wet pe yembe mindiny kin 6-pela puwuye mat kin te yeru. Os ren kin te Juda nikinmir yembe mindiny kin tende puayi ei os te kinpe wuye mat di maghe. Os ren kin te wuye 100lita kin pugri tende mawo kughe.

7 Jisas ni wute mir te kin yembe ye wute tesimbe nindim nari, “Nungoqi os tende pe wuyewawo righe.” Pugri bu ni mo os tende pe wuyemawo righe righe brene. 8Muq ni simbe nindimnari, “Muq musoq wat, groq wand kuso, di warewo, wuti mir wen ningg ye nawo kin te weng.”

Ni Jisas nari kin pugrine puq men, 9 di wuyetinde kuso wain kuse kin te mare mo, wuti mirte ningg ye nawo kin te meng ei te ni puch ne,nuqond, oghi bri. Ni wain mait meri mandi kinsunyi te ni nei namb segi, pudi nikin ningg yembeye wute ni mo wuye mat ye ni nei mamb. Muq niwuti urupui ngamno kin te ningg nari nandi, 10disimbe nindig nari, “Wute nganye buagi ni pripriwain oghi kin wute meny riq, di otiwo ni quannganye riq pre tende dobu muqdi oghi segi kinte mune meny riq. Pudi nu wain oghi ye kuowinas nas rindi muq.”

11 Yumbo ur gre kin ren te Jisas ni Kana Galiliopu tende puate ni righe. Ni ti yuwon kin te beinand, di nikin wute ni yumbo ur te muqond di ninei mimbig.

12 Jisas ni wute ngam ruso ningg mir yembemindiny kin te ane mir rind pre tende dobu ninikin kumo, di kiqam, di nikin wute ane tiqe ireKaperneam puqmunduw kin tende righe ruso, dinginy ninge ni tende ris.

Jisas wute God ningg baj pemaketmuaq kin te bubnare mo

Matyu 21:12-17; Mak 11:15-19; Luk 19:45-48

13 God asi Israel mingg wo rar nuqond masye te nei mimbiny kin ngeri te tumo rind rindkin tende puayi Jisas Jerusalem newo no. 14 Godningg baj kin imbwabe tendewute ninge nuqondni kau, sipsip di wapi mabri mare mandi tendemawo yeru ei te wutemandi wongmand. Di wuteningenyembepemas eiwuteRomminggwet bidirire rundo, tedi ni rem di ni oyi Juda mingg wetbidi meny. Ni te mas nuqond. 15Pugri bu ni tambpe yas iri yembe nindig, di kau di sipsip te quanbuagine God ningg baj pe pu bub nare ruso. Niwute ninge nyembe pe mas kin te nyembe groqnindim, di wet bidi priq ire ire ruso. 16Ningewapimabri mawo kin te simbe nindim nari, “Nungoqiyumbo ren ware wo! Nge wuyi ningg baj maketkin pugri puq wew wayequ!”

17 Ni pugri puq nen di nikin wute wand buk perise kin te nei mimbiny, “Nge nu baj wen quannganye nei gubuw ye te ningg nge kati ye.” [Sng69:9]

18Muq Juda mingg wute nyamb kin Jisas ninggmari, “Nu yumbo ur gre kin pughe ye beghi beigudug ei beghi nei bab nu yumbo ren puq kuenkin gre rise.”

19Di Jisas oyi nindim nari, “Nungoqi God ninggbaj wen bir waq te nge segine nginy temi ireninggne mune yembe guduw ye.”

20 Muq Juda mingg wute nyamb kin oyi mari,“God ningg bajwen ber 46-pela pre bu omomuaq,di nu kuari nu nginy temi ire ninggne muneyembe guduw?” 21 Jisas God ningg baj bir muaqpre nginy temi ire ninggnemune yembe nunduwpuqnandkin tenikin ghimbi ninggnari. 22Ninatipre mune nes newo kin tende dobu nikin wute niwand nand kin ren nei mimbiny. Muq ni wandbuk pe vise kin di wand Jisas simbe nand kin tenei mimbiny mari te nganyene.

23 Muq ni God asi Israel mingg wo rar nuqondmas kin te nei mimbiny ningg Jerusalem maskin tende puayi di Jisas ni yumbo ur gre ye isisbei nand, di wute nganye buagi Jisas nei rimbig.24 Pudi Jisas wute buagi nei nundony pre, pugribu ni nikin ningg wand raqene simbe nand segi.25Ni nei nundony pre, pugri bu wute ninge wuteaye ningg wand ni simbe rindig ningg nari segi.

3Jisas Nikodemus wand simbe nindig

1 Muq Parisi kin wuti iri ni nyamb Nikodemusni Juda mingg wuti nyamb kin iri. 2Ni burpoq pu

Page 125: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 3:3 122 Jon 3:33Jisas nde nandi, di nari, “Tisa, beghi nei bab nuwuti God ningg wand wute bei kueny ye nu Godningg wand kuare guadi. Te pugri wuti iri Godningg Ququ ni nde nas segi, tedi nu yumbo ur greye bei guad ye ren kin ni puq nen tuqui segi.”

3 Jisas oyi pugri simbe nindig, “Nge nunganyene simbe guduw, nu mune wokuandighase tedi God nde si nambu ghas.”

4 Nikodemus nari, “Pughe gri ei wuti iri gangnase pre mune wokuandi nase? Ni mune kumonde umbo pe nar no pre munene wuri wundi kintuqui segi.”

5 Jisas oyi nand nari, “Nge nu nganyene simbeguduw, wuti iri ni God nde si nambu nas tuquisegi, pudi ni mune wokuandi kin pugri nas,yumbo ur brequ si nare, di wuye Ququ Yuwon Yeane pe wuye maip, tedi ni God nde si nambu naskin tuqui. 6 Kiyi kumo ane wuti riri rindi kin teni ghimbi wuse, pudi God ningg Ququ ni nei nengdi nei urupui ni nde vise. 7Nu nge puq gad kin teningg puye ghand wayequ, ‘Nu mune wokuandighase.’ 8 Nyumurighi ni nikin nde nei pe naghe.Nu qurur tungu, pudi nandi no kin sunyi te neighamb tuqui segi. Ququ Yuwon Ye ni wute neiurupui nem kin te nyumurighi kin pugri.”

9Nikodemuspengunand, “Ren kin te pughe griei?”

10 Jisas oyi nindig nari, “Nu Israel mingg tisa,pughe gri bu nu yumbo ren kin nei gubiny segi?11 Nge nu nganyene simbe guduw, beghi yumbonei bibiny kin te ninggwandbad, di yumbobuqodkin te ningg simbe bad, pudi nungoqi beghi simbebad kin te wutungu yambu wari. 12 Nge yumboqi pe kin ningg simbe guduq di nungoqi wari tenganye puq wand segi. Muq nge nginy tu pe kinyumbo te ningg simbe gad, tedi nungoqi wari tenganye puq wand kin tuqui segi. 13Wuti iri Godningg tiqe pe no segine, pudi wuti God nde punandi wuti nganye nas kin ni irine God nde tiqepe nar no. 14Moses ni qiwuye di nyumo segi ye petende ghati nindingi newo kin pugrine wuti Godnde pu nandi wuti nganye nas kin ni wundinginewo no, 15 te ei wute ni nde gri God nei rimbigkin ni ris ris te kin ris ye.

16 “Te pugri God ni wute qi pe kin quan nganyeyawo nirany righe kin te ningg nikin wo irinenganye nas kin te neny, ei te wute ni wo te neirimbig kin ni riti segi pudi ris ris te kin ris ye.17 Te pugri God ni wo tiqi nundog qi pe nandi yeni wute ir nawo ningg nandi segi, pudi ni nde griGod ni wute nate ruwi ye. 18Wute ni nde gri God

nei rimbig kin ni yembe neny segi, pudi ninge ninde gri nei rimbig segi kinGodni yembenenypuqnand pre, te pugri ni God ningg wo irine nganyeni nde nyamb pe God nei rimbig segi. 19God nariwute unje rip puq nand kin puate taq pugri: Wutemingg ti kin pugri ye te qi pe ven nde nandi pre,pudi wute ti kin pugri ye te si meri, di ni burpoqpe mas yawo kurem, te pugri ni yumbo yembemindiny kin te brequ. 20 Wute buagi yumbo urbrequ rind kin ni ti kin pugri ye te yambu rireng,di ni nde rindi segi, te pugri ni wune rimb, etini yumbo ur brequ rind kin te raqe ruso. 21 Pudiwute ninge wand nganyene kin rutungu ye ni tikin pugri ye ninde rindi, ei te ni oghine ruqond niyumbo yembe rindiny kin te God nari kin pugrineyembe rindiny.”

Jon wute wuye nap ye ni Jisas ningg wand simbenand

22 Jisas Nikodemus temi wand mand pre, Jisasdi nikin wute ane Jerusalem si miraq, mo tiqeJudia opu yeru kin tende mo ei nginy ninge niwute te kin ane ris, di ni wuye nap. 23 Jon ni Ainontiqe ire Salim tumo yequ kin pe tende wute wuyenap, te pugrimong tendewuye quan rise, di wutepriprine rindi ei ni wuye nap ningg. 24 (Tendepuayi Jon ni taq yenu segine.) 25 Muq Jon ninggwute di Juda kinwuti iri anewutewuyemap ye teningg kermawo. 26 Jon ninggwute Jon ndemandidi mari, “Tisa, wuti nu tequ Jordan pu ruso ruwoopu gri yequ kin, wuti te ningg nu simbe guad kinte, ni wute wuye nap, di wute buagi ni nde ruso.”

27 Jon ni te kin ningg oyi nand nari, “Wutisegine yumbo God nde pu rindi kin nate ruwi.28 Nungoqi nonne segine nge wand gad kin tewutungu di nei wamb, ‘Nge Kraist segi, pudi ngeye kawo gadi di ni nawi.’ 29 Wuti iri ni ngamnitaqi, tedi nyumbueg te ni te. Wuti aye te segi.Wuti te ni kimand nandi, ni nde tumo yenu, nigibe ko nutungu di te ningg ni chumbuai nand.Te kin pugrine nge muq quan nganye chumbuaigad. 30Ni ei wute quan ni nde maru, nge nde oyimusoqne mandi.

31 “Wuti wam pu nandi kin ni yumbo buagiqi pe kin di wam kin ningg yumbui, wuti qi pegri nandi kin ni qi pe ye, di ni qi pe kin yumbote ningg wand nand. Wuti nginy tu wam punandi kin ni yumbo buagi qi pe kin di wam kinni yumbui. 32 Ni yumbo nuqond di nutungu kinte ningg simbe nand, pudi wute ni simbe nandkin te rutungu segi. 33Ninge rutungu ye ni te kin

Page 126: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 3:34 123 Jon 4:27ningg God ningg wand te nganyene puq rind ye.34Te pugri Godwuti tiqi nundog nandi ye te Ququmusoq musoq neng segi, pugri bu ni God ninggwand simbe nand. 35 God ni wo quan nganyeyawo nirang righe, di yumbo buagi ni nde si peni rundo. 36Wute ni wo nei rimbig ye ni ris ris tekin ris, pudi ninge ni wo nari kin pugrine puq rensegi ye ni ris ris te kin ris segi, te pugri God ni kernuany di ni mai te wuse wuse te kin wuse ye.”

4Jisas ni Samaria nyumbueg ire teri wand rind

1 Parisi ninge ni wute quan Jisas nde ruso niwuye nap di Jon ni musoqne wuye nap kin temutungu. 2-3 Muq Yumbui ni puq mand kin tenutungu, di ni Judia si niraq, munene Galili no.Pudi yumbo nganye Jisas ni wute wuye nap segi,pudi nikin wute ni oyi wute wuye map.

4 Muq ni Galili no ningg tedi ni Samaria gri eino ye. 5Pugri bu tiqe ire Sikar puqmunduw kin niJekop ningg qi puch ire ni wo Josep neng ye tendetumone yequ kin tendenandi. 6 Jekopninggwuyeghar tende nase. Muq 12 kilok kin pugri di Jisaswonji pu nandi kin te ningg ni buid omo, bu wuyeghar pe tende nas.

7-8 Muq Jisas nikin wute ni mir wong mandningg tiqe pemo pu yemu. Di nyumbueg Samariakin ire wuye wut ningg wundi, di Jisas nyumbuegte ningg nari, “Nu nge wuye mune yegh ke.”

9 Nyumbueg Samaria kin ni Jisas ningg wuri,“Nu Juda kin di nge Samaria kin. Pughe kin ninggnu nge wuye kew ningg kuari?” (Te pugri Juda niSamaria ane irepe mawo gudo segi.)

10 Jisas oyi nunduw nari, “God otiwo nungoqiyumbo neuq ye puq nand kin te di nu wuti muqwuye ningg pengu guduw kin te nei guab, tedi nuni pengu ndig di ni oyi wuye nu ye di ghati segikin te new.”

11Nyumbueg te wuri, “Yumbui, wuye ghar nennaghe nganye no, di nu wuye ghat kin yumbosegi. Nu wuye pe di pati segi kin te muai nde puei kuate kuwi? 12 Beghi koku Jekop ni wuye gharnen neti nowi, di ni nikin wo ane wuye kuen me.Di ni kau sipsip ane wuye kuen riq. Nikin wuyeghar nen nase nase rindi muq beghi mune wuyekuen ne pe. Nu muq quan nganye yumbui di nisegi bri?”

13 Jisas oyi nunduw nari, “Wute wuye kuen meye, ni mune yawo singar mati ye, 14 pudi wutewuye nge kem kin te me ye, ni mune yawo singar

mati tuqui segi. Te pugri wuye nge kem kin te ninde wuye qi pe kuyi kin pugri kuyi kuyi kuse di tekin ningg ni mati segi, mas mas te kin mas.”

15 Muq nyumbueg te Jisas ningg wuri, “Yum-bui, nge wuye te kin yegh, ei te ngemunene yawosingar kati segi, di priprine wuye kat ningg vennde gadi segi.”

16 Jisas simbe nunduw nari, “Yo, nungaimsimbe ndig, di ane mune wandi.”

17 Nyumbueg te oyi wund wuri, “Nge ngaimsegi.”

Muq Jisas nari, “Nu kuari nu nungaim segi yepuq guad kin te nganyene. 18 Yumbo nganye taqpugri, nu asi nungaim 5-pela pumas, di wuti muqnu tequ was kin ni nu nungaim segi. Nu miningpuq guad kin te nganyene.”

19 Nyumbueg te wuri, “Yumbui, nge nei gabkin te pugri nu propet iri. 20 Beghi koku nirand pe ven nde God yumbui nyamb mirang,pudi nungoqi Juda pugri puq wand wari beghiJerusalem ei God yumbui nyamb birag.”

21 Muq Jisas simbe nand nari, “Nge wand gadkin ren ei nei mbiny, ngeri ire wundi ye tendedi nungoqi rand pe ven nde o Jerusalem pe wuyiyumbui nyamb wurang segi. 22Nungoqi Samariakin nungoqi yumbo nei wumbiny segi kin teyumbui nyambwurany, pudi beghi Juda kin beghiwuti nei bibig kin te yumbui nyamb birag, tepugri God ni wute qi pe kin nate ruwi kin te Judani te kin ningg simbe mand. 23 Ngeri ire ghimbipuany ye,muqwundi pre, diwute nganyenewuyiyumbui nyamb rirang kin ni ququ pe gri di niGod yumbo ur yuwon ye rise kin pugri ei yumbuinyamb rirang. Te pugri wute God yumbui nyambrirang kin ni wuyi pugri ei yumbui nyamb rirangningg nari. 24 God ni ququne, di ni ningg ququnde gre pe ei wute ni yumbui nyamb rirang di niGod yumbo ur yuwon ye rise kin pugri ei yumbuinyamb rirang.”

25Muq nyumbueg te wuri, “Nge nei gabMesaianandi ye. Otiwo ni nandi di yumbo buagi renningg simbe nundug ye.” (Mesaia, te Kraist kinpugrine, di ni teri puate irene.)

26 Muq Jisas simbe nand nari, “Nge nu temuwand bad kin nge wuti te.”

Jisas nikin wute munene mandi27 Jisas nyumbueg Samaria kin te teri wand

wandne yeru muq nikin wute mir wong mandningg mo pre mune mandi, di Jisas nyumbueg teteri wand wand yeru muqond, te ningg ni puye

Page 127: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 4:28 124 Jon 5:3-4mand. Pudi ni pengu mand mari, “Nu pugheningg kuari?” o “Nu pughe ningg nyumbueg tetequ wand wand?” ni pugri puq mand segi.

28 Muq nyumbueg te wuye os te si wuraq wus,munene tiqe wuso di wute buagi tiqe pe kin teningg wuri, 29 “Nungoqi wandi, wuti iri nge asiyumboyembe gidiny ye te simbenindigh omokinnen wuqoind. Wuti nen Kraist bri?” 30 Ni quanbuagine tiqe pe pu riyi ri di Jisas nde rundo.

31Wute buagi rundo segine Jisas nikin wute niningg mari, “Tisa, be mir ghand.”

32 Pudi Jisas oyi simbe nindim nari, “Ngemir tenungoqi nei wamb segi.”

33Muq nikin wute te mutungu di oyi oyi pengumand mari, “Wute ninge mandi, mir meng ne pubri?”

34 Jisas oyi nindim nari, “Nge mir taq wutinge tiqi nundogh gadi kin ni nari ye yembe teyembe gidiny di omone ei kawo. 35 Nungoqiwand ire wutungumari, ‘Irew 4-pela pre di mir bipawo.’ Nge nungoqi simbe guduq, rar wat wunyte wuqond, ni nguan pre pu rise. 36Muq wuti mirbi nawo ye God ni wong naind. Muq ni wute masmas te kinmas kin te ninggmir bi nawo, ei tewutimir ni righe kin di wuti mir bi nawo kin anenechumbuai mand. 37Wand puch ven, ‘Wuti iri mirni righe, di iri mir bi nawo’ ye te nganyene. 38Ngenungoqi tiqi gudoqu wo yumbo nungoqi wi righesegi kin te bi wawo. Aye ni yembe yumbui mand,di nungoqi ni yembe mand kin te ei bi wawo.”

39 Nyumbueg te simbe wund wuri, “Ni ngeyumbo ur asi yembe gidiny kin te simbe nindighomo.” Pugri bu Samaria kin wute nganye buagitiqe tende ris kin ni Jisas nei rimbig. 40 Pugri buSamaria kin wute buagi tiqe pe pu riyi ri Jisasnde rundo ni simbe rindig ei ni ane ris ningg. DiJisas ni ane ris nginy temi. 41 Di Jisas ni wandsimbe nand kin te ninggwute nganye buagi ni neirimbig.

42 Muq ni nyumbueg te ningg riri, “Nu beghisimbe gudug kin te ninggne beghi ni nei bibigsegi, muq beghi bonne putungu pre, di nei babwuti nen ni nganyene nganye wute qi pe kin nateruwi ye.”

Jisas ni wo iri num gureg kin te sabi nindig43 Jisas ni Samaria nas nginy temi pre tende

dobu ni Samaria si niraq Galili no. 44 Muq Jisasnikinne pugri simbe nand nari, “Propet ni wutenikin tiqe kinne yuwon ruang segi.” 45WuteGalilikin ni God asi Israel mingg wo si nare mas kin te

nei rimbiny ningg Jerusalem ris di Jisas yumbour bei nand kin te ruqond pre, pugri bu Jisasni nondo Galili nitari righe di ni Jisas chumbuairindig.

46 Jisas ni munene tiqe ire Kana puq munduwkin ni Galili opu yequ ye tende no. Tiqe te ninggni asi nari di wuye tinde kuso wain kuse. Diwuti iri ni Juda mingg wuti nyamb kin ni wonum yumbui nganye gureg pu Kaperneam nase.47Wuti nen ni Jisas Judia pu Galili nandi pre kinte nutungu, ni Jisas nde newo no di simbe nindigei ni no di ni kuwonyimi nati ningg tumo pu nasekin te sabi nindig.

48 Jisas wuti te simbe nindig nari, “Nungoqi kiniri nge nei nimbigh segi. Nge yumbo ur gre kin tebei gad kin te wuqond, tedi nge nei wumbigh.”

49 Wuti nyamb kin te nari, “Yumbui, nu ghatiyi, eti nge wo nati.”

50 Jisas oyi nand nari, “Nu yo. Nu wo nati segi,nas ye.”

Wuti nyambkin te Jisas ninggwand te nutungudi no. 51Ni baj pe no nitari righe segine nikin teyembe ye wute te mandi ngimi muqoind di mari,“Nuwo yabe oghi pre.” 52Ni pughe puayi oghi kinte ningg pengu nand di ni mari, “Kambe 1 kilokkin pugri ni ghimbi sungue kin num te oghi.”

53 Muq ni nei namb, kambe ngeri pugri ye penganye Jisas ni simbe nindig nari, “Nu wo natisegi, nas ye.” Pugri bu wuti nyamb kin di nikinngam wo ane Jisas nei rimbig.

54 Asi Jisas Judia pu Galili no kin tende puayi niyumbour gre kin ire bei nenypre, dimuq ayewenmune bei neny.

5Jisas wuti nyinge nare tuqui segi kin te sabi nindig

1 Jisas ni Juda mingg wuti nyamb kin iri wote sabi nindig pre, di Juda ni ngeri yumbui irechumbuai rindiny kin te ningg Jerusalem newono. 2Muq Jerusalem tende ngimrawu ire ni SipsipNgimrawu puq munduw kin tende tumone wuyengamo ire Hibru wand pe Betesda puq munduwkin tende wuse. Di baj wase ede 5 pela puwuye ngamo pe tende mase mase mondo mandi.3-4Wase ede pe tendewute num kin nganye buagipripri ris: wute ninge rar rit segi kin, ningenyinge brequ rise nyinge rire tuqui segi kin, di

Page 128: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 5:5 125 Jon 5:30ninge quangi rind kin.* 5Wuti iri ni nyinge naretuqui segi pu nas ber 38 pela pu nawo kin nianene tende nas. 6 Jisas wuti te tende nase kin tenuqoind di wute ninge simbe rindig riri ni asinepugri pu nase. Segi ni pengu nindig nari, “Numune oghi ningg kuari?”

7Muqwuti num kin te oyi nand nari, “Yumbui,nge wuye ideng kup kin tende puayi wute ngeghav mindigh wuye pe mi kaghe kin wute segi.Nge kaghe ko pune di wuti aye naghe no sunyinateri pre.”

8 Muq Jisas wuti num kin te ningg nari, “Yesyewo! Nunon kuase kin sunyi te ghateri di nyingeghare yo.” 9Muq wuti te opu oghi, nikin nase kinsunyi te nateri di nyinge nare no.

Jisas ni wuti te sabi nindig kin te nginy Sabatkin tende puayi puqnen, 10di te ningg Judaminggwute nyamb kin ni wuti te Jisas sabi nindig muneoghi kin te ningg mari, “Muq te Sabat, lo ni nusunyi ghare yo kin te ningg segi puq wund.”

11 Wuti Jisas sabi nindig oghi kin te oyi nandnari, “Wuti nge sabi nindigh oghi kin ni ngesimbe nindigh nari, ‘Nu sunyi ghateri di nyingeghare yo’.”

12 Muq ni pengu mindig, “Wuti tughe bu nusunyi kuateri di nyinge kuare kuo puq nunduw?”

13 Pudi wuti te ni wuti sabi nindig kin te neinimbig segi, te pugri Jisas ni wute buagi tendetumone yeru kin tende mingi nar no pre.

14 Dobu Jisas ni wuti te God ningg baj pe tendenas nuqoind di simbe nindig nari, “Nu tungu, numune oghi pre. Muq numunene yumbo ur brequghand wayequ, eti mune num yumbui nganyekurew.” 15 Muq wuti te no, di Juda mingg wutenyamb kin te pugri simbe nindim nari, “Wuti taqJisas bu nge sabi nindigh.”

God ningg wo nde gri wute mas ye16 Pugri bu Jisas ni Sabat kin nginy te ningg ni

yumbo ren puq nen kin te ningg Juda ni Jisas unjemaip mai isis meng. 17 Jisas ni simbe nindim nari,“Nge wuyi nikin yembe te kin yembe nand nandrindi rindi muq, di nge mune pugrine yembe gadye.” 18 Te kin ningg wute Juda kin ni buid map eiJisas mi nati ningg. Ni Sabat lo gure nuaq kin teninggne segi, pudi ni God nikin kiyi puq nindigkin te ningg anene. Te pugri ni puq nand kin teningg ni nari ni God temi tuquine kin pugri.

19 Muq Jisas ni oyi pugri simbe nindim nari,“Nge nungoqi nganyene simbe guduq, wo ninikinne yumbo yembe nindiny kin tuqui segi.Ni kiyi yumbo yembe nindiny nuqond kin teneyembe nindiny, te pugri yumbo kiyi yembenindiny kin te wo segine yembe nindiny ye. 20Tepugri kiyi ni kuwonyimi quan nganye yawo ni-rang righe, di te ningg ni yumbo buagi yembenindiny kin te bei nindig omo. Te nganye, niyumbo mune nganye yumbui kin te bei neng yete ningg nungoqi puye wand ye. 21Wuyi ni wutemati kin nindimi mewo di simbe nindim ni munemas ye, pugrine kuwonyimi ni wute pughe yenindimi mewo yawo gureg kin te nindimi mewoye. 22Wuyi ni wute ir nawo segi, pudi ni kuwony-imi gre neng di wute ir nawo, 23 ei te wute buagiwuyi nyamb rindivi viyo kin pugrine kuwonyiminyamb rindivi viyo. Wuti iri kuwonyimi nyambnindivi viyo segi, te ni wuyi ni tiqi nundog nandiye te anene ni nyamb te nindivi viyo segi.

24 “Nge nungoqi nganyene simbe guduq, wutinge wand gad kin te nutungu di wuti nge tiqinundogh gadi kin te nei nimbig ye, ni nas nas tekin nas di wuyi ni yembe neng segi. Te pugri niwute mati kin pugri ye pe tende pu newo nagheno wute mas kin pugri pe tende no pre. 25 Ngenungoqi nganyene simbe guduq, ngeri ire wundiye te muq wundi pre di muq ven nde puayi wutemati pu pugri mas ye ni God ningg wowand nandkin te mutungu, di wute mutungu kin ni mas ye.26 Te pugri wuyi ni nde gri wute mas di te kinpugrine muq ni kuwonyimi gre neng ei ninde griwute mas. 27 Di ni wute ir nawo kin gre neng, tepugri ni God nde pu nandi wuti nganye nas ye.

28 “Nungoqi nge simbe gad kin ren ningg puyewand wayequ, te pugri ngeri ire wundi kin tendepuayi wute riti kin buagi ngamo pe rise kin niwand nand kin te rutungu, 29 di res riwo ye.Wute yumbo ur oghi rind ye ni res riwo di ris,di wute yumbo ur brequ rind ye ni res riwo eiGod ni yembe neny. 30 Nge ngening nde grepene yumbo ninge yembe gidiny tuqui segi. Ngewand kutungu kin pugrine wute ir kawo, di wuteir kawo kin te tuquine ir kawo, te pugri ngengeningne yumbo ren puq ken segi, pudi wutinge tiqi nundogh kin ni nge yumbo ren puq kenningg nari.”

* 5:3-4: Wute ninge mari wand puch aye ves ven nde visene. Wand te kin taq pugri: “Ni tende mas di angelo ni wuye te ideng napningg ghimbi mawo. Yumbui ningg angelo nginy iri iri nati ni, wuye ideng nap. Di wute ninge num isis kureny kin tumone tende riskin ni wuti pughe ye brequne naghe no ye te ni num oghi.”

Page 129: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 5:31 126 Jon 6:15Jisas ni nikin ningg wand simbe nand

31 Muq Jisas ni mune simbe nand nari, “Ngengening ningg wand simbe gad, tedi nungoqi ngewand simbe gad kin te nganyene puq wand kintuqui segi. 32Wuti aye iri wand ghav nand kin ninge ningg simbe nand ye, di nge nei gab ni wandnand ye te nganyene.

33 “Nungoqi wute Jon nde tiqi wundom mo, dini wand nganyene kin te ningg simbe nindim.34Ren kin te wute nge wand ghav mindigh ninggkari segi. Pudi Jon nge ningg wand simbe nandkin te simbe gad ei nungoqi te nei wumbiny diGod nungoqi nitaqu wowi. 35 Jon ni lam kin pugrinimbiq di wute ti neny, di nungoqi nonne wondoti pe tende chumbuai ane was.

36 “Jon nge ningg wand simbe nand kin te ninge wand ghav nindigh. Pudi yembe nge wuyinegh yembe gidiny di omone ei kawo ye ni quannganye ghav rind, te pugri wuyi nge tiqi nundoghgadi. 37 Di wuyi nge tiqi nundogh gadi ye ninikinne nge ningg simbe nand pre. Nungoqi niwand nand kin gibe ko te wuntungu segi, di niquenge wundig segi, 38 di ni ningg wand nungoqinde umbo pe vise segi, te pugri nungoqi nge nitiqi nundogh gadi kin nge wand simbe gad kin tenganyene puq wand segi. 39 Nungoqi wand Godningg buk pe rise kin te wuqond nei wumbinyningg, te pugri nungoqi wari nungoqi pugri puqwen ei was was te kin was ye. Wand buk pe risekin te nge ninggne ur mand, 40 pudi nungoqi ngende wandi ei was was te kin was yambu wari.

41 “Wute nge nyamb mindivi viyo kin te ninggkari segi, 42pudi nge nungoqi nei gubuq pre. Ngenei gab kin te pugri God wute yawo nirany righekin pugri ye te nungoqi nde umbo pe rise segi.43 Nge wuyi nde nyamb pe gadi, di nungoqi ngewand gad kin te wutungu segi. Pudi wuti irinikin nde nyamb pe nandi tedi nungoqi ni ninggwand wutungu. 44Nungoqi nonne oyi oyi nyambwundivi viyo, di nungoqi yumbo ur ninge puqwen ei God irine nas ye nungoqi nyamb nindiviviyo ningg puqwen segi, tedi pughe gri ei nge neiwumbigh?

45 “Pudi eti nungoqi nei wumbiq wari nge wuyisimbe gidig kari nungoqi unje wap, pugri neiwambwayequ. Wuti wuyi simbe nindig nari nun-goqi unje wap puq nand kin te Moses, nungoqinon wari ni nungoqi ghav nunduq ye. 46Nungoqinganyene nganye Moses wand nand kin te waringanyene, tedi nge wand gad kin te anene waringanyene, te pugri Moses ni nge ningg wand ur

nand. 47 Pudi muq nungoqi Moses wand ur nandye te wari nganyene puq wand segi, tedi pughegri ei nge wand gad kin te wari nganyene?”

6Jisas wute 5 tausen pela mir bag nambMatyu 14:13-21; Mak 6:30-44; Luk 9:10-17

1-2 Jisas niwute numkin sabi nindiny ye yumbour te bei nand, pugri bu ni nikin ningg wandsimbe nand pre tende dobu ni Galili wuye ngamoyumbui nisiq opu gri no, di wute nganye buaginganye ni nde dobu ruru. (Wuye ngamo te ninyamb aye Taiberias.) 3 Muq Jisas ni rand penewo no di nikin wute ane mas. 4 God asi Israelmingg wo rar nuqond mas kin ngeri chumbuaimindiny ye te tumo rind. 5 Jisas ni rar nat di wutenganye buagi ni nde riwo ruru kin te nuqond, dini Pilip ningg nari, “Beghi bret muainde wongbad ei wute ren peny riq?” 6Ni pugri puq nand einuqond Pilip ni pughe gri ei oyi nand, pudi Jisasni yumbo puq nen kin te nei namb pre. 7Pilip oyinand nari, “Irew 8-pela kin fotnait pe beghi bretwong bad, pudi wute buagi ren puch puch riq kintuqui segi.”

8 Jisas nikin wuti aye iri, Andru, Saimon Pitakiqam ni nari, 9 “Wokuandi iri nen nas kin ni bretwokuandi bali pe yembemindiny kin te 5-pela purise, di umo woju teri ane rise, pudi ren ninggnewute buagi ren bag bab tuqui segi.”

10 Jisas nari, “Wute buagi simbe wundinychuchu ris.” Mong tende nyungo nganye buagiris, di wute buagi nyungo pe tende chuchu ris.(Wute buagi tende ris kin te quayine ni 5 tausenkin pugri.) 11 Muq Jisas bret te nateri, Yumbuichumbuai nindig pre. Di neny neny ruso wutebuagi tuqui nap, di umo te mune pugrine puqneny. 12 Ni quan buagine riq mir rimb pre, Jisasnikin wute ningg nari, “Nungoqi wo bret chamte dong wand, cham ninge si ware rise segi kin.”13Pugri bu ni mo, bret bali pe yembemindiny kinwute riq tuqui segi cham ris kin te dong mand,di imbi pe mawo righe ruso imbi 12-pela pu bremand.

14 Wute buagi Jisas yumbo ur gre ye ven puqnen kin te ruqond pre tende dobu riri, “Nganyenenganye, wuti nen ningg asi Moses simbe nandnari, ‘Propet iri ni qi pe nandi ye’.” 15 Jisas ni neinamb wute te rindi di ni gri buid riping ei Jisasking ningg nas, pugri bu ni rand te si neri, nikinirine rand aye pe no.

Page 130: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 6:16 127 Jon 6:49Jisas wuye wam nyinge nare noMatyu 14:22-33; Mak 6:45-52

16 Bur yuram tende puayi Jisas nikin wute tewuye ngamo yumbui pe maghe mo, 17 bot pemewo mo di wuye ngamo yumbui te misiq opugri Kaperneam tende mo ningg. Muq bur ir kuipre, di Jisas ninde nandi segine. 18 Nyumurighiyumbui nganye naghe, di wuye te quan nganyebir bir gudi. 19 Ni mo 5 kilomita kin pugri ye petende Jisas wuye wamne ni nde tiq nyinge narenandi kin te muqoind, di ni wune mamb. 20 PudiJisas ni simbe nindim nari, “Wunewambwayequ,ngene bu gadi.” 21 Muq ni chumbuai ane bot pemi newo, di bot opu brequne jiji pe opu nimo puqmand kin tende yequ.

22 Yambgriq wute buagi wuye ngamo yumbuiopu gri yeru kin ni nei rimb bot irene tendeyequ di Jisas ane bot pe newo no segi, pudi nikinwutene bot pe tende mewo mo. 23 Muq botninge Taiberias pu rindi, Yumbui ni bret 5-pelapu nateri God chumbuai nindig prewute neny riqkin sunyi pe tende tumone yeru. 24 Wute buagiruqond Jisas nikin wute ane tende yemu segi, dini bot pe riwo ruso di Kaperneam ruru Jisas meririting.

Jisas ni bret kin pugri wute maq di mas ye25 Ni Jisas wuye ngamo yumbui pe ruso riwo

opu gri yenu ruqoind di pengu rindig, “Tisa, nupughe puayi ren guadi?”

26 Jisas oyi nand nari, “Nge nungoqi nganyenesimbe guduq, te pugri nungoqi nge yumbo ur greye bei gad wuqond kin te ningg nge meri wutighsegi. Nungoqi bret waq di omo waq kin tuquisegi ye te ningg nge meri wutigh. 27 Nungoqimir brequne brequ rise kin te ningg yembe wandwayequ, pudi mir pe ei pas pas te kin pas ye teningg ei yembe wand. Mir te wuti God nde punandi wuti nganye nas kin ni nungoqi neuq ye.Te pugri God nge wuyi ni ningg chumbuai nandkin te bei nand pre.”

28Muq ni pengu rind riri, “Beghi pughe sin penei God nari kin yembe te yembe bad?”

29 Jisas oyi nand nari, “God ningg yembe taq:wuti God tiqi nundognandi kin te ei neiwumbig.”

30Muq ni Jisas pengu rindig, “Nu yumbo ur grekin pughe ye bei guad, di te beghi buqod di nu neibubuw? Nu pughe sin ei kuen? 31 Beghi koku nimir ire mana puq munduw kin qi wuye di nyumosegi ye pe tende riq kin te God ningg wand buk

pe rise kin te ane tuquine, ‘Ni nginy tu pe pu bretneny riq’.” [Kis 16:4]

32 Jisas simbe nindiny nari, “Nge nungoqinganyene simbe guduq, Moses nungoqi nuqobret te nginy tu pe pu neny segi. Nge wuyinungoqi bret nganye nginy tu pe pu neuq. 33 Tepugri God ni bret taq wuti nginy tu pe pu nandi,di ni nde gri wute qi pe kin ris ye.”

34 Muq ni riri, “Yumbui, muq pu ruso otiwobeghi bret te yengu.”

35 Muq Jisas nari, “Bret wute maq di mas maste kin mas ye te nge. Wute nge nde rindi kin nimir kureny segi, di wute nge nei rimbigh kin niyawo singar riti tuqui segi ye. 36Pudi nge nungoqisimbe guduq pre kin pugri, nungoqi ngewuqoindpre pudi nei wumbigh segine. 37Wute buagi wuyinge negh kin te nge nde rindi ye, di wute nge nderindi ye nge kring kap ruso segi. 38 Te pugri ngenginy tu wam pu gadi kin nge ngening yumboyembe gidiny ningg gadi segi, pudi wuti nge tiqinundogh gadi kin ni nari kin yembe te yembegidiny ningg bu gadi. 39 Di ni nari kin yembe taqpugri: wute buagi nge negh kin te si kare segi,pudi ngeri pre kin tende puayi nge kari di resriwo. 40 Nge wuyi ni nari kin taq pugri: wutebuagi ni kuwonyimi ruqoind di nei rimbig kin niris ris te kin ris, di ngeri pre kin tende puayi ngekari di mune res riwo ye.”

41 Jisas ni nari, “Nge ngeningne te bret nginytu pe pu wuti wi kin,” pugri bu Juda ni te kinningg kin kin ker mawo. 42 Ni mari, “Wuti nenJisas ni Josep ningg wo, ni kiyi di kumo ane beghinei bibiny. Pughe gri ate ni muq nari ni nginy tuwam pu nandi?”

43 Jisas oyi nand nari, “Nungoqi non non kerwawo wayequ. 44Wuti iri nikinne nge nde nandituqui segi, pudi wuyi nge tiqi nundogh gadi kinni gri nei neng tedi nge nde nandi tuqui, di ngeripre kin tende puayi nge gidingi newo ye. 45Wandven te propet iri ni ur nand pu vise. Wand ventaq pugri, ‘God ni quan buagine nei neny di ni neirimb.’ [Ais 54:13]Wute buagi ni wuyi nde pu wand rutungu di neiriteri kin ni nge nde rindi ye. 46 Wuti iri wuyinuqoind segine, pudi wuti God nde pu nandi kinni wuyi nuqoind pre. 47 Nge nungoqi nganyenesimbe guduq, wuti nge wand gad kin te nutungunari nganyene puq nand kin ni nas nas te kin nasye. 48Nge ngeningne te bret, wute te riq di ris riste kin ris ye. 49Nungoqi nuqo bret ire mana puqmunduwkin te qi jijine kuse kin tende riq, pudi ni

Page 131: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 6:50 128 Jon 7:11riti. 50 Pudi bret wen nginy tu wam pu wundi kinte wute segine riq di riti segi. 51Nge ngeningne tebret wute riq di riti segi ye, nginy tu wam puwutiwi kin te. Wuti iri ni bret wen naq, ni nas nas tekin nas ye. Bret wen te nge ngening ghimbi, wutebuagi qi pe kin keny ei ni ris.”

52 Muq Juda ni kin kinne oyi oyi quan nganyeker mawo di mari, “Pughe gri ei wuti nen nikinghimbi som te nengu paq?”

53 Jisas simbe nindim nari, “Nge nungoqinganyene simbe guduq, nungoqiwuti God nde punandi wuti nganye nas kin ni ningg som te waqsegi di ni yavi waq segi, tedi nungoqi was segi.54Wute nge som riq di yavi riq ye ni ris ris te kinris, di otiwo ngeri pre kin tende puayi nge gidiririwo ye. 55 Te pugri nge som te mir nganye, dinge yavi te wuye nganye we kin. 56Wute nge somriq, di nge yavi riq, nge ni ane irene pas. 57Wuyinas nas te kin nas ye ni nge tiqi nundogh gadi,di ninde gri nge kas, di te kin pugrine wute ngeme kin te nge nde gri ni mas. 58 Bret taq wen bunginy tu wam pu wuti wi ye. Nungoqi nuqo nimana riq di riti, pudi wuti bret wen naq ye ni nasnas te kin nas.” 59 Jisas ren simbe nand kin te niKaperneamGod yumbui nyambmirang kin baj peni wand wute bei neny kin tende puayi ni simbenand.

Jisas nikin wute nganye buagi Jisas dob reng60 Jisas nikin wute nganye buagi Jisas wand

nand kin te rutungu riri, “Wand ven te quannganye gre kin. Tughe ei wand ven rutungu?”

61 Jisas nikin wute ni pugri nei rimb kin te niasine nei namb pre, pugri bu ni simbe nindinynari, “Nungoqiwand renninggnge dobbriwegh?62Nge wuti God nde pu gadi wuti nganye kas kinnge munene asi kas kin sunyi pe kewo ko kin tewuqond, tedi nungoqi pughe sin ei wen! 63 GodninggQuqunde griwute ris, wutemingg gre penetuqui segi. Wand nge nungoqi simbe guduq kinte ningg God ningg Ququ nungoqi nde nandi dinungoqi was was te kin was. 64 Pudi nungoqikin ninge nge wand gad kin te wutungu wari tenganyene segi.” Ni puq nand kin puate te pugriwuti pugheye Jisas ninggwand tenutungunari tenganyene segi, di wuti pughe ye ei Jisas veri ndesi pe ni nondo kin te God ni asine yumbo buagi qipe kin yembe nindiny kin tende puayine Jisas neinamb pre. 65 Ni mune nganye simbe nand nari,“Te kin ningg bu nge nungoqi simbe guduq kari,

wuti iri nikinnengendenandi kin tuqui segi, pudiwuyine nari tedi tuqui.”

66 Jisas puq nand kin te ningg wute ninge Jisasnde dobu ruru kin ni dob reng di ninde dobu rurusegi. 67Muq Jisas nikin wute 12-pela pu te pengunindim nari, “Nungoqi ni ane wo ye bri?”

68 Saimon Pita oyi nand nari, “Yumbui, beghitughe nde ei po? Nu irine qa pas pas te kin pasye wand te rise. 69Beghi nu nei bubuw, di nei babte pugri nu wuti yuwon nganye God nde pu guadikin.”

70 Muq Jisas oyi nand nari, “Nge nungoqi 12-pela pu kupuqu wo. Pudi nungoqi kin iri te ququbrequ mingg yumbui ni ningg wo!” 71 Ni puqnand kin te Judas, Saimon Iskariot ningg wo, niJisas ningg wute 12-pela ye te kin iri, pudi otiwoni Jisas veri nde si pe ni nondo ye, ni ningg bunari.

7Jisas ni kiqam Jisas nei mimbig segi

1 Tende dobu Jisas ni tiqe Galili opu yeru kinte nuqond nuqond no. Ni Judia no yambu nari,te pugri Juda mingg wute nyamb kin tende maskin ni Jisas mi ningg ghimbi pu mas. 2 Juda nimir bi mawo kin ngeri te ningg ni baj yirbu pumas di chumbuai mand ye ngeri te tumo rindkin tende puayi 3 Jisas ni kiqam simbe mindigmari, “Nu muqdi tiqe wen si raq di Judia yo, eite nu non wute nu yumbo ur gre ye bei ghandmuqond. 4Wuti iri ni nyamb yumbui vise ninggnari kin ni suqo grine yumbo yembe nindiny segi.Nu yo yumbo ren puq yen ei wute buagi nu neirumbuw.” 5 Jisas kiqam ni Jisas nikin ningg wandsimbe nand kin te nganyene puqmand segi, pugribu ni puq mand.

6 Te kin ningg di Jisas ni simbe nindim nari,“Nge ko kin ngeri te segine. Nungoqi segi puayiwo ye. 7Wute buagi nungoqi yambu rireuq tuquisegi, pudi nge yambu riregh, te pugri nge niyumbo ur brequ rind kin te ningg simbe gad.8 Nungoqi mir pe tende wo. Nge mir pe tendeprine kewo ko segi ye, te pugri nge ko kin ngerite muq segine.” 9 Ni pugri puq nand di Galili nenas.

10 Pudi ni kiqam mir pe tende mo pre, muqni suqo grine naru, ni raqene no segi. 11 Muqmir pe tende Juda mingg wute nyamb kin ni Jisasningg rar rar mas, di oyi oyi pengu mand, “Wutite muainde nas?”

Page 132: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 7:12 129 Jon 7:3912 Wute buagi yeru pe mingi tende wute quan

Jisas ningg misag rire. Ninge riri, “Ni wuti oghiye.”

Ninge oyi rind riri, “Yewo, ni wute wandoqinindiny ye.”

13 Pudi wute buagi nde rar pene ni Jisas ninggwand rind segi, te pugri ni Juda mingg wutenyamb kin te wune rimbim.

Jisas ni God ningg wand bir nawo14Mir yembemindiny ye te mingi mingi yemu,

Jisas ni Godninggbaj penarnodi Godninggwandwute bei neny. 15 Juda mingg wute nyamb kinni puye mand di pengu mand mari, “Wuti nenpughe gri ate skul nand segi pudi ni yumbo quannganye nei nimbiny?”

16 Jisas oyi nand nari, “Nge wand simbe gadkin te nge ngening nde nei pe simbe gad segi.Wand ven te wuti nge tiqi nundogh gadi kin ninde pu vindi. 17 Wuti iri God nari kin pugrinepuq nen ningg nari, tedi ni segine nei namb yetuqui te pugri wand nge simbe gad kin te Godnde pu vindi, o nge ngening nde nei pe simbegad. 18 Wuti ni nikin nde nei pe simbe nandkin ni pugri puq nen ei ni nyamb kin nas ninggnari. Pudi wuti iri wuti ni tiqi nundog nandikin ni nyamb te ningg yembe nand kin ni wandnganyene kin simbe nand ye. Ni wandoqi nandsegi. 19Moses nungoqi lo neuq, pudi nungoqi lote gure wawo. Pughe kin ningg nungoqi nge winingg?”

20Wute buagi oyi rind riri, “Ququ brequ nu ndenas. Wute pughe ye nu mi ningg?”

21 Jisas oyi nand nari, “Nge yumbo ur gre yeire bei guduq di nungoqi puye wand. 22 PudiMoses nungoqi ghimbi dugu chongo pend wawoningg nari, pugri bu nungoqi Sabat kin nginytendewo ghimbi dugu chongo pendwam. (Mosesnungoqi ghimbi dugu chongo pend wawo ninggnari, pudi nungoqi nuqo ni te kin puatemi righe.)23Muq nungoqi Sabat kin nginy wo ghimbi duguchongo pend wam, di Moses ningg lo gure waqsegi, pudi pughe kin ningg nge wuti Sabat kinnginy te ningg sabi gidig kin te ningg ker wawo?24Nungoqi non nde nei pene wute unje map puqwundim wayequ. Nungoqi wute wuqond muqdituquine ir wawo.”

Jisas ni Kraist bri?25 Muq Jerusalem kin wute ninge pengu rind

riri, “Wuti mi puq mand kin tene bri nen? 26Muqni rar quan mingine yenu wand nand, di wute ni

ningg wand ninge simbe mand segi. Beghi ninggwute nyamb kin ni nei mamb wuti nen nganyeneKraist bri? 27Wuti nen ni tiqe beghi nei bab, pudiotiwo Kraist nganye nandi kin ni tiqe wuti iri neinumbuw ye tuqui segi.”

28 Muq God ningg baj kin imb pe tende Jisas niwute wand bei neny nenyne di nari, “Te nganyenungoqi nge nei wumbigh, di nge muai pu gadikin te nei wamb. Pudi nge ngeningne ren gadisegi. Ni nge tiqi nundogh gadi kin te nganyene.Pudi nungoqi ni nei wumbig segi, 29 nge ngen-ingne ni nei gibig, te pugri nge ni nde pu gadi,di ni nge tiqi nundogh gadi.”

30 Jisas ni wand ren simbe nand kin te ninggJerusalem kin wute ninge ni mait nase ningg,pudi wuti iri Jisas nait nase segi, te pugri Jisas nimait nase kin ngeri te segine. 31 Jisas ni yumbo urgre ye bei nand kin te ningg wute nganye buagini nei rimbig. Ni riri, “Asi mari Kraist ni nandidi yumbo ur gre ye nganye ei bei nand puq mandkin te muq wuti nen ni yumbo ur bei nand kin tewand te ane tuquine.”

32Parisi niwute Jisas ningg pugrimisag rire kinte mutungu. Muq prist mingg yumbui di Parisiane wute God ningg baj yeng muaw kin te tiqimundom mo ei Jisas mait nase ningg.

33 Jisas nari, “Nge nungoqi ane musoqne pas,pre di wuti nge tiqi nundogh gadi kin ni ndemune ko. 34 Nungoqi nge meri wutigh, pudi ngewuqoind segi, di nge kas kin pe tende nungoqiwaru kin tuqui segi.”

35 Juda mingg wute nyamb kin oyi oyi wandwand mare mari, “Wuti nen ni muainde bri noningg bu nari ni no di beghi buqoid kin tuquisegi? Ni tiqe aye pe beghi wute tende mas, diwute Grik kin te God ningg wand bei nem kin petende bri no? 36 Puate pughe ningg bu ni nari,‘Nungoqi nge meri wutigh pudi nge wuqoindtuqui segi,’ di ‘Nge kas kin pe te nungoqi warutuqui segi’?”

37 Muq mir yembe mindiny ruso ruso mir tepre kin nginy di nginy te yumbui nganye. Nginyte ningg Jisas nes newo, di quan kumone simbenand nari, “Wuti iri yawo singar nati tedi nge ndenandi, ei wuye ne. 38 God ningg wand buk pevise kin taq pugri, wute nge nei mimbigh kin niwuye wute me di mas kin te ni nde wuye ambrikin pugri yuroru gud gud kuse.” 39 Jisas puq nandkin te ni Ququ Yuwon Ye wute ni nei rimbig kinte neny ye te ningg nari. Pudi Jisas ni nati pre dimune nes newo nginy tuwamnewo no di yumbui

Page 133: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 7:40 130 Jon 8:18ningg nas segine, pugri bu wute ni nei rimbig kinte Ququ Yuwon Ye neny segine.

40 Jisas ni wand simbe nand rutungu kin teningg wute ninge riri, “Nganyene nganye, wutinen ni propet iri beghi ghimbi buag kin te.”

41 Ninge riri, “Ni Kraist.” Pudi ninge pengurind rindne, “Pughe gri ei Kraist Galili pu nandi?42 Wand buk pe vise buqod kin te pugri, Kraistni Devit ningg kuqo nde gri ei nandi ye, di Devitnas kin tiqe Betlehem pu ei nandi.” 43 Jisas niwand simbe nand kin te ningg wute bir, ningeopu ninge opu. 44 Ninge Jisas mait nase ningg,pudi wuti iri Jisas nait nase segi.

Juda mingg quayi kiyi ni Jisas nei mimbig yambumari

45 Wute God ningg baj yeng muaw kin te niJisas mait nase ningg mo pre, mune prist minggyumbui di Parisi nde mandi. Muq prist minggyumbui di Parisi ni pengu mindim mari, “Pugheningg nungoqi wuti te wutanyi segine wandi?”

46 Wute God ningg baj yeng muaw ye ni mari,“Wuti iri ni wand simbe nand kin pugri wandnand kin tuqui segi.”

47MuqParisi nimari, “Nungoqi anenewandoqinunduq bri? 48Nungoqi beghi wute nyamb kin diParisi kin wuti iri Jisas ningg wand nutungu narite nganyene puq nand kin iri nei wumbig? 49Pudiwute buagi ren Moses ningg lo nei rumbuw segidi ninde ruru ye te God di lo ane ni mai neny ye.”

50MuqNikodemus, Parisi te asi Jisas nde no kinte ni nari, 51 “Beghi lo wuri, wuti unje paip segineni pughe sin nen kin te beghi simbe nundug premuqdi unje paip.”

52 Wute te ni oyi mand mari, “Nu anene Galilikinne bri? Nu wand buk pe rise kin te qond, di tepugri propet ni Galili pu mandi segi.”

Nyumbueg ire yumbo ur brequ wund kin te mitaqiJisas nde mandi*

53 Muq Juda mingg wute nyamb kin te ire irenikin baj pe mo.

81 Pudi Jisas ni rand Oliv puq mindig kin tende no.2Yambgriq bur ane ni munene God ningg baj kinimb pe no, tende wute buagi rindi rikur di ni

mingine nas ei God ningg wand bei neny ningg.3Muq wute ninge Moses ningg lo wute bei menykin di Parisi ni wute ngam kin ire quayi aye anerise muqond, di nyumbueg te mitaqi Jisas nde

mondo. Ni mari nyumbueg te wute buagi nderar pene yequ, 4 di Jisas ningg mari, “Tisa,

nyumbueg wen ngam kin bu quayi aye iri anerise buqod. 5Moses ningg lo te pugri, wute pugri

ye beghi wet pe ei bab. Muq nu pughe puqguad?” 6Ni pugri pengu mand kin te ni puq

mand ei Jisas ni oghine oyi nand segi, tedi ni mowute nyamb kin simbe mindim mari Jisas unje

nap.Pudi Jisas ni yimb naghe di si timi pe qi pe ur

nand. 7Ni pengumandmandne, segi ni nes newo,simbe nindim nari, “Nungoqi kin iri yumbo urbrequ guad segi ye, ate nuye ghawowutewenwetmeraw.” 8Ni pugri simbe nand pre di mune yimbnaghe di qi pe ur nand.

9Wute buagi Jisas puqnand kin temutungu kinte ningg ire ire bure naghe mo, wute gang gri yemawo, di wute buagi mo mo omo, Jisas ne nas,di nyumbueg te pugrine teti pu yequ. 10 Jisas nesnewo yenu, di nyumbueg te pengu nunduw nari,“Nyumbueg, wute buagi men yemu kin muai bumo? Wuti iri nu unje naip o segi?”

11 Nyumbueg te wuri, “Yumbui, wuti iri ngeunje naip segi.” Muq Jisas simbe nand nari, “Ngemune pugrine nu unje kaip segi ye. Nu yo, pudinu mune yumbo ur brequ ghand wayequ.”

Parisi mari Jisas wandoqi nand12 Jisas ni wutemunewand simbe nindiny nari,

“Nge wute buagi qi pe kin ni ti. Wute nge nderindi ye ni wute ris ris chiraq kin ti te ningg ris,di burpoq pe ris segi.”

13 Parisi ni Jisas simbe mindig mari, “Muq nuirine nunon ninggne wand simbe guad, pugri bubeghi nu ningg wand putungu ye tuqui segi.”

14 Jisas oyi nindim nari, “Te piyi nge ngeningningg wand simbe gad, nge simbe gad kin tenganyene. Te pugri ngemuai pu gadi di muai ndeko ye te nei gab. Pudi nungoqi ngemuai pu gadi dimuai nde ko ye sunyi te nungoqi nei wamb segi.15 Nungoqi wute yumbo ur dabo kin te wuqondwari te brequ, pudi ni nei umbo pe rise kin tenei wamb segi. Nge wuti iri unje nap ye te ninggsimbe gidig segi. 16 Pudi te piyi nge wute unjerip kin te ningg simbe gidiny, nge tuquine simbegidiny ye, te pugri nge irine yengu segi. Wuyinge tiqi nundogh gadi ye ni nge temu yembu.17Nungoqi non ningg lo taq pugri, wute temi griwand simbe mand kin te nganyene. 18 Nge irinengening ningg wand simbe gad ye. Pudi nge irine

* 7:52: Wute ninge mari wand puch ren, 7:53 ruso 8:11, te Jon nikinne ur nand segi. Wuti aye iri jiju nand.

Page 134: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 8:19 131 Jon 8:46nganye segi, wuyi nge tiqi nundogh gadi kin ninge wand ghav nindigh ye.”

19 Muq Parisi Jisas pengu mindig mari, “Nunuyi muai?”

Jisas oyi nand nari, “Nungoqi nge di wuyi temunei wumbug segi. Nungoqi nge nei wumbigh,tedi nge wuyi anene nei wumbig.” 20 Jisas ni Godningg baj pe Godninggwet bidi ruwo ris kin sunyipe tumone God ningg wand wute bei neny nenyyenu, di ni wand ren simbe nand. Pudi wute nimait nase segi. Te pugri ni mait nase di mi kinngeri te muq segine.

21 Jisas ni Juda mingg wute nyamb kin munenesimbe nindim nari, “Nge ko, di nungoqi nge meriwutigh, di nungoqi yumbo ur brequ wand ye teningg wati ye. Nge ko kin pe te nungoqi warutuqui segi.”

22 Jisas ni puq nand kin te ningg Juda minggwute nyamb kin oyi oyi pengu mand mari, “Ninikin ghimbi nambui ningg bri nari, ‘Nge ko kinpe te nungoqi waru kin tuqui segi’?”

23 Pudi Jisas nari, “Nungoqi tingi qi pe kin, ngewam kin. Nungoqi qi wen kin, nge qi wen kinsegi. 24 Nge nungoqi simbe guduq pre, nungoqinon yumbo ur brequ wand ye te ningg wati ye.Te pugri nge kari nge taq wuti nge simbe gad yete di puq gad kin tewari nganyene puqwand segi,tedi nungoqi yumbo ur brequ wand kin te ninggwati.”

25 Muq ni Jisas pengu mindig mari, “Nu tugh-ene?”

Jisas oyi nandnari, “Nge taq, asi nungoqi simbeguduq kin wuti te. 26 Nge nungoqi ir kuaqu kinte ningg simbe gad ye wand te nganye buagi rise.Pudi wuti nge tiqi nundogh gadi ye ni nganyenenas, di nge wand ninde pu kutungu kin te wutebuagi simbe gidiny.”

27 Ni Jisas ni kiyi ningg puq nand kin te nighabe mand. 28 Pugri bu Jisas nari, “Nungoqiwuti God nde pu nandi wuti nganye nas kin tekruse pe qungu wi nati pu yenu kin tende puayidi nge kari nge te wuti nge simbe gad kin te neiwamb. Te pugri nge ngeningne yumbo ninge puqkeny segi, pudi nge wand simbe gad kin te wuyinge simbe nindigh kin pugrine nge simbe gad.29Wuti nge tiqi nundogh gadi kin ni nge nde nas,ni nge si neri irine kas segi, te pugri nge yumboyembe gidiny kin te ningg ni chumbuai nand.”30 Wute nganye buagi Jisas wand simbe nand yete rutungu kin te ninggne ni nei rimbig.

Abraham ningg wo

31 Jisas ni wute Juda kin ni nei rimbig ye tesimbe nindiny nari, “Nungoqi nge wand simbegad kin te wat vise, tedi nungoqi nganyene ngeningg wute. 32 Tedi nungoqi God ni nganyenepughe gri nas kin te nei wamb, di te ninggnungoqi taq pu yequ segi, ir pu was.”

33 Muq ni Jisas oyi rindig riri, “Beghi Abrahamningg kuqo, di beghi wute aye nde taq pu yembuyembe bad segi. Pughe gri ate nu kuari God beghighav nundug di taq pu yembu segi, ir pu pas?”

34 Jisas oyi nand nari, “Nge nungoqi nganyenesimbe guduq, wute pripri yumbo ur brequ rindkin ni yumbo ur brequ nde taq pu yeru yemberind ye. 35Wute taq pu yeru yembe rind kin ni risnganye tuqui segi. Wo ni kiyi temimasmas te kinmas ye. 36 Pugri bu baj kiyi ni wo nungoqi nitaquwowi, tedi nungoqi ir pu was. 37 Nge nei gabnungoqi Abraham ningg kuqo. Pudi nungoqi ngewi ningg, te pugri nge wand gad kin te nungoqiwutungu yambu wari. 38 Nge yumbo wuyi nderar pe rise guqod kin te nungoqi simbe guduq,di nungoqi oyi nuyi simbe nunduq kin pugri puqwen.”

39Muq ni mari, “Abraham te beghi wuyi.”Di Jisas oyi nand nari, “Nungoqi nganyene

Abrahamningg kuqo, tedi Abrahamningg yumbour ei nungoqi mune puq wen. 40 Nge yembete wand nganyene kin God nde pu kutungu kinte nungoqi simbe guduq, pudi nungoqi nge winingg. Abraham ni yumbo ren kin puq nen segi.41Nungoqi yumbo nungoqi non nuyi puq nen kinpugrine puq wen.”

Ni oyi mand mari, “God irine beghi wuyi dibeghi nikin wo nganye.”

42 Jisas simbe nindim nari, “God nganyenenungoqi nuyi, tedi nungoqi nge yawo wuraghrighe, te pugri nge God nde pu gadi, di muqven yengu. Nge ngening nde gre pene gadisegi, pudi ni nge tiqi nundogh gadi. 43 Pugheningg nungoqi nge wand gad kin te nei wambsegi? Te pugri nungoqi nge wand gad kin tewutungu tuqui segi. 44 Nungoqi te nungoqi nonnuyi Satan ningg wand wutungu di ni nari kinpugrine puq wen ye. Ni asine wute ni mati,yumbo ur yuwon ye di nganyene kin ningg veri,te pugri wand nganyene kin ninde vise segi. Niwandoqi nand kin tende puayi ni umbo pe anewand nand, te pugri ni wandoqi nand ye, di ninari wute wandoqi mand. 45 Pudi nge nungoqiwand nganyene kin simbe guduq ye te ninggwarite nganyene puq wand segi! 46 Nungoqi kin iri

Page 135: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 8:47 132 Jon 9:15nge yumbo ur brequ gad kin te simbe guad kintuqui bri? Nge wand nganyene kin simbe gaddi pughe kin ningg nge wand simbe gad kin tenganyene puq wand segi? 47God ningg wo ni Godsimbe nand kin te rutungu. Nungoqi nge wandsimbe gad kin te wutungu segi ye puate te pugrinungoqi God ningg wo segi.”

Jisas nari ququ brequ ni nde mas segi48 Muq wute Juda kin ni Jisas simbe mindig

mari, “Beghi pari nu Samaria kin di ququ brequnu nde nas puq bad kin te nganyene.”

49 Jisas oyi nand nari, “Ququ brequ nge ndenas segi, pudi nge wuyi nyamb gidivi viyo, dinungoqi oyi nge nyambwi vighe viso. 50Nungoqinge nyamb wundivi viyo kin te ningg kari segi,pudi wuti iri bu nungoqi nge nyambwundivi viyoningg nari, di nikinne otiwo wute ir nawo ye.51 Nge nungoqi nganyene simbe guduq wuti iringe simbe gad kin pugrine puq nen, tedi ni natisegi ye.”

52 Jisas ni pugri puq nand kin te ningg Judamingg wute nyamb kin ni mari, “Muq beghi neibab ququ brequ nu nde nas! Abraham ni nati pre,di propet buagi ni mati, pudi nu kuari wute nusimbe guad kin pugrine puq ren ye ni riti segi ye.53Nu kuari nu mune nganye yumbui, beghi kokuAbraham kin pugri segi bri? Nu kuari nu tughenebri? Abraham nati, di propet ni anene mati.”

54 Jisas oyi nand nari, “Nge ngening nyambgidivi viyo, tedi nge nyamb yumbui vise segi. Ngewuyi nungoqi wari nungoqi God puq wundig kinni bu nge nyamb nindivi viyo. 55 Nungoqi ni neiwumbig segi, pudi nge nei gibig. Nge ni nei gibigsegi puq gad, tedi nge nungoqi kin pugri wandoqigad ye. Pudi nge ni nei gibig, di ni ninggwand katrise gre. 56 Nungoqi nuqo Abraham ni nge gadiye ngeri nei nimbiny ye te ninggne chumbuainand. Ni te nuqondpre di quannganye chumbuainand.”

57 Juda mingg wute nyamb kin ni Jisas ninggmari, “Nu kuas kin ber 50-pela kuawo segine bunu kuari nu Abraham guqoid pre!”

58 Jisas oyi nand nari, “Nge nungoqi nganyenesimbe guduq, Abraham ni nas segine kin tendepuayi nge kas!”

59 Jisas ni pugri puq nand kin te ningg di ni wetmateri ei Jisas mi ningg, pudi Jisas God ningg bajte si niraq di aye pe suqo no.

9Jisas ni wuti iri rar nat segi kin sabi nindig oghi

1 Jisas nyinge nare no no, wuti iri ni asine kumowuri wundi kin tende puayine ni rar nat kin tuquisegi ye te nas nuqoind. 2 Jisas nikin wute ni ninggmari, “Tisa, tughene mai yembe runduw kin teningg buwuti nen rar nat kin tuqui segi, wuti neno nikin kiyi kumo?”

3 Muq Jisas nari, “Wuti nen o nikin kiyi kumoningg mai segi. Pudi ni pugri puq reng ei te wutebuagi ruqond di nei rimb te pugri God irine niyumbo ren kin puq nen ye tuqui. 4 Muq nginynasene beghi yembe yuwon nganye wuti nge tiqinundogh gadi kin ni ningg yembe te ei yembebidiny. Muq burpoq rip ningg tumo di wuti iriyembe nand kin tuqui segi. 5 Nge qi pe ven ndekasne kin ven nde puayi nge wute buagi mingg tikin pugri.”

6 Jisas puq nand pre qi pe som nap, di sombaqepe irinyi yembe nunduw, di wuti te rar pe nyangnimbig. 7 Muq Jisas wuti te simbe nindig nari,“Nu yo wuye ngamo ire Siloam puq munduw kintende wuye yaghe.” Pugri bu wuti te no wuyengamo tende wuye naghe, di opu rar nat yumbonuqond di mune baj pe no. (Wand puch Siloam nipuate te “wute tiqi bidom mo” kin pugri.)

8 Wuti te ni kimand di wute ninge ni asi pripriwute yumbo sang nipim muqoind kin ni pengumand, “Wuti nen ni asi nas di yumbo sang napkin tene bri?” 9Ninge mari, “Nikinne qa.” Ningemari, “Yewo, wuti nen ni temi gib irene mamb.”Pudi ni nikinne nari, “Nge wuti nungoqi wari kintene qa.”

10 Muq ni mari, “Pughe gri ate nu munene rarkuat?”

11 Wuti te oyi nand nari, “Wuti iri Jisas puqmindig kin ni sombaqe pe irinyi yembe nunduw,di nge nde rar pe nyang nimbiq, pre wuye ngamoire Siloam puq buduw kin te ningg tiqi nundoghko wuye kaghe, di opu rar kat.”

12 Muq wuti te pengu mindig mari, “Wuti temuai?”

Ni nari, “Nge nei gab segi.”Ni Jisas wuti rar sabi nindig ye te ningg pengu

mand13 Muq ni wuti asi rar nat segi ye te mitanyi

Parisi nde mo. 14 Jisas ni ngeri ire Sabat puqmunduw kin tende puayi wuti te irinyi rar penyang nimbig di rar nat. 15Pugri bu Parisi ni wutite pughe gri nimunene rar nat kin te ningg pengu

Page 136: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 9:16 133 Jon 9:41mindig. Di wuti te oyi nand nari, “Ni nge irinyirar pe nyang nimbigh, di nge wuye kaghe, di muqnge rar kat.”

16 Wute Parisi kin ninge mari, “Wuti nen Godnde pu nandi segi, te pugri ni Sabat lo ire gurenuaq.” Pudi ninge pengu mand mari, “Pughe griei wuti yumbo ur brequ nand kin ni wuti nen sabinindig, di yumbo ur gre ye ninge asi bei nand kinte puq nen?” Pugri bu ni nei irene vise segi.

17 Muq ni wuti asi rar nat segi kin te pengumindig mari, “Wuti nen nu rar sabi nunduw kinnen ningg nu pughe puq ei guad?” Wuti te oyinand nari, “Ni propet iri.”

18 Juda mingg wute nyamb kin ni wuti nen niasi rar nat tuqui segi di muq ni rar nat ye wandte ni mari te nganyene puq mand segine. Nikiyi kumo ningg mari rundo pre, muq ni mari tenganyene. 19Ni pengu mindiny mari, “Wuti nennungoqi wo bri? Wuti nen bu nungoqi wari niasine kumowuri wundi kin tende puayine rar natsegi ye? Pughe gri ate ni mune rar nat?”

20 Ni kiyi kumo oyi rind riri, “Wuti nen beghiwo di ni asi nas kin tende puayine rar nat segi ye.21 Pudi pughe gri ni munene rar nat o wuti tughesabi nindig dimunene rar nat kin te beghi nei babsegi. Ni nikinne pengu wundig. Ni quayi kin dinikinne simbe nand ye tuqui.” 22Ni kiyi kumo niJuda mingg wute nyamb kin te wune rimbim, tepugri ni asine mari wuti iri Jisas ningg Kraist puqnand, tedi ni God yumbui nyamb rirang kin baj petende ane ris segi. 23 Pugri bu kiyi kumo ni riri,“Ni quayi kin. Nikinne pengu wundig.”

24 Muq mune nganye wuti Jisas sabi nindig dimune rar nat kin te ningg mari nandi, simbemindig mari, “God nde nyamb pe nu beghinganyene simbendug, te pugri beghi nei babwutinen yumbo ur brequ nand ye.”

25 Wuti te oyi nari, “Nge nei gab segi, wuti teyumbo ur brequ nand ye o segi. Pudi yumbo irenge nei gab te pugri nge asi rar kat kin tuqui segi,muq nge rar kat!”

26Muqni pengumindigmari, “Ni nu pughe simnew? Ni nu pughe gri sabi nunduwbumuq nu rarkuat?”

27 Wuti te oyi nand nari, “Nge nungoqi simbeguduq pre, di nungoqi wutungu segi. Pugheningg nungoqi munene wutungu ningg wari?Nungoqi ni ningg wute ningg was ningg bri?”

28Muq ni umbo sange wandmand di mari, “Nuwuti te ningg wand kutungu ye! Beghi Mosesningg wand putungu ye! 29Beghi nei bab te pugri

Moses ni God temiwand, pudiwuti te ni nandi kinsunyi te beghi nei bab segi.”

30Wuti te oyi nand nari, “Te pughe gri nganyeate! Ni nandi kin sunyi te nei wamb segi, pudini nge sabi nindigh di muq nge rar kat. 31 Beghinei bab, God ni wute yumbo ur brequ mand yeni mingg wand nutungu kin tuqui segi. Ni wuteGod yumbui nyamb mirang kin di ni nari kinpugrine puq men kin ni mingg wandne nutunguye. 32Beghi wuti iri ni asine kumowuri wundi kintende puayine rar nat kin tuqui segi ye te munerar nat kin te putungu segine. 33 Wuti nen Godnde pu nandi segi, tedi ni yumbo ren kin puq nenkin tuqui segi.”

34 Wuti te puq nand kin te ningg Parisi ni oyimand mari, “Nu numo wuri wundi kin tendepuayine nu yumbour brequ guad guad rindimuq.Pughe gri ate nu oyi beghi ren kin ningg simbegudug!” Di wuti te wute pripri rikur God yumbuinyamb rirang kin pe tende ni ane nandi segi puqmindig.

Wute rar mat ye ni rar mat tuqui segi35 Jisas ni wuti te wute rindi rikur God yumbui

nyamb rirang kin tende ni ane nandi kin te ninggsegi puq mindig kin wand te nutungu, di ni wutitemune nuqoind kin tende puayi ni simbe nindignari, “Nu wuti God nde pu nandi wuti nganye naskin te nei gubig?”

36 Wuti te pengu nand nari, “Yumbui, wuti tetughene? Nge simbe ndigh ei te nge ni nei gibig.”

37 Jisas nari, “Nu ni guqoid pre. Ni nikinne qanu tequ wand wand.”

38 Muq wuti te nari, “Yumbui, muq nge nu neigubuw.” Di ni Jisas yumbui nyamb nirang.

39 Muq Jisas nari, “Nge wute ir kawo ningg buqi pe gadi, ei te wute rar mat segi kin ni mune rarmat, di wute rar mat ye ni oyi rar mat ye tuquisegi.”

40MuqParisi ninge ni ane yemu kin ni Jisas puqnand kin te mutungu di pengu mand, “Pughene?Beghi anene rar pat kin tuqui segi bri?”

41 Jisas nari, “Nungoqi rar wat tuqui segi, tedinungoqi yumbo ur brequ wand kin te ningg maiware segi. Pudi muq te pugri nungoqi warinungoqi wuqond tuqui, pugri bu nungoqi mai terise ye.”

10Wuti sipsip bag namb kin wand

Page 137: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 10:1 134 Jon 10:361 Muq Jisas ni Parisi simbe nindim nari, “Nge

nungoqi nganyene simbe guduq, wuti iri ni sipsipyeru kin imb ngimrawu pe gri nar no segi, pudiaye pe gri newo naghe ye ni wuti nyungu kin.2 Wuti ngimrawu pe gri nar no ye ni sipsip bagnamb ye. 3Wuti sipsip yeru kin imb te yeng nuawye ni ngim bi nuang nar no, nikin te sipsip ire irenyamb nirany, nitari neyi ni, te pugri sipsip niningg gibe ko te rutungu. 4 Ni nikin te sipsip tenitari neyi ni, pre ni ye nawo, di sipsip dobu ruru,te pugri sipsip ni gibe ko te nei rimbig. 5 Pudi niwuti aye ni nei rimbig segi kin nde dobu ruru yetuqui segi. Wute aye mondo di ni wu rise ruso,te pugri ni wute aye ningg gibe ko nei rimb segi.”6 Jisas ni kopuqu wand ven simbe nand, pudi Judamingg wute nyamb kin wand puate ni nei mambsegi.

7 Pugri bu Jisas munene nari, “Nge nungoqinganyene simbe guduq, nge te sipsip yeru kinimb ngimrawu kin pugri. 8Wute asine mandi prenge gadi kin ni nyungu mbuaq di wute mambuiyumbo mitanyri ye, pudi sipsip ni ningg wandrutungu segi. 9Nge sipsip yeru kin imb ngimrawukin pugri. Wute nge nde gri rir ruso ye niyuwon pu ris ye. Ni rir ruso di riyi ri di qi puchnyungo ris kin te ruqond. 10Wute nyungu ye ninyungu mand ninggne mandi, di wute mamb ritidi yumbo unje mipiny. Nge gadi kin te gadi ei tewute ris, di yuwon pu ris.

11 “Nge sipsip bag gab kin wuti yuwon nganye.Wuti sipsip bag namb yuwon nganye ye ni sipsipningg nati, ei te ni sipsip yuwon pu ris. 12 Wutiaye wong maind di nandi sipsip bag namb kinni sipsip kiyi kin pugri bag namb segi. Pugri bunyombui dabo kin nandi nuqoind kin tende puayini sipsip si nare yeru wu nase no. Muq nyombuidabo kin te nandi sipsip te nat di bure ire ire ruso.13 Wuti te wu nase no, te pugri sipsip te ni tesegi wuti aye te, pugri bu ni sipsip te oghine neinimbiny segi.

14-15 “Nge sipsip bag gab kin wuti yuwon ye.Nge wuyi nge nei nimbigh di nge ni nei gibig kinpugrine nge ning sipsip ni nge nei rimbigh, di ngeni nei gibiny, di nge ni ningg kati ye. 16Nge sipsipaye yeru, pudi ni imb wen kin segi. Nge ni anenekitari ne gadi ye. Ni anene nge wand gad kin terutungu ye, di sipsip tit irene yequ di wuti irinebag namb. 17Wuyi nge quan nganye yawo niraghrighe ye puate taq pugri, nge kati di munene keskewo ye. 18 Wuti iri nge ni kati segi, pudi ngengening nde nei pene kati. Nge kati kin gre rise,

di mune kes kewo kin gre rise. Nge wuyi ni ngepugri simbe nindigh.”

19 Jisas ni puq nand kin te ningg Juda nimunene bir mawo opu opu yemu. 20Wute quanmari, “Ququ brequ ninde nas, di ni jebo nand.Pughe ningg ni ningg wand putungu?”

21 Pudi ninge mari, “Wuti ququ brequ nindenas kin ni pugri wand nand kin tuqui segi. Ququbrequ ni wuti rar nat tuqui segi kin sabi nindigmunene rar nat ye tuqui segi.”

Quayi kiyi ni Jisas ningg wand mutungu yambumari

22 Muq Jerusalem tende God ningg baj asi sabimunduw kin te ningg mir yembe mindiny. Tendepuayi te uyi kin ngeri pe, 23 di Jisas ni God ninggbaj pe tende wase ede iri Solomon te wase edepuqmindig kin tende tiq nyinge nare no. 24Wutebuagi rindi Jisas nde yeru yeru rundo rindi di riri,“Beghi wand nganyene kin ghimbi puany pu pasnganye ye bri? Nu Kraist ate nu beghi oghi punesimbe ndug.”

25 Jisas oyi nand nari, “Nge nungoqi simbeguduq pre, pudi nungoqi wari te nganyene segi.Nge simbe gad kin sambu taq te wuyi nde nyambpe nungoqi yumbo ur gre ye bei guduq, 26 pudinungoqi wari te nganyene segi. Te pugri nungoqinge te sipsip segi. 27Nge te sipsip ni ngewand gadkin te rutungu. Nge ni nei gibiny, di ni nge ndedobu ruwi. 28 Nge kari ni ris ris te kin ris di ritisegi, di wuti iri nge nde si pe pu nateri ye tuquisegi. 29 Nge wuyi ni nge sipsip ren negh kin niquannganye yumbui, wuti iri sipsip ngewuyi ndesi nambu yeru kin nateri ye tuqui segi. 30Nge dinge wuyi temu beghi irene.”

31Muq wute Juda kin ni munene wet materi eiJisas wet pe mi ningg, 32 pudi Jisas simbe nindimnari, “Nge yumbo ur gre ye wuyi nde pu rindi kinte nganye buagi bei guduq pre. Muq yumbo urpughe ye puq ken kin te ningg bu nungoqi ngewet pe wi ningg?”

33 Ni oyi mand mari, “Beghi nu yumbo ur greye bei guad kin te ningg nu wet pe pi segi. Pudinu God wand brequ gudig, te pugri nu beghi kinpugrine, muq nu kuari nu God tequ irene puqguad kin te ningg bu nu wet pe pi ningg.”

34 Jisas ni oyi nindim nari, “Nungoqi nde lo bukpe God ni puq nand nari, ‘Nge kari nungoqi godningg was.’ [Sng 82:6]35 Beghi nei bab God ningg wand buk pe vise kinir vighe segi ye. God ni wute yabene ni ningglo materi kin te god puq nindim, 36 pugri bu nge

Page 138: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 10:37 135 Jon 11:29wuti God naip ko di tiqi nundogh gadi ye nge karinge God ningg wo puq gad kin te ningg nungoqiwari nge God wand brequ gidig puq wand kintuqui segi. 37Nge wuyi ni puq nen kin te puq kensegi, tedi piyi nge nei wumbigh wayequ. 38 Pudinge wuyi yumbo puq nen kin te puq ken di ngewand gad kin te nganyene puq wand segi, tedipiyi nungoqi nge yumbo ur gre ye bei gad kin teoyi nganyene puq wand, te ei nungoqi nei wambwuyi nge nde nas di nge ninde kas.” 39 Muqmunene Jisas mait nase ningg, pudi ni wu naseno.

40 Muq Jisas ni wuye Jordan nisiny opu gri Jonni asi wute wuye nap kin tende no. Ni tende nas,41di wute nganye buagi ninde rundo. Ni riri, “Jonni yumbour gre ye bei nand segi, pudi niwuti nenningg simbe nand kin wand buagi te nganyene.”42 Di wute nganye buagi tende ris kin ni Jisas neirimbig.

11Lasarus nati

1 Muq wuti iri Lasarus puq mindig kin ni numgureg pu nase. Lasarus ni Maria di ni kunyumbuMarta ane tiqe irene. Ni tiqe nyamb te Betani.2 Maria wen te Lasarus muq num gureg pu nasekin ni kunyumbu, di wute wen ne otiwo welYumbui nde nyinge pe nyang wumbig, di yu peku wumbig ye. 3Muq Marta Maria teri Jisas ndewand ri viso di riri, “Yumbui, nu nimand yawogurag righe kin Lasarus num gureg.”

4 Jisas ni te nutungu nari, “Num kuen ninggni nati segi ye. God ni gre te bei nand ningg buni pugri puq reng, ei te wute buagi te ruqonddi ni te kin ningg God ningg wo nyamb rindiviviyo.” 5 Jisas ni Maria, Marta di Lasarus ane quannganye yawo nirany righe. 6Pudi ni Lasarus numgureg kin wand te nutungu kin tende puayi nino nuqoind segi, ni pugrine nas nginy aye teminawo.

7Muq Jisas ni nikin wute te simbe nindim nari,“Wandi munene Judia po.”

8Pudi ni oyimari, “Tisa, kambe tene pugri Judate kin ni nu wet pe mi ningg, di muq munenetende kuo ningg kuari?”

9 Jisas oyi nand nari, “Nginy irine ni aua 12-pela pu. Pugri bu wuti bogisumb nyinge nare yeni oghine nyinge nare di nyinge nap yeru segi,te pugri ni qi wen kin ti nuqond, di ti te ninggni nyinge nare. 10 Ni burpoq pu nyinge nare

kin tende puayi bu ni oghine nyinge nare segi dinyinge nap yeru, te pugri ni ti nase nuqond segi.”

11 Jisas ni ren kin simbe nand pre ni nari,“Beghi mand Lasarus ni ruqo nase, pugri bu ngetende ko ei buraq gidig mune nes newo ye.”

12 Jisas nikin wute te oyi mari, “Yumbui, niruqo nase, tedi mune oghi ye.” 13 Jisas ni Lasarusnati kin te ningg bu nari ruqo nase, pudi nikinwute mari muq ni nganyene bu ruqo nase puqmand.

14 Pugri bu ni oghine simbe nindim nari,“Lasarus ni nati, 15 di nge ko ni guqoid segi ye teningg nge chumbuai gad, te pugri nge ko segi einungoqi tewuqond di God neiwumbig. Pudimuqwandi ni nde po.”

16Muq Tomas ni Jisas ningg wute aye te simbenindim nari, “Beghi anene po ei ni ane pati.”(Tomas ni nyamb aye taq Didimus.)

Jisas ni wute mati kin nindimi mewo di mas ye17 Jisas no Betani nitari righe kin tende puayi

wute ningeni simbemindigmari ni Lasarusmowiyenu ye nginy 4-pela pu mo pre. 18 Jerusalempu Betani te 3 kilomita kin pugri, 19 di Juda kinwute nganye buagi rindi Maria di Marta ane ris,ni teri umbo reny kughe ei ni teri kinyimi nati yete ningg quan nganye yivany rire segi. 20 Martawutungu Jisas ninde baj pe tumo nondo di baj siwure wuyi wi ei Jisas wuqoind ningg, pudi Mariani baj pene wur wus.

21 Muq Marta Jisas ningg wuri, “Yumbui, nukeine ven ghandi, tedi Lasarus nati segi. 22 Pudinge nei gab te pugri muqne nu yumbo ningeningg God pengu ndig di ni new ye.”

23 Jisas Marta simbe nunduw nari, “Nu nyimimune nes newo ye.”

24 Marta oyi wund wuri, “Nge nei gab otiwo qiwen prene kin tende puayi wute mati ye munemes mewo di ni ane nes newo ye.”

25 Jisas simbe nunduwnari, “Ngewutemati kingidimi mewo di nge kari ni mas ye. Wute nge neirimbigh ye ni piyi riti, pudi ris ye. 26Di wute risnedi nge nei rimbigh kin te ni riti segi ye. Nge puqgad kin te nu kuari nganye bri?”

27 Marta Jisas simbe wundig wuri, “Yumbui,nge kari te nganyene, te pugri nu Kraist, Godningg wo, di wuti qi pe nandi ye puq mand kinwuti te.”

28 Di Marta ni pugri puq wund pre ni munenebaj pe wuso di Maria waghi grine simbe wunduwwuri, “Tisa nandi pre, di ni nu ningg pengunand.” 29 Maria ni wand te kin wutungu ni

Page 139: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 11:30 136 Jon 11:57brequne wes wiyo Jisas nde wuso. 30 Jisas ni tiqete ningg nar no segine, pudi ni asi yenu Martawundo wuqoind teri wand kin sunyi pe tendeneyenu. 31 Wute Juda kin ninge Maria umbo rewkughe ningg ruso pu ni ane baj pe ris kin ni Mariabrequne wes wiyo di dabo wuyi wi kin te rundoq,di ni nei rimb kin ni Lasarus nde ngamo pe wusoei quanji wund ningg buwuso, di ni res riwo dobururu.

32 Maria wuso Jisas nde wutari righe diwuqoind kin tende puayi ni Jisas nyinge tinginepombri wuso wuse di wuri, “Yumbui, nu keineghandi tedi Lasarus nati segi.”

33 Jisas ni Maria quanji wund di wute Judakin ninge Maria ane rundo kin te anene quanjirind nuqond kin tende puayi ni umbo pe quannganye yivany nare. 34Muq ni pengu nand nari,“Nungoqi Lasarusmuainde pe buwowi yenu?” Nioyi rind riri, “Yumbui, nu ghandi di qond.”

35 Jisas quanji nand. 36 Muq wute Juda kin niriri, “Te wuqond, ni Lasarus quan nganye yawonirang righe, pugri bu ni quanji nand.”

37 Pudi ninge riri, “Nikinne qa wuti rar nat segikin te sabi nindig mune rar nat ye. Ni asine nanditedi Lasarus sabi nindig kin tuqui.”

Jisas Lasarus mune nindingi newo38 Jisas ni mune nganye umbo pe yivany nare,

di Lasarus mowi yenu kin sunyi pe tende no.Lasarus mowi yenu kin te rand sange pe qi birmuaq mar mo pre, wuti minar no pu nase, diwet yumbui ire mitaqwi gawo te chupoq mindiq.39 Jisas nari, “Wet nyaw te kring wupiq wuso.”Pudi Lasarus ni kunyumbu Marta ni wuri, “Yum-bui, muqdi brequ tuqo neri ye, te pugri ni powiyenu kin nginy 4-pela pu mo pre.”

40 Muq Jisas nari, “Nge kari nu God nei mbig,tedi nu God ningg gre pe di ni yuwon pughe grinas kin te qond, te nu simbe guduw segine bri?”

41 Pugri bu ni wet kring mipiq wuso. Jisas wamrar new wiyo di nari, “Wuyi, nge nu chumbuaiguduw, te pugri nu nge kari kin te kutungupre. 42 Nge nei gab, nu priprine nge kari kin tekutungu ye, pudi nge muq puq gad ei wute renyeru kin rutungu ei riri nu nge tiqi gudogh gadikin te nganyene puq rind.”

43 Jisas ni pugri puq nand pre quan kumonenari, “Lasarus, gheyi yi!” 44Muq wuti nati kin tenyinge nare neyi ni, ni si di muange ane chongobidi pe wureq rimbig, di chongo aye quenge pe

wureq rimbig. Muq Jisas nari, “Ni chongo te burewundig, di si weri no.”

Jisas mi ningg wand wand mareMatyu 26:1-5; Mak 14:1-2; Luk 22:1-2

45 Pugri bu Juda kin wute buagi Maria rundoqningg rindi kin ni Jisas Lasarus mune nindinginewo kin te ruqond, di te ningg ninge ni neirimbig. 46 Pudi ninge Jisas ni yumbo ur puq nenkin te ningg ruso Parisi simbe rindim. 47 Muqprist mingg yumbui ninge di Parisi ane mo Judamingg kaunsil mari mandi ni ane wand mand.Muq ni mari, “Beghi pughe kin ningg ni rarbuqoid? Wuti nen yumbo ur gre ye nganye buaginganye bei nand. 48 Beghi ni rar buqoid puq nen,tedi wute buagi ni nei rimbig, di Rom ni mandibeghi tiqe di qi ane mitanguri.”

49 Muq ni wuti iri ni nyamb Kaiapas, ber teningg ni prist mingg yumbui mingg yumbui, ninari, “Nungoqi nei wamb segi. 50 Wuti irinenungoqi buagi ane ningg nati ye, di wute buagioyi mati segi te yuwon. Nungoqi te kin neiwumbiny segi.” 51 Ni puq nand kin te nikin neipene puq nand segi, pudi ber te ningg ni pristmingg yumbui mingg yumbui, pugri bu ni propetkin pugri yumbo otiwo kin te ningg simbe nand,te pugri otiwo Jisas ni Juda mingg nati ye. 52 DiJuda minggne ni nati segi, pudi God ningg wobuagi qi pe ris kin te anene ningg nati, ei te nikring nap rindi di ni ane irene ris. 53Muq tendepuayine ni Jisas mi nati ningg wand taq mamb.

54 Pugri bu Jisas ni mas pe raqene nyinge naresegi. Pudi ni qi puch ire wuye di nyumo segi yepe tumo yequ kin tende opu no, di ni nikin wuteane tiqe ire Epraim puq munduw kin tende mas.

55 God asi Israel mingg wo rar nuqond maskin ngeri te nei mimbiny ye te tumo rind kintende puayi wute wonji mas kin quan buagineJerusalem mo, ei ni mai rise kin te puaq mand,di God nde rar pe ni yuwon pu mas pre, ei ni Godasi Israel mingg wo rar nuqond mas kin ngeri tenei mimbiny. 56Ni God ningg baj pe mar yemu diJisas rar miting mitingne yemu, di oyi oyi pengumandmari, “Nungoqi nei wamb kin pughe gri, nimir pe nandi o segi?”

57 Pudi prist mingg yumbui di Parisi ni pugrisimbe mand mari, wuti iri Jisas nuqoind tedi nisimbe nand ei te ni mait nase.

Page 140: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 12:1 137 Jon 12:2612

Maria wel tuqo yuwon ye Jisas nde nyinge pe groqwuind

Matyu 26:6-13; Mak 14:3-91 God asi Israel mingg wo rar nuqondmas ye te

muq nginy aye 6-pela pre di ngeri te neimimbiny.Tende puayi Jisas ni tiqe ire Betani, Lasarus naskin pe tende no nitari righe. Lasarus taq teneqanati di Jisas mune nindingi newo. 2 Muq tendeni Jisas nde nyamb pe mir wase ruwo ei ane mirrind ningg. Marta ni wute mir wem di Lasarus niJisas di wute aye ninge ane tebol pe mas. 3MuqMaria ni wel yuwon nganye iri nyumo nad puqmindig kin pe yembe mindig di wet bidi yumbuipe wong wuind kin te wuti nowi, di quanene Jisasnde nyinge pe groq wundig. Pre, ni nikin yu penyinge ku wumbig. Di ni ris kin baj pe te wel tuqopaqe muet rimb.

4 Pudi Jisas nikin wutine iri ni otiwo Jisas verinde si pe ni nondo ye, ni nyamb Judas Iskariot,ni nari, 5 “Pughe kin ningg nungoqi wel wuteaye wem wong maind di wet bidi te wateri wuteyumbo segi kin te weny segi? Wel nen ni wet bidite wuti iri yembe nand ruso ber ire pre ni wetbidi nateri kin ane tuquine.” 6Ni puq nand kin teni wute yumbo segi kin te nei nimbiny muq puqnand segi, pudi ni nyungu nand ye. Te pugri asini wet bidi bek nitiq wuse ye, di tende puayi wutewet bidi ruwo righe kin te ni ninge nateri ye.

7 Muq Jisas oyi nari, “Rar wundoq, ni wel teotiwo nge kati di mowi yengu ei nyang wumbighningg bu nase. 8 Wute yumbo segi kin nungoqianewas ye, pudi nge nungoqi ane pas nganye segiye.”

9 Muq Juda kin wute nganye buagi ni rutunguJisas tende nas di ni tende rundo. Ni Jisas ninggnetende rundo segi, pudi Lasarus nati pre di Jisasmune nindingi newo kin te ruqoind ningg ane burundo. 10 Pugri bu prist mingg yumbui ni wandwand mare, ei Lasarus anene mi nati ningg, 11 tepugri Jisas ni nindingi newo kin te ningg bu Judakin wute nganye buagi Jisas nde ruso di Jisas neirimbig.

Jisas king kin pugri Jerusalem nar noMatyu 21:1-11; Mak 11:1-11; Luk 19:28-40

12 Yambgriq wute buagi mir pe tende rindi kinni rutungu Jisas ni Jerusalem nandi. 13Ni chubairraqe riteri, rire ninde rundo di riri,

“Hosana! God nu wuti Yumbui nde nyamb penandi kin nen yuwon wang!

God nu Israel mingg king nen yuwon wang!”*[Sng 118:25,26]

14-15 Jisas ni donki ghair iri nuqoind di donki peno.“Wute Jerusalem kin nungoqi wune wamb

wayequ, nungoqi king ni donki ghair penewo pu nas di nandi ye.” [Sek 9:9]

Yumbo ren kin te God ningg wand buk pe rise kinpugrine Jisas mune puq nen.

16 Tende puayine Jisas nikin wute ni ren neimimbiny segi, pudi Jisas ni nati pre mune nesnewo kin tende dobu muq ni nei mamb te pugriwand buk pe vise kin di yumbo ren puq ren kin teni ningg puq wund.

17 Muq wute buagi Jisas ane yeru kin ni JisasLasarus ngamo pe pu ngam nirang di munenindingi newo kin wand te wute aye mune simberindiny rindinyne. 18Wute nganye buagi ni Jisasyumbo ur gre ye wen bei nand kin te rutunguye te ninggne ni riyi ri Jisas ruqoind. 19 Pugribu Parisi ni oyi oyi wand wand mare mari, “Tewuqond, beghi yumbo ninge puq pen kin tuquisegi. Wute buagi wuti tende dobu ruru!”

Jisas ni otiwo nati ye te kin ningg simbe nand20 Wute mir pe mas kin te Grik kin ninge

ni anene mondo God yumbui nyamb mirang.21Muqni Pilip ndemondomari, “Pilip, beghi Jisasbuqoid ningg.” (Pilip ni Betsaida, Galili opu ye.)22 Pilip no Andru simbe nindig. Andru di Piliptemi anene mo Jisas simbe mindig.

23 Pudi Jisas ni oyi nindim nari, “God ni ngeninde pu gadi wuti nganye kas kin nge wutiyumbui pughe gri kas ye te bei nand kin ngeri temuq rindi pre. 24 Nge nungoqi nganyene simbeguduq, wit yi ni qi pe irwughe segi, tedi ni yi irenewuse kin tene wuse. Pudi wit yi ni qi pe ir wugheni mune yiraq, tedi yi aye nganye buagi rise.25 Wuti nikin ghimbi quan nganye nei nimbinykin, ni ghimbi te si nare ye. Pudi wuti iri wuteaye ghav nindiny ningg nikin ghimbi nei nimbinysegi ye, tedi ni nas nas te kin nas. 26 Wute ngeni mingg yumbui kas ningg mari ye, ni ngendeei mandi, di nge muainde kas te nge te yembe yewute ni anene tende mas ye. Nge wuyi ni wutenge ni yumbui ningg kas ningg riri ye ni nyambnindiri riwo ye.

* 12:13: Hosana te Arameik mingg wand puch ire, di ni puq rind kin te ni God chumbuai rindig.

Page 141: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 12:27 138 Jon 13:327 “Muq nge umbo pe brequ rise, di nge pughe

puq ei gad? Nge kari, ‘Wuyi nge mai wen puaqndigh,’ puq bri gad? Yewo. Puate taq te ningg bunge gadi. 28Wuyi, nu wuti yuwon pughe gri kuaskin te wute bei yeny!”

Muqwuti iri nginy tu pe gri nari, “Ngewuti yu-won pughe gri kas kin te bei gad pre, di munenebei gad ye.” 29Wute buagi tende yeru di wand terutungu ye ni riri te kimereg bu naghe. Ninge ririangelo iri nandi, Jisas wand simbe nindig.

30 Jisas oyi nand nari, “Wand ven te nungoqiwutungu ningg bu simbe nand, nge segi. 31MuqGod ni wute ni nei rimbig segi kin di qi wen kinyumbo ur brequ te ir nawo ye. Muq God ni ququbrequ qi wen kin yumbui te bures naip no ye.32Pudi nge qi pe pumindingi kewo qungumi katiye tende puayi nge wute buagi kring kap nge nderindi ye.” 33Ni puq nand kin te otiwo ni pughe grimi nati kin te ningg simbe nand.

34 Wute buagi mari, “Beghi putungu pre tepugri lowuri Kraist ni nas nas te kin nas ye, pughegri ate nu kuari, ‘Wuti God nde pu nandi wutinganye nas ye ni qungu mi nati ye’? Wuti Godnde pu nandi ye te tughene?”

35 Muq Jisas simbe nindim nari, “Nungoqi ndeti nase pre di muq pre ningg tumo. Ti nase kintende puayine nungoqi nyinge ware, eti burpoqrip. Wuti burpoq wabe nyinge nare kin ni mongnuqond segi. 36 Nungoqi nde ti nase kin tendepuayine nungoqi te ti te neiwumbig ei te nungoqiti ningg wo ningg was.” Jisas ni wand simbe nandprene kin tende puayi ni wute buagi si nare di niningg suqo no.

Juda kinwute ni nei rire ritinde God nei rimbig segi37 Jisas ni wute buagi nde rar pene yumbo

ur gre kin buagi te bei nand, pudi wute nganyebuagi ni nei rimbig yambu riri. 38 Ni pugri puqren kin te propet Aisaia ni ningg wand te anetuquine. Aisaia ni nari, “Yumbui, wuti iri beghiwand simbe bad kin te nutungu di ni nari tenganye puq nand segi. Di tughene Yumbui ni grete bei nand kin te nuqond? Te segi.” [Ais 53:1]

39 Ni wand te rutungu pudi riri te nganyenepuq rind kin tuqui segi ye puate taq pugri, Aisaiani wand aye ninge simbe nand kin nari, 40 “God nirar chupoq nindiny di rar rit kin tuqui segi, di neiimb nuany di nei rimb kin tuqui segi, te pugri etini God nde rindi di ni mune sabi nindiny.” [Ais6:10]

41 Aisaia ni puq nand kin te ni Jisas wuti yumbuipughe gri nas kin te nuqond pre di te kin ninggsimbe nand.

42 Pudi ni simbe nand nand kin tende puayineJudamingg wute nyamb kin ninge ni nei mimbig.Pudi ni Parisi ninggwunemamb, pugri bu ni Jisasneimimbig kin te raqene simbemand segi. Te pu-gri ni simbe mand di God yumbui nyamb mirangkin baj pe tende ni anemo segi puqmindim. 43Tepugri ni wute gri ei ni nyamb mindiri riwo yawokurem, God gri ni nyamb nindiri riwo segi.

44 Muq Jisas quan kumone nari, “Wuti iri ngenei nimbigh, tedi ni ngene nei nimbigh segi, pudiwuti nge tiqi nundogh gadi kin ni nei nimbig.45 Ni nge nde rar neq wundi kin tende puayi niwuti nge tiqi nundogh gadi kin te nuqoind. 46Ngeti kin pugri qi pe gadi, ei wute nge nei rimbigh yeni burpoq pe ris segi.

47 “Wute nge wand rutungu pudi pugrine puqren segi ye, nge te kin ningg ni ir kawo segi. Tepugri ngewute unje rip kin te ningg ir kawoningggadi segi, pudi nge wute kateruwi ningg bu gadi.48Wute ngewand gad kin rutungu segi di pugrinepuq ren segi ye te yumbo irene ni te kin ninggir wuwo ye. Te pugri wand buagi nge simbe gadkin ren ne ei otiwo ngeri pre kin tende puayini unje rip kin te ningg simbe rind. 49 Te pugringe ngening nde nei pene wand ren simbe gadsegi, pudi wuyi nge tiqi nundogh gadi kin ni naringe wand simbe gad, di ni wand simbe nand kinpugrine nge simbe gad. 50Nge nei gab ni nari ngewand simbe gad kin te wute ghav rindiny di ni risris te kin ris ye. Pugri bu yumbo buagi nge simbegad kin te wuyi nge yeri nindigh bu nge simbegad.”

13Jisas ni nikin wute nyinge wuye nipim

1 Nginy aye irine pre tende dobu di God asiIsrael mingg wo rar nuqond mas ye ngeri te neimimbiny kin te ningg mir mand. Pudi te segineJisas ni nei namb pre te pugri ni qi wen si niraqdi munene kiyi nde no kin ngeri te tumo rind. Niwute qi pe ven nde ris ye ni ningg wand rutungudi pugrine puq ren kin quan nganye yawo niranyrighe, di muq ni wute quan nganye yawo niranyrighe kin te bei nand.

2 Yuram Jisas nikin wute ane irepene mikurmas mir mand, di ququ brequ mingg yumbui niJudas Iskariot, Saimon ningg wo, ni Jisas veri ndesi pe ni nondo kin nei nengpre. 3 Jisas ni nei namb

Page 142: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 13:4 139 Jon 13:31pre te pugri kiyi ni asine yumbo buagi ninde si peni rundo pre, di ni God nde pu nandi di otiwo Godnde mune no ye, 4 pugri bu ni nes newo chongoniraq wughe kin te ir nuaq, di taul ire apqe petaq nimbiq. 5 Pre nand, wuye nyeng pe nawokughe, muq nikin wute te nyinge wuye nipim ditaul apqe pe taq nimbiq pu wuse kin tende wuyegiji ku nimbim.

6 Ni nyinge wuye nipim nipim nandi nandi diSaimon Pita mune nyinge wuye niping ningg, diSaimon Pita nari, “Yumbui nu nge nyinge wuyepigh wayequ.”

7 Jisas oyi nand nari, “Nge yumbo ren puq kenkin ren nu muq nei guab segi, pudi otiwo di neighamb.”

8 Pita nari, “Yewo, nu nge nyinge wuye pighwayequ.”

Jisas oyi nand nari, “Nge nu nyinge wuyekupuw segi, tedi nu nge te yembe ye wuti segi.”

9 Saimon Pita oyi nand nari, “Yumbui, te kin yebe, pudi nyingene segi, si di ngawu anene wuyeghap!”

10 Jisas oyi nand nari, “Wute wuye maghe prekin ni nyingene ei wuye map, ni ghimbi buagi tepuqum rise segi. Di nungoqi puqum segi yuwonpu was, pudi nungoqi buagi ane segi.” 11 Jisas niwuti pughe ye ni veri nde si pe ni nondo ye ni neinamb pre, pugri bu ni nari, “Nungoqi puqum segiyuwon pu was, pudi nungoqi buagi ane segi.”

12 Jisas ni nikin wute te nyinge wuye nipimpre, nikin chongo mune niraq wughe, di asi naskin sunyi pe mune no. Muq ni pengu nindimnari, “Nge yumbo ren puq ken kin puate nungoqinei wamb? 13 Nungoqi nge tisa di yumbui puqwundigh kin te tuquine qa puq wand, te pugrinungoqi wari kin te nge teneqa. 14 Nge nungoqitisa di yumbui, pudi nge wuti nyamb segi kinpugri nungoqi nyinge wuye kupuq pre, pugri bunungoqi mune pugrine oyi oyi nyinge wuye wap.15 Nge puq ken ei nungoqi te wuqond di ngepuq ken kin pugrine puq wen. 16 Nge nungoqinganyene simbe guduq, yembe ye wuti ni oyiyumbui di wuti ninde yembe nand kin ni oyininde si nambu nas kin tuqui segi. Di wuti wandnare ye ni oyi yumbui di wuti ni tiqi nundog noye ni oyi ninde si nambu nas tuqui segi. 17 Muqnungoqi yumbo ren nei wumbiny pre, nungoqipugrine puqwen tedi God nungoqi yuwon nuauq.

18 “Nge puq gad kin te nungoqi quan buagineningg puq gad segi. Nge wute ir kawo nge ndedobu maru kin te nge ni nei gibim. Pudi nge

simbe gad kin te pugri ei God ningg wand buk pevise kin ven, ‘Wuti nge ane bret puch puch paqkin ni nge veri,’ puq wund kin te ane tuquine.[Sng 41:9]

19 “Nge nungoqi muqne simbe guduq premuqdi yumbo te kin puq ren, ei te yumbo te puqren kin tende puayi nungoqi nei wamb te pugringe wuti God nde pu gadi wuti nganye kas kintene, aye segi. 20 Nge nungoqi nganyene simbeguduq, wuti pughe ye wute nge tiqi gudom moye nate mowi ye ni nge neti kowi, di wuti ngeneti kowi ye ni wuti nge tiqi nundogh gadi ye netinowi.”

Wuti pughe ye Jisas veri nde si pe ni nondo kinwand

Matyu 26:20-25; Mak 14:17-21; Luk 22:21-2321 Jisas puq nand pre, ni nei mai viwo, di simbe

nand nari, “Nge nungoqi nganyene simbe guduq,nungoqi kin iri ni nge veri nde si pe ni godo ye.”

22 Jisas ni puq nand kin te ningg nikin wute oyioyi rar mat, ni nei mamb segi Jisas tughe ninggbri puq nand. 23 Jisas ningg wute te kin ye iri,Jisas nikin quan nganye yawo nirang righe ye, niJisas nde tumone nas. 24 Pugri bu Saimon Pita ningawu puraq nindig nari, “Nu Jisas pengu ndig,ni tughe ningg bu puq nand.”

25 Muq wuti te Jisas nde tumo kring nondo,pengu nindig nari, “Yumbui, tughene bu?”

26 Jisas oyi nand nari, “Wuti te nge bret puchwen nyeng pe keq wughe pre kitaqwi geg ye.”Muq ni bret puch nyeng pe neq wughe prenitaqwi Judas Iskariot, Saimon ningg wo neng.27 Judas ni bret te nitiqwuse pre,muq Satannindenar no.

Muq Jisas ni simbe nindig nari, “Nu yumbo puqkuen puq guad kin te brequne puq yen.” 28 Pudiwute mir pe tende mas kin ni nei mamb segi,Jisas ni pughe ningg bri puq nand. 29 Judas niJisas ningg wute buagi mingg wet bidi nat riseye, pugri bu ninge ni nei mamb kin mari muqdiJisas ni tiqi nundog no ei mir te kin ye wongnand, o wute yumbo segi ye te yumbo ninge nemningg bu ni no yumbo wong nand. 30 Judas brette nitaqwi pre, di opu nes newo no. Di burpoq rippre.

Jisas nari otiwo di Pita nari ni Jisas ningg wuti segiMatyu 26:31-35; Mak 14:27-31; Luk 22:31-34

31 Judas ni no pre, Jisas nari, “Muq nge, wutiGod nde pu gadi wuti nganye kas kin, nge greyuwon kin te bei gad, di nge puq ken kin te

Page 143: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 13:32 140 Jon 14:21ningg God ni gre yuwon kin te bei gad wute buagiruqond. 32 Nge wuti nganye kas kin nge Godningg gre yuwon kin te bei gad, di wute buagi Godnyamb rindivi viyo tedi God ni nge wuti nganyekas kin nge gre yuwon kin te wute bei neny, di ninge nyamb rindivi viyo. Di te bei nand ye muqtumo rind.

33 “Nge wo, muq nge nungoqi ane pas chiraqnganye tuqui segi. Nge asi Juda ninge simbegidim kin pugrine nungoqi mune simbe guduq,nungoqi nge meri wutigh ye. Pudi nge ko kin pete nungoqi waru tuqui segi.

34 “Muq nge nungoqi yeri guduq, asi nge nun-goqi pugri yeri guduq segi. Wute aye te oyi oyiyawo wurany righe. Nge nungoqi yawo kirauqrighe kin pugrine nungoqi wute aye oyi oyi yawowurany righe. 35Nungoqi wute aye oyi oyi yawowurany righe, tedi te kin ningg wute buagi neirimb nungoqi nge te wute.”

36 Saimon Pita nari, “Yumbui, nu muai ndekuo?”

Jisas oyi nand nari, “Nge ko ye pe te nu muqgharu kin tuqui segi, pudi otiwo nu gharu ye.”

37 Pita nari, “Yumbui, pughe kin ningg ngemuqne nu nde karu tuqui segi? Nge nu ningg katiye tuqui.”

38 Muq Jisas nari, “Nu nganyene nge ninggkuati ye tuqui? Nge nu nganyene simbe guduw,wapiqu nari segine di nu ghari nu nge nei gubighsegi puq ghand tevi ire pu ghand ye.”

14Jisas nikin wute umbo nem kughe

1 Muq Jisas nikin wute te simbe nindim nari,“Nungoqi yivany ware wayequ. Nungoqi God einei wumbig di nge anene nei wumbigh. 2 Ngewuyi ningg baj pe sunyi nganye buagi rise, segitedi nge muq nungoqi simbe guduq segi. Ngetende ko ei nungoqi sunyi kupuq ruso. 3 Ngenungoqi sunyi kupuq ruso, tedi munene gadinungoqi kitaqu nge kas kin sunyi pe tende ko.4Nungoqi ngim tiqe nge ko ye pe wuso kin te neiwamb ye.”

5 Muq Tomas Jisas ningg nari, “Yumbui, beghinu kuo ye tiqe te nei bab segi. Pughe gri ei beghingim te nei bubuw?”

6 Jisas oyi nand nari, “Nge nde gri wute Godnei rimbig, di nge nde gri wute God nganyenepughe gri nas kin te nei rimb. Di nge nde griwute ris ris te kin ris. Wuti iri ngim aye pe griwuyi nde nandi segi, nge nde grine. 7 Nungoqi

nganyene nge nei wumbigh, tedi nge wuyi anenenei wumbig. Muqne nungoqi ni nei wumbig diwuqoind pre.”

8 Pilip nari, “Yumbui, nu beghi wuyi bei yengu,tedi beghi umbo yuwon gud.”

9 Jisas oyi nand nari, “Nge nungoqi ane pasnganye chiraq, pudi pughe gri ate Pilip nu ngeghabe gudigh? Wute nge ruqoind, te ni wuyiruqoind pre. Pughe kin ningg nu kuari, ‘Nu beghiwuyi bei yengu’? 10Wuyi nge nde nas di nge wuyinde kas puq gad ye te nu nganyene puq guad segibri? Wand nge nungoqi simbe guduq kin te ngengening nde nei pe kateri segi, pudi nge puq kenkin te wuyi nge nde nas kin ni bu nikin yembe tepuq nen. 11Nge kari ngewuyi nde kas di wuyi ngende nas puq gad kin te nganyene ei puq wand. Tesegi ate yumbo ur gre ye bei gad kin te ningg einganyene puq wand. 12 Nge nungoqi nganyenesimbe guduq, wute nge nei rimbigh kin ni ngeyumbo gre ye puq ken kin te puq ren ye. Niyumbo mune nganye yumbui kin te puq ren ye,te pugri nge wuyi nde ko. 13Di nge nde nyamb penungoqi yumbo ninge ningg pengu wand, te ngepuq ken ye. Te pugri ei te wuyi ni gre yuwon yerise kin te bei gad. 14Nungoqi yumbo pughe kinningg nge nde nyamb pe pengu wundigh, te ngepuq ken ye.”

Jisas nari ni Ququ Yuwon Ye nikin wute nem ye15 Muq Jisas nikin wute te simbe nindim nari,

“Nungoqi nge yawo wuragh righe, tedi nungoqinge kari kin pugrine puq wen. 16-17 Di nge wuyiningg kari, di ni Ququ Yuwon Ye, ni God nganyenas ye te kin ningg wute simbe nindiny ye tetiqi nundog nandi, nungoqi nde yenu, nungoqipugrine ghav nunduq, di ni nungoqi nde nas naste kin nas ye. Wute yumbo ur brequ nde si namburis ye ni riti nowi ninde umbopenas ye tuqui segi,te pugri ni ruqoind segi di nei rimbig segi. Pudinungoqi ni nei wumbig, te pugri ni muq nungoqianewas di otiwoni nungoqi ndenarnas ye. 18Ngenungoqi nyarimo wo kin pugri nonne si kiraqusegi ye. Nge nungoqi nde gadi ye. 19 Tumo diwute buagi nge ruqoind segi, pudi nungoqi ngewuqoind ye. Nge kes kewo ye te ningg nungoqianene wes wewo ye. 20Ngeri te ningg di nungoqinei wamb te pugri nge ngening wuyi nde kar kas,di nungoqi nge nde war was, di nge nungoqi ndekar kas. 21Wute nge wand rit rise di pugrine puqren kin ni nge yawo riragh righe ye. Wute ngeyawo riragh righe ye, nge wuyi ni yawo nirany

Page 144: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 14:22 141 Jon 15:17righe di nge anene ni yawo kirany righe, di gadini nde raqe ko ye.”

22 Muq Judas nari, “Pudi Yumbui, pughe kinningg nu kuari nu beghi ndene raqe kuo, di wutebuagi qi pe kin segi?” (Judas nen te aye, ni JudasIskariot segi.)

23 Jisas oyi simbe nand nari, “Wuti iri ni ngeyawo niragh righe, tedi ni nge wand gad kinpugrine puq nen ye. Te kin ningg di nge wuyini yawo nirang righe ye, di nge wuyi temu anebadi ninde pas ye. 24Wute nge yawo riragh righesegi, tedi ni nge kari kin pugrine puq ren segi.Wand nungoqi simbe guduqwutungu kin ren ngengening nde nei pene simbe gad segi. Wand rente wuyi nge tiqi nundogh gadi kin ninde pu rindi.

25 “Muq nge nungoqi ane pas bu nge grinewand buagi te simbe guduq. 26 Pudi Ququ YuwonYe nungoqi ghav nunduq ye, otiwo wuyi ngende nyamb pe tiqi nundog nandi kin, ni nungoqiyumbo buagi bei neuq, di ni nungoqi nei neuqdi yumbo buagi nge simbe guduq kin te neiwumbinyye. 27Ngekari nungoqi umbooghi kuse.Nge umbo oghi kuse kin pugrine nungoqi te oghikuse. Nge kari nungoqi umbo oghine kuse kinte wute qi pe kin mari wute umbo oghi kuse kinpugri segi. Otiwo nungoqi yumbo ninge wuqonddi te kin ningg puyewand di wunewambwayequ.

28 “Nungoqi nge asi simbe gad kin te wutungupre, ‘Nge kari nge ko di nungoqi nde mune gadiye.’ Nungoqi nge yawo wuragh righe, tedi ngewuyi nde ko kin te ningg chumbuai ane was, tepugri wuyi ni quan nganye yumbui di nge segi.29 Nge muqne nungoqi simbe guduq pre, muqdiyumbo te kin puq ren, ei te yumbo te puq ren kintende puayi nungoqi nge wand gad kin te ninggwari te nganyene. 30Nge muq nungoqi ane wandbad bad pas nganye chiraq ye tuqui segi, te pugriqi wen kin yumbui ni nandi. Ni nge nyinge nowikaghe ye tuqui segi, 31 pudi wute buagi qi pe kinni pugri ei nei rimb te pugri nge wuyi yawo giragrighe, di wuyi simbe nindigh kin pugrine nganyepuq ken. Muq wandi, be po.”

15Wain big di wain muange

1 Jisas mune simbe nand nari, “Nge wainsare nganye, di nge wuyi ni wain ni maghe ye.2 Muange buagi yi meyi segi kin nge nde masekin te ni pend nawo, pudi muange buagi yi meyikin te ni qunati puaq nand, ei te oghi pu mase di

yi quan meyi. 3Wand nge nungoqi simbe guduqkin te ningg nungoqi yumbo ur brequ puaq diyuwon pu was pre. 4Nungoqi nge nde was di ngenungoqi nde kas ye. Wain muange iri nikinne yineyi tuqui segi. Ni wain big pe nase, tedi ni yineyi ye tuqui. Te kin pugrine, nge nungoqi ghavguduq segi, tedi nungoqi nonne yi ware tuquisegi.

5 “Nge wain big, nungoqi wain muange. Wutiiri nge nde nas di nge ninde kas, tedi ni segineyi quan nare. Nge ghav gad segi, tedi ni yumboninge puq nen tuqui segi. 6Wute nge nde ris segiye ni wain muange memare ruso di quari mambkin pugri. Muange pugri ye te materi, wase pememare righe di namb. 7Nungoqi nge nde was dinge wand nungoqi nde vise, tedi nungoqi yumboninge nei wumbiny kin te ningg pengu wand diwateri ye. 8 Nungoqi wain muange kin pugri yiquan ware di bei wand te pugri nungoqi nge tewute ningg was. Nungoqi puq wen ei nge wuyinyamb yumbui natevi.

9 “Wuyi nge yawo niragh righe kin pugrinenge nungoqi yawo kurauq righe. Nungoqi yumbour yuwon kinne puq wen ei nge nungoqi yawokurauq righe righene was. 10 Nungoqi nge karikin pugrine puq wen, tedi nge wuyi nari kin pu-grine puq kendi ni nge yawoniragh righe righenekas kin pugrine nge nungoqi yawo kurauq righerighene was. 11 Nge nungoqi ren kin simbeguduq ei te nge umbo yuwonne kuse kin pugrinenungoqi umbo yuwonne kuse, di te kin ninggnungoqi quan nganye chumbuai wand. 12 Ngewand taq pugri: Nge nungoqi yawo kirauq righekin pugrine nungoqi nonne oyi oyi yawo wuranyrighe. 13 Wute ni kimand quan nganye yaworirany righe kinni kimandyawo rirany righe ye teningg riti ye. 14Nungoqi nge kari kin pugrine puqwen, tedi nungoqi ngemand. 15Ngemuqnungoqiyembe yewute puq guduq segi, te pugri yembe yewute ni nikin yumbui ningg yembe te nei mambsegi. Pudi nge nungoqimand puq guduq, te pugriyumbo buagi wuyi nge bei negh kin te nungoqinde bir kawo di nei wumbiny pre. 16Nungoqi ngesi wumbogh segi, pudi nge nungoqi si gubouq, dikupuqu wo, di wo wainmuange kin pugri yi quanware. Di yi te rise rise te kin rise ye. Nungoqiwain kin pugri yi quan ware, tedi nungoqi yumboninge ningg nge nde nyambpe penguwand kin tewuyi nungoqi neuq ye. 17 Nge wand taq: Nonneoyi oyi yawo wurany righe.

Page 145: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 15:18 142 Jon 16:16Wute qi pe kin Jisas ningg wute yambu mirem

18 “Wute yumbo ur brequ nde si nambu ris yenungoqi yambu rireuq, tedi nungoqi nei wambte pugri ni nge yambu riregh pre, muq nungoqimune yambu rireuq. 19 Nungoqi wute buagiyumbo ur brequ nde si nambu ris ye pugrine was,tedi wute buagi yumbo ur brequ nde si nambu riskin ni nikin wute yawo rirany righe kin pugrinenungoqi yawo rirauq righe. Pudi nge nungoqikupuqu wo di qi pe kin yumbo ur te si ware pre,pugri bu wute buagi qi pe kin nungoqi yamburireuq. 20 Nge nungoqi wand simbe guduq yeren nei wumbiny. Te pugri yembe ye wuti nioyi yumbui di wuti ninde yembe nand kin ni oyininde si nambu nas kin tuqui segi. Pugri bu ninge unje maip mai isis megh, tedi nungoqi aneneunje mupuqu mai isis meuq ye. Di ni nge wandrutungu di pugrine puq ren, tedi nungoqi wandrutungu di pugrine puq ren ye. 21 Nge nungoqikupuqu wo di nge te, pugri bu ni puq reuq ye, tepugri ni wuti nge tiqi nundogh gadi ye te ghaberindig. 22 Nge gadi di wand simbe gad segi, tediwute ni yumbo ur brequ rind kin te ningg mairire segi. Pudi muq nge simbe gad di ni nei rimbpre, pugri bu ni riri ni unje rip segi puq rind yengim segi. 23Wute nge yambu riregh ye ni wuyianene yambu rireng. 24 Nge ninde yumbo wutebuagi aye puq men tuqui segi kin te puq ken segi,tedi ni yumbo ur brequ rind kin te ningg mai riresegi. Pudi muq ni yumbo ur gre ye ren ruqondpre, pudi nge wuyi temu yambu rirengu. 25 Ninge yambu riregh kin te pugri puq ren ei te wandninde lo buk pe vise kin ven ane tuquine. Wandven taq pugri, ‘Ni nge yambu riregh, pudi ni ngeyambu riregh ye puate segi.’ [Sng 35:19]

26 “Ququ Yuwon Ye, wand nganyene kin simbenand ye, wuyi nde pu nandi wute ghav nindinyye, otiwongewuyi nde pu tiqi gudognungoqi ndenandi kin tende puayi ni nge ningg simbe nandye. 27Di nungoqi anene nge ningg ei simbe wand,te pugri nungoqi asine nge yembe puate ki righekin tende puayine nge ane pas.

161 “Nge nungoqi wand buagi ren simbe guduq

pre ei te nungoqi Yumbui dob weng segi. 2 Tepugri wute nungoqi God yumbui nyamb birag kinbaj pe war wo kin te segi puq munduq. Di ngeriire wundi kin tende puayi wute ninge nungoqimumbuequ wati di ni nei mamb kin mari niGod ningg yembe te yembe mand bu puq men.

3 Ni nge di nge wuyi temu nei mumbug segi,pugri bu ni yumbo te kin puq men ye. 4 Ngenungoqi yumbo te kin ningg simbe guduq pre eite yumbo te kin puq ren kin tende puayi nungoqinei wamb ye te pugri nge te kin ningg nungoqisimbe guduq pre. Nge asine yembe puate ki righekin tende puayine nungoqi simbe guduq segi, tepugri tende puayi nge nungoqi ane pasne.

Ququ Yuwon Ye ni pughe gri yembe nand ye5 “Muq nge wuti nge tiqi nundogh gadi kin

ninde ko ye, di nge ko kin te ningg nungoqi kiniri pengu nand nari, ‘Nu muainde kuo?’ ni pugripengu nand segi. 6 Nge wand ren kin gad kinte ningg nungoqi umbo mai kuyo. 7 Pudi ngenungoqi nganyene simbe guduq: Nge ko kin tenungoqi ningg bu nge ko. Nge ko segi, tedi wutinungoqi ghav nunduq kin nungoqi nde nandisegi. Pudi nge ko, tedi ni tiqi gudog nungoqi ndenandi ye. 8 Ni nandi kin tende puayi ni wutebuagi qi pe kin ni yumbo ur brequ rind kin te beinindiny, di ni yumbo ur pughe ye ni tuqui di Godni pughe gri wute ir nawo kin te bei nindiny ye.9 Yumbo ur brequ ningg bei nindiny ye te pugri,ni nge nei rimbigh segi. 10Di yumbo ur pughe yeni tuqui kin te ningg bei nindiny ye, te pugri ngewuyi nde ko di nungoqi ngemune wuqoind tuquisegi. 11 Di ni God pughe gri wute ir nawo ye teningg bei nindiny ye, te pugri God ni qi wen kinyumbui yembe neng puq nand pre.

12 “Nge nungoqi yumbo simbe guduq ye tenganye buagi nganye, pudi muqne nungoqi neiwumbiny kin tuqui segi. 13Otiwo Ququ Yuwon Yeni God ningg wand nganyene kin simbe nand yeni nandi kin tende puayi ni nungoqi nei neuq, diGod ningg wand nganyene kin te quan buaginenei wumbiny ye tuqui. Ni nikin nde nei pewand nand segi ye. Ni yumbo nutungu kin diyumbo otiwo rindi kin te ninggne ei nungoqisimbe nunduq ye. 14 Ni nge wand simbe gadkin tene nungoqi mune simbe nunduq, di te kinningg ni nge gre yuwon kin te nungoqi bei neuqei nungoqi nge nyamb wundivi viyo. 15 Yumbobuagi wuyi nde si nambu rise kin te nge te. Pugribu nge kari, Ququ Yuwon Ye ni nge simbe gad yetene ei nare nandi di nungoqi simbe nunduq ye.”

Nungoqi yivany te ningg otiwo chumbuai wand ye16 Muq Jisas nari, “Nginy aye ninge pre di

nungoqi nge mune wuqoind segi, di tende dobunginy aye ninge pre di wuqoind.”

Page 146: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 16:17 143 Jon 17:817 Jisas ni nikin wute ninge Jisas puq nand kin

te mutungu di oyi oyi pengu mand mari, “Pughekin ningg bu ni puq nand? Ni beghi simbe ndugnari, nginy ninge pre di beghi ni mune buqoidsegi, di tende dobu nginy aye ninge pre di buqoid.Di ni mune beghi simbe nundug nari ni kiyi ndeno ye.” 18 Ni pugri pengu mand mand, ni mari,“Yumbo pughe kin ningg bu ni ‘nginy ninge pre’puq nand? Beghi ni pugri puq nand kin te nei babsegi.”

19 Ni Jisas yumbo te kin ningg pengu mindigningg wand wand mare kin te ni nei namb pre,pugri bu ni pengu nindim nari, “Nge kari ‘nginyninge pre di nungoqi nge mune wuqoind segi,di tende dobu nginy aye ninge pre di wuqoind.’Nungoqi te ningg bu oyi oyi pengu wand? 20Ngenungoqi nganyene simbe guduq, nungoqi yivanyware di quanji wand ye, pudi wute buagi qi pe kinni oyi chumbuai rind ye. Nungoqi yivany ware,pudi yivany ware ye te otiwo pre, di chumbuaiane was ye. 21 Nyumbueg wo wure wundi kinni yuqo wuraq ye, te pugri muq ni wo pe wusoye ngeri. Pudi wo wure wundi pre dobu niwo urupui ire qi pe gudi ye te ningg chumbuaiwund, di ni mai mining wuraq kin te nei gheriwupiny. 22 Nungoqi muq nyumbueg wo pe wusodi mai wuraq kin pugrine. Muq nungoqi yivanyware ye, pudi nge munene nungoqi gudoqu dinungoqi chumbuai wand ye, di wuti iri nungoqichumbuai wand ye te pend nawo righe ye tuquisegi. 23 Nge nungoqi nganyene simbe guduq.Ngeri te wundi kin tende puayi nungoqi yumboninge ningg nge pengu wundigh segi, te pugrinungoqi yumbo ninge ningg nge nde nyamb pepengu wand, tedi nge wuyi nungoqi yumbo teneuq ye. 24 Muqne nungoqi yumbo ninge ninggnge nde nyamb pe pengu wand segine. Penguwand di yumbowateri, di quan nganye chumbuaiwand.

25 “Nge nungoqi wand ren simbe guduq kinte kopuqu wand pe simbe guduq. Pudi ngeriire wundi ye, di tende puayi nge kopuqu wandgad segi ye, pudi nge wuyi ni yumbo ninde neipe rise kin di yumbo pughe puq wen ningg narikin te yuwonne simbe guduq. 26 Ngeri te ninggnungoqi ngende nyamb pe pengu wand ye. Ngenungoqi ningg nyamb pe wuyi pengu gidig ninggkari segi. 27 Pudi nungoqi nge wuyi nde pugadi kin te nganyene puq wand di nge yawowuragh righe, pugri bu wuyi nikinne nungoqiyawo nirauq righe. 28Nge wuyi nde pu gadi di qi

pe keyi ki pre. Muq nge qi wen si kiraq di wuyinde mune ko ye.”

29 Muq Jisas nikin wute te mari, “Muq nuyuwonne wand simbe guad, di kopuqu wand pesimbe guad segi. 30Pugri bumuq beghi nei bab nuyumbo buagi nei gubiny, di nu wute nei gudonyye. Wuti iri nu wand ninge pengu nunduw tuquisegi, te pugri ni wand te nu nei guab pre. Nuwutenei gudony ye pugri bu nu God nde pu guadi ye tebeghi pari te nganyene puq bad.”

31 Jisas oyi nand nari, “Muqne nungoqi nge neiwumbigh. 32 Pudi ngeri ire wundi ye, te muqwundi pre, di tende puayi nge irine si weri yengu,di nungoqi ire ire wuwase nungoqi non baj pe woye. Pudi nge irine nganye yengu segi, te pugri ngewuyi ni nge temu yembu. 33 Nge yumbo simbegad kin te simbe guduq, ei te nungoqi ngendewandi di umbo yuwon gud ye tuqui. Qi pe venndenungoqi mai ware ye. Pudi wune wamb wayequ.Te pugri nge qi pe kin gre te nyinge kawo righepre.”

17Jisas ni nikin wute te ningg ni kiyi pengu nindig

1 Jisas ni wand te simbe nand pre, ni wam rarneq wiyo di nari, “Wuyi nge mi kati ye ngeri temuq wundi pre. Nge nu wo, nge gre yuwon kin tebei ghand, ei te kin ningg nge nu wo oyi nu greyuwon kin te bei gad wute buagi ruqond di te kinningg nu nyamb rindivi viyo. 2 Te pugri nge grekuegh di wute buagi nge nde si nambu yeru, eite nge nde gri wute nu nge kuegh ye te ris ris tekin ris. 3 Muq ris ris te kin ris ye te pugri ni nuirine God nganyene kin nei rumbuw, di nge JisasKraist nu tiqi gudogh gadi ye nei rimbigh. 4 Nunge yembe kuegh kin te yembe gidiny omo kawoye te ningg nge nu gre yuwon kin te wute buagibei keny. 5 Pugri bu muq, wuyi, asi qi di yumbobuagi rise segine kin tende puayi beghi temu greyuwon kin rise kin te ninggne muq nunde rarpene gre yuwon kin te bei ghand.

6 “Nge wute qi pe kin nu ir kuawo nge kueghye te nu wuti pughe gib guab kin te bei kem pre.Wute men nu te, nu nge kuegh, di ni nu wandmutungu kin pugrine puq men. 7 Muq ni neimamb pre te pugri yumbo buagi nu nge kueghkin te nunde gri rindi. 8 Te pugri nu nge wandsimbe gudigh kin te simbe gidim, di ni wand teumbo pe mawo vis, nge nganyene nunde pu gadidi nu nge tiqi gudogh gadi kin te nganyene puq

Page 147: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 17:9 144 Jon 18:10mand. 9Nge wute buagi qi pe kin ningg kari segi,pudi wute nu nge kuegh kin men ningg bu kari,te pugri wute men te nu te. 10Nge te wute buagite nu te, di nu te wute buagi te nge te. Ni yumboyembe mindiny kin te ningg nge nyamb yumbuivise. 11Nge qi pe ven nde kas nganye segi ye, pudinge wute men ni qi pe ven nde mas di nge nundegodo ye. Pugri bu, wuyi yuwon nganye, nu nunonnyamb nge kuegh ye ni gre te ningg ni yeng wam,ei te beghi temu umbo irene kuse kin pugrine niumbo irene kuse. 12Nge ni ane pasne kin ven ndepuayi nge nyamb nu kuegh kin ven ningg ni yengkuam di ghav gidim yuwon pu mas. Wuti iri ir nosegi, pudi Judas ni ir no ninggne, pugri bu ni irno ei te nu ningg wand buk pe vise kin pugrineyumbo te puq ren.

13 “Muq nge nunde godo, pudi nge qi pe kaskin ven nde puayine nge wand ren simbe gad, eite nge umbo pe quan nganye chumbuai gad kinpugrine ninde umbo pe chumbuai mand. 14 Ngenu wand simbe gudigh kin te simbe gidim pre diwute yumbo ur brequ nde si nambu risne kin niyambu rirem ye. Te pugri nge yumbo ur brequnde si nambu kas segi kin pugrine wute men niyumbo ur brequ nde si nambu mas segi. 15 Ngenu ni qi pe ven nde pu ghate mowi ningg karisegi, pudi nu yeng wam ei Satan ni nyinge nawomaghe segi. 16Nge yumbo ur brequ nde si nambukas segi ye pugrine ni yumbo ur brequ nde sinambu mas segi. 17 Nu wand simbe guad kinte wand nganyene kin simbe guad, pugri bu nuwand nganyene kin te ningg ni ghap mo di ninunon tene. 18Nu nge tiqi gudogh qi pe gadi kinpugrine nge ni tiqi gudommo. 19Ni ningg bu ngekari nge nunon te wuti ei ni mune pugrine nunonte wute.

20 “Wuyi, nge wute men ninggne nu penguguduw segi, pudi otiwo wute ninge wute mennge ningg wand simbe mand kin te rutungu dite ningg nge nei rimbigh ye te anene, 21 te ei niquan buagine nu nge nde kuas di nge nunde kasdi beghi temu irene pas kin pugrine ni irene ris.Ni beghi nde ris ei te kin ningg wute qi pe kin nite ruqond di nei rimb, nu nge tiqi gudogh gadi.22-23Beghi temu irene pas kin pugrine ni irene ris,nge ninde kas di nu ngende kuas, te ningg bu nugre yuwon kin kuegh kin te ni keny pre. Ni ireneei ris di wute qi pe kin te ruqond di nei rimb tepugri nu nge tiqi gudogh gadi, di nu nge yawokuragh righe kin pugrine ni yawo kurany righepre.

24 “Wuyi, qi di yumbo buagi rise segine nu ngeyawo kuragh righe, pugri bu nu nge gre yuwonkin bei guad. Wute nu nge kuegh ye nge kaspe tende ghawo ris ei nu nge gre bei guad kinte ruqond. 25 Wuyi, nu yuwon kuawo ye, wutebuagi qi pe kin nu ghabe runduw. Pudi ngenu nei gubuw, di wute men nu nge tiqi gudoghgadi kin te nei mamb pre. 26 Nge nu ningg nisimbe gidim di nu nei mumbuw pre, di otiwo ngemune pugrine puq ken, ei nu nge yawo kuraghrighe kin pugrine nimune yawo ram righe, di ngengeningne ninde kas ye.”

18Jisas mait naseMatyu 26:47-56; Mak 14:43-50; Luk 22:47-53

1 Jisas ni kiyi pugri pengu nindig pre, ni nikinwute ane wuye iri Kidron puq mindig kin temisiny opu gri mo. Ruso ruwo opu gri tendemong puch ire nyumo olivne tende yemu, di nitende mar mo. 2 Jisas ni pripri nikin wute anetende mikur, pugri bu Judas ni sunyi te nei nambpre. (Judas nen te ni Jisas veri nde si pe ni nondoye.) 3 Prist mingg yumbui di Parisi ninge ni wuteGod ningg baj yengmuaw kin ninge tiqi mundommo. Judas ni wute God ningg baj yeng muaw kinte di Rommingg amininge anenitami nyumoolivyemu kin sunyi pe tende no. Ni soi di lam di yengkin yumbo ane mare mo. 4 Jisas ni yumbo pughesinmeng kin te quan buagine nei nambpre, pugribu ni nandi pengu nindim nari, “Nungoqi tugheningg wandi?”

5 Ni oyi mand mari, “Jisas Nasaret kin.”Jisas oyi nand nari, “Nge wuti te.” (Di Judas ni

Jisas veri nde si pe ni nondo ye ni anene tendeyenu.) 6 Jisas nari, “Nge wuti te” puq nand kintende puayi ni dobu dobune kring mo di pombrimo qi pe mase.

7Muqnimunene pengunindimnari, “Nungoqitughe ningg wandi?”

Di ni mari, “Jisas Nasaret kin.”8 Jisas oyi nand nari, “Nge nungoqi simbe

guduq pre te pugri te nge. Nungoqi nge meriwutigh, ate wutemen si waremo.” 9 Jisas ni pugrisimbe nindim ei te ni asi kiyi ningg nari, “Ngewute nu kuegh ye te iri si keri segi ye” puq nandkin te ane tuquine.

10Muq Saimon Pita ni mame bidi dobui iri naseye te qo naimb nandi, prist mingg yumbui minggyumbui ni yembe ye wuti iri ange si tuan opu kinte pend nuang ir wi. (Wuti te ni nyamb Malkus.)

Page 148: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 18:11 145 Jon 18:33

11 Muq Jisas Pita simbe nindig nari, “Nu mamedobui te nikin chongo pe mune yi ndighe. Nu neiguab kin kuari wuyi ngemai kiraq puq nand ye tekiraq segi ye bri?”

Ni Jisas mitanyi Anas nde mo12Muq Rommingg ami ni yumbui ni nikin ami

ninge ane di wute God ningg baj yeng muaw yete ane Jisas mait nase, si taq mimbig. 13-14 Ber teningg Kaiapas ni pristmingg yumbuimingg yum-bui di asi ni Juda simbe nindiny nari, “Wuti irinungoqi buagi ane ningg nati te yuwon.” Kaiapasni wuti iri Anas puqmindig ye ni kuwonyumbu tenitaqi. Ni Jisas mitanyi Anas nde mo.

Pita nari ni Jisas nei nimbig segiMatyu 26:69-70; Mak 14:66-68; Luk 22:54-57

15 Saimon Pita di Jisas ningg wuti aye iri temiJisas nde dobu maru. Prist mingg yumbui minggyumbui ni Jisas ningg wuti iri te nei nimbig ye,pugri bu ni Jisas ane prist mingg yumbui minggyumbui ni nas kin imb wabe mar mo, 16 pudi Pitani dabo ngimrawu ne ghimbi nawo pu yenu. Jisasningg wuti iri te ni prist mingg yumbui minggyumbui ni nei nimbig ye, pugri bu mune neyi ni,nyumbueg ngimrawu yeng wuwo pu yequ kin tesimbe nunduw di Pita nitanyi nar no.

17 Muq nyumbueg ngimrawu yeng wuwo puyequ kin te Pita pengu wundig wuri, “Nu Jisasningg wuti iri segi bri?”

Pita oyi nand nari, “Nge segi.”18Wute God ningg baj yengmuaw kin di yembe

ye wute ni uyi mati, di wase muaq wughe suqomipiq mipiq yemu. Di Pita ni anene wase suqonap nap yenu.

Prist mingg yumbui ni Jisas pengu nindigMatyu 26:59-66; Mak 14:55-64; Luk 22:66-71

19 Muq Anas, prist mingg yumbui mingg yum-bui, ni Jisas nikin wute te ningg di Jisas ni wandpughe ye simbe nindim kin te ningg Jisas pengunindig.

20 Jisas oyi nand nari, “Nge pripri wute Godyumbui nyamb mirang kin baj pe di God ninggbaj Juda buagi rikur pe tende wand raqene simbegad. Nge wand ninge suqo grine simbe gad segi.Di wute buagi nei rimb. 21 Pughe kin ninggnge pengu gudigh? Nu wute nge wand gad kinrutungu ye te ei pengu ndiny. Nganyene nganye,ni nge wand simbe gad kin te nei rimb.”

22 Jisas ni puq nand kin tende puayi wute Godningg baj yengmuaw yewuti iri Jisas nde tumone

yenu kin te si namb kui Jisas kowisambe dangnindig, di simbe nindig nari, “Tughe simbe nun-duw bu nu prist mingg yumbui mingg yumbuinde rar pe pugri wand guad?”

23 Jisas oyi nand nari, “Nge wand ire unje kap,ate nu nge wand unje kap kin te simbe ghand.Pudi nge wand simbe gad kin te nganyene, tepughe kin ningg nu nge kui?” 24MuqAnas ni Jisassi taq pune rise tiqi nundog prist mingg yumbuimingg yumbui, Kaiapas, nde no.

Pita nari ni Jisas nei nimbig segi puq nand tevinand

Matyu 26:71-75; Mak 14:69-72; Luk 22:58-6225 Saimon Pita ni wase suqo nap napne yenu,

wute ninge pengu mindig mari, “Nu Jisas ninggwuti iri bri?” Saimon Pita segi puq nand nari,“Nge segi.”

26 Muq prist mingg yumbui mingg yumbui niyembe ye wuti iri di ni Malkus ni yavi ire te quanbuid nap nari, “Nu Jisas ane oliv yemu kin sunyipe tende yequ. Nu kuari nge nu guqoid segi bri?”Malkus te Pita ange di nuang kin te. 27 Pita munenganye segi puq nand, di ni segi puq nand prebrequne di wapiqu nari.

Jisas Pailat nde mitanyi moMatyu 27:1-2,11-14; Mak 15:1-5; Luk 23:1-5

28 Muq Juda mingg wute nyamb kin Jisas Ka-iapas nde baj pe pu mitanyi Rom mingg yumbuiPailat nde baj yumbui pe mo. Tende puayi teburane di ni Pailat nde baj pe mar mo segi. Tepugri ni mar mo tedi ni Juda mingg lo gure muaqdi ni God asi Israel mingg wo rar nuqond maskin ngeri chumbuai rindiny di mir rind ye te niane mir mand tuqui segi. Te ningg bu ni daboneyemu. 29 Pugri bu Pailat neyi nandi di pengunindim nari, “Wuti nen yumbo ur brequ pughenepuq nen bu nge nde wutanyi wandi?”

30 Ni oyi mand mari, “Ni unje nap segi, tedibeghi nunde si pe pi nondo segi.”

31 Pailat nari, “Nungoqi nonne wutanyi wo,nungoqi non nde lo pene wand ir wang.” Judamingg wute nyamb kin segi puq mand mari,“Nungoqi wute Rom kin beghi wuti iri pi nati yete ningg segi puq wand.” 32 Yumbo ren puq renkin asi Jisas ni kruse pe nati ye te ningg simbenand ye ane tuquine rise.

33Muq Pailat mune baj yumbui pe nar no, Jisasngam nirang nondo, di pengu nindig nari, “NuJuda mingg king bu?”

Page 149: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 18:34 146 Jon 19:1634 Jisas oyi pengu nand nari, “Nu wand simbe

guad kin ren nunon nde nei pene puq guad, owute aye nge ningg puq mand kin te nu simbemunduw?”

35 Pailat oyi nand nari, “Nu nei guab kin ngeJuda kin bri? Nunon wute di nunon prist minggyumbui bu nu nge nde si pe mi guadi. Nu pughesin bu kuen?”

36 Jisas nari, “Nge qi pe kin king segi. Nge qi pekin king, tedi nge te yembe ye wute ni oyi yengmand, di nge ghav mindigh ei Juda nge mait kasesegi. Pudi nge tiqe aye pe kin king.”

37 Pailat oyi nari, “Muq nu kingne iri.”Jisas oyi nand nari, “Nu kuari nge king iri puq

guad kin te nu tuquine guad. Te pugri nge te kinningg moyu wuri wundi di qi pe ven nde gadi, eiwand nganyene kin te ningg simbe gad. Wutewand nganyene kin opu yeru ye ni nge ninggwand rutungu ye.”

38 Muq Pailat pengu nand nari, “Wandnganyene kin te pughene?”

Muq ni Jisas si neri mune dabo neyi ni di Judakin wute buagi te simbe nindiny nari, “Nge wutinen nati puq gad kin wand puate ninge guqodsegi. 39 Pudi nungoqi non yumbo ur te pugri,God asi Israelminggwo rar nuqondmas kin ngeriyumbui chumbuai wundiny kin tende puayi dinge wute taq pu yemu kin te kin ye iri si kerinondo ye. Pugri bu nge Juda mingg king nen sikeri nondo ningg bri wari?”

40Muq ni Pailat nde ngammare rundo di mari,“Yewo, ni segi. Beghi Barabas ei si gheri nandi.”(Barabas ni yeng nand ye iri.)

19Jisas mi nati ningg mariMatyu 27:15-31; Mak 15:6-20; Luk 23:13-25

1 Muq Pailat ami simbe nindim, Jisas mitanyimo yas pe pug mindig. 2 Ni sare quat kin muetmamb pre ngawu pe mirang righe, di king kinpugri chongo ambo kin ire mirang wughe pre,3di ire ire ninde mandi di mari, “Juda mingg kingnu kuas nganye chiraq ye!” Ni puq mand di Jisaskowisambe pe mi.

4 Pailat ni mune nganye dabo neyi ni di wutebuagi simbe nindiny nari, “Te wuqond! Nge wutinen pi nati puq gad kin wand puate segi, pugri bunge kitanyi keyi ki ei nungoqi nonne wuqoind.”5 Pugri bu Jisas ni sare quat kin ngawu pe rise kinte di chongo ambokinmirangwughekin te risene

neyi ni. Muq Pailat wute buagi te ningg nari, “Tewuqond. Wuti taq nen.”

6 Muq prist mingg yumbui di wute God ninggbaj yeng muaw kin ni muqoind di ngam marerundo mari, “Kruse pe qungu wi nati. Krusepe qungu wi nati.” Pailat simbe nindim nari,“Nungoqi nonne wutanyi wo kruse pe qungu winati. Nge ni ki nati ye wand puate ninge guqodsegi.”

7 Muq Juda kin wute buagi te oyi mune simbemand, “Beghi ningg lo wuri ni nati ye tuqui, tepugri ni nari ni God ningg wo.”

8 Pailat ni te nutungu kin te ningg ni quanwune namb. 9 Ni mune baj yumbui pe mar mo,di Jisas pengu nindig, “Nu muai pu guadi?” PudiJisas ni oyi nindig segi.

10Muq Pailat nari, “Nu nge wand kuegh segi yebri? Nu nei guab te pugri nge segine nu si keri yo,o wute simbe gidim nu kruse pe qungu mi ghatikin gre rise.”

11 Jisas oyi nand nari, “God nari bu nu wutipugri ye kuas, bumuqnu seginewute simbendimnge kruse pe qungu mi kati ye tuqui. Pugri buwuti nge nu nde si pe ni godo ye ni mai te quannganye yumbui, nu te musoqne.”

12 Pailat ni te nutungu kin te ningg ni Jisas sineri no kin ngim meri nat. Pudi Juda buagi ngammare rundo mari, “Nu si gheri no, tedi nu Sisarkimand segi! Wuti iri nari ni king puq nand ye niopu gri yenu, di Sisar ningg veri!”

13 Pailat ni wand ven nutungu, Jisas nitanyiraqe nar no. Di jas nas kin komboiq te miraqmandi sunyi puch ire wet mawo yuwon muanypu rise kin tende muaq yequ di Pailat ni tendenas. (Sunyi puch te Hibru wand pe Gabata puqmunduw.) 14Muq Juda ni Sabat kin nginy te ninggsir rip ye ngeri di ngeri te muq bogisumb. Dite kin te God ni asi Israel mingg wo rar nuqondmas kin ngeri te nei mimbiny kin wik te ninggne.Pailat wute buagi te ningg nari, “Nungoqi kingtaq nen.”

15 Ni ngam mare rundo mari, “Weri wo! Weriwo! Kruse pe qungu wi nati!”

Pailat ni pengu nindim nari, “Nge nungoqiking nen kruse pe qungu ki nati ningg bri wari?”

Muq prist mingg yumbui ni oyi mand mari,“Beghi king aye segi, Sisar irine!”

16 Muq Pailat ni Jisas Rom mingg ami ninde sipe ni nondo ei kruse pe qungu mi nati ningg.

Page 150: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 19:17 147 Jon 19:41Jisas kruse pe qungu mi natiMatyu 27:32-44; Mak 15:21-32; Luk 23:26-43

Pugri buRommingg ami Jisasmitanyimo. 17Ninikin kruse te niraq tiqe yumbui pe pu neyi ni,di mong puch ire “Ngawu ngape tiqe” puq mandkin tende no. (Mong te Hibru wand pe Golgotapuq mand.) 18 Tende ni kruse pe qungu mi nati,di wute aye temi anene qungu mi mati, iri opuyenu iri opu yenu di Jisas mingine yenu. 19 Pailatnari wand ninge ur mand pre kruse pe mi riwopu yeru. Ni wand ur mand kin taq pugri, “JisasNasaret kin, ni Juda mingg king.” 20 Jisas qungumi nati kin sunyi pe pu tiqe yumbui pe te tumone.Di wand ur mand kin te Hibru wand, Latin wand,di Grik wand pe ur mand, pugri bu Juda nganyebuagi ni wand ur mand kin te ruqond. 21 Judamingg prist mingg yumbui ni Pailat ningg mari,“Nu Juda mingg king ur ghand wayequ. Pudi nupugri ei ur ghand, ‘Wuti nen nari ni Juda minggking’.”

22 Pailat oyi nand nari, “Nge kari ur mand kinte rar wuqond, ur mand kin pugrine rise.”

23 Rom mingg ami ni Jisas kruse pe qungu minati pre, ni chongo te materi bir mawo 4-pela pudi ire ire materi. Ni chongo dobui kin wabe griniraq wughe, di chongo irine pe yembe munduwkin te anene ir muang. 24 Rom mingg ami te kinkin wand wand mare mari, “Chongo dobui kinwen bir puaq wayequ. Satu griny bad ei buqodtughe nitaqwi.” Ni pugri puq men kin te Godningg wand buk pe vise kin ane tuquine. Godningg wand taq pugri, “Ni nge chongo bir mawoire ire materi, di nge chongo dobui kin te satugriny munduw ye.” [Sng 22:18]Di muq Rom mingg ami ni pugri puq men.

25 Jisas nde kruse pe tumone te nikin kumo,nikin kumotumo, Maria Klopas ngam, di MariaMagdala kin ni tende yeru. 26 Jisas ni nikin kumodi nikin wuti iri ni yawo nirang righe ye ni tendeyeru nuqond. Pugri bu nikin kumo te simbenunduw nari, “Ni nu wo ei puq ndig.”

27 Muq nikin wuti te ningg mune nari, “Ni nunumo ei puq nduw.” Di tende puayine Jisas nikinwuti te Maria nitaqi no ninde baj pe wus.

Jisas natiMatyu 27:45-56; Mak 15:33-41; Luk 23:44-49

28 Jisas nei namb te pugri tende puayi ni yembebuagi te omo nawo pre, pugri bu ni nari, “Nge

yawo singar kati.” Ni puq nand ei wand buk pevise kin te ane tuquine.

29Wain abo neq kin os ane tende nas, pugri buni chongo bidi nyumo kamo pe wureq mimbiq,wain pe meq wughe pre Jisas nde mim pe meqwundo. 30 Jisas niwain te nepre di nari, “Omone.”Muq ni ngawu nindinyi nati, nikin ququ te wuwiwundi wuso di nati.

31 Muq Juda mingg wute nyamb kin ni Pailatpengumindig ngiq nand tedi wute kruse pe yemukin te muange gure muam ei brequne mati dimate mati ningg. Ni puq men kin te pugri muqSabat kin nginy te ningg sir rip di ni Sabat kinngeri yumbui nganye te tumo rind, di ni Sabatkin nginy te ningg wute kruse pe yemu kin teni yambu mari. 32 Pugri bu ami ni wute Jisasane kruse pe qungu mi mati kin te muange guremuam. 33Pudi ni Jisas ndemondo kin tende puayinimuqond Jisas nati pre, pugri bunimuange guremuang segi. 34 Pudi ami iri yir neti nowi qut pecheiq neri, di opu brequne yavi wuye ane buraqri. 35Wuti yumbo ren nuqond kin ni ren kin ninggsimbe nand, di ni simbe nand kin te nganyene. Ninei namb ni wand simbe nand ye te nganyene, dini te kin ningg simbenand ei nungoqi Yumbui neiwumbig. 36Yumbo ren puq ren ei te wand buk pevise kin ven te ane tuquine. Wand buk pe vise kintaq pugri, “Ni ningg ngape ire gure muang segiye,” [Kis 12:46; Nam 9:12]37 di aye te “Wuti ni yir pe cheiq meri kin te eiruqoind ye.” [Sek 12:10]

Jisas ngamo pe mowi yenuMatyu 27:57-61; Mak 15:42-47; Luk 23:50-56

38 Tende dobu Josep Arimatea kin ni Pailatpengu nindig ei Jisas neti nati neri no nowi yenuningg. (Josep ni Jisas ningg wand nutungu dinganyene puq nand ye, pudi ni Juda mingg wutenyamb kin te wune nimbim, pugri bu ni suqogrine Jisas nei nimbig.) Pailat ni Josep Jisas netinati neri no kin te ningg ngiq nindig, pugri bu ninodi Jisas neti nati, di neri no. 39Nikodemus, wutiasi Jisas nuqoindningg burpoqpu Jisas nde no kinte, ni wel tuqo kin mur di alos pe yembe mindigkin te 30 kilogram kin pugri nare Josep temi mo.40Ni temi Jisas meri mo di wel tuqo kin te muangdi chongo quem kin pe wureq maimb. Ni puqmen kin te Juda ni wute mati kin mawo yemuningg tedi pugri ei puq men ye. 41 Jisas qungumi nati kin sunyi pe tende tumone wuny ire vise,

* 19:41: Juda nikin wute mati kin mawo yemu ye ngamo te rand sange pe gawo yembe munduw pre di wet pe gawo chupoq mindiq.

Page 151: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 19:42 148 Jon 20:25di wuny mbe mingi tende wute mati mawo yemukin ngamo ire yequ, ngamo te urupui, wuti irimowi yenu segine.* 42Muq Juda buagi Sabat kinngeri te ningg sirmap ningg, di ngamo te tumoneyequ, pugri bu ni Jisas meri mo ngamo pe tendemowi yenu.

20Jisas mune nes newoMatyu 28:1-10; Mak 16:1-8; Luk 24:1-12

1 Nginy namba wan te ningg burane, bur yen-gune Maria Magdala kin ni Jisas nde ngamo pewuso, di wuqond wet nyaw ngamo pe yequ kinte kring mipiq wuso pre. 2 Pugri bu ni mune vigwumb Saimon Pita di Jisas ningg wuti te kin ye iriJisas nikin yawo nirang righe kin te ni temi ndewuso di simbe wundim wuri, “Yumbui ngamo pepu meti nowi meri mo pre, di ni muainde mowinase kin te beghi nei bab segi.”

3 Muq Pita di Jisas ningg wuti aye te temi mesmewo Jisas nde ngamo pe mo. 4 Ni temi ane vigmamb mo, pudi Jisas ningg wuti aye te oyi yenawo no ngamo pe nitari righe, di Pita naru. 5Niyimb naghe, rar neq wur di chongo bidi Jisas ndeghimbi pe wureq mamb kin te nuqond, pudi ningamo pe nar no segi. 6 Muq Saimon Pita, niwuti tende dobune naru kin, ni no nitari righe dingamo pe nar no. Ni chongo bidi Jisas nde wureqmamb kin te rise nuqond, 7di chongo bidi ngawupe mirang wughe kin te anene gure muaq pre puwuse nundoq. Chongo bidi te nikinne wuse, dichongo bidi aye te ane ire pene rise segi. 8 MuqJisas ningg wuti aye te ye nawo no ngamo penitari righe kin ni mune ngamo pe nar no. Nichongo te rise nuqond, di ni nei namb Jisas ninganyene mune nes newo pre. 9 (Pudi ni temiJisas mune nes newo ye wand te God ningg wandbuk pe rise kin te nei mimbiny segine.) 10 MuqJisas ningg wute temi te munene kin kin baj pemo.

Jisas Maria Magdala kin ninde raqe noMatyu 28:9-10; Mak 16:9-11

11 Pudi Maria ni Jisas nde ngamo qunambetende quanji quanji yequ. Ni quanji quanjineyimb wughe ngamo pe rar weq wur, 12 di angelotemi yemu wuqond. Ni chongo quem kin marerighe pre Jisas asi mowi nase kin sunyi pe tendemas, iri ngawu tiqe opu nas, di iri muange tingiopu nas. 13 Ni temi Maria pengu munduw mari,“Nu pughe kin ningg quanji guad?”

Ni oyi wund wuri, “Wute ninge nge yumbuimeti nowi meri mo pre, di nge nei gab segi nimuainde bri mowi nase.”

14 Ni puq wund pre, muq dobu gri rar wut diJisas te yenu wuqoind, pudi ni wuqoind wuip nosegi. 15 Jisas ni pengu nunduw nari, “Nyumbueg,nu pughe kin ningg quanji guad? Nu tughe merikuting?”

Ni nei wumb kin wuri ni wuti wuny mbe tendeyembe nand kin bri yenu, pugri bu ni simbewundig wuri, “Nu kueti nowi kueri kuo, ate sunyimuainde kuowi nase kin te simbe ghand di nge koketi nowi ye.”

16 Jisas simbe nunduw nari, “Maria!”Maria Jisas nde tindi wundo di Hibru wand pe

wuri, “Rabonai!” (Wand ven ni puate te, wutiwand wute bei neny ye.)

17 Jisas ni simbe nunduw nari, “Nu nge ghaitkase wayequ, te pugri nge mune nge wuyi ndekewo ko segine. Pudi nu yo, nge te wute te simbendim ghari, nge mune ngening wuyi nde kewoko ye. Ni nge wuyi di nungoqi nuyi, nge God dinungoqi God.”

18 Muq Maria Magdala kin ni wuso di Jisasningg wute te simbe wundim wuri ni Yumbuiwuqoind pre, di ni Jisas simbe nunduw kin wandte simbe wundim.

Jisas nikin wute nde bre newoMatyu 28:16-20; Mak 16:14-18; Luk 24:36-49

19 Nginy namba wan te ningg yuram bur Jisasningg wute irepene baj pe mikur, di ngim miraqwughe gre pu mas, te pugri ni Juda mingg wutenyamb kin te wune mimbim. Muq Jisas nandininde mingine yenu di nari, “Nungoqi umboyuwon kuse.” 20 Ni puq nand pre, ni qut di si tebei nindim. Jisas ningg wute ni Yumbui muqoindkin te ningg ni quan nganye chumbuai mand.

21 Jisas munene simbe nindim nari, “Nungoqiumbo yuwon kuse. Wuyi nge tiqi nundogh gadikin pugrine nge mune nungoqi tiqi gudouq wo.”22 Ni pugri puq nand pre di ni puy nuqond disimbe nindim nari, “Ququ Yuwon Ye weti nowi.23Nungoqi wuti iri mai puaq wundig, tedi ni maite puaq. Nungoqi ni mai puaq wundig segi, tedini mai te puaq segi.”

Jisas Tomas nde raqe no24MuqTomas (Didimus puqmindig kin) ni Jisas

ningg wute 12-pela te kin ye iri, di Jisas ni nikinwute nde raqe no kin tende puayi ni anemas segi.25 Pugri bu Jisas ningg wute ninge te ni simbe

Page 152: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 20:26 149 Jon 21:18mindigmari, “Beghi Yumbui buqoid pre.” Pudi nisimbe nindim nari, “Nge ni muanji si pe rise kinte guqod di nge nil maghe kin sunyi te si kawo,di ninde qut pe si keq wur, tedi nge kari nungoqinganyene wand.”

26 Wik ire pre Jisas nikin wute ni munene bajpe tende mas, di Tomas ane mas. Ni ngim miraqwughe, pudi Jisas nandi ninde mingine yenu dinari, “Nungoqi umbo yuwon kuse.” 27 Muq niTomas ningg nari, “Nu si suramb ven yi mandi,nge si renqond. Nu si yeqwundi di ngendequt pesi yeqwur. Nunei tevi tevi kin te si ghare, diwandsimbe munduw kin te nganyene puq ghand.”

28Muq Tomas Jisas ningg nari, “Nge Yumbui dinge God!”

29 Muq Jisas ni simbe nindig nari, “Nu ngeguqoid pugri bu nu kuari te nganyene. Wutenge ruqoind segine nganyene puq rind kin Godni yuwon nuany ye.”

30 Jisas ni yumbo ur gre ye nganye buaginganye nikin wute nde rar pe bei nand, pudi tekin te quan buagine buk wen nde ur gad segi.31 Pudi ren ne ur gad ei nungoqi wari Jisas ninganyene Kraist, God ningg wo, di nungoqi ni neiwumbig kin te ningg ninde nyamb pe nungoqiwas.

21Jisas nikin wute 7-pela nde raqe no

1 Tende dobu nginy ninge mo pre Taiberiaswuye ngamo pe tende Jisas nikin wute nde muneraqe no. Jisas nikin wute nde raqe no kin taqpugri. 2Saimon Pita, Tomas (Didimus puqmindigkin te), Nataniel Kana Galili opu kin te, Sebediningg wo temi, di Jisas ningg wute aye temi ningeane ni quan buagine irepene yemu. 3Muq SaimonPita ni simbenindimnari, “Nge ko umomeri kat.”Di ni mari, “Beghi nu ane po ye.” Muq ni mesmewo mo, bot pe mewo mo di mo, pudi bur teningg ni umo ninge materi segi.

4Yambgriq burane Jisas dabo jiji pe tende yenu,pudi nikin wute ni muqoind maip no segi. 5Muqni ngam nare rundo nari, “Mand, nungoqi umoninge wateri segi bri?”

Ni oyi mand mari, “Segi.”6 Muq ni nari, “Nungoqi yawi si nganye opu

mune meweri naghe, di umo ninge wateri.” NiJisas nari kin pugrine puq men di umo nganyebuagi nganye yawi pe righe, di yawi qo maimbnondo bot pe mowi naghe kin tuqui segi.

7 Muq Jisas ningg wute te kin ye iri Jisas nikinyawo nirang righe kin ni Pita ningg nari, “TeYumbui bu yenu ye.” Saimon Pita ni wand te nu-tungu kin tende puayi ni chongo ir nuaq pu wusdi yembe nand kin chongo te mune niraq wughe,wuye pe prare naghe ei wuye ghiri numboq dabono ningg. 8 Muq Jisas nikin wute aye ninge temune bot pe maru ei yawi pe umo righe bre puyeru kin te yawi ane qo mamb mare dabo jiji pemo. Bot te jiji pe tumoneyequ, 100mita kin pugri.9 Ni mo jiji pe mo mar kin tende puayi wase irenamb namb yengu di umo ninge wase pe tenderise, di bret ninge ane rise muqond.

10 Jisas ni simbe nindim nari, “Nungoqi umoninge muq tene wateri kin ninge ren warewandi.”

11 Muq Saimon Pita mune bot pe newo no diyawi te qo naimb neri dabo jiji pe newo no. Umoyumbui kinne 153 kin pugri yawi pe tende bre,pudi yawi pend nas segi. 12 Jisas ni simbe nindimnari, “Wandi, mir wand.” Jisas ningg wute te iriJisas ningg pengu nand nari, “Nu tughene” ni neimamb pre te Yumbui, pugri bu ni pengu mandsegi. 13 Jisas nandi bret te nateri nem di umomune pugrine. 14Muq ven te Jisas nati pre munenes newo nikin wute nde raqe no tevi ire pu nandkin.

Jisas ni Pita pengu nindig tevi ire nand15 Ni mir mand pre, muq Jisas Saimon Pita

ningg nari, “Saimon, Jon ningg wo, nu nganyenenge quan nganye yawo kuragh righe, di wute ayete nge musoqne yawo miragh righe bri?”

Ni nari, “Yumbui, nu nei guab nge nu yawokiraw righe.”

Jisas nari, “Nge sipsip wo te bag ghamb.”16 Jisas munene nari, “Saimon, Jon ningg wo,

nu nganyene nge quan nganye yawo kuraghrighe?”

Ni oyi nand nari, “Yumbui, nu nei guab nge nuyawo kiraw righe.”

Muq Jisas nari, “Nge sipsip te sabi ndiny.”17 Jisas mune nganye puq nand nari, “Saimon,

Jon ningg wo, nu nge yawo kuragh righe bri?”Jisas ni pengu nindig tevi ire pu nand nari, “Nu

nge yawo kuragh righe?” Di Pita ni umbo maikuyo. Pugri bu ni nari, “Yumbui, nu yumbo buaginei guab omo. Nu nei guab nge nu yawo kirawrighe.”

Jisas nari, “Nge sipsip te bag ghamb. 18 Ngenu nganyene simbe guduw, nu ambonye kuas kinpuayi nunonne chongo kuare righe di muainde

Page 153: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jon 21:19 150 Jon 21:25kuo puq guad kin tende kuo. Pudi nu gang ghasekin tende puayi di nu si ndiri riwo, di wute ayemait ghase, di sunyi nu kuo yambu kuari kintende mitanyi mo.” 19 Jisas ni puq nand kin teotiwo Pita ni pughe gri nati di God gre yuwon yete bei nand kin te ningg bu puq nand. Muq JisasPita ningg nari, “Nge nde dobu ghawi.”

20 Pita trombui nandi, Jisas nikin wute te kinye iri Jisas nikin yawo nirang righe kin te nindedobu naru nuqoind. (Wuti nen te asi mir mandmand mas di ni yimb nondo Jisas pengu nindignari, “Wuti tughe ei nu veri nde si pe ni godo,”puq nand kin te.) 21 Pita ni nuqoind di pengunand nari, “Yumbui, te muq ni pughe gri?”

22 Jisas oyi nand nari, “Nge ni nati seginenas nge mune gadi ningg kari, tedi nu te kinningg yivany ghare wayequ. Nu ngende ghawi.”23Pugri buwandvir irwute nganye buagi Jisas neirimbig kinni nei rimbkin riri Jisas ninggwuti nenni nati segi ye. Pudi Jisas ni wuti te nati segi ye teningg nari segi. Jisas nari, “Nge ni nati segine nasnge mune gadi ningg kari, tedi nu te kin ninggyivany ghare wayequ.”

24 Wuti nen bu yumbo ren ningg simbe nand,di ur nand. Beghi nei bab ni simbe nand kin tenganyene.

25 Jisas ni yumbo aye quan yembe nindiny.Quan buagine ur gad, tedi nge nei gab kin buknganye buagi nganye, di wute buagi qi pe ven ndebuk mawo rise kin sunyi segi.

Page 154: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 1:1 151 Aposel 1:17

Aposel Mingg YembeLuk ni buk ye wuwo kin pe Jisas ni yembe nand

kin di wand simbe nand kin te ningg ur nand.Tende dobu ni buk wen ur nindiq. Buk wen ndeni Ququ Yuwon Ye ni Jisas ningg wute nde yembenandkin te ningg simbenand. Lukni bei nand kinte Jisas ningg aposel ni wandmare mo Jerusalem,di Judia buagi, di Samaria buagi, di tene ruso tiqebuagi qi wenwung yeru kin tendemo, Jisas ninggwand wute simbe mindiny.

Buk wen Ququ Yuwon Ye ningg simbe wund.Nginy yumbui iri Pentikos puq mindig kin tendeQuqu Yuwon Ye ni Jisas ningg wute nde nati ninas. Ququ Yuwon Ye ninde nas di ni nei neny digre neny ei ni Jisas ningg wand yuwon ye wutesimbe rindiny. Jisas ningg aposel tiqe manyi mowand te bir mawo, di wute ninge ni wand terutungu di Jisas nei rimbig.

Beghi buk wen budoq sapta ninge Luk ni Polningg wand nand di ni “beghi” puq nand. Beghite buqod di nei bab tende puayi Luk Pol teminyinge mare mo mo.

1Tiopilus, nge buk ire yewuwour gidiq, di Jisasni yembe puate ni righe di wute wand bei nindimkin te kin bei guduw. 2Asine pu rindi muq nginynenningg ni ningg aposel ir nawopre kin tewandnem. Ni Ququ Yuwon Ye ningg gre pe yembe kinwand ven yeri nindim nindim ruso ruso God Jisasnitanyi newo no. Wand ven kin nge buk aye pe urgad pu rise. 3Asi ni yuqo nare di ni nati pre, otiwomuq ni nikin wute nde mune nandi. Di ni nikinghimbi bei nindiny, te ei ni ruqond di nei rimb,riri, “Ni urupuine qa nas.” Ni nginy 40-pela pu niane ris, di ni wute God nde si nambu ris kin wandsimbe nindiny. 4 Nginy iri ningg Jisas ni ane mirrind rind ris di ni simbe nindiny nari, “NungoqiJerusalem si wuraq wayequ. Nungoqi wasne, eiwuyi ni nari ni yumbo te neuq puq nand kin teghimbi wany. Asi nge simbe guduq kin te. 5 Jonni wute wuye tuan pe wuye nap. Pudi nginy quansegine di God ni ningg Ququ Yuwon Ye nungoqinde nati ni.”

Jisas wam newo noMak 16:19-20; Luk 24:50-53

6 Muq Jisas ningg wute Jisas nde irepene rikurmuq ni pengu rindig riri, “Yumbui, muq ven nde

puayi nu beghi wute Israel kin ghav gudug, dibeghi munene yumbui pas di wute aye beghi ndesi nambu ris bri?”

7Muq ni oyi simbe nindiny nari, “Pughe puayiyumbo isis ruwi kin te nge wuyi nikin gre penap ruso pre ye, nungoqi nei wamb tuqui segi.8 Pudi otiwo God ningg Ququ Yuwon Ye nati ninungoqi nde nas, tedi nungoqi gre wateri. Disegine nungoqi wandware wo Jerusalem, di Judiabuagi, di Samaria buagi, di tene ruso tiqe buagiqi wen wung yeru kin tende wo, wute nge ninggsimbe wundiny.”

9 Ni wand ren puq nand pre, ni rar rar yeru,di God ni neti nowi di nitanyi wam newo no. Dini wuye quari ire pe nar no, di ni mune ruqoindsegi. 10 Ni no di ni nginy tu pe rar rarne yeru,muq brequne wute temi ni ane yemu. Ni temichongo quem kin mare righe. 11 Ni temi mari,“Nungoqi wute Galili opu kin pughe kin ninggnungoqi nginy tu pe rar rar yequ? Jisas nenmuq God nungoqi nde pu neti nowi di nitanyiwam newo no, di otiwo nungoqi muq wuqoindwuqoindne wam newo no kin pugrine nganye eimune nandi.”

Ni wuti iri Judas ningg yembe nitangri kin simumbog

12 Muq ni rand Oliv puq mindig kin te si meri,di mune Jerusalem mo. Rand Oliv ni Jerusalemtumone, 1 kilomita kin pugri. 13 Ni mo tiqe marmo, di baj ire nyembe tevi, ire tingi, di ire wamkin tendemo. Di ni nyembewam kin tendemewomo mas. Wute men baj pe tende mewo mo: Pitadi Jon di Jems di Andru, di Pilip Tomas temi, diBartolomyuMatyu temi, di Jems Alpius ninggwo,di Saimon wute tit Selot kin iri, di Judas Jemsninggwo.* 14Wute buagimen ni pripri ire pemasGod ane wand mand mand. Nyumbueg ninge diMaria Jisas ni kumo di Jisas ni kiqamni anene Godane wand rind rind.

15 Tende puayi Pita ni wute aye Jisas nei rimbigkin ninde mingine yenu, muq wand ire nand.Wute te buagi ane 120-pela kin pugri. 16 Pita ninari, “Chech qam, muqdi nge Judas Iskariot niwute Jisas mait nase kin ngim bei nem ye te kinsimbe gad yamb. Asi God ningg Ququ Yuwon YeDevit nei neng. Muq Devit wand nand, bu muqGod ningg wand pe vise. Asi Devit simbe nandkinwand te nganyene ei puq ren ye, pugri bumuqJudas te kin tuquine puq nen. 17 Asi Judas beghi

* 1:13: Wute tit Selot kin ni Rom mingg gavman nde si nambu mas yambu mari ye.

Page 155: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 1:18 152 Aposel 2:18ane pas. Ni beghi ane yembe wen pitaqwi.” Pitani puq nand.

18 (Judas Jisas bei naind di wute ayemandimaitnase di Judas ni yumbo ur brequ ren puq nen yete ningg ni wet bidi ninge nateri. Judas wet bidite nare no, qi puch ire wong nindiq. Wong nindiqpre, muq ni qi pe tende ir naghe, di ni umbo birkus, di umbo buagi qi pe groq ri. 19 Otiwo wutebuagi Jerusalem mas kin nei mamb. Muq nikinwand pe qi puch wen “Akeldama” puq munduw.Nyamb ven kin puate taq pugri: Yavi qi.)

20Muq Pita ni nari, “Wand ven beghi Buk Songpe pugri vise:‘Ni baj piyi segine nase. Wuti iri tende nas segi

kin.’ [Sng 69:25]Di buk te aye pe opu wuri,‘Wuti aye ei ni sunyi te nitangvi wuti ye nawo kin

ningg nas.’ [Sng 109:8]21 “Pugri pu bumuqdi beghi wuti iri si bubog ei

Judas ningg sunyi natevi. Wuti beghi ane pripriJisas ane nyinge pare po badi po badi kin te eiiri paip no. 22 Jon ni wute wuye nap, di Jisas niyembenindiri riwo, yembenand rindi Godni Jisasbeghi nde pu neti nowi nitanyi newo no. Muqwuti yumbo buagi ren nuqond kin te ei beghi sibubog. Di ni beghi ane ei yembe bad, Jisas munenes newo kin te kin wand bir pawo.”

23 Pita ni pugri puq nand, muq ni wute temisi mumbom. Iri taq Josep, ni Barsabas nyambmirang, ni nyamb aye mune visene, taq Jastus.Di wuti aye taq Matias. 24Muq ni God ane pugriwand mand, “Yumbui, nu wute buagi nei mambkin te nei gubim. Nu mune beghi bei ndug, nuwute temi men yemu kin men nu pughe ye sigubog pre te beghi bei ndug, 25 te ei ni Judas ninggsunyi natevi, aposel ningg nas ei beghi ane yembebad. Judas ni yembe wen si niraq di nati, muq nusunyi kuping ruso pe tende no pre.” 26 Muq niwet wo map mewo di muqond Matias ni nyambye wuwo. Di muq ni aposel 11-pela te ane mikur.

2God ningg Ququ Yuwon Ye nati ni

1 Nginy iri Pentikos puq mindig kin te ninggni buagi ane irepene rikur pu ris. 2Muq brequnenganye qurur yumbuiwampu rindi diwute buagibaj tende ris kin quan buagine qurur te rutungu.Qurur te nyumurighi yumbui naghe kin qururpugri. 3 Muq ni yumbo ninge wase nyungu kinpugri ruqond. Di yumbo te bir puch puch wute

buagi te yeru kin ire ire ninde wam rise. 4Di Godningg Ququ Yuwon Ye Jisas ningg wute nde bre.Muq ni nei neny di ni segine wand tuan isis rind.

5 Juda ninge kantri buagi aye pemas kinmandipu Jerusalem mas, wute te ni pripri God ninggwand mutungu ye. 6 Qurur nyumurighi yumbuikin pugri mutungu, di wute buagi rindi rikur.Muq wute buagi kin kin rutungu Jisas ningg wuteni nikin nde wand tuan pene nganye wandmand.Muq ni puye rind, 7 di ni nei kumo rimb. Ni riri,“Pughe sin ren? Wute buagi men wand mandkin men ni Galili opu kinne. 8 Pughe gri qa tebeghi wutamu manyi ire ire bon wand tuannenganye putungu, beghi bon wuyi moyu nde mimpe putungu kin pugri nganye? 9Beghi kantri bonbonne badi. Beghi ninge Partia di Media di Elamkin, muq wute ninge Mesopotemia kin, di Judiadi Kapadosia, di Pontus di Esia kin, 10 di Prigiadi Pampilia, di Isip di beghi ninge kantri LibiaSairini tumo yequ ye te kin, di wute ninge Rompu badi ren pas. 11 Beghi Juda di wute aye kinninge ane Judamingg yumbour te pitaqwi, di Kritdi Arebia, beghi quan buagine putungu. God niyembe yumbui nand kin te kin wand beghi bonwand tuan pene nganye simbe mand.” 12 Muqquan buagine puye mand di ni nei kumo mamb.Di kin kin pugri wand mand mari, “Yumbo renpughe gri ate?”

13 Pudi ninge perei mand mari, “Ni wain quannganye me, bu ngawu ghabe rind.”

Pita wand bir nawo14 Pudi Pita ni 11-pela pu te ane yemu di ni

quan kumone ngam nare di pugri simbe nand,“Nungoqi Juda di nungoqi wute buagi wandi puJerusalem was kin te nungoqi nge nde ange waq,wand ven wutungu ei yumbo ren nei wamb.15 Nungoqi nei wamb kin di wute men ngawughabe rindim. Segi. Muq 9 kilok burane, bu muqwain pe segine. 16 Propet Joel God ningg wandsimbe nand ye ni yabe yumbo ren ningg qa puqnand:17 God ni nari, ‘Otiwo ngeri muq pas kin ren

pre ningg tumo di nge ningg Ququ tewute buagi keny ye. Di nungoqi quayiwo di nyumbueg wo ane propet kin pu-gri wand bir ruwo. Di nge nungoqi woambonye ruqo nyemb pe pugri yumboisis bei gidim, di nungoqi wute gang tenge ruqo nyemb nganye kem. 18 Tendepuayi di nge ningg Ququ Yuwon Ye ningg

Page 156: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 2:19-20 153 Aposel 2:43gre nge ningg yembe ye quayi di yembeye nyumbueg keny, te ei ni propet kinpugri wand bir ruwo. 19-20 Di nge nginytu wam yumbo ur aye kin yembe gidiny,di nge nginy kitindi no burpoq nap, diirew kitindaq wuso yavi kin pugri ambowuyo. Di nge tingi qi pe yumbo ur gre yeaye yembe gidiny. Yavi di wase di waseboyumbui nganye ei ris. Muq tende dobudi Yumbui nandi kin nginy. Ni nandi kinnginy te di yumbui nganye. 21 Di wuteYumbui munene nateri ningg riri, tediYumbui ghav nindiny di ni ni ningg wuteris.’ [Jol 2:28-32]

22 “Wute Israel kin, nungoqi wand ven wu-tungu. Nge Jisas Nasaret kin ningg simbe guduqyamb. Nungoqi non gri qa yumbo ur gre ye diyumbo ur God gri Jisas nde si pe nungoqi ndemingi puq nen yewuqond. Ni puq nen ei nungoqinei wamb God ni Jisas tiqi nundog nandi. 23AsineGod ni nei namb di wand taq namb pre, bu wutinen nungoqi nde si pe nowi nas. Di wute brequnde si pe nungoqi kruse pe qungu wi nati. 24Pudimatmat wuit nase gre pu nase tiq segi, bu Godwuti nen mune nindingi newo. Ni nati kin yuqobrequ buagi temune puaq nindig. 25Yabe nganyeDevit mune Jisas ningg pugri puq nand:Nge pripri Yumbui guqoid nge nde tumone

nganye nas. Ni nge nde tumo nas, pugribu nge yumbo ninge ningg wune gab segi.26 Pugri bu nge umbo chumbuai nganyegud, di ngewand chumbuai kin simbe gad.Nge ningne yumbo yuwon kin ghimbikuany. 27Muq nu nge ququ mati kin tiqepe si kueri nas segi. Di nge nunon wutiyuwonye si kuerimatmat pe kase sigh gabsegi. 28Nu nge yuwon pu kas kin ngim beigudigh pre. Muqdi nu nge temu pas, di tekin ningg di nge quan nganye chumbuaigad. [Sng 16:8-11]

29 “Chech buagi, nge beghi koku Devit ninggoghi pune simbe guduq ningg. Ni nati pre, dingamo mowi. Di ni ngamo beghi nde mingineyequ yequ rindi rindi muq. 30 Pudi Devit nipropet, bu ni nei namb God ni pugri puq nandnari, ‘Otiwo nu nuqo dobu iri si gubog, di ni nukin pugrine king ningg nas.’ [Sng 132:11]31 Asi Devit ni God otiwo yumbo puq nen kinnuqond pre, di nari otiwo di Kraist mune nesnewo. Ni nari, God ni mati kin tiqe pe si nerinase tiq segi. Di ni ghimbi sigh rimb tiq segi.

32Muq Jisas teGodnindingi newopre. Beghi quanbuagine ni buqoid pre, muq beghi simbe buduq.33Muq God ni nitanyi wam newo no, di ninde situan pe nas pre. Wuyi ni Ququ Yuwon Ye nengpre, te asi ni neng puq nand kin pugrine. Pugri bumuq Ququ te kin nengu pre, di nungoqi wuqonddi wutungu. 34 Jisas ni puq nen kin te asi Devitwand nand kin te ane tuquine. Devit wam newono segi, pudi ni kin oyine nari, Yumbui ni ngeyumbui pugri simbe nindig nari, ‘Nu nge nde situan pe ghas ruso ruso 35 nge nu veri nu nyingeyi viyo kin komboiq woju ningg kawo mas.’ [Sng110:1]

36 “Pugri pu bu nungoqi wute Israel kin wandven ei wutungu yuwon. Jisas nen nungoqi krusepe qungu wi nati ye te muq God ni yumbui ninggnowi nas, di Kraist ningg nas.” Pita pugri wandnand.

Wute nganye buagi ni umbo pe chumbuai rind diwuye map

37Ni Pita wand ven simbe nand kin te rutungu,muq ni wand ven ningg umbo pe quan nganyeyivany rire. Di ni Pita di aposel aye te ane pugrisimbe rindim, “Chech buagi, muqdi beghi pughesin ei pen?”

38 Muq Pita ni simbe nindiny nari, “Nungoqiwutaqu manyi ire ire nei ware tinde, di JisasKraist nde nyamb pe wuye pupuqu, tedi Godnungoqi yumbo ur brequ wand kin wand puaqnunduq. Nungoqi pugri puq wen, tedi God nikinQuqu Yuwon Ye nungoqi neuq. 39 Yumbui nibeghi God, di ni asine puq nand pre, nari ni wuteninge ngam nirany rindi kin te Ququ Yuwon Yeneny ningg nari. Pugri ni Ququ Yuwon Ye neuqningg nari, di nungoqiwoneny puqnand, diwuteninge wonji ris kin te neny puq nand.”

40Di Pita niwand aye nganye buagi pewuwandnindiny, di ni quan kumo nganye pugri simbenindiny nari, “Nei wamb yuwon: Eti nungoqiwute brequ kin te anene yuqo neuq.”

41 Pugri bu wute ninge Pita ningg wand oghinematevi, di ni wuye map. Nginy te ningg wute 3tausen kin pugri ni Pita ninggwand rutungu rindiasi ye te ane rikur.

Wute urupui God nde si nambu mas kin ni yumbour yuwon

42 Di ni aposel wand bei meny kin te rutunguningg buid nganye rip, di ni umbo ire kuse, di irepe mir rind, di anene God ane wand. 43 God niaposel nde si pe yumbo ur gre kin yembe nindiny,

Page 157: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 2:44 154 Aposel 3:22bu wute buagi wune rimb. 44 Muq wute buagiKraist nei rimbig ye te ire pene ris. Muq ni neirimb ni te yumbo sir buagi tewute God nei rimbigye te anene ye. 45 Ni pripri qi puch o yumboyumbo ni ningg riteri, wute aye rem wong mand.Di ni wet bidi te kin riteri, di wute buagi mir oyumbo yumbo segi kin te ire ire reny. 46Ni quanbuagine umbo ire kuse, di nginy manyi manyiGod ningg baj pe ruso. Di ni umbo irene kuse, nichumbuai rind, di oyi oyi kimand nde baj pe rusoane ire pemir rind. 47Pripri ni God nyamb rindiviviyo, di wute buagi ni yuwon ruany. Nginymanyimanyi Yumbui wute ire ire mune nate ruwi, di nirindi wute asi God ninggwand rutungu kin te anerikur.

3Wuti nyinge brequ kin ni mune oghi

1 Nginy iri ningg Pita Jon temi 3 kilok pugripe ni God ningg baj pe mo ei God ane wand.Te pugri Juda buagi ni pripri 3 kilok di God anewand mand. 2 Muq wuti iri ni nas, ni nyingebrequ ye. Ni kumo pugrine wuri wundi ye. Nginymanyi ni God ningg baj ngimrawu pe ei mowinas, ngimrawu te ni nyamb, “Yuwon nganye.”Ni pripri wute God ningg baj pe rir ruso di niwet bidi sang nipiny. 3 Pita Jon temi God ninggbaj pe mar mo ningg, muq wuti nen ni simbenindim ei ni wet bidi ninge meng. 4 Muq PitaJon temimuqoindmuqoind pre, muq Pita ni nari,“Nu beghi temu ndomu.” 5 Muq ni tindi nondo,ni temi nuqond. Ni nei namb kin nari, “Muqditemi nge yumbo megh.” 6 Pudi Pita ni nari, “Ngewet bidi segi. Nge nu ghav guduw, di Jisas KraistNasaret ye ni gre pe nge nu simbe guduw, nu yesyewo nyinge ghare yo.” 7 Muq ni si tuan nitingkuse di ni nindingi newo. Muq brequne ni nyingejam di op rar mune gre rind. 8 Muq ni brequnenes newo, teti pu yenu, di nyinge nare. Di ni temite ane God ningg baj pe mar mo muq ni nyingenare di ni prare newo, ni God nyamb nindivi viyo.9 Wute buagi anene ni ruqoind, ni nyinge naredi God nyamb nindivi viyo. 10 Muq ni nei rimb,wuti nen qa pripri ngimrawu pe nas, ngimrawute yuwon nganye puq munduw ye tende nas wetbidi ningg nari. Ni te ruqoind, muq ni puyenerind, di quan nganye nei kumo rimb.

Pita ni God ningg baj pe wand bir nawo11 Ni Pita Jon temi sibraj ni, muq wute buagi

rindi, ninde veranda God ningg baj pe rise kin

tende rikur. (Veranda te nyamb mirany mari,“Solomon ningg veranda.”) Muq ni puyene rind.

12 Pita ni te nuqond di wute pugri simbenindiny, “Nungoqi Israel ye wute, pughe kinningg nungoqi ren nei kumo wamb? Pughe kinningg beghi temu wundomu? Nungoqi nei wambkin di wari, beghi bon gre o beghi bon yumbour ninge yuwon ye pe bu wuti nen yembe bidignyinge nare no. Segi nganye. 13Abrahamdi Aisakdi Jekop di beghi koku mingg God ni nikin yembeyewuti Jisas nyamb yumbui neng, bu ni ningg grepe wuti nen nes newo. Asi nungoqi ni weti nowi,veri nde si pe wi nondo. Di Pailat ni si neri noningg, pudi nungoqi segi puq wand. Di nungoqidob weng.

14 “Wuti nen wuti yuwon ye nganye di yumbour tuquine puq nen kin nungoqi ni dob weng,di rar wuqoind taq pu yenu. Di nungoqi Pailatningg wari ei wuti iri ni wute ni mati kin te eisi neri nungoqi nde nondo. 15 Jisas ni beghi paspas te kin pas ye puate, pudi nungoqi ni wi natipre. Pudi God ni ngamo pe pu mune nindinginewo. Muq nge temu nungoqi nde wand ren birpawo. 16Beghi temu Jisas nei bibig. Pugri bu Jisasningg nyamb pe ninde gri beghi God nei bibigye te ningg bu wuti nen yuwon. Nungoqi wutinen wuqoind di waip no kin tuqui. Beghi Jisasnei bibig, bu nungoqi nde rar pe ni wuti nen sabinindig mune yuwon nas.

17 “Nganyene nge chech qam buagi, nge neigab, nungoqi oghine nei wamb segi bu nungoqiJisas wi nati. Nungoqi wute nyamb kin munepugrine ghabe mand bu Jisas mi nati. 18 Yabechuqo nganye God ni propet buagi nde mim pewand bir nawo, nari Kraist ni yuqo ei niraq. Muqnungoqi yumbo ur brequ ren kin puqwen ye te niningg wand te ane tuquine.

19 “Pugri bu muqdi nungoqi nei ware witinde,God nei wumbig, di ni nungoqi wand te puaqnunduq. Muq nungoqi puq wen, tedi Yumbuini gre neuq 20 di ni Kraist nowi naghe nungoqinde nandi, nungoqi ghav nunduq, di nungoqiyuwon pu was. Jisas ni Kraist wuti beghi nitamupowi ningg God naip no ye. 21 Muq ni wamnas, di otiwo God yumbo yumbo buagi mune sabinindiny yuwon pu yeru kin tende puayi di nimune nandi. Te asi nganye nikin propet yuwonye ni ningg wand mare mandi pugri qa simbemand. 22Te pugriMoses ni Kraist ningg pugri puqnand:

Page 158: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 3:23 155 Aposel 4:21-22‘Otiwo Yumbui nungoqi ningg God ni nungoqi

nuqo iri neti nowi, di nge propet kas kinpugri nowi nas. Tedi nungoqi ni ninggwand wutungu, di ni ningg wand tenenungoqi mune puq wen. 23Muq nungoqini ningg wand wutungu segi, tedi Godmune numbuequ wati, di nungoqi nonwute Israel ane was ye tiq segi.’ [Lo18:15-16,19]

24 “Asi Moses ni pugri puq nand, di propet buagiwand te bir mawo ye te, Samuel di propet ayeni nde dobu mas kin, ni ngeri muq pas kin teningg simbe mand. 25 Yabe chuqo propet Godningg wand simbe mand, di God nungoqi nuqoane wand taq mamb pu bu muq wand taq mambkin nungoqi nde vise. Asi God Abraham simbenindig nari, ‘Otiwo nu nuqo nas, di nge ninde griwute buagi qi pe kin yuwon kuany.’ [Stt 22:18;26:4]26 God ni yembe ye wuti tiqi nundog nungoqi ndenondo ei nungoqi ye wawo ni ningg wand wu-tungu pre dobu muqdi wute aye mune rutungu.Di ni nungoqi yuwon nuauq, ni yuwon nuauqkin te nei nirauq nitindauq ei nungoqi yumbo urbrequ wand segi.”

4Ni Pita Jon temi taq mamb

1Pita Jon temiwute simbemindinymindinyne,prist di wute God ningg baj yeng muaw ye nimingg yumbui di prist mingg wute tit ire nyambSadyusi ni mandi. 2 Ni nei mamb mari, “Muqdini wute bu wand bei meny, ni Jisas ngamo pepu nes di wute riti kin te mune res ye wand tesimbe mand.” Pugri bu ni aposel temi te umboker muam. 3 Ni temi taq mamb, di muq yurambu temi burpoq yemune yambgriq. 4 Pudi wutenganye buagi ni mingg wand te rutungu di ningeJisas nei rimbig, di muq wute Jisas nei rimbig kinte riwo ruso 5 tausen.

Ni kaunsil nde rar pe kotim mand5 Yambgriq muq Juda mingg wute nyamb kin,

quayi kiyi, di ningeMoses ningg lowute beimenykin ni quan buagine Jerusalemmikur. 6Anas pristmingg yumbui mingg yumbui, di Kaiapas, di Jon,di Aleksander, di prist mingg yumbui ni minggyavi ire mandi, ni ane mikur. 7 Ni aposel temite mitami mandi, ninde rar ngimi yemu, muqni pugri pengu mindim, “Nungoqi tughe ningg

gre wateri di nungoqi tughe nyamb wurang buyumbo ren kin yembe wundiny?”

8 God ningg Ququ Yuwon Ye ni Pita nde nas, diPita ni simbe nindim nari, “Nungoqi wute nyambkin, di nungoqi quayi kiyi. 9Muq nungoqi beghitemu wuti iri muange brequ kin te sabi bidig yete ningg bu nungoqi pengu wand. Nungoqi wutite pughe gri ni oghi kin te ningg bri beghi penguwundug? 10 Te muqdi nungoqi di wute buagiIsrael kin nei wamb, te pugri Jisas Kraist Nasaretkin ni nyamb pe muq wuti nen op rar gre rind,muq nungoqi nde rar pe yenu. Nungoqi Jisas nenkruse pe qunguwi nati, pudi Godmune ngamo pepu nindingi newo. 11 Jisas ni wet kin pugri, di‘Wet te asi nungoqi baj yembe wundig kin wari

brequ di kring waip no kin te muq wet tebaj mingine nas di baj nare.’ [Sng 118:22]

12 Muq wuti aye pughe ye ei Jisas kin pugrinebeghi ghav nundug? Muq wuti aye iri te kinmuainas ei ni nari di God beghi mune nitamu powi?”

13 Pita Jon temi wune mamb segi. Muq pristte muqond nei mamb ni temi skul mand segi, dinyamb segi kin. Pugri pu ni nei kumo mimbiq,di ni nei mamb asi ni temi Jisas ane mas. 14Muqni wuti te muqoind, di ni ghimbi yuwon pre,muq ni ane yemu. Pugri bu ni wand aye ninggoyi mindim ye tuqui segi. 15 Muq ni temi simbemindim lotu kaunsil ningg baj te si miraq, raqemar mo. Ni temi mo, muq ni pugri simbe mand,16 “Beghi wute temi men pughe sin ei pem?Ni temi yumbo ur gre ye ren mand, bu wuteJerusalem kin te ruqond nei rimb pre. Muq beghisuqo pare tuqui segi. 17 Pudi eti wand ven visowute buagi rutungu. Pugri bu beghi ni temi quannganye segi puq bidim ei ni temi Jisas ninggwandte aye pe simbe mand segi.”

18 Muq ni temi mari mandi di simbe mindimni temi Jisas ningg nyamb pe wute aye ni ninggwand bei meny ye tiq segi.

19 Pudi Pita Jon temi ni wand te oyi simbemindim mari, “Beghi temu God ningg wandsi pare muq beghi nungoqi ningg wand teneputungu te kin God nde rar pe tuqui o segi? Tekin nungoqi nei wamb. 20 Pudi beghi wand segiyembu ye tuqui segi. Beghi yumbo yumbo buqoddi ange pe putungu kin te ei wute nde bir pawoye.”

21-22Wuti nen nyinge brequ pu nas ber 40-pelapu nawo pre, muq Pita Jon temi Jisas ningg grepe ni sabi mindig. Wute buagi te ruqond, di Godningg nyamb rindivi viyo. Pugri bu lotu kaunsil

Page 159: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 4:23 156 Aposel 5:9ni Pita Jon temi brequ mindim ye tuqui segi, niwute buagi ni oyi ker ruam ningg wune mamb,bu ni Pita Jon temi taq mamb segi. Pudi ni munenganye ker muam pre di si mare mo.

Wute Jisas nei rimbig kin ni gre ritevi ningg riri23Ni temi kaunsil si mare pre, muq nimo, nikin

kimand ris pe mo, muq ni prist mingg yumbui diquayi kiyi ni pughe sin mem kin wand te simbemand omo. 24Ni rutungu pre, muq ni ane ire perikur, muq God ane pugri wand rind: “Yumbui,nu King di nu qi di nginy tu di gherim te yembegudiny, di yumbo yumbo buagi tende rise kin teyembe gudiny. 25Yabe chuqo beghi koku Devit nuningg yembe yewuti ni nas, di nu QuquYuwonYetiqi gudog, ni nde no, ni nei neng, di niwandnandnari,‘Pughe kin ningg wute aye ni Juda segi ye ni nu

umbo ker muaw? Pughe kin ningg wuteni nei brequ mamb? 26 King buagi kin kinqi pe ven nde ni yengmand ningg sirmap.Di wute nyamb kin ni Yumbui di Kraist ninikin wuti si numbog pre kin te temi mimaghe mo ningg mari.’ [Sng 2:1-2]

27 “Wand ren kin te muq nganyene nganye puqren, Herot di Pontius Pailat, di wute Israel kin,di wute Juda segi kin ni mandi, tiqe wen wungmikur, ei Jisas mi naghe no ningg. Yabe chuqo nusi gubog nunon yembe ye wuti yuwon ye ninggnas. 28 Ni mandi, mikur, ei yumbo yumbo buagiasi nunde gre pe di nunde nei pe puq guad kinpugrine di puq men. 29 Muq ni beghi oyi brequmundug ningg mari, te ningg bu nu beghi nuningg yembe ye wute beghi ghav ndug. Pugri eibeghi gre bad, ei beghi wune bab segi nu ninggwand bir pawo. 30 Di nu wute num kin ghat risedi ni num oghi nganye. Muq yumbo ur gre yeren kin nunon yembe ye wuti Jisas nde nyamb peyembe bidiny.”

31 Ni God ane wand pre, muq God ningg QuquYuwon Ye nandi wute buagi nde nas di baj te nirikur ye te tit vip. Muq ni God ningg wand birruwo. Niwune rimb segi quannganye simbe rind.

Wute Jisas nei rimbig kin buagi ni nei irene vise32 Wute God nei mimbig ye ni nei irene, di

umbo irene kuse. Wuti iri ni yumbo yumbonuqond segi pu muq ni nari, “Yumbo yumbo rennge te.” Te kin segi. Yumbo yumbo buagi temawo, muqdi ire ire mare mo. 33Aposel buagi niYumbui Jisas nes newo kin wand te bir mawo, tekin quan nganye gre vind. Di God nikin nde nei

pene quan nganye yuwon nuany. 34 Wuti iri nimir di yumbo segi nas segi. Te pugri wute ningeni qi di baj tuqui kin ni yumbo yumbo temi rundowute aye wong mand, ni wet bidi materi. 35 Niwet bidi te mare mandi, aposel mem. Di aposel nimateri, wute yumbo segi kin te meny.

36Muqwuti iri ni nyamb taq Josep. Muq aposelni nyamb aye mirang mari Barnabas. Nyamb venkin puate taq pugri: “Wute umboneny kughe ye.”Niwute tit Livai kin iri di ni ailan Saiprus kin. 37Niqi puch ire wute aye kin ye ni nem. Muq ni qi kinwet bidi te nare nandi, aposel nem, di ni oyi wuteyumbo segi kin te meny.

5Ananaias Sapaira teri

1 Wuti iri ni nyamb Ananaias, di ngam nyambSapaira. Ananaias ni wuti iri qi puch ire neng.2Di qi te kin wet bidi puch te nikin nawo rise. Nichamnarenandi aposel nemdi nari ni quanenarenandi. Ni ngamwet bidi puch nawo rise kin te neiwumb pre.

3 Muq Pita ni nari, “Ananaias, pughe kin ninggate nu Satan rar guqoid nunde umbo pe nas, dinu God ningg Ququ Yuwon Ye wandoqi gudig,di qi puch te kin ye wet bidi cham nunon suqokuare? 4 Asi ni qi puch te wong mindiq seginetende puayi qi te nu non irine ye. Muq ni qi tewong mindiq pre, muq nu non wet bidi te kuatrise. Pughe ningg nu umbo pe pugri nei guab? Tenu wute wandoqi gudim segi. Nu God wandoqigudig.”

5 Ananaias ni wand ven nutungu, ni nati dipombri no. Di wute te kin mutungu, di ni quannganye wune mamb. 6 Muq quayi ambonyemandi, ni chongo pe imb maimb meri mo ngamomowi.

7 Otiwo aua teri ire ruso pre, muq Ananaiasni ngam wuyi wundi. Ni yumbo ur ren kin yepuq ren ye ni wutungu segine. 8Di Pita ni pengununduw, “Nungoqi tequ qi puch wen ye wet bidipugri pu bu wateri o segi?”

Muq ni ngam wuri, “Te nganye. Pugri puneqa.”

9 Di Pita ni simbe nunduw nari, “Pughe kinningg nungoqi tequ ane wand wand ware, muqYumbui ningg Ququ wandoqi wundig, ei wuqondni oyi numbuequ o segi? Nu tungu, wute nungaim ngamo mowi kin taq mandi pu ngimrawune te yemu. Muqdi nu mune meri mo.”

Page 160: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 5:10 157 Aposel 5:3510 Brequne nganye wute te wuti, di Pita nde

muange tingine wuso wughe. Muq wute am-bonye meyi mandi, wute te mundoq, wuti pre.Di miraq mo, ni ngaim nde ngamo pe tumonemuaq yequ. 11 Wute tit Jisas nei rimbig kin diwute buagi wand ven rutungu kin ni quan nganyewune rimb.

Aposel ni yumbo ur gre ye isis mand12 Jisas ningg aposel yumbo ur gre ye isis wute

buagi nde rar pene yembe mindiny. Di wutebuagi Jisas nei rimbig kin ni umbo ire kuse,di ni pripri veranda God ningg baj pe rise kintende rikur. Veranda te ni nyamb mirany mari,“Solomon ningg veranda.” 13 Wute aye Jisas neirimbig segi kin ni Jisas ningg wute ningg nyambrindivi viyo, pudi ni wune rimb bu ni rindi ane irepe rikur segi. 14Di wute quan nganye Yumbui neirimbig, muq ni riyi ri ninde opu rise. 15 Pugri buwute buagi nikinwute numkin rire rindi, ngimneruwo rise, di ede isis pe ruwo rise. Ni riri, pugripu rise, ei ninge Pita ni nyinge nare no di ni ququte ninde wundo ningg. 16Wute buagi tiqe manyimanyi Jerusalem tumone yeru kin te ni anenerindi rikur. Ni wute num kin di wute ninge ququbrequ ninde yemu kin te ritari rindi. Muq wutebuagi ren mune yuwon ris.

Angelo ni aposel ninge taq pu yemu kin te ni meyimi

17 Wute buagi ni aposel mingg wand rutungu.Pugri bu prist mingg yumbui mingg yumbui diwute buagi ni ane mas kin ni umbo brequ nganyerise. Wute te prist tit ire Sadyusi puq mindim yete kin. 18 Ni mes mewo, aposel te mat mase taqmamb wute brequ kin te ane mas.

19 Pudi burpoq Yumbui ningg angelo iri taqyemu kin baj ye ngimrawu bi nuaq, ni ni meyimi, 20 di nari, “Nungoqi wo, God ningg baj pewar wo, di yequ wute yuwon pu ris kin wand renotinde simbe wundiny.” 21 Jisas ningg aposel niven mutungu, di ni burane nganye mes mewomo, God ningg baj pe wute wand bei meny menyyemu.

Muq prist yumbui mingg yumbui nikin wuteane mandi, di Juda mingg lotu kaunsil di Israelkin quayi kiyi te ngam miram mandi mikur. Lotukaunsil te Israel nikin quayi kiyi. Muq ni taqyemu kin baj pe wand mi viso, ei ni Jisas ninggaposelmitamimandi. 22Wute God ningg baj yengmuaw kin ni taq yemu kin baj pe mo rar mat,pudi aposel tende mas muqond segi. Ni mune

mo, pugri simbe mindim, 23 “Beghi taq yemu kinbaj kin ngimrawu buqod, di ngimrawu miqu gre,di wute yeng mawo yemu kin ni ngimrawu buagitende yeng mawo pu yemu. Di beghi ngim bipawo, pudi beghi wuti iri tende nar yenu buqoidsegi.”

24 Muq wute God ningg baj yeng muaw ye nimingg yumbui di prist mingg yumbui ni wandven mutungu di mari, “Muqdi yumbo pughe sinei ren?” 25 Muq wuti iri nandi ni simbe nindim,“Wutungu, wute buagi men nungoqi taq wambpre kin te ni muq God ningg baj pe mar mo wutewand bei meny meny yemu.” 26 Pugri mutungu,di wute God ningg baj yeng muaw ye ni minggyumbui di nikin wute te ane mo aposel te matmase. Pudi nimamb segi. Ni wunemamb dimari,“Eti wute beghi wet pe rumbuemu.”

Aposel ni Juda mingg kaunsil nde wand bir mawo27 Ni aposel mitami mandi Juda mingg lotu

kaunsil buagi nde rar pe mawo yemu. Muqprist yumbui mingg yumbui ni simbe nindim,28 “Nungoqi nyamb ven ningg wute wand beiweny kin te ningg qa beghi segi nganye puq bad.Pudi nungoqi wand ven Jerusalem pe bre wand.Di Jisas ni nati kin te ningg beghi si wumbog.”

29 Pudi Pita di aposel ninge te ane pugri oyimand, “Beghi God ningg wand pene ei po. Beghiwute ningg wand pe po segi. 30 Nungoqi Jisaskruse pe qungu wi nati, pudi beghi koku minggGod mune nindingi newo. 31God ni nitanyi newono, di ni si tuan pe nowi nas di ni wuti ye nawokin di beghi nitamu powi kin ningg nas. Te eini beghi wute Israel kin ghav nundug ei nei parepitinde, di beghi wand puaq nundug kin. 32Beghiwutamu yumbo buagi ren ningg wand bir pawo,di God ningg Ququ Yuwon Ye mune wand ren birnawo. God ni wute pripri ni ningg wand rutungukin ni Ququ Yuwon Ye neny.”

Gamaliel nari kaunsil aposel waghi waghi ei simbemindim

33 Juda mingg lotu kaunsil te mutungu, muq niumbo ker nganye mawo, di ni aposel te mi matininggmari. 34Pudi lotu kaunsil iri yenu. Ni Parisiiri, ni nyamb Gamaliel. Ni wute Moses ningg lowute aye bei meny ye iri, di wute buagi pripri ninyamb rindivi viyo. Gamaliel ni aposel temi tetiqi nundomdabomarmomusoq ju yemu. 35Muqni lotu kaunsil ninge te simbe nindim, “Nungoqiwute Israel kin, muq nungoqi wute men pughesin wem ningg nungoqi nei wamb yuwon muqdi.

Page 161: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 5:36 158 Aposel 6:15

36 Te pugri nungoqi nei wamb asi wuti iri Teudasni nes newo, nari, ‘Nge wuti yumbui ye, ngenyamb kin.’ Puq nand di wute 400-pela pu nindedobu maru. Pudi wute aye ni mi nati, di wuteni wand mutungu dobu maru kin wu mase ireire mo, di ni yembe te ir wughe. 37 Ninde dobugavman wute nyamb mitanyri kin tende puayiJudas Galili kin nes newo, wute nei qo nimbiny.Di wute buagi ni nde opu mase, di gavman bubmare mo ningg yeng mindiqi wuyo. Pudi ni minati, di wute ni wandmutungu kin ni wumase ireire mo. 38 Pugri bu muq nge simbe guduq, wutemen ningg nungoqi kring wo ei wutemen si waremas. Te pugri wute men nikin nei pene yumboren puq men, tedi ni yembe te mune ir wughe ye.39 Pudi yembe wen God ningg tedi nungoqi watmase mas kin tiq segi. Eti nungoqi God ane yengwand.”

40 Di ni Gamaliel ningg wand mutungu. Niaposel ngam miram mandi muq mari di pugmindim. Ni Jisas ningg nyamb pe wand mandkin te ningg segi nganye puq mindim. Pre muqsi mare mo. 41 Juda buagi ni Jisas brequ mindigningg aposel oyi brequ mindim. Aposel ni mai tekin mare ningg chumbuai mand, te pugri ni neimamb God ni nei nimbim ni Jisas ningg nyambpe mai mare kin tuqui. Pugri bu ni lotu kaunsilsi mare di chumbuai mand mand mo. 42Di nginymanyi God ningg baj pe di wute nikin baj pe nipripri God ningg wand bei mindiny. Ni Jisas niKraist kin te kin wand yuwon ye bir mawo kinsuqo mare segi.

6Ni wute aposel ghav mindim ye wute 7-pela pu si

mumbom1 Tende puayi Jisas ningg wute nganye buagi

nganye. Jisas ningg wute buagi wand Grik neirimb ye ni Jisas ningg wute ninge wand Hibrurutungu ye umbo ker ruany. Ni riri, “Nginymanyi nungoqi wute ninge mir segi kin tenebu ghav wundiny, pudi nungoqi beghi Grik kinnyarimo nyumbueg te mir ghav wundiny segi.”2 Pugri bu aposel 12-pela pu ni mes mewo, Jisasninggwute aye quan buagine ngammirany rindi,muq ni mari, “Beghi wute God ningg wand ghavbidiny kin te si pare muq mir pawo te oghi risesegi. 3Chech, pugri bumuqdi nungoqi nonne venyequ kin ven kinne ei wute 7-pela pu wuqond.Ni wute nde nyamb yuwon vise ye, di God ninggQuqu Yuwon Ye ni nde nas ye, di nei yuwon ye

rise ye. Di beghi wute 7-pela pu men ei yembeven kin pe pawomas, ei nimirmawo. 4Pudi beghibonne ei pripri God ane wand, di wute God ninggwand ghav bidiny.”

5 Wute buagi ni wand ven rutungu, chumbuairind. Di ni Stiven nyamb rirang, ni wuti God neinimbig gre, di God ningg Ququ Yuwon Ye ni ndenas ye. Di ni Pilip nyamb rirang, di Prokorus,di Nikanor, di Timon, di Parmenas, di Nikolas.Nikolas ni Antiok kin, asi ni neyi nandi Juda ndeopu nase. 6Wute men aposel nde rar ngimi ruwoyemu, di ni God ane wand mand, si mem kuyo eini wute mir ghav mindiny ningg map mo.

7 Di God ningg wand vir ir viso di wute nganyebuagi Jerusalem ris kin ni Jisas ningg wute ninggris, di prist nganye buagi mune Jisas nei mimbig.

Ni Stiven kotim maind8 God nikin nde nei pene Stiven quan nganye

yuwon nuang di gre neng, di ni wute nde yumbour gre kin isis bei nand.

9 Pudi wute ninge mes mewo Stiven ane wandpe mege. Wute te God yumbui nyamb mirangkin baj ire kin. Baj te Juda ni nyamb mirawmari, wute asi wute aye nde taq pu yemu yembemand kinmunemeyimi ye ni God yumbui nyambmirang kin baj. Wute men ni wonji pu mandikin. Ni Sairini, di Aleksandria, di Silisia opukin, di Esia opu kin. 10 God ningg Ququ YuwonYe Stiven nei yuwon nganye neng. Pugri buwute ni wand nyinge muang vighe kin tiq segi.11Pugri bu ni suqo gri wute ninge simbe mindim,di ni oyi Stiven wandoqi mindig mari, “Beghiputungu niMoses God temi wand brequ nindim.”12 Wute buagi, quayi kiyi, di wute Moses ningglo wute bei meny kin wand ven kin mutungu, dini Stiven umbo ker muang. Muq ni mo, Stivenmait nase, di lotu kaunsil nde mitanyi mo. 13 Diwute ningewandoqi kin tendemawoyemu. Wutebuagi te mari, “Pripri wuti nen God ningg bajyuwon ye wen di Moses ningg lo ane wand brequnindiny. Te si nare segi. Pripri wand brequnindiny. 14Te pugri beghi putungu ni nari, ‘Otiwodi Jisas Nasaret kin God ningg baj wen unje nipiq,di yumbo ur Moses beghi nengu kin te narenitinde’!”

15 Muq wute lotu kaunsil ningg mas kin te niStiven muqoind meri mase mase di ni quengemundog angelo quenge kin pugri.

Page 162: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 7:1 159 Aposel 7:287

Stiven ni lotu kaunsil nde wand bir nawo1 Muq prist mingg yumbui ni yumbui ni nari,

“Wand ven nganyene bu?”2 Muq Stiven ni nari, “Chech buagi di wuyi

buagi, nungoqi wutungu! Asi beghi koku Abra-hamkantriMesopotemia nas, ni Haran no segine,tende puayi God quan ti nase ye ninde nandi.3Muq God ni simbe nindig nari, ‘Nu qi wen si raq,nu nuse niqam si ghare yo qi puch ire otiwo ei ngenu bei guduw ye tende yo.’ [Stt 12:1]4 Pugri bu Abraham ni kantri Kaldia ningg qi tesi niraq, muq ni no Haran nas. Tende nas ni kiyinati pre muq God mune tiqi nundog nandi qi vennde nas, muq nungoqi ven nde was. 5 God niAbraham qi nikin tene ninge neng segi. Qi puchwoju nganye mune ire neng segine. Abraham niwo segine kin tende puayi God wand taq namb dini simbe nindig, otiwo ni qi puch neng di ni kuqoqi te mitaqwi. 6God ni pugri simbe nindig,‘Nu ningg nuqo otiwo di wute aye ningg qi pe

ris. Di wute tit te kin mes mewo ni unjemap, di nu ningg nuqo taq pu yeru yemberind di wet bidi riteri segi. Di ni ber 400-pela pugri tende yembe rind. 7 Nu ninggnuqo ninde taq yeru yembe rind. Pudiotiwo nge wute ren oyi brequ gidiny. Muqotiwo nganye di nu ningg nuqo ni qi te siriraq, di ven nde rindi nge yumbui nyambriragh.’

God ni pugri puq nand. [Stt 15:13-14]8 God ni nari Abraham ghimbi dugu chongo pendnawo ei te ni God ane wand taq mamb ye yumbour, pugri bu dobu pu Abraham ni wo iri nas, ninyambAisak. Aisak ni bur 8-pela punawopre kiyini ghimbi dugu chongopendnuang. MuqAisakniJekop kiyi, di Jekop ni wo 12-pela pu te beghi Judaningg koku mas.

9 “Beghi koku ninge ni kiqam Josep umbo kermuang, bu ni wute aye nde mi nondo ni wongmaind mitanyi Isip mo ni tende taq yenu yembenand. Pudi God ninde nas. 10Tende ni Pero Isip yeking temi wandmand, God ni Josep nei yuwon yeneng, bu king ni quan nganye chumbuai nindig.God ni Josep ghav nindig, di ni mai puaq nindig.Pugri bu king ni Josep Isip kin yumbui ningg nowinas, di kingningg yumboyumbobuagi ninde si perise.

11 “Dobu pumuq Isip opu di Kenan opumir segimas, ni mai yumbui mare. Muq beghi koku ni mirpughe gri materi? 12Muq Jekop ni nutungu Isip

mir rise. Muq beghi koku tiqi nundom mo, 13 preotiwomunene tiqi nundommo,muq Josep ni kisekiqam pugri simbe nindim, ‘Nge Josep.’ Pugribu king Pero ni Josep ningg yavi ire nei nimbim.14Muq Josep wand ni viso, muq kiyi Jekop ninggnari nandi. Di nikin kise kiqam ni ngam wo anete 75-pela pu quan buagine ninde rindi.

15 “Muq Jekop ni naghe no Isip, di ni nati, dibeghi koku anene mati. 16 Di ni mare mandi,Sekem matmat pe mawo yemu. Yabe chuqoAbraham ni wet bidi ninge menare ruso, Hamorningg wo ni mingg qi puch ire Sekem tende wongnindiq.

17 “Asi God ni wand taq namb di Abrahamsimbe nindig ni kuqo kantri te si miraq muneKenan mo kin ngeri tumo rind. Tende puayiIsip pe Israel nganye buagi mas pre. 18 Pre dobupu muq wuti iri ni king ningg Isip nas, ni Josepnuqoind segi. Josep ni asine nati pre. 19Ni beghikoku yambu nirem, bu ni nari, beghi koku niwo pe ruso di wo te rire ruso dabo ruwo rise eiriti. 20 Tende puayi Moses ni kumo wuri wundi.Ni quan nganye yuwon. Muq ni kiyi kumo bajpe ruwi nase irew teri ire. 21 Dobu pu muqmune riti nowi, dabo ruwi nase. Muq king Peroningg kuwonyumbu wundi wuti nowi, muq nikuwonyimi kin pugri bag wuimb. 22Moses ni Isipmingg nei di yumbo ur yuwon te nateri omo,muqni oyi wand di yembe te ningg quan nganye grenand.

23 “Moses ni ber 40-pela kin pugri muq ni yaviire mas pe no ningg nei namb. 24Ni nuqond Isipkin iri nes newo, Israel kin iri ni. Pugri bu Mosesnes newo Israel kin te ghav nindig Isip kin te ninati. 25 Muq ni nikin yavi ire te nei nimbiny dinei namb, ‘Muq nge yavi ire nei rimb nge ni ghavgidiny, di riri, “God ni beghi ghav nundug kinMoses nde si pe beghi ghav nundug”.’ Pudi Israelbuagi ni Moses nei namb kin pugrine nei rimbsegi.

26 “Nginy iri ningg Moses nandi nandi di wuteIsrael kin temi mege mege yemu nuqond. Di ninandi yeng gure nuam ningg nandi. Ni nari, ‘Ei,pughe kin ningg nu nuse niqam nunon tequnewege?’

27 “Pudi wuti iri ni aye te brequ nindig ninggni Moses choch naip no, di oyi simbe nindig nari,‘Wuti tughe nu simbe nunduw nu beghi ninggyumbui o beghi nde wand ir kuawo ningg kuas?28 Nu nge kui bri ningg? Kambe pugrine nu Isipkin te kui nati.’ [Kis 2:14]

Page 163: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 7:29 160 Aposel 7:5229 “Ni puq nand, di Moses wu nase no. Ni no,

Midian opu te no nas. Pre, dobu muq ni ngamno, di ni wo temi mas. 30 Ber 40-pela pu pre muqMoses Sainai rand tumone wute mas segi ye petende yenu. Nyumo kamo iri wase naimb naimbyenu, di Moses angelo iri wase nyungu wabe narnas kin te nuqoind. 31Moses te nuqond, ni quannganye nei kumo nimbiq. Muq ni nondo tumoyenu nuqond muq Yumbui ni simbe nindig nari,32 ‘Nge nu nuqo Abraham di Aisak di Jekop minggGod.’ Moses te nutungu di ni wune namb, nibuyaq nand di ni rar nat segi. [Kis 3:6]

33 “Muq Yumbui ni pugri simbe nindig, ‘Sunyimuq nu yengu kin ven te nge te. Pugri bu nunge nyamb gudivi viyo ningg nu su ir waq omoneyeru. 34Wute Isip kin nge ningg wute yumbo urbrequmindiny ye te nge guqod pre. Nge ni quanjirind kin te kutungu pre. Muq nge kati ki, di nighav gidiny, di ni mai te puaq gidiny ningg. Pugribu nu yes yewo. Nge nu tiqi gudow Isip mune yo.’[Kis 3:5,7-8,10]

35 “Moses nen asine Israel buagi ni choch maipno, ni simbe mindig mari, ‘Wuti tughe nu simbenunduw nu beghi ningg yumbui o beghi ndewand ir kuawo ningg kuas?’ Wuti nen ne qa Godni tiqi nundog no ni mingg yumbui ningg nas diIsrael mune nate mowi. God ni angelo nyumowoju pe nas ye ninde gri Moses wute Israel kinnde ye nawo ye yembe neng. 36 Moses ni muneIsip no, di yumbo ur gre ye isis nand. Muq niwuteIsrael kin nitari Isip si riraq, di Gherim Ambo peopu gri te ruso. Ni wute segi ye pe opu ris, ber40-pela pu ruwo, di Moses ni mune yembe gre yeisis nand. 37MuqMoses nen Israel simbe nindiny,‘Otiwo God ni nungoqi nuqo iri neti nowi di ngekin pugri propet ningg nowi nas.’ [Lo 18:15]38Dobu pumuq beghi koku qi wute segi kin tenderikur, di Moses ni ane ris. Ni Sainai rand pe Godningg angelo Moses temi wand mand kin ni aneris. Ni wand te beghi pas pas otiwo kin te God ndepu natevi, muq beghi nengu.

39 “Pudi beghi koku ni Moses ningg wand terutungu yambu riri. Muq ni kring rip no, di niIsipmune ruso ningg riri. 40NiAron simbe rindig,‘Nu beghi ambojig ninge yembe ndiny, ei ni beghigod puq bidiny. Moses nen beghi Isip pu nitamunandi kin temuqmuai nde no? Beghi ghabe bad.’[Kis 32:1]41 Tende puayi Aron no wandoqi kin god irebulmakau kin pugri yembe nunduw yequ, muq nimir muaw te ningg yuwo rind. Ni wandoqi kin

god nikin si pe yembe runduw kin te ningg quannganye chumbuai rind.

42 “Ni pugri puq ren bu God ni dob neny, dinginy di irew di tomnji yumbo ren ni god kinpugri yumbui nyamb rirany. Ni pugri puq ren kinte propet ningg wand God ningg buk pe vise kinane tiqne. Propet ningg wand buk pe pugri vise:God ni nari, ‘Nungoqi Israel, asi nungoqi ber 40-

pela pu qi wute segi kin tende was, dinungoqi sipsip di bulmakau te wambuidi mir wawo kin te nge mir wagh segi.43Nungoqi wandoqi kin god Repan ninggtomnji ququ te yembewundig, diwandoqikin god Molek ningg yumbui nyamb wu-rang kin sel baj te ware wo. Temi mennungoqi god kin pugri yumbui nyambwuram. Pugri bu nge nungoqi tiqi gudouqBabilon opu gri te wo.’ [Amo 5:25-27]

44 “God asi Moses sel baj ire bei nindig kin nipugri yembe nunduw. Beghi koku asi qi wuyedi nyumo segi ye pe ris, di God ningg baj sel pekin wen ni ris kin tende wuse, ni te rundoq di ninei rimb, God ni ane ris. 45 Dobu pu muq beghikoku ni God ningg baj sel pe kin te riraq Josuaane rindi. God ni wute aye tendemas kin te kringnap mo. Beghi koku rindi wute aye mingg qi teritaqwi, di tiqe te ninggne ris ris muq Devit munenas. 46God Devit yuwon nuang, di ni Jekop ninggGod ni ningg baj iri yembe nindig ningg pengunindig. 47 Pudi ni baj te yembe nindig segi. Ni woSolomon baj te yembe nindig.

48Pudi bajwute si pe yembemindiny kin te Godwam nganye nas kin tende nas segi. Te kin te asipropet iri puq nand kin wand ane tiqne. Ni pugrisimbe nindim:49Godni pugri puqnand, ‘Nginy tu tenge sia king,

di qi te nge nyinge tende keq wuyo kin.Nge yumbui, pugri bu baj pughe gib vimbkin te yembewundiny, pudi nge tende kaskin tuqui segi. Nge sunyi ire pene kasyawotuan kin tuqui segi. 50 Yumbo buagiren nge nde si pe bu rise kin.’ [Ais 66:1-2]

51 “Nungoqi ngawu gre nganye wand. Nungoqiumbo pe di ange pe wute God nei mimbig segikin ni ange di umbo kin pugri. Pugri bu nun-goqi God ningg Ququ Yuwon Ye wand wutunguyambu wari. Nungoqi nuqo puq men kin pugrinenungoqi mune puq wen. 52 Yabe chuqo nungoqinuqo propet buagi unje map ningg mai isis mem.Ni wute buagi wuti tuquine nas kin wand te birmawo ye te mi mati. Muq nungoqi wuti yuwon

Page 164: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 7:53 161 Aposel 8:23ye nen wetinowi veri nde wi nondo mi nati.53 Nungoqi God ningg lo angelo nde pu wateriye te nungoqi pugrine puq wen segi!” Stiven nipugri puq nand.

Ni Stiven wet nyaw pe mi nati54 Lotu kaunsil buagi ni wand temutungu, di te

ningg ni Stiven umbo ker muang di sawo mat ki.55Pudi God ningg Ququ Yuwon Ye Stiven nde nas,muq ni wam rar nat. Ni rar nat pune God ni quannganye ti nase kin ti te nuqond. Di Jisas Godnde situanpe yenunuqoind. 56MuqStivenni puqnand,“Wutungu! Nge guqod wam ye ngimrawu bi viso,di Jisas wuti God nde pu nandi wuti nganye naskin God nde si tuan pe yenu.”

57 Pugri bu ni quan kumone mari di ange tuqmamb, ni quan buagine mes mewo vig mamb moStiven mait nase. 58Ni mait nase mitanyi mar motiqe dabo sange di wet nyaw pe mi. Wute Stivenwet nyaw pe mi kin te ni saket ir mawo, wutiambonye iri nas kin tumone mawo ris. Ambonyete ni nyamb taq Sol.

59 Ni Stiven wet nyaw pe mi mi di Stiven pugriYumbui simbe nindig, “Jisas nu Yumbui, nu ngeququ taqwi!” 60Muq ni pombri no sungomyu peyenudi quan kumonenari, “Yumbui, ni pugri puqmen ye te oyi ndim wayequ.” Stiven ni pugri puqnand, di opu nati.

81 Ni Stiven mi nati, muq Sol ni tende yenu

nuqond di ni umbo yuwon gud.Sol ni wute Jisas nei rimbig kin brequ nindiny

Nginy te ningg ni wute Jisas nei rimbig yeJerusalem kin unje map di mai isis meny. Puqren bu wute buagi Jisas nei rimbig kin wu riseire ire Judia di Samaria opu ruso. Pudi aposel neJerusalem mas. 2 Wute ninge God ningg wandmutungu kin ni Stiven ngamo mowi di ni ninggyumbui quanji mindig. 3Muq Sol ni wute Jisas neirimbig kin brequ nindiny nindiny. Ni baj manyinar no, wute Jisas nei rimbig kin nateri. Di ninitari no, taq namb.

Ni wand yuwon ye Samaria opu tende bir mawo4Wute Jisas nei mimbig kin wumase ire ire mo

ye ni tiqe aye pe mas wand yuwon ye bir mawo.5 Pilip ni tiqe ire Samaria yequ kin tende nagheno, Kraist ningg wand bir nuany. 6Wute nganyebuagi nganye ni Pilip ningg wand rutungu, diyumbo ur gre ye isis nand kin te ruqond, diwand nand ye te ningg ange ruaq yuwon. 7Wute

nganye buagi ququ brequ ninde mas, pudi muqququ brequ te suquan moyi gri nyeq mand, di nisi mare wu mase mo. Muq wute nganye buagingape riti di nyinge brequ kin mune oghi. 8Pugribu wute buagi tiqe te kin quan nganye chumbuairind.

9 Tiqe tende wuti iri nas, ni nyamb Saimon. Asini pripri awo namb di mu nand. Ni puq nen diwute buagi Samaria kin nei kumo rimb. Ni priprinari, “Nge yumbui.” 10 Di wute buagi nyamb kindi nyamb segi kin quan buagine Saimon wandnerutungu. Ni riri, “Wuti nen God ningg gre nindevise.” Gre te ningg ni Yumbui Gre puq rindig ye.11 Pripri ni mu pe yumbo ur isis nand, di wute teruqond, di ni nei kumo rimb. Di ni Saimon ninggwand rutungu ningg buid rip. 12 Pudi Pilip niGod ni yumbui nas kin wand di Jisas Kraist ninggwand yuwon ye bir nawo. Di wute buagi quayinyumbueg ane Pilip ningg wand rutungu riri niwand nganyene nand, di ni wuye nap. 13 MuqSaimon mune pugrine God nei nimbig di ni wuyenaip. Di ni Pilip nde naru. Ni yumbo ur gre ye isisnuqond, di nei kumo namb.

14 Aposel Jerusalem mas kin ni wand mutunguwute Samaria kin God ningg wand ritevi. Pugribu ni Pita Jon temi tiqi mundom ninde mo.15-16 Wute Samaria kin God ningg Ququ YuwonYe riti nowi segi, di ni ninde nati ni segine. Pilipni wute te Yumbui Jisas nde nyamb pe wuye nap.MuqPita Jon temi nindemo, di God pengumindigei ni wute Samaria kin ghav nindiny ei ni QuquYuwon Ye neny. 17 Pugri bu muq ni temi ninde simeny kuyo, di ni Ququ Yuwon Ye riti nowi.

18 Saimon ni nuqond aposel temi te sine wutende mi kuyo di ni Ququ Yuwon Ye riti ni. DiSaimon wet bidi ni temi nde nare nandi, 19 muqnari, “Nungoqi tequ gre te nge mune wegh. Tepu ei otiwo ngewuti iri nde si ki kuyo, di ni segineQuqu Yuwon Ye neti nowi.”

20 Pudi Pita ni simbe nindig nari, “God nikinnei pe beghi gre nengu, pudi nu kuari nu segineei wet bidi pe wong guad! Nu puq guad ye teningg otiwo nu nunon wet bidi anene brequ peyo! 21 God nde rar pe nu umbo tuquine kusesegi kin te muq beghi God ningg yembe ren badkin ren nde nu mune gheyi ghandi kin tiq segi.22Pugri bu muqdi nu nei ghare tinde di nei brequven dob yeny. Di Yumbui pengu ndig ei qond ninu wand puaq nunduw kin tuqui bri. 23 Nge nuguqoid, nuGodningg yumboningg buyaqnganye

Page 165: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 8:24 162 Aposel 9:9guad, di yumbo ur brequ taq nganye rimb puyengu.”

24 Muq Saimon ni pugri oyi nand, “Nungoqitequ ei Yumbui ane nge ningg wand wand, ei ngeghav nindigh. Te ei mai nungoqi tequ wari kinren nge kare segi.”

25 Di Pita Jon temi Yumbui ningg wandwute buagi simbe mindiny. Pre ni temi muneJerusalem mo. Ni mo ngimi Samaria mingg tiqenganye buagi wand yuwon ye bir muany.

Pilip wuti Itiopia kin iri wand yuwon ye simbenindig

26MuqYumbui ningg angelo Pilip simbenindignari, “Nu bogisumb di nu yes yewo, ngim ireJerusalem pu wuso Gasa kin te wung yo.” Ngimtende tiqe ninge yeru segi. 27 Muq Pilip ni nesnewo sir nap pre, nyinge nare. Ni no ngimi wutiItiopia kin nuqoind. Ni wuti yumbui nyamb kin.Ni wute Kwin Kandasi Itiopia kin yumbo yumboyeng muany ye yumbui. Wuti nen Jerusalemnandi God yumbui nyamb nirang pre, 28 muqmune no ningg. Ni nikin wilkar pe nas muq hosqo naimb. Ni buk propet Aisaia ur nindiq kin tenundoq nundoq no.

29 Muq God ningg Ququ Yuwon Ye Pilip simbenindig, “Nuwilkar tende ghondo.” 30MuqPilip nivig namb tumonondowuti te propet Aisaia ninggbuk nundoq nundoq nas kin te nutungu. Di nipengu nindig nari, “Nu wand te guqod ye puatenei gubiny o segi?”

31 Muq ni pugri oyi nindig nari, “Wute ngepuate simbemindigh segine, tedi pughe gri ei ngenei gab?” Muq ni Pilip ningg nari, “Nu ghowi yinge temu pas.”

32 Ni God ningg wand puch buk tende penuqond kin taq pugri vise:“Wute sipsip ire mumbueq wuti ningg mitaqi

mandi, pudi ni wuri segi. Di sipsip inypend muaw ir wughe, pudi ni wuri segi.Otiwo di wuti iri te kin pugrine mi natiningg pudi ni nari segi. 33Ni minyuw kinwand simbemindig, di ni murundi naghe,di ni kot tuquinemutungu segi. Nimi natipre, muq ni qi pe ven nde mune nas segi.Pugri bu ni kuqo pughe ye ris be wutesimbe mindiny?” [Ais 53:7-8]

34Wuti Itiopia kin ni wand te nuqond pre, muqPilip ningg nari, “Nge nu pengu guduw, propetwuti tughe ningg bu wand ven puq nand? Ni

nikin ningg puq nand, o ni wuti aye ningg puqnand?”

35 Muq Pilip ni wand te kin puate bir nuang.Ni God ningg wand puch ven simbe nand nareno no, muq Jisas ningg wand yuwon ye te munebir nuang. 36-37Ni temi ngimne mo mo, wuye iremuqond. Muq wuti te nari, “Wuye te kuse. Numuq nge wuye kuaip tiq bri?”

38 Muq ni nari di wilkar yequ. Di Pilip wuti tetemi wuye pemaghemo. Muq Pilip ni wuye naip.

39 Pre, temi wuye si mare mowi mi, Yumbuiningg Ququ nandi, Pilip nitanyi no. Di wuti tePilip mune nuqoind segi. Muq wuti te Jisas neinimbig ye te ningg chumbuai nand, di wilkar penewo no, di mune no. 40 Pudi God ningg QuquPilip nitanyi brequne nganye no Asotus yenu. Nitiqe manyi wand yuwon ye bir nawo nawo no.Dobu ni no Sisaria no nar.

9Sol yumbo ur brequ dob neny di God nde si nambu

nasAposel 22:6-16; 26:9-18

1 Sol ni Jisas ningg wute namb riti ningg quannganye buid nap. Puq ren bu ni prist minggyumbui ni yumbui nde no, 2 di ni simbe nindig,di ni wute nyamb kin Juda God yumbui nyambmirang kin baj Damaskus rise ye tende mas kinnyumo raqe ur nindim. Muq ni nyumo raqe teSol neng. Nyumo raqe te puq wund: “Sol ni quayininge nuqond o nyumbueg ninge nuqond Jisasningg ngim pe ruso, tedi ni segine taq namb, diJerusalem nitari nandi.” 3 Muq Sol ni no. NiDamaskus tumo nondo nondo, brequne nganyepris kin pugri naghe, di ninde tuquine quannganye ti nase. 4 Di Sol ni no naghe qi pe nase.Muq ni nutungu mim ire pugri simbe vind, “Sol,Sol, pughe ningg nu nge pripri unje kuaipmai isiskuegh?”

5Muq Sol ni nari, “Yumbui, nu tughe?”Di ni nari, “Nge Jisas, nu pripri nge unje kuaip

kuaip. 6Muq nu yes yewo, tiqe ghar yo. Otiwo diwuti iri nu pughe sin ei yen kin te kin wand simbenunduw ye.”

7 Wute Sol ane mo kin ni wand ven mutungu,pudi ni wuti muqoind segi. Di ni pugrine wandsegi pu yemu. 8 Sol ni yumbo quan nganye tinase kin nuqond pre, muq ni nes newo rar burenand, di rar burpoq rip. Segi di ni si miting kuse,mitanyi Damaskusmarmo. 9Ni te nas nginy temi

Page 166: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 9:10 163 Aposel 9:33ire, pudi ni rar te pugrine burpoq rip pu rise. Dini mir nand segi wuye ne segi pu nas.

10 Jisas ningg wuti iri ni nyamb Ananaias niDamaskus ne nas. Ni ruqo nyemb pe pugrinuqond, Yumbui ni ningg nari, “Ananaias!”

Di Ananaias nari, “Yumbui nge ven kas.”11 Di Yumbui ni simbe nindig nari, “Nu yes

yewo, ngim ire ni nyamb Gi Wuti te ningg yo. Nuyo Judas nde baj pe wuti iri Tarsus kin ni nyambSol ni ningg pengu ghand. Ni nge pengu nindighnindigh nas. 12 Di ruqo nyemb pe pugri wutiiri nuqoind, ni nyamb Ananaias. Ni neyi nandi,ninde si neng kuyo, ei ni mune oghine rar natningg.” Yumbui pugri Ananaias simbe nindig.

13 Muq Ananaias Yumbui pugri oyi nindignari, “Yumbui, wute nganye buagi wuti nenningg nge simbe mindigh kutungu, ni nu ninggwute Jerusalem kin yumbo ur brequ isis nindiny.14 Muq ni prist mingg yumbui nde nyumo raqenitaqwi pre pu bu nandi ye. Ni wute ninge tiqeven kin nuqondnuwand rutungu di nu anewand,tedi ni taq namb.”

15 Pudi Yumbui ni Ananaias pugri simbe nindignari, “Nu yo. Wuti nen nge yembe nindigh ninggkaip no pre ye. Otiwo ni nge wand nare wutebuagi Juda segi kin di nikin king ane ninde no diIsrael nde mune no ye. 16 Otiwo di ni nge ninggwand bir nawo, di wute buagi ni oyimaimeng kinte kin simbe gidig.”

17Muq Ananaias nes newo no. Ni no baj pe narno, muq Sol nde si ni kuyo di nari, “Chech Sol,Yumbui Jisas nu ngimi guqoid pre kin te nge tiqinundogh bu gadi, ei nu munene oghine rar ghat,di God ningg Ququ Yuwon Ye nunde nas.” 18Muqbrequne nganye yumbo Sol nde rar pe rise kinumobidi kin pugri puaq ir riti righe,muqnimuneoghine rar nat. Muq ni nes newo nari di wuyemaip. 19Otiwo Sol nimir nand, muq nimune buidnap.

Sol Kraist ningg wand yuwon ye Damaskus pe birnawo

Nginy ninge Sol ni Jisas ningg wute aneDamaskus mas. 20 Di brequne Juda God yumbuinyamb mirang kin baj buagi tende no Jisas ninggwand bir nawo, ni nari, “Jisas ni God ningg wo.”

21 Ni wand te kin nand, wute buagi puyenenganye mand. Ni mari, “Wuti pughe ye bu asiJerusalem nas di wute nyamb ven qa rindivi viyodi ni unje nap mai isis neny? Wuti nen ne qamuq mune ven nandi ei wute ninge nyamb ven

rire nutungu, tedi taq namb di nitari prist minggyumbui nde no.”

22 Pudi Sol ni muq gre nganye nand. Di ni Jisasni Kraist kin wand raqe nganye nindim, bu wuteJuda kin Damaskus mas kin wand te mutungu, dini oyi mindig tiq segi.

Juda ni Sol mi ningg bu ni wu nase no23 Nginy nganye buagi mo pre di Juda mandi

irepenemikur, Sol mi nati ningg wand taqmamb.24 Di ni mi nati ningg wand wand mare kin te ninutungu. Muq Juda buagi ni mi nati ningg movang ngimrawu manyi te yeng mawo pu yemu.Bogisumb burpoq ane yeng mawo. 25 Pudi Solningg wute ni wand mutungu ni Sol mitanyi movang pe mewo mo yemu di ni imbi yumbui irewung naghe no nas muq ni vang kin windua pegri sare pe mi naghe no.

Sol Jerusalem nas26 Otiwo Sol Jerusalem nandi, ni Jisas ningg

wute aye te ane irepene mikur yembe mandningg nari. Pudi wute buagi ni wune rimbig,di ni riri ni Jisas ningg wuti nganye segi ye, niwuti aye bu. 27 Pudi Barnabas ni Sol nitanyi Jisasningg aposel nde no. Muq ni Sol ngimi Yumbuinuqoind, di Yumbui ni wand neng di ni Damaskuspe wune namb segi Jisas ningg wand raqene birnawo ye te kin simbe nindim.

28 Pugri bu Sol ni ane Jerusalem mas di aneirepene nyingemaremomandi. Di Yumbui ningggre pe niwune namb segi, di Yumbui ningg gre peni Jisas ningg wand raqe nand. 29 Ni pripri Judani wand Grik nei mamb kin te ane wand mand, diane wand pemege. Di ni mi nati ningg ngimmerimand. 30Otiwo Jisas ningg wute aye ni wand venkin mutungu, di mes mewo Sol mitanyi maghemo Sisaria di tiqi mundog Tarsus no.

31Pugri bumuqwute buagi Jisas nei rimbig kin,Judia opu kin di Galili opu kin di Samaria opu kin,yuwon pu ris. Yeng te kin segi bu ni gre rind.Ni Yumbui nde si nambu ris, di God ningg QuquYuwon Ye gre neny. Di wute nganye buagi Jisasnei rimbig, di riyi ri ni ane ire pe rikur.

Pita ni Ainias sabi nindig oghi32 Pita nyinge nare tiqe buagi no no, di tene

no tiqe Lida mune naghe no, di God ningg wuteLida kin te ane ris. 33 Tiqe te ningg Pita wuti irinuqoind, ni nyamb Ainias. Ni ngape buagi ritiomo pre, di nyinge nare kin tiq segi, ni sunyi penenas nas ber 8-pela pu nawo.

Page 167: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 9:34 164 Aposel 10:1834 Muq Pita ni ningg nari, “Ainias muq Jisas

Kraist nu oghi sim naind pre. Nu yes yewo sunyisabi ndiny.”

Di brequne nganye Ainias nes newo. 35 Muqwute buagi Lida di Saron kin te ruqond, di ni neirire ritinde, Yumbui nei rimbig.

Pita ni Tabita wuti pre pu mune nindiqi wuyo36 Tiqe Jopa pe Jisas ningg wute ire wus, ni

nyamb Tabita. Grik wand pe mari Dorkas. Priprini yumbo ur yuwon ye wund, wute ninge yumbopughe kin segi di ghavwundiny. 37Muqyabe numyumbui wure di wuti pre. Di ni wuye ripiq. Te ninikin yumbo ur pugri ye, wute riti di wuye rip,pugri bu ni wuye ripiq pre, muq rum ire nangeyequ ye tende ruaq wuse, ei ni quanji runduwningg.

38 Lida Jopa teri tumo tumone yeru. Pugri buJisas ninggwute ni Pita Lida nas yewand rutungu,ni wute temi tiqi mundom ninde mo, di ni Pitasimbe mindig mari, “Nu beghi nde ghandi. Numune ghimbi ghawo wayequ.”

39 Di Pita nes newo ni ane mo. Ni mo mo mar,di ni Pita mitanyi rum ire nange te ningg mewomo. Wute buagi ngaim mati pre kin nyarimoni rindi, Pita nde tumone yeru quanji rind rind.Dorkas asi wusne puayi chongo buagi di saketyembe wundiny kin te Pita bei rindig. 40 DiPita wute buagi tiqi nundony rir ruso omo, di nisungomyu nisiri, muq Yumbui pengu nindig. Pretindi nondo wute wuti kin te nundoq, muq nari,“Tabita nu yes yewo.” Di wute wuti pre kin te rarbure wundiq Pita wuqoind di wes wuyo wus. 41DiPita ni si nituw rise, muq ni wes wuyo yequ. DiPita wute God nei rimbig kin te di wute ngaimmati pre kin nyarimo te ningg nari rindi Dorkasmune neny. 42 Wand ven Jopa pe vir ir, di wuterutungu omo. Di wute nganye buagi Yumbui neirimbig. 43Pita Jopa nas nginy quan nawo. Ni wutiiri bulmakau chongo pe yumbo yembe nindinykin ni nyamb Saimon ni temi mas.

10Angelo iri nandi Kornilius wand neng

1 Rom kin wuti iri Sisaria nas kin ni nyambKornilius. Ni Rom kin ami 100-pela kin yumbui.Ami men ni nyamb miram mari, “Itali minggami.” 2 Ni di nikin yavi ire ane pripri God wunerimbig di nine rar ngimi ruwi nas ye. Ni priprinikin wet bidi nateri, Juda kin wet bidi segi kinninge neny, di ni pripri God ane wand ye. 3Nginyiri ningg 3 kilok kin pugri ni ruqo nyemb pe pugri

God ningg angelo iri ninde raqene nganye yenunuqoind. Muq angelo te nandi nyamb nirang.

4 Muq Kornilius ni te nuqoind quan nganyewune namb, pudi ni nari, “Nge yumbui, pughe sinren?”

Muq angelo ni Kornilius simbenindig nari, “Nukuari kin te God nutungu pre, nu wet bidi kuateriwute ninge wet bidi segi kin te kueny ye te God nichumbuai nand. Di ni te nei nimbiny nimbinyne.5 Muqdi nu yo, wute ninge tiqi ndom Jopa mo,ei Saimon ni nyamb ire Pita ni mitanyi mandi.6 Wuti nen ni Saimon ne iri ninde baj pe nas, nibulmakau chongo pe let yembe nindim ye. Ni bajgherim qunambe ne vise.”

7Angelo te Kornilius simbe nindig kin te muneno pre, di Kornilius wute temi ire pu nari mandi.Iri ami di temi ni nikin yembe ye wute. Ami temune pripri God ninde rar ngimi nowi nas ye, dipripri ni Kornilius ane mas ye. 8Muq Kornilius niangelo ningg wand te wute temi ire te waghinesimbe nindim yuwon, muq tiqi nundom Jopa mo.

Pita ni yumbo ruqo nyemb pe pugri nuqond9Ni nyingemaremomongimimase. Yambgriq

mune nyinge mare mo. Ni mo Jopa tiqe tumomondo mondo, Pita baj pe newo no ei God pengunindig ningg. Muq belo ningg tumo, 10 bu Pitamir gureg, be ni mir nand yamb nas. Ni muq qamir ri righe pu yeru. Muq Pita ni rar ri righe rusoyumbo ninge nuqond. 11 Ni nuqond nginy tu bikring viso, muq yumbo ire chongo gib wumb kinte nyang wi. Di yumbo ire ni qunyup 4-pela pute wut rise di waghi waghi qi pe weq wuti wi.12Ni yumbo isis umo dabo kin di ghati di wapi nichongo tende rir rise nuqond.

13 Muq mim ire pugri simbe vindig, “Pita, nuyes yewo, umo ren ghambui, di ye.”

14 Pudi Pita ni nari, “Nge yumbui, nge puq kentiq segi! Nge musoq ju mir uny kin ke segi ye.”

15 Muq mim te mune pugri simbe vindig,“Yumbo God ni oghi puq nindiny kin te nu unysimbe ghand wayequ.”

16 Yumbo te kin riyi ri tevi ire rind pre, muqmune nginy tu pe rir ruso.

17 Muq Pita ni tene nei kumo nimbiq nari,“Ruqo nyemb wen gibiq kin puate te pughe gribri?” Ni tene nei nimbiq nimbiq nas nas, di wuteKornilius tiqi nundom kin te mandi. Ni mandikin wute buagi Saimon ningg baj ningg pengumindiny mindiny mandi mandi muq muqond.18Muq ni ngimrawu tumone yemu di pugri ngammare mari, “Saimon, ni nyamb ire Pita, ni ven

Page 168: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 10:19 165 Aposel 10:42nde nas o segi?” 19 Pita ni ruqo nyemb pe pugriyumbo nuqond kin te nei nimbiq nimbiq, muqGod ningg Ququ Yuwon Ye ni Pita pugri simbenindig nari, “Nu tungu, wute temi ire pu nu merimunduw. 20 Pugri bu nu nei kumo mbiq wayequ.Nge ningne bu tiqi gudommandi. Nu yaghe yo niqond ei ane wo, yambu ghari wayequ.”

21Muq Pita wute te yemu pe te naghe no, di nisimbe nindim nari, “Nungoqi nge meri wundighkin nge taq ven gadi. Nungoqi pughe kin ninggwandi?”

22 Muq ni oyi mari, “Beghi Kornilius, Rom kinami 100-pela mingg yumbui ni tiqi nundog bubadi. Ni wuti yumbo tuquine puq nen ye, ni Godnei nimbig, di wute buagi Juda kin ni pripri marini wuti yuwon ye. God ningg angelo yuwon ye irini simbe nindig nari, nu ninde baj pe ghondo, eini wand ninge simbe ndig.”

23 Pugri puq mand, muq Pita nitami baj pe marmo, di bur ni ane mase.

Pita ni Kornilius ningg baj pe noYambgriq muq Pita anene mo. Di Jisas ningg

wute ninge Jopa kin ni mes anene mo. 24 Ninyingemare momo ngimi mase, yambgriq munemo mo Sisaria mo mar. Di Kornilius ni ghimbinuang pu nas. Ni nikin yavi ire di nikin kimand tenari rindi ane ni ghimbi ruang rikur pu ris. 25Pitani Kornilius ningg baj pe nar no pune Korniliusnandi, Pita nde sungomyu sungomyu yenu yimbnaghe, muq ni yumbui nyamb nirang.

26Muq Pita ni simbe nindig nari, “Nu yes yewo.Nge God kin pugri segi, nge nu kin pugri, ngewutine.” 27 Muq Pita ni temi wand wand bajpe mar mo di wute buagi baj pe te rir ris yete nuqond. 28 Di Pita ni simbe nindiny nari,“Nungoqi nei wamb beghi Juda kin di nungoqiwute aye kin ane ire pe pas kin tiq segi. Te kinbeghi Juda uny simbe nganye bad. Pudi God ngeyumbo ren kin ningg pugri simbe nindigh nari,nge wuti iri puqum nimbiq puq gidig tuqui segi.29 Pugri bu nungoqi wand wi vindo pu nge kasye tuqui segi, nge gadi. Muqdi nge pengu guduq,pughe kin ningg nge wand wagh gadi?”

30Muq Kornilius ni Pita simbe nindig nari, “Keimuq nginy nase kin pugri pu nase nge yumboninge guqod. Yumbo te guqod kin tende puayipu rindi muq nginy temi ire pu mo pre. Tepugri 3 kilok pugri pe nge nge ning nde baj pekas, God temu wand bad. Nge God temu wandbad badne wuti iri ni chongo quan nganye ti riri

kin nandi nge nde rar ngimine yenu. 31 Muq nipugri puq nand nari, ‘Kornilius, nu wand guadkin te God nutungu pre. Di nu pripri wet bididi yumbo yumbo ninge kuateri di wute ningeyumbo yumbo di wet bidi segi kin te kueny kinte God ni nu chumbuai nunduw, di ni muq nuyumbo ur te nei nambnambne. 32Pugri bumuqdinu wute ninge tiqi ndom Jopa mo, ei Saimonni nyamb ire Pita ni simbe mindig nandi. Pitani wuti iri ni nyamb Saimon ne ni pripri kauchongo pe let yembe nindim kin ni temi mas. Nibaj gherim qunambe ne vise.’ 33 Pugri pu ngebrequne wute te tiqi gudom nunde mondo, di nuwuti oghi ye bu wand kutungu di brequne guadi.Muq beghi quan buagine God nde rar pe ven pas,di Yumbui nu yumbo bei nunduw kin te beghisimbe ndug.” Kornilius ni pugri simbe nand.

Pita ni Kornilius nde baj pe wand bir nawo34 Muq Pita ni pugri simbe nand nari,

“Nganyene nganye, muq nge nei gab God ni wutetit ire nei nimbiny di wute tit aye te si nare segi.Ni buagi anene nei nimbiny. 35 Piyi ni Juda aneyavi ire segi ni aye kin, pudi ni ni ningg wandrutungu di yumbo ur tuquine puq ren, tedi Godni nate ruwi. 36Wand ven God beghi Israel simbenundug, Jisas Kraist ni wute buagimingg yumbui,di ni beghi nei nengu ei beghi God ane nei irenevise ye te kin wand yuwon ye bir mawo kin tenei wamb pre. 37 Nungoqi nei wamb, asi Jon niwute wuye nap ningg wand bir nawo ye tendepuayi yumbo puq ren ye nei wamb. Yumbo tekin Galili pu puate ri righe di ruso Judia opu teyumbui yeru. 38 Wand ven Jisas Nasaret kin niningg wand. God ni ningg gre di Ququ Yuwon Yete Jisas neng. Pugri bu muq God ninde nas, bu nitiqe manyi manyi te no, wute buagi ququ brequmingg yumbui nde si pe ris kin te ghav nindinydi ni mune oghi. 39 Muq beghi ni asi Jerusalemdi beghi wutamu Juda kin nde ni yumbo ur nandkin wand te kin bir pawo. Wuti nen mi nati kin teni kruse pe qungu mi nati.

40 “Pudi nginy temi mo pre aye ningg God ninari di mune nes newo di raqene nandi. 41 Godni wute buagi nde Jisas raqe naind segi. Ni beghiGod ningg wand raqe bad ningg manyi nundumupre kin beghi ndene bu ni Jisas raqe naind. Asi nimune nes newo kin tende puayi beghi ni ane mirbad di wuye pe. 42 Muq ni beghi simbe nundugkin beghi wute nde wand pugri ei bir pawo: Godni Jisas irine naip no, otiwo di wute mati kin di

Page 169: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 10:43 166 Aposel 11:22wute urupuine mas kin ni mingg kot te nutungu.43Yabe propet buagi ni wuti God naip no kin nenningg qa wand mand mari, otiwo wute buagi niwuti nen nei rimbig, tedi ni ningg nyamb pe niyumbo ur brequ rind kin wand te puaq nindiny.”

44Wute buagi Pita God ningg wand te bir nawokin te rutungu rutungu ne, God ningg Ququ Yu-won Ye ninde nati ni. 45-46 Juda kin wute tit Jisasnei mimbig ye ni Pita ane mandi ye ni mutungu,ni God nyamb rindivi viyo kin te ni wand tuanisis pe rindivi viyo. Pugri bu puyene mand, muqni mari, “God ni beghi Juda kinne Ququ YuwonYe nengu segi. Ni beghi di wute tit Juda segi kinanene Ququ Yuwon Ye nengu.”

Muq Pita ni simbe nand nari, 47 “Asi QuquYuwon Ye beghi Juda kin nde nati ni kin pugrinemuq ninde mune nati ni. Pugri bu muq beghiwute ren wuye pap kin te ningg Juda iri nari kintiq segi.” 48 Muq Pita mune simbe nindim nari,“Nungoqi Jisas Kraist ningg nyamb pe ei wute renwuye wap.”

Muq wute te Pita simbe rindig, “Muqdi nubeghi ane pas nginy quane pawo pre muqdi nuyo.”

11Pita ni yumbo nuqond kin te Jerusalem pe simbe

nand1 Aposel di Jisas ningg wute ninge Judia opu

tiqe kin kin mas kin te wand mutungu wute Judasegi kin ni mune God ningg wand ritevi pre.2 Pugri bu Pita mune Jerusalem no, di wute Jisasnei mimbig kin ninge ni ghimbi dugu chongopendmawo kin ni kermuang. 3Nimari, “Nuwuteghimbi dugu chongo pend segi ye baj pe kuo diane mir wand pre ye!”

4 Pudi Pita ni yumbo ur buagi nuqond kin tesimbe nand. Ni nari, 5 “Nge Jopa kas, nge Godtemu wand bad bad pas, di nge rar ri righe ruso,di nge yumbo ire ruqo nyemb pe pugri gudoq.Yumbo ire chongo yumbui gib wumb ye wuti wi.Yumbo ire ni qunyup 4-pela pu te wut rise, muqwaghi waghi nginy tu pe pu weq wuti wi, ngende wundi. 6 Nge oghine nganye nei gab ninggkari, bu nge otinde ququ kare, di umo buagi qipe ven nde yeru kin, umo dabo kin, di ghati, diwapi buagi te guqod. 7 Di nge kutungu mim irenge simbe vindigh viri, ‘Pita, nu yes yewo, umote ghambui, di ye.’

8 “Pudi nge kari, ‘Yumbui, nge puq ken tiq segi!Nge musoq ju mir uny kin ke segi ye.’

9 “Pudi mim te wam pu mune nganye viri,‘Yumbo God ni oghi puq nindiny kin te nu unysimbe ghand wayequ.’

10 “Yumbo ur ren kin puq ren tevi ire rind pre,mune wam riwo ruso. 11Di brequne nganye wutetemi ire pu mandi, beghi pas kin baj tende bremowi. Wuti iri Sisaria nas kin ni wute temi ire pute tiqi nundom nge nde mandi. 12Muq God ninggQuqu nge simbe nindigh nari, ‘Nu ni ane wo. Nunei kumo ghamb wayequ.’ Jisas ningg wute Jopakin 6-pela pumenmune nge anene po, di po wutite ningg baj pe par po. 13Di ni angelo iri ninde bajpe nar yenu nuqoind kin te kin wand beghi simbenundug. Ni nari, angelo ni simbe nindig nari,‘Nu wute ninge tiqi ndom Jopa mo, ei Saimon ninyamb ire Pita simbe mindig nandi. 14 Ni ei nuwand ninge new, di wand te ningg God nu di wutenu non ane baj ire pe was kin te buagi ane munenitaqu wowi.’ Wuti te beghi pugri simbe nundug.

15 “Muq nge wand gad, di asi Ququ Yuwon Yebeghi nde nati ni kin pugrine ninde mune natini. 16Di nge asi Yumbui ni puq nand kin wand tenei gibiny. Asi Yumbui ni nari, ‘Jon ni wute wuyetuan pe wuye nap, pudi nungoqi otiwo God niningg Ququ Yuwon Ye ei wuye nupuqu ye.’ 17Asibeghi Yumbui Jisas Kraist nei bibig bibig di Godte ningg beghi ni ningg Ququ Yuwon Ye nengu.Muq God ni wute aye kin mune te kinne neny.Nge pughe gib gab ye ate ngeGod segi puq gidig?”Pita pugri puq nand.

18 Ni Pita ningg wand te mutungu, di ni munekermawo segi. Ni God ningg nyambmindivi viyo,di mari, “Muq beghi nei bab wute Juda segi kin temune nei mare mitinde God ne nei mimbig, tedini mune nate mowi di mas mas te kin mas ye.”

Antiok opu wute muq urupui Kristen puq mindim19Asi ni Stivenmi nati di wute Jisas neimimbig

kin unjemapmai isis mem. Di te ningg wute Jisasnei mimbig ye wu mase ire ire mo, di tene moPonisia opu mo, ninge mo qi puch Saiprus mas,di ninge Antiok. Ni te mo mas di wute aye kinnde wand yuwon ye bir mawo segi, ni Juda nesimbe mindim. 20 Pudi wute ninge Saiprus kin dininge Sairini kin ni ane mo Antiok, di ni oyi wuteGrik kin nde mune wand bir mawo. Ni YumbuiJisas ningg wand yuwon ye simbe mindim. 21 DiYumbui ni gre nem, bu wute nganye buagi neirire ritinde Yumbui nei rimbig.

22 Di Jerusalem kin wute Jisas nei mimbig yeni wand ven mutungu, ni mes mewo Barnabas

Page 170: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 11:23 167 Aposel 12:16tiqi mundog Antiok no. 23 Ni no no nar, di ninuqond God nikin nde nei pene yuwon nuany,di ni chumbuai nand. Di ni wute buagi simbenindiny ei ni Yumbui si riri segi kin. 24 Barnabasni wuti yuwon ye, Ququ Yuwon Ye ni nde nas dini God quan nganye nei nimbig gre ye, bu wutenganye buagi nganye Yumbui nei rimbig.

25 Barnabas te pre nand, muq ni Sol meriniting ningg Tarsus no. 26 Ni meri niting no nonuqoind, muq nitanyi mune Antiok nandi. Ni berire Antiok wute Jisas nei rimbig kin te ane ris,wute nganye buagi nganye God ningg wand beimeny. Antiok pewute buagi ni Jisas ninggwute teruqond di “Kristen” puq rindiny. Asi Jisas ninggwute ni pugri nyamb rirany segi, muq tene ninyamb ven kin rirany.

27 Tende puayi propet, wute God nde pu wandmatevi simbe mand ye, ninge Jerusalem pu An-tiok mati mi. 28 Propet iri ni nyamb Agabus, niQuqu Yuwon Ye nde gre pe ni nes newo di simbenand nari, otiwo di tiqe buagi qi wen wung yeruye mir segi di ni mir ningg si rip riti. (Pre, otiwoKlodius king ningg nas kin tende puayi nganyenemir segi, di ni mir ningg si rip riti.) 29 Pugribu Jisas ningg wute buagi wute Judia kin ghavmindinyninggwet bidi ningemi rusoninggwandtaq mamb. Wute buagi nikin ire ire nei mamb,wet bidi bir mawo ni cham rise, cham kimandJudia kin ghav mindim. 30 Ni pugri puq menpre, Barnabas Sol temi tiqi mundom wet bidi temare mo wute Jisas nei mimbig kin quayi kiyiJerusalem mas kin te mem.

12Herot Jems ni nati, Pita taq naimb

1 Tende puayi King Herot nari di wute ningeJisas nei rimbig kin te unje map mai isis menyningg mat rise. 2Ni Jems Jon ni kise mame dobuipe mi nati. 3 Ni nuqond ni Jems mi nati ye teningg Juda ni chumbuai mand, di ni nari di Pitamune taq maimb. Herot ni Juda bret yis segi yemirmawo kin tende puayi ni Pita Jems temi pugripuq nem. 4 Ni Pita nait nase pre, muq ni taqnaimb. Muq ami tit teri aye teri pu yeru, di amitit ire ire ami temi aye temi pu. Ami men Pitayengmuang pu yemu. Herot ni nei namb kin nariotiwo wute buagi ni God asi Israel mingg wo rarnuqondmas kin ngeri te nei mimbiny pre, muqdini Pita ni neyi ni wute buagi nde rar pene ei kotnand. 5 Pugri bu Pita ni taq pune yenu di amibuagi yeng muang yuwon. Pudi wute Jisas nei

rimbig kin te ni God pengu rindig rindig ei Godni ghav nindig.

Pita taq pu yenu, angelo ni neyi ni6 Prangi di Herot Pita nitanyi kot pe no ye.

Pudi pend ruso segine, bur te ningg ami opu opumase muq Pita mingine nase. Ni sen temi pesi taq mimbig, di sen iri si opu kin ami iri naitnase, di sen opu kin ami aye nait nase. Muq amininge ngimrawu yeng mawo pu yemu. 7 Muqbrequne Yumbui ningg angelo iri taq yemu ye bajpe bre newo, di rum te ti nase. Muq ni Pita utpe ni nondo nandi di buraq nindig. Muq angeloni nari, “Nu brequne yes yewo.” Muq sen temiPita nde si pe mase ye te kinne bure ir maghe.8Angelo ni simbe nindig nari, “Nu let taq ghaimb,su nyinge pe taq wundio.” Muq Pita ni angelosimbe nindig kin pugrine puq nen. Muq angeloni simbe nindig nari, “Nu saket raq wughe, di ngende dobu ghawi.” 9 Pre muq ni temi rum te simiraq di mo. Pudi angelo te puq nen kin te Pitani nei namb segi, ni nari ni ruqo nyemb pe brinuqond.

10Ni temi nyinge mare mo, ami tit temi imb peyengmawo kin te ibemiram, di dodi ain kin tendemondo, dodi kinne bi wuso. Muq temi mar mo,ngim ire ningg nyinge mare mo. Nyinge maremo mo di brequne angelo Pita si neri sei nandno. 11 Muq Pita ni nei mune vinde vighe, ni neinamb, di ni nari, “Muq nge nei gab. God ni angelotiqi nundog nandi ei Herot nde pu neti kowi, te eiJuda buagi ni nge pughe sin regh ningg riri puditiq segi.”

12 Ni ren kin nei namb pre muq ni no Maria,Jon ni nyamb ire Mak ni kumo nde baj pe no.Baj tende wute buagi miningne rindi rikur di Godane wand rind rind ris. 13 Muq Pita nondo bajimb kin ngimrawu pe baq nand, di yembe yenyumbueg ire ni nyamb Roda ni wundi ei ngimbi wang ningg. 14 Pudi ni Pita gibe ko wutungu,ni quan nganye yawo wure righe, di ni ngim biwang segine vig wumb wur wuso ninge te simbewundiny wuri, “Pita ngimrawu te yenu!”

15 Muq ni Roda simbe runduw riri, “Nu ghabebri guad?”

Pudi Roda simbe wundiny wuri, “Nganyenenganye, ni te yenu.”

Di ni riri, “Te ni ningg angelo bri?”16 Pudi Pita ni ngimrawu baq nand nandne, di

ni ngim bi ruang, muq ni ruqoind di ni puyenerind.

Page 171: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 12:17 168 Aposel 13:1117 Muq Pita ni si nipiny righe ei ni wand segi

yeru. Muq ni wand segi yeru di ni taq yenu dipughe gri Yumbui ni ghav nindig ni neyi ni ye tesimbe nand. Pre dobu muq ni mune pugri simbenindiny nari, “Nungoqi wo, Jems di Jisas ninggwute aye yumbo ren kin ningg simbe wundim.”Pre, muq ni neyi ni aye pe no.

18 Yambgriq burane ne ami rar mat, Pita nassegi. Di ni quan nganye nei kumomambdi vigmomandi nikinne oyi oyi pengu mand mari, “Pitamuainde no?” 19 Muq Herot nari di ni Pita merimiting, pudi muqoind segi. Pugri bu ni ami tekotim nand, ei mi mati. Muq Herot ni Judia siniraq no, Sisaria nas.

Herot nati20 Herot ni wute Tair kin di Saidon kin umbo

ker nuany. Pugri bu ni quan buagine rikur KingHerot nde rindi. Ni rindi, Blastus wuti iri kingningg baj te yeng nuany kin ni ane wand, di nininde opu nase ei ni ghav nindiny ningg riri. Premuq ni king nde ruso. Pripri wute Tair opu kin diSaidon opu kin ni Herot nde opu mir wong rindriq ye. Pugri bu ni king ningg riri riri, ei ni umboker te pre di ni ane ruwo gudo ningg.

21 Muq king ni wand simbe nindiny kin nginyte naip no. Nginy te ningg Herot ni king ninggchongo te nare righe pre, ni king ningg sia pe nas,di ni wute wand simbe nindiny.

22 Muq wute Herot puamb ruang ningg riri,“Wuti nen nari kin te god gibe pugri, wuti gibesegi!”

23 Pugri puq rind ei Herot yawo nare righeei ni oghi puq nindiny ningg. Muq Herot ninikin nyambne nindivi viyo. Ni nari di wuteGod nyamb rindivi viyo segi. Di brequne Yumbuiningg angelo Herot ni meneri no nase, kuambkimandi me me di nati.

24 God ningg wand vir ir wute nganye buagirutungu di God nei rimbig.

25 Barnabas Sol temi wet bidi mare mandi kinte God ningg wute mingg quayi kiyi mem pre diJerusalem si miraq mune mo. Ni mo di Jon Makmitanyi ne mo.

13Ququ Yuwon Ye Barnabas Sol temi nap mo di tiqi

nundom mo1 Wute Jisas nei mimbig kin Antiok mas ye

ninge propet di ninge God ningg wand wutebei meny kin te mas. Wute te ni nyamb taq:Barnabas, di Simeon ni nyamb ire Niger, di Lusius

Sairini kin, di Manain, ni gavman yumbui Herotningg kimand, di Sol. 2Wute men mir uny yemuGod yumbui nyamb mirang mirang, di Ququ Yu-won Ye ni simbe nindim nari, “Nungoqi BarnabasSol temi ei si wumbom di tiqi wundommo yembete nge ni kap mo di simbe gidim pre kin te yembemand.” 3 Pugri bu ni mir unyne God ane wandmand mand pre, di ni temi nde si mem kuyo, ditiqi mundom mo.

Barnabas Sol temi ailan Saiprus pewand birmawo4 Ququ Yuwon Ye ni temi tiqi nundom mo,

di temi Selusia maghe mo. Selusia pu bot iremitaqwi Saiprus ailanmo. 5Nimoailan te kin tiqeire Salamis puq munduw kin tende mo mar, di niGod yumbui nyambmirang kin baj pe Judamirur,God ningg wand simbe mindiny. Jon Mak ni temiane yemu pu ei ni ghav nindim kin.

6 Ni tiqe buagi Saiprus ailan pe yeru kin teomonemawomandimandi Paposmimeyi. Papospe ni wuti iri muqoind, wuti te ni awo namb dimu nand kin. Ni Juda iri ni propet wandoqi yepudi ni nari ni God ningg propet iri. Ni nyambBarjisas. 7-8 Barjisas ni nyamb aye Elimas. Nipripri awo namb di mu nand ye te ningg bu Grikwand pe Elimas puq mindig. Ni wuti iri gavmanyumbui ni nyamb Sergius Paulus ni ane mas nighav nindig ye. Sergius Paulus ni nei yuwonye namb ye, ni God ningg wand nutungu yawogureg, bu ni Barnabas Sol temi wand nuam eimandi ningg. Sergius Paulus ni Barnabas Sol temimingg wand nutungu, tedi Elimas ningg wandnutungu segi. Elimas te kin ningg yambu nari, buni pripri ni temi nyamb nem vighe viso, ni narini temi wandoqi mand. Ni gavman yumbui te neibrequ neng, ei ni God nei nimbig kin nei te si nareningg.

9 Pudi Sol, ni nyamb aye Pol puq mindig kin, niQuqu Yuwon Ye ningg gre ninde yumbui nganyevise. Ni Elimas otinde gri nuqoind nuqoind premuq nari, 10“Nu Satan ninggwo! Nuwute yumbour tuquine kin te yambu kuari! Nu pripri wutewandoqi gudiny! Nu yumbo ur wandoqi kin diyumbo ur brequ nunde bre pu rise! Nu pripriYumbui ningg yumbo ur nganye kin te kuarekuitinde di wandoqi kin puq guad! Nu yumbo urren si kuare yambu bri kuari? 11 Muq nu tungu!Muq Yumbui nikin si pe nu ni, di nu rar wughe,di rar ghat tiq segi. Di nginy qoind tiq segi, pugripune ghas ghas bur quan.” Pol puq nand punedi brequne nganye yumbo wuye quari kin pugri

Page 172: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 13:12 169 Aposel 13:34quan nganye burpoq rip di Elimas rar imb ruang.Di ni tuqui nondo nandi nondo wute meri nat, irinuqoind ei ni si niting kuse ei ngim bei nindig.12 Gavman yumbui ni yumbo ur ren nuqond, diYumbui ninggwand ni beimeny ye te ningg quannganye nei kumo namb, di ni Yumbui nei nimbig.

Ni temi Antiok Pisidia opu yequ kin tende yembemand

13 Pol di wute ni ane mo kin te Papos pu di botwutemi wure wuso Perga Pampilia opu wi mati.Jon Mak ni te pu si nare di munene Jerusalem no.14 Ni Perga si miraq, di nyinge mare mo Antiokire Pisidia opu yequ kin tende mo mar. Di Sabatnginy mas yawo tuan kin tende ni God yumbuinyamb mirang kin baj pe mar mo mas.

15 God yumbui nyamb mirang kin yumbui niMoses ningg lo kin wand di propet ningg wandte muqond pre, muq wute ninge simbe mindimmondo Pol nikin yembe ire ane simbe mindim.Nimari, “Chech, nungoqi wand ningewute umboweny kughe ye rise ate simbe wand.”

16 Di Pol ni nes newo, si nindingi kuyo, di nari,“Nungoqi wute Israel kin, di nungoqi wute ayekin God yumbui nyamb wurang kin, nungoqi ngewand wutungu. 17 Israel mingg God beghi kokuyabene ir nawo pre pumuqmo Isipmas. Ni tendemas pudi wute muq mandi kin pugri wute ayende si nambune mas. Tende puayi God nari di niquannganyemas. OtiwoGodnikin gre yumbui petende ni nitami Isip si miraq, wonji wute segi pemo. 18Di qi wute segi ye pe tende God ni ane masber 40-pela pu mawo. Wute te ni pripri yumbour brequ mand, di ni te ningg yivany nare, pudini si nare segi. 19 Kenan pe ni wute tit 7-pela punamb riti, di ni mingg qi te Israel nem, di otiwoni kuqo qi te mitaqwi. 20Ni qi tende mas ber 450-pela pugrimawo. Otiwoni Israel pe yumbui ningenawo mas, di ni mas masne rindi rindi propetSamuel mune nas.

21 “Propet Samuel nas kin tende puayi muq niking iri meti nowi ningg mari, di God ni Sol Kisningg wo nem. Ni wute tit Benjamin kin. Di niber 40-pela pu king ningg nas. 22 Pre di God nipuaq naind, di Devit oyi Israel mingg king ninggnowi nas. Di God Devit ningg ninde pugri simbenand, ‘Nge wuti iri guqoid pre, ni nyamb Devit, niJesi ninggwo. Wuti nen nge yumbo nei gibiny kintuquine ni nei nimbiny ye bu otiwo di ni yumboyumbo nge kari kin te puq nen ye.’ [1Sml 13:14]

23 Di God ni puq nand kin pugrine puq nen. Asi ninari, otiwo Devit ningg kuqo ei iri yumbui ninggnowi nas di ni beghi Israel nitamu powi kin. Muqni asi puq nand kin tuquine puq nen pre, ni Jisastiqi nundog nandi.

24 “Asi Jisas nandi segine tende puayi Jon niwute Israel kin wand bir nuany, di ni nei rireritinde ei ni wuye nap. 25 Jon ni yembe omo nawoningg tumo di nari, ‘Nungoqi nei wamb kin ngetughe bu? Nge nungoqi wuti ghimbi wuang puwas kin te segi. Nungoqi ange wuaq wutungu!Nge ni segi, pudi ni nge nde dobu nawi ye. Ni ngende quan nganye yumbui. Nge oghi nganye segibu nge ninde tumo godo segi, di nge ni su nyingepe kin ir guag kin tiq segi.’

26 “Chech qam, Abraham ningg kuqo di nun-goqi wute tit aye kin God yumbui nyamb wurangkin, wand ven God nari ni beghi mune nitamupowi puq nand ye te yabe nengu pre. 27 WuteJerusalemmas kin nikinwute nyambkin ane Jisasbeghi nitamu powi ningg nandi kin te nei mambsegi. Di ni propet mingg wand Sabat kin nginymanyi muqond di simbe mand kin te oghinenganye nei mimbiny segi. Pudi ni oyi Jisas ninggmonikin yumbui ndewandoqiwand simbemand,di ni mi nati ningg wand taq mamb. Ni puq menkin te nganyene asi propet te simbe mand kinwand te ane tuquine muq puq men. 28Ni musoqju unje napmuqoindmuqminati ninggmari segi,ni segi nganye bu Pailat ninggmarimari ei ni natiningg. 29Ni yumbo yumbo buagi asi propet Jisasningg wand ur mand kin tuquine nganye munepuqmeng premuq otiwoni kruse pe pumeti nati,di ngamo ire wung mowi yenu. 30 Pudi God ningamo pe pu mune nindingi newo. 31Di wute asiJisas ni ane Galili pu Jerusalemmo kin te ni pripriJisas ninde bre newomuqoind. Muq wute men nininggwand beghi wute Juda kin nde birmawo ye.

32 “Di beghi muq Yumbui ningg wand yuwonye ven nungoqi nde bir kawo ningg badi: Yumboren asi God beghi koku nempuq nand kin 33 taq temuq beghi ni kuqo oyi nengu pre. Ni Jisas munenindingi newo kin te Buk Song pe God ninggwand puch yuwo namba tu pe rise kin ane tiqne.Ni nari, ‘Nu nge wo. Muq nge nu nuyi ningg kas.’[Sng 2:7]34 Ni ngamo pe pu nindingi newo pre pu bu muqmunene ngamo pe no sigh namb kin tiq segi. Tetaq God ni nari,‘Muqdi nge nungoqi yumbo yuwon kin buagi asi

Devit geg puq gad kin te keuq, di ni ningg

Page 173: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 13:35 170 Aposel 14:5wand nungoqi wutungu kin tiq nganye.’[Ais 55:3]

35 Pugri pu bu yuwo aye pe Devit puq nand nari,‘Nu nunon wuti yuwon ye ngamo pe si kueri nase

sigh namb segi ye.’ [Sng 16:10]36 “Beghi nei bab Devit wute ane ris, di ni pripri

God ningg nei pene yembe nand. Pre otiwo ninati, di ni nikin kuqo kin pugrine ngamo mowidi sigh namb. 37 Pudi wuti te God nindingi newokin te sigh namb segi. 38 Pugri pu bu chech ngekari nungoqi beghi wand simbe buduq kin ven eioghine nei wumbiny. Beghi nungoqi wand simbebuduq kin taq pugri: Jisas nungoqi wand puaqnunduq kin tuqui. 39 Moses ningg lo nungoqiwand puaq wunduq di tuquine nganye was tiqsegi. Pudi wuti nen wute buagi ni nei rimbig kinni wand puaq nindiny di tuquine nganye ris ye.40Pugri bu nungoqi yeng wawo yuwon eti propetni wand ren puq mand kin ren nungoqi nde puqren. Ni pugri puq mand mari,41 ‘Nungoqi wutaqu God perei wundig ye nungoqi

wutungu. Otiwo di nungoqi nei kumowamb di wati! Te pugri nungoqi was kintende puayi di nge yumbo ninge yembegidiny, pudi nungoqi nei wumbiny tiqsegi. Piyi wuti iri te kin ningg simbenunduq, pudi nungoqi nei wumbiny tiqsegi’.” [Hab 1:5]

42 Pol ni wand te kin simbe nindim pre, di niBarnabas temi nyinge mare mar mo, di wute riri,“Wik ire te wung Sabat kin nginy tende nungoqitequ wand ven ne ei beghi munene simbe wun-dug.” 43Ni God yumbui nyamb mirang kin baj simiraq, tiqe marmo pre, di Juda ninge di wute ayekin ninge Juda kin pugri mas yawo kurem di mes,Pol Barnabas temi ane mo. Di ni otinde simbemindim ei God nikin nde nei pene yuwon nuamye te ningg ni nei God ndene mi viso di gre puyemu.

44 Nginy Sabat kin aye iri te ningg wute tiqete kin nganye buagi nganye rindi rikur, di Polni Yumbui ningg wand bir nawo ye te rutunguningg. 45 Pudi wute buagi Pol ningg wand ru-tungu, di Juda mingg yumbui ni te muqond, di niumbo brequ kuse. Di ni Pol wand sangemindig diperei mindig.

46 Di Pol Barnabas temi ni gre grene simbemindim mari, “Te nganye, beghi temu God ninggwand nungoqi ei simbe buduq pre, muqdi ayemune simbe bidim. Pudi nungoqi wand ven dobweny. Te nungoqi nonne bu wari, ‘Beghi God nde

si nambu pas pas te kin pas kin wutamu yuwonnganye segi.’ Pugri bu muq nungoqi ange wuaqwutungu. Muq beghi temu nungoqi si piraqu,di wute Juda segi kin pe po. 47 Te pugri Yumbuibeghi pugri simbe nundug:‘Nge nuwute aye Juda segi kin nde sinde kin pugri

kowi yengu, di nu ei tiqemanyi qi ven ndeyeru kin te ngim bei ndiny, di God munenateri ye’.” [Ais 49:6]

48 Wute buagi Juda segi kin te ni wand venrutungu, di ni umbo yuwon nganye gud. NiYumbui ningg wand ningg chumbuai rind. Diwute ninge God ninde si nambu ris ris te kin risningg ir nawo pre kin te ni wand ven rutungu dinganye puq rind.

49 Di tiqe buagi tende opu yeru kin te Yumbuiningg wand vir ir omo. 50 Pudi Juda ni yemunyumbueg nyamb kin God yumbui nyamb rirangye te di quayi tiqe te kin yumbui te nei brequmeny, di wute tiqe te kin Pol Barnabas temi unjerip mai isis rem, umbo ker ruam, di res riwo bubrire aye pe opu mo. 51 Pugri bu ni temi qi nyingepe kin tende buraq mand ri, yumbo ur te kin tepugri ni yumbo ur brequ tende yerune. Di ni temiAikoniam mo. 52 Di Jisas ningg wute Antiok kinchumbuai nganye rind, di Ququ Yuwon Ye nindenas.

14Pol Barnabas temi Aikoniam yembe mand

1 Aikoniam pe ni temi mune pugrine puq men.Ni Juda God yumbui nyambmirang kin baj pemarmo, wand bir mawo. Ni wand bir mawo, Juda diGrik kin nganye buagi rutungu rutungu ruso rusoyuwon rind, muq ni God nei rimbig. 2 Pudi Judaninge Jisas nei rimbig segi ye ni wute ninge Judasegi kin nei reny, di Juda segi kin ni Jisas ninggwute umbo ker ruany. 3 Pugri bu ni Aikoniammas nginy quan nganye mawo. Ni Yumbui ninggwand raqene bir mawo ni wune mamb segi, diYumbui ni ghav nindim ni gre nem, di ni temiyumbo ur gre ye isis mand. Wute buagi ni temiyumbo ur gre ye isis mand kin te ruqond, di nitemi Yumbui nikin nde nei pene wute yuwonnuany kin wand simbe mand kin te ni riri tenganyene. 4 Pudi wute tiqe te kin ni bir ruwo,ninge Juda ane opu rise Jisas nei rimbig segi, dininge Jisas ningg aposel ninde opu rise Jisas neirimbig.

5Dobu pumuqwute Juda segi kin di Juda kin diJuda mingg wute nyamb kin ni mes mewo, ei Pol

Page 174: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 14:6 171 Aposel 15:1Barnabas temi brequ mindim di wet nyaw pe mimati ninggmari. 6Pol Barnabas temi temutungu,mesmewowumasemo tiqe teri Likonia opu yerukin, ni nyamb Listra di aye te ni nyamb Derbe, ditiqe woju tende opu yeru kin tende mo. 7 Muqtemi tiqe tende Jisas ningg wand yuwon ye birmawo.

Temi Listra di Derbe opu yembe mand8 Listra opu tende wuti iri nyinge gre vind segi

ye ni tende nas. Ni musoq ju nyinge nare no segi.Yabene ni kumo nde umbo pene nase, ni nyingepugrine vise kumo wuri wundi. 9 Ni Pol ni Godningg wand te bir nawo kin te nutungu nutungunas. Pol rar neq wundo ni nuqoind di ni nuqondni God nei nimbig ye te ningg di ni nyinge oghikin tuqui. 10 Di ni quan kumone pugri nari, “Nuyes yewo, teti pu yeru.” Muq wuti te brequne nesnewo, di opu nyinge nare.

11 Wute buagi ruqond Pol ni yembe gre yenand, bu wute buagi anene ni Likonia minggwand tuan pe pugri riri, “God ninge tinde mowute mase, muq beghi nde mati mi.” Ni nikinwandoqi kin god te ningg puq rind. 12 Muq niBarnabas Sus puq rindig. Di Pol ni wand simbenand kin bu ni Hermes puq rindig.* 13 Nikinwandoqi kin god Sus ni ningg yumboyi baj te tiqevang tumone wuse. Wandoqi kin god Sus te niningg prist te ni kau nitami nandi, di ambomawininge nare tiqe vang ngimrawu nandi, muq niwute te ane Pol Barnabas temi god kin pugri mirruam di yumbui nyamb riram ningg.

14 Pudi aposel Barnabas Pol temi wand temutungu ni pugri puq ren ningg, di ni umbobrequ kuse di ni nikin chongo te bir mawo, vigmamb mo wute buagi yeru pe mingine yemu,muq pugri mari, 15 “Nungoqi wutaqu, nungoqipughe kin ningg beghi mir wangu? Beghi temunungoqi kin pugri, beghi wutamu ne. Beghi temuwand yuwon ye bir pawo ei nungoqi wandoqi kinyumbo ur ren si ware, ei God iri nas nas te kin nasye tene nei wumbig. Ni nginy tu di gherim di qidi yumbo yumbo buagi tende rise kin nine yembenindiny. 16 Asi God ni wute buagi rar nuqondnikin nei pe ris. 17 Pudi ni suqo nganye no segi.Ni raqe no ningg bu ni yumbo ur yuwon ye nand.Niwuye neuq diwampuwundi, di ni nungoqimirwi righe ni sabi nindiny mir te ruwi. Ni nungoqimir te neuq, di nungoqi yawo ware righe.” 18 Ni

temiwand ren kin pewutemir ruamkin te ni segipuq mindiny, pudi ni buid rip. Muq ni temi segipuq nganye mand, di ni mir ruam segi.

19 Muq Juda ninge Aikoniam di Antiok opu pumandi di ni wute te nei brequ ye meny, bu ni Polwet nyawpemi. Muqni tiqe vangpepuqomaimbmeri raqemarmo. Ni riri Pol nati pre bri. 20Dobupu muq Jisas ningg wute rindi ninde rikur, muqPol mune nes newo tiqe mune nar no. Yambgriqmuq Barnabas temi Derbe mo.

Pol Barnabas temi mune Antiok mo21 Pol Barnabas temi Derbe opu wand yuwon

ye bir mawo di wute nganye buagi Jisas ninggwute ningg ris. Pre muq mune mandi Listra,Aikoniam di Antiok. 22 Ni temi Jisas ningg wuteumbo meny kughe ei ni God nei rimbig kin neite si rire segi ningg ni quan kumone pugri simbemindiny mari, “Nungoqi God nei wumbig gre.Beghi par po God nde si nambu pas ningg pari,tedi muq beghi mai quan nganye pare kin ngimtende nyinge pare, tedi beghi God nde si nambupas kin tuqui.” 23 Muq ni temi mir uny mas diGod ane wand mand ei Jisas nei rimbig kin wutetit manyi kin quayi kiyi map mo. Quayi kiyi menYumbui nde nei mundub ye, muq Barnabas Poltemi ni Yumbui nde si pe mi mondo.

24Ni temi Pisidia opumar ir pre, muq Pampiliaopu mune mandi. 25 Ni mo Perga pe God ninggwand bir mawo, pre di maghe mo Atalia. 26Ataliapu bot ire mitaqwi Antiok mo. Tiqe tende asiwute God ane wand rind, ei Barnabas Pol temiGod nde si pe ri mondo ei God ni temi yuwonnuam ei ni God ningg yembe mand kin tuqui.Muq ni temi yembe te pre mand pre muq Antiokmune mandi.

27Ni mandi Antiok mitari righe di ni wute Jisasnei rimbig kin irepe mirur, muq ni temi God niyumbo yumbo ninde yembe nindiny kin te simbemindiny. Ni mari, “God ni wute tit Juda segi kinnei neny bumuq ni God irine nei rimbig.” 28Di nitemi nginy quan pugri Jisas ningg wute ane ris.

15Jerusalem pewute nganye buagi wand ningg rikur

1 Juda kin wute ninge Judia pu mati mi Antiok,di Jisas ningg wute wand bei meny meny yemu.Ni mari, “Nungoqi lo Moses beghi nengu kin teneiwumbiny segi di lo tewuri kin pugrine ghimbidugu chongo pend muauq segi, tedi nungoqi God

* 14:12: Sus nyamb te wute Grik kin ni mingg wandoqi kin god iri ni nyamb, di Hermes nyamb te mune pugrine ni wandoqi kin godiri ni nyamb.

Page 175: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 15:2 172 Aposel 15:23mune nitaqu wowi segi.” 2 Ni puq mand ye teningg di Pol Barnabas temi ni ane wand pe mege.Pre muq wute Jisas nei rimbig ye Pol Barnabastemi di Jisas nei mimbig kin wute aye ninge aneir ruwo ei ni Jerusalem mo ei wand ren kin ninggaposel di wute Jerusalem kin Jisas nei rimbig kinni mingg quayi kiyi ane wand mand ningg.

3Wute buagi Jisas nei rimbig kin ni tiqi rindommo. Ni mo kin te ni Ponisia di Samaria opu tegri mo. Ni wute te opu kin te God ni wute ayeJuda segi kin umbo nare nitindam kin te kinwandsimbemandmandmo. Jisas ninggwutewandvenrutungu di ni quan nganye chumbuai rind.

4 Ni mo Jerusalem mo mar di aposel di wutebuagi Jisas nei rimbig kin te di nikin quayi kiyiane ni chumbuai rindim. Muq Pol Barnabas temiyumbo buagi God ni temi nde gri puq nen kin tesimbe mindiny.

5 Parisi, prist tit ire, ni ningg wute ninge Jisasnei mimbig kin ni mes mewo di mari, “Nungoqiwute aye beghi ane Juda kin segi ye te ghimbidugu chongo ei pend wuam, di simbe wundim niMoses ningg lo ei nei mimbiny.”

6Muq aposel di wute Jisas nei rimbig kin quayikiyi ane mikur, te kin ningg wand mand. 7 Niwand quan kumomandpre,muq Pita ni nes newodi ni simbe nindim nari, “Chech, nungoqi neiwamb, asi God beghi yembe ire ire nengu. Ni ngenaip ko ei wute aye Juda segi kin ni nge nde mimpe Jisas ninggwand yuwon ye rutungu di Yumbuinei rimbig ye. 8God niwute buagi umbo nundonyye, ni wute aye Juda segi kin Ququ Yuwon Yebeghi nengu kin pugrine ni mune neny. Pugripuq nen kin te ni beghi bei nundug, ni wute ayeJuda segi kin anene nate ruwi ye. 9 Ni beghiyumbo ur aye kin bei nundug di ni yumbo ur ayekin bei nindiny segi. Wute ni nei rimbig kin teninggne ni wand puaq nindiny.

10 “Nungoqi wari wute aye beghi Juda aneyavi ire segi kin te mandi, Moses ningg yumbour buagi tene ei mand. Puq wand wawo yeru.God puq nand segi. Nungoqi pughe ningg Godningg wand ware witinde? Pugri puq wen kinte nungoqi God tuqui waip ningg bu Jisas ninggwute mai ren kin weny. Asi beghi di beghi kokuane mai ren kin pare tuqui segi. 11 Te segi! Pudibeghi pugri nei bab: Beghi Yumbui Jisas nikin ndenei pene beghi yuwon nuangu ye te ningg di Godbeghi nitamu powi, te kin pugrine ni mune nateruwi.”

12 Pita pugri puq nand, di wute buagi munewand segi mas di Barnabas Pol temi wand mandye te ningg ange muaq. Di God wute Juda segi kinnde mingi ni temi nde si pe yumbo ur gre ye isisnand kin wand simbe mindim.

13 Ni temi wand mand pre, muq Jems ni nari,“Chech, nungoqi ange wawo nge wand ven wu-tungu. 14 Saimon ni God asi urupui wute Judasegi kin yawo nitony di ninge ir nawo nikin wuteningg ris kinwand te simbenundugpre. 15Propetmingg wand mune ven kin pugrine. Ni pugri urmand mari:16 “Yumbui nari, ‘Otiwo di nge mune gadi, muq

nungoqi Devit ningg baj viso vighe pre kinpugri, nge munene gidivi viyo ye. Yumboyumbo baj ven kin brequ rise pre, di ngeayemune yembe gidiny ye, dimune gidiviviyo. 17 Te ei wute ninge risne kin ngemeri ritigh kin tuqui. Te wute buagi wuteJuda segi kin nge ir kawo pre kin te seginenge meri ritigh.’ [Amo 9:11-12]

Yumbui ni pugri puq nand, di ni wand te kinpugrine puq nen ye. 18 Asi nganye ni puq nandkin te yabene nei bab pre.

19 “Pugri bu nge nei taq pugri: Wute aye Judasegi kin ni nei mare mitinde God nei mimbig, tebeghi ni yembe yumbui pem wayequ. 20 Beghi ninyumo raqe ei ur bidim, di simbe bidim ei ni umowute wandoqi kin god mem ningg mambui kin teme segi kin. Di ni nyumbueg segi griny mindinykin te ei puaq mand yuwon. Di ni umo wute gibepori muany riti kin te me segi kin. Di ni yavi mesegi kin. 21Te pugri beghi nei bab Moses ningg loyabe chuqone qa wute ni ningg wand bir mawokin tiqe manyi ni ningg wand bir mawo mawonerindi rindi muq. Di nginy Sabat kin ni pripriMoses ningg wand God yumbui nyamb mirangkin baj pe muqond.”

Ni wute Juda segi kin nde nyumo raqe meq wuso22Muq aposel di wute Jisas nei rimbig kin quayi

kiyi di wute Jisas nei rimbig kin nikin nde kinnewute aye temi si mumbom ei tiqi mundom PolBarnabas temi ane Antiok mo ningg. Muq niwand wand mare di Judas ni nyamb ire Barsabas,di Sailas ni temi si mumbom di tiqi mundom nitemi ane mo. Wute temi men Jisas ningg wutebuagi kin yumbui. 23 Ni temi nde si pe nyumoraqe ire meq wuso. Nyumo raqe pe ni pugri urmand:

“Nungoqi wute Juda segi kin Antiok, Siria,di Silisia opu was kin. Beghi aposel di wute

Page 176: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 15:24 173 Aposel 16:8Jisas nei rimbig kin quayi kiyi ane, nungoqibeghi mand. Muq beghi nyumo raqe wen urbidiq, nungoqi wute aye kin ninge Jisas neiwumbig ye nungoqi nde peq wundo. 24 Beghiwute ninge beghi nde kin nungoqi nde mondowand mand di nungoqi ni wand te ningg puyewand di nei kumo wamb kin te putungu pre.Ni nungoqi nei unje mupuq. Wute men beghinde wand materi muq mondo segi ye. 25 Beghiwand ven putungu, di ire pe pikur, wand wandpare, beghi umbo irene kuse, muq wute temisi bubom, di ni temi tiqi bidom beghi mandBarnabas Pol temi ane nungoqi nde mondo.26 Ni temi beghi Yumbui Jisas Kraist ninggnyamb mindivi viyo viyo muq mati kin te kinwunemamb segi. 27Pugri bu beghi Judas Sailastemi tiqi bidom mondo, ei ni temi beghi wandnyumo raqe pe rise ye te kin pugrine mim pemune simbe munduq ei wand te gre meny.28 God ningg Ququ Yuwon Ye beghi ane pas,muq beghi wand ven kin taq bab pari, beghinungoqi mai aye aye peuq wayequ, nungoqiyumbo ren ne ei puaq wand yuwon: 29 Umowute wandoqi kin god meng ningg mambuikin te we wayequ. Nungoqi yavi we wayequ.Nungoqi wute umo gibe pori muany riti kin tewewayequ. Nungoqi nyumbueg segi segi grinywundiny kin yumbo ur te ei puaqwand yuwon.Nungoqi yumbo ur buagi ren kin puaq wandyuwon, tedi nungoqi yuwon.

Teneqa. Nungoqi yuwonne was.”30 Muq wute Jisas nei rimbig kin te ni wute

temi aye temi te tiqi rindom Antiok maghe mo.Ni mo wute tiqe te kin Jisas nei rimbig kin tengam mirany rindi, di nyumo raqe te meny. 31Dini wand yuwon ye nyumo raqe pe vise kin teruqond, ni gre rind di ni chumbuai rind. 32 JudasSailas temi ni kinne propet ningg mas pu bu niwand yuwon kin nganye buagi Jisas ningg wutemeny, di wand tende ni gre meny. 33-34 Ni temiAntiok mas mas bur quan mawo pre, muq Jisasningg wute Antiok kin ni Yumbui pengu rindig eini temi yuwon nuam, pre di tiqi rindom wute nitiqi rindommandi kin tendenemunemo.* 35PudiPol Barnabas temi Antiok ne mas. Ni temi tenemas di wute aye ninge ane wute God ningg wandbei meny, di ni Yumbui ningg wand yuwon ye birmuany.

Pol Barnabas temi kin kin mo

36 Otiwo nginy ninge mo pre di Pol Barnabassimbe nindig nari, “Beghi temu muqdi mune poei Jisas ningg wute buagi tiqe manyi ris kin tebeghi asi Yumbui ningg wand bir puany kin tebuqod. Te ei beghi nei bab ni yuwonpu ris o segi.”37Barnabas ni Jon nyamb ayeMak puqmindig kinni ei ni temi ane mo ningg nari. 38 Pudi Pol ninari, “Wuti nen asi beghi ane po Pampilia pudini beghi si niramu di beghi ane yembe bad segi.Pugri bu muq beghi wuti nen pitanyi ane po teyuwon segi.” 39 Ni temi te ningg quan kumo kermawo. Pugri puq men, di ni temi mune ire peyembe mand segi. Barnabas ni Mak nitanyi dini temi mo, bot ire mitaqwi di ailan Saiprus mo.40Muq Pol nes newo, Sailas neti nowi ni temi mo,di Jisas ningg wute riri, “Yumbui nungoqi yuwonnuauq nuauqne wo.” 41 Ni nyinge mare Siria diSilisia opu mo, di wute Jisas nei rimbig kin te gremeny meny mo.

16Timoti ni Pol Sailas ane mo

1 Pol ni no Derbe di te pu mune no Listra. Tiqetende Jisas ningg wuti iri tende nas, ni nyambTimoti. Ni kumo Jisas nei wumbig kin, di ni Judakin. Pudi ni kiyi Grik kin. 2 Jisas ningg wute buagiListra di Aikoniam kin ni Timoti chumbuai rindigye. Timoti ni wuti yuwon ye. 3 Pol ni nari Timotini ane ei mo, pugri bu ni neti nowi, ghimbi duguchongo pend nuang. Te pugri ni nei namb kinnari, Juda ni yumbo ur ren kin yembe mindinyye, di Juda buagi tende mas kin ni nei mambTimoti kiyi ni wuti Grik kin. 4 Ni nyinge mare,tiqemanyimo kin ni wand asi aposel di wute Jisasnei mimbig kin quayi kiyi asi Jerusalem pe wandtaqmamb ye te kin wand wute Jisas nei rimbig yeni simbe mindiny. Ni mari, “Nungoqi ren kin eipuq wen.” 5 Pugri bu wute buagi Jisas nei rimbigkin quan nganye gre rind, di nginy manyi manyiwute nganye buagi aye urupui Jisas nei rimbig dirindi ane rikur.

Pol Masedonia kin wuti iri nuqoind6 Ni Esia opu mo wand bir mawo ningg, pudi

Ququ Yuwon Ye ni tende wand bir mawo ye segipuq nand. Di ni Prigia opu Galesia opu mingitende nyinge mare mo. 7 Ni mo, Misia minggngase pe mo, muq Bitinia opu mar mo ningg,pudi Jisas ningg Ququ ni simbe nindim ei tendemar mo segi. 8 Pugri bu ni Misia opu nyinge

* 15:33-34: Buk ninge asi kin pe ni wand aye ven jiju mand mari, “Pudi Sailas nari ni tende nasne.”

Page 177: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 16:9 174 Aposel 16:30mare mandi mandi Misia dob mew di mandiTroas. 9 Bur ire gug Pol ni rar kinne ri righeruso ruqo nyemb pe pugri wuti iri Masedonia kinnuqoind, ni pugri simbe nindig nari, “Muqdi nugherim te bir ghawo ghandi Masedonia, ei beghighav ndug.” 10 Pol ni yumbo te ruqo nyemb pepugri nuqond pre, muq beghi brequne sir pap diMasedonia po kin ngim meri pat. Beghi nei bab,God beghi ningg nari po ei tende wand yuwon yebir pawo.

Lidia ni God ningg wand wutungu11 Pugri bu beghi Troas pu bot pe pewo po

Samotres paghe po. Yambgriq mune te pu botpitaqwi po Neapolis paghe po. 12 Muq beghitiqe te si piraq, di nyinge pare po Pilipai par po.Yabe chuqo Rom mingg gavman tiqe te yembemunduw, di Masedonia opu puch ire pe tiqe teyumbui. Beghi tendepas, nginyningepugri pawopre, 13 di Sabat kin nginy tende beghi po wuyeambri iri tiqe ye vang dodi pe tumo nase pe tendepo. Beghi nei bab kin wute pripri rikur God anewand kin sunyi tende vise. Di wuye ambri tendebeghi buqod, nyumbueg ninge tende rikur pu risdi beghi po ane pas wand bad. 14Wute ire ni aneris di beghi wand rutungu kin ni nyamb Lidia. Nitiqe Taiataira kin, di ni chongo ambo ye te rangwumb, di wute ningemandi wongmand ye. Te nikun wet bidi yembe. Ni Juda segi pudi ni yabeneGod yumbui nyamb wurang ye. Muq Yumbui ninei bir nuaw, di Pol wand nand kin te wutunguyawo kurew. 15Muq ni di wute ni ane baj ire pe risye ane wuye pap. Ni wuye pipiq pre muq ni beghisimbewundugwuri, “Muq nungoqi nei wamb kinnge Yumbui nei gibig ye, tedi nungoqi wandi ngende baj pe was.” Ni quan nganye buid wup bubeghi bodo ninde pas.

Pol Sailas temi Pilipai pe taq yemu16 Nginy iri ningg beghi God ane wand kin

sunyi pe tende po, muq nyumbueg wute aye ndetaq pu yequ yembewund kin ire beghi wundomu.Nyumbueg ambonye te ququ brequ ninde yenu,di otiwo yumbo pughe kin puq ren ye te ninggsimbe wund ye. Nyumbueg ambonye te ni ququte pengu wundig, di ni otiwo kin yumbo te simbenunduw, di ni wute wand te simbe wundim, di nioyi wet bidi mew. Muq ni wet bidi wuteri nikinyumbui te wem. Pugri bu nyumbueg te nikinyumbui ni pripri wet bidi quan nganye materi.17 Muq nyumbueg ambonye te beghi nde dobuwuwi, di ni priprine pugri quan kumone wuri,

“Wute men God wam nas kin ni ningg yembemand ye. Ni otiwo nungoqi God mune nitaquwowi ye wand simbe mand ye.”

18 Nginy quan nyumbueg te pugri wuri wuri,muq Pol ni nutungu nutungu si yavi nati, di nitindi nondo ququ brequ te simbe nindig nari,“Nge Jisas Kraist nde nyamb pe kari, nu nyum-bueg te si raq di yo.” Muq brequne ququ brequ tenyumbueg te si niraq, wu nase no.

19Muq nyumbueg ambonye te nikin yumbui temuqond ququ brequ te ni si niraq no pre. Pugribu ni nei mamb nyumbueg te mune wand suqopu vise kin te simbe wund tuqui segi, di ni wetbidimunemateri tuqui segi. Pugri buni Pol Sailastemi mat mase, mitami mo, maket pe rar ngimimuq wute nyamb kin te mem. 20 Di ni temi wutekot mutungu kin pe mitami mo di pugri wandoqimindimmari, “Wute temi men Juda kin. Ni beghitiqe wen kin wute mai meny. 21 Beghi Rom opubeghi yumbo ur te dob peny kin te ni temi wandte kin bir mawo.”

22 Wute ni mune pugrine puq rind, bu wutekot mutungu kin mari di ni chongo bure mindim,kande pe mi. 23 Ni kande pe mi pre, muq ni taqmamb. Muq ni wuti iri kalabus baj pe yeng nawokin simbe mindig, ei ni yeng nuam yuwon.

24 Wuti yeng nawo kin ni wand te nutungu, dini temi nate mowi, rum ire te wur wuso nganyeyequ kin tende ni mar mo, muq ni palang puayipe bi nand mo, nyinge taq nimbim.

25 Burpoq mingi Pol Sailas temi God ane wandmand di yuwo mindig mindig, di wute ninge taqpune yemu kin te ni mas mutungu mutungu.26 Muq brequne wariqo yumbui naghe di opukalabus baj pe yuwod buagi te tit rip, di opu dodibuagi te kinne bi omo, muqwute taq pu yemu kinbuagi sen si pe taq mimbim kin te kinne bure.

27 Wuti kalabus baj pe yeng nawo kin ni ruqonase pu nes newo nuqond ngimrawu buagi tekinne bi omo, di ni nei nimbiq nari wute taq kinwu mase mo pre bri. Pugri nei nimbiq di si naworighe nikin mame dobui neti nowi nikin ghimbibaq nindiny ei nati ningg pune 28 Pol brequnequan kumone nari, “Nu nu nonne ghimbi unjeghap ghawo yeru. Beghi wu pase po segi. Beghiquan buagine ven yembu!”

29 Muq wuti kalabus baj yeng nawo kin ni soiningg nari di soi miraq mandi. Ni wune nambngape buyaq rindig omo, di vig namb Pol Sailastemi yemupeneneyi nimuange gure nawo. 30Premuq nitami raqe nar no, muq ni nari, “Nu tequ

Page 178: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 16:31 175 Aposel 17:14nge yumbui. Nge pughe sin ken ei God nge muneneti kowi?”

31 Muq ni pugri simbe mindig mari, “Nu beghiYumbui Jisas irine nei mbig, tedi God nu di wutenu ane baj ire pe was kin buagi ane nitaqu wowi,di nungoqi ni te.” 32Muq ni Pol Sailas temi nitamininde baj pe mo, muq Pol Sailas temi Yumbuiningg wand te ni di wute nikin ane baj ire pe riskin pe simbe mand. 33 Bur te gug ni kande pe yasmuam kin waserar te wuye nipim, pre muq ni dinikin baj ire anewuyemap. 34Di ni Pol Sailas teminitami baj pe nar no, di ni mir nem. Muq ni dinikin baj ire ane God nei rimbig di quan nganyechumbuai rind.

35 Yambgriq muq wute kot mutungu kin nikinpolis ninge tiqi mundom mandi, muq wuti kal-abus baj pe yeng nawo kin ni simbe mindig mari,“Muqdi nu wute temi te si ghare mo.”

36 Muq wuti te nandi, Pol simbe nindig nari,“Wute kot mutungu kin mari, nu Sailas tequmuqdi si pirauq wo. Pugri bu nungoqi tequ taqyequ kin prene. Tequ wo di umbo yuwonne risewas.”

37Pudi Pol ni polis te simbenindimnari, “Beghiwutamu Rom kinne, pudi wute kot mutungukin ni beghi kot mutungu segine muq rar ngimikande pe mumbuemu di taq mumbumu. Ni puqmen kin te ni Rommingg lo guremuaq. Pudimuqbeghi suqo grine si miramu peyi pi po tuqui segi.Muq ni nikinnemandi di beghi mitamumarmo.”

38 Polis ni mo wute kot mutungu kin simbemindim mari, “Ni temi Rom kinne.” Pugri bu niwune mamb. 39 Di ni mo mune yawo mutom yewand te simbe mindim, di sabi mindim pre, muqmitamimarmo di waghine simbemindim ni ngiqmand ei tiqe te si miraq aye pe mo ningg.

40 Pudi Pol Sailas temi kalabus baj pe pu meyimi di Lidia nde baj pe mo. Di ni temi Jisas ninggwute tende ris muqond, di ni umbo meny kughepre, muq ni aye pe mo.

17Wute Tesalonaika kin ni Pol Sailas temi mi ningg

mari1 Ni nyinge mare mo Ampipolis mo mar.

Ampipolis pu mune nyinge mare mo Apoloniamo mar. Apolonia pu mune nyinge mare moTesalonaika mo mar. Tiqe te wung Juda Godyumbui nyamb mirang kin baj ire tende wuse.2-3 Muq Pol ni pripri puq nen kin pugrine munepuq nen. Wik teri ire pu Sabat ye nginy tende Pol

ni God yumbui nyamb mirang kin baj pe Kraistyuqo niraq, nati di mune nes newo ye te ninggwand nand nand di wand God ningg buk pe viseye te nuqond. Di tende pe ni bei nand Kraist ninganyeneGodnimanyi naindpubuni yuqoniraqdi nati, di mune nes newo. Di nari, “Wuti te Jisasnge ni ningg wand bir kawo ye te, ni Kraist.”

4Muq Juda kin ninge Jisas nei mimbig, bu muqni Pol Sailas temi nde ire pe mikur. Di wute Grikkin God yumbui nyamb rirang ye mune nganyebuagi nganye Pol Sailas temi nde wand rutungu,di ni riri te nganye. Di nyumbueg nyamb kinnganye buagi mune pugrine puq ren.

5 Pudi Juda ni muqond wute quan Pol ninggwand rutungu di Jisas nei rimbig, di ni umbobrequ kuse, bu ni wute ninge brequ kin maket peyemu kin te matemi di ni yeng yumbui mindiqiwuyo. Ni vigmamb Jeson nde baj pemo Pol Sailastemi meri mitim. Ni muqond ei mat masemitamiwutendemoningg. 6Nimerimitimpudimuqondsegi, bu ni Jeson di Jisas ningg wute aye ningeane mat mase, mitami tiqe te ye yumbui nde modi pugri quan kumone mari, “Pol Sailas temi tiqemanyi yumbo ur brequ mand mand mandi muqven nde mi meyi. 7 Di Jeson ni nitami ninde bajpe no. Wute men beghi yumbui Sisar ningg wandmutungu segi. Ni mari, ‘Beghi king iri nas, ninyamb Jisas’.”

8 Wute buagi di tiqe te kin yumbui ni wandte rutungu puyene rind, di riri riri nyuw ruwo.9Pugri bu tiqe te kin yumbui nimari Jesondiwuteninge te ane ni kot wong mand tedi si mare meyimi mo.

Pol Sailas temi Beria tende yembe mand10 Bur te gugne Jisas ningg wute Pol Sailas temi

tiqi mundom Beria mo. Ni temi mo Beria momar, di Juda God yumbui nyamb mirang kin bajpe mar mo. 11 Juda ninge Beria mas kin ni yuwonnganye mawo. Ni Juda ninge Tesalonaika maskin pugri wand te kin mutungu yambu mari segi.Ni wand mutungu yawo nganye kurem, bu nginymanyi manyi ni God ningg wand muqond, ei neimambPol nganyenebri nand. 12Pugri bu Juda kinnganye buagi ni Jisas nei rimbig, di Grik kin quayidi nyumbueg nyamb kin nganye buagi ni pugrineJisas nei rimbig.

13Dobupumuq JudaningeTesalonaikamas kinni mutungu Pol yabe Beria no di God ningg wandtendemunebir nawo, di nimunedobumaruwuteBeria kin te nei brequ ye mune meny ei Pol miningg. 14 Pugri bu Jisas ningg wute brequne Pol

Page 179: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 17:15 176 Aposel 17:34tiqi rindog jiji pe no. Pudi Sailas Timoti temiBeria ne mas. 15Wute Pol mitanyi mo kin ni Polmitanyi mo Atens si meri di mune mandi. Nimune mandi ningg, di Pol ni Sailas Timoti teminingg yeri nindim nari, “Ni temi brequne ei ngende mune mandi.”

Pol ni Atens pe wand bir nawo16 Pol ni Sailas Timoti temi Atens pe ghimbi

nuam pu nas kin tende puayi ni nuqond tiqe teningg wute wandoqi kin god nganye buagi maworis, bu Pol ni umbo brequ kuse. 17 Pugri bu niGod yumbui nyamb mirang kin baj pe no, di niwute Juda kin di wute Juda segi kin ninge Godyumbui nyamb rirang kin God ningg wand simbenindiny. Di nginymanyimanyi ni maket pe no, dini nuqond sunyi pughe ye pe wute quan nganyerikur pe tende no God ningg wand simbe nand.

18 Wute tit ire Epikurian puq mindim kin diwute tit aye Stoik puqmindimkin ni quannganyenei mamb ye ni Pol ane wand pe mege. Pol niJisas di wute mati kin mune mes mewo kin wandyuwon ye bir nuam. Di wute ninge nei mamb yeni mari, “Wuti ghabe gad nen pughe puq nandningg?” Di ningemari, “Ni tiqe aye kin god ninggbri wand bir nawo?”

19 Muq ni Pol mitanyi Areopagus kaunsil pemo, muq ni pugri pengu mindig mari, “Nu muqwandurupui venwute bei kuenykin temuqbeghioghine simbe ndug. 20Nuwand ninge simbe guadkin te beghi putungu kin grine rise. Pugri bu nuwand puate te tari riti, beghi putungu.” 21 (WuteAtens kin di wute tiqe aye kin ni mandi Atensmas kin ni yembe aye ningg nei mimbiny segi,ni pripri segine mandi mas, di wand urupui yesimbe mand, di wand urupui ye mutungu ningg.Ni yembe aye segi ye.)

22 Muq Pol ni Areopagus kaunsil rar ngimineyenu di nari, “Nungoqi Atens kin, nge nungoqigudoqu, nungoqi god isis nei wumbiny yawokureuq. 23 Te pugri nge ven nde nyinge kareko di nge guqod nungoqi yumbo yumbui nyambwurany kin nganye buagi yeru. Nungoqi warieti ambojig iri nei gheri wuping. Puq wand bualta ire segine yembe wunduw, di pugri ur wandwari: ‘god nen beghi nyamb ghabe bidig.’ Muqnge nungoqi simbe guduq. Nungoqi God ghabewundig kin te ningg qa nge muq simbe guduqningg.

24 “God ni qi yembe nunduw di yumbo buagiqi pe rise ye te yembe nindiny. Ni irine wam kinyumbui nas, di ni irine qi pe yumbui nas. Pugri

bu baj wute si pe yembemindiny kin ni tende nassegi. 25Ni nikinne wute nyumurighi nenymuq niwute nganye ris, di nikinne wute yumbo yumbobuagi neny. Ni yumbo yumbo buagi segi ghariwute ni si pe yumbo yembe mindiny kin tende nighav mindig. 26Ni asi Adam irine yembe nindig,ninde pu muq ni kuqo nganye buagi mas. Di Godni sunyi nipim ruso, di kantri buagi te nawo masmas te no, di tende mas kin ngeri te nipim ruso.Di pughe puayi ei ni pre kin ngeri te nipim ruso.27 Ni pugri puq nen, ei beghi ni meri bidig, ei nibuqoid ningg nari. Pudi beghi wute rar burpoqrip kin yumbo meri mindiny kin pugri God meripiting. Pudi God ni beghi nde wonji nas segi.28Ni gre te beghi nengu bu beghi pas nyinge parepo badi ye tuqui. Te nungoqi non wutene ningeoghine nei mamb ye ni pugri puq mand. Ni mari,‘Beghi mune ni ningg wone pas.’

29 “Pugri bu muq beghi nei bab, beghi Godningg wo pas. Muq beghi te kin nei bab, tedipughe ningg pari God ni gol o silva o wet nyawkin? O beghi pughe gri nei bab pari, wute si pe diwute nei pe God ningg ququ yembe mindig? Tekin segi. 30 Asi wute oghine nei mamb segi, butende puayi ni ambojig te nei rimbiny ye te Godni quan nganye wand kumo nand segi. Pudi muqni wute tiqe tiqe te ningg nari, ‘Muqdi nungoqinei ware witinde di yumbo ur te kin dob weny.’

31 “Muq God kot rind kin ngeri te ni nap rusopre, di ni wuti iri kot nutungu kin te ni manyinaind pre. Kot te ningg di ni wute nikin yumbour te ninde simbe rind nutungu. Di ni wute kotnutungu kin te tuquine nganye ei nutungu. Wutikot nutungu kin te nati pudi God ni ngamo pepu nindingi newo, pugri bu muq beghi nei bab niirine ei kot nutungu ye.”

32 Pol ni Jisas nati di mune nes newo kin wandte simbe nand ni mutungu di wute ninge ni quannganye wur maq. Pudi ninge oyi Pol simbemindig mari, “Beghi wand ven mune putunguyawo nganye guregu. Otiwo nu mune simbeghand ei beghi putungu.”

33 Pugri bu Pol ni kaunsil te si nare neyi nino. 34 Pudi wute ninge Pol ane ire pe rikur diJisas irine nei rimbig. Pol ane rikur kin wuti iritaq Dionisius. Ni Areopagus ye kaunsilne iri. Dinyumbueg ire ni nyamb Damaris, di aye ninge teane Pol ane rikur.

18Pol Korin pe yembe nand

Page 180: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 18:1 177 Aposel 18:26

1Otiwo Pol Atens si niraq, Korin no. 2Di ni Judairi nuqoind, ni nyamb Akwila, ni Pontus opu kin.Asi Romkin king Klodius, ni Juda buagi tendemassegi puq nindim di ni Rom si miraq aye pe mo.Pugri bu Akwila ni ngam Prisila teri Itali si riraqdi rindi Korin ris. Muq Pol no ni teri nuqond. 3Polni asi sel baj yembe nindiny ye, muq ni teri munesel bajne yembe rindiny ye pugri bu ni teri aneyembe ire. Pugri bu ni Akwila ngam teri ane ris,di ni yembe ghav nindiny nindiny ris. Ni sel bajyembe rindiny ye. 4 Pol te nas di nginy Sabat kinmanyi ni Juda God yumbui nyambmirang kin bajpe no, di ni anewandmand. Ni Grik di Judaminggnei nindivi viyo, ei Jisas ne neimimbig ningg nari.

5 Pudi otiwo Sailas Timoti temi Masedonia opupu mati mi, di Pol sel baj yembe nindiny kin siniraq di nginy manyi yenu wand bir nawo nawo.Ni Juda simbenindimnari, “Jisas ni Kraist.” 6PudiJuda buagi niwand sangemindig, di pereimindig.Ni pugri puq men di ni chongo buraq nindiqtinanji buraq ri. Muq ni simbe nindim nari, “MuqGod nungoqi mai neuq te nungoqi nonne. Nge teningg wand kare tiq segi. Muqdi nge wute Judasegi kin nde oyi wand bir kawo.”

7Muq Pol God yumbui nyambmirang kin baj tesi niraq, di wuti iri ni nyamb Titius Jastus nindebaj pe no. Wuti nen pripri God yumbui nyambnirang ye. Ni baj God yumbui nyamb mirangkin baj pe tumone nganye vise. 8Muq wute Godyumbui nyamb mirang kin yumbui, ni nyambKrispus, ni nikin ngam di wo ane mune nei rireritinde Yumbui nei rimbig. Di Korin ni nganyebuagi Pol ningg wand rutungu, di God nei rimbig,di ni wuye map.

9 Muq bur ire ningg Pol ni yumbo ruqo nyembpe pugri nuqond, Yumbui Pol simbe nindig nari,“Nu wune ghamb wayequ. Nu raqene simbeghand. Nu mim tuq pu yeru wayequ. 10 Te pugriwuti iri nu ni o unje naip kin tiq segi, nge nundedobu yengu. Te pugri nge wute tiqe ven ndenganye buagi ris.” 11 Pugri bu Pol ni Korin Godningg wand bei neny neny, nas nas ber ire nuaqirew 6-pela pu nawo.

12 Otiwo Rom mingg gavman mari di Galioni Akaia opu pe gavman yumbui ningg nas kintende puayi Juda buagi ane mes mewo Pol verimindig. Ni kot pe mitanyi mo di mari, 13 “Wutinenpripriwute simbenindiny ei ni lowand sangerunduw di yumbo ur aye kin pe God yumbuinyamb rirang.”

14 Pol ni wand te oyi nindim ningg, pudi GalioJuda simbe nindim nari, “Nungoqi Juda buagiwuqond wuti nen lo gure nuaq o yumbo urbrequ nand, tedi nge nungoqi wand kutungu kintiq. 15 Pudi nungoqi nge pengu wundigh kinte wand nganye kin segi, nungoqi non nyambdi nungoqi non lo ninggne nge pengu wundigh.Wand ren ware wo nungoqi nonne wand wand.Nge kutungu yambu kari. Nge yumbo ur ren kinningg nge kot kutungu yambu kari.” 16 Di kotmand segi puq nindim, di ni kot mand seginemeyi mandi. 17Muq ni Sostenes Juda God yumbuinyambmirang kin yumbui te oyimait nase, di kotkin sunyi pe tumonemowi nase pugmindig. PudiGalio ni puq men kin te ningg nei kumo nambsegi.

Pol munene Antiok Siria opu yequ kin tende no18 Pol ni nas nginy quan nawo pre, muq ni Jisas

ningg wute te si nare mas di no. Ni no di PrisilaAkwila teri ni anene ruso. Ni ruso ruso Senkria, diPol ni yu ghir nand. Te ni yumbo ninge puq nenningg God nde wand taq namb kin te prene. Muqbot ire tiqe te pu Siriawuso ningg di ni tende riworuso, di ane ruso.

19 Ni ruso Epesus ruso rir, di Pol ni teri tiqetende si nare ris, di nikin irine Juda God yumbuinyamb mirang kin baj pe nar no, di ni ane wandmand. 20 Ni Pol simbe mindig, “Nu beghi anepas nganye pu muqdi yo.” Pudi ni nari, “Nge kasnganye ye tiq segi. 21 Pudi God nge mune gadiningg nari tedi nge munene gadi.” Pre ni si naremas di ni mune bot pe newo Epesus si niraq di no.

22 Bot wuso Sisaria yequ di Pol nati ni,Jerusalem no wute Jisas nei rimbig kin te chum-buai kin wand neny pre di Antiok no. 23 Pol niAntiok nas nas nganye pre muq no. Ni nyingenare tiqe kin kin Galesia di Prigia opu yeru kintende no, di Jisas ninggwute buagi gre neny nenynar ir.

Apolos Epesus pe wand bir nawo24 Di Juda iri ni wuti Aleksandria kin nandi pu

Epesus nas. Ni nyamb Apolos. Ni wuti wandoghine simbe nand ye, di ni God ninggwand quannganye nei namb ye. 25Ni asi Yumbui ninggwandpe minar nar di Yumbui ningg ngim ningg simbemindig dimuq ni chumbuai ane Jisas yembe nandkin wand tiqne nganye wute bei neny ye. Pudiwute wuye map kin te ni Jon wute wuye nap kintene nei namb. 26 Ni Juda God yumbui nyambmirang kin baj pe no di wand bir nawo. Ni wute

Page 181: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 18:27 178 Aposel 19:20buagi te yeru kin wune nimbiny segi. Muq PrisilaAkwila teri niwandnand kin te rutungu di ritanyininde baj pe ruso otinde nganye God ningg ngimningg yeri rindig.

27 Otiwo Apolos ni Akaia opu no ningg, muqJisas ningg wute Epesus kin ni gre meng. Dinyumo raqe ire ur mindiq Jisas ningg wute Grikkin te mem, di simbe mindim pu ei Apolos nondono nar di meti nowi. Muq Apolos no Grik pe nonar, di wute buagi God nikin nde nei pene yuwonnuany di ni nei rimbig yewute renApolos ni quannganye ghav nindiny. 28 Te pugri wute buagi nderar pe ni Juda wand unje map kin te oyi nindim,di ni wand buid nganye nap di ni mingg wandnyinge nuam vighe. God ningg wand buk pe riseye tende pe Jisas ni Kraist kin te kin wand ni raqenganye nindim.

19Pol Epesus pe wand bir nawo

1 Apolos ni Korin nas kin tende puayi Pol niEpesus opu tiqe rand yumbui yumbui yemu kintende opu yeru kin tende nyinge nare nar ir. NiEpesus opu tende nyinge nare di nuqond, Jisasningg wute ninge tende ris. 2 Muq ni pengunindiny, “Nungoqi asi God nei wumbig kin tendepuayi nungoqi God ningg Ququ Yuwon Ye weti nio segi?”

Muq ni riri, “Beghi God ningg Ququ Yuwon Yebeghi ghabe bad.”

3Muq Pol mune pengu nindiny nari, “Nungoqipughe gri bu wuye mupuqu?”

Muq ni riri, “Beghi Jon ni wute wuye nap kinpugrine beghi wuye mupumu.”

4 Muq Pol ni pugri simbe nindiny nari, “Yabechuqo Jon ni wute wuye nap di ni pugri simbenindiny nari, ‘Nungoqi nei ware witinde yumbour brequ wand kin te dob weny, di nungoqi wutinen nge nde dobu nawi kin ni irine nei wumbig,tedi nge wuye kupuqu.’ Wuti dobu nawi kin ninyamb taq Jisas.”

5 Ni wand ven mutungu, muq ni Yumbui Jisasnde nyamb pe wuye nap, muq ni nari, “Ni Jisasnei mimbig kin.” 6Muq Pol ni si nem kuyo, muqQuqu Yuwon Ye ninde nandi, muq ni wand tuanisis pe wand mand, di ni propet kin pugri Godningg nei matevi simbe mand. 7Wute God ninggwand mutungu kin te 12-pela kin pugri.

8 Pol ni God yumbui nyamb mirang kin bajpe nar no, God ningg wand gre grene bir nawo

nawo irew teri ire nawo, di wute di yumbo yumbobuagi God nde si nambu ris ye te kin wand wuterutungu di riri te nganyene. 9 Pudi ninge ninei quan nganye gre vind, bu ni God nei rimbigsegi. Ni wute buagi nde rar pene riri, “Jisas ninggngim te brequ.” Pugri bu Pol ni si nare, di Jisasningg wutene nitari no. Di nginy manyi manyini Tiranus ningg skul baj pe ris di ane God ninggwand ningg wand rind. 10Ni pugri puq nen rusober tevi nawo, di wute buagi Juda kin di Grik kinEsia pe ris ye ni Yumbui ningg wand rutungu.

Seva ningg wo ni wuti iri ququ brequ puaq mindigningg

11 God ni yumbo ur gre ye isis Pol nde si peyembe nindiny. 12Ni chongo bidi Pol nde ghimbipe teiq mindig ruso pre muq mare wute num kinmas pe mo. Ni puq men di wute num kin te numoghi di ququ brequ te puaq mo.

13 Muq Juda ninge mune mar ir mo wute ququbrequ puaq mindiny. Ni Yumbui Jisas ninggnyamb pe ei ququ brequ puaq mindiny ninggtuqui map. Ni pripri mo di pugri puq mand mari,“Jisas nenni ninggwandPol bir nawokinni ninggnyamb pe nge kari nu wuti nen si gheri yo.” 14DiJuda mingg prist yumbui iri ni nyamb Seva, niningg wo 7-pela pu ni pugrine puq men.

15 Muq nginy iri ningg ni mune pugri puqmand, pudi ququ brequ te oyi pugri oyi nandnari,“Jisas nge nei gibig, di Pol ni pughe gri yembenand kin wand nge kutungu. Pudi nungoqitughe?” 16Muq ququ brequ wuti tende yenu kintewuti te gre nengdiwuti tewute 7-pela pu yemupe prare newo, suquan moyi gri ni. Ni ghimbiquan nganye unje nipim, ni chongo bir nuamomo. Pugri bu ni baj te si mare, chongo taqmambsegine wu mase yavi groq groq mo.

17Muq Juda buagi di Grik buagi Epesus ris kinniwand ven rutungu di ni quan nganye wune rimb,di ni Yumbui Jisas nyamb quan nganye rindiviviyo. 18Muq wute yabene Jisas nei rimbig pre kinnganye buagi rindi ni yumbo ur brequ rind kinte simbe rind bir ruwo. 19 Di wute quan ni aworimbkin dimu rind kin nimukin buk te rire rindi,wute buagi nde rar pene muq wase rinde. Ni bukte manyi rind ruso wet bidi 50,000 Kina kin pugripe wong mand kin pugri. 20 Ni yumbo ur gre yeren ningg di Yumbui ningg wand te vir ir di quannganye yumbui.

Epesus buagi ni Pol kotim maind ningg mari

Page 182: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 19:21 179 Aposel 19:4121TendedobuPol ni nei nambkinniMasedonia

di Akaia opu te gri ei nar ir no no di tene noJerusalem ningg. Ni nari, “Nge tiqe te ningg kopre, otiwo nge Rom mune kone ei.” 22 Muq niwute temi ni ghav mindig ye ni nyamb Timoti diErastus ni temi tiqi nundom Masedonia mo. DiPol nikinne Esia opune musoq nas.

23 Tende puayi Epesus pe mai yumbui nganyerise. Wute ninge Jisas ningg ngim brequmunduwningg quan nganye buid map. 24 Ambojig ireni nyamb Artemis. Ni yumboyi baj ire tendewuse. Wuti iri ni nyamb Demitrius, ni wuti silvape yumbo yembe nindiny ye. Ni pripri silva peyumboyi baj te kin ququ yembe nindiny di wuteaye mandi wong mand. Te nikin wet bidi yembe.Pugri bu ni nikin yembe ye wute te yembe quannganye nem, ni yumbo silva pe yembe mindinywute mandi wong mand di ni wet bidi quannganye materi.

25Muq ni wute yumbo silva pe yembe mindinykin te di wute aye yembe pugri yene mand kin ningam nirammandi, di simbe nindim nari, “Wandire buagi, nungoqi nei wamb yembe wen wungbeghi wet bidi quan nganye pateri ye. 26 MuqPol ni wute buagi qo namb, di ni nei te unjenipiny. Ni pugri puq nand nari, ‘Ambojig wutende si pe yembe mindiny kin te wandoqi kin.’ Tenungoqi non grine wuqond di wutungu pre. NiEpesus pene puq nen segi, ni Esia opu kin tiqebuagi mune puqne neny omo. 27 Muq Pol wandven puq nand ye ven ningg segine beghi yembewen kin nyamb te brequ vise. Di yumbo aye teyumboyi baj wen wute brequ puq runduw. Dimune beghi god nyumbueg wen wute ninde neipe riri, ‘God wen Artemis ni oghi segi, brequ.’ Asinganye wute buagi Esia kin di wute buagi qi peven nde kin ni god nyumbueg wen bu yumbuinyamb riraw ye. Pudi Pol ningg wand ven ninggni nyamb te brequ vise ye.”

28Niwand venmutungu, di quan nganye umboker mawo, di quan kumone ngam mare mari,“Artemis, beghi Epesus beghi bon god te yuwonnganye!” 29 Wute buagi aye tiqe te kin ni terutungu muq tiqe te kin wute buagi anene ririmenge rip rip. Muq ni quan buagine ruso GaiusAristarkus temi rit mase, qo rimb rire wand kinsunyi pe ruso rikur. Gaius Aristarkus temi niMasedonia kin, ni pripri Pol ane nyingemare kin.

30 Muq Pol ni wute mingi te nar no ei wandsimbe nindiny ningg, pudi Jisas ningg wute ningeni segi puq rindig. 31 Wute ninge Rom mingg

gavman pe tende yembe mand ye ni Pol kimand.Pugri bu ni mune wand mi vindi mari, “Pol niwute rikur pe tende nar no segi kin.”

32 Wute buagi ren ni ghabe rind. Te pugriwute ninge res riwowand aye simbe rind, di wuteninge res riwo wand aye simbe rind. Pugri buwute buagi ni quan nganye ghabe rind, ni pughekin ningg bri rindi tende rikur.

33 Wute ninge Juda kin ni Aleksander chochmaip wute buagi yeru pemingine nar no, di wuteninge wand te ye wand puate simbe mindig, muqni si ni kuyo ei wute buagi wand segi yeru ei ni oyinindiny ningg.

34 Pudi ni Aleksander ruqoind, di ni rip no niJuda kin. Di ni buagi anene ghis tene riri, “BeghiEpesus beghi bon god Artemis quan nganye yu-won wund ye.” Ni buagi ane ghis tene puq rindruso ruso aua teri.

35 Muq wuti iri Epesus kaunsil ye kuskus ninandi menge nap di ni wand pend, muq ni simbenindiny nari, “Nungoqi Epesus kin, tiqe buagini nei mamb Epesus ren nde opu Artemis wungyumboyi baj yumbui ven nde qa wuse. Di ni kununy wet nginy tu pe pu ir wughe kin te ven ndewus, di beghi Epesus kin qa baj wet te ane yengpuany ye. 36Muq wuti iri wand ven menare visosegi kin. Pugri bu nungoqi wand segine ei yequ.Nungoqi pughe sin wen segi kin. 37 Nungoqiwute temi men wutami ven wandi, pudi ni beghigod Artemis ningg yumboyi baj pe yumbo ningenyungu mand segi, o beghi god Artemis wandbrequ munduw segi. 38 Muq Demitrius nikinyembe ye ane wuti iri ane wand vise, te muqdiotiwo kot penemo ei yuwon. Kot kin ngeri te risedi beghi gavman ye nyamb kin te mas. Ni segineni kot temutungu. 39Pudimuqnungoqiwand ayemune vise tedi otiwo wand kin puayine ei wandisimbe wand di teti wawo.

40 “Muq nginy nen ningg nungoqi yumbo urren puq wen ye ren ningg beghi bege di mai peyembu yamb tumo nganye. Te puq pen, tediRom mingg gavman beghi mitamu powi kotimmundumu di kot wong bidiq. Muq beghi pari parikin ren puate segi. Te pu bu muq ni wand puateren ningg beghi pengumundug, tedi beghi pughepuq ei bad ye?” 41Kuskus ni pugri simbe nindinypre, muq mune tiqi nundony ruso.

20Pol Masedonia di Grik opu nar ir

Page 183: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 20:1 180 Aposel 20:251 Wand nyeq nyeq kin te pre, muq Pol Jisas

ningg wute te nari ninde rindi. Muq ni umboneny righe ye wand gre ye nganye neny. Nigre neny kin wand simbe nindiny pre, muq nisi nare ris, di ni Masedonia opu no. 2 Ni tendenar ir, wute God nei rimbig ye wand quan nganyeneny, di umbo neny kughe. Ni pugri puq nennen no no otiwo ni no Grik pe opu no nar. 3 NiGrik pe nas irew teri ire pu nawo. Pre otiwo nibot nitaqwi, Siria opu no ningg. Pudi Juda nimi nati ningg wand taq mamb kin te nutungu,bu ni Siria no segi, di Masedonia grine mune noningg nei namb. 4 Otiwo Pol ni no ningg, Beriakin wuti iri, ni nyamb Sopater ni Pirus ningg wo,di Tesalonaika kin temi, Aristarkus di Sekundustemi, Gaius Derbe kin, di Timoti, di Esia kin temiTikikus Tropimus temi, ni Pol anene mo. 5Wutebuagi men ye mawo mo pu Troas beghi ghimbimuangu pumas. 6Beghi oyi pasne Juda ni bret yissegi ye me kin wik te wuso pre, dobu muq beghibot pitaqwi, di Pilipai si piraq paru. Beghi po ponginy temi aye temi ire pu pawo pre muq Troaspo par, di ni buqod di anene Troas pe pas nginy7-pela pu pawo.

Troas pe mas Pol Yutikus mune nindingi newo7Wik ye nginy namba wan tende beghi di wute

God ningg wand mutungu kin te ane ire pe pikurei Yumbui ningg mir bad ningg. Muq Pol yenuwute buagi nde wand bir nawo. Te pugri prangidi ni no ningg, pugri bu muq ni yenu wute ndeotinde nganyewand bir nawo nawo ruso ruso burmingi. 8 Baj bidi beghi pikur pu pas kin tendelam nganye buagi yeru. 9 Muq wo ambonye iri,ni nyamb Yutikus, ni windua pe newo pu nas. Polwand dobui nand nand ruso ruso ni ruqoi gureg,ruqo nase di puaq ir ni. Ni ir ni kin baj ire tamuvise di ire tende nange vise, muq ni ire nangenganye vise kin te pu ir nati naghe tingi. Di nimaghe mo meti nowi pudi ni nati pre.

10 Muq Pol nati ni, wo ambonye tende wamnase sibraj ni muq nari, “Nungoqi nei kumowamb wayequ, ni mune urupuine nas.”

11 Pre di Pol mune newo no, bret bir nuaq diquan buagine riq. Pre ni munene wand mandmand mas mas yambgriq. Pend ruso omo premuq Pol no. 12 Di wuti ambonye te urupuine nasmune nambu mitanyine mo, di ni umbo muneneyuwon nganye gud.

Pol Troas si niraq, Miletus no

13 Beghi ye pawo po bot pe pewo, di po Asos.Pudi Pol ni nyinge pe no Asos di te pu ei beghipeti nowi di bot pe peri po ningg. Te asi Polnikinne pugri puq nand pu bu. Ni nari ni nyingepene ei no Asos. 14 Pugri bu ni nandi beghi Asosnundomu,muq beghi bot pe peri poMitilini. 15Diyambgriq Mitilini pu po po ailan Kios tumo bodobodo di munene bur, di yambgriq ailan Samos popar. Samos tuqui yembu di munene burpoq rip.Yambgriq di Miletus po par. 16 Pol ni tuqui tedini Jerusalemmune no ei tende Pentikos kin ngerinuqond ningg. Ni Esia opune nas nas nginy quannawo yambunari. Ni brequne no ningg bu Epesuspuaq bidiq yequ di aye pe gri po, te kin ni asinepuq nand pre pu.

Pol ni Epesus mingg wute yumbui si nare mas17 Beghi badi Miletus tiqe pi peyi di Pol Epesus

pe wand ni viso. Ni wute Jisas nei rimbig kin niquayi kiyi mingg wand ni viso ei ninde mandiningg. 18 Ni mandi ninde mi meyi di ni simbenindimnari, “Nungoqi nge asi urupui Esia pe gadidi nungoqi ane pripri pikur pas di nge yumbo urgad ye te nei wamb ye qa. 19Nungoqi non gri qawuqond, pripri Juda ni nge nyamb nyingemuaghvighe ningg wand taq mamb di nge bub wandmindigh, di te ningg nge umbo yivany kare. Pudinge ngening nyamb ki vighe viso, di nge Yumbuiningg yembene gad. 20 Di nge God nungoqi ghavnunduq ye te kinwand bir kawo yewune gab segi.Di nungoqi wikur pu was ye tende di nungoqinon baj pe mune nge Jisas ningg wand bei guduq.Te nungoqi nei wamb. 21 Pripri nge Juda di Grikwand bir kuany, di ni nei kirany kitidany God ndeviso, di ni beghi Yumbui Jisas ei nei rimbig.

22 “Muq ange wuaq wutungu. Ququ Yuwon Yenge tiqi nundogh, bu nge Jerusalem ko ye. Ngeko Jerusalem di pughe sin bri regh te nge nei gabsegine. 23 Nge nei gab ye taq: Tiqe manyi ko kinte QuquYuwonYe pripri nge pugri simbe nindighnari, ‘Nu otiwo di taqmaimb, dimai nganye buagighare.’ 24Nge nei gab kin nge kati kin wune gabsegi. Nge ngim asi nyinge kare kin tene ei muneyembe gad yawo kuregh. Nge Yumbui Jisas ngeyembe negh kin te ei omo kawo yawo kuregh. TeyembeGodnikinndenei penewute yuwonnuanyye te kin wand yuwon ye bir kawo kin te.

25 “Muq nungoqi wutungu. Asi nungoqi ngewuqoind nge nungoqi nde mingi nyinge kare diGod ni king ningg nas di yumbo yumbo buagininde si nambu rise ye te kin wand bir kawo.

Page 184: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 20:26-27 181 Aposel 21:13Nge nei gab, otiwo di nungoqi quan buagine ngequenge mune wundogh segi. 26-27 Pugri bu ngemuq nungoqi simbe guduq: Nge nungoqi Godningg wand bir kuauq kin te kin wune gab segi,nge ni nei buagi te nungoqi nde bir kawo pre.Pugri pu bu nungoqi kin wuti iri ir nati, te ngeunje kap segi.

28 “Nungoqi nonne yeng wawo yuwon, di Godningg wute yeng wuany yuwon. Te ningg buQuqu Yuwon Ye nungoqi nupuqu wo. Di nungoqiwute Jisas nei rimbig kin te sabi wundiny yuwon.God ningg wo wute ren ningg nati pugri bu muqni God ningg wo ningg ris. Pugri bu nungoqi nisabi wundiny yuwon. 29Nge nei gab, muq nge kopre otiwo di wute ninge nyombui dabo kin pugrinungoqi nde mandi, di nungoqi sipsip kin pugribrequ munduq. 30 Di wute ninge nungoqi nonkinne mes mewo, di wandoqi kin wand mand diJisas ningg wute qo mamb ninde dobu ruru. 31Teningg nungoqi yeng wawo yuwon. Nungoqi neiwamb, ber teri ire pu bogisumb di burpoq ngenungoqi nei gidivi viyo kin te kin ningg kring kosegi. Nge pripri ngam giji wuye rar pe ritiri rinungoqi keuq war. Te ei nei wumbiny.

32 “Muq nge nungoqi God nde si pe kuaqu was,di nikin nde nei pene wute yuwon nuany kinwandyuwonyepewas. Wandven seginenungoqigre reuq, di wand ven segine nungoqi yumboyumbo yuwon ye buagi God nikin wute ir nawopre kin neny ye te reuq. 33 Nge musoq ju wutiiri ningg silva di gol di chongo ningg buyaq gadsegi. 34 Nungoqi non gri qa nge wuqoind ngesi yembe gud wet bidi kateri pu bu nge yumbopughe segi di nge ningg wet bidi pene kateri,di nge ningg wute yumbo segi di ni mune ghavgidim. 35 Nge yumbo buagi puq ken kin te ngenungoqi bei guduq, beghi yembe buid pap eibeghiwuteninge yembemand tiq segi kin te ghavbidim kin tuqui. Beghi beghi bon Yumbui Jisas niwand ven puq nand ye ven ei nei bibiny. Ni nari,‘Wute yumbo wute aye mem ye te kin chumbuaiyumbui nganye, muq wute yumbo wute aye ndepumateri kin te chumbuai yumbui nganye segi’.”

36 Pol ni wand ven nand pre, muq ni sungomyunisir, di wute ni wand nem kin te buagi anenesungomyu misir di God ane wand mand. 37-38 Polni mining nari, “Otiwo di nungoqi quan buaginenge quengemunewundogh segi.” Ni puq nand dini quan nganye yawo mutong. Ni God ane wandmand pre, muq ni quan buagine quanji mand, diPol mait nase, song mireng. Te ni Pol nari otiwo

ni mune nandi quenge mundog tuqui segi. Teningg bu ni quan nganye yawo mutong di quanjimindig di mitanyi mo bot pe si meri.

21Pol ni Jerusalem no

1 Beghi ni ane pas pre, ni si pare di beghi botpitaqwi ailan Kos po. Yambgriq beghi po ailanRodes. Pre, Rodes mune si piraq, po Patara.2 Tende beghi bot ire budoq, ni Ponisia wusoningg, di beghi bot te ningg pewo di tene po.3 Beghi po po ailan Saiprus budoq pre, di si qaqipe opu puaq bidiq. Di po kantri Siria budoq, di poTair paghe po. Bot yumbo sir ninge tende wi ritiningg. 4 Di beghi po Jisas ningg wute te buqod,di ane pase nginy 7-pela pu pawo. Ququ YuwonYe wute te nei nem bu ni Pol Jerusalem no kin tesegi puq mindig ei ni no segi. 5 Pudi beghi tendepas nginy te prene, di pes pewo, tiqe te si piraqmune po. Jisas ningg wute ni ngam di wo anenebeghi ritamu tiqe si piraq par po. Po jiji pe tendebeghi quan buagine sungomyu pisir di God anewand bad. 6Pre, muq beghi ni si pare bot pe pewopo, di ni mune nikin baj pe ruso.

Sisaria pe propet Agabus Pol wand neng7 Beghi bot pe pewo po, Tair si piraq, di tene po

Tolemes po par. Muq Jisas ningg wute chumbuaikin wand pem pre, di ni ane pas nginy iri powi.8 Yambgriq beghi Tolemes si piraq di po Sisaria.Tende wuti iri nas ni Jisas ningg wand yuwon yewute simbe nindiny ei ni Jisas nei rimbig ningg,ni nyamb Pilip. Beghi ninde baj pe po di ni anepas. Pilip ni wute 7-pela pu aposel ghav mindimkin te ye iri. 9 Ni nyumbueg wo 4-pela pu ris, ningam ruso segine. Ni wo te propet, God ninggwand rutungu simbe rind ye.

10 Beghi Sisaria pe pas nginy aye ninge pawo,di propet iri, ni nyamb Agabus, ni Judia pu natini Sisaria. 11 Ni nandi beghi nde, muq ni Polchongo taq nimbiq kin sare te neti nowi, di ninikin si muange ane taq namb. Muq ni nari,“Ququ Yuwon Ye ni pugri puq nand nari, ‘Otiwodi Juda buagi Jerusalem kin let nen kin kiyi pugriei taq maimb di meti nowi di wute aye Juda segikin nde mi nondo’.”

12 Beghi te putungu, muq beghi di wute tiqe tekin ane Pol Jerusalem no kin te segi nganye puqbidig.

13 Pudi Pol ni oyi nand nari, “Pughe ninggnungoqi quanji kumowandwand bu nge nei unje

Page 185: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 21:14 182 Aposel 21:33wupigh? Nge taq yengu ninggne sir kap segi. NgeJerusalem kati ei nge Yumbui Jisas ningg nyambgidivi viyo ningg ane bu sir kap.” 14 Beghi oyi niwand te oyi bidig kin tiq segi, di beghi wand te sipare di pari, “Yumbui nikin nei pene.”

Pol Jerusalem kin wute nyamb kin wand nem15 Beghi tende pas nginy ninge pawo pre, muq

beghi yumbo sir pap, di Jerusalem pewo po. 16DiJisas ningg wute Sisaria kin ninge beghi anenepo. Ni beghi mitamu mo, wuti iri nde baj pesi miramu. Wuti te ni nyamb Neson, ni wutiSaiprus kin, ni wuti iri asine Jisas ningg wutiningg nas ye. Ni nari beghi ninde baj pe ei pas.17 Beghi Jerusalem pas di Jisas ningg wute ayebeghi mitamu powi ye chumbuai nganye mand.

18 Yambgriq beghi Pol anene po Jems buqoid.Di wute Jisas nei rimbig kin quayi kiyimandi Jemsane mas di beghi ninde bodo. 19 Di Pol ni ane simat rise pre muq ni wute aye kin mingi yembenand di God ni yumbo yumbo buagi wute Judasegi kin nde yembe nindiny kin te otinde nganyesimbe nindim.

Pol ni God ningg baj pe no20 Ni te mutungu pre, muq ni God nyamb

mindivi viyo. Muq ni Pol ningg mari, “Chech teqond, wute Juda kin nganye buagi nganye Jisasningg wand mutungu di nei mimbig pre. Di wutebuagi men ni Moses ningg lo wuri kin pugrinepuq men ningg buid nganye map. 21 Pudi wuteninge nu ningg simbe mand mari, ‘Pol ni pripriJuda ninge wute Juda segi kin ane mas kin tesimbe nindim ei ni Moses ningg lo si miraq ninggnari. Ni pripri nari ni wo ghimbi dugu chongopend muam wayequ. Di beghi bon yabe kinyumbo ur te nei mimbiny wayequ.’

22 “Beghi nei bab, nu ven guadi kinwandmuqdini mutungu ye. Eti ni mutungu di ni nu umboker muaw ye. 23 Pugri bu muqdi beghi nu yeribuduw, di nu beghi yeri buduw kin pugrine ei puqyen. Beghi wute temi aye temi pu mas, ni yumboninge yembemindinyninggGodndewand ire taqmamb pu vise. 24 Nu wute men ane God ninggbaj pe wo di prist ni wute uny puaq mindiny kinpugrine nu uny puaq munduw ei nu God nde rarpe yuwon pu ghas. Pre di nu wute prist ni unypuaq mindim kin te ni yumbo uny puaq kin teninggmi rundo kin te nu gri wong ghand. Te ei niyu ngawu pe kin ghir mand kin tuqui. Nu pugripuq yen, ei ni nei mamb wand ven asi nu ninggpuq munduw kin te wandoqi wandne bu. Te ei ni

neimambnuMoses ningg lomune kutungu ne yeqa.

25 “Wute aye beghi ane Juda segi ye te ni Jisasnei mimbig ye ni beghi wand ren asi taq bab kinren kin ningg nyumo raqe peq wuso simbe bidimpre ye. Wand asi taq bab kin taq ren ningg: Niyeng mawo yuwon pu ei mas di ni wute umowandoqi kin god mem ningg mamb kin te ni mesegi kin, di ni yavi me segi kin, di wute umo porimuany riti kin te nime segi kin, di nyumbueg segisegi griny mindiny segi kin.”

26Di yambgriq Polwutemennatemowi anemodi uny puaq mand ye yumbo ur te puq men. Premuq ni God ningg baj pe mar mo nginy pughe gripu ei ni uny puaq kin yumbo ur yembe mindiny,di nginy pughe ye te ningg ei ni wute yuwon kinmas, di ni kin kin mir mare mandi God muang yete ningg prist simbe mindim.

Juda ni Pol God ningg baj pe yenu mait nase27 Otiwo nginy 7-pela pu te pre ningg tumo,

muq Juda ninge Esia kin ni Pol God ningg bajpe nar yenu muqoind, di ni quayi buagi simbemindim ni buagi ane Pol umbo ker muang, dini Pol mait nase. 28-29 Asi Tropimus Epesus kinJerusalem neyi nandi Pol temi mas, di ni neimamb kin mari Pol Tropimus nitanyi God ninggbaj pe tende nar no. Muq quan kumo ngammare mari, “Nungoqi wute Israel kin beghi ghavwundug! Wuti nen ni pripri wute tiqe aye kinbeghi ninggwute di beghi lo di God ningg baj wenningg wand bei nindim nari ni brequ. Tene segi,pre otiwo di ni Grik ninge nitami God ningg bajpe neyi nandi, puq nen kin te ni sunyi yuwon yeven unje nap.”

30Muqwute buagi Jerusalemkin puyenemand,di wute vig mamb mandi mikur, Pol mait naseGod ningg baj pe pu qomaimbmeri dabomarmo.Muq brequne dodi miqu.

Rom kin ami mingg yumbui Pol neti nowi31Ni Pol mi mine, wand vir ir viso Rom kin ami

mingg yumbui nyamb kin wand te nutungu. Nimari, “Jerusalem buagi wuti iri ri ningg riri ririnyuw ruwo.” 32 Muq ni brequne ami ninge natemowi, di yumbui ninge nate mowi, di vig mambPol mi mi pe tendemaghemo. Juda ni ami minggyumbui nyamb kin nikin ami anemandimuqond,muq ni Pol mune mi segi, si meri.

33 Ami mingg yumbui nyamb kin Pol nde tumonawi, Pol nait nase, muq nikin ami simbe nindimei ni sen temi pe taq maimb. Muq ni wute te

Page 186: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 21:34 183 Aposel 22:16

pengu nindiny nari, “Nen tughe? Ni pughe sinnen?”

34 Wute nganye buagi nganye rikur pu yeru,wute ninge wand aye ningg ngam rire, wuteninge wand aye ningg ngam rire. Ni wand nyuwruwo di ami mingg yumbui nyamb kin te wandpuate nutungu kin tiq segi. Puq ren bu ni amite simbe nindim, Pol mitanyi ami mingg baj pemar mo. 35Ni Pol mitanyi mo baj te kin sinyembepe mo mar, di wute buagi ni ri nati ningg buidnganye rip, di ami Pol mindingi newo wamnemeri mo. 36 Wute dobu ruru, di riri, “Wi nati!”Ni pugri riri riri dobu ruru.

Pol ni God nei nimbig kin puate te Juda simbenindim

37 Ami ni Pol mitanyi ninde baj pe mar moningg, muq ni wand Grik pe ami mingg yumbuinyamb kin te simbe nindig nari, “Nge segine brinu wand ire simbe guduw?”

Muq amimingg yumbui te nari, “Nu Grik wandkutungu ye bu? 38Nge kari nu Isip kin bu, asi nugavman nde yeng ir kuaq wi, di wute 4,000-pelapu mame mat rise di kutami qi wute segi ye pekuo.”

39 Di Pol nari, “Nge Juda kin wuti. Nge TarsusSilisia opu kin. Nge tiqe ni nyamb kin. Nu ngiqghand ei nge wute wand keny ningg.” 40Muq amimingg yumbui nyamb kin te Pol ngiq nindig, diPol sinyembe pe tendene yenu, di si nindigi kuyo,di wute wand rind segi yeru. Muq Pol ni Arameikwand pe pugri wand nand:

221 “Chech buagi di wuyi buagi, muqdi nge oyinungoqi wand te oyi guduq yamb.” 2Quayinyumbueg buagi ni rutungu Pol ni Arameikwand pe wand nand di buagi anene musoq ju

wand rind segi, di musoq ju tit rip segi, waghineyeru.

Muq Pol ni simbe nand, 3 “Nge Juda kin. Ngemoyu Tarsus Silisia opu yequ kin tende wuriwundi. Pudi nge Jerusalem ren nde yengu yenguyumbui ko. Di nge ven nde kas di Gamaliel ndeskul gad. Tende nge beghi Juda mingg yumbour di beghi Juda kin lo te nei gibiny omo. Pugribu nge God ningg yembe gidig, ei ni chumbuainand yawo kuregh. Muq nungoqi mune Godyembe wundig ningg buid wap kin pugrine, ngeasi pugrine qa buid kap. 4 Nge asi pugrine quayinyumbueg Jisas nei rimbig kin unje kap mai isiskeny. Ninge guqod di gabui riti wand nganye

rind, di ninge sen pe si taq gibiny pre kitari kotaq gab. 5 Prist mingg yumbui ni yumbui di lotukaunsil ni nge asi puq ken ye te kinwand nungoqisimbe munduq ye tuqui. Ni nyumo raqe ur mandnge megh kare ko ni kimand Damaskus kin kemmuqond, ngiq mand, di wute Jisas nei rimbig kinsen pe si taq gibiny kitari gadi Jerusalem ei lotukaunsil ni mai meny ningg.

Pol ni muq Jisas nei nimbig ye te kin simbe nandAposel 9:1-19; 26:9-18

6 “Nge ko ko belo pugri pe nge Damaskus tumogodo. Nge tumo godo pune ti yumbui ire brequnenganye pris kin pugri naghe, 7 di nge opu qi pemei ko pugrine kase. Muq nge kutungu, wutipugri wam tende wand nand nari, ‘Sol, Sol pughekin ningg nge unje kuaip mai isis kuegh ningg?’

8 “Muq nge oyi pugri pengu gidig kari, ‘Yum-bui, nu tughe?’

“Muq ni oyi nge pugri simbe nindigh nari, ‘NgeJisas Nasaret kin. Nu nge bu unje kuaip kuaip.’9 Wute nge ane yembu kin ni ti tene muqond,pudi ni wuti nge temu wand bad kin ni gibe kote mutungu segi.

10 “Muq nge kari, ‘Yumbui, muqdi nge pughesin ei ken?’

“Muq Yumbui nge simbe nindigh, ‘Nu yesyewo, Damaskus ghar yo, otiwo di wuti iri nundenandi, di nu ningg yembe God nu nupuw ruso prekin te kin wand simbe nunduw ye.’

11 “Ti te quan nganye ti wuri, bu nge nde rar pewughe bu nge rar ghave rimbigh di rar kat yumboguqod ye tiq segi. Muq wute te nge ane nyingepare po kin te ni nge si mitigh rise, mitanyiDamaskus par po.

12 “Di wuti iri tende nas ni nyamb Ananaias. Niwuti God rar ngimi nowi nas di God ningg lo temusoq gure nawo segi ye. Ni pugri puq nen yebu Juda buagi Damaskus mas kin mari, ‘Ananaiaswuti yuwon ye.’ 13 Ni nge nde nandi, di nandingende tumoyenu,muqngepugri simbenindighnari, ‘Chech Sol, muq nu mune rar ghat yumboqond tuqui.’ Muq tendene nge rar mune yuwondi ni guqoid.

14 “Muq ni nari, ‘Beghi koku mingg God ni nunaip kuo pre. Ni nu naip kuo ei nu ni ningg neite nei mbig, di nu God ningg wuti tuquine nasye qoind, di ni mim pe nu wand simbe nunduwkutungu ningg. 15 Di nu ei ni ningg wand ghareyo ye, te ni yumbo ninge muq puq nen nu guqoddi kutungu ye te wute buagi simbe ndiny. 16Pugribu muq nu pughe kin ningg ghimbi kuawo? Nu

Page 187: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 22:17 184 Aposel 23:6

yes yewo Jisas pengu ndig, di nu wand puaqnunduw, ei nu wuye maip.’

God Pol tiqi nundog wute ni ane yavi ire segi pe no17 “Nge munene gadi Jerusalem, muq God

ningg baj pe kar ko God ane wand ningg. Ngekar ko God ane wand wand yengu di rar kinne ririghe ruso, 18 Yumbui guqoid. Ni simbe nindighnari, ‘Brequne di nu Jerusalem si raq di aye pe yo.Ven nde nge ningg wand te bir ghawo pudi wuterutungu segi ye.’

19 “Pudi nge oyi Yumbui simbe gidig kari,‘Yumbui wute buagi nge nei rimbigh. Asi nge tiqemanyi ko, di God yumbui nyamb mirang kin bajmanyi pe kar ko, wute nu nei rumbuw kin taq gabdi yas kuany. 20 Asi wute Stiven wuti nu wandbir nawo kin te wet nyaw pe mi, nge anene qayeng bad di nge ni mi kin te ningg nge ngiq gad.Ni Stiven mi ningg mo di ni saket ir mawo maremandi nge nde mawo ris di nge yeng kuany.’

21 “Pudi Yumbui nge simbe nindigh nari, ‘Ngenu tiqi gudow, nu Jerusalem si raq wonji wuteJuda segi kin pe yo’.”

Ami mingg yumbui nyamb kin ni Pol sabi nindig22Muqwute buagi Pol ninggwand te ange ruaq

rutungu rutungu yeru yeru di Pol ni nari ni Judasegi kin pe no puq nand. Ni te rutungu muq niquan buagine ghis tene menge rip riri, “Wi nati,wuti pugri kin ni qi pe ven nde nas ye tiq segi.”23 Ni quan nganye umbo ker ruwo di menge ripriri riri, di ni saket ir ruwo rip ruwo, di qusuqu sipe riteri rip ruwo. 24Muq ami mingg yumbui tenari ei Pol mitanyi ami mas pe mar mo. Ni narini mitanyi mar mo yas muang di pengu mindigei muqond pughe kin ningg bu wute Pol ruqoindriri.

25 Muq ni Pol yas muang ningg sare pe taqmaimb pu yenu, di Pol ami 100-pela mingg yum-bui iri nandi ninde tumone yenu kin te simbenindig nari, “Nge Rom kinne, di Rom mingg lopughe puq wund, nungoqi wute Rom kin pugripuq wem tuqui ye o segi? Di nungoqi nge kotwutungu segine bu nei wamb segi nge unje kap osegi, te kin segine muq nge yas wagh, te kin oghio brequ?”

26 Ami 100-pela mingg yumbui te ni wand vennutungu, muq ni no nikin yumbui nyamb kin tesimbe nindig nari, “Nu pughe sin kuen ningg?Wuti nen Rom kinne.”

27Muq ami mingg yumbui nyamb kin ni nandi,Pol pengu nindig nari, “Nu Rom kin bu?”

Muq Pol ni nari, “Nge Rom kin qa.”28 Muq ami mingg yumbui nyamb kin ni nari,

“Nge wet bidi quan nganye mekare ruso, bu ngewuti Rom kin, muq ven kas.”

Muq Pol ni nari, “Nge moyu wuri wundi ngeRom kin.”

29 Muq ami ninge Pol yas muang ningg yemukin te Pol wand ven simbe nand mutungu, di niquan buagine kring mo. Di ami mingg yumbuinyamb kin asi ni nari di Pol sen pe taq maimb kinte ni nuqond Pol Rom kinne bu ni mune wunenenamb.

30 Ami mingg yumbui nyamb kin ni oghine neinamb segi, Pol ni pughe kin bri unje nap kin teningg bu Juda ni riri. Pugri bu nginy aye ninggmuq ami mingg yumbui nyamb kin te nandi naridi ni si meri. Muq ni Juda mingg prist yumbui dilotu kaunsil te ningg nari mandi mikur ei wandmand. Ni mandi mikur muq ni puate nei nambningg di nari Pol mitanyi mandi, Juda mingg lotukaunsil nde rar ngimi mowi yenu.

23Pol ni Juda mingg lotu kaunsil nde wand bir nawo

1 Pol ni lotu kaunsil nuqond nare nase nase,muq nari, “Chech buagi, nge umbo pe nei gab ngeGod nde rar pe yuwonne nyinge kare. Te tenerindi rindi muq, nge musoq ju unje kap guqodsegi.”

2Ni puq nand, muq prist mingg yumbui minggyumbui Ananaias ni wute ninge Pol nde tumoneyemu kin te simbe nindim Pol mim dang mindig.

3 Muq Pol Ananaias simbe nindig, “Nu nyumotaq kughe kin pugri! Otiwo di God nu ni. Nu venkuas kin te nu nge wand tungu nge lo pughe yegure kuaq nu te kin ei tungu ye, pudi muq nu oyilo gure kuaq pre. Nuni simbe gudimmandi di ngemi!”

4 Muq wute Pol nde tumo yemu kin te mari,“Nu God ningg prist yumbui ni mingg yumbuiwand brequ bri gudig qa?”

5 Di Pol oyi nari, “Chech buagi, wuti nen pristmingg yumbui mingg yumbui ningg nas kin tenge nei gab segi. God ningg buk pewand ven vise,‘Nu nunon wute mingg yumbui wand brequ ndigwayequ,’ te nge nei gab.” [Kis 22:28]

6 Pol nei namb lotu kaunsil kin wute ningeSadyusi, di ninge Parisi. Ni te kin nei namb dini kaunsil mingg quan kumone ngam nare nari,“Chech buagi, nge Parisi, nge Parisi iri ningg wo.Wute mati pre di mune mes mewo ye te kin nge

Page 188: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 23:7 185 Aposel 23:27nei gab te nganyene, di muq nge te ningg ghimbikawo. Ni wand puate ven ningg qa nge muq taqmaimb ningg.”

7 Ni wand ven nand, di Parisi mes mewo,Sadyusi ane ker mawo, di wute mikur pu maskin te bir mawo. 8 Sadyusi ni pripri mari wutemati ngamo pe mawo yemu pre kin mune mesmewo kin tiq segi, di angelo segi, di ququ segi.Pudi Parisi ni mari wute mati ngamo pe mo preye otiwo di mune mes mewo ye, di angelo yemu,di ququ yeru. 9 Pugri bu lotu kaunsil ni quankumonemengemapmari mari. Muq wute Mosesningg lowute beimeny kinningeni Parisi opu kinnimesmewoyemu,mari, “Beghiwuti nen buqoidye ni unje nap segi. Ni nganyene nganye ququ oangelo iri bri ni wand neng?”

10 Ni quan kumo nganye ker mawo, ami minggyumbui nyambkinni te nuqonddiwunenambetiSadyusi Parisi ane Pol opu opu qo maimb maimbpend nas di nati. Pugri bu ni ami tiqi nundommaghe mo, ei Pol wute mingi yenu pu mait nasemeri meyi mi ei mitanyi ami nde baj pe mo.

11 Bur te ningg pend ruso segine bur yenguneYumbui nandi Pol nde tumo yenu di nari, “Nugre pune yeru. Nu wune ghamb wayequ. Nu ngeninggwand Jerusalem pe gre grene bir kuawo kinpugrine ei Rom pe mune bir ghawo.” Yumbui nipugri simbe nindig.

Juda ni Pol mi nati ningg wand taq mamb12 Yambgriq Juda ninge ni irepene mikur, di

God nde rar pe wand ire taq mamb. Ni mari,“Beghi muq nganyene nganye ei Pol pi nati.Beghi Pol pi nati segine, tedi beghi mir bad segidi wuye pe segine.” 13 Wute men ni wand ventaq mamb kin ni wute 40-pela pu di mune riworuso. 14 Ni prist mingg yumbui di Juda minggquayi kiyi nde mo di mari, “Beghi God nde rarpe wand ire pugri taq bab: Muq beghi musoqju mir bad segi segine Pol pi nati, tedi mir bad.15Pugri bumuqdi nungoqi ei lotu kaunsil ane amimingg yumbui nyamb kin nde wand wi viso, warinungoqi Pol ningg wand mune otinde wutunguningg. Di beghi yeng pawo pu yembu. Te ei niPol mitanyi nungoqi ndemati mi, ni nungoqi ndemandi mandi di beghi Pol ngimine pi nati.”

16 Pudi Pol ni kuqowi wute te ngimi yengmawopumas Pol nandi eimi nati ninggwand taqmambkin te nutungu, di ni ami mas kin baj pe te nar nodi Pol simbe nindig.

17Muq Pol ami 100-pela mingg yumbui iri narinandi di simbe nindig nari, “Nu wo ambonyenen tanyi ami mingg yumbui nyamb kin ndeyo. Wo ambonye nen ni wand ninge rise, niami mingg yumbui nyamb kin te simbe nindingningg.” 18Muq ni Pol kuqowi te nitanyi yumbuinyamb kin tende no di nari, “Pol wuti taq pu yenukin te nge ningg nari godo di wuti ambonye nenkitanyi nunde gadi ningg nari, pugri bu nge ninunde kitanyi gadi. Te pugri ni wand ninge riseni nu simbe nunduw ningg.”

19 Muq ami mingg yumbui nyamb kin te nisi niting kuse nitanyi no nikin irine yenu, muqni pengu nindig nari, “Nu wand pughe kin ngesimbe gudigh ningg?”

20 Di ni simbe nand nari, “Juda ni wand wandmare di mari prangi ei nu ningg mari di nu Poltanyi lotu kaunsil nde ghondo. Ni wandoqi mandmari nu ni tanyi ninde ghondo ei ni pengumindigdi wand oghine matevi ningg, ni nu pugri eipuamb muaw. 21 Pudi nu ni wand tungu wayequ.Te pugri ni ningg wute ninge mandi ngimi suqopu yemu di Pol ghimbi muang, nu Pol tanyighondo di ngimine mi nati. Wute ngimi suqo pumas kin te 40-pela di mune so rundo. Ni God nderar pe te kin wand ire taq mamb pre, ni mari nimir mand segi di wuye me segi segine ruso rusoPol mi nati di pre. Ni te ningg sir map pre, di muqnu ni ngiq ndim kin te ninggne ghimbi mawo pumas.”

22 Muq ami yumbui nyamb kin te wuti am-bonye te simbe nindig nari, “Nu wand ven kuareguadi nge simbe gudigh kin ven wute aye simbendim wayequ.”

Pol mitanyi gavman kin yumbui Peliks nde Sisariamo

23Muqami yumbui nyambkin tenikin ami 100-pela kin yumbui temi ngamnirammandi di simbenindim nari, “Ami ninge watemi ei Sisaria woningg sir wap. Ami 200-pela pu watemi, ami hoskin 70-pela pu watemi, ami yir pe yeng mand kin200-pela pu watemi pu ei muq 9 kilok bur di wo.24 Pol hos ninge wuping mo, te pu ei ni wutanyiwo di yuwonne no gavman kin yumbui Peliks ndeno nar.” 25Muq ami mingg yumbui nyamb kin ninyumo raqe ire pugri ur nindiq:

26 “Gavman kin yumbui Peliks, nu yumbuinganye, nge Klodius Lisias nu nyumo raqe urguduw. Nu yuwon pu ghas. 27 Juda wutinen mait nase di mi nati yamb tumo. Pudinge kutungu ni Rom kin wutine, pugri bu nge

Page 189: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 23:28 186 Aposel 24:15nge ning ami ane po di ninde si pe pu petinowi pitanyi badi. 28 Nge ni pughe kin ninggmait nase di mi ningg mari kin wand puatete kutungu ningg kari di kitanyi Juda mingglotu kaunsil nde kaghe ko. 29 Tende di ngekutungu, beghi ni pi nati o taq baib ye tuquikin yumbo ninge unje nap segi. Nge pengugidim di ni nikin lo kin wand ninggne simbemand, di wand te kin ninde memirang riwo.30 Dobu di nge kutungu Juda ninge ni mi natiningg yeng muang muang, pugri bu nge ni tiqigudog nunde nondo. Nge wute ni kotimmaindkin te mune simbe gidim kari ni mondo nunderar pe ei ni kotim maind.”31Ami nikin yumbui nari kin pugrine puqmen.

Bur te ninggni Polmeti nowi di burnemitanyimomo Antipatris. 32Yambgriq di ami hos pe mo kintene si mare nimitanyimo di ninge nyinge pemokin te mune nikin mas kin baj pe mandi. 33Wutehos pe kin Pol mitanyi mo Sisaria mitari righe,nyumo raqe te gavman kin yumbui meng, di Polninde si pe mi nondo. 34 Gavman kin yumbui ninyumo raqe te nundoq pre di Pol pengu nindig nimuainde opu kin bri. Ni pengu nindig di nutunguni Silisia opu kin, 35 di ni simbe nindig nari, “Ngenu wand kutungu ye, wute nu kotim maind kinte mandi muqdi.” Muq ni nari di Pol mitanyi moking ningg baj pe mowi yenu di yeng muang. Bajte asi King Herot nasne kin tende puayi yembenindiny ye.

24Juda mingg quayi kiyi Pol kotim maind

1Nginy 5-pela pumo premuq Judamingg pristmingg yumbui ni yumbui, ni nyamb Ananaias,ni Juda mingg quayi kiyi ninge nate mowi, diwuti iri wute kot pe wand ghav nand kin, ninyambTertulus, ni neti nowi di ane Sisariamaghemo. Ni Pol kotim maind kin wand te mare moei gavman mingg yumbui Peliks ni simbe mindigningg. 2Gavman mingg yumbui te Pol ningg narinandi, muq Tertulus ni Pol kotim naind. Ni nari,“Peliks nu wuti yumbui nganye, beghi nunde sinambu pas di yeng segi yuwon pu pas pas rindirindi muq. Nu nunon nde nei pene nu beghinde opu ven nde yumbo ur asi kin ninge puaqguad di aye kin puq kuen di beghi pas kin yuwon.3 Pugri bu beghi nde umbo pe quan nganye yawopare righe, di nu quan nganye chumbuai buduw.4 Pudi eti nge nu taq pugri gaib, di nu ghas ghasbig rip. Nge nu pengu guduw, nu beghi yawo tong

di ker ghawo segine nge wand puch ven gad ye tetungu.

5 “Beghi buqod kinwuti nen ni yumbo ur brequtumo gri nand ye. Tiqe manyi qi pe ven ndeyeru kin wuti nen ni ye nawo Juda buagi ndemingi ker nawo di yeng nindiqi wiyo ye. Ni wuteninge beghi nde pu bir mo di nikinne wute titire yembe munduw, di wute tit te ni Nasaret kinwute tit puq munduw ye, ni wute tit te kin yenawo ye. 6 Di aye te ni Jerusalem no God ninggbaj te mune brequne nunduw ningg. Pugri bubeghi ni pait nase, di beghi bon nde lo pe tendekotim baid ningg. 7-8 Pudi ami mingg yumbuinyamb kin te ni nyamb Lisias, ni nandi nari wutiiri ni kotim naind ningg te muqdi nandi nunde eikotim naind. Pugri bu ni buid nap nap di nitanyino. Muq nu wuti nen pengu ndig, tedi yumboyumbo buagi beghi kotim baid kin te nikin ndemim pene simbe nand tungu di nei ghamb kintuqui.” Tertulus ni pugri puq nand.

9 Muq Juda buagi ni Tertulus ghav mindig,ni kotim maind. Ni pugrine simbe mand mari,“Wand Tertulus simbe nand ye te nganye.”

10Muq gavman kin yumbui Polmune oyi simbenand ningg nari bu ni si numbog, di Pol oyi pugrioyi nand nari, “Nge nei gab, nu ber nganye buagiven nde opu kuas wand teti kuawo, pugri bunge nunde kot gad kin te quan nganye chumbuaigad. 11 Muq nu wute ninge pengu ndim, tedi nisimbe munduw, nge God yumbui nyamb giragningg Jerusalem kewo ko kin tende puayi pu rindimuq nginy 12-pela pune mo pre. 12 Wute menmari nge unje kin puq mand kin men ni nge Godningg baj pe wute ninge ane ker pawo muqoindsegi, di ni nge God yumbui nyamb mirang kinbaj pe o tiqe yumbui tende opu yeng gidiqi wuyomuqoind segi. 13 Di muq ni nge kotim maind kinwand nu simbe munduw ye ren, pughe gri ei beimand nu qond di nei ghamb ni nganyene mand.Ni wand puate ire map viso segi.

14 “Wand ven di nganyene. Te pugri: Nge beghibon koku mingg God yumbui nyamb girag ye.Nge Jisas ningg ngim wen wung bu nyinge kareye, ngim wen te ni mari wandoqi kin. Pudi ngeyumbo yumbo buagi Moses ningg lo rise kin bukpe rise kin di wand buagi propet mingg wandrise kin buk pe rise kin te mune quan nganyenei gibiny ye. 15 Wute men ni God wute ritikin munene nindiri riwo kin te quan nganye neimimbiny. Nge pugrine, nge nei gab otiwo di Godwute tuquine ris kin di brequ kin riti pre kin te

Page 190: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 24:16 187 Aposel 25:11buagi ane mune nindiri riwo ye, di nge te ninggghimbi kawo. 16 Pugri bu pripri nge nde nei penge quan nganye gre gad ei nge nde umbo pe neigab nge wute nde rar pe di God nde rar pe unjekap segi.

17 “Nge Jerusalem si kiraq ko pu tiqe aye peyengu yengu ber ninge kawo pre muq nge ngeningg wute nde Jerusalem mune gadi. Nge gadikin te yumbo sir ninge di wet bidi ninge karegadi ei wute yumbo segi di wet bidi segi kin tekeny ningg. Di nge umo wase gade God gegningg ane gadi. 18 Nge uny puaq kin yumbo urte yembe gidiny di God nde rar pe yuwon puyengu pre, muq nge God ningg baj pe yengu diyumbo ren puq ken. Nge yumbo ren puq ken kenyengu kin tende ni nge muqoind. Di tende puayibeghi wand kumo bad segi, di wute ninge nge aneyembu segi. 19 Pudi Juda ninge Esia mas kin nimandi nge mait kase. Muqdi ni ei ven yemu eisimbemandnge yumbopughe unje kap. 20Segi temuqdi wute men yemu kin men oyi simbe mand,nge lotu kaunsil nde rar pe yengu wand gad kintende ni mutungu nge lo pughe ye gure kuaq.21Nge ninde rar pe yengu nge wand irene simbegad kin te, nge quan kumone kari, ‘Wutemati predimunemesmewo ye te nge nei gab te nganyene.Ni wand puate ven ningg qa nge muq taq maimbningg’.” Pol ni pugri simbe nand.

22 Peliks ni wute Jisas nei rimbig kin ngim tequan nganye nei namb ye, pugri bu ni kot temusoq nat vise vise. Muq ni Pol simbe nindignari, “Otiwo ami mingg yumbui nyamb kin Lisiasni nandi, muqdi nge nu simbe guduw nu unjekuap o unje kuap segi.” 23 Muq ni ami minggyumbui iri simbe nindig ei ni Pol taq kin bajpe mowi yenu di yeng muang. Pudi ni nari niPol quan nganye yeng muang segi kin, ni rarmuqoind nar no di neyi ni. Di ni Pol kimandngiq mindim ei ni mandi Pol muqoind, di yumbopughe ni nei nimbiny kin te mare mandi meng.

Peliks ni Pol taq naimb pu yenu, ber tevi nawo24 Nginy quan mawo pre, muq Peliks ni ngam

Drusila teri rindi. Drusila ni Juda kin. Muq PeliksPol ningg nari nandi ei mune wand nand kin tenutungu ningg. Pol ni nandi di wute Kraist Jisasnei rimbig ye te kin wand simbe nand. 25Di munewute tuquine mas kin te simbe nand, di wuteni yumbo ur yeng ruany yuwon kin wand simbenand, di otiwo beghi God nde rar ngimi yembudi ni beghi ir nuamu ye te kin simbe nand. Muq

Peliks ni nas te nutungu nutungu di quan nganyewune namb, muq ni Pol ningg nari, “Muq prene,be yo. Otiwo nge yembe segi kas kin tende puayimuqdi mune kari ghandi.” 26 Pudi tende puayiPeliks ni nei aye te ni nari Pol ni wet bidi ningeneng ei ni si neri no. Te pu bu priprine ni Polningg nari nandi ni temi wand mand.

27 Ber tevi viso pre, be Porsius Pestus munePeliks sunyi nitangvi, gavman kin yumbui ninggnas. Peliks ni yembe pe prene pudi ni Juda puambnuam ei ni mari Peliks ni wuti yuwon ye te ninggnari bu ni Pol si neri taq pune yenu.

25Pol nari, Sisar irine ei ni kot nutungu

1 Pestus mune nandi nikin nde opu Sisaria nasnginy temi ire nawo pre, Jerusalem no. 2 Nino Jerusalem nas di prist mingg yumbui ningedi Juda mingg wute yumbui nyamb kin nindemondo di mari Pol ni unje nap. 3Ni ngimne yengmawo pu mas ei Pol mi nati ningg wand wandmare pre. Pugri bu ni mo Pestus simbe mindig,ei Pestus ni mingg wand nutungu di nari ei Polbrequne mitanyi Jerusalem mo.

4 Pudi Pestus ni oyi nindim nari, “Segi, Polni Sisaria pene taq pu yenu ye. Brequne di ngeningne mune Sisaria ko ye. 5 Pugri bu nungoqinon wute nyamb kin te mingg wari ei nge aneSisaria po, ei wuti te ni yumbo pughe unje nappu tedi ni kotim maind.”

6 Pestus ni ane mas kin nginy 8-pela o 10-pelapugri mawo pre, muqmune Sisaria no. Yambgriqni kot kin sunyi pe nas, di nari ami Pol mitanyimandi.

7 Pol nandi yenu di Juda Jerusalem pu mandikin te nimandi Pol nde yemu yemumondomandidi mari wuti nen quan nganye unje nap. Ni wandisis simbe mand pudi ni wand puate ire map visokin tuqui segi.

8 Muq Pol ni oyi simbe nand nari, “Nge musoqju Juda mingg lo ire gure kuaq o God ningg baj peunje kap segi, o nge Sisar nde wand brequ ningegad segi.”

9 Pudi Pestus ni Juda puamb nuam ei mari niwuti yuwon ye puq mand ningg nari, bu ni Polpugri pengu nindig nari, “Nu Jerusalem kuo dinge karu tende nu kot kutungu ye?”

10 Pudi Pol ni nari, “Muq baj ven nge yengu yeven Sisar ningg kot baj. Baj ven ndene ei nge kottungu ye. Nu nonne nei guab, nge wute Juda kinunje kap segi. 11Nge lo gure kuaq di yumbo ninge

Page 191: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 25:12 188 Aposel 26:5unje kap di te ningg lo wuri nge kati kin tuqui ye,tedi piyi mi kati, nge segi puq gad segi. Pudi Judamen ni nge kotim maind kin te wand nganye kinpe kotim maind segi, tedi wuti iri nge ninde si peni godo tuqui segi. Nge mune Sisar nde kot gadningg kari.”

12 Muq Pestus ni wute ni ghav mindig kin niane wand mand pre, muq ni nari, “Nu Sisar nukot nutungu ningg kuari, te kin muq di nu Sisarnde yo.”

Pestus ni Pol ningg King Agripa pengu nindig13 Nginy ninge mawo pre, muq King Agripa ni

kunyumbu Bernaisi teri Sisaria rindi, ei Pestusruqoind ningg. 14 Ni teri Sisaria ris nginy quanpugri ruwo, di Pestus Pol ningg wand te Agripasimbe nindig. Ni simbe nindig nari, “Wuti iri nenasi Peliks ni gavman kin yumbui ningg nas kintende puayine taq pu yenu. Di muq Peliks ni prepudi ni wuti nen si neri taq pune yenu. 15 NgeJerusalem kewo ko kin tende Juda mingg pristmingg yumbui di Juda mingg quayi kiyi mandikotim maind, di nge simbe mindigh ei ni pi nati.

16 “Pudi nge ni simbe gidim kari, beghi Romgavman kin yumbo ur te beghi wuti iri wandoqibidig mai beg di pi nati ye tuqui segi. Wuti ni kotvise temuqdi beghi ni ghimbi buag, niwute kotimmaind kin te ei ane kotmand, di ni oyi wand nandkin te putungu, ni unje nap, tedi pi nati.

17 “Ni nge ane Sisaria badi, di ngemune ghimbikawo segi, beghi badi yambgriqne di nge kot bajpe kas, di nge kari wuti te mitanyi mandi. 18Ngenei gab kin kari ni unje nganye nap bu ni kotimmaind ningg, pudi wute ni kotim maind kin temes mewo wand mand, pudi ni wand ire brequkin pe kotim maind segi. 19Ni wuti te ane umboker mawo kin te nikin God nei mimbig kin ngimte ningg bu umbo ker mawo, di wuti iri Jisas puqmindig kin te ni nati, pudi Pol ni nari ni nati, pudimune nes newo. Te kin ningg bu umbo kermawo.20 Nge ni wand ven kutungu pudi wand ven kinnge pughe gri teti kawo kin te nei gab segi, bu ngesimbe gidig kari, ‘Nu Jerusalem kuo ningg, tedinge nu ningg kot tende mune kutungu.’ 21 PudiPol ni nari, taq pune nas di Sisar nde ei mune nokot nand ningg nari. Pugri bu nge kari di ni taqpu yenu, di otiwo Sisar nde no.”

22 Muq Agripa ni Pestus simbe nindig nari,“Muqdi nge ning grine mune ni ningg kot tekutungu yawo kuregh.”

Muq Pestus ni nari, “Prangi muqdi nu munetungu.”

23 Pugri bu yambgriq be King Agripa Bernaisiteri rindi. Ni teri chongo quan nganye yuwon kinrire righe premuq rindi, wute pripri rikur kin bajpe rir ruso. Ni teri rir ruso di ami mingg yumbuinyamb kin di tiqe te ye yumbui ni ane rir ruso.Muq Pestus ni nari di ami Pol mitanyi mandi.

24 Muq Pestus ni nari, “King Agripa di wutebuagi beghi ane pas kin nungoqi wuti nenwuqoind. Juda mingg wute buagi Jerusalem kindi ven kin ni nge nde kotim rind. Di ni quankumone ngam rire riri, ‘Nu wuti nen yi nati. Ninas segi kin.’ 25Wuti nen ni pi nati kin tuqui yeyumbo ninge unje nap tedi pi nati ye tuqui. Pudinge guqod kin ni musoq ju yumbo ninge unje napsegi. Di nikinne nari, ni Sisar nde mune no eiSisar ni kot te nutungu ningg. Pugri bu nge neigab kin ni mune tiqi gudog Rom no ye. 26-27Ngenyumo raqe ire ur gidiq beghi bon yumbui Sisargeg ningg tumo, pudi nge nei gab segi nge pughegri ei Sisar simbe gidig wuti nen yumbo te unjenap. Te pugri ngenei gab kinwuti taq pu yenu kiniri tiqi gudog beghi bon yumbui nde no kot nandningg muq nge nyumo raqe ur gidiq ni yumbopughe unje nap ye te ningg simbe gidig segi tebrequ rise. Pugri bu King Agripa di nungoqi quanbuagine, nge wuti nen kitanyi gadi ei beghi niningg wand te putungu, di wand puate oghinekutungu ei nyumo raqe pe ur gad ye tuqui.”

26Pol Agripa nde wand bir nawo

1Muq Agripa Pol simbe nindig nari, “Muqdi nusegine nu non ningg wand simbe ghand.”

Muq Pol si nindigi kuyo, muq ni nikin ninggnewand pugri simbe nand:

2 “King Agripa. Nge nu nde rar pe yengu wandgad di Juda ni nge kotim maind kin wand buagite oyi gidim kin te nge nde nei pe te quan nganyeyuwon rind. Pugri bungewandgad ye. 3NubeghiJuda beghi pas kin yumbo ur te quan nganye neiguab, di yumbo yumbo buagi beghi nei kin kinbibiny kin te nunei guab. Pugri bunu ei ngewandtungu yawo kuregh, nu yambu ghari wayequ.

4 “Asi nge wone kas kin tende puayine ngepughe gri kas kas rindi rindi muq kin te Judabuagi ni nei mamb. Nge ning nde opune kas dipughe gri kas di Jerusalem pughe gri kas kin te ninei mamb. 5Ni nge yabene nei mimbigh ye. Muq

Page 192: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 26:6 189 Aposel 26:26

ni nikinne simbemandyawokurem, segine simbemand. Ni nge neimimbigh, asi nge Parisi kinwutiiri. Beghi God yumbui nyamb birag kin yumbour te lo quan nganye nei bibiny. Beghi yumbo urwen Juda aye te God nei mimbig kin yumbo ur teane tuqui segi, wen quan nganye gre. 6 Di muqnge ren yengu, di ni nge taq maimb ningg marikin wand puate taq pugri: Nge nei gab God ni asibeghi koku simbe nindim kin yumbo te nganyepuq nen ye. Muq nge yumbo te ghimbi kuany.Te ningg bu nge taq yengu. 7 Te yumbo beghiJuda kin wute tit 12-pela pu te pripri burpoq dibogisumb God ane wand mand, di ni God quannganye yumbui nyamb mirang, di ni yumbo teneghimbi muany kin te. Muq King Agripa, ngemune pugrine God quan nganye yumbui nyambgirag di yumbo ren ne ghimbi kuany ye te ninggbu Juda ni nge taq maimb ningg mari. 8Nungoqiwute ninge neiwambkinwari beghi Godwute ritikin mune nindiri riwo kin te nei bibiny wayequ.Te pughe kin ningg nungoqi pugri puq wand?

9 “Asi nge mune pugrine, nge Jisas Nasaret kinnyamb nyinge kawo vighe ningg quan kumo buidkap. 10 Nge Jerusalem pe te kin puq ken. Pristmingg yumbui nge puq ken kin ngiq mand, dinge God ningg wute nganye buagi taq gab. Di niwute te babui riti kin ngerimipiny ruso kin te ngeanene ngeri pap ruso. 11 Pripri nge God yumbuinyamb mirang kin baj buagi te ko, di ni unje kapmai isis keny. Nge ni puq keny ei ni Jisas wandbrequ rindig ningg kari. Nge ni umbo ker nganyekuany, bu ni piyi tiqe wonji yeru kin tende ruso,pudi nge dobu karu.

12 “Nge God ningg wute brequ gidiny ninggkar ir ir kin tende puayi nge prist mingg yumbuinde nyumo raqe kitaqwi, di ni nge tiqi mundoghDamaskus ko ei ni kitari gadi taq gab ningg. 13Diking, nge ko ngimi belo kin pugri pe di nginytu pe gri ti nase riti ri guqod, ni quan nganye tinase, nginy ti nase kin ni ane tiq segi. Ti wampu riti ri kin te quan nganye ti nase. Ti te riti ri,nge di wute nge ane nyinge pare kin beghi ndeti nase. 14 Di beghi quan buagine po paghe qi pepase, di nge mim ire Arameik wand pe wand vindkutungu. Mim te viri, ‘Sol, Sol, pughe kin ninggnu nge pripri unje kuaip kuaip? Nu yumbo muykin bu nyinge baq gudiny, te nunon ghimbine buyuqo kueny. Te kin pugrine nu nge unje kuaipningg, pudi nunon ghimbine bu unje kuap.’

15 “Di nge kari, ‘Yumbui, nu tughe?’

“Di Yumbui ni nari, ‘Nge Jisas, nu pripri ngeunje kuaip kuaip. 16 Muq nu yes yewo teti puyeru. Nge yumbo taq ren ningg bu nu nde raqeko: Nge gadi nu kaip yo ei nu nge yembe ye wutiningg ghas. Te ei nu yo yumbo muq guqod ye tekin wand bir ghawo, di yumbo ninge otiwo di ngenu bei guduw kin te kin wand bir ghawo ningg.17Muqdi nge nu ghav guduw di nunon wute Judadi wute Juda segi kin nu unje maip segi. Muqdinge nu tiqi gudow ninde yo, 18 ei ni wand simbendiny ningg. Nu ei yo ni rar bure ndiny, di burpoqpe pu ghare tinde ti pe rindi, di Satan ningg grepe pu ghare tinde God nde rindi. Te ei ni nge neirimbigh ye te ningg di God ni wand puaq nindinydi God wute ir nawo pre kin te ane ris.’

19 “Pugri bu, King Agripa, nge yumbo ren nginytu wam pu ruqo nyemb pe pugri guqod kin niwand dobu ki viso segi. 20 Nge wand bir kawokin nge wute Damaskus kin pe puate ki righe,pre dobumuqwute Jerusalem kinmunewand birkuam, dobu di tiqe buagi Judia opu kin, di wutebuagi Juda segi kin te mune wand birne kuam.Nge ni wand bir kuam kin taq pugri: ‘NungoqineiwarewitindeGodnde ruso, di nungoqi yumbour wand kin te wute nei mare mitinde pre kinyumbo ur te bei wand.’ 21 Nge pugri puq ken yete ninggne bu Juda ni nge God ningg baj peneyengu, di mait kase, ei mi kati ningg. 22 Pudi Godni nge ghav nindigh nindigh rindi muq, pugri bunge muq ren yengu, wute buagi nyamb segi kinnyamb kin anene wand bir kuauq. Nge wand ayebir kawo segi. Nge wand ven asi propet di Mosesane yumbo te puq ren puqmand ye te kinwandnebu bir kawo. 23Ni pugri puq mand, Kraist ni yuqoniraq, di wute buagi asi mati kin te matmat pemasene di ni ye nawo matmat pe pu mune nesnewo. Pre, di ni God ni wute Juda kin Juda segikin ane nate mowi ye te kin wand bir nawo. Diwand te ninde ti kin pugri vise.”

Pol ni Agripa simbe nindig ei ni Jisas nei nimbig24 Pol ni wand ven kin nand, di Pestus ni quan

kumone nganye ngam nare nari, “Pol, nu ghabeguad! Nu nei yumbui nganye kuatevi, bu nu neiyumbui te puq rew bu nu ghabe guad!”

25 Di Pol ni nari, “Yumbui Pestus, nge ghabegad segi. Nge nganye gad, nge nei yuwon punevise wand gad. 26King Agripa ni yumbo buagi rennei nimbiny pre ye. Te bu nge ni simbe gidig kinwune gab segi. Nge nei gab, yumbo yumbo buagiren ni nikin ange pe nutungu di rar pe nuqond

Page 193: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 26:27 190 Aposel 27:18pre ye. Ni yumbo ren nei nimbiny pre ye. Yumboren suqo pu rise segi. 27 King Agripa, nu propetningg wand nei bu gubiny? Nge nei gab, nu neigubiny!”

28 Muq Agripa Pol simbe nindig nari, “Pughegri ei muqne nge nu ningg wand kutungu di ngeKristen ningg kas?”

29 Di Pol ni nari, “Ngeri puayi o dobui te tiqne.Pudi ngeGodpengu gidig ei nu diwute buagimuqrenwas ngewandwutungu kinwen nge kin pugriei was ningg kari. Pudi sen nge nde si gubuq petaq pu nase ye nen kin pugri taq mumbuq ngeyambu kari.”

30 Pol ni pugri puq nand, di King Agripa nesnewo, di gavman ye yumbui te di Bernaisi di wutebuagi ni ane ris kin te ane res riwo. 31 Ni rum tesi riraq, rum aye pe rir ruso, muq ni kin kin pugriwand rind, “Wuti nen pughe kin unje nap gharimi nati kin tuqui, o taq pu yenu kin tuqui.”

32 Di Agripa Pestus simbe nindig, “Wuti nenSisar nde no ei Sisar mune ni wand nutunguningg nari segi pu, tedi muq nu ni segine si gherino.”

27Ni Pol bot pe mi newo ei Rom no

1 Beghi bot pitaqwi di Itali po ningg wand taqmamb pre, muq ni Pol di wute aye taq kin ningeanematemi, di ami 100-pelamingg yumbui Juliusninde mi mondo. Julius ni ami tit ire Sisar ninggami puq munduw ye te kin iri. 2 Muq beghiAdramitium mingg bot pe tende po. Bot te tiqeninge Esia opu yeru kin te wuso ningg. Beghi podi wuti iri ni nyambAristarkus, niMasedonia kin,Tesalonaika nas ye, ni beghi ane po.

3 Beghi po po yambgriq Saidon po par. Julius niPol yuwon nuang ye pugri bu ni Pol rar nuqoindno nikin kimand nuqond, nimir ningemeng narenandi. 4Beghi Saidon si piraq po nyumurighi botchoch nipiq, di beghi tuquine po ye ko ruso, bubeghi nyumurighi puaq baid ningg ailan Saiprusdobu gri puaq bidiq po. 5Beghi Pampilia di Silisiaopu po, di gherim mingine po po Maira po par.Maira te tiqe ire Lisia opu yequ kin. 6 Tiqe tendemuq ami 100-pela mingg yumbui ni Aleksandriamingg bot ire nundoq, muq bot te Itali wusoningg di ni beghi ningg nari bot te ningg pewopo di ane po. 7 Beghi po kin te gherim semegub bu bot waghi waghi wuso wuso nginy quanpugri pawo. Wute bot pe yembemand kin te quannganye buid map, di beghi badi Nidus pi peyi.

Di nyumurighi quan nganye buid nap, bu beghituquine po ye tuqui segi. Pugri bu beghi Krit ailandobu gri Salmone opu gri bijaqi bijaqi po. 8 Dini mune buid nganye map, bu mune po po Kritailan yequ kin qunambe ne bidiwo po po, gherimsungriq ire “Sungriq Yuwon Ye” puq munduwkin tende po par. Gherim sungriq te Lasea tiqetumone.

9 Beghi bot pe po kin te nginy quan nganyepawo, bu Juda ni mir uny mas kin ngeri muqprene, di muq gherim seme gub kin puayi. Pugribu Pol ni wute bot pe yembe mand kin te simbenindim nari, 10 “Nungoqi wutungu, nge nei gabkin beghi po tedi ngimi di mai yumbui ire budoqye. Nge nei gab kin bot brequ wuse, di yumboninge ir ruso, di beghi pas ye tuqui segi. Ngepugribu nei gab.”

11 Pudi ami 100-pela mingg yumbui ni bot kiyidi bot te ye yumbui ni simbe mand kin te niquan nganye nei nimbiny. Pugri bu ni Pol ninggwand nutungu segi. 12Gherim sungriq wen wungnyumurighi yumbui naghe kin tende di bot yeruye tiq segi. Pugri bu wute bot pe yembemand kinni buagi anene wand wand mare, ei bot munenemiraq mo, Piniks ei yequ. Piniks tende opu nisunyi yuwon ye. Piniks te gherim sungriq ireKrit ailan pe wuse ye. Tende nyumurighi yumbuinaghe ye tuqui segi.

Nyumurighi yumbui naghe bu gherim quannganye seme gub

13 Muq nyumurighi tamu im gri oyi nandi kinte buid nap segi, bu ni mari, muq ni sungriqtende mo kin tuqui. Pugri bu ni anka qo maimbnowi nandi, di sel wuq muaw. Di Krit yequ ye pequnambene jiji pe tumone budiyo po. 14Pudi bre-qune nyumurighi yeng yumbui dabo pu oyi natini, 15 di bot choch nipiq gherim mingine wusobu bot mune miraq mitindaq dabo mune wundiye tuqui segi, bu beghi bot si piraq, nyumurighiniraq no. 16 Beghi po po ailan woju iri ni nyambKauda tende dobu badi di beghi bot kin kanuwojute qo bibiq wuwi wi ei bot pe taq bibiq ninggbuid kumo pap brequne qo bibiqwuwiwi tiq segi.17 Di kanu woju te qo mimbiq wuwi wi bot pemuaq wughe, taq mimbiq. Ni sare aye materi,bot mune taq mimbiq ei bir wus tiq segi. Di niwune mamb, eti nyumurighi nare no, Aprika opugherim kughe kuso segi pe tende mo, pugri bu nisel mindiqi wuti di segine yembu. 18Nyumurighiyeng yumbui te yenune ruso ruso yambgriq di

Page 194: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 27:19 191 Aposel 28:3wute bot pe yembe mand kin ni yumbo sir ningemateri gherim pe memare righe.

19Mune yambgriq ni sel di sare ninge memarerighe. 20 Nginy quan beghi tomnji buqod segi dinginy buqoid segi, te tene ruso ruso nginy quanpudi nyumurighi yeng te gure no segine bu beghipari, “Muqdi beghi pas segi ye, beghi pati ye.”

21Wute buagimirmand segine ruso ruso nginyquan nganye mawo, di Pol nes newo, wute botpe yembe mand kin te simbe nindim nari, “Mandnungoqi kei nge ningg wand te wutungu segi, buKrit si piraq badi pre muq yumbo ren kin puqrengu, di yumbo yumbo meware ruso. 22 Pudimuq nungoqi nei kumo wamb wawo yeru. Tepugri beghi kin wuti iri nati ye tuqui segi. Botnedi brequ wuse. 23 Te pugri nge God ningg wuti,nge ni yumbui nyamb girag ye. Pugri bu burpoqGod ningg angelo iri nandi, nge nde tumoneyenu, 24muqni nari, ‘Pol nuwuneghambwayequ.Nu yo Sisar nde rar ngimi yeru ye. God nu ninggwand te nutungu pre di nu yuwon nuaw bu wutebuagi nu ane bot pe was kin te iri si weri ye tuquisegi.’ 25Pugri bu nge mand, nungoqi wune wambwawo yeru. Te pugri nge nei gab muqdi ni ngesimbe nindigh kin pugrine nganye ei puq nen ye.26 Pugri bu muqdi beghi po ailan iri ningg po eibot wet iri ningg giq wund ei yequ.”

27 Bur 13-pela pu beghi Gherim Edria puqmunduw kin mingi tende yembu. Di bur 14 teningg beghi tende yembune, di bur mingi wutebot pe yembe mand kin mari muqdi beghi ailaniri ningg bri badi pre. 28 Ni mandi, sare iri wetnyaw wuq muang pre, tende mi naghe no pre,meti nowi muqoind, gherim kughe kuso kin 40mita. Muqmunene kringmaru tendemuneneminaghe no muqoind 30 mitane. 29 Pugri bu ni neimamb mari, muqdi dabo jiji pe mandi ye. Di niwune mamb, eti bot wuso wet nyaw pe giq wund.Pugri bu ni bot umbo gawo pe opu anka temi ayetemi pu memare maghe. Pre muq nginy ti neyiningg nikin god pengu mindim.

30 Wute ninge bot pe yembe mand ye ni bot simiraq yequ ningg mari, bu ni kanu woju te meqwughe. Ni wute ninge te wandoqi mindim mari,ni anka bot kime pe opu memare maghe. 31Pugribu Pol ami di ni mingg yumbui te simbe nindimnari, “Wute bot pe yembe mand kin men mo tediwati.” 32 Pugri bu ami mes mewo, kanu woju tesare pend muaw, ir wughe.

33 Be pend ruso nginy nawi ningg tumo, Polwute buagi simbe nindim ei mir mand. Ni nari,“Nungoqi nei kumo wamb di musoq ju mir wandsegi segine wik teri ruso bu nungoqi ngape buidrip segi. 34 Pugri bu nge simbe guduq, ei nungoqimir wand. Te ei ngape musoq ju buid rip. Nun-goqi wutungu, wuti iri nati segi ye. Buagi aneneyuwon pu pas ye.” 35Ni pugri puq nand pre, muqninde rar pe bret nitaqwi, God chumbuai nindigpre, muq bir nuaq di naq.

36 Ni pugri puq nen bu wute buagi nei yuwonrind, muq ni mir ninge materi me. 37 Beghi quanbuagine bot pe pas kin taq 276-pela pu. 38Ni mirmand pre, muq wute bot pe yembe mand kin witmateri, gherim pe memare righe. Ni puq men eibot mai wuyo segi.

Bot brequ wuse39 Nginy neyi bu ni sunyi te muqond, pudi

ni mong map ruso segi. Ni gherim sungriq irequan nganye wur wuso kin tende muq jiji yuwonnganye nase, pugri bu ni tuqui map, ni tuqui tedisegine bot miraq mondo mandi tende mar mo,ei bot wuso dabo jiji pe yequ. 40 Pugri bu ni botanka te buagi ane pend mawo gherim pe maghemo. Muq ni sare te bot stia taq maimb pu nasekin te mune bure mand. Di ni sel mune mindiqiwuyo, ei nyumurighi nandi sel pe naghe ei bot teniraq jiji pe no. 41 Pudi bot wonji wuso segi botkime te quan nganye giq nand gre, bu bot wusosegi, yequ. Di gherimmune seme gub gudi, di botumbo gawo paqe wuaq.

42Muq ami buagi ni wute taq pu yemu kin temimati ningg. Nimari, eti ni ghiri mumboqmomar,tedi wu mase mo ye. 43 Pudi ami 100-pela minggyumbui ni Pol ghav nindig ningg. Pugri bu nisegi puq nand. Muq ni simbe nindim wute buagighiri mumboq tuqui kin ye mawo prare maghemo, ghiri mumboq jiji pe mo. 44 Di wute ningenyumo bidi materi, di bot bir kin bidi te materimuqdi ghiri mumboq jiji pe mo. Pugri bu wutebuagi oghine mo jiji pe mo mar.

28Pol ni Malta pe nas

1 Beghi oghine badi jiji pe pi peyi, di beghiputungu mari ailan te ni nyamb Malta. 2 Wuteailan te kin beghi quan nganye yuwon muangu.Muq wuye wundi, di uyi rir pu yeru mong uyirire, bu ni wase mawo kughe di beghi ningg maribodo ane wase suqo pap. 3 Pol ni wase muange

Page 195: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 28:4 192 Aposel 28:25nare nandi wase pe menare riwo riwo di ghatiiri wase pe tende nase pu wase gre nati, di neyinandi Pol si sawo nirang. 4 Wute ailan te kin nighati te ruqoind, Pol nde si pe qungu pu yenukin te ruqond di ni riri, “Wuti nen wute ninge nimati pre ye bri. Te piyi ni gherim pe nati segi,pudi muq god wute yumbo ur brequ mand kinoyi brequ nindim ye ni rar nuqoind nas segi ye.”5 Pudi Pol ni ghati te meneri no wase ir naghe,pudi Pol nimusoq ju yuqo nati segi. 6Di ni ghimbimawo pu yemu, ni mari muqdi ni si nare kuyoo no naghe di nati ye. Ni ghimbi mawo yemunganye, pudi Pol yumbo pugri kin puq reng segi.Muq ni nei ayemimbiq di mari, “Wuti nen god neiri.”

7 Qi puch beghi yembu kin te wuti iri ni nyambPublius ni ailan te kin yumbui ninde qi pe tumoneyequ. Wuti nen beghi nitamu ninde baj pe no,di nginy temi iri pu ni beghi sabi nundug yuwonnganye nuangu. 8 Publius ni kiyi num gureg punase. Ni ghimbi sungue riping, di umbo wuyenand. Pol ninde nondo, muq God pengu nindig.Pre di ni si Publius kiyi nde ni kuyo, di ni numoghi. 9 Ni pugri puq nen, di wute num kin ailante kin Pol ndene rindi, di ni sabi nindiny oghi.10 Pugri bu ni beghi sabi rundug yuwon nganyeruangu di beghi chumbuai rundug kin bei rindningg yumbo nganye buagi rengu. Otiwo beghipo ningg di beghi yumbo yumbo buagi segi kin teni beghi rengu, di rire ruso bot pe ruwo ris.

Pol ni no Rom no nar11 Beghi ailan tende pas, irew teri ire pu pawo

pre. Muq beghi bot ire asine nyumurighi yumbuinaghe di ni wundi pu ailan pe te yequ ye tepitaqwi. Bot te Aleksandria mingg. Ni nikinningg god Kastor di Poluks mingg ququ bot kimetende ur mand pu rise. Muq beghi tiqe te sipiraq di po. 12 Beghi po Sirakyus, di tende pasnginy temi ire pawo. 13Premuq Sirakyus si piraq,po po Regium po par. Yambgriq nyumurighitamu im gri nandi, di beghi po po yambgriq, diPuteoli po par. 14 Tiqe tende beghi Jisas ninggwute ninge mas buqod. Di ni mari, di beghi niane pas, nginy 7-pela pu pawo. Pre, otiwo muqRom po. 15 Jisas ningg wute Rom kin beghi bodokin wand mutungu, di beghi ngim mengu righemandi. Ninge mandi beghi Apius maket pe tendemundomu di ane nyinge pare po. Di po sunyiire mari wute wonji kin mandi mase kin Baj TemiIre puq mand ye tende di wute aye mune mandi

mundomu. Pol ni nuqond, di ni God chumbuainindig, muq ni umbo pe gre natevi. 16 Beghi poRom par po, di gavman Pol ngiq mindig, di ninikin baj iri ningg nas pudi ni taq pune nas yepugri bu ami iri ni yeng nuang.

Pol ni wand yuwon ye Rom pe bir nawo17 Nginy temi ire pu mo pre, muq Pol ni Juda

mingg yumbui ngam niram mandi mikur ningg.Ni mandi mikur pre, muq pugri simbe nindim,“Chech buagi, nge beghi bon wute ningg nyambnyinge kawo vighe ningg yumbo puq ken segi. Obeghi bon koku mingg yumbo ur te nyinge kaworighe ningg puq ken segi. Ni nge Jerusalem pesegi taq maimb, di Rom nde mi godo. 18 Rom ninge wand mutungu nge unje kap segi pu bu ninge mi kati ningg mari, pugri bu Rom ni nge simeri ko ningg. 19 Pudi Juda ni nge si meri ko kinwand ven mutungu yambu mari, pugri bu ngengim aye segi. Di nge kari Sisar ni nge wandnutungu. Pudi nge oyi nge ning wute ningg Sisarnde simbe gad segi ye. 20 Wand puate taq venninggne qa ngam kirauq wandi. Nungoqi wandiei nge nungoqi gudouq di wand keuq ningg bukari. Nge God nei gibig, di yumbo te beghi Israelbuagi ghimbi puany kin te ghimbi kuany. Wandpuate ven ningg muq sen nen nge nde taq punase.”

21 Muq ni simbe mindig mari, “Wuti iri Judiakin beghi nyumo raqe nengu di nu ningg simbenundug segi. Di beghi bon Juda kinne wuti irite pu beghi nde nandi, simbe nand o nu nyambbrequ nunduw kin te mune segine. 22 Pudi beghinu non nde mim pene nganye putungu di nei tebudow ningg pari. Te pugri beghi nei bab, tiqemanyi wute buagi nu ningg wute tit, te wute titJisas nei rimbig ye, te pripri wand brequ rindiny.”Ni pugri puq mand.

23 Ni nginy iri maip no, muq nginy te ninggwute nganye buagi Pol ni nas kin baj pe tendemandi. Nginy te ningg Pol ni burane ne yenu,ni wand puate bir nuam nuam ruso ruso yuram.Di ni wute God nde si nambu ris kin te kin wandotinde bir nuam. Ni priprine Moses ningg lo dipropet ningg wand te simbe nindim. Te ei ni neimamb ni simbe nand kin te nganyene, ei ni Jisasne nei mimbig ningg nari.

24Wute ninge Pol ninggwandmutungu di Jisasnei mimbig, pudi wute ninge Pol wand mutungusegi. 25 Pol ni wand ire simbe nindim, di ni teningg nei kin kin mamb di mo. Ni wand te simbe

Page 196: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Aposel 28:26 193 Aposel 28:31nindimkin taq pugri: “God ninggQuquYuwonYewand nganye kin propet Aisaia ndemim pe beghibon koku ningg nari,26 ‘Nu wute tende yo di pugri simbe ndiny: “Nun-

goqi seginewandwutunguwutungu, pudiwand te puate nei wumbiny tiq segi.Nungoqi segine rar wat wat, pudi yumboninge wuqond tiq segi. 27 Te pugri wuteren ni nei imb ruany pre, di ni ange tuqrimbiny, di ni rar chukoq rip pre. Segineeti ni rar pe yumbo ruqond kin tuqui, di niange pe wand rutungu kin tuqui, di ni neipe wand puate nei rimbiny kin tuqui, di ninei rire ritinde, di nge nde munene rindi,tedi nge ni puq keny di mune yuwon puris”.’ [Ais 6:9-10]

28-29 “Pugri pu bu nungoqi segine nei wamb,God ni beghi nitamu powi di yuwon pu pas yewand ren God wute buagi Juda segi kin nde niruso pre. Te ei ni mune wand rutungu.”*

30 Pol ni ber teri nikin baj wong nand kin penas, di wute buagi ninde mandi kin te ni yumbour yuwon ye bei nindim. 31 Ni wute God nde sinambu ris kin te kin wand bir nuany, di wutebeghi Yumbui Jisas Kraist ningg wand bei neny.Di ni wune namb segi quan nganye wand birnawo, di wuti iri ni segi puq nindig segi.

* 28:28-29: Buk ninge asi kin pe ni wand aye ven jiju mand mari, “Pol ni wand ven nand pre dobu di Juda ni si meri mo. Ni Pol wandven ningg oyi oyi ker mawo mawo mo.”

Page 197: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Rom 1:1 194 Rom 1:13

RomPol ni nyumo raqe wen ur nindiq wute Jisas

nei rimbig kin Rom ris ye ninde neq wuso. Ninei namb kin te ni otiwo Rom no ni ane ris, dibrequnemune no kantri Spen pe God ninggwandsimbe nand.

Buk wen nde Pol ni God beghi puq nengutuquine nganye pas kin te ningg ur nand. Tepiyi beghi wute Juda kin o wute Juda segi kin.God ni wuti iri neti nowi tedi wuti te nas kin teurupui. Ququ Yuwon Ye wuti tende nas di yumbour brequ ni mune wuti te nyinge wuwi naghe kingre te pre. Sapta 5 wuso 8 pe Pol ni God ningg lodi Ququ Yuwon Ye ningg gre te ningg ur nand.

Sapta 9wuso 11 pe Pol nimai ire ningg ur nand.Te pugri Pol ni wute tit Juda kin iri, pudi ni wuteJuda kin buagi Jisas dob reng nuqond. Wute ayekin quan Jisas nei rimbig, pudiwute Juda kin te ireire. Pol nari te nikinne unje rip, te pugri ni Godningg wand te otinde ruqond nei rimbiny segi.Pudi Pol nei namb kin te otiwo ei wute Juda kinquan nei rire ritinde Jisas nei rimbig.

Sapta dobu kin tende Pol ni beghi Kraist neibibig kin, beghi pughe gri ei pas kin te ningg urnand. Sapta tende ni yumbo ur ren ningg urnand: beghi wute aye yawo pirany righe, beghipughe gri God ningg yembe te tuquine yembebad, beghi gavman nde si nambu pas, di beghiwute aye sabi bidiny.

1 Nge Pol, Kraist Jisas ningg yembe ye wuti iri,nge nyumo raqe wen ur gidiq. Ni nge aposelningg naip ko ei ni nde nyamb pe God ninggwand yuwon kin te wute simbe gidiny. 2 Godningg wand yuwon kin te asi nganye God ni wandyuwon kin te wute simbe nindiny ye di propetasi kin ni te kin ningg simbe mand, di God ninggwand yuwon nganye rise kin buk pe tende urmand. 3-4Wand yuwon kin te God ninggwo ninggmari. Nge God ningg wo ningg kari, te Jisas Kraistbeghi Yumbui. Ni wutamu kin pugrine nas, diKing Devit ningg kimem dobu. Ni nati pre God nimune nindingi newo di te kin ningg Ququ YuwonYe ni bei nand te pugri God ni gre neng di ni Godningg wo. 5 Jisas Kraist nde gri God ni nikin ndenei pene beghi yuwon nuangu di aposel ninggnupumu po di ninde nyamb pe wand simbe bad.God ni pugri puq nen ei beghi Jisas nde nyamb pewute Juda segi kin buagi ane simbe bidiny ei ni

Kraist nei rimbig di te ningg ni nari kin pugrinepuq ren. 6Nungoqi wutaqu tiqe yumbui Romwaskin nungoqi wute God ngam nirany Jisas Kraistningg wute ningg ris ye te kin ninge.

7 Nge nungoqi buagi ane Rom was kin, Godnganyene nungoqi yawo nirauq righe di nariwondo nikin te wute yuwon kin ningg was yenungoqi nde nyumo raqe wen ur gidiq.

Nge God beghi wuyi pengu gidig ei ni di beghiYumbui Jisas Kraist ane nikin nde nei pene wuteyuwon muany kin te di umbo yuwon kin tenungoqi nde rundo.

Pol Rom no ningg, pudi ni no segi8Muq nge wand gad ningg di nge wand ven ye

kawo vis, wute nganye buagi qi pe kin ni riri nun-goqi Rom kin Kraist quan nganye nei wumbig.Pugri bu te kin ningg nge Jisas Kraist nde gri Godnge te chumbuai gidig. 9 God nge nuqoind di neinamb te pugri, nge nungoqi wand simbe guduqkin te nganyene nganye. Nge yumbo buagi sikare di nge nde umbo pe God irine ningg quannganye yembe gad di yumbui nyamb girag. Ngewand bir kawo kin te ni kuwonyimi ningg wandyuwonye simbe gad, di Godnei namb te pugri ngepriprinenungoqi nei gubuqdi nungoqi ninggGodane wand. 10Nge pripri nungoqi ningg God temuwand kin tende puayi nge God pengu gidig ei Godnei namb nge godo kin te yuwon tedi nge asinenungoqi gudoqu ningg kari kin te muq ngim irewuse.

11 Nge quan nganye God pengu gidig ei ngegodo nungoqi gudoqu kin puate te pugri: ngegodo nungoqi gudoqu ei te Ququ Yuwon Ye ndegri God wute ququ pe gri yuwon nuany di yembeneny kin te nungoqi keuq ei nungoqi gre pu yequ.12 Nge godo ei beghi oyi oyi ghav bad. Di tekin te pugri: Nge godo nungoqi nge Kraist neigibig kin te wuqond di te kin ningg nge nungoqighav guduq di nungoqi gre pu yequ. Di te kinpugrinengemunenungoqi Kraist neiwumbig kinte guqod di te kin ningg nge gre pu yengu. 13Ngemand nungoqi yumbo ren ei nei wamb ninggkari, nge pripri godo nungoqi gudoqu ningg karipudi nge godo segi segine rindi muq. Di ngegodo ningg kari ye puate te pugri: nge godo eiwute Juda segi kin aye te ghav gidiny Kraist neirimbig di ni nari kin pugrine puq ren kin pugrinenungoqi mune ghav guduq Kraist nei wumbig dini nari kin pugrine puq wen.

Page 198: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Rom 1:14 195 Rom 1:3114 Nge wand bir kawo kin te wute Grik ris kin

pugrine ris ye, di segi kin, wute nei yuwon kinrise ye di wute nei yuwon kin rise segi ye ninde eiwand bir kawo. God nge yembe ren negh di ngeni nari kin pugrine ei puq ken. 15 Pugri bu ngenungoqi ninge Rom was kin nungoqi nde aneneJisas ninggwand yuwonye bir kawoyawokuregh.

16 Te pugri nge Jisas ningg wand yuwon ye tesimbe gad kin te ningg minyuw kati segi. Jisasninggwand yuwon ye te God ningg gre rise, pugribu wand te ningg God ni wute ni nei rimbig kinyumbo ur brequ nde si pe pu nate ruwi di ninderar pe yuwon pu nawo ris. Te Juda pre muq wuteGrik kin mune. 17 Te pugri wand yuwon kin peGod ni pughe gri wute puq neny ninde rar petuquine nganye ris kin te bei nand. Ren kin tewute God nei rimbig tedi God nari ni God nde rarpe tuquine ris ye. Godni pughe griwute puqnenyninde rar pe tuquine ris kin ngim te irene, ayesegi. Di te kin te God nei bibig kinne. Ren kin tewand puch ire buk pe ur mand kin ane tuquine.Wand puch taq: “Wute God nde rar pe tuquinenganye ris ye ni God nei rimbig ye te ningg diurupui ris ye.” [Hab 2:4]

God nde rar pe wute buagi unje rip pre18 Wute God ningg wand rutungu segi, di ni

nari kin pugrine puq ren segi, di ni yumbo urbrequ rind. Ni puq ren kin te ningg ni wandnganyene kin te imb ruwo di ni nei rimb segi.Pugri bu God ni ker nawo di wute yembe neny yete nginy tu wam pu bei nand. 19 God ni yembeneny ye, te pugri God ni nganyene pughe gri naskin te wute nei rimb ningg nari kin te raqene rise.God nikinne raqe nand. 20 God ni qi di yumbobuagi qi pe kin yembe nindiny kin tende puayipu rindi rindi muq ni gre te pre kin tuqui segi dini nganyene nas. Di God ni gre pre tuqui segi yedi nganyene pughe gri nas kin buqod tuqui segikin te wute segine nei rimb, te pugri ni yumboGod yembe nindiny kin te ruqond di nei rimb kintuqui. Pugri bu ni riri ni God nei rimbig segi dinikin nde nei pe yumbo puq ren yawo kureny kinte puq reny ye, ni puq rind kin tuqui segi.

21 Te pugri ni God nei rimbig, pudi God ni wuteni yumbui nyamb rirang ningg nari kin pugrineyumbui nyamb rirang o ni ghav nindiny kin teningg God chumbuai rindig segi. Pudi ni nei oghiye vise segi di riri God ni wuti pughe gib namb, diyumbo pughe ye te ni puq ren di yumbo pughe yete puq ren segi. Te kin ningg di ni nei imb ruany

di ni yumbo pughene te segine puq ren di yumbopughene te puq ren segi ye te nei rimb segi. 22Niriri ni nei oghi kin rise, pudi ni nei te wute jebomand kin pugri. 23Ni God ti yumbui pe nas nas tekin nas kin ni dob reng di oyi yumbo ninge wute,wapi, kau, di kuraip gib rimb kin ni rise nganyesegi ye te yembe mindiny di yumbo te God kinpugri yumbui nyamb rirany.

24 Ni pugri puq ren kin te ningg God ni yumbour brequ ni nikin quan nganye puq ren yawokureny kin ninde si pe ni rundo di ni minyuwkin yumbo te oyi oyi nikin nde ghimbi pe puqren. 25Ni God ninggwand nganyene kin temerireviso, di te kin oyi te ni wandoqi kinwand te ritevi.Ni yumbo God yembe nindiny kin te oyi yumbuinyamb rirany di ni ningg yembe te yembe rind, dini God wuti yumbo yembe nindiny kin ni yumbuinyamb rirang segi. Beghi God irine ni nyamb eibidivi viyo viyo te kin vise. Te nganyene nganye.

26 Wute pugri puq ren kin te ningg God niminyuw kin yumbo ur di ni yumbo ur nikin umbope puq ren yawo kureny kin tende si pe ni rundo.Yumbo ur ren kin te nyumbueg ni quayi ane risekin te si rire di ni nyumbuegne aye ninge anerise. 27 Te kin pugrine quayi ni nyumbueg anerise kin te simare di nikin quayi quayine anequannganye mase yawo kurem. Quayi ni quayine ayeane yumbo ur brequ mand, di te kin ningg Godoyi ni mai nem kin te ni yumbo ur brequ mandkin te ane tuquine.

28 Tene segi, God pughe gri nganyene nas kinbei neny ye te ni nei pe ruwo ris yambu riri, pugribu ni nei brequ nde si pe ni rundo di yumbowute puq ren segi ye te puq ren. Te kin ninggdi ni yumbo wute puq ren kin tuquine puq rensegi. 29 Yumbo ur brequ buagi isis ninde bre purise kin taq ren: ni wute aye nde oyi oyi yumbour brequ yembe rindiny, nine yumbo quan riteriyawo kureny, di wute aye ane ker ruwo di regekin yumbo ur yembe rindiny. Ni wute rip riri,wute aye rumb riti, oyi oyi ker ruwo, wute wan-doqi rindiny, di wute aye brequ puq rindiny kinyumbo ur ninde bre pu rise. Ni wute dobu simberindiny ye, 30 di wute aye oyi oyi wand brequrindiny, ni wute God yambu rireng ye, wute wandpeq rindiny, nikin nde nei pe riri nimune nganye,nikin nyamb rindivi viyo, ni yumbo ur brequ rindkin ngim aye isis nei rimbiny, di kiyi kumo ninggwand rutungu segi. 31 Ni wute yumbo ur brequrind ye, nei oghi kinninde vise segi; ni yumbopuqren puq rind kin te puq ren segi; di ni wute aye

Page 199: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Rom 1:32 196 Rom 2:20sabi rindiny o yawo rutony segi. 32Ni nei rimbprete pugri God ningg lo tuquine kin ni wuri wuteyumbo ur pugri kin puq ren ye ni te kin ninggriti ye tuqui. Ni ren kin te nei rimb pre, pudi niyumbo ur brequ yembe rindiny rindinyne. Puditene segi, ni wute aye mune yumbo ur tene puqren kin te simbe rindiny riri ni puq ren kin teyuwon.

2God ni wute buagi ir nawo ye

1 Beghi wutamu buagi yumbo ur brequ badkin pugri bu nungoqi wute aye yumbo ur brequrind ye te kin ningg simbe wundiny, tedi nungoqiwari nungoqi yumbo ur brequ wand segi ye puqwand kin ngim segi. Di nungoqi wute aye simbewundiny ye te ningg nungoqi nonne unje wapdi God nungoqi yembe neuq ye. Te pugri nun-goqi wute aye yumbo ur brequ rind ye te ninggsimbe wundiny, pudi nungoqi nonne yumbo urni puq ren kin tene puq wen. 2 Beghi nei bab tepugri God ni wute priprine yumbo ren kin puqren kin te ningg simbe nindiny, tedi ni tuquinesimbe nindiny. 3 Pudi nungoqi wutene, nungoqiwute yumbo ur brequ rind di te kin ningg simbewundiny, muq nungoqi mune yumbo ur brequpugri kinne yembe wundiny! Nungoqi God wuteyembe neny kin te ningg wu wase wo kin tuquisegi. 4 God ni nungoqi quan nganye yuwonnuauq, brequne ker nuauq segi, di unje nupuqusegi ye puate taq pugri: Nungoqi rar nundoqumusoq was chiraq ei God ni wute yawo nitony kinte neiwambdi neiwarewitinde. God ni yumbourren puq nen kin te nungoqi nei pe wawo ris yawokureuq segi.

5 Pudi nungoqi ngawu gre wand di nei warewitinde segi ye te ningg nungoqi nonne God niumbo ker nawo di wute otiwo yembe neny dituquine wute ir nawo kin nginy te ningg nungoqiyembe kring wap riwo rinde yumbui rise. 6 Tepugri God ni wute ire ire yumbo ur pughe griyembe rindiny kin pugrine ei oyi mune yembeneny ye. [Sng 62:12; Snd 24:12]7 Wute ninge ni pripri God nde rar pe yumbo urtuquine puq ren. Ni puq ren ei God ni nyambnindiri riwo, ni nyamb yumbui neny, di ris ris tekin ris ningg riri. Wute pugri ye te God nari ninganyene ris ris te kin ris ye. 8 Pudi wute nikinnde nei pe yumbo ur puq ren yawo kureny kinte puq ren di ni God ningg wand nganyene kin

te rutungu yambu riri, di yumbo ur yuwon kinte puq ren yambu riri kin te God ni quan nganyeumbo ker nuany di wute yembe neny kin te ninderindi ye. 9 Wute buagi yumbo ur brequ yemberindiny ye ni mai di yuqo rire ye, God Juda ndepuq nen pre, di Grik kin mune. 10 Pudi wuteyumbo ur yuwon kin puq ren ye, God ni yumboneny puq nand kin te neny. Ni nyamb nindiririwo, nyamb yumbui neny, di umbo yuwon kinneny yuwon pu ris, te Juda nde pre muqdi Grikkinmune. 11Te pugri God niwute buagi te yumbour irene bei nindiny di tuqui tuquine ir nawo, niopu ire nase segi ye.

12Wute Juda segi kin ni lo ninde wundi segi buni yumbo ur brequ rind tedi ni ir righe di wasepe ruso ye, pudi God ni lo wuri kin pugrine irnawo segi. Wute Juda kin ni Moses ningg lo teritaqwi, pugri bu ni yumbo ur brequ rind, tedilo wuri kin pugrine God ni ir nawo di wase petiqi nundony ruso. 13 Te pugri wute lo kin wandrutungu kin te ninggne ni tuquine ris segi, pudilo te rutungu di lo wuri kin pugrine puq ren ye niGod nde rar pe tuquine ris. 14Wute Juda segi kinni lo ninde wundi segi pudi ni nikin nde nei peyumbo puq ren yawo kureny kin te puq ren muqlo wuri kin pugrine puq ren, tedi piyi ni lo segi,pudi ni nikinne lo nikin nde yembe runduw. 15Niyumbo ur yembe rindiny kin te bei rind te pugrilo ni wuri kin yumbo buagi te ninde umbo pe brepu rise. Ninge puayi ninde umbo pe ni nei rimbdi riri ni unje rip. Pudi ninge puayi ni nei te grerind, di riri ni tuquine puq ren. Te kin ningg dinei bab, lo te ninde umbo pe wuse pre. 16Di te kinpugrine nge God ningg wand yuwon ye bir kawokin ven ni simbe rind te pugri yumbo ren kin teotiwo God ni Jisas Kraist nde gri wute nei suqo purise kin ir nawo kin nginy te ningg ei ni pugri puqnen.

Lo ni wute Juda kin pughe gri simbe wundiny17Muq nungoqi wari nungoqi Juda kin, di nun-

goqi wari nungoqi lo wutaqwi pre bu yuwon puwas ye, di wute simbe wundiny wari nungoqineGod te wute yuwon ye puq wand di wute ayesegi. 18 Di nungoqi yumbo pughe ye God ni puqwen ningg nari kin te nei wamb, di lo nde grinungoqi nei wateri di yumbo yuwon kin te irwawo. 19 Di nungoqi nei wamb te pugri nungoqiwute rar mat segi ye ngim bei wem kin pugri ye,wute burpoq pe mas kin ni ningg ti kin pugri,20 di wute umbo pe oghine gre pu yemu segi kinte wand yeri wundim ei gre materi, di nungoqi

Page 200: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Rom 2:21 197 Rom 3:10wari nungoqine ei wute pughe gri God nyambrirang kin te bei weny kin pugri. Di nungoqi quannganye nei wamb gre te pugri nungoqi wari lonungoqi ndewuse pugri bunungoqi yumbobuagite nei wumbiny di nungoqi wand simbe wandkin te nganyene. 21 Muq nungoqi wute aye beiweny-pudi nungoqi nonne wand te nei wumbinysegi. Di nungoqi wand bir wawo wari, “Nyunguwand wayequ” - pudi nungoqi nonne nyunguwand. 22 Nungoqi wute simbe wundiny wari,“Nungoqi wute ngam kin ane wase wayequ.”Pudi nungoqi nonne wute ngam kin ane wase.Nungoqi god wandoqi kin ni ningg yembe teningg quan nganye segi puq wand, pudi nungoqini ningg yumbo mawo ris kin baj yumbui pe warwo di ni yumbo wateri. 23 Nungoqi God ningglo nungoqi nde wundi kin te ningg nungoqi nonnyamb wundiri riwo, pudi nungoqi nonne lo tegure waq ye te ningg wute Juda segi kin ni lo tebrequ puq runduw di God ningg wand rutunguyambu riri. 24God ningg wand buk pe rise kin taqpugri, “Nungoqiwute Juda kin nungoqi yumbo urbrequ wand kin te ningg di wute Juda segi kin niGod wand brequ rindig.” [Ais 52:5]

25 Nungoqi Juda nungoqi God ningg lo wurikin pugrine puq wen, tedi nungoqi ghimbi duguchongo pend wawo kin ane tuquine puq wen.Pudi nungoqi lo wuri kin pugrine puq wen segi,tedi nungoqi ghimbi dugu chongo pend wawosegine was kin ane tuquine. 26 Wuti iri ni Judakin segi di ghimbi dugu chongo pend segi kinni lo wuri kin pugrine puq nen, tedi otiwo Godnari wuti nen ni ghimbi dugu chongo pend nawopre kin pugri. 27 Te kin ningg di nungoqi Judanungoqi unje wap, te pugri nungoqi lo ur pu risekin te wateri pre di ghimbi dugu chongo pendwawo pudi lo wuri kin pugrine puq wen segi. Nighimbi dugu chongo pend mawo segi, pudi ni lowuri kin pugrine puq men, pugri bu te kin ninggdi otiwo nungoqi pughe gri unje wap kin te ninggsimbe mand. 28Nungoqi pugri ei nei wamb. Wutiiri nari ni Juda kin di ni Juda mas kin pugrinenas, o ni ghimbi dabo gri ghimbi dugu chongopendnawokin te ninggneni Juda kinnganye segi.29 Pudi wuti Juda kin nganye te wuti God ninggQuqu nde gri yumbo ur brequ ninde umbo pe risekin te ghimbi dugu chongo pend mawo memareruso kin pugrine menare ruso. Ni lo ur mand kinte ningg nari puq nen segi. Wuti pugri kin te Godgri ni nyamb nindiri riwo, wute gri segi.

31Pugri bu eti wute ningemari, “Pughe gri wute

Juda kin ni nyamb yumbui vise di wute Juda segikin ni nyamb yumbui vise segi? O wute ghimbidugu chongo pendmawo kin te ningg ni pugheneoghi kin nganye tende materi?” 2 Ni nganyeneghav wund, di ngim nganye buagi pe ghav wund!Ni ngim ire te God nikin wand Juda nde ni rindi eini wand te rit vise di wute aye te simbe rindiny.

3Pudi Juda nikinneningeniwandGodneny kinte rit vise di nganyene puq rind segi. Pugri bu tekin ningg di God ni yumbo puq nen puq nand kinte puq nen segi bri? 4 Nungoqi pugri nei wambwayequ. Te tuqui segi! Pudi nungoqi pugri ei neiwamb: God ni wand nganyene kin simbe nand,pudi wute buagi ni wandoqi mand ye. Ren kin teGod ningg wand buk pe vise kin ane tuquine. Godningg wand buk pe vise kin taq:“God nu wand guad kin tende puayi wute buagi

nei rimb nu nganyene guad; di wuteninge mari nu unje kuap puq mand kintende puayi nu raqene bei guad te pugribeghi yumbour brequ baddi nunganyenesimbe guad ye.” [Sng 51:4]

5 Pudi beghi Juda, beghi yumbo ur tuquine badsegi kin te God ni yumbo tuquine puq nen kin tebei rind, tedi beghi pughe puq ei bad? Beghi pariGod ni beghi yembe nengu kin te ningg unje brinap? (Ngemuqwand gad kin te wute ninge pugripuq mand.) 6 Pudi beghi pugri puq bad kin tuquisegi! Te pugri God ni yumbo tuquine puq nen segiye, tedi pughe gri ei wute buagi qi pe kin yumbour brequ rind ye te ningg ir nawo di yembe neny?

7-8Wuteningeni ngewandbrequmindig ninggdiwandoqimandmari nge kari, “Yumbour brequbad ei yumbo ur oghi kin rindi.” Wute ningepugri nei mamb kin tuqui te pugri God ni wandnganyene kin simbe nand ye pudi beghi wandoqibad ye. Pudi wute beghi wandoqi bad kin teruqond di ni oyi God nyamb rindivi viyo, pugri buGod ni beghi yembe nengu wayequ. Wute pugrinei mamb kin te God ni unje nap kin tuqui, di niunje nap ye.

Wuti iri pripri yumbo ur oghi kinne puq nen segi9 Beghi Juda beghi God nde rar pe wute yuwon

di wute Grik kin ni yuwon segi bri? Yewo, te segi!Nge asine simbe gad pre, te pugri wute Juda kindi Grik kin ni buagi ane yumbo ur brequ kin sinambu ris. 10 Ren kin te God ningg wand buk pe

Page 201: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Rom 3:11 198 Rom 4:3

rise kin ane tuquine. Wand buk pe rise kin taqpugri:“Wuti iri yumbo ur tuquine puq nen segi! Wuti

iri nganye segi! 11 Wuti iri ni yumbo uryuwon nganye kin te nei nimbiny segi;Wuti iri ni God ninde nas ningg nari segi.12Wute buagi God dob reng pre, ni buagiane unje rip di ninde gri God ni wuteaye ghav nindiny ye tuqui segi. Wuti iriyumbo ur yuwon kin puq nen segi, wutiiri nganye segi.” [Sng 14:1-3; 53:1-3; Sav7:20]

13 “Wute pugri ye ni wand rind kin te quannganye brequ di te ningg wute rumb riti.Ni minjuq pe gri ni wandoqi kin wandsimbe rind.” “Wand brequ nganye ghatini yeng kin pugri ye ninde mim pe gririndi.” [Sng 5:9; 140:3]

14 “Ni pripri wute aye umbo ker ruany di nindenei pe wute te unje rip yawo kureny kinte simbe rindiny.” [Sng 10:7]

15 “Ni brequne wute unje rip di rumb riti; 16 Nimuai nde nyinge rire ni wute aye yumbounje ripiny di ni yivany ane ris. 17Ni umboyuwon kuse kin yumbo ur te ninde risesegi, [Ais 59:7-8]

18 di God wune rimbig segi.” [Sng 36:1]19Muq beghi nei bab te pugri yumbo lo pe rise

kin te beghi Juda beghi lo nde si nambu pas kinbeghi ningg simbe wund ei te wuti iri nari ni unjenap segi puq nand tuqui segi. Di God ni wute Judasegi kin ir nawo ye pugrine, beghi Juda mune irnuamu. 20Te pugri wuti iri ni lo wuri kin pugrinepuq nen ye te ningg ni God nde rar pe tuquinenas segi, yumbo lo simbe wund kin te ni wute beiweny ei nei rimb ni yumbo ur brequ rind pre.

Wute Jisas nei rimbig ye te ningg ni God nde rar petuquine ris

21Pudimuq God ni pughe gri wute unje rip segituquine ris kin yumbo ur te bei nand pre, di tekin te lo nde gri segi. Moses ningg lo di propetni asine te kin ningg simbe mand. 22Wute pugheye God Jisas tiqi nundoq nandi wute Jisas Kraistnei rimbig kin nate ruwi ye te nganyene puq rindye ni God nde rar pe unje rip segi tuquine ris. Dite kin te beghi buagi ane, Juda di Juda segi kinanene. 23 Te pugri wute buagi yumbo ur brequrinddi te kinninggni God aneGodningg ti yuwonpe tende ris tuqui segi. 24 Di Kraist Jisas nde griGod ni nikin nde nei pene wute yuwon nuany

di yumbo ur brequ nde si pe pu nateri di ninderar pe tuquine nganye ris. 25 God ni Jisas Kraisttiqi nundog nandi wute buagi nde rar pe yaviir wi di nati ei wute Jisas nei rimbig kin ni maipuaq nindiny. Di ni yumbo ren kin puq nenykin te ningg God ni bei nand te pugri ni pripriyumbo ur tuquine kin puq nen. Di God ni asiwute yumbo ur brequ mand kin te yembe nemsegiwaghinenas kin te ni tuquinepuqnen. 26Godni Jisas nandi wute buagi yumbo ur brequ muqdi asi yembe rindiny kin te ningg nati ye ngerite ghimbi nuany. Di Jisas ni yumbo ur brequninggnati kin te ninggGodni pughe gri yumbourtuquine puq nen kin te bei nand. Di te kin ninggni bei nand te pugri ni tuquine nas di wute Jisasnei rimbig kin te ninde rar pe yuwon pu nawoyeru.

27 Pugri bu beghi God ni beghi ni nde rar peyuwon pu nuamu yembu kin te ningg beghi bonnyamb bidiri riwowayequ. God ni pughe gri wuteninde rar pe yuwonpunawo yeru kin te nikin ndenei pene puq nen, di wute Jisas Kraist nei rimbigkinne ninde rar pe yuwon pu yeru. Pudi wute lowuri kin pugrine puqmen kin te ninggneGodnderar pe yuwon pu yemu segi, pugri bu beghi bonnyamb bidiri riwo kin ngim segi. 28Te pugri beghinei bab di simbe bad pre te pugri wute Jisas Kraistnei rimbig kin te ningg God nari ni God nde rar petuquine ris kin te nganyene, di wute lo wuri kinpugrine puq ren kin te ningg segi. 29 God te Judamingg God ne bri? Ni wute Juda segi kin ni Godsegi bri? God te irine wute Juda di Juda segi kinanene ye. 30God te irine di ni wute Juda kin Jisasnei rimbig ye te ningg ni God nde rar pe tuquineris di wute Juda segi kin nimune pugrine Jisas neirimbig kin te ninggne ni God nde rar pe tuquineris. 31Te kin ningg di muq beghi Jisas ne nei bibigdi lo te brequ bri puq bad? Yewo, beghi pugri neibabwayequ! Pudi beghi Kraist nei bibig kin tendepe lo gre pew.

4Abraham ni yumbo ur te God nei bibig ye te bei

rind1 Muq nge Abraham beghi Juda mingg koku ni

pughe gri God nde rar pe tuquine nas kin te ninggsimbe gad. 2 Abraham ni yumbo yembe nindinykin te ningg ni God nde rar pe tuquine nas, tedini nikin nyamb nindivi viyo kin tuqui, pudi Godnde rar pe ni nikin nyamb nindivi viyo kin ngimsegi. 3Ren kin te God ningg wand buk pe rise kin

Page 202: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Rom 4:4 199 Rom 4:22

te ane tuqui, “Abraham ni God nei nimbig, di Godnei nimbig ye te ningg God nari ni God nde rar petuquine nas.” [Stt 15:6]

4 Muq wuti iri ni yembe nand di ni wet bidinateri kin te ni yumbo segine meng kin pugrisegi, pudi niwet bidi nateri kin te ni yumbonateriningg yembenand kin. 5Godniwute ni nde rar petuquine ris kin te wet bidi yembe kin pugri segi.Wute yembe rind segi. Pudi ni asi yumbour brequrind, di muq ni God nei rimbig kin te ningg ni neirimb God ni puq neny tuquine ris ye, tedi ni Godnde rar pe tuquine ris. God ni wute pugri ye teningg nari, “Wuti nari ni nge nei nimbigh ye teningg ni yumbo ur brequ te puaq gidig ei yuwonpu nas puq nand, tedi ni nge nde rar pe tuquinenas.” 6Devit ni puate ren kin ningg bu asi ni nari,wute ni lo wuri kin pugrine puq ren segi pudi niGod nde rar pe tuquine ris kin ni chumbuai rindye. Devit nari:7 “Wute God ningg lo gure ruaq, pudi God ni

lo gure ruaq kin te nei nimbiny segi, diwute ni yumbo ur brequ te puaq nindinyruso kin ni quan nganye chumbuai rind!8God ni wute ni yumbo ur brequ te manyinindiny segi di te kin ningg wute chum-buai rind.” [Sng32:1-2]

9 Devit ni wute pughe gri chumbuai mandye te kin ningg wand nand kin te wute ghimbidugu chongo pendmawoyenine chumbuaimandningg nari segi, pudi wute ghimbi dugu chongopend mawo segi kin anene. Te pugri beghi Godningg wand buk pe vise kin te buqod di pari,“Abraham ni God nei nimbig di God nei nimbigkin te ningg God nari ni God nde rar pe tuquinenganye nas ye.” 10 Abraham ni ghimbi duguchongo pend segine ni God nde rar pe tuquinenas di ni ghimbi dugu chongo pend muang pretende dobune segi. 11 Ni ghimbi dugu chongopend muang kin te dobune. Di ni puq meng kinte yumbo ur ire bei rind, te pugri Abrahamni Godnei nimbig, pugri bu God nari ni God nde rar petuquine nas pre muq ghimbi dugu chongo pendmuang. Di te kin ningg Abraham ni wute buagighimbi dugu chongo pendmawo segi, pudi ni Godneimimbig kin te ningg ni Godnde rar pe tuquinemas kin ni mingg kiyi. 12 Tene segi, Abrahamni wute ghimbi dugu chongo pend mawo kin nimingg kiyi. Ni ghimbi pe puqmen kin te ninggnesegi, pudi ni beghi wuyi Abraham asi ni ghimbidugu chongo pend segine ni God nei nimbig kin

pugrine ni mune God nei mimbig kin ni anenemingg kiyi.

13 God ni asi nganye wand taq namb di Abra-ham simbe nindig nari, qi di yumbo buagi teAbraham di nikin kuqo ni te. God ni puq nand kinte Abraham ni lo wuri kin pugrine puq nen kin teningg segi. Pudi Abraham ni God nei nimbig kinte ningg ni God nde rar pe tuquine nas bu Godnari ni qi di yumbo buagi te Abraham di nikinkuqo ane neny ye. 14Te pugri God ni wute yumboneny puq nand kin te wute lo wuri kin pugrinepuq ren ye ni neny, tedi wute God nei rimbig kinte yuwon nganye segi, di God wute yumbo nenypuq nand kin wand te merire viso. 15 Lo ni Godwute umbo ker nuany di yembe neny kin te beirind. Di wute lo gure ruaq te ni unje rip, pudi lowuse segi tedi lo gure ruaq segi.

16 Pugri bu God ni wute yumbo neny puq nandkin te wute God nei rimbig di te kin ningg niyumbo neny puq nand kin te neny. Di God wuteyumbo neny puq nand kin te yumbo God ni nikinnde nei pene wute yuwon nuany kin te ninggneny. Ni pugri puq nen ei Abraham ningg kuqobuagi ni yumbo God neny puq nand kin te riteri.Abraham nikin kuqo te Juda ne segi, pudi wutebuagi Abraham God nei nimbig kin pugrine nimune God nei rimbig kin ni kiyi. 17Ren kin te Godninggwand buk pe vise kin ven ane tuquine, “Ngekari nu tiqe buagi mingg kiyi.” [Stt 17:5]Di Abraham ni nganyene God nde rar pe ni beghibuagi ane kin wuyi. Te God Abraham nei nimbigkin, di God wute mati kin nindimi mewo munemas kin, di God ni yumbo beghi pari rise tuquisegi puq bad kin te ni puq nen di rise ye.

18 Abraham ni nei namb ni ngam teri gang rispre. Pudi ni nei namb God ni wo iri neng ye, dite ningg ghimbi pu nas. Pugri bu te kin ninggni “tiqe buagi mingg kiyi.” Ren kin te wand bukpe vise kin ven ane tuquine: “Nu nuqo ni quannganye mas ye.” [Stt 15:5]19 Ni nas ber 100-pela nawo ningg tumo, nikinghimbi te quan nganye gang rise, di ngam Sarani gang wuse wo wure kin tuqui segi, pudi te kinningg ni God nei nimbig kin te si nare segi. 20Ninei tevi vise di God yumbo neng puq nand kin teneng segi ye puq nand segi. Pudi ni God quannganye nei nimbig di wute aye nde rar pe Godnyamb rindivi viyo. 21 Ni nei namb gre, te pugriGod ni yumbo yembe nindiny kin gre rise, pugribu ni Abraham simbe nindig kin yumbo te puqnen ye. 22 Puate ren ningg bu God nari, “te ningg

Page 203: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Rom 4:23 200 Rom 5:17ni nge nde rar pe tuquine nganye nas ye.” [Stt15:6]23 Wand puch ven, “God nari ni God nde rar petuquine nas” kin ven te Abraham irine ni wutioghi puq mand segi. 24 Pudi ni wand ven urmand, ei wuti Jisas beghi Yumbui nati pre munenindingi newo ye ni nei bibig, di te kin ningg Godnari beghi anene Abraham kin pugrine God nderar pe tuquine pas kin te nei bab. 25 God ni wuterar nuqond Jisas mi nati ei beghi yumbo ur brequte puaq nand. Di mune nindingi newo ei te ninggbeghi ninde rar pe tuquine nganye pas.

5Muq beghi God nde rar pe tuquine nganye pas

1 Muq beghi God nei bibig kin te ningg beghiGod nde rar pe tuquine nganye pas, pugri bubeghi Yumbui Jisas Kraist nde gri beghi God aneumbo irene kuse. 2 Beghi Jisas nei bibig kin teningg ni muq beghi God nikin nde nei pene wuteyuwon nuany kin tende nemu par po pu yembu.Di beghi nei bab otiwo God ni mune nitamupowi ni wuti yuwon pughe gri nas kin pugrinenuamu pas ye te kin ningg chumbuai bad! 3 Tenesegi, pudi beghi mai pare kin tende puayi beghichumbuai ei bad, te pugri beghi nei bab mai parekin te ni gre rengu di God ningg yembe si paresegi. 4 Di beghi mai pare muq God ningg yembesi pare segi tedi God nari beghi ni ningg yembeye wute yuwon kin. Di God nari beghi ni ninggyembe ye wute yuwon kin tedi beghi pari God niyumbo nengu puq nand kin te nganyene nenguye. 5 Di beghi pari yumbo te nganyene pateri yepuq bad, tedi beghi nei te mir rise ye. Te pugriGod beghi QuquYuwonYe nengu di ninde gri Godni wute yawo nirany righe kin yumbo ur te beghinde umbo pe nawo ris.

6 Te pugri beghi yumbo ur brequ nyinge paworighe kin gre rise segine pas kin tende puayiKraist ni wute God nari kin pugrine ris segi yeni ningg di God ngeri nap ruso ye tende puayini nati. 7 Beghi wutamu qi pe kin beghi wuteaye tuquine nganye ris ye ni ningg pati ninggngiq bad ye tuqui segi. Beghi wuti iri yuwon kinnganye buqoid tedi beghi ni ningg pati kin tuquipudi brequne ngiq bad tuqui segi. 8 Pudi God nipughe gri ni beghi quan nganye yawo nirangurighe kin te bei nand, te pugri asi beghi yumbour brequ nde si nambune pas kin tende puayiKraist ni beghi ningg nati! 9Muq beghi nei bab tepugri God Kraist nati di ni yavi ir wi kin te ningg

nari beghi ninde rar pe tuquine nganye pas. Dite kin ningg Jisas ni beghi yumbo ur brequ badkin te ningg God ni otiwo umbo ker nawo di wuteyembe neny kin te ningg ghav nundug yuwon pupas. 10 Te pugri asi beghi God ni veri, pudi nikuwonyimi nati kin te ningg ni puq nengu ni anepawo gudo. Muq beghi God ane pawo gudo pre diKraist nas di beghi ghav nundug ye, pugri bu nibeghi ane pas di ngeri pre kin tende puayi beghinitamuno ni ane God nde tiqe pe pas. 11Pudi tenesegi, beghi Yumbui Jisas Kraist ni muq beghi puqnengu God ane pawo gudo kin ninde gri ei Godchumbuai bidig.

Adam nde gri wute mati, Kraist nde gri wute mas12Muq beghi God ni kimand ningg pas ye puate

te nei bab, di te kin te pugri: Adam yumbo urbrequ nand kin te ningg yumbo ur brequ qi peven nde wuse. Di ni yumbo ur brequ nand kin teninggwutemati kin yumbo ur qi pe ven ndewusedi te kinninggwute buagi riti, te pugriwute buagiyumbour brequ rind, 13 lowundi segine yumbourbrequ qi pe venndewuse pre. Pudi lowuse seginekin tende puayi God ni wute yumbo ur brequ rindkin te manyi nand segi. 14 Pudi Adam nas kintende puayi pu rindi Moses nas kin tende puayiwute buagi ni Adam lo gure nuaq kin pugri lo gureruaq segi. Pudi yumbo ur brequ rind kin te ninggni riti. Adam ni Jisas otiwo nandi kin piksa kinpugri.

15 Pudi Jisas ni Adam temi tuqui tuquine segi,yumbo God beghi segine nengu kin te yumbo urbrequ kin pugri segi. Te nganye wuti irine ni Godningg wand nutungu segi di te ningg wute buagiriti. Pudi God ni nikin nde nei pene wute yuwonnuany kin te yumbui nganye di te kin ningg niJisas Kraist irine tiqi nundog nandi wute buagighav nindiny. 16 Wuti irine, Adam, ni yumbo urbrequ nand kin te ningg wute buagi unje rip diriti. Pudi te kin te Kraist wuti irine kin pugrisegi. Te pugri Adam ni yumbo ur brequ nand dite kin ningg God nari, “Nu di nunon nuqo buagite ane unje wap di te kin ningg nungoqi watiye.” Pudi te kin pugrine, wuti irine, Jisas Kraist,ni nati kin te ningg God ni nikin nde nei penewute buagi ghav nindiny. Ni wute buagi yumbour brequ rind kin te nuqond di Kraist nati kinte ningg nari, “Nungoqi unje wap segi tuquinewas.” 17 Te nganye wuti irine yumbo ur brequnand irene nand kin te ningg wute buagi wutemati kin yumbo ur nde si nambu ris, pudi yumbo

Page 204: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Rom 5:18 201 Rom 6:17Jisas Kraist wuti irine yembe nindiny kin te quannganye yumbui! God ni nikin nde nei pene wutebuagi yuwon nuany di Jisas Kraist nde gri naterini nde rar pe tuquine ris. Wute pughe ye Godwute yuwonnuany kin te riteri ye ni God ane kingningg ris ris te kin ris ye.

18 Pugri bu muq nei bab, wuti irine yumbo urbrequ nand irene nand ye te ningg God nari wutebuagi unje rip di riti ye. Te kin pugrine, wutiirine yumbo ur tuquine puq nen irene nand kinte ningg God nari wute buagi unje rip segi di risye. 19Di wuti irine God ningg wand nutungu segikin te ningg wute buagi yumbo ur brequ rind. Tekin pugrine, wuti irine God ningg wand nutungukin te ningg wute buagi God nde rar pe tuquinenganye ris.

20 Muq beghi God ni Moses lo neng kin puatete nei bab. Lo ni wundi ei wute unje rip kin tekring riwo rinde. Pudi yumbo ur brequ ni kringwuyo wunde God nikin nde nei pene wute yuwonnuany kinmune quan nganye kringwuyowunde.21 Te ei yumbo ur brequ nde gri wute mati kinpugrine God nikin nei pene wute yuwon nuanydi Jisas Kraist beghi Yumbui nde gri beghi yumbour brequ nde si pe pu nitamu powi ni nde rar petuquine nganye pas di beghi wute ris ris te kin risye pe tende par po.

6Yumbo ur brequ ningg wute mati pudi Kraist nde

gri wute mas1 Muq beghi pughe puq ei bad? Beghi yumbo

ur brequ yembe bidiny bidinyne ei God priprinebeghi yuwon nuangu bri? 2-3Beghi pugri puq badtuqui segi! Te pugri beghi wuye mupumu kin teningg beghi Kraist Jisas ningg ghimbi cham kinpugri pas. Di te kin ningg beghi ni ane irepenepati kin ane tuquine. Di beghi pati kin puate tebeghi pati ei yumbo ur brequ ni gre te puaq bad.Te pugri wuti nati pre te nimune yumbo ur brequnand nandne nas ye tuqui segi. Nungoqi ren kinnei wamb segi bri? 4 Te kin pugrine beghi wuyemupumu kin te ningg beghi ni ane pati di ni anengamo pe yembu. Te ei Kraist ni God ningg greyuwon kin pe mune nes newo kin pugrine beghiane pes pewo di yumbo ur oghi yene rise pas.

5 Beghi ni nati kin pugrine ni ane irepene pati,tedi ni nes newo kin pugrine ni ane irepene pespewo. Di ren kin te nganyene nganye. 6 Beghinei bab te pugri beghi yumbo ur asi kin te niane kruse pe riti, te ei yumbo ur brequ ni gre

te nyinge nawo righe ei beghi mune yumbo urbrequ ningg yembe ye wute ningg pas segi. 7 Tepugri wuti pughe ye ni nati pre kin ni yumbo urbrequ ni gre tende si nambu nas segi.

8Muqbeghi nei bab te pugri beghi Kraist ni anepati pre, te beghi nganyene mune ni ane pas ye.9Te pugri beghi nei bab Kraist nati pre Godmunenindingi newo kin tende puayi pu rindi muq nimune nati tuqui segi ye; ni mune wute mati kinyumbo ur tende si nambu nas segi. 10Wute matikin pugri ye te ni nati pre, ni yumbo ur brequ nigre te nyinge nawo righe ningg nati irene nand,pudi ni nas kin te ni God nari kin pugrine nas.

11 Te kin pugrine nungoqi non ningg wari,“Beghi pati kin te ningg yumbo ur brequ ndepuaq pu yembu, di Kraist Jisas ni God nari ni naskin pugrine God nde rar pe beghi pas. Yumbour brequ nde si nambu pas segi.” 12 Pugri bunungoqi ghimbi yumbo ur brequ nde si pe wirundo ei nungoqi ghimbi ni yumbo ur brequ quannganye puq ren yawo kureny, nungoqi pugri puqwenwayequ. 13Nungoqi ghimbi yembe ye yumbokin pugri yumbo ur brequ nde si pe wi rundowayequ. Pudi nungoqi oyi wute riti pudi Godmune nindiri riwo kin te ningg nungoqi ghimbite yembe ye yumbo kin pugri God nde wi rundodi nungoqi ghimbi yumbo tuquine puq ren. 14 Tepugri nungoqi Moses ningg lo nde si nambu wassegi, pudi God ni nikin nde nei pene wute yuwonnuany kin tende si nambu was. Pugri bu yumbour brequ nungoqi nyinge ruaqu waghe segi ye.

Beghi yumbo ur tuquine kin te ningg yembe yewute ningg pas

15 Muq beghi pughe puq ei bad? Beghi Mosesningg lo nde si nambu pas segi, di God beghiyumbo ur brequ bad kin te ningg yembe nengusegi, pudi ni beghi yuwon nuangu pugri bu beghiyumbo ur brequ bri bad? Beghi puq pen tuquisegi! 16 Nungoqi nei wamb segi bri? Te pugrinungoqi wuti iri nde wondo ei ni ningg yembe yewute ningg was tedi ni nde taq pu yeru yembeye wute ningg was di ni nari kin pugrine puqwen. Te kin pugrine nungoqi yumbo ur brequnde wondo yembe ye wute ningg was yumbo urbrequ wand, wati di wase pe wo. O nungoqi Godnde wondo yembe ye wute ningg was di ni narikin pugrine puq wen ei God nari nungoqi ni nderar pe tuquine was.

17 Asi nungoqi yumbo ur brequ nde si nambuwas. Pudi wute Jisas tiqi nundom mo God ningg

Page 205: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Rom 6:18 202 Rom 7:12wand beimeuq kin te wutungu umbo pewawo risdi te kin pugrine puq wen. Ren kin te nganyene,di beghi te ningg God chumbuai bidig. 18Nungoqiyumbo ur brequ nde si nambu was kin te si warepre di muq wuti aye nde yumbo ur tuquine kin teningg yembe ye wute ningg was.

19 Nge ququ kin yumbo te ningg simbe gad,pudi nungoqi nei wamb segi. Pugri bu nge wutiyembe ye di nikin yumbui kin pugri simbe gad einungoqi nei wamb te pugri nungoqi wute yembeye te kin pugri. Nungoqi asi ghimbi yumbo urbrequ wute ghimbi pe yembe rindiny kin tende sipe wi rundo di God ningg lo wuri kin pugrine puqwen segi. Di yumbo ur brequ aye te ane yembewundiny di yumbo ur oghi kin si ware. Te kinpugrine muq nungoqi yuwon pu pas kin te ninggnungoqi non ghimbi te yumbo ur tuquine kin teningg yembe ye wute ningg pugri wi rundo ei tekin ningg nungoqi God nari kin pugrine puq wen.20Nungoqi yumbo ur brequ ningg yembe ye wuteningg was kin tende puayi nungoqi yumbo urtuquine kin puq wen ye nei rise segi. 21Nungoqiyumbo muq te ningg minyuw wati kin tendeyumbo ninge wateri segi. Yumbo te ningg wuteriti di wase pe ruso! 22 Pudi muq God nungoqiyumbo ur brequ nde si pe pu nitaqu wowi, diyumbo ur brequ nde si nambu was segi. NungoqiGod ningg yembe ye wute ningg was, di Godnungoqi yumbo yembewundiny kin te ningg yerinunduq. Pugri bu nungoqi God nas kin pugrineyuwon pu was. Te kin ningg nungoqi was was tekin was ye. 23Te pugri yumbo ur brequ kin oyi tewute mati, pudi God beghi yumbo segine nengukin te pas pas te kin pas, di te kin te Kraist Jisasbeghi Yumbui ni nde gri pas pas te kin pas.

7Beghi Moses ningg lo nde si nambu pas segi

1Ngemand, nungoqi lo buagi te nei wamb pre.Pugri bu nungoqi nei wamb wuti qi pe ven ndenasne kin tende puayi ni lo nde si nambu nas, dilo ni te kin gre rise, ni nati pre te segi. 2Muq ngenungoqi kopuqu wand ninge simbe guduq di nite kin bei rind. Te pugri nyumbueg ire ngam kinni lo wuri kin te ningg ni ngaim nasne kin tendepuayine ngaim ane ris, pudi ni ngaim nati tedi ningam kin lo tende si nambu wus segi. Ni seginequayi ayewutanyi. 3Pugri bunyumbuegni ngaimnasne muq quayi aye ane rise, tedi ni wute ngamtoti wuwi ye puq munduw. Pudi ni ngaim nati

muq wuso quayi aye wutanyi, tedi ni ngam kin londe si nambuwus segi, di ni wute ngam toti wuwiye puq munduw segi.

4 Pugri bu, nge mand, beghi mune pugrine,Kraist nati kin te ningg beghi anene pati di Godni lo Moses neng kin tende si nambu pas segi.Pugri bu muq beghi wuti aye, Kraist Jisas wutinati pre God mune nindingi newo nas kin, ni ndepo, ei beghi God nde rar pe yumbo yuwon kinyembe bidiny. 5 Te pugri beghi bon nei brequ kintende pe pas kin tende puayi lo wuse pre. Lo ndegri yumbo ur brequ ghimbi pe yembe bidiny kinnei te quan rindi, ei te kin ningg God beghi wasepe puaq nundumu po. 6 Pudi muq beghi lo GodMoses neng kin tende si nambupas segi. Jisas natikin te ningg beghi anene pati di God ghav nunduglo te nde taq pu yembu segi. Pugri bu muq beghiGod ningg yembe ye wute ningg pas tuqui. Diyumbo ur asi kin, lo ur pu rise kin tende si nambupas segi. Pudi Ququ Yuwon Ye ghav nundug diyumbo ur oghi yene rise pas.

Lo di yumbo ur brequ7 Muq beghi pughe puq ei bad? Lo te yumbo

ur brequ bri? Pugri segi! Lo te oghi, te pugri lowuse segi, tedi nge yumbo ur brequ te nei gibinysegi. Te pugri lo ni wuri, “Nu wute aye ninggyumbo te qond di ghateri yawo kurew wayequ.”Lo puqwund segi, tedi ngewute aye ningg yumbote kateri yawo kuregh kin te nei gab segi. [Kis20:17; Lo 5:21]8Te kin te pugri, lo nde gri yumbo ur brequ ni ngenei brequ isis wegh kin ngim rise, di nge yumboisis guqod di kateri yawo kuregh. Lo wuse segitedi yumbo ur brequ ni gre rise segi. 9 Nge Godningg lo nei gab segine, nge nei gab kin kari ngeGod nde rar pe yuwon pu kas. Pudi nge God ningglo te nei gab kin tende puayi di nge wute aye teyumbo kitanyri yawo kuregh di nge nei gab ngeunje kap. 10 Di nge yumbo ur brequ gad kin teninggnge kati. Lo ni ghavwundeiwutemas, pudinge nde te lo nde gri nge God nde puaq pu yengu.11 Yumbo ur brequ ni yumbo God segi puq nandkin tende grine nge wandoqi wundigh di yumbotene yembe gidiny kin nei wegh, di God nde puaqpu yengu. 12 Pugri bu God ningg lo te yuwon, tepugri yumbo God beghi puq pen ningg nari kin niGod pughe gri nas kin te bei rind, di yumbo Godpuq pen ningg nari kin ni ghav rundug God nderar pe tuquine pas.

Page 206: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Rom 7:13 203 Rom 8:813Ren kin te yumbo yuwon kin te ningg bri nge

God nde rar pe puaq pu yengu? Nge te kin ninggGod nde rar pe puaq pu yengu segi! Pudi yumbour brequ ni nge nei wegh di God nari kin pugrinepuq ken segi di God nde puaq pu yengu. Yumbour brequ ni nei wegh di yumbo God segi puq nandkin te puq ken di te kin ningg nge nei gab ngeyumbo puq ken yawo kuregh kin te quan nganyebrequ.

14 Beghi nei bab te pugri God ningg Ququ nibeghi lo nengu di beghi nei bab yumbo ur pugheye te oghi di yumbo ur pughe ye te brequ. Pudingewuti yumbour brequ gad kin nei quan rise ye,nge yumbo ur brequ pe taq pu kas. 15Nge nei gabsegi pughe ningg nge yumbo ur brequ te yembegidiny. Te pugri yumbo nge yembe gidiny yawokuregh kin te yembe gidiny segi, pudi yumbo ngeyambu kureny kin nge quan nganye puq kenyyawo kuregh. 16 Muq yumbo nge yembe gidinyyawo kuregh segi kin te yembe gidiny tedi te kinninggngenei gab te pugri lo ni nge yumboyuwonkin puq ken kin te ningg simbe wundigh. 17Pugribu muq nge kari nge ngeningne yumbo ur brequgad segi pudi yumbo ur brequ kin nei nge ndeumbo pe rise kin ni nge nei regh di yumbo urbrequ gad. 18 Nge ngeningne ren kin nei gabdi te nganyene: Te pugri nei brequ isis nge ndeumbo pe rise, bu nge ngening nde gre pe yumboninge yuwon kin yembe gidiny tuqui segi. Ngeyumbo yuwon kin puq ken yawo kuregh kin ngende umbo pe rise, pudi nge yembe gidiny segi.19 Te kin pugrine, yumbo yuwon kin nge puqken yawo kuregh kin te yembe gidiny segi, pudiyumbo ur brequ nge puq ken yambu kari kin tenge priprine puq ken. 20 Di te kin ningg nge neigab te pugri, nge yumbo yembe gidiny yambukari kin te yembe gidiny kin te nge ngeningneyembe gidiny segi, pudi yumbo ur brequ nge ndeumbopewuse kin ni nge neiweghdi te kin yembegidiny.

21 Muq nge wand buagi simbe gad kin te omokawo ningg. Nge yumbo ur ren kin nei gab tepugri, nge yumbo yuwon kin ninge yembe gidinyningg kari kin tende puayi nge yumbo ur brequneyembe gidiny. 22 Ren kin te pugri, nge nde umbope nge God lo nengu kin te ningg chumbuai gad.23 Pudi lo aye nge nde wabe gri nge puamb ruaghdi yumbo dabo gri yembe gidiny di nge nei ire viringe yumbo yembe gidiny kin te brequ puq wundkin tende puayi nge te nei gibiny yawo kureghsegi. Nei brequ te kin ni nge nyinge ruwi kaghe

di yumbo ur brequ nge ghimbi puq ren yawokureny kin te puq ken. 24 Nge ren kin nei gibinydi nge unje pu kas! Wuti tughe ghav nindigh eiyumbo ur brequ gad kin nei te si kare di God ndepuaq pu yengu segi? 25Nge God chumbuai gidig,te pugri Jisas Kraist beghi Yumbui nde gri Godni nge mune neti ki di yumbo ur brequ ni ngenyinge wuwi kaghe segi. Nge nei taq pugri: ngengeningne nge nde nei pe nge God ningg lo teoghi puq gad, di kari nge te kin pugrine ei puq kenye. Pudi nge ghimbi te yumbo ur brequ ghimbipuq ren yawo kureny kin te yembe gidiny.

8God ningg Ququ nari kin pugrine was

1 Pugri bumuqwute Kraist Jisas riti nowi kin teGod nari ni unje rip segi, di ni yembe neny segi.2Te pugri beghi Kraist Jisas peti nowi kin te ninggQuqu Yuwon Ye nde gri beghi yumbo ur oghi yepe pas, di ni beghi yumbo ur brequ di pati kingre tende puaq nundumu pre. 3 Te pugri yumbour brequ ghimbi pe puq pen kin ni quan nganyegre rind, di lo nyinge wuwo righe kin tuqui segi.Pugri bu God ni kuwonyimi irine nas ye te beghiningg sambro nase. Ni tiqi nundog nandi di nioyi wuti yumbo ur brequ nand kin pugri nati. Tekin ningg ni beghi yumbo ur brequ ghimbi pe puqpen yawo guregu kin te nyinge nawo righe. 4 Nipugri puq nen ei beghi yumbo ur brequ ghimbipuq ren yawo kureny kin te si pare di God ningglo tuquine kinwuri ye pugrine puqpen. Di yumboghimbi puq ren yawo kureny kin te God ninggQuqu nari kin te ei puq pen.

5Wuteni yumbour brequnikin ghimbi puq renyawo kureny ye, ni nei te yumbo ghimbi pe quannganye puq ren yawo kureny kin tende rise. Pudiwute God ningg Ququ nari kin pugrine ris ye ninei te yumbo Ququ Yuwon Ye nari kin tene puqren kin nei rise. 6 Pugri bu wute ni nei yumboghimbi puq ren yawo kureny kin tende rise ye nite kin ningg God ane ris segi; di wute God ninggQuqu nde nei pe ris ye, God nari ni ris di ni umboyuwon pu kuse ye. 7 Di wute ni nei te yumboghimbi puq ren yawokureny kin te nei rimbiny yeni God ningg veri. Te pugri ni God ningg lo te kinpugrine puq ren segi, di piyi ni God ningg lo wurikin pugrine puq ren yawo kureny pudi puq rentuqui segi. 8Wuti yumbo ghimbi pe puq nen yawogureg kin ni yumbo God chumbuai nand ninggpuq nen kin tuqui segi.

Page 207: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Rom 8:9 204 Rom 8:299 God ningg Ququ nungoqi nde nas tedi nun-

goqi ni nari kin pugrine puq wen. Pudi muqnungoqi ghimbi yumbo puq ren yawo kureny kintende was segi. Te pugri wute pughe ye Godningg Ququ Kraist tiqi nundog nandi ye te ninde nas segi ye ni Kraist ningg wute segi. 10 DiKraist God ningg Ququ nde gri nungoqi nde nas,pudi nungoqi ghimbi pe anene wati ye. Pudiwabe gri nungoqi was ye, te pugri God nungoqini nde rar pe tuquine nuaqu was. 11 Di Godwuti Jisas nati pre mune nindingi newo kin niningg Ququ nungoqi nde nas, di ni Kraist nati premune nindingi newo kin pugrine ni ningg Ququnungoqi nde nas kin ni nde gri otiwo nungoqighimbi te riti pre mune nindiri riwo.

12 God ni beghi nirangu, pugri bu muq ngemand, beghi God ningg Ququ nari kin pugrineei puq pen. Beghi yumbo ghimbi puq ren yawokureny kin te puq pen wayequ. 13 Te pugrinungoqi yumbo ghimbi puq ren yawo kurenykin te puq wen tedi nungoqi God ane was waste kin was segi ye. Pudi God ningg Ququ narikin pugrine puq wen di yumbo ur brequ yembewundiny kin te nyinge wawo righe, tedi God anewas was te kin was. 14Wute God ningg Ququ narikin pugrine ris ye ni God ningg wo. 15 Te pugriQuqu God neuq ye te ningg asi ni nungoqi yembeneuq puq nand kin te ningg nungoqi wune wambningg neuq segi. Pudi Ququ nde gri nungoqi Godninggwoninggwas di Ququningg gre penungoqiwari, “Wuyi! Nge wuyi!” 16 God ningg Ququ nibeghi ningg ququ te ane irepe mas di ni beghiququ te simbe nindig te pugri beghi God ninggwo. 17 Muq God ni beghi nikin wo ningg nuamupas, pugri bu God ni nikin wo yumbo yuwon yenuany rise kin te anene pateri ye. Di God ni Kraistte yumbo nuang rise kin te anene pateri ye. Pugribu ni Kraist mai reng kin pugrine ei beghi munemai rengu ye. Beghi mai pare tedi God otiwo naridi wute Kraist nyamb rindivi viyo kin pugrineGod mune beghi nyamb nindiri riwo ye.

Otiwo God beghi yuwon nuangu ye18 Te pugri nge ren kin ningg nei gab di kari,

muqmai pare kin di yumbo yuwon kin otiwo Godnengu ye te ane tuqui pap tedi pari mai musoqnepare pudi yumbo God nengu kin te quan nganyenengu ye. 19Yumbo buagi nginy tu pe di qi pe kinGod yembe nindiny ye te God ni wute pughe yenikin wo ningg ir nawo kin te bei nand ruqondningg ghimbi ruwo pu rise. 20 Te pugri qi di

yumbobuagi God yembenindiny kin te brequ riseye, te nikinne puq ren segi, pudi Adam unje napbu God nari yumbo buagi brequ rise. Pudi Godnikinne mune nari, 21 te pugri nginy iri ningg diyumbo buagi tinde ruso di mune riti di sigh rimbsegi di God ningg wo quan nganye yuwon pu riskin pugrine rise ye.

22 Beghi ren kin nei bab te pugri, asi nganyepu rindi muq ven nde puayi yumbo God yembenindiny kin ni mai riraq riraq ris. Ni mai riraqkin te wute wo pe ruso kin ane tuquine. Ni yuqoriraq di riri ni brequne wo te rire rindi ei yuqo tepre. 23 Pudi yumbo God yembe nindiny kin teneyuqo riraq riri riri yeru segi, beghi anene. Godbeghi Ququ Yuwon Ye nengu pre di otiwo yumboaye te nengu ye. Pugri bu beghi mune pugrine,God beghi nikin wo ningg nuamu pas di beghighimbi anene nateri yuwon pu rise kin te ninggyuqo piraq pari pari ghimbi pu pas. 24 Te pugriGod beghi ghav nundug di ni nde rar pe yuwonpupas pre, di tende puayi pu rindimuqGod beghighimbi ane nitamu pi kin te ningg ghimbi pu pas.Pudi yumbo buqod pre kin te ninggmune ghimbipu pas tuqui segi, te pugri wuti yumbo ghimbinuany kin te nuqondpre tedimune ghimbi nuanykin tuqui segi. 25 Pudi beghi yumbo pateri seginedi nei bab yumbo te rindi ye bu te ningg ghimbipu pas.

26 Te kin pugrine Ququ Yuwon Ye ni beghimai rindi di God nari kin pugrine pas tuqui segikin tende puayi beghi ghav nundug. Ni beghighav nundug kin te pugri: Beghi yumbo pughekin ningg God pengu bidig kin te nei bab segi,pudi Ququ Yuwon Ye nikinne ni beghi nde nyambpe yivany ane God pengu nindig ei beghi ghavnundug. Te wuti iri puq nen tuqui segi. 27 DiGod, ni beghi umbo nuqond di nei namb, QuquYuwon Ye ni pughe gri God beghi ghav nundugningg nari kin te nei namb, te pugri Ququ YuwonYe ni wute God nei rimbig kin ni nde nyamb peGod beghi pughe gri pas ningg nari kin te ninggGod ane wand.

God ni beghi yawo nirangu righe kin te bei nand28Di beghi nei bab te pugri mai di yumbo buagi

wute God yawo rirang righe kin di wute God nikinnei pene nap ruso pre kin te ninde rindi ei tendepe God ni ghav nindiny di yuwon pu ris ningg.29Te pugri God ni wute pughe ye ni te wute ninggris kin te asinenei nambpre. Di ni asine yumbouryuwon ye yembe rindiny kin te God ningg wo ni

Page 208: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Rom 8:30 205 Rom 9:9yumbo puq nen kin pugrine puq ren ye te ninggnap ruso pre. Ni puq nen ei Jisas kiseyu ningg nasdi beghi ni kiqam ningg pas. 30 Di God wute napruso kin te ngam nirany, di wute ngam niranykin te puq neny ninde rar pe tuquine nganye ris,di wute ninde rar pe tuquine nganye ris kin teyuwon pu ris di Kraist yumbui nyamb nirang kinpugrine ni mune yumbui nyamb nirany.

31 Muq beghi yumbo ren kin ningg pughe puqei bad? God ni beghi ghav nundug, pugri bu wutiiri beghi nyinge nuamu paghe ye tuqui segi. 32Nikuwonyimi te yawo ndig di nowi nas segi pudibeghi buagi ane ningg ni nandi di mi nati. Pugribu beghi nei bab te pugri ni beghi yuwon nuanguningg di yumbo aye ren ningg ghav nundug ye.33 Wuti tughe ei God simbe nindig nari wuteGod nap ruso ye te yumbo ur brequ rind ye puqnindiny? God nikinne nari ni unje rip segi ninderar pe tuquine nganye ris. 34Wuti iri ni God beghiyembe nengu ningg nari ye tuqui segi. Te pugriKraist Jisas irine ni beghi mai puaq nand ninggnati, pudi mune nes newo nas. Di God nde si tuanpe opu yenu, di ni beghi nde nyamb pe God temiwand ei God beghi ghav nindug. 35Yumbo ningeKraist beghi yawo nirangu righe kin te pend ruworighe tuqui segi. Te pugri ni priprine beghi neinumbug. Beghimai pe yembu, o yuqo pare, o Godnei bibig kin te ningg wute beghi mumbuemupuq mand, o beghi mir quan segi, o chongo segi,o sunyi brequ wute mo wune mamb kin tendepo, o wute beghi mumbuemu pati. Yumbo renkin ningg Kraist beghi yawo nirangu righe kin tepend ruwo righe tuqui segi. 36 Ren kin te wandbuk pe rise kin ane tuquine:“Beghi nu te wute pugri bu wute nu nei mumbuw

segi ye ni nginy manyi beghi mumbuemupati puq mand; beghi sipsip mambui ritikin pugri mumbuemu pati ningg woingomuangu righe.” [Sng 44:22]

37 Pudi beghi mai buagi ren nyinge pawo righeye tuqui, te pugri wuti beghi yawo nirangu righekin ni beghi ghav nundug gre pu yembu! 38 Pugribu nge nei gab yumbo ninge ni oyi God beghiyawo nirangu righe kin te pend ruwo righe yetuqui segi. Wute mati o mas; angelo o ququnyamb kin, o wute nyambu mawo kin, di yumbote kin muq puq ren o otiwo kin, o yumbo isis grerise kin, yumbo ren ni God beghi yawo nirangurighe kin te pend ruwo righe tuqui segi. 39 Diyumbo qi tamu o wam kin; o yumbo aye ninge

qi pe rise kin ni God ni Kraist Jisas beghi Yumbuininde gri beghi yawo nirangu righe kin te pendruwo righe tuqui segi.

9God ni nikin te wute nap ruso ye

1Nge wand simbe gad kin te nganyene te pugriKraist nge nde nas di nge ninde kas pugri bu ngewandoqi gad segi. Ququ Yuwon Ye nge nde umbope simbe nindigh te pugri nge wandoqi gad segi.Di nge wand simbe gad kin te nge wute Israel kinquan nganye nei gibiny kin te ningg simbe gad.2-3 Nge wute Israel kin, te wute tit nge gadi kinni Kraist dob reng kin, ni ningg nge quan nganyeyivany kare, di nge umbo quan nganye mai kuyo!Nge ni ningg quan nganye nei gab di te kin ninggnge ni ghav gidiny God pengu gidig. Di nge neigab kin nge ei God nde rar pe unje kap di nindenyamb pe nge yembe negh, di ni wayequ. Pudi tetuqui segi. 4Nungoqi God Israel yuwon nuany kinren nei wumbiny: Ni nari ni God ningg wo ninggris, di ni ti yumbui te bei neny. Ni nap ruso nikinte wute ningg ris, di Moses nde gri ni lo neny.Ni God ningg baj pe yumbui nyamb rirang kinyumbo ur tuquine puq ren kin te bei neny. Godnari ni yuwon nuany di ghav nindiny ye. 5 Kokunyamb yumbui kin Abraham, Aisak di Jekob niIsrael mingg wute tit pe gri mandi di Kraist, wutinganye nas kin, ni Israel mingg wute tit pe grinenandi. Kraist ni yumbo buagi ren ni nde si namburise, di ni God di ni irine ni nyambbidiri riwo riwote kin rise! Ren kin te nganyene.

6 Wute Israel kin ni buagi ane God te wuteningg ris segi, ninge ni dob reng. Pugri bu Godni asi nari Israel kin wute buagi te ni te puq nandkin te ningg wandoqi nand puq bad tuqui segi.7 Abraham ningg kuqo buagi ane ni nikin kuqonganye segi, pudi wute God nap ruso Abrahamwo ningg ris ye tene. God Abraham ningg nari,“Aisak nde gri ei nu nuqo buagi nge kari kin teris.” [Stt 21:12]8 Te kin te Abraham nikin kuqo buagi ane te Godningg wo ningg ris segi. Pudi wute asine God nariAbrahamninggwoningg ris ye puqnand kin teneAbraham ningg kuqo nganye. 9 Te pugri God niyumbo puq nen puq nand kin te ningg wand taqnambdi nari, “Nginynenkin tuquine otiwomunegadi di Sara quayi wo iri wuri wundi.” [Stt18:10,14]

Page 209: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Rom 9:10 206 Rom 9:3210 Di tene segi. Te pugri Rebeka ni Juda mingg

kuqo Aisak teri rise di ni quayi wo temi temi wurewundi. 11-12 Pudi ni yumbo ninge oghi o brequyembe mindiny segine, God ni iri naip no pre.God ni pugri puq nen ei bei nand te pugri ni nikinnde nei penewute nap ruso ni ninggwoningg ris.Pugri bu ni Rebeka simbe nunduw nari, “Nu wokiseyu ni kiqam ningg yembe ye wuti ningg nasye, di nikin kuqo mune pugrine.” God ni asinepuq nand pre muq ni mas, di puq nand pre niyumbo oghi kin o brequ kin yembe mindiny einei bab te pugri God nikinne wute nap ruso dingam nirany, di ni yumbo ur yembe rindiny kinte ningg segi. [Stt 25:23]13 Ren kin te God ningg wand buk pe rise kin anetuquine: “Nge Jekop kaip no di nge te wute buagimingg kuqo ningg nas pudi Iso segi.” [Mal 1:2-3]

14 Muq beghi pughe puq ei bad? God ni wuteninge yuwon nuany di ninge segi kin te ninggunje bri nap? Yewo, pugri segi! 15 Te pugri asiGod ni Moses ningg nari, “Nge wute pughe yeyawo kutony yawo kuregh kin tene yawo kutonydi wute pughe ye yuwon kuany ye puq gad kintene yuwon kuany ye.” [Kis 33:19]16 Pugri bu yumbo ren kin te wute nde nei pepugri ningg mari o puq men segi, pudi God nikinnde nei pene wuti pughe ye yawo nitong kin teneyuwon nuang. 17 Te pugri God ni Moses Isipmingg king Pero nde tiqi nundog no di nari, “Nuking ningg kuas kin puate te pugri, nu king ninggghas ei God ni gre te bei nand di wute buagi qi pekin ni nei rimb God irine ni God nganye.” [Kis9:16]18 Pugri bu muq beghi nei bab te pugri God wuteyawo nitony yawo gureg kin tene yawo nitony, diwute pughe ye nei imb nuany yawo gureg di Godnei rimbig yambu riri kin tene nei imb nuany.

19 Muq nungoqi kin iri nge pengu ndigh ghari,“God ni pugri puq nen tedi pughe kin ningg Godni wute ni ningg wand rutungu segi kin te ninggker nawo? Nungoqi pugri ei nei wamb te pugri,God ni wuti iri yumbo ninge puq nen ningg nari,tedi ni yambu nari ye tuqui segi.” 20 Pudi nuwutine, pughe kin ningg nu God wand sangegudig? Muq nge asi Aisaia simbe nand kin wandire simbe gad. Ni nari, “Wuti iri qi os ire yembenunduw, di os wuti ni yembe nunduw kin nininggwuri, ‘Pughe kin ningg nu nge pugri yembegudigh?’ Ni puq wund tuqui segi.” [Ais 29:16;45:9]

21Wuti os yembe nunduw kin nikin nde nei peneqi nitaqwi os yembe nunduw ye tuqui, di qi puchire ningg ni os teri yembe nindiny. Ire nikinmir wase nawo kin, di ire mueq mir yumbui kinyembe mindiny kin tende puayine mir mawo yete yembe nunduw. 22Muq te kin pugrine, God niwute umbo ker nuany kin te bei nand di ni grete bei nand ningg. Ni wute umbo ker nuany dibrequ nindiny yamb tumo. Pudi ni brequ nindinysegine ni waghine ghimbi pu nas. 23 Ren kinpugrine ni beghi yawo nitong di ni ti yumbui tebeghi bei nengu. Ni asine beghi ninde ti yumbuipe pas ningg nei namb pre. 24Te beghi Juda kinnesegi, pudi Juda segi kin anene ni beghi ngamnirangu. 25 Ren kin te ni buk Hosea pe ni wuteJuda segi kin te ningg simbe nand, di ni wand rensimbe nand,“Wute pughe ye ni asi nge te wute segi, te muq

ni ‘nge wute’ puq gidiny. Wute pughe yeasi nge yawo kirany righe segi ye te, muq‘nge quan nganye yawo kirany righe ye’puq gidiny. [Hos 2:23]

26Muqwutemari, ‘Israel nungoqi Godninggwutesegi.’ Pudi otiwodimari ‘Nungoqi Godnasnas te kin nas ye ni ningg wo’.” [Hos 1:10]

27 Pudi Aisaia Israel mingg simbe nand nari,“Piyi Israel kin wute gherim jiji kin pugri nganyebuagi nganye ris, pudi God ni misoqne nateri ye.28 Te pugri Yumbui ni brequne ngeri ire ninggwute buagi Israel mingg qi pe kin ir nawo diyembe neny ye. Ni brequne puq nen, ghimbinawo segi ye.” [Ais 10:22-23]

29 Yumbo ren kin ningg Aisaia asi nari, “Yum-bui gre nganye kin ni wute beghi nde tiqe pekin te yembe neny, pudi ninge si nare ris ye. Nipugri puq nen segi tedi beghi tiqe yumbui Sodomkin pugri di Gomora kin pugri buagi ane brequnindiny di ninge ris segi.” [Ais 1:9]

Pol Israel ningg God temi wand30 Pugri bu muq nge simbe gad ye te nei bab ye

tuqui. Beghi nei bab te pugri wute Juda segi kinni God nde rar pe tuquine ris ningg ngimmeri ritsegi, pudi ni God nde rar pe tuquine ris pre. Tepugri ni Kraist nei rimbig, pugri bu God nari niGod nde rar pe tuquine ris. 31Muq Israel ni Godnde rar pe tuquine ris ninggbuid rip,Moses ningglo buagi te rit rise gre di riri ni tuquine ris, pudi niGod nde rar pe tuquine ris segi. 32Ni God nde rarpe tuquine ris segi ye puate te pugri: Ni God neirimbig di te kin ningg ni God nde rar pe tuquine

Page 210: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Rom 9:33 207 Rom 10:19ris kin te puq ren segi. Pudi ni riri ni lo wuri kinpugrine pu ren ei ni God nde rar pe tuquine ris.Ni Kraist kruse pe nati kin wand te yambu rirenykin te ningg ni wet pe gureq ruso kin ane tuquine.33Ren kin te wand buk pe rise kin ane tuquine,“Te wuqond! Nge wet iri wute nyinge rip yeru

di pombri ruso kin Sion tiqe yumbui petende kowi nas. Wute riri wet te ni ghavnindiny ye puq rind kin ni nyinge rip yerudi ir righe segi ye, te pugri God ni ghavnindiny di God nde rar pe tuquine ris.”[Ais 8:14; 28:16]

101 Nge mand, nge umbo pe nge ngening wute

Israel ningg nge quannganye nei gab di God temuwand ei ni yumbo ur brequ nde si pe pu nate ruwininde rar pe yuwon pu ris. 2 Nge ni wand ghavgidiny, te pugri ni God chumbuai nand ninggyumbo ur yembe rindiny yawo kureny, pudi niGod yumbour pughe ye yembe rindinyninggnarikin te ni oghine nei rimb segi. 3 Te pugri ni Godni pughe gri wute ninde rar pe yuwon pu nawoyeru kin yumbo ur te nei rimb segi. Di nikin ndenei pe lo ritiq wuse gre, di riri ni God nde rar peyuwonpu yeru. Pugri bu ni Godni pughe griwuteninde rar pe yuwonpunawoyeru kinwand te dobreny. 4 Te pugri Kraist nde gri lo ni gre te pre eiwute Kraist nei rimbig kin ni God nde rar pe unjerip segi yuwon pu yeru.

5Te pugriMoses ni lowuri kin pugrine puq pendi te kin ningg God nde rar pe yuwon pu yembuye te ningg simbe nand kin taq pugri: “Wuti iriyumbo yumbo buagi lo wuri kin pugrine puq nennen nas kin te ningg ni nati segi nas kin tuqui.”[Wkp 18:5]6 Di God nei bibig kin te ningg God nde rar peyuwon pu yembu kin te ningg Moses ni nari,“Nungoqi nde umbo pe non ninggne wari, ‘Wutitughe ei nginy tu wam newo no’ Kraist nitanyinati ni? 7 O ‘Wuti tughe qi tamu naghe no’ eiKraist wute mati kin pe te pu nitanyi nowi ni?Nungoqi puq wand wayequ!” [Lo 30:13]8Wand buk pe rise kin te pugri: “God ningg wandte nu nde tumone vise, nu nde mim pe di nu ndeumbo pe.” God ningg wand ven te God ninggwand bir pawo di simbe buduw. Te pugri nu Godnei mbig ei nu ni nde rar pe yuwon pu yeru. [Lo30:14]9Tepugri nundemimpeghari, “Jisas ni Yumbui”,di nunde umbo pe ghari God ni nganyene Jisas

nati pre mune nindingi newo puq ghand, tedi nuyumbo ur brequ nde si pe pu neti ghowi yuwonpu ghas ye. 10 Te pugri beghi umbo pe God neibibig kin te ningg beghi God nde rar pe yuwon puyembu, di beghi mim pe te kin simbe bad ye teningg Jisas beghi nitamu pi yuwon pu pas. 11 Tepugri God ninggwand buk pe vise kin ire te pugri,“Wuti tughe nari Jisas ni ghav nindig ye puq nandkin ni minyuw nati segi ye.” [Ais 28:16]12 Ren kin te wutamu buagi ane, te pugri Juda niaye di Grik kin ni aye segi. Yumbui irine buagiane kin Yumbui, di wute buagi ninde rundo ghavnindiny ningg riri kin te quan nganye yuwonnuany. 13 Te pugri “Wute buagi Yumbui ndenyamb pe ni nate ruwi ningg riri ye ni nate ruwidi yuwon pu ris ye.” [Jol 2:32]

14 Juda ni Jisas nei rimbig segi, tedi Jisas ni ghavnindiny yumbour brequnde si pe punateri ninggriri tuqui segi. Di wute God ningg wand simbemand ye ni te kin ningg simbe mand rutungusegi, tedi ni Jisas nei rimbig tuqui segi. Di wuteGod ningg wand bir mawo segi, tedi ni God ninggwand rutungu tuqui segi. 15 Di God ni wutewand bir mawo kin tiqi nundom mo segi, tedi niwand bir mawo tuqui segi. Pudi God ni wute tiqinundommo wute Juda kin pughe gri God nde rarpe yuwon pu yeru kin te ningg simbe mindinypre. Te pugri propet iri Aisaia ni ren kin ninggsimbe nand nari, “Wute wand yuwon ye God nipughe gri beghi ghav nundug kin te ningg mandisimbe mand kin te ningg beghi quan chumbuaibad.” [Ais 52:7]

16 Wute ni te rutungu pudi ni buagi ane wandyuwon ye simbe mand kin te nganyene puq rindsegi. Beghi ren kin nei bab te pugri Aisaia ni wandaye te nari, “Yumbui, wuti iri beghi wand simbebad kin te nutungu di ni nari te nganye puq nandsegi.” [Ais 53:1]17 Pugri bu Kraist nei bibig kin te ni ninggwand wute simbe mand kin te putungu di parini nganyene nitamu pi. Di wand simbe mandputungu kin te Kraist ni beghi yumbo ur brequnde si pe pu nitamu pi kin te kin ningg simbemand. 18Muq Juda ni riri ni wand te rutungu segipuq rind ye tuqui segi. Ni rutungu pre, te pugri“God ni wute wand bir mawo kin te tiqi nundomtiqe buagi tendemo. Di wutewonji nganye ris kinni anene rutungu.” Wand ven te God ningg wandrise kin buk pe tende vise. [Sng 19:4]19 Pugri bu ni riri ni nei rimb segi puq rind ye

Page 211: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Rom 10:20 208 Rom 11:16tuqui segi. Te pugri ni pughe gri God nde rar peyuwon pu yeru ye te nei rimb pre. God ni ren kinningg Moses simbe nindig di Moses ur nand,“Nge wute aye Juda segi kin yuwon kuany kin

te ningg, di nungoqi Juda umbo brequrise di wari nungoqi ei yuwon kuauq di niwayequ. Nge wute Juda segi kin nungoqiwari ni nei rimb segi ye puq wand kin teghav gidiny nge nei rimbigh di nungoqi tekin ningg umbo ker wawo ye.” [Lo 32:21]

20Di Aisaia mune te kin ningg ni simbe nand diur nand,“Juda segi kin ni nge meri ritigh segi, pudi ni nge

nei rimbigh ye. Ni nge wuti yuwon pughegri kas kin te ningg pengu rind segi, pudinge ni nei keny di ni nei rimb.” [Ais 65:1]

Aisaia ni wand ren simbe nand kin tende puayini wune namb segi. 21 Pudi wute Israel kin niningg nari, “Nge priprine ni kateri ningg kari,pudi ni ngawu gre rind di nge wand te merireviso.” [Ais 65:2]

111 Muq te kin ningg God ni Israel bures bri nap

ruso? Yewo, ni bures nap ruso segi. Te pugringe ngeningne Israel kin iri, Abrahamningg kuqoBenjamin ningg wute tit pe gri gadi ye, ni ngebures naip ko segi. 2God ni nikin wute bures napruso segi, te pugri asi ni nari Israel kin wute teni nikin te. Di ni nei nare nitinde segi. NungoqiElaija ni Juda mingg umbo ker nawo di God ninggnari kin te nei wamb. Ren kin te God ninggwand rise kin buk pe tende rise. 3 Di Elaija nari,“Yumbui, nu propet buagi te mi mati, di alta tebir muam. Ni pugri puq men rindi rindi di ngeirine si meri pu kas, di muq nge mune mi ningg.”[1Kin 19:10,14]

4 Pudi Elaija irine nganye nas segi, te pugri Godoyi mune simbe nindig kin te nari, “Nu irine kuassegi. Nu kuas di nge ningg wute aye 7 tausenpela pu temasne, di ni god wandoqi kin ni nyambBal puq mindig kin ninde sungomyu gure mawosegi.” [1Kin 19:18]

5 Di muq mune asi kin pugrine wute Juda kinmisoqne God nei rimbig di God nari ni nikin tewute ningg ris. Te pugri God nikin nde nei peneni yuwonnuany ningg nari. 6God ni nikin nde neipene yuwon nuany ningg nap ruso, di ni lo wurikin pugrine puq ren kin te ningg segi. Ni Juda lowuri kin pugrine puq ren ye te ningg nap ruso,

tedi nikin nde nei pe ni yuwon nuany muq napruso kin te nganyene segi.

7 Israel ni God nde rar pe yuwon pu yeru ninggbuid rip, pudi buagi ane God nari ni God nderar pe yuwon pu yeru ningg nap ruso segi. Judamusoqne God nap ruso kinne ni God nde rar peyuwon pu yeru. Di Juda aye te ni nei imb nuany dini God ningg wand rutungu yambu riri. 8Ren kinte God ningg wand buk pe rise ye ane tuquine. Ninari, “God ni nei imb nuany di wute ruqoi kurem,di ngim oghine mundoq o wand oghine mutungusegi kin pugri, di te tene rindi muq.” [Lo 29:4]

9 Di king Devit ni wute pugri ye te ningg nari,“God, Juda ni nu lo kueny ye te kin ningg riri ningim tuquine ruso, pugri bu nu puq yeny ei niwapi kin pugri moqaw pe righe, di nu brequne niyembe yeny. 10Nu nei imb wuany di ni nu ninggwandnganyene kin te nei rimb segi, di ni priprinemai ruqond.” [Sng 69:22-23]

God ni wute Juda segi kin nateri11 Muq nge pengu gad: wute Israel kin ni

yumbo ur brequ rind kin te ningg quan nganyebri ir righe? Segi! Te pugri ni yumbo ur brequrind kin te ninggGodwute nateri kin tewute Judasegi kin ninde rindi ei Juda ni te ningg ker ruwo.12 Juda ni yumbo ur brequ rind di ir righe kin teningg wute aye qi pe kin ni yumbo quan nganyeyuwon kin te riteri, te God ni nateri yuwon pu ris.Otiwo Juda ni quan buagine irepene ris, tedi wuteJuda segi kin ni yumbo te riteri ye te mune quannganye riteri.

13Nge muq nungoqi Juda segi kin nungoqi ndewand simbe gad, te pugri nge wute Juda segi kinni mingg aposel ningg Yumbui naip ko, di ngeyembe ren ningg quan chumbuai gad. 14Te pugringe nde nei pe nge kari nge puq ken ei ngeningwute Juda kin ni God nungoqi yuwon nuauq kinte ruqond di ker ruwo. Di te kin pe nge Juda ningeqo gab rindi di God mune nateri. 15 Te pugri Godni Juda ninde rar pe yuwon pu nawo yeru kin petende pu puaq nand ruso ei ni wute aye Juda segikin ni ane ruwo gudo. Pudi muq ni mune nateruwi, tedi ni riti pre mune res riwo kin pugri, diquan nganye chumbuai ane ris. 16 Nungoqi witpend wawo muq plaua te kin wutaqwi bret muqtene yembe wunduw di bret ye wuwo kin Godweng, tedi bret cham quanene te God tene. Dinyumo ire yire muq wuti ni nari te God te, tedinyumo muange di ni yi te God tene.

Page 212: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Rom 11:17 209 Rom 11:3017 Muq nge nungoqi Juda segi kin wand ire

simbe guduq, di nungoqi nei wamb. Wuti nyumooliv iri ni naghe, di ni muange ninge oghineyi meyi segi, tedi pend nawo di oliv dabo kinni muange te nare nandi tende nundub di nimuange aye te ane irepene mase. Di oliv dabokin ni muange te oliv kuan kin ni ningg tumuripe gri wuye yuwon kin matekui, di wuny kiyi nisabi nindim. Nungoqi Juda segi kin nungoqi olivdabo kin ni muange kin pugri Juda ane irepenewas di God nde rar pe yuwon pu yequ. Di Godni Juda yumbo yuwon kin neny kin te anenewateri. 18 Pugri bu muq nungoqi Juda segi kinnungoqi God nde rar pe yuwon pu was kin teningg nungoqi non nyamb wundiri riwo di warinungoqi wutaqu yuwon di Juda segi. Nungoqipugri puq wand wayequ. Te pugri nungoqi olivdabo kin pugri, oliv kuan kin ni nde tumuri pegri wuye watekui. Nungoqi nyumo muange kinpugri tumuri nungoqi wuye reuq, nungoqi niweny segi. Di nungoqi Juda segi kin nungoqi Godni Juda yumbo yuwon kin neny kin te wateri buGod nde rar pe yuwon pu was.

19 Juda ni oliv kuan kin muange kin pugri pendmawo memare ruso kin te nungoqi Juda segi kinoliv dabo kin muange kin pugri mare mondomundub ningg bri puq men? Yewo, nungoqipugri nei wamb wayequ. 20 Te nganye, pudi Judani Jisas ni ghav nindiny kin te nganyene puqrind segi, pugri bu ni oliv kuan kin muange kinpugri pend nawo. Pudi nungoqi Juda segi kinnungoqi Jisas nei wumbig kin te ningg nungoqioliv dabo kin muange kin pugri nare nandi nun-dub, di nungoqi Jisas nei wumbig wumbigne tediwas. Pugri bu nungoqi non nyamb wundiri riwowayequ, pudi wune ei wamb, te pugri eti nungoqimune pugrine puq neuq. 21 Te pugri God ni wuteJuda kin oliv muange kin pugri bures nap ruso, niyawo nitony di si nare ris segi, pugri bu nungoqinon nyamb wundiri riwo, tedi Juda puq neny kinpugrine puq neuq ye.

22 Pugri bu muq nungoqi ange waq di wandren wutungu. God ni wute sabi nindiny yuwonnuany, pudi ni wute ker nuany yene. Te pugriJuda ninge ni God ni pughe gri wute ninde rarpe yuwon pu nawo yeru kin te nganyene puqrind segi bu ni bures nap ruso. Te kin pugrine,nungoqi Juda segi kin nungoqi God nei wumbigwumbigne di ni nari kin pugrine puqwenwen ne,tedi ni sabi nunduq. Nungoqi ni nari kin pugrinepuqwen segi tedi nungoqimune Juda kin pugrine

bures nupuquwo ye. 23Di Juda ni olivmuange kinpugri pend nawomenare ruso ye, di God ni pughegri wute ninde rar pe yuwon pu nawo yeru ye tenganyene puq rind, tedi ni mune nateri nyumomuange kin pugri nundub. Nge pugri puq gad yepuate te pugri, God mune ninde rar pe yuwon punawo yeru ye gre rise. 24 Te pugri ni wuti olivdabo kin nikinne yiri ye ni muange nare nandikuan kin nde nundub kin pugrine nungoqi Judasegi kin nungoqi God yumbo yuwon kin neuq, diJuda ninge God nde rar pe yuwon pu ris kin ni aneirepene was. Nungoqi te kin ningg wari segi. Rente nganyene, pugri bu nungoqi segine nei wamb,te pugri Godni seginewute Israel kin olivmuangekin pugri mune nare nandi nikin nde sunyi penemune nundub ye.

God ni wute buagi yawo nitony kin te bei nand25 Te pugri, nge mand, nge wand ire suqo pu

vise kin ven simbe gad ei nungoqi nei wamb. Asiwand ven nei mamb segi, pudi muq God beghisimbe ndug di nungoqi wand ven nei wumbinyei nungoqi wari nungoqine nei yuwon ye vise diGod nde rar pe yuwon pu yequ puqwandwayequ.Wand ven taq pugri: God ni Israel kin ninge neiimbnuanydi Jisas ni ghavnindiny ye te nganyenepuq rind segi. Pudi ni pugrine ris segi ye. Wutewand bir mawo ye ni mo tiqe buagi te Jisas ninggwand simbe mand pre di wute Juda segi kin Godnap ruso ye te buagi ane God nei rimbig pre, tediIsrael mune rar nuqond Jisas nei rimbig ye. 26Nipugri puq nen ei Israel kin wute buagi ane munenate ruwi. Ren kin ningg wand buk pe vise kintende God nari,“Wuti wute yumbo ur brequ nde si pe pu nateri

ye ni Jerusalem pu nandi, di ni Jekop nikuqo ghav nindiny yumbo ur brequ rindkin nei te puaq nand ruso. 27 Ren kin tenge Juda mai puaq gidiny ningg wand taqgab.” [Ais 59:20-21; 27:9]

28 Pudi muq Juda ni God ningg wand yuwonye te merire viso. Te kin ningg di ni God ninggveri ningg pugri ris. God ni pugri puq nen ei tekin ningg nungoqi Juda segi kin yuwon nuauq.Pudi ni nikin te wute ningg nap ruso pre, pugribu ni yawo nirany righe righene. Te pugri Godni asi Abraham, Aisak di Jekob simbe nindim narini Abraham, Aisak, Jekob di nikin wute buagi teyuwon nuany ye. 29 Di God ni wute nap mo dinikin nde nei pene yumbo yuwon kin te nem pre,te ni mune nei nare nitinde segi ye. 30 Asi wute

Page 213: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Rom 11:31 210 Rom 12:11Juda segi kin nungoqi God ningg wand irepenewutungu yambu wari. Pudi muq wute Juda kin nimune God ningg wand rutungu yambu riri pugribu God nungoqi yawo nitoqu di nitaquwowi. 31Dimuq Juda ni pugrine God ningg wandmerire visoei God ni pughe gri wute yawo nitony kin tenungoqi Juda segi kin bei neuq kin pugrine nimune bei neny. 32 Muq beghi nei bab te pugri,God nari wute buagi Juda di Juda segi kin ni Godningg lo rit rise segi pugri bu ni rar nuqond nininggwand rutungu segi kin pugrine ris. Ni pugripuq nen ei ni wute yawo nitony kin te wute buagiJuda di Juda segi kin te bei neny.

33 Nge God chumbuai gidig, te pugri ni wuteyawo nitony kin te yumbui nganye. God ni beghighav nundug di yumbo yuwon kin nganye buaginganye nengu. Ni gri nari yumbo pughe ye teyuwon, di ni nei namb pughe gri puq pen teyuwon. Beghi bonne ni yumbo puq nen puq nandkin te nei bab ye tuqui segi. Di wutamu ni yumbour te nei bab ye tuqui segi. 34 Te pugri, wand venkin te God ningg wand rise kin buk pe tende rise:“Wuti iri ni God nei te nundog segi. Di wuti

iri ni yumbo pughe ye oghi kin te yembenindiny ningg God simbe nindig segi.”[Ais 40:13]

35 “Di wuti ni yumbo ninge asine God neng pre bumuq God oyi mune te kin oyi nand. Yewote kin segi.” [Jop 41:11]

36 Te pugri God nikinne ni asi yumbo buagiyembe nindiny, di muq ni buid nap ei otiwoyumbo buagi ni nari kin pugrine rise.

Pugri bu beghi ni irine ei ni nyamb te bidiririwo riwo di te kin rise. Nge simbe gad kin tenganyene.

12God ningg yembe wand kin yumbo ur

1 Muq nge mand, God ni beghi quan nganyeyawo nitongu, pugri bu nge wand ren nungoqisimbe guduq. Nungoqi nonne umo urupuineGod weng kin pugri God nde wondo, ni ninggyembene yembe wundiny ningg was di yumboGod nuqond chumbuai nand kin te puq wen.Nungoqi puq wen tedi nungoqi nganyene Godyumbui nyamb wurang. 2 Nungoqi ghimbi dabogri qi pe kin yumbo ur te mune puq wen wayequ.Pudi God ne rar wuqoind nei urupui yuwon kinneuq. Nungoqi puq wen tedi God yumbo yuwonkin, yumbo ni te ningg chumbuai nand kin, di

yumbo tuquine puq wen ningg nari kin te neiwamb.

3 Di God nikin nde nei pene nge yuwon nuagh,pugri bu nge nungoqi simbe guduq di nungoqinon nei pe wari nungoqi yumbui puq wandwayequ, te pugri nungoqi yumbui segi. Pudinungoqi ire ire musoq nei watevi di pughe griGod nei wumbig kin te nei ir wawo tedi nei wambte pugri God nikinne nungoqi yembe te neuq.4 Beghi ire ire beghi bon ghimbi rise. Beghighimbi te irene, pudi puch nganye buagi. Di puchire ire nikin yembe te kin kinne rise. 5 Te kinpugrine beghi quan pas, pudi beghi buagi aneKraist nde pas kin te ningg Kraist ane ghimbiirene rise, di oyi oyi ghav bad. 6 Te kin pugrineGod ni nikin nde nei pene beghi yuwon nuangu dibeghi ire ire yembe isis bad kin gre nengu. Pugribu beghi ei God beghi gre nengu kin te pat risegre, di yembe God nengu kin te puq pen. Yembebeghi nengu kin te God nde pu wand pateri disimbe bad, tedi beghi nei bab God ningg Ququ nibeghi gre nengu ye di gre pu yembu wand simbebad. 7 Ni beghi yembe nengu kin te wute ayeghav bidiny ye, tedi beghi wute yuwonne ei ghavbidiny. O wuti iri ni God ningg wand nutungunei nimbiny di wute aye bei neny ye ni wuteyuwonne ei bei nindiny. 8 Wuti iri ni wute ayeGod nari kin pugrine ris kin simbe nindiny ye,tedi ni yembe te yuwonne ei puq nen. Wuti irini yumbo te wute aye yumbo segi kin ninde tumbneri ningg, tedi ni umbo te yuwonne ei kuse. Diwuti iri ni ye nawo di wute buagi dobu ruru ye teni yuwonne ei puq nen ningg buid nap. Wuti irini wute aye mai pe ris kin te yawo nitony di sabinindiny ye, ni chumbuai ane ei puq nen.

Wute God yawo rirang righe kin ni yumbo ur renei rise

9 Nu wute aye yawo kurany righe di yumbour yuwon ye yembe gudiny kin te nganyene eipuq yen. Nu yumbo urne yuwon kin puq kuen dinu umbo pe nganyene wute yawo kurany righesegi, nungoqi pugri puq wen wayequ. Nungoqiyumbo ur brequ te quan nganye dob weny diyumbo ur God nde rar pe yuwon kin te wat risegre. 10 Nungoqi God nde kise kiqam kin pugriwas. Pugri bu nungoqi wute aye ane te nungoqipuate irene, di wute aye te oyi oyi yawo wuranyrighe. Nungoqi non nyambwundiri riwowayequ.Nungoqi nyamb te wi righe ruso di wute aye eiwi riwo ruso. 11 Quan kumo ei yembe wand di siyavi wati wayequ. Nungoqi ghimbi te quanene

Page 214: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Rom 12:12 211 Rom 13:9God weng di Yumbui nari kin yembe tene ei puqwen. 12Nungoqi Yumbui otiwo yumbo neuq ye teningg chumbuai ane ei ghimbi pu was. Nungoqimai wuqond kin tende puayi waghine ei nyingewawo righe di minyang wand wayequ. Nungoqiyumbo ninge ningg God pengu wundig, te penguwundig wundigne. 13 God ningg wute ni yumboquan rise segi, te nungoqi ningg te ni ninge weny.Wuti aye iri God nei nimbig kin nungoqi ndetiqe pe nandi, muq mir di nase kin sunyi segi, tenungoqi ni weti nowi di nungoqi ane was.

14 Wute ninge nungoqi unje rupuqu tedi Godpengu wundig ei ni yuwon nuany. Ni yuwonnuanyningg ei penguwand, di oyi unje napninggpengu wundig wayequ. 15 Wute chumbuai rindkin te ane chumbuai wand, di wute yivany rirequanji rind kin te ane quanji wand. 16 Nungoqiwute aye ane oyi oyi sabi wand di umbo yuwonneei rise was. Nungoqi bujeyi wase wayequ. Pudiwute nyamb segi kin te ane ei tambye wand.Nungoqi nonne wari nungoqi nei yuwon ye visepuq wand wayequ.

17 Wuti iri nungoqi yumbo ur brequ puq neuq,nungoqi mune pugrine oyi wand wayequ. Pudiyumbo ur wute mari te oghi puq mand kin teneei puq wen. 18 Nungoqi wute aye ane umboirene kuse ningg ei quan buid wap. 19Nge mand,nungoqi wute unje mupuqu kin te oyi wandwayequ, pudi rar wuqond God nikinne puq nen.Te pugri God ninggwand buk pewuse kin niwuri,“Yumbui nari, ‘Wuti yumbour brequnand, te ngengeningne ei yembe geg ye’.” [Lo 32:35]20 Pudi nungoqi oyi wand aye buk pe vise kin venkin pugrine ei puq wen, “Nungoqi veri ni mirkurem, te mir bag wamb; ni yawo singar mati,wuye wemme. Nungoqi pugri puqwen tedi ni asinungoqi unje mupuqu kin te ningg minyuw matidi nungoqi ane yuwonne was.” [Snd 25:21-22]21 Nungoqi yumbo ur brequ rar wuqond nyingeruauq waghe wayequ, pudi yumbo ur oghi ye tepuq wen ei te kin ningg di yumbo ur brequ oyinyinge wawo righe.

131Muq nge nungoqi wute gavman pe, di sios pe

yemawo kin, nambuwute pughe ye yemawo kin,ni pughe gri ni ningg wand putungu kin te ninggsimbe gad. Di wute buagi te ninde si nambu eiris. Te pugri wuti iri ni yembe pugri kin nare yete God ne ni gre neng bu ni yembe te nare. Wutemuqvenndepuayi yemawokin teGodni gre nem

bu ni yembe mand. 2 Pugri bu wuti iri ni wutepugri ye ni wand te meniram ruso di oyi gri wandmeniram ye ni God bu puq neng. Te pugri God niwute te gre nem bu ni yembe te mare. Di wuti niwand meniram ruso di oyi gri wand meniram yete God nari wuti te oyi yembemeng ye. 3Te pugrinu yumbo ur yuwon kinne puq yen, tedi nu wuteye mawo kin te wune mbim segi. Pudi nu yumbour brequ yembe ndiny tedi nu wute ye mawokin te ningg wune ghamb. Di nungoqi ni wunewumbim segi ningg wari, tedi yumbo ur yuwonkin puq wen, di ni mari nu wuti yuwon. 4 Ngewand ren simbe gad kin ni puate te pugri: Wutemen ni God ningg yembe ye wute, God ni nap monungoqi nde ye mawo, ei nungoqi yuwonne was.Pudi nungoqi kin iri unje ghap tedi nu wute yemawo kin te wune mbim. Te wute ye mawo kinni nu yembe mew ye tiq, te pugri ni God ninggyembe ye wute di ni wute lo ni yembe mindinykin gure ruwo ye te yembe meny ye. 5 Pugri bunungoqi wute gavman pe yemawo kin, wute Jisasnei rimbig kin pe ye mawo kin, kaunsil o yembeaye pughe kin pe ye mawo kin te ninde si nambuwas ye tuqui. Te kin te ni mingg wand tungu segi,tedi nu yembemewye, pugri bu nuni ninggwandkutungu. Pugri segi, pudi nu nonne nunde umbope nu kuari ni mari kin te tuquine, pugri bu nu nimari kin pugrine puq kuen.

6 Nungoqi nei wamb te tuquine pugri bu nun-goqi takis wong wand. Te pugri ni yembe renmand kin te ningg buni Godningg yembe yewuteninggmas, wute ghavmindiny di ni pripri yembetene yembe mindiny. 7 Pugri bu nungoqi takisdi yumbo aye lo wuri wong wand puq wund kinte wong wand. Wute ye mawo kin nu yumbo dinunon te takis te wong ghand ningg mari te nuwong ghand. Nungoqi wuti pugri kin iri yumbour yuwon kin bei weng di nyamb yumbui wengningg te nungoqi tene ei puq wen.

8Nu yumbo ninge wong guad segine kuateri tenu brequne mune yumbo te wong ghand. PudiGod beghi yawo nirangu righe kin te wong badtuqui segi, pugri bu wute aye ei oyi oyi yawowurany righe. Te pugri wuti iri ni wute ayepriprine yawo nirany righe ye, ni God ningg lobuagi te nat rise gre. God ningg lo buagi puq gadkin te lo asi God ni Moses simbe nindig di bukpe ur nand ye te. 9 Lo ren kin te, “Wute ngamkin anewasewayequ,” “Wutewamb riti wayequ,”“Nyungu wand wayequ,” “Wute aye yumbo tewuqond di wateri yawo kureuqwayequ,” di lo aye

Page 215: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Rom 13:10 212 Rom 14:9ninge ren ane ire pene rise kin, ni buagi ane te lowen irene nde rir rise. Lo wen te, “Nu non ghimbiyawo kurany righe kin pugrine wute aye yaworany righe.” Di lo wen anene God Moses neng diMoses ur nand. [Kis 20:13-15,17; Wkp 19:18]10 Wuti iri ni wuti aye iri nuqoind di ni yawonirang righe, tedi ni brequ nindig ye tuqui segi.Pugri bu wuti ni wute aye te yawo nirany righe,tedi ni lo buagi aye te nat rise gre kin ane tuquine.

11 Te pugri beghi muq nei bab yumbo yumbuikin ninge rindi ye, di beghi te ningg sir pap pu eipas. Di wuti ruqo nase pu nes newo kin pugri eirar bure bad di sir pap. Te pugri Kraist ni munenandi di yumbo buagi mune yuwonne rise kinngeri te tumo rind. Ren kin te Godni nari ni otiwopuq nen ye. Asi beghi God nei bibig urupuine kintende puayi Kraist ni mune nandi nitamu pi kinngeri te tumo rind segine. Pudimuq quannganyetumo rind. 12 Bur kring kuso, di yambgriq, di tekin pugrine Kraistmunenandi di yumbour brequte prene, di yumbo buagi yuwonne rise. Pugribu muq yumbo ur brequ asi yembe bidiny kin tesi pare di God nari kin pugrine pas ei yuwon pupas di yumbo ur brequ oyi nyinge pawo righe.13 Di wute yambgriq ti nase pe ris kin pugrineyumbo ur oghi yene rise pas. Wuye pe di bijeyipase pari, queg pap kin te segi. Di wute ane ngampo segi kin te ane pase, di minyuw kin yumbour brequ ghimbi pe yembe bidiny kin te segi. Diwute aye ane ker pawo, diwute aye yumboyuwonkin ninge riteri di te kin ningg ane ker pawo, tekin segi. 14 Pudi beghi Yumbui Jisas Kraist pugribu ni ningg yumbo ur tene ei puq wen di yumbour brequ nungoqi non ghimbi pe puq wen yawokureuq kin te puq wen ningg nei wamb wayequ.

14Wute ninge God quan nei rimbig di ninge segi

1Muq nungoqi yumbo aye ren ei nei wumbiny.Te pugri wute ninge ni mir ninge me uny kin puqmand mandne. Wuti iri ni God nei nimbig ye niyumbo te ne di unje nap, di te kin ningg ni yumbote ne segi, di nungoqi ni unje nap puqwand di aneker wawo. Nungoqi puq wen wayequ, pudi anetambye wand. 2 Te kin pugrine, wuti aye iri Godnei nimbig kin ni nei te gre rind di nari ni yumboasi uny simbemand kin te segine ne ye, pudi wutiiri ni nei gre rindig segi kin ni yumbo te kin puaqnand, di nari eti ni ne di ni God nde rar pe yuwonpu yenu segi. Pugri bu ni umo ne segi. 3Wuti nari

ni segine ne ye ni wuti aye ni nari ni ne segi yepuq nand kin te ningg nari ni wandoqi nand puqnand wayequ. Di te kin pugrine, wuti yumbo unysimbe nindiny ye ni wuti aye yumbo uny simbenindiny segi kin te ningg nari ni unje nap puqnand wayequ. Te pugri God nari ni wuti oghi dineti nowi ni ane mas pre. 4Ren kin te pugri, wutiiri ni wuti aye nde yembe nand, di wuti te nindebaj pe yembe nand, tedi wuti te grine ei ni yembepughe ye yembe nand kin te ningg simbe nindig.Pugri bu wuti te nikinne ei nari ni wuti yembeye te oghine yembe nand o segi puq nand. Tekin pugrine beghi Yumbui irine nde yembe bad,di ni irine beghi Yumbui di ni irine ei nari wutipughe ye unje nap, di wuti pughe unje nap segi, dinungoqi gri puq wand segi. Di wuti te ni God nderar pe yuwon pu yenu. Te pugri beghi Yumbui nighav nindig di ninde rar pe yuwon pu yenu ye grerise.

5 Wute ninge God nei mimbig kin ni muq vennde puayi ni asi kin pugri mari nginy ningeyumbui di ninge segi puqmand di ni lo te kinmatrise. Di ninge mari nginy te buagi ane God nderar pe te yumbui. Nginy men te Sabat kin nginydi nginy aye te mir yembe mindiny kin. Nungoqinon ire ire nungoqi non umbo pe nei wamb, dinungoqi Juda ni mir yembe mindiny ye ngeri tenei wumbiny ye o segi. 6Muq wuti iri nei nambnari ngeri te God nyamb birag kin ngeri yumbuinganye puq nand, te ni Yumbui nyamb nindiririwo ningg bu puq nand. Di te kin pugrine, wutiiri ni nari ni segine umo puch uny simbe mandye te ne, te ni Yumbui nyamb nindiri riwo ninggpuq nen. Te pugri ni umo puch te ningg Godchumbuai nindig pre muq ne. Di wuti ni yumbote uny simbenindiny yeni Yumbui nyambnindiririwo ningg di yumbo ur ni nei namb te oghi bu nipugri puq nen. Ni yumbo te puaq nand di yumboaye ne kin te ningg ni God chumbuai nindig premuq yumbo te ne. 7 Te pugri beghi qi pe vennde pasne kin ven nde puayi beghi yumbo puqpen yawo guregu kin te ningg pari muq puq penwayequ. Di te kin pugrine wuti iri nikin grineni pughe gri ei nati di pughe puayi ei nati kinte ningg nei namb wayequ. 8 Te pugri beghi qipe ven nde pasne kin tende puayi beghi Yumbuiirine ni nyamb ei bidivi viyo. Di beghi pati kintende puayi Yumbui nyamb bidivi viyo viyone.Piyi beghi pati o pati segine, pudi beghi Yumbuinikin te wutene.

9 Te pugri Kraist ni puate ren kin ningg ni nati

Page 216: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Rom 14:10 213 Rom 15:4di mune nes newo. Ni nati di mune nes newo eiwute buagi mingg Yumbui ningg nas. Wute matidi wute masne kin anene. 10 Pugri bu nungoqiwutaqu Jisas nei wumbig kin lo wuri kin pugrinepuq wen ye nungoqi nimand Jisas nei mimbig kinni yumbo asi me segi kin muq me ye te ninggwari ni unje map puq wand wayequ. Di nungoqimir buagi seginewe ye nungoqimune pugrine ni-mand te wuqond di brequ puq wundiny wayequ.Te pugri otiwo God ni wute ir nawo kin sunyipe nas kin tende puayi ni beghi buagi ane irnuamu ye. 11 Wand ren kin te God ningg wandrise kin buk pe tende rise, “Nge nganyene katisegi kin pugrine wute buagi ni nganyene nge ndesungomyu gure ruwo di riri nge irine te God puqrind ye. Yumbui ni pugri puq nand.” [Ais 45:23]12 Pugri bu beghi nei bab te pugri beghi buagi aneotiwo yumbo buagi yembe bidiny kin te simbebidig ye.

13 Pugri bu nungoqi oyi oyi wari nungoqi unjewap puq wand wayequ. Pudi nungoqi nimandninde rar pe yumbo ni segi puq rind kin te puqwen di te kin ningg ni puq weny ir righe wayequ.14 Nge Yumbui Jisas nei gibig di nge nei gab tepugrimir beghi pe kin te beghi unje rupumu segi.Pudi wuti nari ni yumbo te ne tedi God nde rar peyuwon pu yenu segi puq nand, tedi wuti tene niyumbo te ne uny. 15 Te pugri nimand yumbo tene segi ye ninde rar pe nu yumbo te ye, tedi niumbo mai kuyo di te kin ningg nu wute aye oyioyi yawo pirany righe kin ngim pe tende nyingekuare segi. Kraist ni wute pugri kin te ningg ninati. Pugri bu nungoqi yumbo ni riq segi kin teninde rar pe we di te kin ningg nungoqi ni nei teunje wupiny, nungoqi puq wen wayequ. 16Te piyinungoqi wari nungoqi segine yumbo te we, pudinungoqi raqene we di wute aye yumbo te riq segikin rundoqu di riri nungoqi unje wap. Nungoqipugri puq wen wayequ. 17 God king ningg nas diyumbo buagi ninde si nambu rise kin tende parpo ye te mir di wuye pe kin te ningg segi. Pudibeghi God nde si nambu pas pre pugri bu beghiGod nde rar pe yumbo ur tuquine puq pen, wuteaye ane umbo yuwonne rise pas, di Ququ YuwonYe nde gre pe chumbuai ane ei pas. 18 Te pugriwuti iri ni Kraist nde nyamb pe yembe nand ye niyumbo ur pugri ye rise, tedi God ni wuti te ninggquan chumbuai nand. Di wute buagi ruqoind diriri ni yumbo ur yuwon kinne rise nas. 19Pugri bumuq beghi buid pap ei wute buagi God nei rimbigkin ni umbo yuwonne rise ris. Di beghi wute aye

te ghav bidiny ei buagi ane gre pu yembu di Godnari kin pugrine puq pen. 20 Nungoqi mir ninggwari di God ni pughe gri wute nateri kin yembete pend wawo ir righe wayequ. God nde rar peyumbo buagi te segine pe. Pudi nu mir wuti ayeuny simbe nindiny kin te ninde rar pe kue muqni mune ne di ir naghe te nu unje kuap. 21 Pugribu yumbo ur wen te yuwon. Nungoqi umo unysimbemindiny kin te we, o wain we, o yumbo ayete puq wen muq nungoqi nimand ni te ruqonddi ir righe, te nungoqi yumbo te kin mune puqwen segi tedi oghi. 22Nungoqi yumbo ur ren kinningg pughe gri neiwambkin te nungoqi nonndenei pene ei rise, di nungoqine God ane nei wamb.Ren kin te pugri, wuti ni segine yumbo te puq nenpudi ni unje nap segi di otiwo ni nde umbo pe narini unje nap segi. Wuti te ni chumbuai nand ye.23 Pudi wuti ni mir asi uny simbe mand ye te neikumo namb namb muq ne ye, ni nikin nde rar pedi God nde rar pe unje nap. Te pugri ni yumbote ne kin tende puayi ni nei te gre rind segi. Tepugri wuti iri ni yumbo ninge puq nen di ni neinamb segi, “te God nde rar pe yuwon bri.” Pudi niyumbo te puq nen, tedi ni yumbo ur brequ nandpre.

151 Muq beghi God nei bibig kin te ningg beghi

nei gre rind di yumbo ninge brequ segi puq bad dipe te beghi wute aye ni nei oghine gre rind segiye ni nei te unje pipiny di ni mune yumbo unykin te riq. Beghi puq pen wayequ. Pudi beghini ghav bidiny ei ni Jisas irine nei rimbig di miruny simbe mand kin yumbo ur te segi. Di beghiyumbo ninge beghine puq pen yawo guregu kinte ningg puq pen wayequ. 2 Pudi nungoqi yumbowute buagimari te yuwonpuqmand kin tene puqwen, ei te kin ningg ni ghav wundiny di ni aneneGod ni pughe gri pas ningg nari kin te nei rimbdi pugrine puq ren ye tuqui. 3 Kraist ni yumboyembe nindiny kin te nikin nde nei pe yembenindiny segi, pudi yumbo God nari kin tene puqnen. Di ren kin te God ningg wand buk pe rise kinane tuquine. Di wand ven te pugri: “God, wute nuperei munduw, te ni nge bu perei mindigh.” [Sng69:9]4God ni asi wand buagi ren wute simbe nindim diurmandkinpuate te pugri. GodniwuteGodquannei mimbig kin simbe nindim di urmand ei beghibei nundug di gre pu yembu ei beghi buagi aneGod otiwo mune nitamu pi kin te ningg waghine

Page 217: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Rom 15:5 214 Rom 15:21ghimbi pu pas. 5 Di muq nge God ni beghi priprighav nundug gre pu yembu di waghine pas kinni pengu gidig nungoqi ghav nunduq ei nungoqiKraist Jisas ningg yumbo ur te kin pugrine puqwen di nei irene vise. 6 Te ei nungoqi buagi anenei irene vise di God, beghi Yumbui Jisas Kraistni kiyi ni nyamb te wundiri riwo.

7 Pugri bu muq Kraist nungoqi nitaqu wowiGod nde si nambu was kin pugrine, wute aye tewateri ane yuwonne was. Nungoqi puq wen eiGod nyamb yumbui rise. 8 Nge wand ren simbegad te pugri. God ni Kraist tiqi nundog nandibeghi Juda ghav nundug.* Ni pugri puq nen ei nibei nand te pugri God ni asi Juda mingg kuqo tesimbe nindiny nari ni Juda ghav nindiny ye puqnand kin te nganyene. 9 Di Juda ne segi, muq niJuda segi kin te ghav nindiny God nyamb rindiririwo. Te pugri God ni Juda segi kin anene yawonitony di Kraist tiqi nundognandi. Ren kin te Godningg wand buk pe rise kin ren ane tuquine.“Puate ren kin ningg bu nge wute Juda segi kin

nde nu nyamb gidiri riwo. Di nge nundenyamb pe yuwo kari ei wute nu nyambrindivi viyo.” [2Sml 22:50]

10 Di wand aye mune pugri,“Nungoqi Juda segi kin nungoqi Juda ane irepene

wikur di chumbuai wand ye.” [Lo 32:43]11 Di aye mune pugri,“Nungoqi Juda segi kin nungoqi buagi ane Yum-

bui beghi nde ye nawo kin ni ningg nyambte ei wundiri riwo di wute buagi ni nyambei rindiri riwo.” [Sng 117:1]

12 Di propet Aisaia mune pugrine nari,“Wuti iri Jesi, king Devit ni kiyi ni ninggwute nde

gri nandi ye. Di God nari ni Juda segi kinni mingg yumbui ningg nas, di Juda segikin riri ninde gri di God yumbo yuwon kinbeghi nde yembe nindiny puq nand kin teyembe nindiny.” [Ais 11:10]

13Nge God wuti nungoqi nei neuq bu ni yumboneuq ningg ghimbi pu was kin te pengu gidigei nungoqi ghav nunduq umbo yuwonne kusedi priprine chumbuai ane Jisas nei wumbig. Ditende puayi nungoqi umbo yuwonne kuse diyumbo yuwon kin otiwo ye te ningg chumbuaiane ghimbi pu was. Ququ Yuwon Ye ni nungoqigreneuqbunei gre rinddi yumbootiwoGodneuqye te ningg ghimbi pu was.

Pol wute Juda segi kin pe wand yuwon ye bir nawo14 Nge mand, nge wute aye nungoqi ningg nei

rimb kin pugrine nei gab. Nge nei gab te pugrinungoqi nonne yumbo ur yuwon kin quan puqwen ye, God pughe gri pas ningg nari kin te neiwamb omo, wute aye pughe gri yuwon pu pas kinte ningg oyi oyi yeri wundiny kin tuqui. 15 Pudinge nyumo raqe wen ur gidiq kin wen God nipughe gri was ningg nari kin te ningg simbe gadkin tende puayi wand gre kin nganye simbe gad.Te pugri God ni nikin nde nei pene nge yuwonnuagh kin te ningg yembe ren negh ei nindenyamb pe yembe gad. Pugri bu nge wand gre kinsimbe gad ei nungoqi God ni pughe gri was ninggnari kin te mune nei wumbiny. 16God ni nge naipko ei Kraist Jisas ningg yembe yewuti ningg kas eiwute aye Juda segi kin ghav gidiny. Pugri bu ngeprist kin pugri God ningg wand yuwon ye te wutesimbe gidiny. Nge prist kin pugri kas ei wuteJuda segi kin te prist umo God nde si pe ni rundokin pugri God nde si pe ki rundo di God ninggQuqu Yuwon Ye ninde nas. Di te kin ningg Godni chumbuai nand di ni God nikin te wute ninggris.

17 Pugri bu muq nge God ningg yembe gad kinte ningg nge Kraist Jisas temu irepene pas di tekin ningg nge quan nganye chumbuai gad. 18 Tepugri nge wand simbe gad kin te nge ngeningnde nei pe simbe gad segi, Kraist ni ngende mimpe simbe nand, di wute Juda segi kin ni God nipughe gri ris ningg nari kin te nei rimb. Di tekin ningg ni God nari kin pugrine ris. Ren kinte ni nge wand simbe gad kin di yumbo ur teruqond di nei rimb. 19 Te pugri, God ni yumbour gre kin yembe nindiny kin te ningg nge yembewute grine yembe mindiny tuqui segi kin renyembe gidiny. God ningg Ququ Yuwon Ye ni ngegre negh di nge ni ningg yembe ye wuti ninggkas. Pugri bu Jerusalem pu puate ri righe rusoIlirikum, te nge ko di Kraist ningg wand yuwonkin te simbe gad prene. 20 Pudi nge Kraist ninggyembe gad kin te tiqe wutemo Kraist ningg wandyuwon ye simbe mand segine kin tende ko wandbir kawo ningg kari. Te pugri nge tiqe wute moKraist ningg yembe te puate mi righe pre kintende ko segi, pudi tiqe wute Kraist ningg wandrutungu segine ye tende ko. 21 Ren kin te propetAisaia ni God ningg wand rise kin buk pe tende urnand kin ane tuquine: “Te piyi asi wute ni ningg

* 15:8: Ren kin te God ni asi Juda mingg kuqo Abraham, Aisak di Jekop simbe nindim: Stat 12:2-3 di 28:13-14 te qond.

Page 218: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Rom 15:22 215 Rom 16:9wand rutungu segi, ni rutungu di ni nei rimbigye. Di piyi God ningg wand simbe nand kin terutungu segi, muq ni nei rimb ye.” [Ais 52:15]22 Puate ren kin ningg bu nge tiqe aye pe te kowand bir kawo, di nge godo nungoqi gudoqu segi.Nge pripri godo nungoqi Rom was kin gudoquningg nei gab pudi godo segi.

Pol nari muq ni Rom no ye23 Pudi muq ven nde opu nge yembe omo kawo

di tiqe buagi God ni Jisas Kraist ninggwand simbenand kin te simbe gad rutungu pre. Di nge asipripri godo nungoqi gudoqu ningg, di muq ngegodo ye. 24 Te pugri muq nge Spen ko ningg dinge nungoqi nde te gri ei godo ko ye. Di ngegodo Rom kitari righe kin tende puayi di ngenungoqi ane misoq pas pre ei ko ye. Di te piyinge nungoqi ane quan nganye pas yawo kuregh,pudi nge ko ye. Di nge ko kin tende puayi nungoqinge ghav wundigh ei ko. 25Pudi muqne nge wuteGod nei rimbig kin Jerusalem ris kin ni wet bidikirany ko. 26-27 Te pugri wute God nei rimbigkin ninge Jerusalem ris ye ni mir wong rind kinwet bidi segi. Di wute Juda segi kin Masedonia diAkaia opu ris kin ni wet bidi ninge ire pe ruwo.Ni nikinne Juda kin wute God nei rimbig ye wetbidi ninge reny ei ni ghav rindiny ningg. Tepugri, Juda ni Juda segi kin ghav rindiny di niKraist ningg wand God nde pu vindi kin te neirimb. Pugri bu muq ni oyi mune wet bidi pe ghavrindiny. 28 Te ningg nge ko Jerusalem di ni wetbidi te yuwonne keny pre tedi nge Spen ko. Tendepuayi di nge godo nungoqi gudoqu. 29 Di nge neigab nge godo nungoqi gudoqu kin tende puayinge nde gri Kraist nungoqi quan nganye yuwonnuauq.

30 Pudi mand, beghi Yumbui Jisas Kraist ningggre pe nungoqi di nge ane irepene God ninggyembe bad. Di God ni nikin Ququ Yuwon Yetiqi nundog nandi beghi nde nas di beghi Godningg wute buagi te yawo pirany righe. Pugri bunge kari nungoqi nge ghav wundigh God penguwundig ei wute God ningg wand merire viso kinni nge mai regh segi. 31 Di God pengu wundig eiwute God ningg wand dob meny kin Judia opumas ye ni nge mi puq mand kin te puq men segi.Di wute God nei rimbig kin Jerusalem ris kin niwute Juda segi kin God nei rimbig kin ni wet bidiruwo ye te riteri ningg ngiq rind. 32 Nungoqi tekin ningg God pengu wundig ei te nge yuwonneko kitari righe, ei God nari kin te ningg nge

nungoqi nde godo kin tende puayi, chumbuaiane godo nungoqi ane pas di oyi oyi gre pateri.33 Di muq nge God, wuti beghi ghav ndug umboyuwonne rise pas ye ni pengu gidig ei nungoqiane was. Te nganye.

16Pol ni chumbuai kin wand simbe nand

1-2 Di muq nge Pibi wundo ye te ningg simbegad ningg. Pibi ni beghi Kraist nei bibig kinpugrine Kraist nei wumbig. Di ni wute Jisas neirimbig kin Senkria pe ris kin ninde Jisas Kraistningg yembe yuwon nganye yembe wundiny; niGod ningg wute ghav wundiny. Pugri bu ngenungoqi pengu guduq ni wundo wutari righe tenungoqi ni wutaqwi, te pugri ni nungoqi ane teYumbui Jisas Kraist ningg wutene. Di ni tendeopu wus yumbo ninge nei wumbiny te nungoqini ghav wunduw. Te pugri ni oyi nge di nge wuteane quan nganye sabi wundug.

3 Nge chumbuai kin wand Akwila di ni ngamPrisila nde ki rundo. Ni pripri nge ane Kraist Jisasningg yembe bad. 4 Asi ni nge ghav rindigh kinte ningg ni anene mamb riti ningg, pudi ni ngeghav rindigh rindighne. Di nge ni ningg quannganye chumbuai gidiny. Nge irine segi, wutebuagi Juda segi kin Jisas nei rimbig ye ni aneneteri te chumbuai rindiny. 5 Di wute Jisas neirimbig kin aye pripri Akwila di Prisila nde baj perikurGodnyamb rirang ye te anene chumbuai kinwand weny. Nge chumbuai kin wand nge mandEpainetus nde ki rundo. Esia opu tende ni yenawo Kraist nei nimbig pre muq wute aye mune.

6 Nge Maria nde chumbuai kin wand ki rundo.Ni Jisas ningg yembe ye wute di quan nganyeyembe wund nungoqi nganye buagi ghav wun-duq.

7 Nge Andronikus di Junias teri nde chumbuaikin wand ki ruso. Ni asi nge ane irepene JisasKraist ningg yembe bad kin te ningg taq yembu.Beghi buagi ane wute tit irene kin di Yumbui ninap ruso aposel ningg ris pugri bu wute nganyebuagi ni nei rimbiny. Ni asine Kraist nei rimbigpremuq ngemune ninde dobune Kraist nei gibig.

8Nge chumbuai kinwandngemand, Ampliatusnde ki rundo. Ni beghi ane Yumbui ningg wute dinge ni quan nganye yawo girag righe.

9 Nge chumbuai kin wand Urbanus nde kirundo. Ni nge temu ane Kraist nde nyamb peyembe bad di nge Stakis nge mand ni nde anenechumbuai kin wand ki rundo.

Page 219: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Rom 16:10 216 Rom 16:2710NgeApeles nde chumbuai kinwand ki rundo.

Ni Kraist ningg yembe nand kin te ningg mainare, di ni Kraist nei nimbig nimbigne. Ngechumbuai kin wand wute Kraist nei rimbig kinAristobulus nde baj pe ris kin ninde ki rundo.

11 Nge chumbuai kin wand Herodion nde kirundo. Ni nge temu wute tit irene kin. Ngechumbuai kin wand wute Jisas nei rimbig kinNarsisus nde baj pe ris kin ni nde ki rundo.

12 Nge chumbuai kin wand Tripina di Triposande ki rundo. Nyumbueg teri ren ni Jisas neirimbig di ni Yumbui ghav rindig ningg yembeyumbui nganye rind. Nge chumbuai kin wandnge mand yuwon nganye Persis nde ki rundo. Nibeghi Yumbui ningg yembe ye wute di ni Yumbuighavwundig ningg yembe yumbui nganye yembewundiny.

13Nge chumbuai kin wand Rupus nde ki rundo.Ni beghi Yumbui nde nyamb pe yuwonne nganyeyembe nand. Di ni kumonde anene chumbuai kinwand ki rundo. Ni nge nikin wo ningg pugri sabiwundigh.

14 Nge chumbuai kin wand Asinkritus, Plegon,Hermes, Patrobas, di Hermas di wute God neimimbig kin ni ane mas ye ni nde chumbuai kinwand ki rundo.

15 Nge chumbuai kin wand Pilologus di ngamJulia teri ni nde ki rundo. Di Nereus kunyumbuteri, Olimpas di wute buagi ni ane ire pe rikurGod nyamb rirang kin ninde anene chumbuai kinwand ki rundo.

16 Nungoqi nonne oyi oyi chumbuai kin wandte simbewand di God nde nyamb pe songwureny.Nungoqi puq wen ei bei wand, te pugri nungoqiwute aye te oyi oyi yawo wurany righe. Diwute Kraist nei rimbig kin ven nde opu ris ye ninungoqi nde chumbuai kin wand ri rundo.

17 Di muq nge mand, nge nungoqi yumbo renpuq wen ningg kari. Wute ninge ni yumbo Godningg wand asi wutungu kin te ane tuquine segikin te ningg wute simbe mindiny. Di te ninggwute oyi oyi ker ruwo, di wute Jisas Kraist ninggwand yuwon ye te dob reny ye. Pugri bu ngenungoqi simbe guduq nungoqi wute pugri ye tepuaq wand. 18 Te pugri wute men kin Kraistbeghi Yumbui ni ningg yembe ye wute nganyesegi. Pudi ni nikinne yumbo materi yawo kuremkin te ningg bu yembe mand. Di ni wand tequan nganye yuwon rind di wute rutungu yawo

kureny. Te kin ningg di wute nei oghine gre rindsegi ye ni riri wand te nganyene. 19 Te pugriwute buagi nungoqi Kraist nari kin pugrine puqwen kin te rutungu, pugri bu nge nungoqi ninggquan nganye chumbuai gad. Pudi nge nungoqisimbe guduq ei nungoqi gre pu yequ, di oghinenei wamb, yumbo pughe kin te yuwon di seginepuq wen. Di yumbo ur brequ kin te ane puq wensegi ei yuwon pu was. 20Nungoqi pugri puq wentedi God beghi ghav nundug umbo yuwon ye risepas ye ni brequne Satan ningg gre nyinge naworighe. Ni nungoqi nde nyinge pe nas di nungoqiSatan ni gre te nyinge wawo righe. Nge beghiYumbui Jisas pengu gidig ei ni nikin nde nei penewute yuwon nuany kin te nungoqi nde rundo dighav nunduq nunduqne.

21 Timoti ni nge temu ane Kraist ningg yembebad ye ni nungoqi nde chumbuai kin wand nirundo. Di Lusius, Jeson di Sosipater ni nge anewute tit ire kin ni mune pugrine.

22 Di nge Tertius, Pol wand simbe nand dinyumo raqe wen ur gidiq kin, nge anene nungoqinde Yumbui ningg nyamb pe chumbuai kin wandki rundo.

23-24 Di Gaius, ni anene chumbuai kin wandnungoqi nde ni rundo. Ni nge di wute aye Jisasnei rimbig kin ane nitamu no ninde baj pe pas.

Erastus wuti tiqe yumbui wen kin wet bidi natrise ye ni anene nungoqi nde chumbuai kin wandni rundo. Di beghi mand Kwartus mune pugrinechumbuai kin wand ni rundo.*

25 Di muq God, wuti nungoqi gre neuq di ngeJisas Kraist ningg wand simbe gad kin te ninggnungoqi Kraist nei wumbig di ni ningg yumbo urtene puq wen ye, ni ei chumbuai bidig. Nge wandyuwon ye simbe gad kin te Jisas Kraist ni pughegri beghi nitamu pi kin te ningg simbe gad. Godni asi nganye suqo kin wand ren raqene simbenand segi. Ni waghi nindiny pu rise, 26 pudi muqni beghi ni ningg yembe ye wute simbe nundugdi beghi wute simbe bidiny ei ni wand te neirimbiny. Di wand ren te propet asi Jisas Kraistnandi ye te ningg ur mand kin te wute simbebidiny. Di God nas nas te kin nas ye ni nari dibeghi po wute wand ren simbe bidiny ei wuteJuda segi kin ni buagi ane wand ven rutungu diJisas nei rimbig di ni nari kin pugrine puq ren.27God te irine di ni irine nei yuwon kin rise. Beghi

* 16:23-24: Wute ninge ni yabe wand ven jiju mand, “Beghi Yumbui Jisas Kraist ni nungoqi ghav nunduq di nungoqi umbo yuwonnerise was. Te nganye.”

Page 220: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Rom 16:27 217 Rom 16:27ni irine ei Jisas Kraist nde gri ni nyamb te bidiririwo riwo te kin rise. Te nganye.

Page 221: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Korin 1:1 218 1 Korin 1:21

1 KorinPol ni munene nar ir no wute Jisas ningg simbe

nindiny kin tende puayi ni Korin no. Korin tetiqe yumbui ire kantri Gris tende yequ. Ni misoqtende nas nganye, ber ire aye cham di wute Jisasningg bei neny. Ni tiqe wen si niraq pre di noEpesus nas kin tende puayi wute Jisas nei rimbigkin Korin ris ye ni yumbo ur brequ isis yemberindiny kin te nutungu di nyumo raqe wen urnindiq neq wuso. Nyumo raqe wen nde pe nipengu isis te oyi nanddi simbenindiny ei nimuneyumbo ur brequ rind segi.

1Nge Pol, God nikin nei pene ni nge Kraist Jisasningg aposel ningg naip ko. Nge di beghi mandSostenes temu nyumo raqe wen nungoqi nde peqwundo.

2 Nyumo raqe wen te nungoqi God te wuteJisas nei wumbig kin Korin tiqe yumbui was yenungoqi nde peq wundo. Te nungoqi wutaquKraist Jisas nde gri God nari nungoqi God te wuteyuwon ye ningg was. Nungoqi di wute buagi tiqeaye pe ris kin ni beghi Yumbui Jisas Kraist ndenyamb pe God mune nate ruwi ningg riri ye nianene God nari nungoqi ni te wute yuwon yeningg was. Yumbui te beghi di ni anene te.

3 Nge God beghi wuyi pengu gidig ei ni diYumbui Jisas Kraist nikin nei pene wute yuwonmuany kin di umbo yuwon kin te nungoqi nderundo.

Pol God chumbuai nindig4 Nge pripri nungoqi ningg God nikin nde nei

pene Kraist Jisas nde gri nungoqi yuwon nuauqkin te ningg nge God chumbuai gidig. 5 Te pugriKraist nungoqi ane was kin te ningg nungoqiyumbo buagi ren tuqui nupuq pre. Te nungoqinei di wand simbe wand kin anene. 6 Te pugrinungoqi yumbo buagi tuqui nupuq kin te QuquYuwon Ye ni nungoqi nde bei nand te pugri beghiKraist ningg wand simbe bad kin te nganyene.7Pugri bumuqnungoqi beghi Yumbui Jisas Kraistraqene mune nandi wuqoind ningg ghimbi puwas kin ven nde puayi nungoqi Ququ Yuwon Yewute yembe nem kin yembe buagi te nungoqituqui nupuq pre. 8 Jisas Kraist ni nungoqi ghavnunduq gre pune yequ ruso ngeri pre ye. Teei beghi Yumbui Jisas Kraist nandi kin ngeri teningg nungoqi wand pe yequ segi. 9God nungoqingam nirauq ni wo Jisas Kraist beghi Yumbui ane

umbo irene kuse puq nand kin ni yumbo puq nenpuq nand kin te nganyene puq nen ye.

Wute God nei rimbig kin Korin ris ye ni bir10Ngemand, nge beghi Yumbui Jisas Kraist nde

nyambpe nungoqi simbe guduq ei puqwenninggkari. Te pugri nungoqi buagi ane wand irene eisimbe wand di nungoqi nei di yumbo puq wenningg wari kin te irene rise. Te ei nungoqi nonneoyi oyi bir wawo segi. 11 Nge mand, wute ningeKloe nde baj pe ris kin ni nge simbe rindigh ririnungoqi oyi oyi ker wawo. 12 Nge kari oyi oyiker wawo puq gad kin taq pugri: Nungoqi wandisis wand. Wuti iri nari, “Nge Pol ningg wandkutungu ye.” Aye nari, “Nge Apolos ningg wandkutungu ye.” Aye nari, “Nge Pita ningg wandkutungu ye.” Di ayemune nari, “Nge Kraist ninggwand kutungu ye.”

13 Kraist ni bir segi. Di nge Pol nge nungoqighav guduq ningg kruse pe kati segi. Nungoqinge nde nyamb pewuyemupuqu segi. 14Nge Godchumbuai gidig te pugri nge nungoqi nde wutequan wuye kap segi, Krispus Gaius temine wuyekap. 15 Pugri bu wuti iri nari ni nge nde nyambpe wuye maip puq nand tuqui segi. 16 (Te nganyenge wute Stepanas nde baj pe ris kin te wuye kap,pudi tende dobu nge nei gab segi nge wute ayeninge wuye kap pu bri?) 17 Te pugri Kraist ninge wute wuye kap ningg tiqi nundogh ko segi, ninge God ningg wand yuwon ye bir kawo ningg butiqi nundogh ko. Di nge wuti nei yuwon ye quankumo rise kin pugri wand bir kawo segi. Nge puqken ei Kraist ni kruse pe nati kin wand ni gre tepre segi.

Kraist ni God ningg gre di nei yuwon ye18Te pugri wute otiwowase pe ruso ye ni Kraist

kruse pe nati kin wand te ningg riri wand tewute jebo rind ye ni wand kin pugri. Pudi beghiYumbui mune nitamu pi kin beghi nde wand vente God ningg gre. 19Te pugri God ningg wand bukpe vise kinni viri, “Ngewutemari ni nei yuwonyerise puq mand kin ni nei te unje kipim. Di wutequan kumo nganye nei mamb kin ni nei te imbkuam.” [Ais 29:14]

20 Wute nei yuwon kin rise ye ni muai mas?Wute Moses ningg lo wute bei meny ye ni muai?Wute wand buid map ye ni muai? Wute men niqi pe kinne. God ni qi pe kin nei yuwon ye tepuq neny ni wute jebo mand ye ni nei kin pugriye. 21 Te pugri God ni nei yuwon kin te ningg nipuq nen di wute riri ni nei yuwon kin rise puq

Page 222: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Korin 1:22 219 1 Korin 2:12rind kin tende pe ni God nei rimbig segi. God niwand wute riri te wute jebo mand ye ni wand kinpugri ye te beghi bir pawo kin te wute rutungunganyene puq rind kin te ningg bu ni chumbuainand di wute te nate ruwi. 22 Wute Juda kin niyumbo ur gre kin ruqond ningg riri di wute Grikkin ni nei yuwon kin quan kumo rise ningg riri.23 Pudi beghi Kraist kruse pe nati ye wand birpawo. Beghi wand simbe bad kin ren tewute Judakin ni riri wand ven ni brequ kin di ni rutunguyambu riri, di wute Grik kin ninde nei pe wandven te wute jebo mand ye ni wand kin pugri.24 Pudi wute God ngam nirany ni te wute ninggris ye, te Juda di Grik kin anene, ninde te Kraistte God ningg gre di nei yuwon ye. 25Te pugri Godningg nei wute mari te wute jebo mand ye ni neikin pugri ye puqmand kin te ni oyi mune nganyeoghi, di wute ni nei yuwon kin te oyi segi. Wuteneimamb kinmari God ni gre quan rise segi. PudiGod ningg gre wute mari te musoqne rise puqmand kin te oyi quan nganye gre, di wute ni greane tuqui segi.

26 Nge mand, nungoqi asi pughe gri was Godngam nirauq kin te nei wamb. Nungoqi munepugrine, ire ire ni nei yuwon kin rise. Te neiyuwon kin wute qi pe kin mari ye pugri. Wuteire ire ni wute nyamb kin ningg ris, di wute ireire wute nyamb kin ni wo ningg ris. 27 Pudi Godni wute qi pe kin nei yuwon ye rise segi kin te napruso ei ni wute nei yuwon ye rise kin te minyuwneny. Di ni wute wute mari buid quan segi puqmand kin te nap ruso ei ni wute buid quan kinte minyuw neny. 28 Ni wute wute mari te wutenyamb segi kin puqmand di mari ni yuwon tuquisegi puq mand kin te nap ruso ei ni wute wutemari te yuwon puq mand kin te puq neny nyambsegi kin ris. 29 God ni puq nen ei ninde rar pewuti iri ni nikin nyamb nindivi viwo tuqui segi.30Godnikinne bu nungoqi Kraist Jisas anewas kinpuate. Kraist Jisas ni beghi ghav nundug ninggGod ningg nei yuwon ye ningg nas. Ninde gribeghi God nde rar pe tuquine nganye pas, beghiGod te wute yuwon nganye pas, di ninde gri Godbeghi wong nundumu yuwon pu pas. 31 Pugri buwand ur pu vise kin ven ei pat vise: “Wuti tughenyamb nindivi viwo ningg te ni Yumbui ninggnyamb ei nindivi viwo.” [Jer 9:24]

2Pol ni Kraist nati kin wand simbe nand

1 Nge mand, nge asi nungoqi nde godo Godningg wand nganyene kin simbe gad kin tendepuayi nge wand nyong kin di wute nei yuwon yequan kumo rise kin pugri wand simbe gad segi.2 Te pugri nge nungoqi ane pas kin tende puayinge kari nge yumbo buagi te nei gheri ei kipiny,di Jisas Kraist di ni kruse pe nati kin tene ei nei pekawo ris. 3Nge nungoqi ane pas kin tende puayinge buid segi di wune gab, buyaq gad. Nge yumbour pugri kin pe nungoqi ane pas. 4 Nge wand dinge pughe gri wand bir kawo kin yumbo ur te ngewute nei yuwon ye quan kumo rise kin pugri diwute puamb kuany kin pugri wand gad segi. Pudinge God ningg Ququ ni gre tene bei gad. 5 Ngepuq ken ei nungoqi wute wand yuwonne nganyesimbe mand kin nei yuwon kin rise ye te ninggGod nei wumbig segi, pudi God ningg gre te ninggei God nei wumbig.

Nei yuwon ye Ququ nde gri rindi6 Te nganye beghi wute ninge ququ pe gri gre

pu yeru kin ninde wand nei quan kumo rise kinninge simbe bad, pudi wute qi pe kin nei quankumo rise ye ni wand kin pugri o wute qi pe vennde ye mawo ye ni wand kin pugri segi. Wuteqi pe ye mawo kin ni pre ye. 7 Pudi beghi Godningg nei yuwon kin suqo pu rise kin te ninggsimbe bad. Nei yuwon kin ren te asi nganye suqopu rise di wute nei mamb tuqui segi. Di asineyumbo buagi rise segine beghi nyamb yumbuinengu ningg nei yuwon kin ven taq namb pu vise.8 Wute qi pe ven nde ye mawo ye ni God ninggnei yuwon kin ven nei mamb segi. Te pugri ninei mamb, tedi Yumbui God ningg ti pe nas kinte kruse pe mi nati segi. 9 Pudi wand ire buk peur pu vise kin taq pugri: “Yumbo wute muqond omutungu segi kin, yumbo wute mari te ruwi segiye puq mand kin yumbo te God ni wute ni yaworirang righe kin ni ningg nipiny ruso pu rise.”[Ais 64:4]10 Pudi God ni nikin Ququ nde gri yumbo te raqenand beghi buqod pre.

Te pugri Ququ ni yumbo buagi te nuqond omoye, di ni God ni nei suqo pu nganye rise kin teanene nuqond omo ye. 11Te pugri wuti iri ni wutiaye ni nei te nundog ye tuqui segi, pudi wuti tenikin ququ ninde nas kin nine nei namb ye tuqui.Te kin pugrine wuti iri ni God ningg nei te neinamb ye tuqui segi, pudi God ningg Ququ ne ninei namb. 12 Beghi Ququ peti ni kin te qi pe venkin segi, pudi God nde pu nandi kin. Te ei God

Page 223: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Korin 2:13 220 1 Korin 3:19

nikin nde nei pene beghi ququ kin yembe nengukin te oghine nei bab. 13Yembe te beghi te pugribu simbe bad. Beghi wand simbe bad kin te wutegri nei yuwon ye bei mengu muq ni ningg wandtene simbe bad segi. Pudi beghi wand simbe badkin te Ququ kin wand bu simbe bad. Te QuquYuwon Ye beghi bei nengu di beghi wute QuquYuwon Ye riti nowi ye ninde wand puate simbebad. 14Wuti God ningg Ququ ninde nas segi ye niwand God ningg Ququ nde gri rindi ye te nateriyambu nari. Te pugri ninde nei pe wand ren tewute jebo mand ye ni wand kin pugri. Di wandte Ququ pe grine otinde nei bab kin tuqui, pugribu wuti te nei namb ye tuqui segi. 15Wuti Ququninde nas ye ni segine yumbo buagi te ir nawoye tuqui, pudi wuti aye kin iri wuti te ni yumboyembe nindiny kin te ir nawo tuqui segi. 16 Godningg wand ven te ane tuqui: “Te pugri wuti irini Yumbui ningg nei te nei namb segi, pugri bu nigri yeri nindig ye tuqui segi.” [Ais 40:13]Pudi Kraist ningg nei beghi nde vise.

3Nungoqi bir wawo wayequ

1 Nge mand, nge nungoqi wute Ququ nindenas pre kin ninde wand simbe gad kin pugriwand simbe guduq segi ye. Nge wute qi pe kinnei pe ris kin ni wand simbe gidiny kin pugriei nungoqi mune wand simbe guduq. NungoqiKraist nei wumbig kin te nungoqi wokuandi newas kin pugri ei simbe guduq. 2 Nge nungoqiminyne keuq di mir gre kin keuq segine, te pugrinungoqi te kin ningg sir wap segine. Di nganyenemune nungoqi mir gre kin we ningg sir wapsegine. 3 Nungoqi wute qi pe kin nei pe ris kinpugrine was. Te pugri wute wap wari di minyangkin yumbo ur te nungoqi nde risene. Te kin tenungoqi wute qi pe kinne, di nungoqi wute qipe kin ni yumbo ur te puq wen. 4 Te pugri wutiiri nari, “Nge Pol ningg wand kutungu ye,” diaye nari, “Nge Apolos ningg wand kutungu ye.”Nungoqi pugri puqwand kin tende nungoqi wuteQuqu ninde nas segi kin ni ningg yumbo ur puqwen.

5 Apolos ni pughe gib namb di nge Pol ngepughe gib gab? Beghi temu yembe ye wutenedi beghi nde gri nungoqi Jisas nei wumbig, diYumbui nikinne beghi yembe te nupung ruso.6Nge mir yi te ki righe di Apolos ni wuye nuany,pudi God gri puq nen di ni yire riwo ruso. 7 Pugribu wuti mir yi ni righe kin ni nyamb yumbui vise

segi, di wuti wuye nuany kin ni nyamb yumbuivise segi, God irine ni puq neny yumbui ruso kinni nyamb ei yumbui vise. 8 Wuti mir ni righekin di wuti mir wuye nuany kin ni temi yembe tetuqui tuquine kin mand di ni kin kinne otiwo nioyi kin te materi ye. 9Te pugri beghi temu te Godningg yembe ire di nungoqi te wuny God tendeyembe nand kin, o baj God yembe nand kin.

10 God nikin nde nei pene nge yuwon nuagh diyembe ren negh kin te ningg nge yuwod yumbuibaj nare kin te ki naghe. Nge wute baj yembemand yuwon ye ni kin pugri yuwod te ki naghe, diwuti aye yuwod tende baj te yembe nindig. Pudiwute ire ire ni nei mamb yuwon muqdi baj teyembe mindig. 11 Te pugri Jisas Kraist ni yuwodyumbui baj nare kin te kin pugri nas pre. Wuteyuwod yumbui baj nare kin aye mune mi naghetuqui segi. 12Wute segine mandi yuwod yumbuipe tende baj te yembe mindig. Ni nikin nei pegol, silva, wet aye yuwon nganye kin, nyumo, tandi yaq te kin mare mandi baj te yembe mindig.13 Pudi wute ire ire ni yembe yuwon pughe grimand kin te otiwo Kraist mune nandi kin tendepuayi raqe ruso ye. Te pugri ngeri te ni wase kinpugri di wase tende pe wute ni pughe gri yembemand kin te raqene rise. Di wase grine ni yembepughe gri yuwonkin te irwuwo. 14Wuti ni yumboyembe nindiny kin te wase namb segi, tedi ni oyikin te nateri. 15Pudi ni yumbo yembe nindiny kintewase namb, tedi ni oyi kin yumbo te nateri segi.Wuti te nikinne God ni neti nowi, pudi ni wase pepu meti nowi kin pugri.

16 Nungoqi yumbo ren ei nei wamb, te pugrinungoqi buagi ane te God ningg baj, di God ninggQuqu nungoqi nde nas. 17 Pugri bu wuti iri niwute aye unje nap te ni God ningg baj brequnindig, di te kin ningg God oyi ni brequ nindigye. Te pugri God ningg baj te sunyi yuwonnganyenikin nas ye, di nungoqi quan buagine te Godningg baj.

18 Nungoqi non ghimbine wandoqi wundinywayequ. Nungoqi kin wuti iri nari ni qi pe kin neiyuwon kin rise te ni nei te oghi segi. Ni nei yuwonkin te si nare te ei ni God ningg nei yuwon kin tenateri tuqui. 19Te pugri qi wen kin nei yuwon kinte God nde rar pe ni wute jebo mand ye ni nei kinpugri. Wand ren kin te buk pe ur pu rise, “Niwutenei yuwon kin rise ye ni kin nei yumbui pe yumboyembe rindiny kin tende pe ni unje nap.” [Jop5:13]

Page 224: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Korin 3:20 221 1 Korin 4:2020 Di wand aye te, “Yumbui ni nei namb wute neiyuwon kin rise ye ni nei te ghav rindiny tuquisegi.” [Sng 94:11]21 Pugri bu nungoqi beghi wutamu nyambwundiri riwo wayequ. Yumbo buagi te nungoqite, 22 Pol, Apolos, Pita, qi wen, wute mas di mati,muq di otiwo, yumbo buagi te nungoqi te. 23 Dinungoqi Kraist te, di Kraist God te.

4Beghi Kraist ningg yembe ye wute

1 Wute buagi beghi ningg pugri ei nei rimb:Beghi Kraist ningg yembe ye wute di God naribeghi ni ningg wand suqo pu rise kin te ninggsimbe bad. 2 Wute yembe ren kin mare ye ninganyene ei bei mand ni yembe te yuwonne puqmen ei nikin yumbui ni chumbuai nand. 3 Ngenungoqi gri nge yembe gad ye te ir wawo o wuteqi pe kin ni mingg kot pe ir mawo te nge nde neipe te yumbui nganye segi. Nge ngeningne yumbour te ir kawo segi. 4 Nge nde umbo pe nge neigab nge yumbo ninge unje kap segi. Pudi te kinningg di nge kari nge wuti yuwon unje kap segiye, yewo nge puq gad tuqui segi. Yumbui ninebu nge yumbo yembe gidiny kin te ir nawo ye.5Pugri bu muq Yumbui ni wute ir nawo kin ngerinap ruso kin te segine kin ven nde puayi nungoqiwute ir wawo wayequ, ghimbine wawo pu wasruso Yumbui nandi. Ni yumbo burpoq pe suqo purise kin te ti pe ni riyi, di ni wute ni nei umbo pesuqo pu rise ye te raqene nawo rise. Tende puayidi God ni wute unje rip segi yuwonne ris kin te ireire chumbuai nindiny.

6Muqngemand, ngewand buagi simbe gad kinte nge Apolos temu nde ghimbi pe kawo righe.Nge nungoqi ghav guduq ningg bu puq ken. Te einungoqi beghi nde gri nei watevi te pugri, “Wandur pu vise kin te uronyi wawo nungoqi non ndenei pe wo wayequ.” Nungoqi puq wen tediwute ninge chumbuai wundiny di ninge yambuwureny segi. 7 Te pugri tughe nari nungoqiyumbui nyamb kin, wute aye segi? Yumbo buaginungoqi nde rise kin te God nungoqi neuq. Diyumbo buagi te God nungoqi neuq tedi pughe kinningg nungoqi non nde gre pene wateri kin pugrinungoqi non nyamb wundiri riwo?

8 Nungoqi wari nungoqi yumbo buagi neiwumbiny kin te wateri pre, yumbo quan riseye pugri was pre, di nungoqi oyi beghi uronyiwuamu king kin pugri was pre. Nge nde nei

pe nungoqi nganyene ei king ningg was yawokuregh. Te ei beghi nungoqi ane king ningg pas.9 Te pugri nge nei gab kin God ni beghi aposelbeghi sunyi dobu nganye kin tende nuamu pas,di te kin te wuti iri wute buagi nde rar pe mi natiningg yenu kin pugri. Beghi pugrine wute buaginde rar pe yembu ei wute di angelo ane beghirundomu. 10 Beghi Kraist ningg yembe ye wuteningg pas kin te ningg wute riri beghi wutamunei yuwon kin rise segi ye, pudi nungoqi oyiKraist nei wumbig kin te ningg nungoqi wute neioghi ye rise kin pugri was. Beghi buid segi pudinungoqi buid rise. Wute nungoqi nyamb rindiviviyo pudi beghi nyamb ri righe ruso. 11 Yembebad kin tende puayi pu rindi muq beghi mir anepas, yawo singar pati di chongo bir bir kin parerighe. Beghi pase kin baj segi di wute beghi unjemupumu. 12 Beghi bon si pene yembe kumo bad.Wute beghi wand brequ mundug, beghi oyi Godpengu bidig ei ni yuwon nuam. Wute beghi unjemupumumai isis mengu kin tende puayi beghi nirarne buqod unje mupumu. 13Wute beghi wandbrequ isis mengu kin tende puayi beghi ni wandyuwon kinne pem. Te te rindi muq qi pe ven ndewute buagi riri beghi subugi kin pugri di beghiwute buagi ni som rip kin sunyi kin pugri.

14 Nge wand ren ur gad kin ren te nge nungoqiminyuw wati ningg kari segi, pudi nge nungoqingewo yawo kirauq righe kin pugri buraqi kireuqningg. 15 Te piyi nungoqi Kraist nei wumbig kinnungoqi wute yengmuauq kin nganye buagimas,pudi nungoqi nuyi te irine. Te pugri God ninggwand yuwon ye kare godo di nungoqi Kraist Jisasnei wumbig kin te ningg nge nungoqi nuyi kinpugri kas. 16Pugri bu nge kari nungoqi nge ninggyumbo ur te ei sonyi wand. 17 Puate te ningg bunge muq Timoti tiqi gudog nungoqi nde nondo.Timoti ni Kraist nei nimbig kin te ningg ni ngewo nge ni yawo girag righe ye pugri nas. Ni ngewand irepene nutungu ye. Ni nondo di nge KraistJisas nei gibig kin yumbo ur te ningg nungoqi neinitrauq ye. Wand te kin te nge wute buagi Jisasnei rimbig kin tiqe aye pe ris ye ni bei keny kinwand tene.

18 Nungoqi kin wute ninge nei rimb kin ririnungoqi gudoqu ningg mune godo segi ye puqrind di mune bujeyi rise. 19 Pudi Yumbui neinamb kin te yuwon tedi nge brequne mune godoye. Nge godo di wute bujeyi rise kin te ni pughegri wand rind kin te nei gab, di tene segi pudi ninganyene gre rise o segi te anene nei gab. 20 Te

Page 225: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Korin 4:21 222 1 Korin 6:6pugri beghi God nde si nambu pas kin bei bad yete wand bad kin te ningg segi pudi ni ningg gre peyumbo yembe bidiny kin tende pe bei bad. 21Muqnungoqi pughe gri nei wamb? Nge nungoqi ndegodo kin te nge yas ane kare godo o nge godo kinte nungoqi yawo kirauq righe di umbo yuwonnekuse di ghav guduq?

5Wuti yumbo ur brequ nand kin ni sios pe yenu segi

kin1Wute ninge nge simbemindighmari nungoqi

nde quayi nyumbueg ane rise kin yumbour brequte rise. Di yumbo ur brequ ren kin te wute Godnganyene kin yumbui nyamb rirang segi ye nimune yumbo ur te kin yambune riri. Te pugriwute nge simbe mindigh mari nungoqi nde kinwuti iri ni kumo woip teri rise. 2 Pudi nungoqiyivany ware segi, bujeyi wase! Nungoqi yivanyei ware, di wuti yumbo ur te kin puq nen ye tesegi puq wundig di nungoqi wikur ye pe tende niane nandi wayequ. 3 Nge nungoqi ane pas segi,pudi nungoqi nge nde nei pe was. Di nge wuti teyumbo ur puq nen kin te ningg kari ni unje nappuq gad pre, di te kin te nge nungoqi ane pas kinpugri. 4-5Nungoqi beghi Yumbui Jisas nde nyambpe wikur di nge ququ pe gri nungoqi ane pas kintende puayi nungoqi wuti te beghi Yumbui Jisasnde gre pe Satan nde si pe wi nondo ei Satan niwuti te ni ghimbi te unje niping. Te ei Yumbuinandi kin tende puayi ni ququ te nitang wuwi.

6Nungoqi non nyamb wundiri riwo kin te oghisegi. Te pugri yis puch woju ire ni yembe wundkin te ningg bret yumbui ire yindiqi ye. Nungoqiwand ren kin te nei wamb segi bri? 7 Yumbo urbrequ kin te yis asi kin mewuraq wuso ye pugrimeware ruso, di nungoqi bret urupui yis segi kinpugri ei was. Muqne God nde rar pe te nungoqibret yis segi kin pugri was pre. Te pugri Kraist niasi God Israelminggwo rar nuqondmas kin ngerinei rimbiny kin tende puayi sipsip ire mumbueqye te kin pugri nati pre. 8Pugri bu muq beghi miryumbui te yembe bidiny bidinyne ei. Di te kin tebeghi yis, te yumbo ur brequ asi kin di yumbo urwute puqmen kin tuquine puq pen segi kin te yisasi kin pugri mepare ruso. Pudi bret yis segi kinte yumbo ur yuwon ye di wand nganyene kin teei pat rise.

9 Nge nungoqi nde nyumo raqe ur gidiq kin tenge quayi nyumbueg ane rise kin yumbour brequrind ye ni ane irepe was ye te ningg bu segi puq

gad. 10Wute yumbo ur brequ rind kin qi pe ris yeni ane irepe was kin te ningg segi puq gad segi.Wute ren kin ni yumbo ur ren yembe rindiny:Wute ane rise kin yumbo ur brequ, yumbo yaworindiny, yumbo nyungu rind, di god wandoqi kinyumbui nyamb riram. Pudi nungoqi wute ren kinpuaq wand ningg, te nungoqi qi wen si wuraqtedi ni puaq wand kin tuqui. 11 Pudi nge ur gadkin te pugri, nungoqi wute ren kin ane irepewas wayequ: wuti iri nari ni Kraist nei nimbigbu ni nungoqi ane kise kiqam kin pugri was puqnand, pudi ni nyumbueg ane rise kin yumbo urbrequ nand, yumbo yawo nindig, god wandoqikin nyamb niram, wute aye wand brequ nindiny,wuye kumo ne, di wute yumbo nyungu nindiny.Nungoqi wute pugri kin ane ire pe was di ane mirwand wayequ.

12-13 Wute aye Jisas nei rimbig segi kin nge niir kawo tuqui segi. Te nge yembe segi. God ni irnawo ye. Nungoqi wute Jisas nei rimbig kin teneei ir wawo. Te pugri wand buk pe vise kin ni viri,“Wuti yumbo ur brequ nand ye te kring ei waipno.” [Lo 17:7]

6Wute Kraist nei rimbig kin ni oyi oyi kot pe ritari

ruso wayequ1Nungoqi kin iri nunon nimand tequ ker ninge

rise te wuti te wute God nganyene kin yumbuinyamb rirang segi ye ni mingg kot tende tanyiyo tequ kot wand wayequ. Pudi nungoqi Godningg wute ninde wo di ni gri nungoqi wand temutungu. 2 God ningg wute ni ei otiwo wutebuagi qi pe kin ni yumbo ur te ir mawo ye.Nungoqi te kin nei wamb segi bri? Muq nungoqiotiwowute buagi qi pe kin ni yumbo ur te irwawoye, tedi pughe gri ate nungoqi nonne mai renkin ir wawo segi. Mai ren te yumbui segi. 3 Dibeghi angelo buagi te anene ir pawo ye. Nungoqiren nei wamb segi bri? Nungoqi otiwo angelo irwawo ye, tedi muq nonne ei mai woju muq vennde puayi res kin te teti wawo! 4 Pugri bu qi pemai woju ren kin res te nungoqi wutaqu Jisas neiwumbig kin nungoqi nonne teti wawo tuqui. Piyinungoqi kin wute nyamb segi kin ni seginemai teteti mawo. 5Nge wand ven simbe gad ei nungoqiminyuw wati. Nungoqi wikur kin pe tende wutinei oghi ye rise kin iri wute Kraist nei rimbig kinni ninggmai teti nawo ye nas segi bri? 6Pudimuqnungoqi oyi Jisas ningg wute aye ane ker rise kin

Page 226: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Korin 6:7 223 1 Korin 7:9teware kot pewo diwute God neimimbig segi kinni gri wand te teti mawo!

7Nungoqi oyi oyi wute kot pe wutare wo kin tebei rind te pugri nungoqi ir waghe pre. Piyi wutenungoqi unje rupuq, ni rar wuqond unje rupuq.Piyi wute nungoqi yumbo nyungu runduq, terar wuqond puq ren. 8 Pudi muq nungoqi wuteJisas nei rimbig kin aye te unje wap di yumbowutanyri.

9 Nungoqi nei wamb pre te pugri wute yumbour brequ ren kin yembe rindiny ye ni God kingningg nas di wute ninde si nambu ris ye te tendeane ris tuqui segi. Nungoqi mune unje gri neiwamb wayequ. Wute quayi nyumbueg ane risekin yumbo ur brequ rind ye, wute god wandoqikin yumbui nyamb riram ye, wute ngam kinaye ane rise kin, quayi quayine aye ane masekin, 10 wute nyungu rind kin, wute aye yumbote ritanyri yawo kureny ye, wuye kumo riq ye,wute perei rindiny ye, di wute rumb di ni yumboritanyri ye, wute pugri ye ni God king ningg nasdi wute ninde si nambu ris kin tende ane ris tuquisegi. 11 Di nungoqi kin wute ninge ni asi yumbour pugri kin puq ren. Pudi Yumbui Jisas Kraist dibeghi God ni ningg Ququ nde gri nungoqi yumbour brequ wand kin te puaq nand di nungoqi Godte wute yuwon ye ningg was di God nde rar petuquine was.

Beghi wute ane segi segi pase kin yumbo ur badwayequ

12 Wuti iri nari, “Nge segine yumbo buagi tepuq ken ye.” Pudi yumbo te buagi ane ghav rindsegi. Ni nari, “Nge segine yumbo buagi te puq kenye.” Pudi nge yumbo te rar guqod ninde nambukas wayequ. 13 Wuti aye nari, “Mir te umbo peruso ye di umbo te mir ni ris kin sunyi,” pudi Godni teri ane unje nap ye. Beghi ghimbi te wuteaye ane segi segi pase kin segi, pudi beghi ghimbite Yumbui te, di Yumbui ne ni beghi nde ghimbipe yembe nand. 14 Ninde gre pe God ni Yumbuinati pre mune nindingi newo di ni ningg gre peni beghi mune nundumu pewo ye. 15 Nungoqiyumbo ren ei nei wamb te pugri nungoqi ghimbite Kraist ningg ghimbi puch ire. Pugri bu ngeKraist ningg ghimbi puch ven katevi di ngimnenyumbueg ire ane ghimbi irene pas ye tuqui segi.Segi nganye! 16 Wuti iri ni ngimne nyumbuegire teri rise, te ni nyumbueg te teri ghimbi ireneris. Nungoqi ren kin nei wamb segi bri? Te pugriwand ven kin te buk pe ur pu vise, “Ni teri ghimbiirene nganye rise.” [Stt 2:24]

17 Pudi wuti Yumbui temi irepemas ye ni Yumbuitemi nei irene mas.

18 Nungoqi wute segi segi rise ye yumbo urbrequ te puaq wand. Yumbo ur brequ buagi ayewuti yembe nindiny kin te nikin ghimbi unje napsegi, pudi wuti nyumbueg ane rise kin yumbour brequ yembe nindiny ye ni nikin ghimbi unjenap. 19 Nungoqi yumbo ren ei nei wamb tepugri nungoqi ghimbi te God ningg baj di QuquYuwon Ye God nungoqi neuq kin ni tende nas,di nungoqi ghimbi te nungoqi non tene segi.20God nungoqi yumbo yumbui kin nganye tendepe wong nunduq pre. Pugri bu nungoqi ghimbitende pe God ei nyamb yumbui weng.

7Ngam kin wand

1Muqngewandnungoqi nyumo raqe pe penguwand kin te ningg simbe gad. Nungoqi wari wutiiri ni nyumbueg ane rise segine nganye nas ye teni yuwon nawo. 2 Te nganye, pudi wute nganyebuagi nganye ni segi segi rise kin yumbo ur quankumo yembe rindiny. Pugri bu wute kin kinnikin ngam te ris, di nyumbuegmune pugrine kinkin ngaim te mas tedi yuwon. 3 Quayi ni ngamnde nikin ghimbi te nare nari wayequ. Di te kinpugrine ni ngam mune ngaim nde nikin ghimbite wure wuri wayequ. 4 Ngam ni ghimbi te ninikin tene segi, ni ngaim te anene ye. Te kinpugrine ngaim ni ghimbi te ni nikin tene segi, ningam te anene. 5 Nungoqi oyi oyi ghimbi warewari wayequ. Nungoqi tequ ane ngiq wand diGod ane wand ningg te muqdi puq wen. Pudingeri wap ruso kin tende puayine di pre. Tepre muqdi nungoqi mune irepe wase, ei Satannungoqi puamb nuauq segi. Te pugri nungoqisegine was nganye tuqui segi. 6 Nge wand rensimbe gad kin te nungoqi yeri guduq ei nungoqiyumbo te yuwonne puq wen, di nungoqi ngekari kin pugrine nganye puq wen ningg kari segi.7 Nge nde nei pe te wute buagi ni nge kin pugringam ruso segine ei ris ningg kari. Pudi te tuquisegi. Wute buagi God ni nei di gre ane neny kinte kin kinne, ninge ni nei gre rind di ngam rusosegine ris, di ninge ngam ruso.

8 Muq wute ngam ruso segi kin di wute nya-rimo ris kin ni ningg mune simbe gad. Ni ngekin pugri ngam ruso segi ris tedi yuwon. 9 Pudini segine ris kin tuqui segi tedi ni ngam ei ruso.Te pugri ni ngam ruso kin te oghi, pudi segine

Page 227: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Korin 7:10 224 1 Korin 7:33ris muq wute ane rise kin yumbo ur quan nganyepuq ren yawo kureny te brequ.

10 Wute ngam kin ningg nge wand quari rensimbe gad. (Te nge simbe gad segi, Yumbui simbenand.) Ngam ni ngaim si wuri kinne wus wayequ.11 Ni puq wen tedi ni mune ngam wuso wayequ.Ni segine wus tiq segi tedi ni ngaim nde munewuso di ni ngaim teri mune ruwo gudo. Quayinungoqi nungam puaq wand wayequ.

12 Pudi nungoqi aye ningg nge wand quari rensimbe gad. (Te nge puq gad, Yumbui segi.) Wutiiri Kraist nei nimbig ye ni ngam ire wus, muq niKraist nei wumbig segi ye, di ni wuti te teri risye te ningg ngiq wund, te quayi ni ngam te puaqnindiq wayequ. 13Di nyumbueg ni ngaim iri nas,muq ni Kraist nei nimbig segi ye, di ni nyumbuegte teri ris ye te ningg ngiq nand, te nyumbueg ningaim te puaq wuind wayequ. 14 Te pugri ngaimni Kraist nei nimbig segi, pudi ni ngam Kraist neiwumbig kin te ningg ni anene God ningg wuteane ris. Di ngam Kraist nei wumbig segi kin ningaim Kraist nei nimbig kin te ningg ni aneneGod ningg wute ane ris. Ren kin te segi, tedi niwo te puqum rimb. Pudi muq ni wo God ninggwute yuwon ye.

15 Pudi quayi o nyumbueg ni Kraist nei rimbigsegi ye ni ngam ruso kin te si rire ningg te nipiyi puq ren. Ni puq ren kin te ningg ni ngaim ongamYumbui nei rimbig ye ni ngam kin lo pe taqpu yeru segi. Te pugri God nari beghi umbo yu-wonne ei rise pas. 16Nungoqi nyumbueg nungoqinei wamb segi nungoqi Yumbui nei wumbig yete ningg nungoqi nungaim ghavwundimYumbuinei mimbig o segi. Di nungoqi quayi nungoqimune pugrine nei wamb segi nungoqi Yumbuinei wumbig ye te ningg nungoqi nungam ghavwundiny Yumbui nei rimbig ye o segi.

17Pudi ire ire nungoqi Yumbui ni pughe griwasningg nari God nungoqi ngam nirauq kin pugrineei was. Te nge lo di wute Jisas nei rimbig kinbuagi nde simbe gad. 18Wuti iri ni ghimbi duguchongo pend pre muq God ni ngam nirang teni mune ghimbi dugu chongo pend segine nasningg buid nap wayequ. Di wuti ghimbi duguchongo pend segine muq God ni ngam nirang teni muq ghimbi dugu chongo pend ningg buid napwayequ. 19 Ghimbi dugu chongo pend o ghimbidugu chongo pend segi te kin te yumbo yumbuinganye segi. Yumbo yumbui kin nganye te Godningg lo te ei wat rise. 20Wute ire ire ni asi pughegri ris di Godngamnirany kin pugrine ei ris. 21Nu

asi wute aye nde taq pu yengu yembe guad guadmuq God nu ngam niraw, te nu te kin ningg neikumo ghamb wayequ. Pudi nu taq pu yengu segikin ngim ire wuse, te nu piyi puq yen di taq puyengu segi kin pugri ei ghas. 22 Te pugri wutiiri wute aye nde taq pu yenu yembe nand muqYumbui ni ngam nirang te wuti te ni Yumbui tewuti taq yenu segi kin pugri. Te kin pugrine wutiasi taq pu yenu segi kin muq Yumbui ni ngamnirang ye ni Kraist nde taq pu yenu yembe nandye. 23 God nungoqi yumbo yumbui kin nganyepe wong nunduq pre, pugri bu nungoqi munewute nde taq pu yequ yembe ye wute ningg waswayequ. 24Pugri bu, nge mand, wute ire ire ni asipughe gri ris God ngamnirany te ni pugrine ei ris.

25 Muq nge nungoqi nyumbueg quayi ane risesegine ris kin te ningg pengu wand kin te munesimbe gad. Yumbui ni ren kin ningg nge wandninge simbe nindigh segi, pudi nge yumbo pugh-ene te oghi di yumbo pughene te brequ kin tesimbe gad. Yumbui ni nge yawo nitogh di ghavnindigh nge yumbo nganyene puq ken bu ngewand ren simbe gad. 26 Mai isis muq ven ndepuayi ruwi, pugri bu nge nei gab kin te nungoqimuq was kin te pugrine ei was. 27Nungoqi ngamwo pre te mune nungam puaq wand ningg wariwayequ. Wuti tughe ngam kuo segine o nungamwuti pre te mune ngam yo ningg ghari wayequ.28 Pudi wuti iri ngam no te ni te kin ningg unjenap segi. Di nyumbueg quayi ane rise segine wuskin ire ni ngam wuso te ni te kin ningg unje wupsegi. Pudi wute ngam ruso kin nimuq pas kin vennde puayi mai quan kumo ruqond. Pugri bu ngenungoqi mai tende pe puaq pu yequ ningg kari.

29 Mand, nge wand ren simbe gad kin puate tepugri: Ngeri puayi rise pre. Pugri bumuq pu rusokin ven nde puayi wute ngam kin ni ngam neimimbinywayequ. Niwute ngamris segi kin pugriei Yumbui ningg yembe mand. 30 Wute quanjirind kin ni wute quanji rind segi kin pugri ei ris.Wute chumbuai rind kin ni wute chumbuai rindsegi kinpugri ei ris. Wute yumbowong rind kinniyumbo te ni nikin tene segi. 31Wute yumbo qi pekin riteri ye ni yumbo te ninde rar pe te yumboyumbui nganye, ni pugri nei rimb wayequ. Tepugri qi muq wuse kin pugri ye wen ni pre ye.

32Nge nungoqi nei kumowamb segi ningg kari.Wuti iri ni ngam no segine nas tedi ni Yumbuiningg yembe pe quan puaq no. Ni puq nen eiYumbui chumbuai nandningg. 33Pudiwuti ngamno pre te ni yumbo qi pe kin quan nei pe nawo

Page 228: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Korin 7:34 225 1 Korin 9:2ris, te ni ngam chumbuai wund ningg yumbopuq nen. 34 Te kin ningg di ni yumbo irene neinimbiny segi. Nyumbueg ire ni ngaim segi kindi nyumbueg ire quayi ane rise segine nganyewus ye ni Yumbui ningg yembe pene quan puaqwuso, te ninde nei pe ni ghimbi di ququ aneneYumbui ne weng ningg. Pudi wute ngam kin niyumbo qi pe kin quan nei pe wuwo ris, te ni nikinngaim chumbuai nand ningg yumbo puq wen.35Nge wand ren puq gad kin te nge nungoqi ghavguduq Yumbui ningg yembe wand, nge nungoqitaq gubuqu ningg kari segi. Pudi nge nungoqituquine was di nei tevi segi Yumbui irine ndeyembe wand ningg kari.

36 Wuti iri ni nyumbueg quayi ane rise seginekin ire miping wuso pu wus di wuti te ni neinamb ni wute tende yumbo ur tuquine kin teneyembe nindiny tiq segi pudi ninde umbo pe neibreququan rise, di ni teri ngamruso yawonganyekureny, tedi piyi ngam ruso. Ni te kin ninggyumbo ur brequ rind segi. 37 Pudi wuti aye irinikin nde nei pe nei namb ni ngam no segine nasye tuqui di nari ni segine nas ei yumbo puq nenyawo gureg kin te puq nen. Ni pugri nei namb dinari ni nyumbueg quayi ane rise seginewus kin tenitaqi segi te ni anene tuquine puq nen. 38 Pugribu wuti nyumbueg ni miping wuso pu wus kinte nitaqi ye ni tuquine puq nen, di wuti nari ninyumbueg te nitaqi segi puq nand kin ni quannganye tuquine puq nen.

39 Nyumbueg ire ni ngaim nasne te ni ngaimterine ei ris. Pudi ni ngaim te nati, tedi nisegine aye pughe ye ni wutanyi yawo kurew kinte wutanyi tuqui. Pudi wuti te anene Yumbui neinimbig kin ei. 40 Nge nei gab kin te nyumbuegte ni ngamwuso segine wus, tedi quan chumbuaiwund ye. Ren te nge nei gab, nge wute aye kinpugri God ningg Ququ nge nde nas nei negh.

8Wandoqi kin god mir muam kin wand

1Muq nge umomambui god wandoqi kin memkin te ningg pengu wand ye te mune simbe gad.Wute ninge mari, “Beghi buagi ane nei pateripre.” Tenganyepudiwute neimateri kin te ninggni bujeyi mase ye. Pudi wute aye te quan yawopirany righe kin te ningg beghi wute Jisas neirimbig kin te ghav bidiny gre pu yeru. 2 Wutiiri nari ni nei quan rise ye puq nand kin teni nganyene yumbo ninge nei nimbiny segine.

3 Pudi wuti God yawo nirang righe kin te God oyiwuti te nei nimbig pre.

4 Pugri bu muq nge umo god wandoqi kinmem kin cham we ye te kin ningg wand gad.Beghi nei bab te pugri god wandoqi kin ni Godnganyene kin pugrine mas segi, di beghi nei babGod nganyene kin te irine, aye segi. 5 Te piyi godisis nyamb miram di mari god ninge nginy tu pemas di ninge qi pe mas. Piyi god men ni quan dini yumbui te quan, 6 pudi beghi God te irine. Tewuyi yumbo buagi yembe nindiny ye di beghi niningg yembe te yembe bad ningg pas. Di beghiYumbui te irine, te Jisas Kraist, ninde gri yumbobuagi rise di ninde gri beghi pas.

7 Pudi wute buagi ane te kin nei rise segi. Wuteninge ni god wandoqi kin mir rem kin yumbo urpene ris. Di muq ven nde puayi umo godwandoqikin mem ye te ni mune riq di ni nei rimb kin mirte god wandoqi kin ni ningg. Ni nei oghine grerind segi kin te ningg ninde nei pe mir te ni unjerip ye. 8 Pudi mir pe kin te ningg beghi God ndetumobodo segi. Dimir pe yambupari kin teninggGod ni beghi yambu nirengu, di mir te pe ei Godni beghi ghav nundug, yewo pugri segi.

9 Pudi nungoqi ninge mir te kin segine we yenungoqi nei wamb yuwon. Te pugri eti nungoqimir tewe ye te ninggwute aye nei oghine gre rindsegi kin ni mune riq di ir righe. 10 Te pugri etiwuti iri nei gre rind segi ye ni nungoqi nei wambpre kin nungoqi god wandoqi kin ni baj pe mirwand kin te nuqond di ni mune mir god wandoqikin meng kin te ne. 11Di te kin ningg nu nimandKraist oghine nei nimbig gre segi ye di Kraist niwuti te ningg qa nati ye te ni nungoqi nei wambkin te ningg ni ir naghe. 12 Nu nimand iri pugripuq yeng di ni yumbo ur brequ nand di ni neioghine gre rind segi kin te unje ping te nu Kraistnde bu yumbo ur brequ guad. 13 Pugri bu yumbonge ke kin te ningg nge mand puq keny di niyumbo ur brequ rind, tedi nge umo god wandoqikin meng ningg mambui kin te mune ke segi, eini yumbo ur brequ rind segi.

9Pol aposel ningg nas kin te ningg simbe nand

1 Nge lo nde nambu kas segi. Nge aposel iri.Nge ngening nde rar pene nganye Jisas beghiYumbui guqoid pre. Di nge Yumbui ningg yembegad kin te ningg nungoqi nei ware witinde. 2 Tepiyi wute aye mari nge aposel iri segi, pudi nge

Page 229: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Korin 9:3 226 1 Korin 9:26nungoqi nde aposel ningg kas. Te pugri nungoqiYumbui nde was kin te ningg nungoqi nge aposelningg kas kin te bei wand kin pugri.

3 Ren te wute nge wand isis megh tedi ngeghimbi ghav gidiny ningg wand ren simbe gad.4 Beghi yembe ren bad kin te ningg beghi mir diwuye pateri pe tuqui segi bri? 5 Pita, di aposelaye, di Yumbui ni kiqam ni tiqe aye pe wand birmawoninggmokin tendepuayi ni ngam temitarine mo. Ni ngam ni anene Kraist nei rimbig kin.Di beghi mune ni puq men kin pugrine puq pentuqui segi bri? 6Te pughe kin ningg nge Barnabastemune beghi bonne mir pateri pe, di aposel ayete nungoqi bag wamb?

7 Wuti iri ami ningg yenu kin ni nikinne mirwong nand, ne, no yeng nand segi. Wuti iri wainwuny mbe yembe nand, te ni wain yi ninge napne ne yembe nand. Di wuti iri sipsip bag nambye ni sipsip miny te nduruq naq naq yembe nand.8Nge wand gad kin ren te wutene pripri puqmenkin te simbe gad segi. Pudi Moses ningg lo ur puwuse ye te mune pugrine puq wund. 9 Te pugriMoses ningg lo ur pu wuse ye ni wuri, “Kau ni wityi nyinge ruwo ei wit yi wateri kin tende puayinungoqi ni mim taq wumbiny wayequ. Piyi rarwuqond wit yi ninge riq.” [Lo 25:4]Ren kin te God ni kau ninggne puq nand segi.10 Nge nungoqi nganyene simbe guduq, God nibeghi wutamu ningg anene puq nand. Te nganyewand ven beghi ningg puq nand, te pugri wuti qibir nuaq kin ni qi bir nuaq, di wuti mir yi puraqnand kin ni puraq nand. Ni temi pugri yembemand ei mir nguan kin puayi ni mir te puch puchmateri ningg mari. 11 Beghi nungoqi nde umbope ququ kin mir yi ninge puraq bad pre. Te kinpugrine beghi oyi nungoqi nde pu yumbo ningepateri kin te oghi segi bri? 12Wute ninge nungoqinde yembe renmandkin te ninggnungoqi yumbowem ningg mari, tedi beghi temu ei quan nganyewengu ye tuqui.

Pudi beghi te kin ningg quan nganye pari segi.Beghi oyi bonne yumbo buagi te pateri. Beghipuq pen ei wute rar buqod Kraist ningg wandyuwon ye ritevi di beghi ni imb puany segi.13 Nungoqi ren kin nei wamb segi bri? Te pugriwute God ningg baj pe yembe mand ye ni mir teGod ningg baj pe tende pune materi. Di wute altape yembe mand kin ni wute umo God reng ninggrire rundo kin tene ni mune materi ye. 14 Te kinpugrine ni nari wute God ningg wand yuwon yebir mawo ye ni mir tende grine ei materi.

15 Pudi nge, nge pugri wand gre keny ei yumboninge kateri ningg kari segi. Di nge wand ren urgad kin te nungoqi nge yumbo puq wegh ninggkari segi. Nge te kin ningg kari puq ken tedi ngekati ei yuwon. Te pugri nge wuti iri ni nge nyambgidivi viyo kin puate te puaq nand yambu kari.16 Te pugri nge wand yuwon ye bir kawo kin teninggne nge nyamb gidivi viyo tuqui segi. Tepugri Yumbui nari nge yembe te ei puq ken. Pugribu nge God ninggwand yuwon ye te bir kawo segitedi nge unje pu kas. 17Nge ngeningne wand renbir kawo, tedi nge yumbo oyi kin te kateri. Pudinge ngening nde nei pene wand bir kawo segi. Tepugri God ni nge si numbogh yembe ren negh.18 Nge te oyi kin yumbo taq ren, nge chumbuaiane God ningg wand yuwon ye bir kawo, di wuteni wand te wong rind segi. Di nge te kin ninggyumbo ninge kateri ye tuqui pudi nge te ninggkari segi.

19 Te piyi nge wuti iri nde taq pu yengu yembegad segi, pudi nge wute buagi ghav gidiny ninggtaq pu yengu yembe gad kin pugri kas ei wutequan mune kateri. 20Wute Juda kin ninde te ngewuti Juda kinne pugri kas ei wute Juda kin kateri.Wute Moses ningg lo nde si nambu ris kin nindete nge wuti lo nde si nambu kasne kin pugri kasei nge ni kateri. (Pudi nge ngeningne lo nde sinambu kas segi.) 21 Wute Moses ningg lo nindewuse segi kin ninde te nge wuti lo nge nde wusesegi kin pugri kas ei nge wute lo ninde wuse segiye te kateri. (Pudi nge ngeningne God ningg lo sikiraq segi, pudi nge Kraist ningg lo nde si nambukas.) 22 Wute God nei rimbig gre segi ye nindete nge wuti God nei gibig gre segi ye pugri kasei wute God nei rimbig gre segi ye te kateri. Ngewute buagi nde te ni mas kin pugrine kas ei ngepuq ken kin te ningg nge wute ninge kateri tuqui.23 Nge yumbo buagi ren puq ken kin te nge Godningg wand yuwon ye ningg kari bu puq ken eiwand yuwon ye te ningg God nge yuwon nuagh.

24Nungoqi nei wamb te pugri resis ire pe wutebuagi vig mamb, pudi wuti irine ni yumbomateriningg vig mamb kin te nateri ye. Muq nungoqiwuti yumbo nateri ningg vig namb kin pugri eivig wamb. 25Wute buagi griny yumbui pe mo vigmamb kin ni wand quari te irepene mutungu disir map. Ni puq men ei yumbo materi ningg vigmambkin temateri. Ni yumbo te rise nganye segiye. Pudi beghi yumbo pateri kin te yumbo riserise te kin rise ye te pateri. 26Puate ren kin ningg

Page 230: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Korin 9:27 227 1 Korin 10:24bu nge wuti yumbo ninge nei nimbiny segi pudisegine vig namb ye nikin pugri vig gab segi. Dinge wuti yeng nand kin ni yir segi segi menare yenikin pugri yeng gad segi. 27 Pudi nge ngeningghimbi yumbo ur brequ puq wen kin te ninggyeng kawo yuwon di ni puq wen kin te segi puqgad. Eti nge wute ndene wand bir kawo di ngengeningne yumbo nge kateri ningg vig gab kin tekateruwi segi.

10Wandoqi kin god yumbui nyamb piram kin wu

wand1 Muq nge mand, nungoqi yumbo ren ei nei

wamb ningg kari. Te pugri asi beghi koku niMoses nde dobu ruru kin tende puayi ni buagi anewuye quari nambu nyinge rire, di gherim ambokin pe tende yuwonne opu gri ruso riwo. 2 Niwuye quari nambu nyinge rire di gherim ambope opu gri ruso riwo kin te ningg ni buagi aneMoses nde dobu ruru ye te kin ningg wuye mapkin pugri. 3 Ni buagi ane mir irene God ninggQuqu neny kin te riq, 4 di wuye irene God ninggQuqu neny kin te riq. Te pugri ni wuye te ququkinwet pe gri kuyi kin te riq, di wet te ni ane ruso.Di wet te Kraist nikinne. 5Pudi God ni beghi kokunganye buagi umbo ker nuany di ni qi wute segiye pe tende riti.

6 Yumbui ren puq nen kin te beghi buqod dinei pateri ningg puq nen. Te ei beghi, beghikoku kin pugri yumbo ur brequ nganye kin te puqpen yawo guregu segi. 7 Nungoqi ni kin ningegod wandoqi kin yumbui nyamb riram kin pugrigod wandoqi kin yumbui nyamb wuram wayequ.Wand ren kin te ur pu rise, “Wute ni irepe ris dimir rind di wuye riq pre muq quayi nyumbuegane rise kin yumbo ur brequ rind.” [Kis 32:6]8 Beghi ni kin ninge puq ren kin pugri quayinyumbueg ane pase kin yumbo ur brequ badwayequ. Ni puq ren di nginy iri ningg wute 23tausen pela pu riti. 9 Beghi Yumbui tuqui paipwayequ. Ni kin ninge puq ren di ghati rit riti.10Di nungoqi ni kin ningeminyang rind kin pugriminyang wand wayequ. Ni puq ren di angelowute unje nap kin ni nambui riti.

11 Yumbo buagi ninde puq ren kin ren te beghibuqod di wune bab, di buk pe ur mand ei beghibuqod di nei pateri. Te pugri beghi God ni yumbobuagi omo nawo kin ngeri tende tumone pas.12 Pugri bu wuti iri nari ni gre pu yenu te ni yeng

nawo yuwon ei ni ir naghe segi. 13 Yumbo nun-goqi puamb ruauqkin te yumbopripriwute buagipuamb ruany kin tene. Pudi God ni yumbo puqnen puq nand kin te puq nen ye. Ni nungoqi rarnundoqu puamb muauq ei nungoqi yequ tuquisegi ye. Ni nungoqi puamb muauq kin tendepuayi God nungoqi ghav nunduq wu wase wo kinngim rise ye. Te ei yumbo te nungoqi nyingeruauq waghe segi.

Beghi God di god wandoqi kin anene yumbuinyamb piram wayequ

14 Pugri bu muq nge mand nge quan nganyeyawo kirauq righe ye, nungoqi god wandoqi kinyumbui nyamb wuram kin yumbo ur te puaqwand. 15 Nge nungoqi nde wand simbe gad kinte wute nei yuwon kin rise ye ni kin pugri simbeguduq. Nungoqi nonne nge wand simbe gadkin ren ir wawo. 16 Beghi Yumbui ni kap beghipitaqwi kin tende pe beghi yuwon nuangu yete ningg Yumbui chumbuai bidig pre di kap tepitaqwi. Di kap tende pe wuye pe kin te ninggbeghi Kraist ningg yavi pe beghi ni ane umboirene pas. Di bret bir puaq paq kin te ningg beghiKraist ane ghimbi irene. 17 Bret puayi te irene diwutamu nganye buagi. Pudi buagi ane bret puayite irene pitaqwi. Pugri bu beghi buagi ane ghimbiirene.

18 Nungoqi wute Israel kin nei wumbiny. Wuteumo God meng ningg mambui kin cham te meye te ningg ni alta te kin pe God ane irepe mas.19 Nge puq gad kin te nungoqi god wandoqi kinumo wem kin te ghav rind segi. Te pugri godwandoqi kin ni ghav mand segi. 20 Wute Judasegi kin ni umo mambui god wandoqi kin memkin te ququ brequ bu mem, God segi. Di nungoqiququ brequ ane irepe was nge yambu kari. 21 Tepugri nungoqi Yumbui ningg kap pe wuye we diququ brequ mingg kap pe anene wuye we tuquisegi. Nungoqi Yumbui ningg tebol pe mir wateridi ququ brequ mingg tebol pe anene mir waterituqui segi. 22 Beghi puq pen di Yumbui ni te kinningg ker nawo segi ye bri? Yumbui ni gre quannganye rise di beghi segi.

Beghi pughe gri yuwon pu pas kin wand23 Wute ninge mari, “Beghi yumbo buagi te

segine puq pen ye.” Te nganye, pudi yumbo tebuagi ane oghi segi. Ni mari, “Beghi yumbo buagite segine puq pen.” Pudi ni buagi ane ghav rindsegi. 24 Nungoqi nonne yumbo puq wen yawokureuqkin tenenei pewawo riswayequ. Nungoqi

Page 231: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Korin 10:25 228 1 Korin 11:19yumbo puq wen di wute aye gre weny kin teanene ei nei pe wawo ris.

25 Umo puch buagi maket pe ris kin te seginewong wand we. Nei isis nungoqi nde umbo peruwi di pengu wand wayequ. 26 Te pugri Godningg wand buk pe vise kin taq pugri, “Qi diyumbo buagi qi pe rise kin te Yumbui nikin te.”[Sng 24:1]

27Muqwuti Yumbui nei nimbig segi ye iri ni nungamniraw ghondo ei tequmir wand ningg di nukuo tequ mir wand, te nu ni mir buagi nawo riskin te ye. Nei isis nunde umbo pe ruwi di pengughand wayequ. 28 Pudi wuti iri nu simbe nunduwnari, “Umo wen god mem kin cham,” te muqdinu mir te ye wayequ. Nu mir te ye segi kin puatete: wuti te nu simbe nunduw di ninde umbo penei namb kin te ningg bu nu ye wayequ. 29 Tenunon nei segi, pudi wuti aye te ni nei. Te pugriwuti aye ninde umbo pe pughe gri nei namb yete ningg ni nge yumbo segine ke ye te ningg segipuq nand tuqui segi. 30 Nge Yumbui chumbuaigidig pre di mir te ke. Pugri bu wuti iri ni ngemir Yumbui chumbuai gidig pre ke kin te ninggnge wand brequ nindigh tuqui segi.

31 Nungoqi mir we o wuye we o yumbo ayepughe kin puq wen kin te nungoqi God nyambyumbui weng ningg ei puq wen. 32 Nungoqiyuwonne was ei wute Juda kin, Grik kin o wuteGod te wute Jisas nei rimbig kin ni nungoqi ninggir righe di yumbo ur brequ rind segi. 33Nungoqinge puq ken kin pugrine ei puq wen. Nge yumbobuagi puq ken kin te wute buagi chumbuai rindningg puq ken. Te pugri nge yumbo nge ghavrindigh kin te ningg kari puq ken segi. Nge wutebuagi ghav gidiny ei God mune nate ruwi.

111 Nungoqi nge Kraist ningg yumbo ur sonyi gidigkin pugrine nungoqi mune nge yumbo ur yembe

gidiny kin te sonyi wand.Beghi wute aye nde nambu ei pas

2Nungoqi pripri nge yumbo buagi puq ken kinte nei wumbiny di nge wand bei keuq kin wateviye te nge bei keuq kin pugrine nganye watevi yete ningg nge nungoqi chumbuai guduq.

3 Muq nungoqi yumbo ren ei nei wamb ninggkari, Kraist ni ngawu namb di quayi buagi Kraistnde nambune mas. Di quayi ni ngawu namb dingam ninde nambune wus. Di God ni ngawunamb di Kraist ninde nambune nas. 4 Quayi niGod ane wand o propet kin wand simbe mand

muq ni ngawu buagmare te ni Kraist beghi nindenambu pas kin ni nyamb mi vighe viso. 5 Dinyumbueg ni ngawu buag wure segine God anewand o propet kin wand simbe wund te ni nikinngaim ninde nambu wus kin ni nyamb wi vigheviso. Di te kin te ni nyumbueg ire minyuw mewningg yu ghir munduw kin ane tuquine. 6 Tepugri nyumbueg ire ni ngawu te buag wure segite ni yu te ghir ei wund. Di ni yu ghir wund opend wuwo puayi rise minyuw wuti, tedi ngawute buag ei wure. 7 Quayi ni ngawu buag narewayequ. Te pugri ni God nikin gib namb, di nindegri God nyamb yumbui nateri. Pudi nyumbuegnde gri ni ngaim ni nyamb yumbui nateri. 8 Tepugri quayi ni nyumbueg nde gri nandi segi,nyumbueg bu quayi nde gri wundi. 9 God niquayi yembe nindig nyumbueg new segi, pudinyumbueg oyi yembe nunduw di quayi neng.10 Puate te ningg bu nyumbueg ni ngawu buag eirire. Ni puq ren ei bei rind ni aye nde nambu yeruwand simbe rind. Di puate aye te angelo ni yumbour buagi muqond muqond yemu.

11 Yumbui nde rar pe nyumbueg ni quayi siwuri kinne yequ tuqui segi, di quayi ni nyumbuegsi niraq kinne yenu tuqui segi. 12 Te pugri nyum-bueg ni quayi nde gri wundi di muq quayi munepugrine nyumbueg wuri wundi. Pudi yumbobuagi te God nde pu rindi. 13 Nungoqi nonneyumbo ren kin ir wawo. Nyumbueg ni ngawubuag wure segine God ane wand kin te yuwon osegi? 14 Beghi bon yumbo ur te pugri quayi niyu dobui nganye yeru te nikin nyamb unje nap.15 Pudi nyumbueg ni yu te dobui yeru te ei wutemundoq yuwon wund. Te pugri yu dobui te ningawu buag wure ningg bu rise. 16Wute ninge niyumbo ren ninggminyangmand di mari ye. Pudinge kari beghi God te wute Jisas nei rimbig kinane beghi yumbo ur aye kin puq pen segi ye.

Yumbui ningg mir unje pap wayequ17Muq nge wand aye mune simbe gad di wand

ren nungoqi nyamb gidivi viyo segi. Te pugrinungoqi buagi ane irepe wikur kin tende puayinungoqi yumbo quan unje wap di yumbo uryuwon kin yembe wundiny segi. 18 Nge wandye ruwo simbe gad kin te pugri: Nge kutungunungoqi God yumbui nyamb wurang ningg irepewikur kin tende puayi nungoqi bir wawo. Dinge nde nei pe te musoq nganyene. 19 Te pugrinungoqi nde nei isis ruwi ei nei bab tuqui tepugri wute pughe ye te God nde rar pe yumbo

Page 232: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Korin 11:20 229 1 Korin 12:11tuquine puq ren. 20 Nungoqi pripri wandi ire pewikur Yumbui nikin wute ane mir mand pre ninati ye te kin mir wand, pudi nungoqi mir te kinane tuquine puq wen segi. 21 Te pugri nungoqimir wand kin puayi nungoqi brequne mir wanddi wute aye ghimbi wany segi. Te kin ningg diwute ningemir anemas di wute ningewuye quankumo me ngawu ghabe rind. 22Nungoqi non bajrise di nungoqi segine non baj pe mir wand diwuye we tuqui. Nungoqi puq wen di wute yumboquan segi kin te unje wap yivany ane ris, di te kinningg nungoqi God te wute Jisas nei rimbig kinni nyamb unje wupiny. Muq nge pughe puq eiguduq? Nge nungoqi nyamb yumbui keuq tuquisegi.

23 Te pugri nge Yumbui nde pu wand katerikin tene nungoqi mune simbe guduq pre. Judasni Yumbui Jisas veri nde si pe ni nondo kin burte ningg Jisas bret nitaqwi, 24 di God chumbuainindig pre bret te bir nuaq di nari, “Wen te ngeghimbi di ghimbi wen nungoqi ghav wunduq ye.Nungoqi pugri puq wen ei nungoqi nge nungoqinde nei pewowi kas.” 25Mirmand prewainmunepugrine kap aneneti nowi nari, “Kapwen tewandurupui God taq namb kin te. God wand urupuitaq namb kin te nge nde yavi pe taq namb. Pughepuayi nungoqi ren kin puq wen te nungoqi ngenungoqi nde nei pe wowi kas ningg ei puq wen.”26 Te ningg bu nungoqi bret te waq di wain te wete nungoqi Yumbui ni nati kin te bei wand ninggei puq wen di te tene ruso ruso otiwo ni munenandi.

27 Pugri bu wuti tughe bret te naq di Yumbuiningg kap tende pe wuye ne ye ni yuwonne puqnen segi te ni Yumbui ningg ghimbi di yavi ndeyumbo ur brequ nand di wand ninde rise. 28Wutiiri bret te naq di kap te ningg wuye ne ye ninikin yumbo ur te otinde nei nimbiny yuwon. Ninei namb ni unje nap segi te muqdi ne. 29 Tepugri wuti iri ni Yumbui ni ghimbi te otinde neinumbuw segine muq bret di wain te ne ye niunje nap di te kin ningg God ni yembe neng ye.30 Puate ren ningg bu nungoqi kin wute nganyebuagi ni buid segi, num kureny di ninge quanneriti pre. 31Pudi beghi bon yumbo ur te otinde neibibiny yuwon pre muq puq pen tedi God beghimai nengu segi. 32Yumbui gri ni ir nuamu di mairen nengu te ni beghi buraqi nirengu ei yumbour tuquine puq pen. Te ei wute qi pe kin brequnindiny kin tende pe beghi ni ane brequ nundugsegi.

33Pugri bu, ngemand, nungoqi irepewikurmirwand kin tende puayi wute aye te ghimbi wany.34Wuti iri ni mir gureg, te ni nikin baj pene mirnand pre muqdi nandi. Te ei mir tuqui tuquinewateri di God nungoqi mai neuq segi.

Pughe puayi nge godo tedi yumbo ren kinningg mune nganye yeri guduq ye.

12Ququ kin yembe

1Ngemand,muqngeQuquYuwonYeni yembenengu kin te ningg simbe gad ei nungoqi neiwamb ningg kari. 2 Nungoqi nei wamb te pugriasi nungoqi God nganyene kin yumbui nyambwurang segine kin tende puayi yumbo ur isis pewandoqimunduq godwandoqi kin ni wandmandtuqui segi ye te yumbui nyamb wuram. 3 Pugribu muq nge nungoqi simbe guduq te pugri Godningg Ququ ni wuti iri nde gri wand nand ye wutite ni Jisas wand brequ nindig tuqui segi. Di wutiiri nikinne nari, “Jisas te Yumbui” puq nand tuquisegi. Pudi Ququ Yuwon Ye ni nei neng tedi ni puqnand tuqui.

4 Ququ pe kin yembe te isis rise, pudi Ququirine yembe te puq nen. 5 Yembe isis yembebidiny, pudi Yumbui irine ningg yembe bidiny.6Di yembe bad kin yumbo ur te isis rise, pudi Godirine beghi buagi ane gre nengu yembe isis bad.

7 Beghi buagi ane Ququ pe kin yembe yembebidiny kin te God ni beghi nde yembe nand. Godni Ququ beghi nde nas kin yumbo ur te bei nandei beghi oyi oyi ghav bad. 8 Ququ ni wuti irinde ni wute aye nei yuwon kin neny kin yembeneng, di Ququ tene mune wuti aye nde ni wuteghavnindinyGodninggnei te nei rimbkin yembeneng. 9Ququ tenemune wuti aye iri nde ni Kraistquan nei nimbig gre kin nei neng, di Ququ teirinemune wuti aye iri nde Yumbui ningg nyambpe wute num kin sabi nindiny kin yembe neng.10 Ququ tene mune wuti aye nde yumbo ur isisgre kin yembe nindiny kin gre neng, di wuti ayepropet kin pugri wand simbe nand ye, wuti ayeququ nuqond nap mo te God ningg Ququ o ququaye kin, wuti aye wand tuan isis pe wand nandkin, di mune wuti aye wand tuan isis te nitari ritikin. 11 Yumbo buagi ren te Ququ iri tene yembenand. Di ni wute ire ire yembe neny puq nand kintene yembe neny.

Ghimbi irene, puch quan

Page 233: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Korin 12:12 230 1 Korin 13:712 Wutamu ghimbi te puch quan irepene rise

ye. Piyi ghimbi ni puch te quan, pudi ghimbiirene. Di Kraist ni mune te kin pugrine. 13 Tepugri beghi buagi ane Juda o Grik kin, wute wuteaye nde taq yemu yembe mand kin o taq yemusegi kin, beghi buagi ane Kraist ane ghimbi irenerise ningg Ququ irine pe wuye mupumu, di Ququirine peti ni pre.

14 Te pugri ghimbi ni puch irene segi, ni puchquan. 15 Muq nyinge ni wuri, “Nge si segi pugribu nge ghimbi kin puch iri segi.” Ni piyi puqwund, pudi te kin ningg ni ghimbi kin puch segi,o ghimbi si wuraq kinne yequ tuqui segi. 16 Diange ni wuri, “Nge rar segi pugri bu nge ghimbikin puch segi.” Ni piyi puq wund, pudi te kinningg ni ghimbi kin puch segi, o ghimbi si wuraqkinne yequ tuqui segi. 17 Ghimbi buagi te rarne,tedi wuti wand nutungu tuqui segi. Di ghimbibuagi te angene, tedi wuti tuqo nutungu tuquisegi. 18 Pudi God ni ghimbi puch buagi te kinkinne nitari riti di buagi ane ni nari kin pugrinerise. 19 Ni buagi ane te ghimbi puch irene, tedighimbi wuse segi. 20 Muq wuse kin te ghimbipuch quan, pudi ghimbi irene.

21 Rar ni si ningg wuri, “Nu nge temu irepepas yambu kari,” ni puq wund tuqui segi. Dingawu ni nyinge ningg nari, “Nu nge temu irepepas yambu kari,” ni puq nand tuqui segi. 22 Pudibeghi ghimbi puch ninge beghi buqod kin ni buidquan segi, pudi beghi si pare tuqui segi. 23 Dighimbi puch ninge pari te oghi nganye segi puqbad kin te sabi bidiny yuwon. Di ghimbi puchninge raqene rise segi kin te suqo pare yuwon.24 Beghi ghimbi puch raqene rise kin te pugrinesabi bidiny segi. Pudi God ni ghimbi puch buagimuq rise kin pugrine irepe nawo righe, di puchyuwon segi kin te mune yuwon nganye nuany.25Ni pugri puq nen ei ghimbi ni bir kin kin yerusegi, pudi puch ire ire ni buagi ane ghimbi irenekin ghimbi puch di ni oyi oyi sabi ei rind. 26 Puchire ni mai wuraq te buagi ane mai riraq. Di puchire ni nyamb te riwo ruso te buagi ane chumbuairind.

27 Muq nungoqi buagi ane te Kraist ninggghimbi di nungoqi ire ire te Kraist ningg ghimbipuch. 28 Di wute Jisas nei rimbig kin ninde Godni aposel nap mo nyamb yumbui kin ningg mas.Ninde tumo te propet, ninde tumo wute ningewute aye bei meny kin, di ninde pu wute yumbour isis gre kin bei mand kin te nap mo. Di niwute aye men anene nap mo: Te wute num kin

sabimindiny kin yembe nemye, wute ningewuteaye ghav mindiny kin yembe nem ye, wute ningeni wute aye yembe isis mand kin te ni yembemand kin te ningg yeri mindim ye, di ninge wandtuan isis pe wand mand kin. 29Ni wute buagi aneaposel kin yembe nem segi, ni buagi ane propetsegi, ni buagi ane wute bei meny kin segi, nibuagi ane yumbo ur gre kin yembe mindiny kinsegi. 30Ni buagi ane wute num kin sabi mindinykin yembe rise segi, ni buagi ane wand tuan isispe wand mand kin segi, di buagi ane wand tuanisis mitari riti kin segi. 31 Pudi nungoqi yembeyumbui kin God ningg Ququ nde gri rindi kin teei wateri ningg buid wap.

Wute yawo pirany righe kin yumbo urDi muq nge nungoqi yumbo ur yuwon nganye

ire bei keuq.

131 Piyi nge wute mingg wand tuan di angelo

mingg wand pe wand gad pudi nge wute yawokirany righe segi, tedi nge belo quan kumo wurinyuw rip kin pugri o wokuandi wub segi segi minari kin pugri. 2 Piyi nge propet kin pugri wandsimbe gad kin yembe rise di wand wute asi neimamb segi kin te nei gab, di nge nei quan kumorise, nge Yumbui nei gibig gre di nge Yumbui neigibig kin te ningg nge rand kring kap mo kin

tuqui pudi nge wute yawo kirany righe segi, tedinge wuti yembe buagi te yembe gad segi kinpugri. 3 Piyi nge yumbo buagi te wute yumbosegi kin keny, Yumbui ningg yembe gad kin teningg wute nge wase mendi ei kati ningg mari

kin te rar guqod puq men pudi wute yawo kiranyrighe segi, tedi nge yembe gad kin te nge ghav

rindigh segi.4 Wuti wute yawo nirany righe ye ni yumbo

ur ren ei rise. Ni brequne ker nawo segi di wutesabi nindiny. Ni wute aye ni yumbo riteri kin teningg umbo brequ kuse segi, nikin nyamb nindiririwo segi, di ni bujeyi nase segi. 5 Ni yumbo urtuquine segi kin te puq nen segi di yumbo nikinpuq nen yawo gureg kin te ye nawo ris segi. Nibrequne umbo ker nawo segi di wute unje rip kinte manyi nand segi. 6 Ni yumbo ur brequ kin techumbuai nindiny segi, pudi wand nganyene kinte ningg ei quan chumbuai nand. 7 Wute yawopirany righe kin yumbo ur tende pe yumbo urren rise: mai buqod pudi yembe si pare segi, God

Page 234: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Korin 13:8 231 1 Korin 14:19nde nei budub, God beghi yuwon nuangu ninggghimbi pu pas, di gre pu yembu yembe bad badne.

8 Wute yawo pirany righe kin yumbo ur ni presegi ye. Te nganye propet kin wand simbe badkin yembe te rise, pudi ni pre ye. Di wand tuanisis pe wand bad kin yembe te rise, pudi ni preye. Di nei quan kumo rise kin yembe te rise, pudini pre ye. 9 Te pugri beghi muq nei pateri kinte puch puch pateri, di beghi propet kin pugrinewand simbe bad ye te puch puch pateri simbebad. 10 Pudi otiwo yumbo yuwon nganye kin terise ye tende puayi di yembe buagi beghi muqpuch puch pateri kin te pre ye. 11Nge wokuandine kas kin tende puayi nge wokuandi kin pugriwand gad, nge wokuandi kin pugri nei gab, di ngenei wokuandi ni nei rise kin pugri rise. Otiwo ngequayi kin pre te nge wokuandi kin yumbo ur tedob keny. 12 Te pugri yumbo muq beghi buqodkin te yumbo nganye rar pe buqod segi, glaspene buqod kin pugri. Pudi otiwo tende puayi diraqene buqod. Muq nge musoqne nei gab, otiwodi God nge quan nei nimbigh kin pugrine nei gab.13 Pugri bu yumbo teri ire pu ren ni rise rise tekin rise ye. God nei bibig kin, God beghi yuwonnuangu ningg ghimbi pu pas kin, di wute yawopirany righe kin yumbo ur te rise. Pudi yumbo urren kin yumbo yumbui kin nganye te wute yawopirany righe kin yumbo ur.

14Propet kin pugri wand bad di wand tuan isis pe

wand bad1 Nungoqi wute yawo pirany righe kin yumbo

ur ei wat rise gre ningg buid wap, di Ququ YuwonYe yembewute neny kin te ei wat rise ningg wari.Di te kin te propet kin pugri wand simbe wandkin yembe te ei ye wawo ris. 2Te pugri wuti wandtuan isis pe wand nand kin te ni wute nde wandsimbe nand segi, ni God temi bu wand. Ni wandnand kin te wute nei mamb segi. Ni Ququ ndegre pe yumbo wute nei mamb segi kin te ninggwand nand. 3 Pudi wute propet kin pugri wandsimbe mand ye ni wute buagi simbe mindinykin te ni wute ghav mindiny gre pu yeru, wutenei meny quan kumo yembe rind, di wute umbomeny kughe ningg simbe mand. 4 Wute wandtuan isis pewandmand kin ni nikinne ghavmandgre pu yemu. Pudi wuti propet kin pugri wandsimbe nand ye ni wute buagi Jisas nei rimbig kinghav nindiny gre pu yeru. 5 Nge nungoqi buagianewand tuan isis pewandwand ningg kari, pudi

propet kin pugri wand simbe wand kin yembe teei nganye wateri. Wute propet kin pugri wandsimbe mand kin ni quan nganye yumbui di wutewand tuan isis pe wand mand kin te ni ane tuquisegi. Pudi wute aye ni wand mand kin te mitaririti, tedi ni ane tuqui tuquine. Te pugri wuti wandtuan isis pewandnand kin niwand temunenitaririti, tedi ni wute buagi Jisas nei rimbig kin te ghavnindiny tuqui.

6 Mand, muq nge nungoqi nde godo di wandtuan isis pe wand gad pudi te nge nungoqi ghavguduq segi. Nge wand nganyene kin asi wute neimamb segi kin te simbe guduq, nei ninge keuq,propet kin pugri wand simbe guduq, o nungoqiyeri guduq tedi nge nungoqi ghav guduq. 7 Renkin te yumbo aye ninge nei rise segi ye riri kinmune pugrine. Yumbo ninge gita di puat kinpugri. Wute gitamamb kin te oghine riri segi tediwute yuwo mari kin gibe ghabe mand. 8 Di wuteyeng pe mo kin mune pugrine, yeng wub oghinemamb segi tedi wute yeng pe mo ningg sir mapsegi. 9 Te kin pugrine piyi nungoqi wand tuanisis pe wand yumbui kin nganye simbewand pudiwutari riti segi, tedi wute nei rimb segi. Nu nonseginewand guad. 10Qi pe ven ndewand tuan isisnganye buagi rise, di buagi ane ni kin wand puaterise. 11 Pudi nge wuti iri wand nand kin puatete nei gab segi tedi wuti te ninde nge wuti ayekin pugri, di wuti te oyi nge nde ni wuti aye kinpugri. 12 Muq nungoqi mune pugrine. NungoqiGod ningg Ququ ni yembe wateri yawo kureuq,tedi nungoqi wute buagi Jisas nei rimbig kin ghavwundiny kin yembe te ei wateri ningg wari.

13 Puate te ningg bu wuti wand tuan isis pewand nand pre kin ni Yumbui pengu nindig eimune nitari riti kin tuqui. 14 Te pugri muq ngewand tuan aye kin pe God ane wand te nge ququbu God ane wand, pudi yumbo ur te kin nge neighav rindiny segi. 15Muq nge pughe ei ken? Tepiyi nge ququ pe God ane wand di nge nei pe teanene ei God anewand. Nge ququ pe yuwo kari dinge nei pe te anene ei yuwo kari. 16Muq nu wandtuan aye pe wand guad di God chumbuai gudigmuq wuti iri nei namb segi kin ane tende yenu,tedi pughe gri ei nu chumbuai guad kin te ninggnari, “Te nganye” puq nand? Te tuqui segi. 17 Tepiyi nu yuwonne nganye God chumbuai gudig,pudi wuti aye te ghav gudig segi.

18 Nge God chumbuai gidig te pugri nge pripriwand tuan isis pe wand gad, di nungoqi musoqmusoqne. 19 Pudi wute Jisas nei rimbig kin ninde

Page 235: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Korin 14:20 232 1 Korin 15:2nge wand puch 5-pela pune wand wute nei rimbkin pe simbe gad ei ni bei keny, di wand nganyebuagi te wand tuan aye kin pe wand gad te kin teoghi segi.

20 Nge mand, nungoqi wokuandi kin pugrinei wamb wayequ. Yumbo ur brequ nungoqiunje rupuqu kin te ningg te piyi nungoqi neite wokuandi nei kin pugri rise, pudi yumbo ayeningg nungoqi nei te quayi kiyi ni nei kin pugri eirise. 21 Ren kin te God ningg lo pe ur pu rise. Niwuri, “Wute wand tuan isis mand kin di wute tiqeaye pe kin ninde gri di nge ngening wute wandsimbe gidiny. Piyi nge puq ken pudi ni nge wandrutungu segi ye.” Yumbui ni puq nand. [Ais28:11-12]

22 Wute wand tuan isis pe wand mand kin teni wute God nei mimbig segi ye ni yumbo ur irebei wundiny te pugri God ni gre rise, di wute Godnei rimbig kin ni segi. Di propet kin pugri wandsimbe mand ye ni wute God nei rimbig pre kinni te, te wute God nei rimbig segi kin ni segi.23 Pugri bu nungoqi wute Jisas nei wumbig kinbuagi wikur di buagi ane wand tuan isis pe wandwand, muq wute ninge nei rimb segi kin o Godnei rimbig segi kin ni rindi nungoqi rundoqu tediriri nungoqi jebo wand. 24 Pudi wuti God neinimbig segi kin o wuti nei namb segi kin ni nandimuq nungoqi buagi ane propet kin pugri wandsimbe wand kin te nutungu, tedi nungoqi buagiane wand wand kin te ningg ni nei namb ni wutiyumbo ur brequ nand ye. 25 Di nei brequ nindeumbo pe suqo pu rise kin te raqe ruso ye. Di nipombri no God yumbui nyamb nirang nari, “Godni nganyene nungoqi ane was!”

God yumbui nyamb birag kin yumbo ur buagi teyuwonne ei puq pen

26Mand, nge kari kin taq pugri. Nungoqi wikurGod yumbui nyambwurang kin tende puayi wutebuagi ni yembe ire ire ei rise. Wuti iri ni yuwonari kin yembe rise, wuti iri ni wute bei neny kin,wuti iri ni yumboGodbei neng kin simbenand ye,wuti iri wand tuan aye pe wand nand ye, di wutiiri ni wand tuan aye kin te nitari riti ye. Yumboren te buagi ane puq wen ei wute Jisas nei rimbigkin ni gre pu yeru. 27Wute ni wand tuan aye pewand rind ningg te wute temi o temi ire punewand mand di pre. Di ni ire ire ei wand mand, diwuti iri ni wand te mune nitari riti. 28Muq wutiwand nitari riti kin segi, tedi wute wand tuan ayepe wand mand kin ni wute Jisas nei rimbig kin

rikur kin pe tende ni waghine ei mas di nine eiGod ane wand mand.

29Wute propet kin pugri wand simbemand kinte temi o temi ire pune ei wand mand. Di aye teni waghine ei mas ni wand mand kin te mutungudi otinde ir mawo. 30 Di wute chuchu mas kiniri ni God yumbo ninge bei neng, tedi wuti yenawo wand nand kin ni wand te nawo, di wutite mune wand nand. 31 Nungoqi pugri puq wenei God wand simbe nunduq kin te simbe wandkin puayi wuti iri simbe nand pre dobu aye munesimbe nand. Te ei wute buagi te oghine simbewundiny di ni nei riteri di ghav wundiny gre puyeru. 32Wute propet kin pugri wand simbe mandkin ni grine ei pughe puayi ni mewo mo wandsimbe mand kin te yuwon di mo wand tuquinesimbe mand kin te yeng muany. 33Wute Jisas neirimbig kin buagi rikur God ane wand kin puayi nimune pugrine ei puq ren. Te pugri God ni wutepuq neny nei kin kin rise kin God segi, pudi Godte wute umbo yuwon pu kuse kin God.

34 Wute Jisas nei rimbig kin rikur ye pe tendenyumbueg ni waghine ei ris. Ni wand rind tuquisegi, pudi lo wuri kin pugrine aye nde nambuneei ris. 35Ni yumbo ninge ningg pengu rind ninggte nikin baj pe ngaim ei pengu rindim. Te pugrinyumbueg irewute Jisas nei rimbig yeni rikur kinpe tende yequ wand wund kin te ni nikin ghimbiminyuw weny.

36 God ningg wand ni nungoqi nde pu puate rivighe segi. Di God ningg wand ni nungoqi ndeneni vindo segi. 37 Nungoqi kin iri nari ni propetiri puq nand o Ququ kin yembe ninge rise, tedini segine nari te pugri wand nge nungoqi nde urgad kin ren te Yumbui ni simbe nand di nungoqipugrine ei puq wen. 38Wuti ni wand ren nutunguyambu nari te beghi ni mune yambu bireg ye.

39 Pugri bu, nge mand, nungoqi propet kinpugri wand simbe wand kin yembe te ei wateriningg wari. Di nungoqi wand tuan aye pe wandwand kin yembe te ningg segi puq wand wayequ.40Pudi yumbobuagi te tuquine di yuwonne ei puqwen.

15Kraist nati pre mune nes newo kin wand

1 Mand, muq nge God ningg wand yuwon yeasi bir kawo di nungoqi wand te wat vise dimuq wand te ningg nungoqi God nei wumbig grepu yequ kin te mune simbe gad ei nei kitirauq.2 Nungoqi nge wand yuwon ye nungoqi nde bir

Page 236: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Korin 15:3 233 1 Korin 15:32kawo kin te wat rise gre, tedi wand yuwon ye ndegri God nungoqi nitaqu wowi yuwon puwas. Segitedi nungoqi God nei wumbig kin te mir rise segi.

3 Te pugri nge wand quan nganye yumbui kinte katevi di nungoqi simbe guduq. Wand ven tepugri: Kraist ni God ningg wandwuri kin pugrinebeghi yumbo ur brequ te ningg nati. 4 Ni mowiyenu nginy temi mo pre aye ningg mune nesnewo. Yumbo ren kin te God ninggwandwuri kinpugrine puq ren. 5Di ni Pita nde raqe no pre dobunikin wute 12-pela nde mune raqe no. 6Te pre diwute Jisas nei rimbig kin 5 handet pela pu irepeneyeru di ninde mune raqe no. Wute te kin nganyebuagi ni muq risne di ninge ire ire riti pre. 7 Preni Jems nde raqe no, di aposel buagi aye te nindemune raqe no, 8 di dobu nganye ni nge Pol ngendemune raqe no. Ngewutiwo ire kumowunjagikin pugri ye, nge nyamb segi.

9Te pugri aposel buagi aye te ni nyamb yumbuikin di nge nyamb segi kin. Di nge aposel puqmindigh kin te oghi nganye segi. Te pugri asinge God te wute Jisas nei rimbig kin te unje kapmai isis keny. 10 Pudi God nikin nde nei penenge yuwon nuagh kin te ningg nge muq aposelningg kas, di nikinndenei penenge yuwonnuaghkin te mir rise. Mir rise te pugri nge quan kumonganye yembe gad di aposel aye te segi. Pudi tenge ngeningne yembe gad segi. Te God nikin ndenei pene wute yuwon nuany kin nge nde rise yete bu yembe rind. 11Te piyi nge yembe kumo gado ni yembe kumo mand, pudi beghi wand irenebir pawo di nungoqi wari te nganyene.

Wute riti kin mune res riwo kin wand12Muqwute nganye buagiwand birmawomari

Kraist nati di mune nes newo pre, tedi pugheningg nungoqi kinwute ningemariwutemati kinni mune mes mewo segi ye puq mand? 13 Wutemati kin ni mune mes mewo segi ye tedi Kraistni mune nes newo segi. 14 Di Kraist ni mune nesnewo segi, tedi beghi te kin ningg wand bir pawokin te ghav rind segi, di nungoqi Yumbui neiwumbig kin te mir rise segi. 15 Di yumbo aye irete beghi God ningg wand bir pawo kin te wandoqibad. Te pugri beghi wand bir pawo kin pari Kraistnati pre God mune nindingi newo. Pudi nungoqiwari wute mati kin mune mes mewo segi ye puqwand pugri bu God ni Kraist mune nindingi newosegi di beghi wand bir pawo kin te wandoqi bad.16Te pugri wute mati kin ni munemesmewo segitedi Kraist ni mune nes newo segi. 17 Di Kraist

mune nes newo segi, tedi nungoqi Kraist neiwumbig kin temir rise segi, di nungoqi yumbo urbrequ wand kin te puaq segi. 18Di wute Kraist neirimbig kin riti pre ye ni prene. 19Beghi Kraist ndenei budub gre di pari ni beghi nitamupi yuwonpupas kin te muqne yuwon pu pas otiwo segi. Beghipugri nei bab, tedi wute buagi ni beghi ei quanyawo mutongu di wute aye te segi.

20 Pudi nganyene nganye te Kraist ni munenenes newo pre, di te kin te pugri ni ye nawo nesnewo di dobu wute riti kin ni mune res riwo ye.21 Te pugri wuti iri nde gri wute riti pugri buwuti iri nde grine wute riti kin mune res riwo.22 Te pugri Adam nde gri wute buagi riti, te kinpugrine Kraist nde gri wute buagi mune res riwoye. 23 Pudi ni res riwo kin puayine ei res riwo.Kraist ni ye nawo nes newo pre, muq otiwo nimune nandi kin tende puayi di wute ni ninggwute ningg ris ye ni mune res riwo. 24 Tendedobu di yumbo buagi te prene. Di Kraist ni ququnyamb kin, ququ ye mawo kin, ququ gre kin, di niyumbo buagi ninde nambu rise kin ni yembe digre te nyinge nawo righe, di qi di yumbo buagi tenateri wuyi God nde si pe ni rundo. 25 Te pugriKraist ei king ningg nas ruso ruso God ni veribuagi te ninde nyinge tingi nawo mas. 26 Veridobunganyenyingenuaqwughekin tewutematikin yumbo ur te nyinge nuaq wughe. 27 Te pugriGod nari, “Nge yumbo buagi ninde nyinge tingikawo rise ye.” Muqwand buk pe wuse kin te wuri“yumbo buagi” te Kraist nde nambu ris kin te Godnikin anene Kraist nde nambunas puqwund segi.[Sng 8:6]28 Pudi God ni puq nen kin pre tedi wo ni nikinnemune God wuti yumbo buagi ninde nyinge tinginawo rise kin ninde nambu nas. Jisas ni puq nenei yumbo buagi te God nde nambu rise.

29 Muq nungoqi kin ninge wari wute riti kinmune res riwo segi ye tedi nungoqi non ndenei pene wari nungoqi wute ninge riti kin ghavwundiny ningg nungoqi oyi wuye mupuqu kin tepughe gri nei wamb? Ni mune res riwo segi yetedi puate pughe ningg nungoqi ni ghavwundinyningg wuyemupuqu? Nungoqi wand wand kin tenungoqi yumbo ur ane tuquine segi. 30 Di wuteriti kin mune res riwo segi ye tedi beghi pughekin ningg yembe ren ningg priprine ghimbi wasepe pi rundo? 31 Nge mand, nge pripri kati ninggtumo. Beghi buagi ane Kraist Jisas beghi Yumbuinde pas di ngenungoqi ningg quannganye chum-buai gadpugri buwand ren simbe gad. 32Muqnge

Page 237: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Korin 15:33 234 1 Korin 15:58

wute nei mamb kin pugrine nei gab, tedi pugheningg nge segi yembe gad di wute Epesus kinni nyombui dabo kin pugri nge mi ningg di ngeyumbo yuwon kin ninge kateri segi? Muq wuteriti kin ni nganyene mune res riwo segi ye, tediwute ningemari kin pugrine puq pen, “Beghi mirbad di wuye pe pu ei prangi pati ye.” [Ais 22:13]33 Nungoqi ni rar wuqond wandoqi munduqwayequ. Wute yumbo ur brequmand kin ni wuteyumbo ur oghi kin rise ye te unje mipim di nimune yumbo ur brequ mand ye. 34 Nungoqi neioghi kin te mune watevi di yumbo ur brequ wandkin te si ware. Te pugri nungoqi kin ninge ni Godghabe mimbig segi ye. Nge puq gad ei nungoqinon yumbo ur te ningg minyuw wati.

Wute ghimbi ane mune res riwo kin wand35Muqwute ninge ni pengumandmari, “Wute

mati kin pughe gri bu mune mes mewo? Di nighimbi pughe gri kin ei rise?” 36 Wute nei risesegi ye bu ni pugri pengu mand. Te pugri muqnu nyumo yi ire qi pe yeq wughe pu wus, ni prineyiraq segine ruso ni quari wumb pre tedi yiraq.37 Di nu nyumo kui naghe kin tende puayi ni bigane wuse segi, yine. Te wit yi o nyumo yi aye tekin pugri. 38Pudi otiwo ni mune wiyo wuso di bigte mune rise. Di te kin te God nari kin pugrineni big te rise di nyumo ire ire ni big te kin kinnerise. 39 Te pugri ghimbi som buagi ni irene segi.Wute ni som te aye, umo dabo kin ni som te aye,wapi ni som te aye, di wuye umo ni som te aye.40Yumbo ninge nginy tu wam yeru, di ninge qi peven nde yeru. Di yumbo pughe gri buqod yuwonrind kin te kin kinne rise, nginy tu wam kin tekinne di qi pe kin te kinne. 41Nginy ni pughe gribuqoid yuwon nand kin te kinne di irew ni kinne.Di tomnji ni pughe gri buqod yuwon mand kin teni nikinne, di tomnji buagi ane gib irene segi.

42 Wute riti kin res riwo ye ni mune te kinpugrine. Ghimbi qi pe buag pare kin ren ni preye, pudi ghimbi otiwo mune res riwo kin te nipre segi ye. 43 Beghi ghimbi qi pe mawo yeru kintende puayi ni quan nganye brequ, pudi res riwokin tende puayi ni oghi nganye. Ni buid segi diqi pe buag mare, pudi res riwo kin puayi ni grerise. 44Ni ghimbi qi pe kinnemiraqmo qi pe buagmiraq, pudi otiwo ni wes wuyo kin te ni God naskin tiqe pe kin ghimbi.

Ghimbimuq rise kin pugri ye irewuse, tedi Godnas kin tiqe kin ghimbi anene wuse ye. 45Wandren kin te God ningg wand rise kin buk pe tende

ur pu rise, “Adam ye nawo kin te God ni yembenindig di ni nas.” [Stt 2:7]Adam dobu nawi kin ni ququ, di ninde gri wutemas ye. 46 Ququ kin yumbo ni ye ruwo segi.Ghimbi muq rise kin pugri ye ni ye ruwo rise premuq ququ kin yumbo mune rise. 47Wuti ye nawokin ni qi pe kin qusuqu pe God ni yembe nindig,muq wuti dobu nawi ye ni God nas kin tiqe pe punandi. 48Wute qi pe kin ni wuti God qi pe yembenindig ye ni kin pugrine ris di wute God nas kintiqe pe ruso ye ni wuti tende pu nandi ye ni kinpugrine ris. 49Di muq beghi wuti qi pe kin ni gibbab kin pugrine beghimunewuti God nas kin tiqepe pu nandi kin ni gib ei bab.

50 Mand, nge nungoqi simbe guduq te pugriwuti qi pe kin ni yumbo God nde si nambu risekin pe tende nar no tuqui segi. Di yumbo risenganye segi ye ni yumbo rise nganye kin riterituqui segi. 51-52Muq nge wand nganyene kin asisuqo pu rise kin te simbe guduq. Beghi buagiane pati segi pasne, pudi otiwo ngeri pre ninggbiugel wuri kin tende puayi di beghi rar prei bidiqkin pugri brequne tinde po aye gib bab. Te pugribiugel wuri wute riti kin mune res riwo di ris riste kin ris. Di beghi wutamu pati segi pasne kinbeghi tinde po ni kin pugri pas ye. 53 Te pugrighimbi brequ wuse kin wen ni tindaq wuso eimune brequ wuse segi, di ghimbi wuti kin te nitindaq wuso ei ni wuti segi. 54 Pugri bu ghimbibrequwuse kinwenni tindaqwusooghi kinwuse,di ghimbi wuti kin wen ni tindaq wuso ghimbiwuti segi kin wuse. Yumbo ren puq ren tedi Godningg wand buk pe rise kin te ane tuquine puqren. Wand ren te pugri, “Wute mati kin yumbour ni nyinge nuaq wughe pre.” [Ais 25:8]55Wand aye ren kin pugri:“Wute mati kin yumbo ur nu wute nyinge kuawo

maghe kin gre te muai? Wute mati kinyumbo ur nuwute yuqo kueny kin yumbote muai?” [Hos 13:14]

56Wutemati kin yumbo ur niwute yuqoweny kinyumbo te yumbo ur brequ bad kin te. Di yumbour brequ nikin gre te lo. 57 Pudi beghi God eichumbuai bidig! Ni beghi Yumbui Jisas Kraist ndegri beghi ghav nundug di beghi veri nyinge puaqwughe.

58 Pugri bu, nge mand nge quan nganye yawokirauq righe ye, nungoqi gre pu ei yequ. Nun-goqi ni rar wuqond wandoqi munduq wayequ.Nungoqi pripri Yumbui ningg yembe ei yembewundiny ningg buid wap. Te pugri Yumbui ningg

Page 238: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Korin 16:1 235 1 Korin 16:24yembe yembe wand kin te segi yembe wand segi.Te kin nungoqi nei wamb pre.

16God ningg wute ghav rindiny ningg wet bidi ruwo

1Muq nge nungoqi wet bidi wawo God te wuteJudia opu ris kin ghav wundiny ye te ningg simbeguduq. Nungoqi nge wute Jisas nei rimbig kinbuagi Galesia opu kin simbe gidiny kin pugrine eipuqwen. 2Wik yenginynambawanmanyimanyiwute ire ire nungoqi wik te ningg wet bidi waterikin te ninge wap ruso di irepe wirur pu rise. Tepu ei otiwo nge godo kin tende puayi nungoqimune wet bidi wawo kin yembe segi. 3Nge godokitari righe kin tende puayi di nge wute nungoqiwap mo kin te nyumo raqe ni ghav wundim wuteni nei rimbim kin te ur gidiq kem di tiqi gudomwet bidi nungoqiwawokin temare Jerusalemmo.4Muq nge mune ko kin te yuwon tedi ni nge anepo ye.

Pol nyinge nare kin te ningg simbe nand5 Nge Masedonia tende ko kar pre tedi nge

nungoqi nde godo ye, te pugri nge godo kin teMasedonia gri ei godo. 6 Di nge nungoqi anemusoq pas pre ei ko ye. Nge nei gab kin te uyikin ngeri tende puayi te nge nungoqi ane pas einungoqi nge tiqe aye pe ko kin te ningg ghavwundigh. 7Tepugri nge godonungoqi gudoqu ye,di gudoqu pre brequne ko kin te nge yambu kari.Nge nei gab kin irew ninge nge nungoqi ane pas,pudi Yumbui ni ngiq nand tedi tuqui. 8 Pudi muqnge Epesus ne kas ruso ruso Pentikos kin nginyyumbui te pre. 9 Piyi wute quan ni nge yambumiregh pudi muq nge yembe yumbui ye yuwonkin ninge yembe gidiny kin ngim rise te ningg bunge kas.

10 Timoti ni nge kin pugrine Yumbui ninggyembe nare. Pugri bu ni nungoqi nde nondo kintende nungoqi ni ghav wundig ei ni nungoqi anewas kin tende puayi ni wune ane nas segi. 11 Dinungoqi wute rar wuqond Timoti ningg mari niyembe nand tuqui segi ye puq mindig wayequ.Nungoqi ni ghav wundig umbo yuwon pu kusedi tiqi wundog no, te ei ni mune nge nde nandiye. Nge ni di beghi mand aye ane nge nde mandiningg ghimbi kuam pu kas.

12 Muq nge beghi mand Apolos ningg munesimbe gad. Nge ni di beghimand aye ane nungoqinde mondo ningg yeri gidig. Pudi muqne ni

nondo yambu nari, pudi pughe puayi nondo kintiq tedi nondo ye.

13 Nungoqi yeng wawo yuwon, Yumbui neiwumbig kin te wat rise gre, nungoqi wune wambwayequ, di gre pu yequ. 14Nungoqi yumbo buagipuq wen kin te wute yawo wurany righe kinpugrine ei puq wen.

15 Nge mand, nungoqi nei wamb Akaia oputende Stepanas di wute ninde baj pe ris kin niye ruwo Kraist nei rimbig di ni nikin nde neipene God ningg wute ghav rindiny ningg yemberind. 16 Nge kari nungoqi wute ni kin pugri yedi wute aye Yumbui ningg yembe te ningg ghavrind ye ninde si nambu ei was. 17 Nge Stepanas,Portunatus di Akaikus nimandi kin te ningg quanchumbuai gad. Te pugri nungoqi ven nde wandituqui segi pudi ni oyi nungoqi sunyi mitaquri.18 Te pugri ni wand nungoqi simbe munduq dichumbuai ane was kin pugrine nge mune ghavmindigh chumbuai ane kas. Wute pugri kin tewute buagi ni wand mand kin te rutungu tediyuwon.

Chumbuai kin wand19 Wute Jisas nei rimbig kin Esia opu ris ye ni

nungoqi nde chumbuai kinwand ri vindo. AkwilaPrisila teri di wute Jisas nei rimbig ye ninde baj perikur kin ni Yumbui nde nyamb pe chumbuai kinwand nungoqi nde ri vindo. 20 Jisas ningg wutebuagi ren nde ris kin ni chumbuai kin wand rivindo. Wute aye te ane chumbuai kin wand oyioyi weny di Yumbui nde nyamb pe song wureny.

21Nge Pol nge chumbuai kinwand ven ngeningnde si pene ur gad.

22Wuti iri ni Yumbui yawo nirang righe segi teGod oyi ni brequ nindig tedi yuwon. O Yumbui nughandi.

23 Yumbui Jisas nikin nei pene wute yuwonnuany kin te nungoqi nde rise ye.

24 Nge nungoqi buagi ane Kraist Jisas nde griyawo kirauq righe. Te nganye.

Page 239: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

2 Korin 1:1 236 2 Korin 1:18

2 KorinWen Pol ni nyumo raqe aye ur nindiq wute

Korin ris kin neny ye. Ni nyumo raqe yewuwokinur nindiq wuso pre tende dobu wute Yumbui neirimbig kin ninge ni yumbo ur brequ rind kin te sirire. Pudi ninge riri Pol ni nganyene Jisas ninggaposel iri segi, di ni yumbo ur brequ si rire segi.Pugri bu ni nyumo raqe aye wen ur nindiq ei niriri Pol te nganyene aposel nganye. Ni Jisas ninggwand yuwon ye nei rimbiny kin nei te nitrany. Dini pengu nindiny ei ni wute Jisas nei rimbig kinJerusalem ris ye ni yumbo segi kin te wet bidi peghav rindiny.

1 Nge Pol, God nikin nei pene ni nge KraistJisas ningg aposel ningg naip ko. Nge di beghimand Timoti temu nyumo raqe wen nungoqiwute Jisas nei wumbig ye Korin kin di God ninggwute yuwon ye buagi aye nungoqi Akaia tendeopu was kin nungoqi nde peq wundo.

2 God beghi wuyi di Yumbui Jisas Kraist ninikin nei penewute yuwonmuany kin te nungoqimeuq di puq meuq umbo yuwon kuse.

3 Beghi God nyamb bidivi viyo. Ni beghiYumbui Jisas Kraist ningg God di kiyi. Ni beghiwuyi wute ningg quan nganye yawo nase ye, dini God wute umbo neny kughe ye. 4God ni priprimai buagi buqod kin tende puayi ni beghi umbonengu kughe ye. Te ei beghi mune wute tughemai isis ruqond kin te ni beghi bon gri umbonengu kughe kin tende pene ni mune umbo penyrighe kin tuqui. 5 Te pugri Kraist mai yumbuinare kin pugrine beghi mune pare, pugri bu tekin pugrine Kraist nde gri God beghi quan nganyeumbo nengu kughe. 6 Beghi mai pare kin tebeghi nungoqi umbo peuq kughe di ghav buduqei nungoqi yuwon pu was ningg bu mai te pare.Di God beghi umbo nengu kughe kin te nungoqiumbo neuq kughe ningg. Te ei nungoqi beghimaipare kin ren nungoqi mune ware kin tende puayini beghi umbo nengu kughe di gre pu yembu kinpugrine nungoqi mune umbo neuq kughe di grepu yequ. 7 Beghi nei bab nungoqi gre pu yequye, beghi nei kumo bab segi. Te pugri beghi neibab nungoqi beghi mai pare kin pugrine ware ye,te kin pugrine God beghi umbo nengu kughe kinpugrine nungoqi mune umbo neuq kughe ye.

8 Mand, beghi nei bab kin beghi mai Esia opupare kin te simbe buduq wutungu ei nei wamb.

Mai beghi Esia pepare kin te quannganyeyumbuidi beghi nyinge ruamu paghe, pugri bu beghi neibab kin beghi pati ye. 9Tenganyebeghi ndeumbope beghi nei bab kin beghi pati kin ngeri te muqrindi pre. Pudi yumbo ren kin beghi nde puq renei beghi nei bab beghi bon nde gre pene pas kintuqui segi, beghi God wute riti kin mune nindiririwo kin ninde gre pe di tuqui. 10Ni beghi pati kinmai brequ nganye ren nde pu nitamu powi pre,di otiwo mune nitamu powi ye. Beghi ninde neibudub di ni priprine beghi mai buqod kin tendepuayi beghi nitamu powi ye. 11 Nungoqi beghighav wundug God pengu wundig tedi ni beghiyuwon nuangu. Te ei wute nganye buagi ni beghiningg God pengu rindig kin oyi nand di yuwonnuangu ye te ningg ni beghi nde nyamb pe Godchumbuai rindig di ni nyamb rindivi viyo ye.

Pol Korin pe no puq nand pudi no segi12 Te pugri beghi yumbo taq ren ningg bu

chumbuai bad: Beghi nde nei pe beghi nei babbeghi qi pe ven nde pas kin beghi yumbo uryuwon nganye di yumbo ur nganye kin God beghinengu kin tenewute buagi nde bei bad. God nikinnei pene beghi yuwon nuangu di yumbo ur renkin nengu, beghi wutamu qi pe kin nei yumbuipatevi kin tende pu patevi segi. Beghi wute buaginde yumbo ur ren kinne puq pen, pudi nungoqinde beghi yumbo ur ren kin quan nganye puqpen. 13 Te pugri beghi nyumo raqe ur bad nun-goqi nde pi rundo kin ren wand ninge suqo paresegi, beghiwand buagi simbe buduq kin te raqenesimbe buduq. Nge nei gab, 14muq nungoqi beghipas kin musoqne nei wamb, pudi otiwo di oghinenganye nei wamb ye. Te ei nungoqi beghi ninggchumbuai wand. Nungoqi beghi ningg chumbuaiwand kin te otiwo Yumbui Jisas mune nandi kinnginy tende di beghi nungoqi ningg chumbuaibad kin te ane tuquine.

15-16 Nge nei gab nungoqi beghi yumbo urningg quan nganye chumbuai wand ye, pugribu nge asine nungoqi nde godo tevi gad ninggnei gab. Te nge ven pu Masedonia ko ningg digodo nungoqi nde pre muqdi Masedonia ko. DiMasedonia pu di mune gadi nungoqi nde. Te eiGod nungoqi yuwon nuauq tevi nand, di nungoqinge ghav wundigh ei Judia ko ningg. 17 Nungoqinei wamb kin nge nungoqi nde godo puq gad kinte nge otinde nei gab segine bri wand gad? Di ngewute qi pe kin nei mamb kin pugri bri nei gab buwand ire ngiq gad di segi puq gad anene? 18 God

Page 240: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

2 Korin 1:19 237 2 Korin 2:16yumbo puq nen puq nand kin te puq nen ye ninuqond beghi wand nungoqi nde pi vindo kin tengiq bad di segi puq bad tevi ane segi. 19Te pugringe, Sailas di Timoti Jisas Kraist God ningg woningg wand nungoqi nde bir pawo. Ni nei tevi,ngiq nand di segi puq nand anene segi. Ni neiirene, ngiq nand yene. 20 Te pugri God ni wandbuagi taq namb kin te Kraist nde gri nganyenepuq nen. Te ningg bu ninde gri beghi God nyambbidivi viyo ningg di pari, “Te nganye.” 21 God nibeghi di nungoqi ane puq nengu di Kraist nde grepu yembu. Ni kinne beghi nupumu po di nikinyumbo ningg pas, 22 di beghi ni kin te yumboningg nikin ur beghi nde nawo. Nikin ur te nikinQuqu beghi nde umbo pe nowi nas. God beghiyumbo yumbo yuwon kin buagi nuangu rise kinye ruwoye teQuquYuwonYe, te beghi nengupre.Beghi Ququ Yuwon Ye nengu pre te beghi nei babbeghi ni ningg yumbo buagi aye te mune pateriye.

23 Nge mune Korin godo segi kin puate taqpugri, eti nge nungoqi kin ninge ker kuany dite kin ningg nungoqi mai keuq, pugri bu ngemunene godo segi. Nge God nde rar pe wand vengad, nge wandoqi gad tedi piyi God nge yembenegh. 24 Beghi nungoqi yumbui ningg pas dinungoqi God nei wumbig ningg yeri buduq segi.Te pugri nungoqi God nei wumbig kin nei te grepu rise, pugri bu beghi nungoqi ane irepe yembebad ei nungoqi chumbuai wand ningg pari.

21 Te pugri nge nei gab kin nge nungoqi ndemune godo di umbo mai keuq kin te wayequ.

2 Te pugri nungoqi ne qa nge puq weghchumbuai gad ye, aye segi. Nge nungoqi puqkeuq yivany ware, tedi wute aye tughe ei nge

puq megh chumbuai gad ye? Nungoqi ne qa ngepuq wegh chumbuai gad ye taq te nge mai keuqdi yivany ware pre. 3 Te ningg bu nge kei nyumoraqe ire ur gidiq nungoqi nde keq wundo, te puei otiwo nge nungoqi nde godo te nungoqi ei ngepuq wegh chumbuai gad ye tene mune puq weghyivany kare kin te yambu kari. Te pugri nge neigab nge chumbuai gad, tedi nungoqi buagi anemune chumbuaine wand ye. 4Te pugri nge

nyumo raqe te ur gidiq kin tende puayi nge ndeumbo pe nungoqi quan nganye nei gubuq di

yivany kirauq di ngam giji wuye ane nyumo raqete ur gidiq. Nyumo raqe te nge nungoqi yivanyware ningg keuq segi, nyumo raqe te wundoq ei

nei wamb nge nde umbo pe nge nungoqi quannganye yawo kirauq righe.

Wuti yumbo ur brequ nand kin te wand puaqwundig

5 Wuti iri yumbo ur brequ nand di wute ningepuq neny yivany rire pre kin te ni ngene puqnegh segi, ni nungoqi anene bu puq neuq, onungoqi kin ninge anene bu puq neny. (Nge tekin ningg wand kumo gad yambu kari.) 6 Wutite kin nungoqi quan buagi ni pughe gri yembeweng ningg wand taq wamb kin te tuqui. 7 Pudimuq nungoqi oyi gri ei puq wen, wuti nungoqiunje nupuqu kin te nungoqi oyi ni wand puaqwundig di umbo weng kughe. Eti ni quan nganyeyivany nare di yivany te ni nyinge ruwi naghe.8 Pugri bu nge nungoqi pengu guduq, nungoqitende ni yawo wurang righe kin yumbo ur munebei wand ni nuqond eimune nei nambnungoqi ninganyene yawo wurang righe. 9Nge nyumo raqekei keqwundokin te ngenungoqi tuqui kupuqueigudoqu nungoqi wand buagi nge simbe gad ye tekinpugrinepuqweno segi. Teninggnebunyumoraqe te keq wundo. 10Nungoqi wuti iri unje napmuq nungoqi ni wand puaq wundig, te nge muneni wand puaqne gidig ye. Wuti iri unje nap muqnge ni wand te puaq ei gidig ye, tedi nge ni wandte puaq gidig. Nge ni wand te puaq gidig kin tenge nungoqi ghav guduq ningg bu Kraist nde rarpe puaq gad. 11Beghi wute aye wand puaq bidinyte ei Satan beghi nyinge nuamu paghe tuqui segi.Te pugri beghi ni ningg yumbo ur otinde nganyenei bibig pre ye.

Kraist nde gri aposel gre mand12 Nge Kraist ningg wand yuwon ye bir kawo

ningg ko Troas ko kar di nge guqod Yumbui ngetende yembe gad ningg ngim nuagh pre. 13 Pudinge nde umbo pe quan nganye yivany kare, tepugri ngemandTaitus nungoqi nde puwandnarenandi pudi tende nas guqoid segi. Pugri bu ngeTroas si kiraq di tene Masedonia gadi.

14 Pudi beghi God chumbuai bidig. Beghi Kraistnde taq pu yembu ye pe God beghi nde ye nawodi beghi ninde dobu paru. Di ni beghi nde gri puqnen Kraist ningg nei bab kin nei te wel yuwontuqo neri kin pugri tiqe manyi vir ir. 15 Te pugribeghi yumbo tuqo yuwon ye Kraist God neng yete kin pugri. Tuqo te wute buagi God muq naterikin di wute buagi wase pe ruso kin ngim pe risye tende vir ir. 16 Wute God brequ nindiny kinngim pe ris kin tuqo te wute rumb riti ye tuqo

Page 241: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

2 Korin 2:17 238 2 Korin 4:4kin pugri, ni rumb riti kin tuqui. Pudi wute Godmuq nateri kin tuqo te ni nde wute puq reny riskin tuqo kin pugri, tuqo te ningg God ni naterikin tuqui. Wuti iri yembe ren nand kin tuqui segi.17 Te pugri beghi wute quan wet bidi riteri ninggGod ningg wand bir ruwo ye te kin pugri puq pensegi, God beghi tiqi nundogu ye, pugri bu beghiKraist nde gre pu yembu di God nde rar pe wandnganye kinne simbe bad.

3God wand urupui taq namb kin yembe ye wute

1 Nge wand ven nungoqi wutungu kin ngebeghi wutamu pughe gri yuwon ye te ningg brimunene simbe guduq ningg? Beghi wute ningepuq ren kin pugri wute aye nungoqi nyumo raqereuq o nungoqi wute aye nyumo raqe weny dibeghiwutamupughe gri yuwonye te ningg simbewand ningg bri pari? Te segi. 2 Nungoqi nonnebeghi nyumo raqe kin pugri. Nyumo raqe tebeghi nde umbo pe ur pu wuse. Wute buaginyumo raqe te rundoq di beghi nungoqi ndeyembe yuwon kin bad ye te nei rimb. 3 Nungoqibei wand nungoqi te nyumo raqe Kraist nikinneur nindiq di beghi nde gri neq wuso ye te kinpugri. Ni pen pe ur nand segi, ni God nas nas tekin nas ye ni ninggQuqupe ur nand, di niwet paripe ur nand segi, ni wute nde umbo pe ur nand.

4 Beghi pugri puq bad te pugri beghi Kraist ndegri God nde rar pe gre pu yembu. 5 Nge karibeghi bon grine yembe ren bad kin tuqui puqgad kin tuqui segi, God gri beghi puq nengu dibeghi yembe ren bad kin tuqui. 6Ni gri beghi puqnengu bu beghi ni wand urupui taq namb ye tekin yembe bad ye tuqui. Te lo ur pu vise kin tendepe segi, pudiQuqupegri. Lo ur puvise kin tewutegure ruaq kin te ni wumb riti ye, Ququ wute puqneny ris ye.

Wand urupui taq namb kin ti yumbui7 Yabe kin lo wet pari pe ur pu rise, di lo te

Moses narenandi kin tendepuayiwuteGodninggti ruqond. Piyi ti te Moses nde quenge pe risechiraq segi, pudi Moses quenge quan nganye tineri buwute Israel kinMoses ruqoind riri rise kintuqui segi. Lo ni yembe te wute wumb riti ye nipugrine ti ane rindi, 8 tedi God ningg Ququ ninggyembe pe oyi ti yumbui nganye rise. 9 Yembewute unje wup kin te wuri nganyene unje rip dite ningg mai rire ye, di ninde ti rise, tedi yembewute puqwenyGodnde rar pe tuquine nganye ris

ye oyi ninde ti quan nganye rise. 10 Te nganyeneGod ni muq wand urupui taq namb kin ti te quannganye ti riri pugri bu asi kin lo ni ti quan nganyeti riri kin te muq prene. 11 Lo ni rise nganye segiye pudi ni ti ane rindi, tedi wand urupui taq nambdi pre tuqui segi kinni ti oyi quannganye yumbui.

12 Beghi ti urupui kin ni pre tuqui segi ye teningg ghimbi pawo, pugri bu beghi wune babsegi wand simbe bad. 13 Beghi Moses kin pugrisegi, ni chongo bidi pe quenge buag nare ei wuteIsrael kin ti yumbui ninde quenge pe ti riri kin teruqond segine kring ruso di prene. 14 Pudi ni neiimb ruany, ni wand asiMoses nde taq namb kin terutungu ye tende puayi chongo asi Moses quengebuag nare kin tene ni nei imb ruany. Chongote ni nei imb wany pune wuse wuse muq vennde puayi. Chongo te puaq mindiq wuso segine,te pugri Kraist nde grine di chongo bidi te puaqwuso kin tuqui. 15 Piyi muq ven nde puayi niMoses ningg lo muqond kin tende puayi chongobidi ni nei imbwany. 16Pudi wuti nei nare nitindeYumbui nde nandi tedi chongo ni nei imb wangkin te puaq wuso. 17Yumbui nen te Ququ YuwonYe. Yumbui ningg Ququ ni wuti nde nas tediyumbo ninge ni taq rimb segi, ir pune nas. 18Muqbeghi chongo te beghi quenge buagwurangu segikin, Yumbui ningg ti beghi nde ti riri riri rise, diwute beghi nde gri ni ningg ti yumbui te ruqond.Di ti Yumbui nde pu vindi kin tene beghi munepuq rengu ni kin pugrine nganye pas, di priprinequan nganye ti peri peri. Yumbui te ni Ququ di nipugrine puq nengu.

4Yumbo yuwon kin qi os pe ris

1 Pugri bu beghi yembe ren si pare segi, tepugri God nikinne beghi yawo nitong di yembeyuwon ren nengu. 2 Pudi beghi minyuw kinyumbo suqo pu ei rise kin ren dobu pi ruso, beghiwandoqi kin yumbo ur pe puq pen segi, di beghiGod ningg wand pare pitinde segi. Beghi Godnde rar pe yembu wand bad di wand nganyekin raqene simbe bad ye tende pe beghi bei badbeghi wutamu pughe gri ye. Di wute buagi wandte rutungu di ninde umbo pe nei rimb beghinganyene bad. 3 Di piyi beghi Kraist ningg wandyuwon ye bir pawo kin ven wute ninge nde raqeviso segi, te wute wase pe ruso kin ngim pe riskin nindene bu raqe viso segi. 4 Satan, qi wen kingod, ni wute God nei rimbig segi kin ni nei burpoqpe nuany vise. Ni imb nuany te ei ti ninde ti riri

Page 242: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

2 Korin 4:5 239 2 Korin 5:8kin te ruqond tuqui segi. Ti te Kraist, wuti Godnas kin pugrine nganye nas kin, ni ningg ti kinwand yuwon ye pe pu vindi kin ti te. 5 Te pugribeghi wand bir pawo kin te beghi bon ninggnewand bir pawo segi. Beghi Jisas Kraist ni beghiYumbui ningg nas ye te kin ningg bu wand birpawo. Di beghi bonne beghi pari beghi Jisas ndenyamb pe beghi nungoqi ningg yembe ye wute.6Te pugri God te nikin wand rise kin buk pe nari,“Ti te burpoqpe tendepu ti nase ye” puqnandkinGod tenemunenikin ti yumbui Kraist nde quengepe ti riri kin ti te kin nei nengu ningg ni beghi ndeumbo pe ti nase. [Stt 1:3]

7 Pudi yumbo yuwon nganye beghi nde risekin te qi os pe ris kin pugri. Te ei beghi buagiane nei bab, gre yumbui nganye te God nde puvindi, beghi nde pu vindi segi. 8 Beghi priprimai isis buqod, pudi beghi nyinge ruamu paghesegi. Nginy ninge ningg beghi nei bab segi beghipughe sin ei pen ye, pudi beghi nei kumo babsegi. 9 Wute ninge beghi unje mupumu ninggmai isis mengu, pudi God beghi si niramu segi.Ni beghi pripri mai yumbui mengu pudi beghimumbuemu pati segi. 10 Priprine beghi ndeghimbi pe beghi Jisas mi nati ye mai te kinneei pare, te ei wute buagi Jisas urupui nas kin tebeghi nde ghimbi pe gri ruqond. 11Te pugri beghimuq pas kin ven nde puayi God beghi si niramuJisas ningg yembe bad ye te ningg wute beghimumbuemu pati ningg. Te ei beghi ghimbi risechiraq segi kin ven nde pe Jisas ni nas kin te beibad. 12 Pugri bu beghi pati kin te mai piraq, pudinungoqi ququ riti segi urupui ris ye te nei wamb.

13 Wuti iri asi God ningg wand rise kin buk penari, “Nge God nei gibig ye pugri bu nge simbegad.” [Sng 116:10]Muq beghi mune pugrine Yumbui nei bibig bubeghi simbe bad. 14Te pugri beghi nei bab God teYumbui Jisas nati pu mune nindingi newo kin tebeghi mune Jisas nindingi newo kin pugrine anenundumu pewo di beghi nungoqi ane ni nas kinpe irepe nemu par. 15 Te pugri mai buagi beghinde rindi kin ren te beghi nungoqi ghav buduqningg. Te ei God nikin nei pe wute yuwon nuanykin wute nganye buagi nde vir ir kin te wutenganye buagi puq reny ei wute nganye buagi Godchumbuai rindig. Te ei ni nyamb quan nganyeyumbui.

16 Te ningg bu beghi God ningg yembe te sipare segi. Piyi beghi ghimbi riti ye, pudi beghi

wabe gri kin gre priprine yumbui ruso. 17 Muqbeghi mai di yuqo ren pare kin ren yumbui segi,woju nganye, di mai ren rise nganye segi. Maiwoju muq pasne kin ngeri puch ren ningg pareye te ningg di otiwo God beghi puq nengu yuwonnganye pas. Beghi otiwo yuwon pu pas kin te riserise te kin rise ye. Te oyi quan nganye yumbui dimaimuq pare kin te oyi woju nganye. 18Beghi raryumbo rar pe buqod kin tuqui ye tende kuse segi,beghi rar yumbo rar pe buqod tuqui segi ye tendekuse. Te pugri yumbo rar pe buqod kin tuqui ye terise nganye tuqui segi, yumbo rar pe buqod tuquisegi kin te rise rise te kin rise ye.

5Wam pas kin

1Tepugri beghi nei bab beghimuqqi pe pas kinghimbi te sel baj kin pugri bir wus, tedi God beghighimbi urupui baj aye kin pugri nupung wuso punginy tu wam wuse. Baj te wute si pe yembemindiny segi, baj te God nikin gri yembe nindiny.Di baj te vise vise te kin vise ye. 2 Beghi wam kinbaj te chongo urupui kin pugri pare righe yawonganye guregu, pugri bu beghi te ningg pari paripas. 3 Te pugri beghi ghimbi urupui chongo kinpugri piraq wughe te ei beghi qi pe kin ghimbiwenbrequwuse tedi beghi ququ ghimbi segi yequsegi. 4 Te pugri muq beghi qi pe kin sel baj venndene pas kin ven nde puayi beghi mai pare dipari pari pas. Te beghi pati ei muq qi pe pas kinghimbi ren si pare ningg pari segi, pudi God beghighimbi urupui riti tuqui segi ye chongo urupuipare righe kin pugri niranguwughe yawo nganyeguregu. Te ei beghi ghimbi riti ye rennarenitindeghimbi riti segi te kin rise ye. 5God nikinne beghiyumbo ren kin ningg sir nupumu, di Ququ YuwonYe nengu. God beghi yumbo yumbo yuwon kinbuagi nuangu rise kin ye ruwo ye te Ququ YuwonYe, te beghi nengu pre. Beghi Ququ Yuwon Yenengu pre te beghi nei bab beghi ghimbi urupuimune pare righe ye.

6 Pugri bu beghi pripri te nei bibiny di beghinei pe gre pateri. Beghi nei bab beghi qi pe kinghimbi wen wungne pas, te beghi Yumbui ndetiqe pe pas segi, ninde wonji pas. 7 Te pugrimuq beghi yumbo neine bibiny kin tende pe pas,yumbo buqod kin tende pe pas segi. 8 Pudi ngemunene simbe gad, beghi nei gre peny di beghitiqe te muq kin ghimbi wen si piraq di po beghibon tiqe nganye, te Yumbui ane pas kin tende

Page 243: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

2 Korin 5:9 240 2 Korin 6:6po yawo nganye guregu. 9 Pugri bu piyi beghighimbi pene pas o ni nas kin tende pas, pudibeghi ni chumbuai nand ningg ni nari kin yumbour tene ei puq pen ningg quan nganye buid pap.10 Te pugri Kraist wute ir nawo kin sia pe nas kintende puayi di beghi buagi ane ei ninde rar ngimiyembu di ni beghi ir nuamu ye. Beghi wutamu ireire ghimbi wen ningg pas kin ven nde puayi beghiyumbo ur pughe gri ye yembe bidiny, yumbo uroghi kin o yumbo ur brequ kin, ni beghi bonyumbo ur bad ye te kin ane tuquine ei oyi nundugye.

Wute aye ghav bidiny ei God ane ruwo gudo11 Te ningg bu beghi Yumbui wune bibig ye

pugri bu beghi wute aye mune pateri God nderindi ningg quan nganye buid pap. God beghiwutamu pughe gri ye pas te ni nei namb omo, dinge nei gab kin nungoqimunenungoqi nde umbope beghi wutamu pughe gri ye te ei nei wambyawo kuregh. 12Nge wand ven gad kin ven te ngebeghi wutamu pughe gri ye te ningg mune simbeguduq segi. Nge wand ven ki vindo nungoqiwuqond ei nungoqi beghi yumbo ur ningg eichumbuai wand ningg pari. Te pugri beghi ndenei pe nungoqi wute nikin ghimbi pe yumboyembe mindiny kin te ninggne chumbuai mand,ni umbo pe kin yumbo ur te ningg chumbuaimand segi ye, wute te kin wand oyi wundim kinnei watevi ningg pari. 13 Muq nge wand vennungoqi wutungu kin beghi God chumbuai bidigbidig bu beghi nei tende bir ruso pre, pugri bripuq wand? Te piyi te beghi God yumbui nyambbeg ningg. Beghi nei yuwon ye pe yembe bad,te beghi nungoqi ghav buduq ningg. 14 Kraist nibeghi quan nganye yawo nirangu righe kin tendepe beghi yembe bad. Te pugri beghi nei bab wutiirine wute buagi ningg sunyi nitanguri di nati,pugri bu beghi buagi ane pati pre. 15 Ni wutebuagi ningg sunyi nitanguri nati ei wute risne kinnikin nei pe ris segi, niwuti ni ghavnindinyninggnati di mune nes newo kin te ni chumbuai nandkin yumbo ur pene ei ris ningg.

16 Pugri bu muq beghi qi wen kin nei pe wuteir pawo segi. Te nganye beghi asi yabe kin neibrequ pe Kraist ni yumbo ur ir buag, pudi muqmune pugri puq pen segi. 17Pugri bumuqwuti iriKraist nde nandi di ni ninggwuti ningg nas te Godni puq neng wuti urupui kin nas pre. Yabe kin teprene di urupui kin vindi pre. 18Yumbo buagi renGod ni puq nen. Te God asi beghi ni veri ningg

pas pudi Kraist nde gri ni beghi puq nengu ni anepawo gudo, di ni beghi wute aye mune puq penyni ane ruwo gudo kin yembe wen nengu kin Godte. 19Beghi wand te God Kraist nde gri wute buagipuq nengu ni ane pawo gudo ningg yembe nandnand. Ni wute yumbo ur brequ rind kin te manyinindiny segi. Di beghi ni pughe griwute puqnenyni ane ruwo gudo ye wand simbe bad kin yembenengu pre. 20 Pugri bu muq beghi Kraist ndenyamb pewand bad ye. Te God nikinne beghi ndemim pe wand nand kin pugri. Kraist nde nyambpe beghi nungoqi simbe buduq pari, nungoqi veriwundig kin yumbo ur te si ware ei God nungoqipuq neuq ni ane wawo gudo. 21 Kraist yumbo urbrequ nand segi ye, pudi God beghi ghav nundugningg pugri bu ni beghi ningg yumbo ur brequbuagi te ningg Kraist oyi mai neng. Ni pugri puqnen ei Kraist nde gri God ningg yumbo ur tuquinekin beghi nde rise.

61 Beghi God ane yembe bad ye beghi nungoqi

simbe buduq, God nikin nei pene wute yuwonnuany kin te nungoqi nde vise pre. Eti nungoqiyumbour te beiwandGodnikin nei penenungoqiyuwon nuauq kin te yumbui segi. 2 Te pugri Godnari, “Nge nginy kaip no pre kin tendene ngenungoqi wari kin kutungu, nge nungoqi kitaquwowi yuwon puwas kin nginy tende nge nungoqighav guduq.” [Ais 49:8]Nge nungoqi simbe guduq, muq ven nde puayi tenginy God naip no pre kin te, muq nginy nen teGod beghi nitamu powi yuwon pu pas kin nginy.

Pol mai nuqond3 Beghi wute beghi yembe ren ningg wand

brequ mand kin te yambu pari, pugri bu beghiyumbo ninge wute mitandi di pombri mo maghekin puq pen segi. 4 Beghi God ningg yembe yewute ningg yembu pugri bu pripri yumbo ur rennde pe beghi bei bad beghi wutamu pughe gibbab ye: Beghi gre pu yembu, pripri beghi maiisis buqod, beghi unje rupumu, beghi yuqo piraq.5 Ni beghi pug mundug, taq mumbumu, veribeghi umbo ker muangu di mandi imb mupumumondo mandi di quan kumo mari mari, ni beghipuq mengu yembe buid nganye pap, oghine pasesegi di oghine mir bad segi. 6 Beghi yumbour yuwon nganye bad, nei yuwon ye beghi ndevise, brequne umbo ker pawo segi waghine pas,wute yuwon puany, Ququ Yuwon Ye beghi nde

Page 244: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

2 Korin 6:7 241 2 Korin 7:8nas, di beghi wute nganyene nganye yawo piranyrighe. 7 Beghi wand nganye kinne bir pawo, diGod ningg gre beghi nde vise. Beghi si tuanpe di si qaqi pe beghi tuquine nganye pas kinyumbo ur te yeng kin yumbo kin pugri pat rise.8 Wute ninge beghi nyamb rindivi viyo, ningebeghi nyamb ri vighe viso, ninge beghi chumbuairundug di ninge beghi wand peq rundug. Wutebeghi wute wandoqi bad kin puq rundug, pudibeghi wand nganye kinne simbe bad. 9 Wuteninge riri beghi nganyene aposel segi, pudi wutenganye buagi beghi nei rumbug omo. Wute ningenei rimb kin beghi pati ningg tumo, pudi segibeghi pasne. God beghi teti nuamu ningg rarndomu pug mundug, pudi mumbuemu pati segi.10 Beghi mai pare di te ningg quan nganye eiyivany pare ye pudi segi, beghi chumbuai anepas. Beghi yumbo segi kin pugri pas, pudi beghiwute nganye buagi puq peny ni yumbo quan rise.Beghi yumbo ninge rise segi nganye kin pugripas, pudi segi yumbo yumbo buagi beghi te.

11Korin, beghimand, beghi wand buagi raqenesimbe buduq pre, wand ninge suqo pare segi.Beghi umbo pe nungoqi quan nganye yawo pi-rauq righe. 12 Beghi nungoqi yawo pirauq righekin si pare segi, pudi nungoqi oyi beghi yawowurangu righe kin te yabe si ware yamb tumopugri bu beghi nungoqi ane umbo irene kusesegi. 13Muq nge nungoqi nge wo kin pugri di ngenungoqi nuyi kin pugri simbe guduq, nungoqi oyimune beghi nungoqi quan nganye yawo pirauqrighe kin pugrine ei beghi yawo wurangu righe.

Wute God nei rimbig segi kin ane nyinge warewayequ

14 Nungoqi wute Kraist nei rimbig segi kin anekise kiqam nganye kin pugri wawo gudo wayequ.Te pugri pughe gri ei yumbo ur tuquine kin lowand sange rindiny kin yumbo ur ane irepe ruwogudo? Pughe gri ei ti bur ane irepene rise?15 Kraist Satan temi umbo ire kuse tuqui bri?Wuti Kraist nei nimbig kin di wuti Kraist neinimbig segi kin ni temi nei irene vise ye tuquibri? 16 Pughe gri ei God ningg baj god wandoqikin baj ane ire pe pawo righe? Te pugri beghi Jisasningg wute tit te beghi God nas nas te kin nas yeni ningg baj. Te God nikinne asi simbe nand kinpugri, “Nge ni ane ei pas di ni ane ei nyinge pareye. Nge ni God ningg kas, di ni nge wute ninggris.” [Jer 32:38]17 Pugri bu Yumbui nari,

“Nungoqi ni si wareweyi wi di wo nungoqi nonnewas. Yumbo nge God nge nde rar pepuqum rimb kin pe tumo wondo wayequ.Tedi nge nungoqi kitaqu wowi. [Ais 52:11;Ese 20:34,41]

18 Nungoqi nge quayi wo di nyumbueg wo ninggwas di nge nungoqi nuyi ningg kas.”[2Sml 7:8,14]

Yumbui Gre Nganye Kin ni pugri puq nand.7

1 Nge mand nge yawo kirauq righe kin, Godbeghi nde pugri wand taq namb pre, pugri bumuq beghi ghimbi di ququ puq reny puqum rimbkin tende tumo bodo wayequ, di God wune bibigye te ningg beghi bon ghimbi buagi ni beg di niyuwon nganye nas kin pugrine ei pas.

Pol chumbuai nand kin wand2Nungoqi nde umbo pe beghi ei yawowurangu

righe. Te pugri beghi wuti iri unje paip segi,beghi wuti iri puamb buag segi, beghi wuti iriwandoqi bidig di ni yumbo pitangri segi nganye.3Nge pugri puq gad kin te nge kari nungoqi unjewap puq gad segi. Te pugri nge mining simbegad, beghi nungoqi quan nganye yawo pirauqrighe. Piyi beghi pati o pasne beghi nei venkin si pare tuqui segi. 4 Nge nei gab nge seginenungoqi wand buagi simbe guduq kin tuqui pugribu nge simbe guduq pre. Nge nungoqi ninggquan nganye chumbuai gad, di nge umbo yuwonpu kuse. Beghi mai pare kin tende nge nungoqinei gubuq, di te ningg nge umbo pe chumbuaiyumbui nganye.

5 Te pugri beghi badi Masedonia, beghi pas ya-wotuan tuqui segi, tiqe manyi mai beghi ghimbiruangu pu rise. Wute beghi wand pe miramu, teningg di beghi umbo pe wune ane pas. 6Pudi Godni wuti wute yivany ane ris kin umbo neny kugheye ni Taitus tiqi nundog beghi nde nandi kintende ni beghi umbo nengu kughe. 7Ni nandi kintene segi, nungoqi pughe gri ni umbowengkughekin te anene. Ni beghi simbenundugnungoqi ngewuqoind yawo nganye kureuq, nungoqi unje wapkin teninggquannganyeyivanyware, di nungoqinge ane pawo gudo yawo nganye kureuq. Pugribu muq nge mune quan nganye chumbuai gad.

8 Piyi nge nyumo raqe te wundoq di nge wandte ninggnungoqi yivanyware pudi nge oyi yivanykare segi. Asi nge musoq yivany kare, te pugringe guqod nge asi nyumo raqe keq wundo yete ningg nungoqi umbo yuqo wati, pudi umbo

Page 245: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

2 Korin 7:9 242 2 Korin 8:8yuqo te rise nganye segi, muqne kin. 9 Pudi muqnge chumbuai gad. Nge chumbuai gad kin tenge nungoqi puq keuq yivany ware ye te ninggchumbuai gad segi. Nge chumbuai gad kin tenungoqi yivany te puq reuq di nei ware witindeye te ningg. Te pugri God nikinne nungoqi yivanyneuq pugri bu nge wand nungoqi musoq unjerupuqu segi. 10 Te pugri yivany God nde pu rindikin te wute puq reny nei rire ritinde di te ninggGod ni nateri yuwon pu ris ye tende ruso ye.Pugri bu beghi te ningg umbo yuqo pati tuquisegi. Pudi yivany qi pe kin yumbo ur pe pu rindiye te ningg wute riti ye. 11 Te pugri yivany Godnde pu rindi kin tende pe God nungoqi pughesin neuq kin te wuqond. Yivany tende pe Godnungoqi puq neuq di nungoqi nge ane pawo gudoningg quan nganye buid wap, nungoqi non wandsabi wand ei bei wand nungoqi unje wap segi,wute unje rip kin ker wany di segi puq wundiny,God wune wumbig, nge wuqoind yawo kureuq,nge quan nganye yawowuragh righe, di puq reuqnungoqi non kinne wute ninge unje rip kin tetiwawo ningg yembe weny. Yumbo ur buagi rennde pe nungoqi bei wand nungoqi te ningg unjewap segi yuwon nganye was. 12 Pugri bu piyi ngenyumo raqe te keq wundo pudi nge wuti iri unjenap bu te ningg keq wundo o wuti iri wuti ayeni unje naip pu nas ye te ningg keq wundo segi.Nge nyumo raqe te keq wundo ei nungoqi beghipugri yawo wurangu righe kin te raqe guduq eiGod nde rar pe nungoqi nei wamb nungoqi beghiquan nganye yawo wurangu righe. 13 Nungoqiyumbo ur ren ningg beghi umbo wengu kughe.

Te ningg beghi umbo wengu kughe di beghiumbowengu kughe kin ayemune te nungoqi Tai-tus ghavwundig nimai puaqwundig di chumbuainand. Te ningg beghi quan nganye chumbuaibad. 14 Asi nge Taitus nungoqi ningg simbe gidigdi nungoqi nyamb gidivi viyo, di ni nondo dite kin pugrine nuqond te ningg di nungoqi ngeminyuw wegh segi. Pudi beghi wand buagi nun-goqi simbe buduq kin te nganye. Te kin pugrinebeghi nungoqi ningg Taitus simbe bidig di nun-goqi nyamb bidivi viyo kin te mune nganyene.15Asi Taitus nungoqi ndenondodi nungoqi buyaqwand di wune ane weti ni di ni nari kin pugrinepuqwen. Pugri bumuqTaitus ni te nei nimbinydini nungoqi yawo nirauq righe kin te quan nganyegre rind. 16Nge nungoqi ningg nei kumo gab segi,nge nei gab nungoqi yumbo yuwon kin buagi puq

wen ye. Te ningg bu nge quan nganye chumbuaigad.

8Wute Judia opu kin ghav rindiny ningg wet bidi

ruwo1 Beghi mand, beghi nei bab kin beghi God

nikin nei pene wute yuwon nuany kin te wuteJisas nei rimbig kin buagi Masedonia opu kinnde bei nand kin te simbe buduq wutungu ei neiwamb. 2Ni Jisas nei rimbig kin nei te tuqui ripinyningg priprine mai quan nganye rire, pudi Godni puq neny quan nganye chumbuai rind di piyini yumbo segi nganye ris pudi ni wute Jisas neirimbig kin aye te ghav rindiny ningg wet bidiquan nganye ruwo. 3Nge ning gri guqod kin muqnungoqi simbe guduq, ni yumbo pughe gri purise ye te kin pugrine ruwo righe, di nikin neipe mune nganye so rundo ruwo righe. 4 Nikinnei pene beghi pengu rundug ei beghi ni ngiqbidiny ei ni God ningg wute tit aye te ane Godningg wute Judia kin wet bidi pe ghav rindinyningg quan nganye buid rip. 5 Beghi nei babkin ni wet bidine ei ruwo di pre, yumbo ayemune puq ren tuqui segi ye. Pudi segi, ni neiquanene Yumbui reng, te ye ruwo kin, di tendedobu ni nei beghi nde mune ri rindi. Te ni Godnei namb kin tuquine puq ren. Te ningg bu nibeghi nei bab kin tuquine ri rindi segi, ni oyiquan nganye so rundo. 6 Taitus asi nungoqi ndenondo di wute aye yuwon wany di ghav wundinykin yembe te puate ni righe. Pugri bu muqbeghi ni buid piping ei ni nungoqi nde munenondo di yembe te omo nawo. 7Nungoqi yumboyumbo buagi puq wen kin quan nganye yuwon.Te pugri nungoqi God nei wumbig kin nei quannganye yumbui, nungoqi oghine wand bir wawokin nei wamb, nungoqi nei quan nganye rise,God ningg yembe wand yawo nganye kureuq, dinungoqi beghi quan nganye yawowurangu righe.Nungoqi yumbo buagi ren quan nganye puq wenpugri bu nungoqi wute aye te yuwon wany di wetbidi pe ghav wundiny kin yumbo ur te ei muneanene quan nganye puq wen.

8 Nge nungoqi wand ren simbe guduq kin rennge nungoqi yeri guduq ei nungoqi te kin pugrinepuq wen ningg buid kupuq segi, pudi nge wuteaye wute quan nganye ghav rindiny kin yumbour te nungoqi simbe guduq ei ni wute aye ghavrindiny kin yumbo ur te nungoqi te ane tuqui kapningg. Te ei nge guqod nungoqi mune nganyene

Page 246: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

2 Korin 8:9 243 2 Korin 9:2bri wute aye yawo wurany righe. 9 Te pugrinungoqi beghi Yumbui Jisas Kraist nikin nei penewute yuwon nuany kin te nei wamb pre. Te pugrini yumbo quan nganye rise ye, pudi ni beghiningg nari di ni yumbo segi kin pugri nas. Niyumbo segi kin pugri nas ei beghi ghav nundugdi beghi yumbo quan rise.

10 Wet bidi wawo ye te ningg nge nei gab kinren mune nungoqi simbe guduq ningg. Nge ndenei pe wute nungoqi kin pugri ye nungoqi pugriei puq wen tedi tuquine. Te pugri ber ire wusopre kin te ningg nungoqi ye wawo yembe ren kinwand. Nungoqi ye wawo yembe ren kin wandyawo nganye kureuq, pudi yembe omone wandsegi. 11 Muqdi nungoqi yembe te ei omo wawo.Muq nungoqi non yumbo te kin ninge pughe gripu ei wawo kin tuqui ye te kin pugrine wawo. Teei wute ruqond di nei rimb nungoqi asi yumboren kin puq wen yawo kureuq kin muq quannganye puq wen. 12 Te pugri wute wute ayeyumbo reny yawo nganye kureny di yumbo ruwo,God ni yumbo te nitanyri ye. Ni wute yumbopughe kin rise di te kin cham ruwo kin tuqui diruwo ye te ei nateri yawo gureg. Ni wute yumbote segi bu ruwo segi, ni te kin nei kumo nimbinysegi.

13 Nge kari nungoqi mai yumbui ware ei wuteayemai segi yuwon pu ris puq gad segi. 14Nge neite beghi buagi anene oyi oyi ghav bad ei yuwon.Muq ven nde puayi nungoqi yumbo quan rise bumuq nungoqi wute yumbo segi kin te ei ningeweny. Te ei otiwo ni oyi yumbo quan rise dinungoqi oyi yumbo segi, tedi ni yumbo te oyinungoqi ninge reuq. Pugri puq wen tedi oyi oyighavwand. 15Te God ninggwand rise kin bukmirire mana puq munduw kin te ningg simbe wundkin pugri, “Wute quan materi kin te wute pughegri pu nikin baj pe ris ye te kin ane tuquinemateridimir chamrise segi, diwutemusoqnemateri kinte nikin ane tuquine materi.” [Kis 16:18]

Taitus wute aye temi ane tiqi nundom Korin mo16Nge God chumbuai gidig, ni Taitus puq neng

di nungoqi ghav nunduq yawo gureg. Ni nungoqighavnunduqyawogureg kin te ngenungoqi ghavguduq yawo kuregh kin ane tuquine. 17 Beghi ninungoqi nde nondo ningg tiqi budog di ni ngiqnand bu te nondo. Pudi beghi tiqi budog ye teninggne segi, ni nikinne mune yembe ren nandyawo nganye gureg. Pugri bu nikin nei penenungoqi ghav nunduq ningg nondo. 18 Di beghi

mand iri ane tiqi budog ni ane mondo. Ni wuteJisas nei rimbig kin buagi nde Kraist ningg wandyuwon ye bir nawo ye te ningg ni nyamb quannganye rindivi viyo. 19 Te anene di aye te wuteJisas nei rimbig kin ni beghi ane wet bidi wuteaye ghav rindiny ningg ruwo kin te pare nyingepare ningg si rumbog pre ye. Beghi yembe renkin bad kin te beghi Yumbui nyamb bidivi viyoningg, di beghi wute ghav bidiny yawo guregukin te bei bad ningg. 20 Eti beghi wet bidi yumbuiren pateri di pughe gri bir pawo ye te ningg wutewand kumo rundug, te ningg beghi wutamu quannyinge pare ei te kin puaq bad ningg. 21 Te pugribeghi nei pe te beghi yumbo ur oghi kinne ei bad.Di beghi Yumbui nde rar pene yumbo ur oghi yebad segi, beghi wute nde rar pe anene ei yumbour oghi ye bad.

22 Di beghi mand aye iri mune tiqi budog nitemi ane mondo. Ni beghi pripri yembe isis petuqui paip di buqoid ni yembe isis pe ghav nandyawo gureg ye. Ni nei namb nungoqi nganyenenganye yumbo ren puq wen ye, pugri bu niquan nganyemune yembe ren nand yawo nganyegureg. 23 Taitus ni nge yembe ire di nge temunungoqi ningg yembe bad ye wuti yuwon ye. Dimand aye temi te ni wute Jisas nei rimbig kinbuagi rip mo di tiqi rundom ninde nyamb pemondo ye, di ni mingg wute quan Kraist nyambrindivi viyo ye. 24 Pugri bu nungoqi wute yawowurany righe kin yumbo ur te wute men beiwundim ei wute Jisas nei rimbig kin buagi ni teruqond ei nei rimb, di nei rimb beghi nungoqinyamb bidivi viyo kin te nganyene.

9Pol ni wute Judia kin ghav rindiny ningg mune

simbe nand1 Beghi God ningg wute Jerusalem kin ghav

bidiny ningg wet bidi pi ruso kin te nungoqinei wamb pre, pugri bu nge te kin ningg munenganye simbe guduq wayequ. 2 Te pugri ngenungoqi wute aye ghav wundiny yawo nganyekureuq kin te nei gab, pugri bu nge nungoqiningg chumbuai ane wute Masedonia opu kinsimbe gidiny kari, “Wute Akaia opu kin ni wuteaye ghav rindiny yawo nganye kureny.” Di ngesimbe gidiny kari nungoqi ber ire te wungnepuate wi righe di puq wen wen rindi muq. Ninungoqi wute aye ghav wundiny ningg wet bidiwawo yawo nganye kureuq kin te rutungu dinikin wute nganye buagi ni mune nungoqi puq

Page 247: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

2 Korin 9:3 244 2 Korin 10:6wen kin pugrine puq ren yawo kureny. 3 Ngenei gab pre, pudi nge beghi mand men munetiqi gudom mondo, te ei beghi nei bab beghinungoqiwute aye ghavwundiny yawo kureuq kinte ningg chumbuai ane wute Masedonia opu kinsimbe bidiny kin te beghi wand omone bad segi,pudi nganyene nge ni simbe gidiny kin pugrinenungoqi wute aye ghav wundiny ningg wet bidiwawo pre. 4Te pugri eti wute Masedonia opu kinninge nge ane nungoqi nde bodo di ni ruqondnungoqi wute aye ghav wundiny kin wet bidiwawo segi, tedi beghi nungoqi ningg simbe badye te ningg quan nganye ei minyuw pati ye. Dinungoqi mune quan nganye ei minyuw wati ye.5 Pugri bu nge nei gab kin nge mand men tiqigudom ye mawo nungoqi nde mondo ei nungoqiwute aye yuwonwany kinwand taqwambpre kinte sabi mand ei yuwon. Te ei otiwo nge godo dinungoqi wet bidi wawo kin te bei rind nungoqinonne wute aye ghav wundiny yawo kureuq buwet bidi te wawo, nge nungoqi wet bidi kitaquriningg kari di buid kupuq buwet bidi tewawo segi.

Wute wute ghav rindiny kin te God ni yuwonnuany ye

6 Nungoqi wand ven nei wumbiny: Wute miryi musoqne ri righe ni mir mune musoqne riteri,wute mir yi quan ri righe ni mir mune quanneriteri. 7Wutebuagi ni yumbo ruwoningg tenindeumbo pe yumbo pughe ye ruwo ningg chumbuairind kin te ei ruwo. Eti ni nikin yumbo te yawondiny di te ningg umbo brequ kuse pu yumbote ruwo, o wute gri buid mipiny bu yumbo teruwo. Te pugri wute chumbuai ane wute ayeghav rindiny ningg yumbo ruwo kin te God niyawo nirany righe ye. 8Di ni nikin nei pene wuteyuwon nuany kin te nungoqi nde quan nganyeei rise ye. Te ei priprine nungoqi yumbo pughesegi kin te tuqui di mune quan nganye di wuteaye yumbo segi kin te ghav wundiny ye. 9Te Godningg wand rise kin buk wuri kin pugri, “Ni wuteyumbo segi kin te oyi yumbo quan nganye segineneny, di ni yumbo ur tuquine kin te rise rise tekin rise ye.” [Sng 112:9]10 God, wuti wute mir yi kuan mawo kin miryi nem di bret mir ningg nem kin te nungoqimune yumbo ren neuq di puq neny quan rise. Ninungoqi puq neuq nungoqi yumbo ur tuquine kinte oyi quan nganye yumbui ruso. 11 Ni nungoqiyumbo buagi quan nganye neuq, te ei nungoqioyi priprine tumb weri. Te ei ni nungoqi yumbo

wawo di beghi pare po ni peny ye te ningg ni Godchumbuai rindig.

12 Te pugri nungoqi yumbo ren kin puq wenye ren nungoqi God ningg wute yumbo segi kintene ghav wundiny segi, nungoqi puq wen kin teningg wute nganye buagi nganye God chumbuairindig. 13Nungoqi yembe ren kin wand ye tendepe nungoqi bei wand nungoqi nganyene Kraistningg wand yuwon ye wat rise kin te ni riri kinpugrine puq wen, di nungoqi ni di wute buagiaye te segine ghav wundiny ningg yumbo wawo.Pugri bu wute nganye buagi te ningg ei Godnyamb yumbui reng ye. 14Nungoqi God nikin neipene wute yuwon nuany kin te nungoqi nde oyiquan nganye rise pugri bu te ningg di ni nungoqiningg God pengu rindig di ninde umbo pe ninungoqi rundoqu yawo nganye kureny. 15 Godnungoqi yumboquannganye yumbui kin te neuq,beghi wand bad ye tuqui segi. Muq beghi te kinningg God chumbuai bidig.

10Wute ninge Pol ni yembe pend muang righe ningg

wand mand1 Nungoqi kin wute ninge nge ningg mari nge

nungoqi ane pas kin tende puayi nge buid segi,nge nungoqi si kirauq ko wonji wonji pas kintende di nge wand gre ye keuq. Pudi nge Polngeningne Kraist wuti wute waghi nindiny diwute ni unje rip kin oyi nand segi kin nindenyamb pe 2 nungoqi pengu guduq, nge nungoqinde godo kin tende puayi nge nungoqi nde gre puyengu ningg buid wupigh wayequ. Te pugri wuteninge mari beghi wute qi wen kin yumbo ur badye puq mand ye ninde nge gre pu yengu di wandgre ye ei simbe gidim. 3 Te nganye muq beghi qipe pas di ghimbi ane pas, pudi beghi qi pe paskin beghi ami nikin veri ane yengmand kin pugriyeng bad segi. 4 Beghi yeng bad kin yeng yumbote qi wen ye yeng kin yumbo pe yeng bad segi.Pudi God ningg yeng kin yumbo quan nganye grekin, yumbo te veri gre quan rise kin gre te nyingeruam righe kin tuqui ye, beghi yeng yumbo tendepe ei yeng bad ye. 5 Yeng yumbo tende pe beghiqi pe kin nei di wandoqi kin nei God ningg neimatevi kin imb ruamkin te nyinge pawo righe. Dibeghi nei buagi taq bab te ei beghi nei buagi Kraistni nei vise kin pugrine yembe rind. 6 Di nungoqiKraist nari kin pugrine nganye puq wen pre, tedibeghi nungoqi kin wute ninge Kraist wand sangemindig kin te yembe pem ningg yeng pawo ye.

Page 248: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

2 Korin 10:7 245 2 Korin 11:87 Nungoqi yumbo wuqond kin te otinde ei

nei wumbiny. Nungoqi kin wuti iri nari niKraist ningg wuti puq nand, tedi ni nikin ningnemune nei namb, te pugri beghi ni ane tuquine.8 Yumbui ni beghi nungoqi Jisas nei wumbig kinnei te gre peuq ningg bu yembe ren nengu. Beghinungoqi unje pupuqu ningg segi. Piyi nge yembete kin ninggmusoq quan chumbuai gad di nyambgidiri riwo, te piyi, nge te ninggminyuw kati segi.9 Eti nungoqi nei wamb wari nge wuti nungoqiwoingo kuauq righe ningg bu nyumo raqe ur gadye, pugri nei wamb kin te nge yambu kari. 10 Tepugri wute ningemari, “Pol nyumo raqe pe wandmai kin di gre kin simbe nand, pudi ni ven beghiane pas kin tende puayi ni buid segi kin pugrinas, di ni wand oghine bir nawo segi.” 11 Wutepugri puq mand kin te pugri ei nei mamb, beghinungoqi ane pas segi beghi wand nyumo raqe pesimbe bad, otiwo beghi nungoqi nde mune bodobeghi yumbo ur wand nyumo raqe pe simbe badye te kin pugrine ei puq pen ye.

12 Beghi wute nikin nyamb mindiri riwo ninggni wute pughe gib mamb ye te ningg simbemandye te ane tuqui pawo segi, di beghi yumbo ur ni teyumbo ur ane tuqui pawo segi ye. Wute te ni neisegi ye. Te pugri ni nikin nei pene nikin yumbourne ir mawo, wuti iri nikin yumbo ur wuti ayeningg yumbo ur ane tuqui nawo ye. 13Pudi beghi,beghi yumbo aye ningg beghi bon nyamb quannganye bidiri riwo segi ye, beghi God ni beghiyembe nengu di yembe bad ye te kin tuquine einyambbidiri riwoye. Te beghi nungoqi Korinndeyembe bad ye te ningg anene. 14 Beghi nyambven ningg quan nganye nyamb bidiri riwo segi,beghi yembe ane tuquine nyamb bidiri riwo. Tepugri beghi asi nungoqi nde bodowand yuwon yebir pawo segi, tedi beghi nyamb bidiri riwo tuquisegi. Pudi beghi ye pawo nungoqi nde Kraistningg wand yuwon ye pare bodo. 15 Beghi beghibon yembe ane tuquine nyamb bidiri riwo, muneso bodo wute aye yembe mand ye te ningg anenebeghi nyambne bidiri riwo segi. Nge nei gab kinbeghi God beghi yembe nengu ye te kin pugrineyembe bad, te ei nungoqi God nei wumbig kin neite gre rind ningg kari, te ningg di beghi yembemune nungoqi nde quan nganye yumbui rise.16 Te ei beghi segine tiqe aye nungoqi nde dobuyeru kin tendemunepoKraist ninggwandyuwonye bir pawo kin tuqui. Te pugri beghi tiqe Godwute aye yembe nem di mo yembe mand pre ye

tende po yembe bad di ni yembemand ye te ninggbeghi nyamb bidiri riwo yambu pari. 17 Pudi Godninggwand rise kin bukwuri, “Wuti tughenyambnindiri riwo ningg te ni Yumbui ningg nyambnindivi viyo.” [Jer 9:24]18 Te pugri wuti nikinne ni wuti pughe gib nambye te ningg simbe nand kin te ni nyamb segi. Pudiwuti Yumbui gri ni wuti pughe gib namb kin beinand ye wuti te ni nyamb yumbui.

11Aposel wandoqi kin

1 Nge nei gab kin nungoqi nge rar wuqoindwand ghabe gri gad ye. Nungoqi nge ngiqwundigh. 2 God nungoqi ni ningg wute ninggneei was ningg quan nganye yeng nuauq ye te kinpugrine nge nungoqi Kraist ningg wute ninggneei was ningg quan nganye yeng kuauq. Nungoqinyumbueg ambonye ire asi quayi iri teri rise segi,yuwonne nganye wus kin nge ni wuti iri ndekeq wundo di ni ngam ninggne wus ningg wandtaq gab pre ye te kin pugri. Nungoqi nyumbuegambonye te kin pugri nge Kraist ndene kequwondo ningg. 3 Pudi nungoqi ghati asi Ewa wan-doqi nunduw ye te nei wamb. Te ningg bu ngewune gab, eti nungoqi mune te kin pugri: Wuteninge nungoqi wandoqi munduq di nungoqi neiunje mupuq di nungoqi Kraist nganyene di quannganye yawo wurang righe kin te si ware. 4 Tepugri wute ninge nungoqi nde mondo Jisas ayeningg wand bir mawo di otinde nganye ange waqdi wand te watevi yawo nganye kureuq. Te Jisasbeghi ni ninggwand bir pawo kinwand te segi. Dinungoqi ququ aye kin weti nowi ningg chumbuaiwand, pudi te Ququ asi wetini ye te segi. Di wandyuwon ye aye kin nganye watevi ningg chumbuaiwand, pudi wand te beghi nungoqi nde pare bodoye te kin ane tuqui segi. 5Wute nungoqi “aposelyumbui” puq wundim kin te ni mari nge yembeninde nambune, pudi nge nei gab kin nge nindenambu kas segi. 6 Piyi nge ni kin pugri nge wandbir kawo kin te wute nde yuwon rind segi, pudinge nei quan vise. Beghi pripri di yumbo ur isispe beghi nei te nungoqi nde bei bad pre.

7Ngengeningnyambki vighe viso di Godninggwand yuwon ye nungoqi nde bir kawo ei nungoqinyamb oyi viyo viso ningg kari, pudi nge nungoqinde wand bir kawo ye te ningg wongwaind ninggkari segi. Nge pugri puq ken kin te nge yumbour brequ bri gad? 8Nge nungoqi nde yembe gad

Page 249: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

2 Korin 11:9 246 2 Korin 11:28ye te ningg wute Jisas nei rimbig kin tiqe aye kinoyi nge wong rind. Te nge ni wet bidi di yumboaye te nyungu gidiny kin pugri. Ni nge wongrind ei nge nungoqi ghav guduq ningg yembe gadtuqui. 9 Nge asi godo nungoqi ane pas kin tendepuayi nge yumbo segi te nge nungoqi yumbo teningg pengu guduq di te ningg mai pugri keuqkin te segi. Te pugri nge yumbo segi kin te mandMasedonia pu mandi kin te ni nge yumbo buagite megh. Nge asine nei gab nge nungoqi yumboninge ningg mai keuq segi kin, di segi segine eiruso ruso otiwo. 10Kraist ningg wand nganye kinnge nde vise ye tende pe nge kari nungoqi Akaiaopu kin wuti iri nge nyamb gidivi viyo kin venningg segi puq nindigh tuqui segi. 11Pughe ninggbu nge yumbo ninge segi ye te ningg nungoqipengu guduq segi? Nge nungoqi yawo kirauqrighe segi bri pengu guduq segi? Te segi. Godnei namb nge nungoqi quan nganye yawo kirauqrighe. 12 Nge nungoqi nde yumbo segi kin teningg pengu guduq segi kin te puq ken kenne eiwandoqi kin aposel ninge nikin nyamb mindiririwo kin di mari wute nde rar pe ni beghi kinpugrine yembe mand ye puq mand kin te ngimimb kuam.

13 Te pugri wute te kin ni aposel wandoqi kin,di ni wute wandoqi mindiny kin yembe ye wute.Wute nde rar pe ni wandoqi mand ni yumbo urte mare mitinde ei wute riri ni nganyene nganyeKraist ningg aposel bu. 14 Ni puq men ye tebeghi puye bad wayequ. Te pugri Satan nikinnemune wute wandoqi nindiny ningg ni yumbo urte nare nitinde ei ni ti kin angelo kin pugri nas.15 Pugri bu nikin yembe ye wute ni yumbo urmare mitinde di yumbo ur tuquine kin yembe yewute ningg mas, te nungoqi te ningg puye wandwayequ. Otiwo di ni yumbo ur te ningg pughe griei oyi nindim di tuqui ye te kin pugrine nganye eioyi nindim ye.

Pol aposel yembe nand di mai nare ye te ninggsimbe nand

16 Mune simbe gad. Wuti iri nge wand ghabegri gad ye puq nand tuqui segi. Pudi nungoqiwaringe wand ghabe gri gad ye te piyi. Pudi nungoqighabe gad rar wuqond kin pugri nge rar wuqoindwand gad, te ei ngemune ni kin pugri nge nyambmusoq gidivi viyo. 17 Nge pugri ngening nyambgidivi viyo kin ven te nge Yumbui ningg nei pewand gad segi. Nge ghabe gad kin pugri nganyewand gad. 18Wute nganye buagi qi pe kin yumbo

ur pe nikin nyamb mindiri riwo, nge mune pu-grine qi pe kin yumbo ur pe nyamb gidivi viyoye. 19 Nungoqi wari nungoqi nei quan nganyerise ye, pudi wute nungoqi nde mondo ghabegri wand mand kin te rar wuqond wand mandwutungu. 20 Nungoqi wute nungoqi nde mandikin te rar wuqond nungoqi ninde taq pu yequyembewandkinpugri puqmeuq, nungoqi yumboyumbo mitaquri, nungoqi puq meuq ninde sinambu was, ni nungoqi nde yumbui ningg masdi nungoqi wokuandi kin pugri was, di nungoqiquenge pe mumbuequ. 21 Nge minyuw kati, ngeni nungoqi puqmeuq kin pugri puq keuq kin buidsegi.

Di wuti iri nyamb ningg nari nikin yumbo urninggne wand buid nap, tedi nge mune pugrinewand buid kap ye. Pudi nge puq gad kin te ngeghabe gad kin pugri bu mune wand gad. 22 NiHibru kin bri? Te ngemuneHibru kinne. Ni Israelkin bri? Te nge mune Israel kinne. Ni Abrahamningg kuqo bri? Te nge mune Abraham ninggkuqone. 23 Ni Kraist ningg yembe ye wute bri?Muq nge munene ghabe gad nganye pugri wandgad yamb, nge oyi quan nganye Kraist ninggyembe ye wuti. Nge oyi yembe buid nganye kap,priprine taq maimb, priprine pug mindigh ngemanyi gad kin tiq segi, di priprine nganye ngekati yamb tumo. 24 Puayi 5-pela pu wute Juda kinnge yas muagh. Te taq yengu kin puayi ire ire yasmitigh newo 39-pela pumand, pugri puqmegh 5-pela pu mand. 25 Puayi tevi ire pu wute Rom kinnge nyumo kamo pe mi. Puayi ire wute aye ngewet pemi. Puayi teri ire pu at nge ko kin te bir ris,di ire nge gherimmingi ghiri guboq guboq yengunginy iri di bur ire. 26 Puayi nganye buagi ngetiqe aye pe ko kin tende ngemai quan kare. Wuyenime riri ruso yamb tumo, wute nyungu kin ngebrequ mindigh, ngening wutene Juda nge brequmindigh, wute Juda segi kin nge brequ mindigh.Nge tiqe yumbui pe kas tende mai kare, di dabokas kin tendemai kare. Gherimmingi mai guqod,di wute wandoqi mand Jisas nei mimbig kin ngebrequ mindigh. 27 Nge yembe kumo nganye gaddi yembe gre kin gad bu nge ghimbi yuqo kati.Pripri nge bur yembe gad bu oghine kase segi.Nge mir kuregh di yawo singar kati. Pripri ngeoghine mir gad segi, pripri nge uyi buyaq gadpudi sungue kin chongo segi. 28 Di mai nganyebuagi aye te simbe gad segi. Di nginy manyimanyi nge pripri wute Jisas nei rimbig kin buagipughe gri ei puq keny ye te ningg nei gab, di te

Page 250: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

2 Korin 11:29 247 2 Korin 12:15ningg nge mai pugri kare. 29Wuti iri Yumbui neinimbig kin buid omo, te nge mune buid omone.Wuti iri, wuti aye ni puq neng yumbo ur brequnand, nge te ningg quan nganye umbo ker kawoye.

30 Wute nge puq megh nge nyamb ei gidiririwo ye, tedi nge yumbo pughe kin bei rindnge buid segi ye te ningg ei nyamb gidivi viyo.31 Beghi Yumbui Jisas ningg God di kiyi ni neinamb nge wandoqi gad segi. Beghi priprine ninyamb ei bidivi viyo viyo te kin rise. 32 Tiqeyumbui Damaskus pe King Aretas ningg gavmankin yumbui ni ami tiqe imb kin ngimrawu penawo yemu ei nge mait kase ningg. 33 Pudi wuteninge nge imbi pe mowi kaghe di tiqe vang kinwindua pe gri sare pe mi kati ki tingi di gavmankin yumbui te ningg wu kase ko.

12Pol Kraist wand suqo kin te nutungu di mai nare

kin wand1 Nge ngening nyamb mune nganye ei gidiri

riwo ye. Piyi nge ngening nyamb gidivi viyo kinte ghav rind segi, pudi nge si kare segi ye, ngeYumbui yumbo ruqo nyemb pe pugri bei nindighdi wand suqo pu rise kin bei negh ye te simbe gadye. 2Nge wuti Kraist nei nimbig kin iri nei gibig,*asi ber 14-pela pu ruso pre God ni neti nowi nginytu wam nganye newo no. Ni ghimbi ane bri newono o ni ququne bri wuyo wuso nge nei gab segi,God ne nei namb. 3 Mune simbe gad, wuti teghimbi ane o ququne bri nge nei gab segi, Godne nei namb, pudi nge nei gab God wuti te netinowi, nginy tu wam newo no, 4 di yumbo suqopu nganye rise kin te nutungu. Wute yumbo teruqond kin te ningg munene simbe rind kin uny.5Wuti te nge ni nyamb ei gidivi viyo ye. Pudi ngengening nyamb gidivi viyo kin te nge gre tuquisegi ye te kin ninggne ei nyamb gidivi viyo. 6 Piyinge ngening nyamb gidivi viyo ningg kari, pudinge ghabe gad kin pugri puq ken segi ye. Te pugringe wand simbe gad kin te wand nganye kinne.Pudi nge ngening nyamb gidivi viyo kin te munenganye puq ken yambu kari. Te pugri nge nyambgidivi viyo ye te ningg nungoqi nge nei yuwonwumbigh kin te yambu kari, nge yumbo yembegidiny wuqond di wand wutungu ye te ningg einge nei yuwon wumbigh te yuwon.

7 God nge yumbo quan nganye yuwon kin teKraist nge nde raqe naind ningg bei negh ye teningg nge quan nganye bujeyi kase kin segi puqnand. Te ningg bu ni nge yumbo muy kin pugringe nde ghimbi pe nawo rise di priprine ngeghimbi cheiq ripigh. Mai te wuti Satan ninggangelo kin pugri nge pug nindigh ei nge yumbote ningg quan nganye bujeyi kase segi. 8 Puayitevi ire pu nge Yumbui pengu gidig ei ni nge maiwen puaq nindigh ningg. 9 Pudi ni nge simbenindigh nari, “Nge ngening nde nei pene wuteyuwon kuany kin nunde rise kin te tuqui nganye.Te pugri nge ningg gre wute buid segi kin ndequan nganye yembe rind.” Ni pugri puq nandbu nge quan nganye chumbuai gad di nge buidsegi ye te ningg bujeyi kase, te ei Kraist ningg grenge nde vise. 10 Te ningg bu Kraist nde nyambpe mai buagi ren ningg chumbuai gad: nge buidsegi, wute nge wand brequ mindigh, nge mai isiskare, wute unje maip ningg mai isis megh, di maiyumbui guqod. Te pugri nge gre tuqui segi, tedinge gre quan nganye rise.

Pol Korin kin wute Jisas nei rimbig kin ghavnindiny

11 Nge ghabe gad kin pugri puq ken pre. Pudinungoqi nge puq wegh bu nge pugri puq kenpre. Nungoqi gri ei nge wuti pughe gib gab yete simbe wand ye. Te pugri piyi nge wuti nyambsegi nganye kin, pudi nge wute nungoqi “aposelyumbui” puq wundim kin ni nde nambu kas seginganye. 12 Nge aposel nganye kin yumbo urnungoqi nde bei gad kin te nge si yavi kati segigre pu yengu yumbo bei gad ningg yumbo ur greye yembe gidiny, yumbo wute puq men tuquisegi kin puq ken, di yumbo gre kin yembe gidiny.13Ngewute Jisas nei rimbig kin tiqe aye kin pughegri puq keny pu bu nungoqi puq keuq segi bu teningg nge nungoqi unje kupuqu? Nge nungoqiningg yumbo ningg kari segi kin tene di puq ken,te bri nge nungoqi unje kupuqu? Tedi nge unjekap kin wand te puaq wundigh.

14 Nge nungoqi nde godo tevi gad pre, muqmunene godo ningg sir kap. Nge godo di nungoqimai keuq segi ye. Te pugri nge nungoqi yumbokitaquri yawo kuregh segi, pudi nge nungoqiwutaqu kitaqu wowi yawo kuregh. Te pugri woni kiyi kumo yumbo ripiny ruso pu rise tuquisegi, pudi kiyi kumo ei wo yumbo ruany rise ye.15 Pugri bu nge nungoqi ghav guduq ningg di

* 12:2: Beghi ves 7 budoq di nei bab Pol ni “wuti Kraist nei nimbig kin iri” puq nand kin te nikinne ningg wand nand.

Page 251: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

2 Korin 12:16 248 2 Korin 13:10chumbuai ane ei nge ningg yumbo yumbo buagimekare ruso di ngening ghimbi ane nungoqikeuq. Nge pugri nungoqi yawo kirauq righe,tedi nungoqi oyi nge musoqne nganye bri yawowuragh righe ye? 16 Nungoqi kin ninge marite nganye nge nungoqi mai mekirauq riwo segi.Pudi nge wuti nungoqi puamb kuauq ye di wan-doqi guduq kin tende pe nungoqi kitaqu wowi.17 Te pughe gri, wute nge tiqi gudom nungoqinde mondo ye te kin iri nde gri bri nge nungoqiwandoqi guduq di yumbo kitaquri? 18 Nge asiTaitus ningg kari di ni nungoqi nde nondo, beghimand Jisas nei nimbig kin iri tiqi gudog ni temimondo. Tende bri Taitus nungoqi wandoqi nun-duq di yumbo nitaquri? Te segi. Nungoqi neiwamb Taitus nge temu nei irene vise di yumbour irene bad.

19 Beghi nyumo raqe wen mune peq wundokin wen nungoqi nei wamb kin beghi wand puaqbad ningg bri peq wundo? Te segi. Beghi Godnde rar pe wand ren bad, di wute Kraist ndegre pu yemu ye wand mand kin pugri wand bad.Beghi mand quan nganye yawo pirauq righe kin,yumbo buagi beghi puq pen kin te beghi nungoqigre peuq ningg bu puq pen. 20 Te pugri ngewune gab eti nge nungoqi nde godo kin tendepuayi nge nungoqi pughe gri kin ei was gudoquyawo kuregh ye te kin pugri was gudoqu segi. Dinungoqi oyi nge pughe gri kin ei wuqoind yawokureuq ye te kin pugri wuqoind segi. Nge wunegab eti nge godo di yumbo ur ren kin rise guqod:Oyi oyi wand pe wege, di wute segi wuqond wari,di umbo ker wawo, di nungoqi nonne bir wawo,di wute aye wand brequ wundiny, di wute dobusimbe wundiny, di ngawu gre rind, di nei kinkin rise. 21 Nge wune gab eti nge nungoqi ndemune godo kin tende puayi nge God nge nungoqinde rar pe nge nyamb ni vighe viso. Di eti ngewute nganye buagi asi yumbo ur brequ rind kinte muq yumbo ur brequ rind rindne, nei rireritinde segine kin te ningg quanji gad. Ni neirire ritinde segi, di yumbo ur puqum kin puq ren,quayi nyumbueg segi segi wand kin yumbo ur, diyumbo ur brequ isis puq ren yawo kureny kin neite si rire segine kin te ningg quanji gad.

13Nyumo raqe cheq pe Pol wu wand nindiny

1 Nge asi godo tevi gad pre, muq munene godoye. God ningg wand buk pe rise kin ni wuri, “Muqwuti iri unje nap, te wute temi o temi ire pu ni

unje nap kin te muqoind di simbe mand, tedibeghi nei bab ni nganyene puq nen.” [Lo 19:15]2 Te kin pugrine nge asi nganye nungoqi ndegodo pu di tende dobu mune godo nungoqi anepas kin tende nge nungoqi kin wute ninge asiyumbo ur brequ rind kin di wute aye pughe yeyumbo ur brequ rind kin te wu wand gidiny. Dimuq nge nungoqi ane pas segi kin ven nde puayinge nyumo raqe pe mune wu wand guduq. Ngemunene godo kin tende diwute te yawokutony dirar guqod ris tuqui segi. 3Nungoqi nei wambwaringanyene Kraist nge nde mim pe gri wand nando segi. Te kin oghine wap ruso ningg wari. Tekin ningg muq nge puq ken wuqond ei nei wamb,Kraist ni nungoqi teti nuaqu kin gremeri nat segi,ni gre yumbui nungoqi nde bei nand pre. 4 Tenganye asi ni buid segi di kruse pe qungumi nati.Piyi ni kruse pe ungu mi nati, pudi God ningg grepe muq ni urupui nas. Beghi ni ane pas kin beghimune buid segi, pudi God ningg gre pe di beghini urupui nas kin pugrine urupui pas di nungoqinde yembe bad.

5Nungoqi nonne tuquiwap eiwuqondnungoqinganyene Kraist nei wumbig o segi. Nungoqi nonyumbo ur te otinde ir wawo ei wuqond. JisasKraist nungoqi nde umbo pe nas ye, te kin nun-goqi nei wamb segi bri? Nungoqi ni nei wumbigsegi, tedi ni nungoqi nde nas segi. 6 Nge nei gabbeghi nganyene nganye aposel yembe bad ye teotiwo nungoqi nei wamb ye. 7 Beghi God pengubidig ei nungoqi ghav nunduq ei nungoqi yumbour brequ wand segi. Beghi wute beghi yuwonpuq rundug ningg pari bu pugri God pengu bidigsegi. Piyi wute riri beghi yembe tuquine badsegi ye, pudi beghi nungoqi yumbo ur yuwonkinne wand ningg pari bu pugri God pengu bidig.8 Te pugri beghi wand nganye kin nyinge pawovighe kin yumbo yembe bidiny tuqui segi, beghiwand nganye kin bidivi viyo kin yumbone eiyembe bidiny. 9 Te pugri beghi buid pap segimuq nungoqi oyi buid wap, te beghi te ninggchumbuai bad ye. Di beghi pripri God pengu bidigei nungoqi unje pu was kin te ningg sabi nunduqei mune yuwon pu was. 10 Te ningg bu nge muqwonji kas kin ven nde puayi nge wand ren nyumoraqe pe ki rundo. Te ei otiwo nge godo Yumbui ninge ni ningg yembe ven gad ningg naip ko di grenegh kin gre ven nde pe nungoqi teti kuaqu ninggwand gre ye nganye keuq segi. Nge nungoqi Jisasnei wumbig kin nei te gre keuq ningg bu yembe

Page 252: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

2 Korin 13:11 249 2 Korin 13:14ven negh. Nge nungoqi unje kupuqu ningg segi.

Wand omo nawo ye chumbuai kin wand11 Mand, muq nge wand omo kawo yamb nge

kari nungoqi chumbuai ane ei was. Nungoqi unjepu was kin te sabi wand ei mune yuwon pu was,nge wand wutungu, nungoqi buagi ane nei irenevise, di umbo ire kuse. Tedi God wuti nungoqipuq neuq wute aye yawo wurany righe di umboyuwon kuse kin te nungoqi ane was ye.

12 Oyi oyi chumbuai kin wand weny kin teyuwonne nimand kin pugri song wureny. 13 Godningg wute buagi ren kin ni nungoqi nde chum-buai kin wand ri rundo.

14 Yumbui Jisas Kraist nikin nei pene wuteyuwon nuany kin, di God wute yawo nirany righekin yawo, di Ququ Yuwon Yewute ire pe nirur kinte nungoqi buagi ane nde rise.

Page 253: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Galesia 1:1 250 Galesia 1:23

GalesiaPol ni nyumo raq wen te wute Jisas nei rimbig

ye Galesia opu ris kin ninde ur nindiq. Buk wenningg Pol ni wute Juda kin ninge Jisas nei rimbigpudi ni Jisas ningg wand te Moses ningg lo aneirepe ruwo righe ye te ningg segi puq nindiny.Ni riri wute buagi Jisas nei rimbig kin te ni puqren kin pugrine ei Moses ningg lo te rit rise. Polnari te tuquine segi. Pol nari beghi lo wuri kinpugrine puq pen kin te ningg God nde rar petuquine yembu tiq segi. Beghi Jisas nei bibig kinte ninggne bu God nde rar pe tuquine yembu.

1 Nge Pol, nge Kraist ningg aposel iri. Ngewute gri yembe wen gidiq ningg maip ko segi, diwute gri nge tiqi mundogh ko yembe wen gidiqsegi. Nge Jisas Kraist di God beghi wuyi, wutiJisas ngamo pe pu nindingi newo ye, ni nge tiqimundogh ko yembe wen gidiq. 2Nge di Jisas neirimbig kin buagi nge ane pas ye beghi nyumoraqe wen nungoqi wute Galesia opu was ye Jisasnei wumbig kin buagi nungoqi nde peq wundo.

3Nge God beghi wuyi pengu gidig ei ni di beghiYumbui Jisas Kraist nikin nde nei pene nungoqiyuwon muauq di puq meuq umbo yuwon kuse.4 Kraist beghi God di wuyi ningg wand nutunguni nati ei beghi yumbo ur brequ kin wand puaqnundug, te ei beghi muq pas kin ngeri brequ vennde pu nitamu powi yuwon pu pas. 5 Beghi Godnyamb priprine ei bidivi viyo viyo.

Wand yuwon ye aye segi6Nge nungoqi ningg quan nganye puye gad. Te

pugri Kraist nikin nei pene wute yuwon nuanykin tende pe God nungoqi ngam nirauq nindewandi pudi brequne nganye ni mune dob wengdi wand yuwon ye aye kin wutungu. 7 Pudiwand te nganyene nganye wand yuwon ye segi.Ni nungoqi wand isis simbe munduq te ninggbu nungoqi ghabe wand, di Kraist ningg wandyuwon ye mare mitinde yawo kurem. 8 Pudi ngesimbe guduq, wuti iri nungoqi nde wand yuwonye bir nawo kin te beghi asi bir pawo kin anetuqui segi, piyi beghi kin iri o angelo wam kin irini wand yuwon ye kin grine bir nawo, tedi Godni wase pe meneri naghe di yuqo niraq niraq tekin nase te yuwon. 9 Wand ven beghi asi simbebad pre kin bu mune simbe gad. Te pugri wutiiri nungoqi nde wand yuwon ye bir nawo pudi

ni wand te wand yuwon ye nungoqi watevi prekin te ane tuquine bir nawo segi, God ni wase pemeneri naghe di yuqo niraq niraq te kin nas.

10Nungoqi nei wamb kin nge wand ven gad kinte wute chumbuai rindigh ningg o God chumbuainindigh ningg? O wute nge nyamb miragh ninggkari bu wand ren simbe gad? Ngemune wute ngenyambmiraghningg karimuqwand gad, tedi ngeKraist ningg yembe ye wuti ningg kas tuqui segi.

God Pol neti nowi di tiqi nundog no wand yuwonye bir nawo

11Mand, nge nungoqi simbe guduq ei nungoqioghine nei wamb ningg kari. Te pugri wandyuwon ye nge nungoqi nde bir kawo kin te wandwute nei pe yembe mindiny kin segi. 12 Te pugringe wand te wute nde pu katevi segi, di wute ngewand te ninggmowi kaghe segi. Pudi GodnikinneJisas Kraist nde gri nge puq negh di nge wandyuwon ye te nei gab.

13Te pugri nge asi beghi bon Juda ningg yumbour pene kas kin tende puayi nge yumbo ur gad kinte nungoqi wutungu pre. Tende puayi nge Godningg wute Jisas nei rimbig kin te unje kap maiisis keny di ni brequ gidiny ningg quan nganyebuid kap kap. 14Nge beghi Juda beghi bon yumbour te kat rise gre. Yumbo ur te kin ningg ngequan nganye ye kawo, Juda aye nge ane ber irekin te nge ane tuqui segi. Nge beghi koku Judamingg yumbour te kat rise gre ningg buid nganyekap. 15 Pudi nge kas segine kin tende puayineGod nge naip ko pre, di muq nikin nde nei penenge yuwon nuagh ningg di puq negh nge ni ninggwuti ningg kas. Ni nikin nde nei pene 16 nikinwo nge nde raqe naind, te ei nge ni ningg wandyuwon ye wute Juda segi kin nde bir kawo ningg.Ni puq negh kin tende puayi nge wute ninge ndeko di wand ven katevi segi. 17 Di nge Jerusalemmune kewo ko di Kraist ningg aposel asine maskin nindewand ven katevi segi, pudi nge brequneArebia opu oyi ko. Pre di Damaskus nemune gadi.

18 Dobu ber teri ire pu ruso pre muq ngeJerusalem kewo ko Pita guqoid di temu pas nginy15-pela pu. 19 Tende puayi nge aposel aye tendemas guqod segi. Jems, Yumbui ni kiqam, ni irinetende nas guqoid, aposel aye segi. 20 Nge Godnde rar pe muq nungoqi simbe guduq, wand ngeur gad nungoqi nde ki rundo kin ren wandoqikin wand segi. 21 Tende dobu nge Siria opu diSilisia opu ko. 22Wute Judia opu ris kin Jisas neirimbig ye ni nge ruqoind nei rimbigh segine. 23Ni

Page 254: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Galesia 1:24 251 Galesia 2:17pripriwandne rutungumari, “Wuti asi beghi unjenupumumai isis nengu kin te muq Jisas nei bibigkin nei te asi ni brequ nindiny ningg buid nganyenap kin te ningg wand yuwon ye bir nawo nawo.”24 Di ni nge pugri puq ken ye te ningg God ninggnyamb rindivi viyo.

2Aposel aye te Pol ane Jerusalem mikur

1 Ber 14-pela pu ruso pre nge muneneJerusalem kewo ko. Tende puayi nge Barnabastemu po. Di nge Taitus mune kitanyi ne po. 2Godwand ninge raqe nand bu nge te ko. Nge Godningg wute nikin wute nyamb kin puq rindim kintene ane pikur di nge Jisas ningg wand yuwon yewute Juda segi kin ane pas kin tende bir kawo yete simbe gidim. Eti ni ngiq mand segi di nge muqyembe gad kin ren di asi yembe gad kin te mirsegi. 3 Taitus, wuti beghi ane po kin te, ni ngeane pas, ni Grik kin pudi ni ghimbi dugu chongopend buag ninggmari segi. 4Wute ningewandoqimand Jisas ningg wute kin pugri mandi pudi ninganyene nganye Jisas ningg wute segi kin niwaghine meyi mandi beghi ane pas. Wute menwaghi grine meyi mandi beghi ane pas ei beghiKraist Jisas nde pas bumune Judamingg lo pe taqpu pas segi ir pu pas kin te suqo grine muqonddi beghi puq mengu mune Juda mingg lo pe taqpu pas ningg mari. 5 Pudi beghi ni mingg wandputungu segi nganye. Beghi puq pen ei wandyuwon ye kin wand nganye nungoqi nde visenedi ghav runduq.

6 Wute ninge wute Jisas nei rimbig kin nikinyumbui puq rindim kin te nge nde nei pe ni wutenyamb kin o nyamb segi kin te ane tuquine. Tepugri God wute nyamb pe ir nawo segi ye. Wutenyamb kin te nge pripri wute Juda segi kin ndewand gad kin te sabi mand segi. 7Ni wand ningesabi mand segi pudi ni muqond God Pita Juda ndeJisas ningg wand yuwon ye bir nawo ye te kinyembe neng ye te kin pugrine nge wute aye kinnde wand bir kawo kin yembe negh pre. 8 Tepugri God te Pita Juda nde aposel ningg yenukin gre neng kin tene nge mune wute aye Judasegi kin nde aposel ningg yengu kin gre negh.9 Jems, Pita di Jon, ni God ningg wute nikin quayikiyi puq rindim kin te ni muqond God nikin neipene nge yuwon nuagh ningg yembe wen negh.Pugri bu ni beghi ane kimand kin yumbo ur beimand, ni nge Barnabas temu ane si pat rise. Di

ni ngiq mand mari beghi wute aye Juda segi kinnde yembe bad di ni Juda nde yembe mand ye.10 Wand irene simbe mand kin te mari beghi niningg wute yumbo segi kin te ei nei gheri pipinysegi kin. Ni mari kin yembe ren nge yembe renninggne qa buid kap kap kin te ninggne nganyemari.

Antiok pe Pol Pita ker nuang11 Pita ni Antiok nandi nas di unje nap pugri bu

nge ni wute buagi nde rar pene ker guag. 12 Tepugri asi wute Juda kin ninge Jems tiqi nundommo kin te mo mar segine Pita wute Juda segi kinJisas nei mimbig kin ane mas mir mand. Pudiwute temondomomar pre Pita kring no di ni anemune mir mand segi. Te pugri wute te ni wuteJuda segi kin ningg mari ni ghimbi dugu chongopend muam di Juda kin pugri mas kin te Pita niwune nimbim ye. 13 Di Juda kin wute Jisas neimimbig kin aye Pita muqoind di ni mune te kinpugrine puq men. Ni nei mamb ni pugrine kringmo kin te brequ pudi ni puq men. Ni puq menkin te ningg Barnabas mune ni yumbo ur brequte sonyi nindim.

14 Nge guqod ni yumbo ur te wand nganyekin Jisas ningg wand yuwon ye pe rise ye te kinpugrine puq men segi. Nge te guqod di wutebuagi nde rar pene Pita simbe gidig kari, “Nu Judakin pudi nuwute Juda segi kin anemirwand te nuJuda mingg yumbo ur gure kuaq di Juda segi kinpugri kuas. Pudi numuq kring kuo kin te bei rindnu Juda segi kin ni Juda mingg yumbo ur sonyimindim ningg buid kupim. Nu pughe ningg pugripuq kuen?

15 “Beghi wuyi moyu Juda kin riramu rindi,beghi wute Juda segi kin Moses ningg lo ndenambu mas segi ye te kin pugri segi. 16 Beghinei bab wuti iri lo wuri kin pugrine puq nen yete ningg God ni puq neng tuquine nganye nastuqui segi. Ni Jisas Kraist nei nimbig ye te ninggei tuquine nganye nas ye. Pugri bu piyi beghiJuda kin beghi mune pugrine beghi Kraist Jisasnei bibig ei Kraist nei bibig ye te ningg God beghipuq nengu tuquine nganye pas. Beghi lo wurikin pugrine puq pen ye te ningg segi. Te pugrilo wuri kin pugrine nganye puq pen ye te ninggwuti iri tuquine nganye nas tuqui segi. 17 BeghiGod nde rar pe tuquine pas ningg pari di Kraistnei bibig bibig pas kin ven nde puayi beghi munelo nde nambu pas segi buwutemari beghi yumbour brequ bad. Te ningg di pari Kraist ni puqnengu

Page 255: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Galesia 2:18 252 Galesia 3:15yumbo ur brequ bad puq bad bri? Te tuqui segi.18 Te pugri nge lo nde si nambu kas segi puq gadpre pudi nge mune lo wuri kin pugri puq ken tedinge bei gadngewuti lo gure kuaqye. 19Tepugri lonikinne nge puqwegh nge kati kin pugri di nge londe nambu mune kas segi. Lo nde rar pe kati kinpugri, te ei ngeGodninggwuti kas. Lo nde gri ngeKraist temu kruse pe qungu memu pati, 20 pugribu muq nge asi kin pugri nge ningne kas segi,pudi Kraist oyi nge nde nas. Nge muq kas kin tenge God ningg wo nei gibig kin yumbo ur pe kas.God ningg wo ni nge quan nganye yawo niraghrighe di ni nge ghav nindigh ningg nati. 21 NgeGod nikin nde nei pene beghi yuwon nuangu kinte dobu ki ruso yambu kari. Te pugri beghi Mosesningg lo wuri kin pugrine puq pen ye te ninggbeghi tuquine nganye pas ye tedi Kraist ni natikin te segi bu nati.”

3Beghi lo wuri kin pugrine puq pen o Kraist nei

bibig?1 Nungoqi Galesia kin nungoqi ghabe wand.

Wute tughe nungoqi nei unje mupuq? Nun-goqi Jisas Kraist kruse pe nati kin wand teotinde nganye wutungu pre, nungoqi non rar pewuqond kin pugri. 2 Nge nungoqi wand puchirene pengu guduq ei nungoqi simbe wand ngekutungu ningg. Te pugri nungoqi lo wuri kinpugrine puq wen ye te ningg God ningg Ququweti ni, o Jisas ningg wand yuwon ye wutungudi wari te nganyene puq wand ye te ningg Godningg Ququ weti ni? 3 Nungoqi ghabe pughe griwand ye? Nungoqi Ququ Yuwon Ye pe God nderar pe tuquine was kin puate wi righe pre, pudimuq nungoqi non gre pene bri tuquine was waswati ningg wari? 4Di asi nungoqi mai te ware kinte segine bri ware? Nungoqi segine nganye maite ware segi. 5 Nungoqi lo wuri kin pugrine puqwen ye te ningg bri God nungoqi Ququ Yuwon Yeneuq di yumbo gre ye isis nungoqi nde bei nand?O nungoqi Jisas ningg wand yuwon ye wutungudi wari te nganyene puq wand ye te ningg?

6 Abraham nei wumbig. God ningg wand risekin buk wuri, “Ni God nei nimbig, di God neinimbig ye te ningg God nari ni God nde rar petuquine nganye nas ye.” [Stt 15:6]7 Pugri bu nungoqi nei wamb. Wute God neirimbig kin ni oyi Abraham ningg kuqo nganye risye, te kin ei nei wamb. 8 God ningg wand rise

kin buk ni bei wund, God asine nei namb otiwodi wute aye Juda segi kin mune God nei rimbig dite ningg God ni puq neny ninde rar pe tuquinenganye ris. Pugri bu ni asine Abraham nde wandyuwon ye simbe nand nari, “Nu nde gri di otiwowute buagi qi pe kin yuwon kuany ye.” [Stt 12:3;18:18]9 Pugri bu muq wute buagi aye God nei rimbigkin te God Abrahamwuti ni nei nimbig ye yuwonnuang kin pugrine yuwon nuany ye.

10 Te pugri wute riri ni Juda mingg lo wuri kinpugrine puq ren tedi God ni nateri ye puq rind kinwute te God ni brequ nindiny yamb ris. Te pugriGodninggwand rise kin bukwuri, “Wuteni pripriyumbo yumbo lo kin buk pe rise ye te kin pugrinepuq ren ren ris segi kin te God ni brequ nindinyye.” [Lo 27:26]11 Pudi God ningg wand rise kin buk mune wuri,“Wute God nde rar pe tuquine nganye ris ye niGod nei rimbig ye te ningg di urupui ris ye.” [Hab2:4]Pugri bu beghi nei bab wuti lo wuri kin pugrinepuq nen kin te ningg God nari ni wuti yuwonnganye nas kin puq nindig tuqui segi. 12 Wutelo wuri kin pugrine puq ren kin puate te God neirimbig kin te segi. Te pugri God ningg wand risekin buk wuri, “Wuti iri yumbo yumbo buagi lowuri kin pugrine puq nen nen nas kin te ninggni nati segi nas kin tuqui.” [Wkp 18:5]13 Beghi lo wuri kin pugrine yumbo yumbo buagipuq pen segi ye te ningg God beghi brequ nundugyamb, pudi God beghi brequ nundug kin te oyiKraist nde rise di beghi lo pe taq pu pugri paspu wong nundumu di nitamu powi. Te pugriGod ningg wand rise kin buk wuri, “Wute buaginyumo pe qungu mi mati kin te God ni brequnindim ye.” [Lo 21:23]14Ni beghi wong nundumu ei te God asi Abrahamnde wand taq namb nari ni yuwon nuang puqnand kin te wute Juda segi kin Kraist Jisas nati yete ningg ninde mune rindi ye. Te ei beghi Kraistnde nei budub di God asi Ququ nengu puq nandkin te peti nowi.

Loni Godwand taqnambkinwand te nyingewuwovighe tuqui segi

15 Mand, muq nge God ni wand taq namb kinte beghi wutamu wand taq bab kin yumbo urpe simbe gad. Te pugri wute temi wand manddi wand ire taq mamb pre, te wuti aye wand tekin puch puaq nand o wand aye puch jiju nand

Page 256: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Galesia 3:16 253 Galesia 4:8tuqui segi. God ni wand taq namb ye te kinpugrine. 16 God ni Abraham nde wand taq nambdi Abraham kuqo iri nde wand taq namb. Godningg wand rise kin buk wuri “nu nuqo buagi”puqwund segi. Tediwute quanpuqwund, te segi.Ni wuri, “nu nuqo iri.” Ni wuti irine ningg wuri.Wuti te te Kraist. [Stt 12:7]17 Nge kari kin taq pugri, God ni wand taq nambkin te asine Abraham nde wand taq namb di narini te kin pugrine puq nen ye. Dobu ber 430-pelapu ruso pre ni lo nem. Lo te dobune rise ye, niGod asine wand taq namb pre kin wand te nyingeruwo vighe tuqui segi. 18 Te pugri beghi lo wurikin pugrine puq pen ye te ningg di God beghiyumbo nengu puq nand kin te pateri tuqui ye,tedi yumbo te God ni wand taq namb kin tendegrine pateri segi. Pudi God nikin nde nei penewand taq namb di yumbo Abraham neng kin teningg beghi ane pateri.

19 Te muqdi lo ni yembe pughe kin? Ni wandtaq namb pre dobu lo mune neny, te pugri loni wuse ei bei wund wute yumbo ur te kin rindkin te ni yumbo ur brequ rind. Lo ni wuse wuseruso ruso Abraham ningg kuqo, te Kraist, God niningg qawand taq namb kin te nandi. God angelonde gri lo te Moses, mingi wuti kin pugri nas kin,ninde si pe beghi nengu. 20Pudi wuti irine yumboninge yembenindiny ningg tedimingiwuti ninggnari tuqui segi. Di God nikin irine nas kin pugrinikinne wand taq namb.

21 Lo kin wand ni puate te ningg God wand taqnamb kin wand te ane veri bri? Te segi nganye.Te pugri ni lo nengu di lo te wute puq weny ritisegi ris kin tuqui ye, tedi wute lowuri kin pugrinepuq ren ye te ningg ni puq weny God nde rar petuquine nganye ris. 22 Pudi God ningg wand risekin buk ni raqene simbe wund wuri God ni wutebuagi rar nuqond yumbo ur brequ pe taq pu ris.Te pu ei God wute Jisas Kraist nei rimbig ye teningg yumbo yuwon kin neny ningg wand taqnamb kin te wute Jisas nei rimbig kin te neny.

23 Asi beghi Jisas nei bibig kin ngeri te rindisegine, beghi wute taq yemu kin pugri lo ni taqwumbumu. Te ei beghi taq pune yembu yemburuso otiwo God Jisas nei bibig kin ngeri te raqenand ningg. 24 Pugri bu lo ni beghi yumbo urbrequ ningg yeng wuangu wutamu Kraist ndewuso, di Kraist oyi nei bibig di te ningg Godbeghi puq nengu ninde rar pe tuquine nganye

pas. 25Muq beghi Jisas nei bibig kin ngeri te rindipre. Pugri bu muq lo beghi mune yeng wuangusegi.

Nungoqi buagi ane God ningg wo26 Nungoqi Kraist Jisas nei wumbig ye te ningg

nungoqi buagi ane God ningg wo. 27 Te pugrinungoqi Kraist nde nyamb pe wuye mupuqu einungoqi Kraist ane was kin te nungoqi buagi aneKraist ningg yumbo ur wateri di ni kin pugri waspre. 28 Pugri bu nungoqi kin kin segi, KraistJisas nde nungoqi buagi ane irene. Piyi Judakin o Grik kin, wute wute aye nde taq pu yeruyembe rind kin o ir pu ris kin, quayi o nyumbueg,nungoqi buagi ane irene. 29 Nungoqi Kraist te,tedi nungoqi Abraham ningg kuqo, di nungoqiGod Abraham nde wand taq namb kin yumbo tewateri ye.

41 Nge wand gad kin taq pugri, wuti iri ni wo

iri nas. Kiyi nati di otiwo ni wo te ei kiyi ninggyumbo buagi nateri ye. Piyi ni kiyi ningg yumboyumbo buagi nateri ye, pudi wo ni wokuandi nenas kin tende puayi ni wute ni kiyi nde taq puyemu yembe mand ye te ane tuquine. 2Ni wo tewute aye ni yengmuang di ni ningg yumbo buagite yeng muany kin ninde si nambune nas. Tete ruso ruso kiyi ngeri nap ruso kin ngeri tende.3 Te kin pugrine beghi asi pas wand nganye kinnei bab segine kin tende puayi beghi qi wen kinwand quari pe taq pu yembu yembe bad. 4 Pudiotiwo God nikin ngeri nap ruso kin tendene ninikin wo tiqi nundog qi pe nandi. Ni nandi kinte ni kumo wute nganye qi pe kin wuri wundidi beghi wutamu kin pugri nas, di lo nambu nas.Ni lo nambu nas, 5 ei beghi lo nambu pas kintende pu wong nundumu te ei beghi buagi aneGod ningg wo ningg pas. 6 Beghi God ningg woningg pas, pugri bu God nikin wo ningg Ququ tiqinundog nandi beghi nde nas di ni gri beghi puqnengu di beghi pari, “Aba,* nge wuyi.” 7 Pugri bunungoqi muq aye nde taq pu yequ yembe wandsegi, nungoqi God ningg wo was. Di nungoqi Godningg wo was bu yumbo God ningg wo riteri kinte nungoqi mune wateri ye.

Pol Galesia quan nganye nei nimbiny8Asi nungoqi God nei wumbig segine kin tende

puayi ququ te nungoqi god kin pugri di nindetaq pu yequ yembe wand. Pudi ni nganyene god

* 4:6: Wand puch Aba ven wand Arameik pe ni mari “Wuyi.”

Page 257: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Galesia 4:9 254 Galesia 4:30

segi. 9Pudimuq nungoqi Godwuqoind pre, o Godnungoqi nundoqu pre puq gad ei yuwon. Te predi pughe ningg nungoqi qi wen kin wand quaritendemune tindi wondo di wand te wutungu? Niquan nganye brequ di gre segi. Nungoqi munenganye bri ninde taq pu yequ yembe wand ninggwari? 10 Di nungoqi nei wamb kin wari Sabat kinnginy, irew manyi nginy yumbui waip no, bermanyi nginy yumbui wap mo di nginy tende Godchumbuai nunduq ningg mir yembe wundinykin te yumbui. 11 Nge nungoqi ningg nei kumonganye gab. Eti nge yembe buagi nungoqi ghavguduq ningg yembe gad kin te segi yembe gad.

12 Mand, nge nungoqi quan nganye penguguduq, nge nde umbo pe nungoqi nge kas kinpugri was ningg kari. Te pugri nge oyi nungoqiwas kin pugri kas. Asi nungoqi nge unje waipsegi. 13 Nungoqi nei wamb asi nge num kuregh,pugri bu nungoqi nde godo kas, di tende puayinge Jisas ningg wand yuwon ye nungoqi nde birkawo. 14 Piyi nge num ningg kase ye te ninggnge nungoqi yembe yumbui keuq, pudi te ninggnungoqi nge yambu wuregh di nge wand dobuwi viso segi. Nungoqi nge God ningg angelokin pugri weti kowi, di Kraist Jisas nikinne kinpugri weti kowi. 15 Di tende puayi nungoqi quannganye chumbuai wand. Pudi muq pughe sinren? Nge simbe guduq, tende puayi nungoqinungoqi non rar bi wawo kin tuqui ye tedi yabebi wawo nge wegh pre. Tende puayi nungoqi ngeghav wundigh yawo quan nganye kureuq. 16 Dimuq nge nungoqi wand nganye kin simbe guduqye te ningg nungoqi nei wamb kin nge nungoqiveri bri?

17 Wute wand yuwon ye mare mitinde kinte nungoqi puamb muauq ei nungoqi ni minggwand wutungu ningg mari, pudi ni nei te oghisegi, nei te nungoqi ghav runduq kin tuqui segi.Ni puq men ei nungoqi nge ningg wand wutungusegi ei nungoqi ni yawo wuram righe ningg mari.18 Wute aye nei wumbim kin te yuwon, priprinungoqi nonne te kin ei puq wen, nge ane paskin tende puayine segi. Pudi wute yumbo yuwonkin puqmen ye te ningg nei wumbim tedi yuwon.19 Nge wo, nge nungoqi ningg munene umboyuqo kati, nyumbueg wo rire rindi ningg umboyuqo riti kin ane tuquine. Nge umbo yuqo te yeruyeru ruso ruso nungoqi Kraist kin pugrine wastedi pre. 20 Nge nungoqi ane pas yawo nganyekuregh te ei nge ker kin wand si kare di chumbuaiguduq kin wand keuq. Nge nungoqi ningg quan

nganye yivany kare, muq nge nei gab segi ngepughe sin ei ken.

Hagar di Sara ningg kopuqu wand21 Nungoqi wutaqu lo nde nambu was yawo

kureuq kin nungoqi nge simbewundigh, nungoqilo wuri kin nei wamb o segi? 22 Te pugri lo kinbuk pe pugri ur mand mari, Abraham ni quayiwo temi mas. Wo iri Hagar wute Sara nde taq puyequ yembewund ye ni wuri wundi, di aye yembeye nyumbueg segi nikin ngam nganye Sara wuriwundi. 23Ni wo yembe ye nyumbueg wuri wundikin te ni qi pe kin yumbo ur pe wo ane wus. Tewo buagi aye ane tuquine. Pudi wo yembe yenyumbueg segi nikin ngam nganye wuri wundikin te God Abraham nde wand taq namb ye te kinwo.

24 Ni ningg wand ven kopuqu wand kin pugri.Nyumbueg teri ren ni God asi wand tevi taq nambkin ire Abraham nde di ire Moses nde wand taqnamb ye te kin yumbo ur bu bei rind. Hagarnikin wo ane wute aye nde taq pu yeru yemberind. Ni wand God Sainai rand pe Moses nde taqnamb kin te bei wund. 25 Nge Hagar puq gadkin te nge Sainai rand Arebia opu yenu ye te kinningg kari. Di ni muq kin Jerusalem te bei wund.Te pugri muq kin tiqe yumbui Jerusalem nikinwute te Moses ningg lo nde taq pu yeru yemberind. 26 Pudi Jerusalem nganye nginy tu wamkin ni yembe ye wute ningg wus segi, di ni beghiwutamu Jisas nei bibig kin beghi moyu kin pugri.27 Te pugri God ningg wand rise kin buk wuri,“Nu nyumbueg wo kimasi yengu kin nu chum-

buai ghand, nu nyumbueg wo umbo yuqoriti kin yuqo te kutungu segine kin nuquan kumo ghari queg ghap di chumbuaighand. Te pugri otiwo wute wo segi kin nioyi quan nganye, wute ngaim ane wus kinni wo ane tuqui segi ni te oyi quan nganyeei ris ye.” [Ais 54:1]

28 Mand, muq nungoqi, nungoqi Aisak kinpugri, God wand taq namb ye te kin wo. 29 Tendepuayi wo qi pe kin yumbo ur pe nas kin te nesnewo wo God ningg Ququ ningg gre pe nas kinte unje naip mai isis neng. Di yumbo ur te kinmuq mune pugrine. Wute lo nde nambu mas kinni mes mewo beghi God wand taq namb ye te kinwo mai mengu. 30 Pudi God ningg wand rise kinbuk pughe puq wund? Ni wuri, “Wute taq puyequ yembe wund ye ni wo ane puaq wand ruso.Te pugri yembe ye nyumbueg ningg wo ni yembeye nyumbueg segi ngam nganye ningg wo ni kiyi

Page 258: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Galesia 4:31 255 Galesia 5:21ningg yumbo yumbo nateri kin te ni mune naterituqui segi nganye.” [Stt 21:10]31 Pugri bu, mand, beghi nyumbueg ire wuteaye nde taq pu yequ yembe wund kin ni ninggwo segi, beghi yembe ye nyumbueg segi ngamnganye ningg wo.

5Muq beghi lo pe taq pu pas segi

1 Kraist beghi lo pe taq pu pas ye tende punitamu pi ei ir pu pas ningg. Pugri bu nungoqigre pu ei yequ. Wute aye rar wuqond nungoqipuq meuq mune lo nde taq pu yequ yembe wandwayequ.

2 Ange waq nge wand otinde wutungu. NgePol, nge nungoqi simbe guduq, nungoqi ni rarwuqond nungoqi ghimbi dugu chongo pendmuauq, tedi Kraist nati kin te nungoqi ghavwunduq tuqui segi nganye. 3 Nungoqi wutaquwute aye nungoqi ghimbi dugu chongo pendmuauq kin te nge mune nganye simbe guduq,nungoqi ghimbi dugu chongo pend muauq temuqdi nungoqi lo te buagi anene gure wawo segikin. 4Nungoqi lowuri kin pugrine puqwen ei Godnde rar pe tuquine nganye was yawo kureuq kinwutaqu te nungoqi Kraist si weri pre. NungoqiGod nikin nde nei pene yuwon nuauq kin te siware pre. 5 Te pugri beghi Ququ Yuwon Ye ningggre beghi Kraist nei bibig kin nei tende yembenand, bu beghi pughe puayi God beghi wutamuninde rar pe tuquine nganye pas kin puq nundugye te ningg ghimbi pawopu pas. 6Te pugri yumboteri ren, ghimbi dugu chongo pend di ghimbidugu chongo pend segi kin ni teri anewute KraistJisas nde mas kin te ghav rindim segi. Pudi wuteKraist nei mimbig di Kraist nei mimbig ye teningg wute aye yawo mirany righe kin yumbo urte ni ghav rindim.

7 Asi nungoqi wand nganye kin pe tuquinenganye nyinge ware. Pudi muq wuti tughe nun-goqi ngim imb nuauq di nungoqi wand nganyekin dob weny? 8 Nungoqi muq puq wen kin neiven God wuti nungoqi ngam nirauq ninde wandikin ninde pu vindi segi. 9 Wute pripri riri, yispuch woju ninggne di bret quanene yindiqi kintuqui. 10 Nge nungoqi ane Yumbui nde pas kintende pe nge nei gab nungoqi nge ningg nei venndene nyinge ware, di nei aye pe nyinge waresegi. Di wuti tughe nungoqi nei unje nupuqukin te Yumbui ni mai neng ye. 11 Pudi, mand,nge wute ghimbi dugu chongo pend mawo ye te

ninggne wand bir kawo kawo, tedi pughe ninggei wute nge unje maip mai isis megh? Nge kariwute buagi ghimbi dugu chongo ei pend mawopuq gad, tedi nge Kraist kruse pe nati kin wandbir kawo kin te ningg wute umbo brequ kuse segi.12Nge nei gab kin wute nungoqi nei unje mupuqkin te nikin sem pend mawo ei yuwon.

13 Nungoqi, nge mand, God nungoqi ir pu wasningg ngam nirauq pre. Pudi eti nungoqi ir puwas di wari, “Muq beghi ir pu pas, muqdi beghisegine yumbo ur buagi beghi bon ghimbi puq renyawo kureny ye puq pen pen pas.” Nungoqi pugrinei wamb segi kin, pudi nungoqi wute aye yawowurany righe kin nei te ei puq reuq di oyi oyiyembe ye wute ningg was. 14 Te pugri lo wenirene pe lo buagi aye te rir rise. Lo te, “Nu nonghimbi yawo kurany righe kin pugrine wute ayeyawo rany righe.” [Wkp 19:18]15 Nungoqi umo dabo kin pugri oyi oyi ker wawodi wege wege was, te nungoqi yeng wawo yuwon.Eti nungoqi oyi oyi brequ wand di buagi ane irwaghe.

Ququ Yuwon Ye ningg nei pe ei nyinge ware16Nge kari kin taq pugri, nungoqi Ququ Yuwon

Ye ei rar wuqoind nungoqi yeri nunduq di nun-goqi ni yeri nunduq kin pugrine ei puq wen wenwas. Pugri puqwen tedi nungoqi yumbo ur brequnungoqi non ghimbi puq ren yawo kureny ye temune puq wen wen was segi. 17 Te pugri yumbour brequ ghimbi puq ren yawo kureny ye ni QuquYuwon Ye ningg nei nyinge ruwo righe ningg, diQuqu Yuwon Ye ningg nei ni oyi yumbo ur brequghimbi puq ren yawo kureny ye te nyinge ruworighe ningg. Ni teri oyi oyi veri, ni puq ren einungoqi yumbo puq wen yawo kureuq kin te puqwen wen was tuqui segi. 18Nungoqi Ququ YuwonYe ningg nei pe was tedi nungoqi lo nde nambuwas segi.

19 Yumbo ur brequ ghimbi puq ren yawokureny ye te nungoqi nei wamb omo. Te quayinyumbueg segi segi wand kin yumbo ur, wutepuq reny God nde rar pe puqum rimb kin yumbour, yumbo ur brequ isis rind yawo kureny kin nei,20 wandoqi kin god yumbui nyamb riram, wuteawo rimbiny, wute yambu rireny, yeng rind, wuteaye yumbo yuwon kin riteri ruqond di wute teumbo ker ruany, brequne umbo ker ruwo, nikinninggne nei rimb di wute aye nei rimbiny segi,oyi oyi ker ruwo, bir ruwo kin kin ris, 21wute ayeningg yumbo ruqond di buyaq rindiny, wuye riq

Page 259: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Galesia 5:22 256 Galesia 6:14jebo rind, bujeyi rise ningg griny yembe rindinyei griny tende ni yumbo ur brequ isis rind, diyumbo ur aye ren kin pugri. Asi nge yumbo renningg simbe guduq pre bu muq munene simbeguduq, wute yumbo ur te kin puq ren ye ni Godnde si nambu ris tuqui segi.

22 Pudi Ququ Yuwon Ye ningg yumbo ur mirkin pugri beghi nde puq nen kin te beghi wuteaye yawo pirany righe, quan nganye chumbuaibidiny, umbo yuwon gud, mai pare kin te ninggker pawo segi waghine pas, wute aye ghav bidiny,wute aye sabi bidiny, priprine yumbo nganyenepuq pen, 23umbo yuwonne kuse di wute aye ghavbidiny, beghi yumbo ur bad ye te ningg yengpawo yuwon. Lo ire yumbo ur ren kin ningg segipuq wund segi. 24 Kraist Jisas ningg wute buagini yumbo ur brequ ghimbi puq ren yawo kurenykin di yumbo brequ kin nei mimbiny kin te buagiane kruse pe qungu mi riti pre. 25 Ququ ni puqnengu bu beghi pas, pugri bu beghi ni rar buqoidni beghi pughe gri pas ye te ningg yeri nundug dite kin pugrine ei puq pen. 26 Beghi bujeyi pase dibeghi yumbui pu yembu kin te wayequ, di wuteaye chuch puam di ni umbo ker mawo wayequ,di wute aye ningg yumbo yumbo buqod di buyaqbidiny kin te wayequ.

6Nungoqi oyi oyi ghav wand

1 Mand, nungoqi wute Jisas nei rimbig kiniri wuqoind yumbo ur brequ nand, te muqdinungoqi wutaqu Ququ Yuwon Ye nari kin pu-grine puq wen ye nungoqi ei ni ghav wundig diyuwonne nas. Di nungoqi ni waghi waghine eighav wundig, umbo ker ane wand wand wayequ.Pudi nungoqi nonnemune yengwawo yuwon, etiSatan nungoqi puamb nuauq di mune ir waghe.2 Nungoqi wute aye mai muqond nungoqi ghavwundim ni ane mai te ware di nungoqi oyi maiware ni oyi nungoqi ghav munduq. Pugri ei oyioyi ghavwand. Pugri puqwen tedi Kraist ningg loane tuquine nganye puq wen.* 3Te pugri wuti irinari ni yumbui pudi nganyene nganye ni yumbuisegi, te wuti te nikin ghimbine wandoqi nindiny.4 Wute buagi nikin yumbo ur te ei muqond, niyumbo ur oghi kin mand o segi. Wuti nikinyumbo ur wute aye mingg yumbo ur ane tuquinap segi kin wuti te ni di piyi nikin yumbo ur

te ningg chumbuai nand. 5 Te pugri wute buaginikin yembene ei mand.

6 Wute Kraist ningg wand matevi kin te ni einikin yumbo yuwon ye buagi rise kin te wute niwand te bei mem kin te ninge mem.

7 Nungoqi nungoqi nonne wandoqi wandwayequ. Nungoqi nungoqi non yumbo ur pugheye yembe wundiny kin tende pe God puambwang tuqui segi. Te pugri nungoqi wuny mbeyumbo pughe kin wi righe pu te otiwo yumbotene nganye ei mune ruwi di wateri ye. 8 Te kinpugrine wuti iri yumbo ur brequ nikin ghimbipuq ren yawo kureny ye te puq nen kin te otiwoni mir quan nateri kin te God ni brequ nindig. NiQuqu ningg nei pe yumbo puq nen kin te mir kinpugri wuny mbe yumbo ni righe pu tedi otiwoQuqu Yuwon Ye oyi puq neng di ni mir quannateri kin te ni nas nas te kin nas ye. 9 Pugribu beghi yumbo ur yuwon ye bad kin si yavi patiwayequ. Te pugri beghi si yavi pati segi yumbo uryuwon ye bad tedi otiwo ngeri tende di beghi miryuwon kin pateri. 10Pugri bumuq beghi wute ayeyumbo ur yuwon ye bei bidiny kin ngeri risenekin ven nde puayi beghi wute aye sabi bidiny.Wute Jisas nei rimbig kin ni beghi bon yavi ire kinpugri, beghi ni ei nganye sabi bidiny.

Pol wand omo nawo ningg wand yuwon kin neny11 Nungoqi nyumo raqe cheq pe wen wundoq

nge ur yumbui kin pe nge ning nde si pene urgidiq.

12 Wute nungoqi ghimbi dugu chongo pendwawo ningg buid mupuq kin te, te wute wute ayende rar pe ni nyamb yumbui vise ningg mari kinte bu pugri puq men. Ni puq men kin puate taqte eti ni Kraist kruse pe nati kin wand bir mawotedi wute ni unje map mai isis mem ye te ninggwune mamb bu ni pugri puq men. 13 Ni ghimbidugu chongo pendmuampre, pudi nikinnemunelo wuri kin pugrine puq men segi. Pudi muq ninungoqi buid mupuqu ei nungoqi ghimbi duguchongo pend wawo ningg mari. Ni puq men einungoqi ni mingg wand wutungu di ghimbi duguchongo pend wawo ye te ningg ni nyamb yumbuimatevi. 14 Pudi nge ngening nyamb gidivi viyotuqui segi, nge beghi Yumbui Jisas Kraist ni krusepe nati ye te ni ningg nyambne ei gidivi viyo.Te pugri ni kruse pe nati ye te ningg qi pe kinnei brequ nge nde vise kin te viti, di nge munekruse pe kati pre kin pugri di qi pe kin yumbo ur

* 6:2: “Kraist ningg lo”: nu Galesia 5:14 ndoq.

Page 260: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Galesia 6:15 257 Galesia 6:18mune puq ken segi. 15 Piyi ghimbi dugu chongopend o ghimbi dugu chongo pend segi, ni teri aneyumbui segi. God ni beghi puq nengu di wutamuurupui kin pas ye te nganye. 16Wute nge yeri gadkin pugrine puq men men mas kin te God ni puqnem umbo yuwon kuse di God wute yawo nitonykin te ninde vise. Ni God ningg wute Israel kinnganye.

17Nge wand omo kawo ningg di kari, nge wutenge mai aye mune megh kin te yambu kari, tepugri asi nge mi kin muanji nge nde ghimbi perise kin ren bei rindnge Jisas ningg yembeyewutinganye.

18 Mand, nge beghi Yumbui Jisas Kraist pengugidig ei nikin nei pene wute yuwon nuany kin tenungoqi nde rise. Te nganye.

Page 261: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Epesus 1:1 258 Epesus 1:17

EpesusPol ni nar ir no wute Jisas ningg simbe nindiny

kin tende puayi ni Epesus nas ber teri ire. WuteJisas nei rimbig kin Epesus ris kin te ninge Judakin di ninge Juda segi kin. Dobu Pol ni Rom taqpu yenu di ni nyumo raqe wen ur nindiq wuteJisas nei rimbig kin Epesus ris ye te neny ei nirundoq pre di wute Jisas nei rimbig kin aye tiqeninde tumo yeru kin ni mune rundoq. Buk wenningg Pol ni bei neny te pugri God ni wute buagiJisas nei rimbig kin irepe ni rur ningg, te Juda diJuda segi kin anene. Ni nari beghi buagi ane teghimbi irene kin ghimbi cham, di Kraist ni ngawunamb. Di ni nari beghi Jisas nei bibig pre kinbeghi yumbo ur urupui kin pe ei pas, asi Jisas neibibig segine kin tende puayi pas kin pugri segi. Dibeghi God ningg gre te anene pateri ei Satan aneyeng bad kin tuqui.

1Nge Pol, God nikin nei pene ni nge Kraist Jisasningg aposel ningg naip ko. Nge nyumo raqe wenur gidiq.

Di nge nungoqi God te wute Epesus was kinnungoqi Kraist Jisas nde was di ni nei wumbig kinsi ware segi ye nungoqi nde keq wundo.

2Nge God beghi wuyi pengu gidig ei ni di Yum-bui Jisas Kraist temi nikin nde nei pene nungoqiyuwonmuauq di puqmeuq umbo yuwon pu kuse.

Kraist nde pas kin te ninggYumbui ni beghi yuwonnuangu

3 Muq beghi God di nikinne mune beghi Yum-bui Jisas Kraist ni kiyi ni nyamb te ei bidivi viyo.Te pugri beghi Kraist nde pas kin te ningg God niQuqu pe gri beghi yuwon nuangu di ni ququ peopu kin yumbo buagi te beghi nengu. 4 Te pugriKraist nde gri te ni qi di yumbobuagi qi pe kin risesegine ni beghi nikin te wute ningg nupumu po.Ni pugri puq nen ei beghi ninde rar pe unje papsegi yuwonpu yembu. Godni beghi yawonirangurighe kin te ningg, 5 ni asine nei namb di nari,Jisas Kraist nde gri di ni beghi ni wo ningg nuamupas. Ren kin te ni nikinne nari ni puq nen ye di nite kin ningg chumbuai nand. 6Ni puq nen ei nikinnde nei pene beghi yumbo yuwon kin pe nganyeyuwon nuangu kin te ningg ni nyamb bidivi viyo.Di te kin te ni nikin wonyimi nikin quan nganyeyawo nirang righe ye te ninde gri beghi yuwonnuangu. 7Kraist ni nati di ni yavi irwi kin te ningg

ni beghi wong nundumu yuwon pu pas. Te beghiyumbour brequ bad kinmai te puaqnundug. Godni puq nen kin te nikin nde nei pene beghi quannganye yuwon nuangu ningg puq nen. 8Di te kinte beghi quan nganye nengu di wong bad segi.Di beghi nei yuwon ye anene nengu ei ni yumbopuq nen kin te nei bab. 9 Di ni nikin nde nei pebeghi ghav nundug yumbo yuwon kin Kraist ndegri puq nen puq nand kin asi nei bab segi ye temuq nei bab pre. 10Yumbo ren kin te otiwo ngeriGod nap ruso kin tende puayi puq ren, di yumboren kin te: Ni yumbo buagi yembe nindiny kinte yumbo ni nas kin tiqe pe kin di qi pe kin tebuagi ane irepene nirur, di Kraist ngawu namb diyumbo buagi te ninde si nambu rise.

11 Beghi Juda kin beghi Kraist nde pas kin teningg God ni beghi ni nikin wute ningg nupumupo. Yumbo buagi ren kin te God ni asine puq nenningg nei taq namb di nari ni puq nen ye. Diyumbo buagi te ni puq nen puq nand kin pugrinepuq nen. 12Ni beghi nupumu po ei beghi wutamuasine nei bab pari Kraist ni beghi nitamu powi yepuq bad kin beghi God ni wuti yuwon pughe grinas kin te ningg nyamb bidivi viyo.

13 Di nungoqi Juda segi kin nungoqi munepugrine. Nungoqi wand nganyene kin te Godnungoqi nitaqu wowi kin wand yuwon ye wu-tungu nganyene puq wand kin te ningg nungoqiKraist ningg wute ningg was. Nungoqi Kraistnei wumbig kin te ningg God ni Ququ Yuwon Yenungoqi neuq puq nand kin te neuq. Di QuquYuwon Ye neuq kin tende pe ni bei nand te pugrini manyi nunduqu di nungoqi ni te wute ninggwas. 14QuquYuwonYe beghi nde nas kin te ninggbeghi nei bab te pugri beghi God ni nikin wuteyumbo neny puq nand kin te pateri ye. Ni beghinde nas ruso ruso Godni nikinwute tewongnandyuwon pu ris. Muq beghi God nikin nde nei peneyuwon nuangu kin te ningg ei God nyamb bidiviviyo.

Pol ni pughe gri God temi wand kin te ningg simbenand

15 God ni wute Kraist nei rimbig kin nateri ye,pugri bu nge nungoqi Yumbui Jisas nei wumbigdi God te wute buagi yawo wurany righe ye tekutungu di tende puayi pu rindi muq 16nge te kinninggGod chumbuai gidig dimuq chumbuai gidiggidigne. Di nge God temu wand kin tende puayinge nungoqi nei gubuq gubuqne. 17 Nge beghiYumbui Jisas Kraist ni God di wuyi yuwon nganyepengu gidig gidig ei ni Ququ Yuwon Ye wute nei

Page 262: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Epesus 1:18 259 Epesus 2:16neny kin di wute bei neny kin te nungoqi neuq, diQuquYuwonYe nungoqi nei neuq ei nungoqi Godoghine nei wumbig. 18 Di nge yumbo ren ningganene God pengu gidig. Nge God pengu gidig eini nungoqi nei neuq di nungoqi wand nganyenekin te nei wamb di te kin ningg nungoqi yumbowateri ningg ghimbi pu was kin te nei wamb diyumbo yuwon kin nganye nungoqi ni te wuteneuq ningg ngam nirauq wondo kin te wateri ye.19 Di nge ni pengu gidig ei ni nei neuq di ni greyumbui nganye kin te pughe gri beghi wutamuni nei bibig kin beghi nde yembe rind kin te neiwamb. Ni gre beghi nde yembe rind kin te greyumbui nganye, 20 Kraist nati pre mune nindinginewo di ququ pe opu tende ni si nganye pe opunowi nas ye gre pugri kinne. 21Kraist ni tende nasdi ququ pe opu kin yumbo buagi ninde si namburise, ququ nyamb kin, ququ ye mawo kin, ququgre kin buagi di yumbui buagi te ninde si nambumas. God ni wuti nyamb kin ningg nowi nas dini nyamb te wute nyamb kin muq ven nde puayimas kin di otiwo kin anene ni nyamb te ane tiqsegi. Ni nyamb te yumbui nganye. 22 Di God niyumbo buagi ninde nyinge tingi nawo rise. Di niwute Jisas nei rimbig kin te ghav nindiny ninggbu ni naip no ei ngawu namb di yumbo buagi teninde si nambu rise. 23Wute Jisas nei rimbig kinni Kraist nikin ghimbi. Di Kraist yumbo buagituqui nap ye ni wute ni nei rimbig kin buagi tetuqui nap.

2Kraist nde gri wute mas

1 Asi nungoqi God nari kin pugrine puq wensegi di yumbo ur brequ wand kin te ningg ququpe gri nungoqi wati pre. 2Tende puayi nungoqi qiwen kin yumbo ur brequ te puq wen. Di nungoqiququ brequmingg yumbui beghi nde tumone naskin ni ningg wand wutungu. Di ququ brequ teneni muq wute God ningg wand rutungu di te kinpugrine puq ren segi ye te nei brequ neny buni puq ren. 3 Beghi buagi ane asi nikin pugrine,yumbo beghi bon puq pen yawo guregu kin diyumbo beghi bon ghimbi di nei pe puq pen yawoguregu kin te puq pen. Beghi wute aye ningete kin pugrine beghi bon yumbo puq pen yawoguregu kin puq pen ye te ningg beghi God niumbo ker nawo wute unje nap kin tende par paspre. 4-5 Beghi yumbo ur brequ bad kin te ninggququ pe gri beghi pati. Pudi God, wuti wute quannganye yawo nitony ye, ni beghi quan nganye

yawo nirangu righe. Pugri bu ni Kraist nindinginewo kin tende puayi ququ pe gri beghi anenepuq nengu pas. Di God nikin nde nei pene wuteyuwon nuany ye te ningg nungoqi mune nitaquwowiwas. 6GodniKraist nindingi newokin tendepuayi beghi anene pes pewo, di Kraist Jisas ndepas kin te ningg ni beghi ququ pe opu kin tendeKraist anene nuamu pas. 7 Ni pugri puq nen eiotiwo ni pughe gri nikin nde nei pene wute quannganye yuwon nuany kin te bei nand. Di beghiyuwon nuangu kin te beghi Kraist Jisas nde paskin te ningg bei nand. 8 Te pugri God nikin ndenei pene nungoqi yuwon nuauq kin te ningg buKraist nei wumbig kin tende gri nungoqi nitaquwowi. Di ren kin te nungoqi nonne puq wensegi, God nikinne neuq. 9 Ren kin te yembe badkin te ningg segi, pugri bu wuti iri nikin nyambnindivi viyo ye tuqui segi. 10 Te pugri beghi teGod nikinne Kraist Jisas nde gri yembe nundug eibeghi ni ningg yembe yuwon ye ni asine nupungruso pre kin te yembe bidiny.

Kraist nde gri beghi irene pas11 Te ningg bu nungoqi wutaqu numo riraqu

rindi kin tende puayine wute Juda segi kin ninggwas ye nungoqi “wute ghimbi dugu chongo pendsegi ye” puq munduq. Te wute nikin ninggnemari ni “wute ghimbi dugu chongo pend ye” nipuqmand. (Yumbo ur ren kin te wute nde si pe dinikin ghimbi pe puqmen.) 12Nungoqi yumbo renei nei wumbiny te pugri asi tende puayi nungoqiKraist nde wonjine yequ. Nungoqi wute Israelkin segi, di God nikinne ni wute nikin wute ninggnap ruso di wand taq namb nari ni nikin te wuteningg ris ye pe tende ane was segi, nungoqi wutetiqe aye pe kin pugri was. Nungoqi yumbo yuwonkin ninge nei wumbiny di ghimbi wany segi, dinungoqi God nei wumbig segi. 13Pudi muq KraistJisas nde was kin te ningg nungoqi asi wonji yequkinmuqKraist ni yavi te ningg God nimune kringnupuqu wondo ninde tumo yequ.

14Tepugri Kraist nikinneni beghi umboyuwonkin nengu di ni Juda di Juda segi kin irepene nirur.Asi ni veri ningg ris pudi muq Kraist ni nati kinte ningg ni Juda di Juda segi kin ni veri ninggris kin imb te bir nuaq pre. 15 Imb te Juda nikinyumbo ur di Moses ningg lo, di Kraist ni nati kintende pe ni nyinge nawo righe pre. Ni pugri puqnen ei wute tit teri te irepene nirur. Di ni teriwute tit urupui kin irene wuse. Te ei wute titirene wuse di ni umbo irene kuse. 16Ni kruse pe

Page 263: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Epesus 2:17 260 Epesus 3:19nati kin te ningg ni wute tit teri ni ker te nyingenuany righe, irepe nirur di ni God ane ruwo gudo.17 Ni nandi ei nungoqi wutaqu God nde wonjineyequ kin di wute God nde tumo yeru kin anenenungoqi nde wand yuwon ye bir nawo. Wandren te nungoqi pughe gri God ane wawo gudo kinwand yuwon ye. 18Te pugri ninde gri beghi buagiane Juda di Juda segi kin beghi Ququ irine petinowi di God nde bodo kin tuqui.

19Pugri bu nungoqi Juda segi kin nungoqi wutetiqe aye pe kin di muq wandi kin pugri segi,pudi nungoqi anene wute God nei rimbig kinaye te ane God te wute di ni wo ningg was ye.20 God ni baj iri yembe nindig di ni baj taq pugriyembe nindig: Kraist Jisas te gudob kin pugri.Aposel di propet ane te ni baj urete naimb kinpugri. Di nungoqi ni baj te imb naip omo kinpugri. 21 Te kin pugrine Kraist nde beghi Godni baj yembe nindig kin yumbo aye te kin pugriye beghi Yumbui ane irepe pas di God ningg bajyuwon ye ningg yembu. 22 Di Kraist nde gri Godni Juda nateri kin pugrine nungoqi anene ni bajyembe nindig kin yumbo kin pugri nitaqu wowiei nungoqi anene God ni Ququ pe gri nandi nasye baj kin pugri was.

3Pol ni wute Juda segi kin ninde wand bir nawo ye

1 Puate te ningg bu nge Pol, nge nungoqi Judasegi kin nungoqi ningg God ane wand. Di ngenungoqi ghav guduq ningg Kraist Jisas ninggwand simbe gad kin te ningg nge taq yengu.

2 Nge nei gab nungoqi God ni pughe gri nikinnde nei pene nge yuwon nuagh di yembe rennegh ei nungoqi ghav guduq kin te nei wamb pre.3 Di God ni yumbo puq nen ningg nei taq nambpre di asi suqo pu rise kin te nge bei negh pre.Di nge te kin ningg misoqne ur gad pre. 4 Godni Kraist nde gri yumbo puq nen puq nand kinsuqo pu rise ye te nge nei gab. Pugri bu nungoqinge wand ur gad kin te wuqond tedi nei wamb tepugri nge nei gab. 5 Ren kin te wute asi mas kinninde simbe nand segi. Pudi muq God ni Ququnde gri ni ningg aposel di propet yuwon ye nderaqe nand. 6Wand suqo pu rise kin taq pugri: Godningg wand yuwon ye te ningg wute Juda segi kinni Juda ane irene, di ni buagi ane ghimbi irene kin,di ni Kraist Jisas nde ris kin te ninggGodni yumboneny puq nand kin te anene riteri.

7 God nikin nde nei pene wute yuwon nuanykin nge segine negh kin te ningg nge God ninggwandyuwonye te ningg yembe yewuti ningg kas.Ni gre pe nge yembe te kin negh. 8 God ninggwute ninge ni nyamb rise di nge ninde nambunekas, pudi ni nikin nde nei pene nge yuwon nuagh.Ni puq nen ei nge wute Juda segi kin nde wandyuwon kin te bir kawo. Wand ren te yumboyuwon kin nganye Kraist nde pu pateri kin wand.Asi beghi buagi ane wand te oghine nganye neibab segi. 9 Di nge God ni pughe gri yumbo buagiirepe nirur di Kraist ni yumbui ningg nas kin teoghine kitari riti. Ren kin te God wuti yumbobuagi yembenindiny kin tendepuayinewandvensuqo nare pu vise pugri bu wute nei mamb segi.10 God ni pugri puq nen ei muq ven nde puayi niwute Jisas nei rimbig kin ninde gri ni nei oghi kinrise ye te ngim isis pe gri yembe nindiny. Te eiququ pe opu tende ququ nyamb ye di ququ yemawo ye ni nei mamb. 11Di yumbo ren kin te Godni yumbo buagi qi pe kin rise segine ni puq nenningg nari. Di muq ni Kraist Jisas beghi Yumbuininde gri puq nen. 12 Di Kraist nde gri di ni neibibig kin te ningg beghi segine God nde bodo yetuqui di wune bab segi. 13 Te ningg bu muq ngenungoqi simbe guduq te pugri eti muq nge maikare kin te wuqond di nei kumo wamb. Nungoqipugri puq wen wayequ. Nge nungoqi ningg maikare kin te ghav rind God nungoqi nyamb yumbuineuq kin te bei rind.

Pol ni wute Epesus kin ni ningg God ane wand14-15 Puate te ningg bu nge wuyi nde rar pe

sungomyu gure kawo di pengu gidig. Wuyi ndegri wute buagi qi pe di ni nas kin tiqe pe ni ris.16 Nge ni pengu gidig ei ni ningg Ququ nungoqinde nas kin ni nungoqi gre yuwon kin neuq digre pu yequ. Di ren kin te yumbo yuwon kinnganye ninde rise kin tende pu nateri neuq. 17Nipugri puq nen ei nungoqi Kraist nei wumbig kinte ningg Kraist nungoqi nde umbo pe nas. Dinge God pengu gidig ei nungoqi yumbo buagi puqwen kin te God yawo wurang righe bu puq wen.18 Te pugri ei nungoqi di God te wute aye te anegre rise di nungoqi Kraist ni pughe gri beghi quannganye yawo nirangu righe kin te nei wamb. 19Dinge God pengu gidig ei nungoqi Kraist ni pughegri wute yawo nirany righe kin te beghi oghinenganyenei bab tuqui segi ye te neiwamb, di te kinningg yumbo God nde rise kin te nungoqi tuquinupuqu ye.

Page 264: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Epesus 3:20 261 Epesus 4:2120 Muq God ni gre beghi nde rise kin te ningg

God yumbo ninge puq nen ningg pari te ni puqnen kin tuqui. Te pugri ni gre quan nganye rise diyumbo beghi nei bibiny kin di pari kin te yumbuisegi. Ni mune quan nganye puq nen. 21 Muqbeghi Jisas nei bibig kin beghi ei Kraist Jisas ndegri God ningg nyamb bidivi viyo viyo. Te nganye.

4Kraist nde ghimbi pe beghi buagi ane irene pas

1 Muq nge wuti Yumbui ningg yembe gad kinte ningg taq yengu ye nge nungoqi simbe guduqte pugri nungoqi yumbo ur te God ni nungoqi niningg wute ningg was puq nunduq di nungoqipughe gri was ningg nari kin pugrine ei was.2 Nungoqi yumbo ur ren ei priprine puq wen:Wute aye te wuqond di wari ni nungoqi anetuquine, nungoqi yumbui di ni segi puq wandwayequ. Nungoqi ker ane wute wand simbewundiny segi. Brequne kerwawo segi di wute ayeoyi oyi wateri sabi wundiny. Nungoqi pugri puqwenei te kinninggnungoqiwute aye oyi oyi yawowurany righe kin te bei wand. 3 Nungoqi buidwap ei Ququ Yuwon Ye nungoqi umbo yuwon kinneuq ye te wat rise gre di te kin ningg nungoqibeghi ane irene pas. 4 Kraist nde gri beghi buagiane ghimbi irene di God ningg Ququ irine. Tekin pugrine beghi yumbo otiwo pateri kin teghimbi puany pu pas kin te irene di God ni yumbote ninggne Kraist nde gri ngam nirauq wandi.5 Yumbui irine, God nei bibig kin ngim irene,wute wuye map kin te irene, 6 di God te irine dini yumbo buagi kin kiyi, ni yumbo buagi ninggyumbui, ni yumbo buagi nde gri yembe nand diyumbo buagi nde nas.

7 Pudi beghi buagi ane Kraist nikin nde neipene yuwon nuangu di yembe ninge nengu kinte beghi yembe kin kin pateri pre. Wute ire ireKraist ni yembe neny puq nand kin te neny. 8 Teningg di wand puch ire God ningg wand rise kinbuk pe vise ye ni puq vind viri, “Ni sunyi wamnganye kin tende newo no kin tende puayi niququ nyinge nawo maghe kin te raqene nitaminewo no. Di ni wute yuwon nuany di yumboneny.” [Sng 68:18]

9 Muq ni newo no puq bad kin te ni puatepughene? Te kin te pugri ni asi qi tamu nganyenati ni pre, pugri bu muq ni newo no puq bad.10 Wuti nati ni kin te nikinne mune God nas kintiqe si niraq mune wam nganye newo no. Nipugri puq nen ei qi nginy tu ane te ni nas tiqne

nap omo. 11 Di ni nikinne bu wute yuwon nuamdi yembe nem puq nand kin te nem di yembenipim ruso di wute Kraist nei rimbig kin ghavmindiny ningg ni mondo. Wute ninge ni yembete aposel, ninge propet, ninge Jisas ningg wandyuwon ye wute simbe mindiny ei ni Jisas neirimbig, di ninge wute aye Yumbui nei rimbigye ghav mindiny di ninge wute wand bei menyye. 12 Ni pugri puq nen ei God ningg wute buagighavmindiny God ningg yembe te yembe rindinyningg sir rip di oyi oyi ghav rind, di te kin ninggKraist ninggwuteni gre puyeru. 13Di te kinninggbeghi buagi ane nei bab Kraist ni God ningg wo dini nei bibig kin te ningg beghi irene pas, quayi kinpugri pas di Kraist nas kin pugrine pas.

14 Di te kin ningg beghi wokuandi kin pugripas segi, di wute wandoqi kin wand wute beimeny kin ni stori wandoqi kin pe wute wandoqimindiny ye ni mingg wand te gherim seme kinpugri beghi wuramu wuso wundi segi, di nyu-murighi niramu no nandi kin pugri segi. 15 Pudibeghi wand nganyene kin simbe bad kin pugrinewute aye te yawo pirany righe ei beghi Kraist ningawu namb di yumbo buagi ninde si nambu riseye ni kin pugrine pas. 16Ninde ghimbi puch buagiaye te rundo dung, rit rise gre pu rise. Di ghimbipuch ire ire ni nikin yembe te yembe rindiny kinte ningg ghimbi quanene ni yumbui wuse. Renkin te wute aye oyi oyi yawo pirany righe kin teningg ni puq ren.

Wute Yumbui nei rimbig kin ni yumbo ur tuquineei rise

17 Muq nge Yumbui nde nyamb pe nungoqiwand ren simbe guduq, di nge wand ren ninggquan buid kap ei nungoqi nei wamb. Te einungoqi wute Juda segi kin ni nei quan nganyebrequ rise ye ni ris kin pugri mune was segi.18 Ni Yumbui nei rimbig yambu riri. Pugri bu ninei brequ rise di yumbo ninge nei rimbiny segi.Pugri bu ni nei imb di ni God ningg wand neirimb segi di ni God nari wute ni nei rimbig kin niququ yuwon pu ris ye pe tende ane ris segi. 19Niyumbo yembe rindiny kin te ningg minyuw ritisegi. Pugri bu ni yumbo ur brequ kin nde si perundo pre. Te ei ni yumbo ur brequ isis te si rireyambu riri. Ni mune puq ren yawo kureny.

20 Pudi nungoqi wute Kraist ningg wand simbemunduq wutungu kin te ni yumbo ur te kin pugrisegi. 21 Nungoqi nganyene ni ningg wand te beimeuq pre. Nungoqi ni nei wumbig ye te ninggnge nei gab ni wand nganyene kin te Jisas ningg

Page 265: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Epesus 4:22 262 Epesus 5:14

wand nganye kin te bei meuq pre. 22 Te kinte nungoqi nei brequ asi kin te si ware. Neibrequ asi kin te nungoqi qo rumbuqu yumbo urbrequ wand yawo kureuq di unje pu was. Pudi ninungoqi nei brequ asi ye temeware ruso kin te beimeuq. 23Di muq nungoqi pughe gri nei urupui yemune rise kin te ningg bei meuq. 24 Di pughe grinei urupui God yembe nindiny kin te chongo kinpugri ware righe ei ni kin pugri ye was ye te beimeuq. Te God ni tiqne di yuwon nganye nas kinpugrine was.

25 Pugri bu nungoqi wutaqu ire ire nungoqinimand wandoqi wundiny wayequ, nungoqi niwand nganye kinne ei simbe wundiny, te pugribeghi buagi ane te ghimbi irene kin ghimbi cham.26Nu umbo ker kuawo te nu umbo ker te rar qondrise nganye di te ningg nu yumbo ur brequ ghandwayequ. Nu umbo ker te risene nginy naghe nowayequ. [Sng 4:4]27 Di te kin ningg Satan nu puamb nuaw yumbour brequ ghand kin te ningg ngim wang wayequ.28 Wute pripri nyungu mand kin ni muq munenyungu mand wayequ. Pudi ni nikin si pene eiyumbo yuwon kin ninge yembe mindiny ei niyumbo ninge rise di wute aye yumbo segi kin temeny ye tuqui.

29 Di aru kin wand nungoqi nde mim pe gririndi wayequ, pudi wand oghi kinne simbe wand.Te wand wute aye rutungu di ni nei yuwon kin ri-teri di te kin ningg ni ghav rindiny di ni yuwonneris. Wand te kinne ei wand wand. 30Nungoqi Godningg Ququ Yuwon Ye te yivany weng wayequ.God ni Ququ Yuwon Ye nungoqi neuq ei nungoqinei wamb nungoqi God ninggwute di otiwowongnunduqu yuwon pu was. 31 Nungoqi yumbour brequ ren si ei ware. Te pugri wute ayeningg umbo brequ kuse segi, wute aye yumboyembe rindiny kin te ningg umbo ker wawo segi,umbo ker kumo wawo segi, wute menge wupinysegi, wute aye nyamb brequ wundiny di yumbour brequ aye isis wute unje wap ningg yembewundiny segi. 32 Pudi wute aye te yuwon wanydi ane umbo irene rise. Di wute aye nungoqiunje rupuqu kin te God ni Kraist nde gri nungoqimai puaq nunduq kin pugrine ni mai te puaqwundiny.

51 Pugri bu nungoqi God ningg wo nikin quan

nganye yawo nirauq righe ye pugri ei was diyumbo ur ni puq nen kin pugrine ei puq wen. 2Di

Kraist ni beghi yawo nirangu righe kin te ningg nibeghi mai puaq nand kin yumbo kin pugri nandi.Di beghi mai puaq nand kin yumbo tuqo yuwonnganye God ni te ningg chumbuai nand kin pugrimi nati kin pugrine nungoqi wute yawo wuranyrighe righene ei was.

3 Nungoqi yumbo ur ren nyumbueg nungoqinungam segi kin ane wase wayequ, nyombui kinpugri minyuw segi puq wen wayequ, o wuteaye yumbo te wutanyri yawo kureuq wayequ, diyumbo ur brequ ren kin puq wen ningg wandwand wayequ. Te pugri nungoqi God te wuteyuwon ye ninggwas pre pugri bu nungoqi yumbour ren kin puq wen wayequ. 4 Tene segi, pudiminyuw kin wand nyumbueg ane wase kin wandsimbe wand, wand war pu yequ di wand oghisegi aru kin wand pe wute griny wand wundinywayequ. Yumbo ur pugri kin buagi te brequbu nungoqi puq wen tuqui segi, pudi God eichumbuai wundig. 5Nungoqi yumbo ren kin neiwamb te pugri: Wuti nyumbueg nikin te segi ayekin ane rise ye, ni nyombui kin pugri minyuwsegi yumbo puq nen ye, di wute aye yumbo nateriyawo gureg ye, wuti pugri ye God Kraist temiwute ninde si nambu ris kin pe tende ni yumboningenateri tuqui segi. Wuti iri niwute ayeninggyumbo nitanyri yawo gureg ye ni god wandoqikin yumbui nyamb niram kin ane tuquine. 6 Tepugri yumbo ur pugri ye te kin ningg qa God niumbo ker nawo di wute ni ningg wand rutungusegi kin te yembe neny. Pugri bu nungoqi wutewandoqi kin wand ni wand nganyene kin anetuquine segi ye simbe mand kin te nganyene puqwandwayequ. 7Di nungoqiwute pugri kin prongiwi wayequ.

8 Te pugri nungoqi nonne asi burpoq pe was,pudi muq nungoqi Yumbui te wute ningg waskin te ningg nungoqi ti pe was. Pugri bu muqnungoqiwute ti pe ris kin pugri ei was. 9 (Te pugriti pe te ni yumbo ur yuwon nganye kin, tuquinekin di wand nganyene kinne rise ye.) 10 Pugri bunungoqi yumbo Yumbui ni te kin ningg chum-buai nand kin te ei nei wamb ningg buid wap.11 Nungoqi wute yumbo ur brequ mir rise segikin puq ren kin te anene puq wen wayequ, pudinungoqi oyi yumbour oghi kin yembewundiny eini ruqond di nei rimb ni yumbo ur te brequ. 12Tepugri ni yumbo ur suqo gri puq ren kin te ninggsimbe bad kin teminyuw gib rimb. 13Pudi yumbobuagi ti pe rise tedi buqod ye tuqui. 14 Te pugriti pe bu yumbo raqene rise buqod. Di te ningg

Page 266: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Epesus 5:15 263 Epesus 6:6bu wute mari, “Wute ruqo wase kin nungoqi weswewo, wati kin pe pu wes wewo ei Kraist nari dinungoqi nde ti nase.”

15 Nungoqi ti pe was pre pugri bu nungoqinon yumbo ur te yeng wany yuwon muqdi was,nungoqi wute nei yuwon ye di yumbo bar segi kinpugri was wayequ, pudi nei yuwon ye rise yumbobar ane ei was. 16 Nungoqi yumbo ur yuwonye yembe wundiny ye ngim yuwon pu wuse tenungoqi puq wen, te pugri muq ven nde puayi teyumbour brequnganye buagi ruwi ye. 17Pugri bunungoqi yumbo bar segi yumbo puqwenwayequ,pudi Yumbui ni nungoqi yumbo puq wen ninggnari kin te ei nei wumbiny. 18Nungoqi wuye quannganye we di ngawu ghabe rind wayequ, te pugriyumbo ur pugri kin puq wen tedi nungoqi unjepu was. Pudi nungoqi Ququ Yuwon Ye ei wetini nungoqi nde nas. 19 Nungoqi wute aye te oyioyi wand Buk Song pe rise kin te simbe wundiny,Yumbui chumbuai wundig ningg yuwo wari, diyuwo Ququ Yuwon Ye nungoqi neuq kin te wari.Nungoqi nde umbo pe Yumbui ningg yuwo wari.20 Nungoqi priprine ei beghi Yumbui Jisas Kraistnde nyamb pe yumbo buagi te ningg God beghiwuyi chumbuai wundig.

21 Nungoqi God ningg wute aye te ane oyi oyiaye nde nambune ei was. Nungoqi puqwen kin teKraist nde nambune was ye, pugri bu God ninggwute aye te ane oyi oyi aye nde nambune was.

Wute ngam kin ni yumbo ur ren ei puq ren22 Nyumbueg ngam kin nungoqi Yumbui nde

nambune was kin pugrine nungoqi nungaim ndenambune was. 23 Te pugri ngaim ni ngawu nambdi nyumbueg ninde nambune ei wus. Di ren kinte Kraist ni ngawu namb di wute Jisas nei rimbigkin te nikin ghimbi di wute ni nate ruwi ye teninde nambu ris kin ane tuquine. 24 Pugri bunyumbueg nungoqi wute Jisas nei rimbig kin niKraist nde nambune ris kin pugrine ei nungoqimune nungaim nde nambune ei was.

25 Quayi nungoqi Kraist ni wute ni nei rimbigkin yawo nirany righe kin pugrine ei nungamyawowurany righe. Te pugri Kraist ni wute ni neirimbig kin yawo nirany righe kin te ningg ni ghavnindiny ningg nati. 26Ni nati ei ni wand yuwon yesimbe nand kin te ningg beghi nikin wutamu ninei bibig kin beghi wuye pe wuye nupumu ei Godnde rar pewute yuwonnganye pugri yembu. 27Dini nati ei nikin te wute ni nei rimbig kin ni yuwonpu yeru di unje rip segi, puqum ninge ninde rise

segi, ghimbi budiq budiq yeru segi o yumbobrequkin aye ninge ninde ghimbi pe rise segi, pudi mairise segi yuwon kin ni nate ruwi. 28 Yumbo urren kin pugrine quayi nungoqi non ghimbi yawowurany righe kin pugrine nungam yawo wuranyrighe. Te pugri wuti ni ngam yawo niraw righe tenikin ghimbi bu yawo nirany righe. 29Wuti iri ninikin ghimbi yambu nireny segi. Ni pripri nikinghimbi mir bag namb di sabi nindiny yuwon purise. Te kin te Kraist ni wute ni nei rimbig kinpuq neny kin ane tuquine. 30Te pugri beghi buagiane te ni ningg ghimbi irene kin ghimbi cham.31Puate te ningg bu quayi ni kiyi kumo ane si naredi ngam teri irepene ris, di ni teri ghimbi irenenganye. [Stt 2:24]32 Wand nganyene kin suqo pu vise kin ven teyumbui nganye. Te nge Kraist di wute ni neirimbig kin ni ningg wand gad. 33 Te kin pugrinenungoqi ire ire nungoqi nungam te nungoqi nonghimbi yawowurany righe kin pugrine ei ni yawowurany righe. Di nyumbueg nungoqi nungaimnyamb yumbui ei wem.

6Wo di kiyi kumo ane kin wand

1Wo nungoqi Yumbui nei wumbig kin te ninggnungoqi nuyi numo ningg wand irepene ei wu-tungu, te pugri yumbo ur pugri kin te yuwon dinungoqi puq wen te yuwon. 2 God ni lo ire nuaqwuse di lo wen ne te wand yuwon kin ane taqnamb. Lo wen te pugri, “Nungoqi nuyi numoningg wand te irepene ei wutungu.” Di wandyuwon kin taq namb ye taq pugri: 3 “Nungoqi niningg wand irepene wutungu tedi yumbo yuwonkin buagi nungoqi nde ruwi di nungoqi qi pe vennde was chiraq kin tuqui.” [Lo 5:16]

4 Kiyi nungoqi wo te unje wap di ni umbo kerruwo wayequ. Pudi nungoqi ni wand bei weny diyeri wundiny ei ni Yumbui nari kin pugrine puqren.

Wute wute aye nde taq yeru yembe rind ye kinwand

5 Nungoqi wutaqu wute aye nde taq yequyembe wand kin nungoqi wute nungoqi nindeyembewand kin niminggwand irepenewutungudi ni mari kin pugrine ei puq wen. Nungoqi niwune wumbim ninde nambu was di ni minggyembe te oghine ei yembe wand ningg nei wamb.Te nungoqi Kraist ningg wand irepene wutungukin pugrine ei puq wen. 6 Nungoqi ni minggyembe yewute yuwon ye puqmunduqninggwari

Page 267: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Epesus 6:7 264 Epesus 6:24di ni mundoqu kin tende puayi nungoqi quannganye yembe kumo wand. Nungoqi pugri puqwen wayequ, pudi nungoqi wutaqu Kraist ndetaq pu yequ yembe wand ye nungoqi God narikin pugrine nungoqi nde umbo pe nganye yembewand kin pugri ei yembe wand. 7Nungoqi umbope nganye ei yembe wand te nungoqi Yumbuiningg yembe wand kin pugri ei yembe wand diwute ningg yembe segi. 8 Te pugri Yumbui niwute buagi taq yemu yembe ye wute ningg maskin o yembe ye wute ningg mas segi kin ni buagiane yumbo oghi kin yembe mindiny ye te ninggoyi nindim ye.

9 Di nungoqi wute pughe ye wute yembe kinmas ye nungoqi mune pugrine, nungoqi nonyembe ye wute te yuwonne ei sabi wundim. Nun-goqi nei wamb te pugri nungoqi di wute yembekin ane nungoqi buagi ane kin yumbui God nasye tiqe pe nas kin ni wute buagi ni yumbo yemberindiny kin pugrine ei ir nawo ye. Pugri bunungoqi yembe ye wute te quan kumo yemberind ningg wari di woingo wany righe wayequ.

God ningg yeng kin chongo10Muq nge wand omo kawo ningg di nge wand

ren simbe guduq. Te pugri nungoqi Yumbui ndewas ei ni ningg gre yuwon kin te nungoqi neuqdi nungoqi gre pu yequ. 11Nungoqi chongo yengkin buagi God nde pu rindi kin te buagi ane warerighe ei Satan ni wutewandoqi nindiny yumbo urbrequ rind kin tende puayi nungoqi gre pu yequ.12Te pugri beghi wute nganye ane yeng bad segi.Beghi yeng te ququ nyamb kin, ququ ye mawokin, yumbo isis qi pe ven nde muq burpoq kinpuayi ni yemawo ye di ququ pe opu kin gre brequkin buagi te ane bu yeng bad. 13Pugri bu nungoqiGod ningg yeng kin chongo te buagi ane warerighe. Nungoqi pugri puq wen ei ququ brequ nimai isis mi rindi di te ane yeng wand kin tendepuayi nungoqi gre pu yequ kin tuqui. Di yengomo kin tende puayi nungoqi pugrine yequ ye.14Di nungoqi gre pu yequ ningg tedi yumbo ren eipuqwen: Nungoqi wand nganyene kin te let apqepe taq mamb kin pugri wat rise gre. Di yumbo urtuquine kin te yir imbmuany kin yumbomand petaq mamb kin pugri nungoqi yumbo ur tuquinewand. 15 Di nungoqi pughe gri umbo yuwon yerise kin wand yuwon ye simbe wand ningg sirwap pu ei was. Te kin te soldia ni yeng pe moningg su taq mamb kin pugri. 16 Yumbo ren kinrise pre tende pu aye te, God nei wumbig kin te

yir imb wany ye yumbo ningg pugri wat rise puyequ ei tende pe Satan ningg yir wase namb anemandi kin te imb wawo di wase te awu wand.17Nungoqi nei pe wari God nungoqi nitaqu wowiye puqwand kin te hat kapa ngawu pemare righekin pugri nungoqi nei te kin ei rise. Di nungoqiGod ningg wand te Ququ pe kin mame dobui kinpugri wat rise. 18 Di nungoqi Ququ Yuwon Yeningg gre pe nungoqi yumbo buagi ren puq wenkin tende puayi God pengu wundig wundigne.Nungoqi priprine God pengu wundig ningg yengwawo yuwon di God ningg wute yuwon kin te neipe wawo ris di ni ningg anene God penguwundig.

19 Nungoqi nge ningg anene Yumbui penguwundig ei nge God ningg wand yuwon ye asi suqopu vise ye te ningg simbe gad kin tende puayiwand te ngendemim pe tumone rise di wune gabsegi simbe gad. 20 Te pugri wand te ningg bu Godnge tiqi nundogh ko ei wand te bir kawo. Di wandte bir kawo kin te ningg nge sen pe taq maimb pukas. Nungoqi Yumbui pengu wundig ei wune gabsegi wand te simbe gad. Te nge pugri ei wand tesimbe gad ye.

Pol ni wand omo nawo kin wand21 Tikikus ni Yumbui nei nimbig kin te ningg

ni beghi mand beghi yawo birag righe ye di niYumbui ningg yembe ye wuti yumbo nyanyenepuqnen. Ni nondodi yumbobuagi te ningg simbenunduq ye. Te pugri nungoqi simbe nunduq einungoqi nge pughe gri kas di pughe kateri kinte nei wamb. 22 Nge ni tiqi gudog nungoqi ndenondo kin puate taq pugri, ni nondo ei beghipughe gri pas kin te nungoqi simbe nunduq einungoqi nei wamb di nungoqi ghav nunduq grepu yequ tuqui.

23 Jisas ningg wute tende ris kin God ni umboyuwon kin te ninde rundo. Wute yawo piranyrighe kin di God nei bibig kin ane God di beghiYumbui Jisas Kraist ninde pu rundo. 24 Nge Godpengu gidig ei ni wute buagi beghi Yumbui JisasKraist pripri yawo rirang righe righene ris ye tenikin nde nei pene yuwon nuany.

Page 268: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Pilipai 1:1 265 Pilipai 1:17

PilipaiPol ni munene nar ir no Jisas ningg wute simbe

nindiny kin tende puayi ni Pilipai no. Niwute ndewand bir nawo di wute ninge Yumbui nei rimbig.Pudi wute ninge tende kin ni Pol Sailas temi taqmamb. (Wand ren kin te Aposel 16:12-40 tendeqond.) Pol Sailas temi taq yemu kin puayi niGod nyambmindiri riwo, di God puq nen titwuyenaghe di taq yemu kin baj ngim bi.

Dobu wute Pilipai kin rutungu Pol ni tiqe ayepe mune taq yenu, di ni wet bidi ruwo pre wutiiri Epaproditus puq mindig kin tiqi mindog wetbidi te nare Pol nde no. Pugri bu Pol ni wet bidiruwo ye te ningg chumbuai nindiny ningg nyumoraqe wen ur nindiq. Ni nari piyi ni taq yenu pudini chumbuai nand, di nari ni mune pugrine mairire kin puayi ni chumbuai ei rind. Di nari ni Jisasnikin nyamb ni vighe viso kin pugrine ei ni munenikin nyamb ri vighe viso.

1 Nge Pol di Timoti temu beghi Kraist Jisasningg yembe ye wute, beghi nyumo raqe wennungoqi nde peq wundo.

Di beghi nungoqi Pilipai opu was kin KraistJisas ane was ye te ningg nungoqi God te wuteyuwon nganye was ye, wute nungoqi Jisas neiwumbig kin yeng muauq kin, di wute nungoqinde yembemand ye ane nungoqi nde peqwundo.

2 Nge God beghi wuyi pengu gidig ei ni diYumbui Jisas Kraist ni nikin nde nei pene wuteyuwon muany kin di umbo yuwon kin nungoqimeuq.

Pol wute Pilipai ris ye ni ningg God chumbuainindig

3Nge pripri nungoqi nei gubuq kin tende puayinge God nge te chumbuai gidig. 4 Di pripri ngenungoqi buagi ane ningg God ane wand ei nun-goqi ghav nunduq kin tende puayi nge chumbuaiane God temu wand. 5 Nge God chumbuai gidigkin puate te pugri: Nungoqi asi God nei wumbigurupuine pu rindi muq nungoqi nge God ninggwand yuwon ye simbe gad kin te ningg ghavwundigh. 6Di nge nei gab te God ni nungoqi ndeyembe yuwon ye ren puq nen, di ni puq neuqyembe ren pugrine nungoqi nde rise rise JisasKraist ni mune nandi ye.

7 Nge pripri nungoqi nei pe kuaqu was. Pugribu nge nungoqi ningg pugri nei gab ye tuqui, te

pugri Godni nikin nde nei pene nge yuwonnuaghdi yembe ren negh kin ren ningg nungoqi ngeghav wundigh. Di nungoqi nge ghav wundigh kinte muq nge taq pu yengu kin ven nde puayi ditaq yengu segine wute God ningg wand yuwonye memare viso kin te oyi gidim di otinde simbegidim ei ni wand te mat vise gre kin tende puayianene. 8 Nge nungoqi nei pe kuaqu was tepugri nge nungoqi gudoqu yawo nganye kureghdi Kraist Jisas nungoqi yawo nirauq righe kinpugrine yawo kirauq righe, di God ni nei nambnge nganyene gad.

9 Di nge God pengu gidig ei nungoqi wute ayeoyi oyi yawo wurany righe kin te quan yumbuiruso ruso, nei oghi ye rise di umbo pe yumbo urbuagi te ningg otinde nei wamb. 10Di te kin ninggnungoqi yumbo ur pughe ye te tuquine kin te irwawo ye tuqui di God nde rar pe nungoqi wutaquyuwon kin was di wand ninge nungoqi nde risesegi ruso ruso Kraist mune nandi. 11 Di nungoqiyumbo ur tuquine puq wen kin te ningg nungoqiwas kin temir rise. Di yumbo ur tuquine puqwenkin te Jisas Kraist nde gri rindi. Yumbo buagi renpuq ren ei wute buagi riri ni yumbui nganye diGod ningg nyamb rindivi viyo.

Pol taq yenu kin te ghav rind di God ningg wandyumbui viso

12 Muq, nge mand, nungoqi yumbo ren ei neiwumbiny ningg kari, te pugri mai muq nge karekin ren ni God ninggwand yuwon ye nyinge ruwovighe segi, pudi ghav rindwute nganye buagi Godningg wand yuwon ye te rutungu. 13Te kin ninggdi wute buagi king ningg baj pe yeng mawo kindi wute buagi aye ren nde kin ane ni nei rimb tepugri nge Kraist ningg yembe ye wuti pugri bunge taq yengu. 14 Di nge taq yengu kin te ninggmand Jisas nei rimbig kin nganye buagi Yumbuighav nindiny ni nei te mune quan nganye grerind di ni God ninggwand simbe rind kin te ninggwune rimb segi.

15 Te nganye wute ninge ni wute nge wandrutungu ye te ningg ni nge ningg umbo brequrise di ker mawo bu ni Kraist ningg wand yuwonye bir mawo. Pudi ninge ni nei yuwonne rise diwand bir mawo yawo kurem bu puqmen. 16Wutenei yuwonne rise wand bir mawo kin ni nge yawomiragh righe bu ni puq men di ni nei mambGod nge naip ko di nge wute God ningg wandyuwon ye memare viso kin te oyi gidim. 17 Pudiwuteninge kermawoyeni nganyeneKraist ningg

Page 269: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Pilipai 1:18 266 Pilipai 2:12wand bir mawo segi. Ni mari ni puq men ei wetbidi materi di nyamb yumbui rise, di mari ni puqmen ei nge taq pu yengu kin ven nde puayi ngemai quan megh. 18 Te piyi ni nge mai megh pudinge te nei gibiny segi. Nge chumbuai gad te pugrini Kraist ningg wand bir mawo. Piyi ni nei yuwonye rise puqmen o segi, pudi wand ni birmawo kinte Kraist ningg wand pugri bu nge chumbuai gad.

Di nge priprine chumbuai gad ye, 19 te pugrinungoqi pripri nge ningg Yumbui pengu wundigdi Jisas Kraist ningg Ququ ni nge ghav nindigh kinte ningg nge nei gab nge taq yengu kin temune simeri ko ye. 20Tekinpugrinengendeumbopengenei gab kin te nge yembe te si kare diminyuw katisegi ye, pudi pripri di muqne nge wune gab segiwand gad ei nge ghimbi quanene pe nge Kraistyumbui nyamb geg. Te kin te nge kas o kati tenge ni nyamb yumbui geg ye. 21 Te pugri pas kinte puate pughe kin ningg pas? Nge kati segi kas teKraist ningg nge kas. Di nge kati te nge chumbuaigad te nge ko ni ane pas ye. 22 Pudi nge kati segikas tedi nge yembe aye yuwon kin yembe gidinyye tuqui. Muq nge pughe ei ken, nge kas o kati.Nge nei gab segi. 23Nei tevi nge qo rimb. Nge neiyumbui te kati ei ko Kraist temu yuwon pu paskin te quan nganye yuwon. 24 Pudi nge nungoqiei ghav guduq ye, te ningg nge kasne. 25 Ngete kin ningg nei gab di muq nge nei gab kin tenge kati segi ye. Nge nungoqi ane pas ei ghavguduq Yumbui nei wumbig kin te yumbui rusodi chumbuai ane puq wen. 26 Pugri ei nge munegodo nungoqi ane pas kin te ningg nungoqi ngeningg Kraist Jisas nyamb wundiri riwo.

27 Muq yumbo yuwon kin nganye te pugrinungoqi yumbour teKraist ninggwandyuwonyete kin pugrine ei puqwen. Te ei nge godonungoqigudoqu o segi, tedi nge nungoqi yumbo puq wenkin tene kutungu. Te pugri nungoqi buagi aneumbo irene rise gre pu yequ, di nungoqi nei irenerise di anene yembe irene wand ei wute Kraistningg wand yuwon ye te rutungu di nganyenepuq rind. 28 Di nungoqi wute nungoqi nyingemuaqu waghe ningg yumbo yembe mindiny kinte wune wumbim wayequ. Nungoqi gre puneyequ ei ni te muqond di nei mamb God nungoqinitaqu wowi yuwon pu was di ni oyi ir maghe ye.29Te pugri God nungoqi Kraist ningg yembewandkin yembe neuq ye te Kraist nei wumbig kinnesegi, pudi ni ningg nyamb pe mai anene ware ye.30Nungoqi nge mai asi kare kin te wuqond di nge

muq kare kin te ninggwutungu, te nungoqimunepugrine ei mai ware ye.

2Nungoqi Kraist ni nikin nyamb ni vighe viso kin

pugri ei was1Muqnungoqi Kraist anewas kin te ninggnun-

goqi umbo pe gre wateri, Kraist nungoqi yawonirauq righe kin te ningg nungoqi yivany puaqnunduq, nungoqiQuquYuwonYe aneumbo irenekuse, wute aye yuwon wany di yawo wutony.2 Nge simbe gad kin ren te nganyene nungoqinde puq ren, tedi nungoqi yumbo ren ei puqwen: Nungoqi wute aye ane oyi oyi nei irenerise, wute oyi oyi yawo wurany righe, buagi aneyumbo ur irene puqwen, di buagi ane umbo irenerise. Nungoqi puqwen tedi nge chumbuai nganyegad. 3 Nungoqi nyamb wundiri riwo ningg wariwayequ di nungoqi segi bujeyiwasewayequ. Pudiwute aye nde nungoqi non nyamb wi righe rusodi wari wute aye te yumbui nungoqi yumbuisegi. 4Nungoqi yumbo nungoqi ne puq wen yawokureuq kin tene nei wumbiny wayequ, pudi wuteaye puq ren yawo kureny kin te anene ei neiwumbiny.

5 Nungoqi nei wamb kin te Kraist Jisas ni neinamb kin te kin pugrine ei rise. 6 Kraist nikinneni God kin pugrine nganye, pudi ni nari ni buidnap ei ni God temi tuquine nganye mas kin te sinare segi, ni pugri nei namb segi. 7 Pudi ni oyiyumbo buagi ninde si nambu rise kin te si narenandi wuti yembe ye ningg nas. Ni wutamu kinpugrine nas di wutamu ane tiqne. 8Di ni wutamukin pugrine nas kin tende puayi ni nikin nyamb teni vighe viso di God ningg wand irepene nganyenutungu. Ni nei namb ni nati ye, pudi ni God narikin pugrine puq nen nen di kruse pe nati. 9 Pugribu God ni nindingi newo sunyi wam nganye kintende nowi nas. Di God ni nyamb ire neng dinyamb te quan nganye yumbui, di nyamb buagiaye te ni nyamb ane tuqui segi. 10Te eiwute buaginginy tuwam ris kin qi pe ris kin di qi tamu ris kinni buagi ane Jisas irine ei sungomyu gure ruang,11 di buagi ane riri, “Jisas Kraist ni Yumbui” puqrind ye di God wuyi nyamb yumbui reng.

Nungoqi tomnji ti meyi kin pugri ei was12 Pugri bu muq, nge mand nge yawo kirauq

righe ye, nungoqi pripri wand irepene wutungu.Nungoqi nge nungoqi ane pas kin puayine wandirepenewutungu segi, pudimuqnge nungoqi ane

Page 270: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Pilipai 2:13 267 Pilipai 3:5pas segi kin puayi anene ei quan kumo puq wen.God nungoqi nitaqu wowi pre, pugri bu nungoqipuq wen wen ne ei yembe te omo wawo. Tenungoqi wune wamb di buyaq ane ei puq wen.13 Te pugri God ni pripri nungoqi puq neuq buyumboni nari kin te puqwenyawokureuq, di puqneuq yumbo ni nari kin te puq wen.

14Yumbo buagi puqwen kin te oyi oyiminyangwand o ker wawo segine ei puq wen, 15 te ei wutemari nungoqi unje wap puq mand kin ngim segi,nungoqi yuwonne nganye was, di God ningg wopuqum segi kin was. Te pugri muqne nungoqiwute brequ kin pripri yumbo ur brequ rind kinane was. Pugri bu wute buagi nde rar pe nungoqitomnji nginy tu pe ti meyi kin pugri ei was.16Nungoqi beghi pas kinwand yuwon ye te simbewundiny. Nungoqi puq wen tedi nge Kraist nandikin tende puayi nungoqi ningg nge quan nganyechumbuai gad kin puate rise, te pugri nungoqipuq wen kin te bei rind te pugri nge yembe buidkapkin te segi yembegad segi. 17NungoqiGodneiwumbig kin te ningg nungoqi non ghimbi yumboGod weng kin pugri God nde wondo di ni ninggyembe te wand. Di nge yavi te prist ni yumbo Godmeng kin puayi ni wain guroq maind ei yumboGodmeng ningg sirmap kin yembe omomawo yete kin pugri nungoqi nde keq wundo. Ren kin tenganyene tedi nge chumbuai gad di nungoqi ngeanene chumbuai bad. 18 Te kin pugrine nungoqimune nge ane ei chumbuai bad.

Pol ni Timoti Epaproditus temi ningg simbe nand19 Yumbui Jisas ni ngiq nand tedi nge nei yum-

bui nganye te nge Timoti ei tiqi gudog brequnenungoqi nde nondo ye. Ni nondo ei nungoqipughe gri was kin te ningg wand nare nandisimbe nand ei te kin ningg nge anene chumbuaigad. 20 Wuti iri ni kin pugri ye nge temu passegi. Te pugri ni nungoqi quan nganye ghavnunduq yawo gureg. 21 Te pugri wute buagi ninikin yumbone nei mimbiny, ni Jisas Kraist ninggyembe te nei mimbiny segi. 22 Pudi nungoqinonneTimotiwuqoind di neiwumbig pre, niwutioghi te pugri ni nge God ningg wand yuwon kinsimbe gad kin te ningg ghavnindigh kin tewokiyighav nindig kin pugri. 23 Nge nde nei pe te ngemuq pughe gri kas kin te nei gab pre, tedi ngebrequne ni tiqi gudog nondo. 24 Di nge nei gabpre Yumbui ni nge ghav nindigh di nge brequnemune nungoqi nde godo ye.

25 Epaproditus ni nge mand nge temu yembebad ye, ni nge temuKraist ningg ami ningg yembebad. Ni wuti nungoqi nde pu wand nare nandiye, di nge yumbo segi ye te ningg ghav nindighningg tiqi wundog nandi pu nas. Muq nge neigab kin te nge ni mune nungoqi nde ei tiqi gudognondo. 26Te pugri ni nungoqi buagi ane nundoquyawo gureg. Nungoqi ni num gureg kin wand tewutungu, pugri bu ni yivany nare. 27 Te nganyeni num gureg di nati ningg tumo. Pudi God niyawo nitong num oghi. Di ni yawo nitong kin teningg God ni nge anene yawo nitogh ei yivanyquan nganye nge nde umbo pe rise segi. 28 Pugribu nge muq ni tiqi gudog nondo ningg nganyekari. Te ei nungoqi ni mune wuqoind kin tendepuayi nungoqi chumbuai wand kin tuqui. Di ngemune nei kumo gab segi. 29 Pugri bu nungoqichumbuai yumbui ane ni Yumbui nde nyamb peweti nowi. Wute Epaproditus kin pugri ye te ninyamb yumbui rem ye tuqui. 30Te pugri ni Kraistningg yembe nand kin te ningg ni nati ninggtumo. Ni nge ghav nindigh ningg quan nganyeyembe nand di ni nikin ghimbi te nei nimbinysegi. Ni nge ghav nindigh kin yembe te nungoqipuq wen tuqui segi.

3Kraist nei bibig kin te ningg God nde rar pe tuquine

pas1 Muq, nge mand, nge wand omo kawo ningg,

nungoqi chumbuai wand te pugri nungoqi Yum-bui ane was. Nge wand asi ur gad kin te mune urgad kin te ningg si yavi kati segi, di nge puq kentedi nungoqi ir waghe segi.

2 Nungoqi wute yumbo ur brequ isis mand kinni ningg ei yeng wawo yuwon. Ni wute brequ,ni nyombui, di ni sem quanene pend mawo kinpugri. 3 Yumbo nganye te beghi bu ghimbi duguchongo pend pawo kin nganye, ni segi. Te pugribeghi GodninggQuqunde gri God yumbui nyambbirag di Kraist Jisas ningg chumbuai nganye bad.Beghi pari beghi yumbo beghi bon gre pe puq penkin te ghav rind puq bad segi. 4Yumbo beghi bongre pe puq pen kin ni ghav rind tuqui ye, tedi ngemuq tuquine nganye kas. Te pugri nge yumbobuagi te puq ken pre.

Di wuti iri nari yumbo pugri ye ni ghav rindigkin tuqui, te nge pugri nei gab ye puate rise. 5 Tepugri nge moyu wuri wundi nginy 8-pela pu mopre nge ghimbi dugu chongo pendmuagh. Di ngewuti Israel kin iri, Benjamin ninggwute tit pe kin,

Page 271: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Pilipai 3:6 268 Pilipai 4:7di nge Hibru nganye kin. Di nge Parisi iri pugri bunge lo buagi te kat rise yuwon. 6Di nge nei gab kinte yumbo God nge puq ken ningg nari kin te puqken yawo kuregh, pugri bu nge asi wute Jisas neirimbig kin buagi te unje kap mai isis keny. Wutiiri lo wuri kin yumbo buagi te puq nen muq tekin ningg ni God nde rar pe tuquine nas kin tuqui,tedi wute mari nge unje kap puq mand kin ngimsegi.

7 Pudi yumbo ur nge asi kari ni nge ghavrindigh puq gad kin temuq kari te ghav rind segi,te ei nge Kraist te wuti ningg kas. 8Tene segi, ngekari yumbo buagi asi puq ken kin te muq KraistJisas nge Yumbui nei gibig kin ren ane tiq segi.Nge Kraist nei gibig kin te yumbui nganye. Tepugri nge Kraist nei gibig kin te ningg nge yumbobuagi si kare, kari ni ghav rind segi. Te ei ngeKraist te wuti ningg kas, 9 di nge ninde kas. Ngeninde kas kin te nge ngeningne lo nde gri Godnderar pe tuquine kas kin te segi, pudi Kraist nei gibigkin te ningg. God nde rar pe tuquine pas kin teGod nde pu rindi di te kin te beghi Kraist nei bibigkin te ningg. 10Yumbo nge puq ken yawo kureghkin te Kraist di ni nati pre mune nes newo kin grete nei gab ningg. Te kin te Kraist nge ningg yuqonare kin tende nge ni ane yuqo pare kin pugri, dini nei namb namb nati kin pugrine nei gab ninggkari. 11 Nge yumbo ren rise tedi nge nei gab kinnge kati pre mune kes kewo ye.

Beghi yumbo pateri ningg yembe bad kin te ei neibibiny

12 Nge wand gad kin te nge yumbo te kateripre o nge yumbo buagi te tuquine puq ken prete segi. Pudi ngemuq yumbo te kateri ningg buidkap kapne. Di Kraist Jisas ni te ningg qa nge netiki nikin te wuti ningg kas pre. 13 Nge mand ngengeningne kari nge yumbo kateri ningg yembegad kin te kateri pre ye puq gad tuqui segine. Pudinge yumbo ren puq ken: Yumbo asi yembe gidinykin te nge si kare di yumbo otiwo kateri kin teningg quan nganye buid kap. 14Nge puq ken kinte ninggnge yumbootiwokateri kin te ninggbuidkap ei yumbo te kateri. Te kin te God ni KraistJisas nde gri ni nge ngam niragh kewo ko ei ni naskin tiqe pe kas kas te kin kas.

15 Beghi wutamu ququ pe gri gre pu yembu prekin beghi buagi ane nei pugri kin ei rise. Pudinungoqi ninge nei pugri kin rise segi ye, te Godnungoqi ghav nunduq di nei wamb ye. 16 Pudi

muq beghi wand pughe gri putungu pre ye te kinpugrine ei puq pen.

17 Mand, nungoqi wute aye te ane nge yumbour puq ken kin te ei sonyi wand, di wute beghiyumbo ur bei peuq kin pugrine puq ren ye tewuqond warene ris. 18 Te pugri wute nganyebuagi ni Kraist kruse pe nati kin wand te dobmeny ye. Ren kin te asi pripri simbe guduq dimuq mune pugrine quanji quanji simbe guduq.19Wutemen kin ni otiwowase pemo ye. Ni god tenikin ghimbi pe yumbo puqmen yawo kuremkin,di yumbo beghi te ningg minyuw pati kin te nioyi te kin puq men yawo kurem. Ni nei te yumboqi pe kin quan nei mimbiny. 20 Pudi beghi beghibon tiqe pas kin nganye te God nas kin tiqene.Di beghi wuti beghi nitamu pi kin ni tiqe tendepu nandi kin te ningg ghimbi buag pu pas. TeYumbui Jisas Kraist. 21 Ni yumbo buagi ninde sinambu rise kin gre te ningg di ni beghi ghimbioghi segi kin ren nare nitinde ni te ghimbi yuwonnganye rise kin pugri rise ye.

4Pol niwute Pilipai kin pughe ei ren kin te ningg yeri

nindiny1 Muq nge mand, nge nungoqi quan nganye

yawo kirauq righe di gudoqu ningg kari. Nungoqiyumbobuagi nge kari kin puqwenye teninggngechumbuai ane kas, di te kin ningg nungoqi ninggnge chumbuai gad. Mand nge nungoqi simbeguduq pre, nungoqi Yumbui nari kin pugrine eipuq wen wen di gre pu yequ.

2Yuodia Sintike tequ nge kari nungoqi Yumbuinde nyamb pe mune wawo gudo. 3 Di nu ngemand nge ane yembe irene bad ye nu nyumbuegren ghav ndiny ei ni teri umbo ire rise. Te pugrini nge ane God ningg wand yuwon ye bir pawowute buagi rutungu ningg yembe kumo rind. Nidi Klemen di wute aye nge ane yembe bad kinninge ane ni nyamb te wute ris ris te kin ris yeni nyamb rise kin buk pe tende rise pre.

4Nungoqi priprine Yumbui chumbuai wundig.Nge mune puq gad: Chumbuai wand! 5 Nungoqiwute aye nde waghi gri yumbo buagi yembewundiny ei wute buagi te ruqond. Te pugriYumbui mune nandi ningg tumo rind. 6Nungoqiyumbo isis te ningg nei kumo wamb wayequ,pudi nungoqi God ane wand kin wand buagi dichumbuai wundig kin tende gri nungoqi yumbobuagi te ningg penguwundig. 7Nungoqi puqwentedi God ni umbo yuwon kin wute nei mamb segi

Page 272: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Pilipai 4:8 269 Pilipai 4:23kin te nungoqi neuq di nungoqi Kraist Jisas anewas di nei umbo ane yuwonne rise.

8Dimuq, ngemand, nungoqi yumbo nganyenekin, yumbo oghi kinwute te ningg chumbuai rindkin, yumbo tuquine kin, yumbo yuwon nganyekin, yumbo wute ruqond riri ni yuwon kin,yumbowute te ningg nungoqi nyamb rindivi viyokin, yumbo te yuwon nganye di nyamb yumbuikin tene ei nei pe wawo ris. 9 Nungoqi yumbonge nde pu wateri di wutungu kin te nge mim pesimbe gad o yumbo ur puq ken kin te nge puq kenwuqond kin te ei sonyi wand. Di God beghi umboyuwon kin nengu kin ni nungoqi ane was ye.

Pol ni wute ni ghav rindig kin te chumbuai nindiny10 Nge Yumbui nde quan nganye chumbuai

gad, te pugri asine nganye pu rindi muq nungoqinge nei wumbigh wumbighne. Nungoqi muneneyumbo wi rindi kin te bei wand te nungoqi ngenei wumbigh. Nge nei gab nungoqi priprine ngenei wumbigh pudi te bei wand kin ngim segi.11Nge ren puq gad kin te nungoqi ngemune ghavwundigh ningg kari segi, te pugri nge nei katevipre bu nge mai kare kin puayi o segi kin puayinge chumbuai ane kas ye. 12Nge yumbo rise segikin nei gab di yumbo quan rise kin te nge neigab. Nge ren kin nei gab pu ei pughe puayi dimuainde ko, nge mir kuregh o mir quan ke mirgab, nge yumbo ninge rise segi o yumbo quan risete nge chumbuai ane kas ye. 13Kraist wuti nge grenegh kin ninde gri nge yumbo buagi te puq ken yetuqui.

14 Pudi nungoqi nge mai ren ningg ghavwundigh kin te quan nganye oghi. 15 Tene seginungoqi Pilipai kin nungoqi yumbo aye ren neiwamb pre. Te pugri nge God ningg wand yuwonye nungoqi nde bir kawo urupuine kin tendepuayi nge Masedonia si kiraq ningg di nungoqine nge wet bidi pe ghav wundigh, wute buagiaye Jisas nei rimbig kin te segi. 16 Te kin te ngeTesalonaika kas kin tende puayi nge yumbo segi,te nungoqi nge priprine ghav wundigh. 17 Renkin te nge yumbo aye kateri ningg nei gab segi,pudi nge puq gad ei nungoqi yumbo ur yuwon yeaye mune puq wen, di nungoqi nyamb yuwon puvise. 18Muq nge yumbo asi segi kin te rise pre, diquan nganyemune. Epaproditus yumbo nungoqinge wegh kin te nare nandi di muq yumbo buaginge asi segi kin te rise pre. Nungoqi yumbo ngewegh kin te yumbo tuqo yuwon kin nganye Godmeng ye te kin pugri di God ni yumbo te ningg

chumbuai nand. 19 Di nge God nari ei ni KraistJisas nde gri ni yumbo yuwon kin nganye ninderise kin tendepuyumbonungoqi segi kin temunetuqui nupuq. 20 God beghi wuyi ei nyamb bidiviviyo viyo te kin rise. Te nganye.

21 God te wute yuwon kin buagi Kraist Jisasnde ris ye te chumbuai kin wand weny. Beghimand ninge nge ane pas kin ni chumbuai kinwand nungoqi ndemi vindo. 22God te wute buagini chumbuai kin wand nungoqi nde ri vindo. Diwute Sisar nde baj pe ris ye ni anene chumbuaikin wand ri vindo.

23 Yumbui Jisas Kraist ni nikin nde nei penewute yuwon nuany kin te nungoqi nde ququ perise. Te nganye.

Page 273: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Kolosi 1:1 270 Kolosi 1:18

KolosiPol ni taq pu yenu kin tende puayi ni Epapras

tiqi nindog Kolosi no. Ni no tende wand bir nawodiwute tende kinningeni Yumbui nei rimbig. Polnikinne wute te nei nimbiny segi, pudi ni wute teningg God pengu nindig di nyumo raqe wen urnindiq.

Epapras ni wute wandoqi kin wand wute beimeny kin ninge Kolosi mas ye te ningg Pol simbenindig, bu Pol ni nyumo raqe wen ur nindiq eini wute wandoqi kin wand wute bei meny kin nipughe gri unje map kin te nei rimb. Wute wan-doqi kin wand wute bei meny kin ni Jisas ninggwandoqi kin wand simbe mand bu Pol ni nyumoraqe wen ur nindiq ei ni wand nganyene kin peJisas ningg simbe nand. Ni nari Jisas ni nganyeneGod kin pugri. Di mune te pugri Kraist nde griGod yumbo buagi yembe nindiny. Di wand ayeren mune ur nand te pugri, Kraist irine beghinitamu powi kin tuqui, ghav nundug yuwon pupas di Kraist ni wam nganye nas, yumbo buagi ninde nambune rise.

1Nge Pol, God nikin nei pene ni nge Kraist Jisasningg aposel ningg naip ko. Nge di beghi mandTimoti nge temu nyumo raqe wen 2 nungoqibeghi mand Kolosi kin Kraist ane umbo irene waskin nungoqi nde peq wundo. Nungoqi God ninggwute yuwon ye di wute Kraist nei wumbig kin tesi ware segi ye.

Nge God beghi wuyi pengu gidig ei ni nikinnde nei pene nungoqi yuwon nuauq di puq neuqumbo yuwon pu kuse.

Pol ni wute Kolosi kin ningg God chumbuai nindig3 Beghi nungoqi ningg God ane wand kin tende

puayi beghi pripri God beghi Yumbui Jisas Kraistningg kiyi chumbuai bidig. 4 Te pugri nungoqiKraist Jisas nei wumbig kin di God ningg wutebuagi yawo wurany righe kin te beghi putungupre. 5-6 Nungoqi God nei wumbig di God ninggwute aye yawo wurany righe kin nei te nungoqiyumbo nginy tu wam muauq rise kin ghimbiwany pu was ye tende pu vindi. Yumbo nginytu wam muauq rise kin wand te wand nganyekin, te wand yuwon ye miningne nungoqi ndevindi kin tende wutungu pre. Asi nungoqi Jisasningg wand yuwon ye wutungu kin nginy tendenungoqi God nikin nde nei pene wute yuwonnuany kin te nei wumbiny te nganyene ye. Te kin

pugrinemuqwand yuwon ye ven tiqemanyi qi peven nde yeru kin tende mir nganye buagi rire diyumbui viso viso. 7Epapras wuti beghi ane Kraistningg yembe ye wute ningg pas kin te beghi niquan nganye yawo birag righe ye, ni Kraist ninggyembe ye wuti yumbo nganyene puq nen ye. Nibeghi nde nyamb pe nungoqi nde yembe nand ye,ni nungoqi God nikin nde nei pene wute yuwonnuany kin te ningg simbe nunduq pre. 8 Di ninungoqi wute yawo wurany righe kin yumbo urGod ningg Ququ neuq kin te beghi simbe nundug.

9 Puate ven ningg beghi nungoqi ningg wandputungu kin nginy tende puayi pune rindi muqbeghi nungoqi ningg God pengu bidig kin te sipare segi. Beghi God pengu bidig ei ni ninggQuqu nungoqi nei yuwon ye di yumbo otinde neiwumbiny kin nei neuq kin tende pe nungoqi Godnungoqi pughe sin wen ningg nari kin te otindeneiwumbiny kin tuqui. 10Beghi te ninggni pengubidig te ei nungoqi Yumbui nari kin pugrine was,di pripri Yumbui chumbuai nand kin yumbo urneyembe wundiny. Te kin te nungoqi yumbo uryuwon kin buagi yembe wundiny kin te mir rire,di God ningg nei nei wumbiny kin te priprineyumbui viso viso. 11 Di ni ningg gre yuwonnganye te nungoqi gre buagi reuq ei nungoqigre pu yequ di mai ware kin te ningg ker wawosegi. Di nungoqi chumbuai ane 12wuyi chumbuaiwundig. Te pugri ni nungoqi puq neuq ei otiwoyumbo nikin wute yuwon ye nikin ti pe nuanyrise kin tewateri ye tuqui. 13Te pugri ni beghi burkin gre pe pu nitamu powi, nitamu nandi nikinwo ni yawo nirang righe kin ninde si nambu pas.14Nikinwo tende ni beghiwong nundumu yuwonpu pas. Te beghi yumbo ur brequ bad kin mai tepuaq nundug.

Kraist ni yumbo buagi nde ye nganye nawo15 Kraist ni God beghi buqoid tuqui segi ye ni

pughe gri nas kin te tuquine nganye bei nand.Ni wo kiseyu nganye, yumbo buagi aye God nawokin te ninde dobune. 16 Te pugri God ni nde si peyumbo yumbo buagi yembe nindiny. Te yumboyumbo nginy tu wam kin di yumbo qi pe kin,yumbo buqod kin di yumbo buqod tuqui segi kin.Piyi ququ yumbui, ququ gre kin, ququ nyamb kindi ququ ye mawo kin, God yumbo yumbo buagininde si pe yembe nindiny di yumbo buagi te ninyamb rindivi viyo ningg. 17 Yumbo buagi risesegine ni nas, di ninde gri yumbo buagi muq risekin te pugrine rise. 18 Wute Jisas nei rimbig ye

Page 274: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Kolosi 1:19 271 Kolosi 2:11ni Kraist ningg ghimbi di ni oyi ni ningg ngawukin. Ni nde gri nikin ghimbi te urupui wuse. Tepugri ni wo kiseyu kin pugri ye nawo wute matikin pe pumune nes newo, te pu ei ni irine yumbobuagi nde ye nawo nas. 19 Te pugri God nikinnenei nambKraist ni kin pugrine nganyenas ye di nioyi ninde nas. 20 Di ninde gri God yumbo yumbobuagi qi pe kin di nginy tu wam kin anene nindenambune mune nawo rise. Te ni wo ningg yavikruse pe ir wi kin tende pe ni wute buagi ninggumbo yuwon gud di ane mune ruwo gudo.

21 Asi nungoqi yumbo ur brequ wand, pugri bunungoqi nde nei pe nungoqi God ningg veri ninggwas di ni ane irepe was segi. 22 Pudi muq Kraistningg ghimbi wuti ye tende pe God nungoqi puqneuq ni ane mune wawo gudo, te ei nungoqininde rar pe yuwonnganye yequ, tuquine nganyeyequ, di yumbo ur brequ kin wand nungoqi ndevise segi. 23 Nungoqi pugrine was ningg tediyumbo ur ren ei puq wen: Nungoqi God neiwumbig kin nei si ware segi tabyuwod kin pugrigre pu yequ, di asi nungoqi Jisas ningg wandyuwonyewutungukin tendenungoqi Godyuwonnuauq ye te ghimbiwany puwas kin nei te si warewayequ. Jisas ninggwand yuwon ye ven qi pe vennde tiqemanyiwand ven birmawo pre, di nge Polnge wand ven kin yembe ye wuti ningg kas.

Pol wute Jisas nei rimbig ye ni ningg yembe yewutiningg nas

24 Di muq nge nungoqi ningg mai kare kin renningg chumbuai gad. Te pugri nge ghimbi pe kinmai kare kin te nge Kraist nikin ghimbi te wuteJisas nei rimbig ye ni ningg mai nare kin cham tenge mune kare. 25 God nge wute Jisas nei rimbigye ghav gidiny kin yembe wen gad ningg naip ko.Pugri bu nge nungoqi ningg yembe ye wuti ninggkas. Ni nge naip ko ei nge ni ningg wand otinderaqe gad. 26 Asi ni wand ven wute yabe chuqomas kin dimuq kinwute buagi nde raqe nand segisuqo pu vise, pudi muq nikin wute yuwon ye nderaqe nand. 27 God ni nei namb kin ni wand suqopu vise kin te nikinwute yuwon yewute Juda segikin ndemingi ris kin ninde raqe nand. Wand suqopu rise kin te yuwon nganye. Wand suqo pu risekin taq pugri, Kraist nungoqi nde nas bu nungoqiGod ane ni ningg ti pe was kin te ningg ghimbiwawo.

28 Beghi wute buagi nde Kraist ningg wand birpawo. Beghi nei yuwon ye pe yumbo pughe kin eipuq ren ye te ningg bei peny di yumbo pughe eipuq ren segi ye te ningg simbe bidiny. Te ei beghi

ni God nde rar pe pawo yeru kin tende puayi nituquine nganye ris di Kraist ane umbo ire rise.29 Nge yumbo buagi ren puq ken ningg kari bugre yumbui Kraist nge negh kin di nge nde yembevind kin tende pe nge yembe buid nganye kapkap.

21 Muq nge nungoqi di wute Laodisia kin di

aye nge muqoind segine kin nge nungoqi ninggyembe buid kap kin te ningg simbe guduq ei nun-goqi nei wamb ningg. 2 Nge puq ken ei nungoqiumbo pe gre keuq di nungoqi nimand kin pugriwawo gudo di oyi oyi yawo ware righe, te einungoqi oghine nganye nei wamb kin te nungoqiyumbo quan rise kin pugri. Te ei nungoqi wandGod suqo pu nawo rise kin te nei wumbiny kintuqui, wand suqo pu rise kin te Kraist. 3Godninggnei yuwon kin buagi di God ningg nei wateri kinte Kraist nde rise. 4 Nge wand ven simbe guduqei wute wandoqi mand kin wand yuwon yuwonnungoqi meuq pudi nungoqi wandoqi munduqtuqui segi. 5 Piyi nge nungoqi ane pas segi pudinungoqi nge nde nei pe was, di nge nungoqiumbo irene was di Kraist nei wumbig kin nei watvise gre kin te gudouq di chumbuai gad.

Kraist nde pas di lo beghi imb ruangu tuqui segi6 Pugri bu nungoqi Kraist Jisas beghi Yumbui

weti nowi ye te kin pugrine nindene ei was.7 Nungoqi ninde was kin te ni bei meuq kinpugrine ei was. Di Kraist nde was kin te nyumoyit qi pe quan nganye righe ruso kin pugri diyumbui wo. Te ei gre pu yequ, di nungoqi Kraistnei wumbig kin nei te ei quan nganye gre vind. DiYumbui chumbuai wundig kin te ei nungoqi ndequan nganye bre.

8 Nungoqi qi pe kin yumbo kin wand quariningg ei yeng wawo yuwon. Wand quari tewandoqi kin di mir rise segi ye. Eti wute ningewand quari tende pe nungoqi taq pugri rumbuqu.Wand quari te wute di qi wen kin wand quari ndepu rindi, Kraist nde pu rindi segi.

9 Te pugri Kraist ni qi pe nas kin tende ni Godnas kin pugrine nganye nas di God oyi nindenas, 10 di nungoqi Kraist nde was kin te ninggGod puq neuq di nungoqi yuwon nganye was.Ni irine ngawu namb, ququ yumbui di ququ yemawo kin buagi ninde nambune mas. 11Nungoqininde was ye te ningg nungoqi mune ghimbidugu chongo pend pre kin. Te wute nde si pe

Page 275: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Kolosi 2:12 272 Kolosi 3:10ghimbi dugu chongo pend muauq segi, nungoqiKraist ningg yumbo ur oyi wateri di ni yumbo urbrequ ghimbi puq ren yawo kureny ye te mewareruso ye te nungoqi ghimbi dugu chongo pendmuauq kin pugri. 12 Nungoqi wuye mupuqu kintende nungoqi Kraist anene ngamo pe wo kinpugri. Di nungoqi nei wamb God ni gre yumbuinganye rise di gre tende ni Kraist ngamo pe pumune nindingi newo. Gre te nei wumbiny ye teningg nungoqi mune Kraist anene ngamo pe puwes wewo kin pugri.

13 Asi nungoqi, nungoqi non nei brequ isisnungoqi nde umbo pe ris kin tende pene was dinungoqi yumbo ur brequ wand kin nei brequ taqpugri rumbuqu puwas kin te ningg nungoqi ququriti. Pudi God nungoqi Kraist anene ngamo pepu mune nunduqu wewo. Te God beghi yumbour brequ bad kin wand puaq nundug. 14 Lo nibeghi yumbo ur brequ bad kin te simbe wundugdi beghi yumbo ur brequ raqe wundug di puqwengu ninde nambu pas. Pudi God ni lo beghisimbe wundug kin wand buagi te buagi ane puaqnand di lo nikin gre te puaq nand di buagi anekruse pe qungu ni riti. 15 Kruse pe God ni ququnyamb kin di ye mawo kin ni gre te puaq nindim.Ni ye nawo di ququ buagi taq pu yemuninde dobumaru ei ni wute buagi nde raqene bei nand ni grebuagi te nyinge nawo righe pre.

16 Pugri bu nungoqi wute rar wuqond yumboren puq wen ningg buid mupuqu wayequ: Te miro wuye we kin, God yumbui nyamb wurang kinnginy yumbui, irewmanyimanyi irew urupui kinmir yumbui yembe mindiny kin nginy, di Sabatkin nginy pe God ane wand. 17 Yumbo buagiren kin te yumbo nganye otiwo rindi ye te kinququne. Pudi yumbo nganye kin te Kraist ndebuqod. 18Wute ninge God yumbui nyambmirangningg sir map ningg nikin ghimbi mai meny, diangelo yumbui nyamb miram. Nungoqi wutete rar wuqond nungoqi nyinge muaqu waghewayequ. Wute te kin ni yumbo ruqo nyemb pemuqond kin te quan nganye nei kumo mimbiny.Ni nei brequ ninde umbo pe rise kin pene yumboyembe mindiny di mari nine nei yuwon kin riseye, wute aye segi. 19Wute te kin ni Kraist beghingawu kin pugri ye ninde mas segi. Ngawu pegri ghimbi buagi mir riteri di ngape mboq pondi wuraim gre rind di ghimbi buagi nat rise gre,di ghimbi quanene God nari kin pugrine yumbuiwuso.

Kraist ane wati

20 Nungoqi Kraist ane wati pre bu qi wen kinwand quari nde nambu mune was segi. Muqpughe ningg bu nungoqi qi wen kin wute ninggwas di lo ren wutungu: 21 “Nu mir ren ghat risesegi kin. Te ye segi kin. Aye te tiq wuse segi kin.”22 Lo ren ni yumbo yembe bidiny pre di brequnebrequ rise ye te ninggne wand rind. Te pugri loren tewute gri yembemindiny diwute lo te ninggmawo maghe ye. 23 Te nganye wute riri lo tenei yuwon ye. Ni nikinne angelo yumbui nyambmiram ningg buid map, di God yumbui nyambmirang ningg sir map ningg nikin ghimbi maimeny, di ghimbi sabi mindiny kin yumbo yumbomateri segi pugri bu wute riri lo te nei yuwon ye.Pudi lo te beghi ghav rundug ghimbi pe kin neibrequ puaq bad tuqui segi nganye.

3Yuwon nganye pas kin lo

1God nungoqi Kraist anemune nunduquwewopre, pugri bumuq nungoqi nei te yumbowamkinKraist ni God nde si tuan pe opu nas kin tenderise kin tende ei rise. 2 Yumbo wam kin tende einei wi rundo, qi wen kin yumbo te nei wumbinywayequ. 3 Te pugri nungoqi wati pre di ququpe gri nungoqi Kraist ane God nde suqo pu was.4Nungoqi was kin puate te Kraist, di otiwo ni raqeno di nungoqi anene raqe wo, di nungoqi aneneni ningg ti yumbui pe was.

5 Pugri bu qi wen kin nei brequ nungoqi ndeyembe rind kin ren wambui riti. Te nei breququayi nyumbueg ane segi segi wand kin neibrequ, yumbo puqum kin, yumbo brequ kin neikumo wumbiny, yumbo ur brequ wand yawokureuq kin nei brequ, di yumbo quan nganyeei wateri yawo kureuq kin nei brequ. Te pugriyumbo quan wateri yawo kureuq kin te god wan-doqi kin yumbui nyamb wuram kin pugri. 6 Tepugri wute buagi nei brequ ren kin rise ye Godningg umbo ker yumbui ninde rindi ye. 7Nungoqiasi was kin te yumbo ur ren kin pe qa was ye.8 Pudi muq nungoqi yumbo ur buagi ren me eiware ruso: Te umbo brequ kuse, wute aye umboker wany, wute aye mai weny kin nei brequ,wute aye nyamb brequ wundiny, di aru kin wandnungoqi nde mim pe pu vindi wayequ. 9Nungoqioyi oyi wandoqi wand wayequ, te pugri nungoqiyabe kin nei brequ di yumbo ur nungoqi nde risekin temeware ruso, 10diwutaqu urupui kin ninggwas pre. God ni nungoqi puq neuq wute urupuikin was di ni nas kin pugrine nganye was te ei

Page 276: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Kolosi 3:11 273 Kolosi 4:3nungoqi ni ningg yumbo ur te otinde nganye neiwamb. 11 God beghi puq nengu wutamu urupuikin pas ei wute Juda kin di wute Grik kin aneirene pas, wute ghimbi dugu chongo pend kin dighimbi dugu chongo pend segi kin, wute tit wandtuan aye kin, wute qi puch aye kin, wute ningewute aye nde taq pu yemu yembe mand kin diwute ir pu mas kin beghi buagi ane irene pas. Tepugri yumbo yumbo buagi te Kraist irine nas, diKraist irine beghi wutamu buagi nde nas.

12 Nungoqi wutaqu God si numbouq ye ninungoqi ir nuaqu nikin wute yuwon ye ninggwas di quan nganye yawo nirauq righe. Pugri bunungoqi yumbo ur ren ei chongo kin pugri warerighe: Wute aye ei quan nganye yawo wutony,wute aye yuwonwany, nungoqiwute ayewuqonddi wari ni nungoqi ane tuquine, nungoqi yumbuidi ni segi puq wand wayequ, ker ane wute wandsimbe wundiny segi, di brequne umbo ker wawosegi. 13 Nungoqi oyi oyi ghav wand, di nungoqikin iri ni wuti aye unje naip te wuti te oyi nioyi nindig segi kin, ni oyi ni wand puaq nindig.Yumbui nungoqi wand puaq nunduq pre kin pu-grine ei nungoqi mune oyi oyi wand puaq wand.14 Yumbo ur buagi ren nde wam wute aye yawowurany righe kin yumbo ur te ei nungoqi ndewawo vis. Wute yawo pirany righe kin yumbo urte ye ruwo di yumbo ur buagi aye te irepe rirur digre reny ye.

15Umbo yuwon kuse kin yumbo ur Kraist beghinengu kin te ei nungoqi nde gre rind. Yumbour te ei nungoqi pughe sin wen ye te ningg yerirunduq. Te pugri umbo yuwon kuse kin yumbour wen ningg qa God nungoqi irepe nequ warghimbi irene kin pugri was. Di priprine ei Godchumbuai wundig. 16 Kraist ningg wand te einungoqi umbopewat vise gre. Di nei yuwonyepeKraist ninggwute ayeKraist ninggwandbeiwenydi yeri wundiny ei ni yumbo ur yuwon kinne rind.Nungoqi nde umbopeGod ei chumbuaiwundig diyuwo Buk Song pe rise kin te ei wari, di Yumbuichumbuai wundig kin yuwo te ei wari, di yuwoQuqu Yuwon Ye nungoqi neuq kin te ei wari.17 Nungoqi yumbo buagi puq wen o wand wandningg te nungoqi Yumbui Jisas nde nyamb pe eipuqwen, di ninde gri ei Godbeghiwuyi chumbuaiwundig.

Wute baj ire pe ris kin nikin wand18 Nungoqi nyumbueg ngam kin nungoqi nun-

gaim nde nambune ei was, te pugri nungoqi

Yumbui ningg wute bu nungoqi pugrine puq wenkin te tuquine puq wen.

19 Nungoqi quayi nungoqi nungam yawo wu-rany righe, ni umbo yuqo riti kin yumbo ur beiwundiny wayequ.

20Nungoqi wo nungoqi nuyi numo wand buagiyeri runduqdi te kin pugrine ei puqwen. Te pugriYumbui ni yumbo ur te kin ningg chumbuai nandye.

21 Nungoqi kiyi nungoqi wo yumbo yumbobuagi puq ren ye te ningg wand pe ware wayequ,eti ni nei rimb kin riri ni yumbo ur yuwon kin puqren tuqui segi puq rind di yumbo ur yuwon kin sirire.

22 Nungoqi wutaqu wute aye nde taq pu yequyembe wand ye nungoqi nungoqi non yumbuimingg wand irepene wutungu di mari kin yembete yembe wundim. Eti nungoqi ninde rar peneyembe wand te ei ni nungoqi chumbuai munduqningg wari, ni rar suqo pe nungoqi yembe wandsegi, te wayequ. Nungoqi beghi Yumbui yawowurang righe di chumbuai nand ningg wari tenungoqi yumbui ni mari kin yumbo te chumbuaiane puqwen. 23Yumbo buagi yembewundiny kinte nungoqi nde umbo pe nungoqi non yembe neiwumbiny kin pugrine yembe wundiny. Nungoqinde nei pe nungoqi Yumbui yembe wundig kinpugri, wute yembe wundim segi. 24 Te pugrinungoqi nei wamb Yumbui oyi te kin ningg oyinunduq ye di nungoqi Yumbui nikin wute yumboyumbo nuany rise kin te wateri ye. NungoqiYumbui Kraist ningg yembe ye wute, ni nungoqinon yumbui nganye. 25 Wute buagi yumbo unjerip kin God ni unje rip kin tuquine ei oyi nindinyye. Te pugri God niwute nyamb kin di nyamb segikin buagi ane tuqui tuquine ei ir nawo ye.

41 Nungoqi wutaqu yumbui ningg was kin nun-

goqi mune wute nungoqi nde taq pu yeru yemberind ye te yumbo ur tuquine kin di yuwon kinei bei wundiny. Te pugri nungoqi nei wambnungoqi mune nungoqi Yumbui nginy tu wamnas.

Priprine Yumbui pengu bidig2Yumbui pengu wundig kin te si ware wayequ.

Yumbui pengu wundig kin tende puayi nei wambyuwon di Yumbui chumbuai wundig. 3 NungoqiYumbui pengu wundig kin tende puayi beghiningg anene Yumbui pengu wundig ei God beghini ningg wand bir pawo kin ngim nuangu, te ei

Page 277: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Kolosi 4:4 274 Kolosi 4:18Kraist ningg wand suqo pu vise kin te bir pawo.Nge Kraist ningg wand yuwon ye te bir kawoye te ningg qa muq taq pu yengu. 4 NungoqiYumbui pengu wundig ei nge wand ven oghinebir kawo, God ni nari kin pugrine oghine raqegad. 5Wute Jisas nei rimbig segi kin nde nungoqioghine nei wamb yuwon di yumbo ur yuwon yeei bei wand. Pughe puayi nungoqi Kraist ninggyumbo ur ninde bei wand kin tuqui tedi bei weny.6 Nungoqi wute aye ane wand wand nungoqiwand yuwon kin wute rutungu yawo kureny kinwand tene ei wand. Te ei wute buagi nungoqiningg pughe gri wand mand kin te tuquine oyiwand kin nei wamb.

Pol ni chumbuai kin wand neny7 Tikikus nge kas kin te ningg wand buagi

nungoqi simbe nunduq ye. Tikikus ni beghimand beghi quan nganye yawo birag righe ye, niwute Jisas nei rimbig kin yembe ye wuti yumbonganyene puq nen ye, di ni beghi ane Yumbuiningg yembe ye wute ningg pas. 8 Nge ni tiqigudog nungoqi nde nondo kin puate taq pugri, nibeghi pughe gri pas kin te nungoqi simbe nunduqdi ni nungoqi ghavnunduq gre pu yequ tuqui. 9NiOnesimus temi ei mondo ye. Onesimus nungoqinon wutine iri, ni beghi mand yawo birag righeye, di ni wuti yumbo nganyene puq nen ye. Nitemi ei yumbo yumbo buagi ren nde puq ren kinte ningg simbe munduq ye.

10 Aristarkus wuti nge temu taq pu yembu kinni nungoqi chumbuai kin wand neuq, di Mak nimune pugrine nungoqi nde chumbuai kin wandni vindo. Mak ni Barnabas kinyangri. Ni ninggnge asine nungoqi simbe guduq pre, ni nungoqinde nondo tedi nungoqi ni weti nowi di nungoqinde baj pe ei nas. 11 Di Jisas ni nyamb aye Jastuspuq mindig kin te ni mune pugrine nungoqi ndechumbuai kin wand ni vindo. Wute Juda kin temiire pu men ne nge ane wute God nde si namburis ye te kin ningg yembe bad, Juda kin ninge ayesegi, di ni nge umbo megh kughe ye.

12 Epapras nungoqi non kinwutine iri, di KraistJisas ningg yembe ye wuti, ni mune nungoqichumbuai kin wand neuq. Ni pripri nungoqiningg God pengu nindig kin te ningg buid kumonap. Ni God pengu nindig ei God nungoqi greneuq ei God nungoqi pughe gri was ningg narikin pugrine was, nungoqi wute quayi kin ninggwas, di ni nei wumbig kin te ningg nei tevi wambsegi. 13 Nge nungoqi simbe guduq ni nungoqi di

beghi mand Laodisia kin di Hierapolis kin ghavnunduq ningg buid nganye nap. 14 Beghi mandyawo birag righe ye dokta Luk ni Demas temimune nungoqi nde chumbuai kinwandmi rundo.15 Nungoqi nge ningg chumbuai kin wand beghimand Laodisia ris kin weny, di Nimpa di wuteJisas nei rimbig ye pripri ninde baj pe rikur kinte ane nge ningg chumbuai kin wand te weny.

16 Nungoqi nyumo raqe wen wundoq pre diwute Jisas nei rimbig ye Laodisia kin ninde muneweq wuso ei ni mune rundoq. Di Laodisia kin oyinge nyumo raqe ninde keq wuso kin ni rundoqpre di nungoqi nde mune req wundo ei nungoqimune wundoq.

17 Arkipus pugri simbe wundig, “Nu yengghawo yuwon Yumbui ningg yembe kuateri kinte yembe ndiny omone ei ghawo.”

18 Nge Pol, nge chumbuai kin wand ren ngening nde si pene ur gad. Nge taq pu yengu kinte nei gheri wap wayequ. Nge God pengu gidig eini nikin nde nei pene wute yuwon nuany kin tenungoqi nde vise ye.

Page 278: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Tesalonaika 1:1 275 1 Tesalonaika 2:4

1 TesalonaikaPol ni tiqe manyi nar ir no wute Jisas ningg

simbe nindiny. Ni nar ir no kin te buagi anemanyi bad te tevi aye tevi nand. Di buk wen tePol ni nar ir no wute Jisas ningg simbe nindinykin namba tri. Di ni wute Tesalonaika nde wandbir nawo. (Nu Aposel 17:1-15 te ndoq.) Pudi Judamingg wute ye mawo kin ni wute Pol ningg wandrutungu kin te ningg umbo brequ kuse di bubmeri no. Timoti no di mune nganye Jisas ninggsimbe nindiny.

Dobu Pol ni Korin nas kin tende puayi ninyumo raqewenwute Jisas nei rimbig yeTesalon-aika ris kin ninde ur nindiq. Nyumo raqewen ndePol ni wute Tesalonaika kin God nde nei rundubye te pugrine rise kin te ningg God chumbuainindig. Ni Pol nei rimbig di yawo rirang righe,pugri bu piyi nimai nganye buagi rire pudi ni Godnde nei rundub kin te risene. Di Pol ni wute matikin di Jisas otiwomune nandi kin puayi pughe sinren kin te ningg pengu rind kin te oyi nindinyningg.

1 Nge Pol, di Sailas Timoti temi beghi temu irenyumo raqe wen peq wundo.

Nyumo raqe wen nungoqi wute Jisas neiwumbig kin Tesalonaika kin, nungoqi God beghiwuyi di Yumbui Jisas Kraist ni te, nungoqi ndepeq wundo.

Nge God pengu gidig ei nikin nei pene wuteyuwonnuany kin te nungoqi nde vise di puqneuqumbo yuwon pu kuse.

Wute Tesalonaika kin pughe gri Jisas nei rimbigkin

2 Beghi pripri nungoqi ningg God ane wandkin tende puayi beghi nungoqi buagi ane ninggGod chumbuai bidig. 3 Te pugri nungoqi Jisasnei wumbig kin te ningg yumbo ur yuwon kinyembe wundiny, wute aye yawo wurany righe yete ningg yembe buid wap, di beghi Yumbui JisasKraist mune nandi ye te ningg ghimbi wang puwas ye te ningg gre puwas. Beghi God beghi wuyiane wand kin tende puayi nungoqi yumbo ur tenei bibiny di God chumbuai bidig.

4 Mand God yawo nirauq righe kin, beghi Godchumbuai bidig kin puate taq pugri, beghi neibab God nungoqi ir nuaqu di nikin wute ninggwas pre. 5 Te pugri Jisas ningg wand yuwon yenungoqi nde pare bodo kin te beghi wand omone

simbe buduq segi, beghi Ququ Yuwon Ye ningggre pe yumbo ur gre ye anene bei buduq, di beghinungoqi nde yumbo ur bad ye tende pe yumbonganye kin Jisas ningg wand yuwon ye pe risekin te raqene bei buduq. Beghi nungoqi anepas di nungoqi ghav buduq ningg yumbo ur badkin te nungoqi wuqond pre. 6 Te pugri nungoqibeghi ningg yumbo ur di Yumbui ningg yumbour wateri bu piyi nungoqi God ninggwandwateviye te ningg mai quan ware pudi Ququ Yuwon Yechumbuai neuq kin tende pe wand te chumbuaiane watevi. 7 Pugri bu nungoqi oyi wute Jisasnei rimbig kin Masedonia opu kin di Akaia opukin nungoqi yumbo ur yuwon ye te rundouq dini mune yumbo ur te kin pugrine puq ren. 8 Tepugri Yumbui ningg wand nungoqi nde gri vindikin te wonji nganye viso. Masedonia di Akaiane mutungu segi, nungoqi God nei wumbig kinwand vir ir tiqe buagi mutungu nei mamb omopre. Pugri bu beghiwandpughe ye eimune simbebad. 9 Te pugri wute te nikinne beghi nungoqinde bodo di pughe gri beghi wutamu pi ye te kinsimbe mand. Di nungoqi wandoqi kin god dobweny di God nganye nas nas te kin nas ye ni ndewondo ei ni ningg yembe ye wute ningg was yete ningg simbe mand. 10Di ni kuwonyimi, ngamope pumune nindingi newo kin te, ni wam pu natini ye te ningg ghimbi wawo pu was ye te ninggsimbe mand. Ni kuwonyimi Jisas ni God beghiumbo ker nuangu di mai nupung wuso pu wusekin tende pu mune nitamu powi ye.

2Pol Tesalonaika pe yembe nand kin

1Mand, nungoqi non gri nei wamb beghi bodonungoqi nde pas di yembe bad kin yembe te irrighe segi. 2 Nungoqi nei wamb beghi nungoqinde bodo segine beghi Pilipai pe po. Di Pilipaipe beghi yuqo quan pare di wand brequ mundug.Pudi beghi God beghi gre nengu di beghi yuqoren kin nungoqi nde mune pare kin wune babsegi gre pu yembu di God ningg wand yuwon yenungoqi nde simbe bad. 3 Beghi bodo nungoqiwand yuwon ye simbe buduq kin te beghi unjegri simbe buduq segi, yumbo ur brequ kin neipe simbe buduq segi, di beghi nungoqi wandoqibuduq segi. 4 Beghi te kin pugrine puq pen segi.Pudi God ni beghi tuqui nupumu beghi tuquipugri bu ni beghi wand yuwon ye bir pawo kinyembewennengu. Beghiwand tewute chumbuai

Page 279: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Tesalonaika 2:5 276 1 Tesalonaika 3:4rind ningg bir pawo segi, pudi God, wuti beghiumbo tuqui nupung ye, ni chumbuai nand ningg.5Nungoqi nei wamb beghi nungoqi puamb puauqkin wand bad segi, di beghi nungoqi wet bidi qobubuq kin nei brequ te buag pare ninggwand badsegi. God ni beghi nei nundog nge wandoqi gadsegi. 6 Beghi yembe ren bad kin beghi nungoqi owute aye beghi nyambmindiri riwo ningg yembebad segi.

Piyi beghi Kraist ningg aposel bu beghi nun-goqi ghav wundug ningg pengu buduq kin tuquiye, 7 pudi beghi nungoqi ghav wundug ninggpengu buduq segi. Wo kumominy reny riq di sabirindiny kin pugrine beghi asi nungoqi ane pas kintende beghi waghine pas di sabi buduq. 8 Beghinungoqi quan nganye yawo pirauq righe, pugribu beghi nungoqi God ningg wand yuwon yeneyeri buduq ningg sir pap segi, pudi beghi nungoqiningg pati ningg anene sir pap. Te pugri beghinungoqi quan nganye yawo pirauq righe. 9Mand,beghi nungoqi ane pas kin tende puayi beghipughe gri yembe buid pap kin te nungoqi neiwamb. Beghi God ningg wand yuwon ye nungoqinde bir pawo kin tende puayi bur di bogisumbbeghi bon gri yembe bad, te ei beghi nungoqi anepas ye te ninggmir bag wumbumu ningg wet bidimeware ruso segi.

10 Beghi nungoqi wute Jisas nei wumbig kinane pas di pughe gri nungoqi nde yuwon nganyepas, di yumbo buagi tuquine puq pen, di yumboninge unje pap kin wand beghi nde vise segi kinte nungoqi nei wamb di God nei namb. 11Te pugrinungoqi nei wamb beghi nungoqi ghav buduqkin te kiyi wo ghav nindiny kin pugri nungoqiwutaqu ire ire ghav buduq di yeri buduq. 12Beghinungoqi gre peuq, di umbo peuq kughe, di nun-goqi God nari kin pugrine was di God chumbuainand kin yumbo ur yembe wundiny ye te ninggpriprine simbe buduq. God nungoqi ngamnirauqwandi wute ninde si nambu ris ye tende ni anewas di ninde ti pe was.

13 Te kin ningg anene beghi pripri God chum-buai bidig. Te pugri beghi God ningg wandnungoqi nde pare bodo simbe bad kin te nun-goqi wute wand omone simbe mand kin pugriwutungu segi, nungoqi God ningg wand nganyekin pugri watevi di umbo pe wawo vis. Nungoqiwutaqu God nei wumbig kin God ningg wandnungoqi nde yembe vind. 14Mand, yumbo yumbonungoqi nde puq ren kin te God ningg wuteJisas nei rimbig ye Juda kin nde puq ren kin ane

tuquine. Ni nikin wand irene ni mai meny kinpugrine nungoqi mune nungoqi non wand irenemai yumbui meuq. 15-16 Wute Juda kin propetnganye buagi mi pre, di Yumbui Jisas mi, di muqni beghi mune puaqmundumu po. Ni beghi wuteJuda segi kin God ni nate ruwi di yuwon pu ris yete kin wand simbe bidiny kin te ningg segi puqmand bu ni God puqmeng ni mingg quan nganyeumbo ker nuam di ni wute buagi quan nganyeveri mindim. Ni puqmen kin te muq ni yumbo urbrequ te quan nganye yumbui pre. Di muq God niumbo ker yumbui nganye ninde vise pre.

Pol mune Tesalonaika no yawo gureg17 Mand, wute aye beghi puq mengu di ngeri

puch ren ningg beghi nungoqi si piraqu bonbon pas. Pudi beghi nungoqi si piraqu ye teningg quan nganye umbo yuqo pati di munebodo nungoqi budoqu yawo nganye guregu. Teningg bu beghi bodo ningg buid nganye pap pap.18 Beghi nungoqi nde mune bodo yawo nganyeguregu. Nge Pol, nge beghi nungoqi nde bodo yete ningg quan nganye buid kap kap, pudi Satanbeghi ngim imbnuangu. 19Ngenungoqi nde godoyawo kuregh kin taq pugri otiwo beghi YumbuiJisas mune nandi kin tende puayi di beghi yumbopughe kin pe ei beghi ninde rar pe gre pu yembudi chumbuai ane yembu? Beghi yumbo pughe kinpe bei bad beghi yembe tuquine yembe bidiny?Te nungoqi. Beghi nungoqi ninggne ei chumbuaibad ye. 20Te pugri nungoqi ningg di beghi nyambyumbui patevi di chumbuai ane yembu.

31 Beghi nungoqi quan nganye yawo putouq bu

beghi mune nganye ghimbi pawo kin tuqui segi,pugri bu beghi nei bab kin nge Sailas temuneAtens pas, 2 di Timoti oyi nungoqi nde nondo.Timoti beghi mand, ni God ningg yembe ye wutiyuwon ye beghi ane Kraist ningg wand yuwon yebir pawo ye. Beghi ni tiqi budog nungoqi ndenondo ei nungoqi Jisas nei wumbig kin nei te greneny di ghav nunduq ningg. 3Te ei wute nungoqimaimeuqpudi te ninggnungoqi Jisas neiwumbigkin nei te si ware segi. Nungoqi nonne nei wambmai te kin te God nari beghi pugri ei mai parepare pas ye. Te kin ningg bu ni beghi nupumupo. 4 Asi mai ren kin ruwi segine beghi nungoqiane pas kin tende puayi beghi nungoqi simbebuduq otiwo di beghi unje mupumu mai isismengu ye. Muq nungoqi non gri otinde nganye

Page 280: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Tesalonaika 3:5 277 1 Tesalonaika 4:11nei wamb beghi simbe buduq ye te kin pugrinenganye puq ren. 5 Puate ven ningg bu nge munenganye ghimbi kawo kin tuqui segi. Nge brequneTimoti tiqi gudog nungoqi nde nondo ei guqodnungoqi Jisas nei wumbig kin nei te pughe grivise. Nge wune gab eti wuti wute puamb nuanykin nungoqi puamb nuauq di nungoqi Jisas neiwumbig kin nei te si ware di beghi yembe bad kinmir rise segi.

Timoti ni Tesalonaika pughe gri mas kin wandnare nandi

6 Pudi muq Timoti nungoqi nde pu muq tenenandi beghi nde ni neyi pre, di ni nungoqi Jisasnei wumbig kin nei te si ware segi di wute ayeyawo wurany righe kin wand yuwon ye te narenandi simbe nand. Ni beghi simbe nundug narinungoqi pripri beghi neiwumbug di quannganyechumbuai wand, di beghi nungoqi budoqu yawoguregu kin pugrine nungoqi beghi wundomuyawo kureuq. 7 Mand, nungoqi pughe gri Jisasnei wumbig kin te beghi putungu, pugri bu beghiunje mupumu mai isis mengu kin tende puayibeghi te nei bibiny di gre pateri. 8Muq nungoqiYumbui ane was di gre pu yequ ye te ninggbeghi mune chumbuai ane pas. 9 Muq beghinungoqi ningg God chumbuai bidig. God nungoqiningg beghi chumbuai yumbui nganye nengu,di te ningg beghi oyi ni chumbuai bidig. Pudibeghi ni chumbuai bidig kin te ni beghi chumbuainengu kin te ane tuqui segi, ni oyi beghi nungoqiningg chumbuai yumbui nganye nengu. 10 Burdi bogisumb beghi God pengu bidig gre te eibeghi ngiq nundug ei beghi mune bodo nungoqibudoquningg. Te ei nungoqi Jisas neiwumbig kinnei ninge tuqui segi di beghi ghav buduq.

11 Nge beghi God di wuyi pengu gidig ei ninikinne di beghi Yumbui Jisas ni beghi ngimmuangu ei beghi nungoqi nde bodo. 12 NgeYumbui pengu gidig ei ni nungoqi wute Jisas neiwumbig kin nonne oyi oyi yawo wurany righe diwute buagi aye te yawo wurany righe kin yumbour te nungoqi nde bre nand di quan nganyeyumbui ruso ei beghi nungoqi yawo pirauq righekin ane tuquine. 13 Di nge ni pengu gidig eini puq neuq nungoqi umbo pe gre wateri pu eiotiwo beghi Yumbui Jisas nikin wute yuwon yeane mandi kin tende puayi nungoqi beghi Goddi wuyi nde rar pe wand nungoqi nde rise segiyuwon nganye yequ.

4God chumbuai nundug kin yumbo ur ei bad bad

pas1 Mand, nungoqi pughe gri was ei God chum-

buai nunduq kin yumbo ur te beghi yeri buduq dinei watevi pre, di muq nungoqi yumbo ur te kinqa puq wen wen was pre. Di muq beghi YumbuiJisas nde nyamb pe nungoqi buid nganye pupuqnungoqi yumbo ur te kin ei mune quan nganyepuq wen. 2Te pugri beghi Yumbui Jisas ningg grepe nungoqi wand yeri buduq kin te nungoqi neiwamb.

3 God ni nei namb kin nungoqi ninde rar peyuwon nganye ei was: Te pugri quayi nyumbuegsegi segi wand kin yumbo ur te puaq wand yu-won. 4Te kin te nungoqi wutaqu ire ire nei brequnungoqi nde rindi di nungoqi unje rupuqu ye teningg nungoqi non ghimbi yeng wany yuwon, diyuwon nganye was kin yumbo ur di God chum-buai nunduq kin yumbo ur pene ei was. 5 Neibrequ wute Juda segi kin ni God ningg yumbo urnei mamb segi di nikin nei brequ pe puq men kinpugri nyumbueg segi segi wand weny wayequ.6 Di te kin pugrine wute Jisas nei mimbig kin ayeunje wap di ni ngamwutim rise wayequ. Te pugriYumbui ni yumbo ur buagi ren kin ningg wutequan nganye brequ nindiny ye. Yumbui wutebrequ nindiny ye te kin ningg beghi asine wandgre ye simbe buduq di wu wand buduq pre. 7 Tepugri God ni beghi ngam nirangu ninde bodo kinte ni beghi quayi nyumbueg ane segi segi wandningg ngam nirangu bodo segi, beghi ninde rarpe yumbo ur brequ bad segi yuwon nganye ei pasningg bu ngam nirangu bodo. 8 Pugri bu wutibeghi wand ven dobu ni viso te ni wute dobu nimo segi, ni God wuti nungoqi Ququ Yuwon Yeneuq ye ni dobu ni no.

9 Nungoqi non nimand aye Jisas nei rimbigkin yawo wurany righe ye te kin wand beghi grinyumo raqe ur buduq di simbe buduq kin yembesegi. Te pugri nungoqi pughe gri wute aye oyi oyiyawo wurany righe kin yumbo ur te God nungoqinon grine nuaqu waghe pre. Pugri bu muqnungoqi wute aye oyi oyi yawo wurany righe.10 Di muq nungoqi nimand tiqe buagi Masedoniaopu yeru kin ninde yumbo ur ren kin qa bei wandwand. Pudi mand, beghi nungoqi simbe buduqnungoqi yumbo ur te kin quan nganye ei munepuq wen.

11 Beghi asi nungoqi simbe buduq kin pu-grine waghine was, nungoqi non yembene nei

Page 281: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Tesalonaika 4:12 278 1 Tesalonaika 5:21wumbiny wute aye ningg yembe wunjari rusowayequ, di nungoqi non si pene yembe wand mirwateri di was. 12Te ei wute aye nde si pe was seginungoqi non nde gre pene was, di wute aye Jisasnei rimbig segi kin ni te kin rundoqu di chumbuairunduq.

Yumbui mune nandi kin13 Mand, beghi nei bab kin nungoqi wute mati

kin otiwo pughe sin ei rem ye te kin ei oghinenei wamb ei yuwon. Te ei nungoqi wute God neirimbig segi kin ni wute riti kin mune res riwo yete ningg mune ghimbi ruwo segi ye ni wute ritiye ningg yivany rire kin pugri yivany ware segi.14 Beghi nei bab nganyene nganye Jisas nati dimune nes newo pre, pugri bu beghi nei bab wuteJisas nei rimbig kin riti ye ni nganyene nganyeotiwo God mune nindiri riwo di Jisas ane munerindi ye.

15Muq beghi Yumbui nikin wand simbe buduqningg, te pugri beghiwutamupati segi pasne rusoruso Yumbui nandi, di wute mati kin masne dibeghi gri oyi ye pawo Yumbui ane po tuqui seginganye. 16 Te pugri tende puayi di wute buagiYumbui quan kumonenari kin rutungu, di angeloyumbui nyamb kin nari ye gibe ko rutungu, diGod ningg biugel wuri kin rutungu. Te rutungudi Yumbui nikinne nginy tu wam pu nati ni diwute Kraist nei rimbig kin riti ye te ye ruwo resriwo. 17 Muqdi wutamu pasne kin ni ane ire pepikur di wuye quari pe pewo po di Yumbui wamtende buqoid ye, pugri bu Yumbui ane pas pas tekin pas. 18Pugri bu nungoqi oyi oyi wand ven kinei simbe wand ei gre wateri tedi wute mati kinningg yivany ware segi.

51Mand, beghi nyumo raqe ur buduq di Yumbui

ni pughe puayi nandi kin nginy te ningg simbebuduq tuqui segi. 2 Te pugri nungoqi non grioghine nganye nei wamb pre, Yumbui ni nandikin nginy te wute nyungu kin burpoq mandi kinpugri ei nandi ye. 3Wute buagi nei tuan rimb riri,“Muq yuwon waghine pas, yumbo ninge ninggwune bab segi” puq rind kin tende puayi muqdimai yumbui ninde wundi. Mai yumbui nindewundi kin te brequne nganye wundi, te wutewo pe wuso yamb tumo di ghimbi yuqo brequneninde rindi kin pugri. Ni mai te puaq rindiq kintuqui segi.

4 Pudi, mand, nungoqi burpoq pe was segi,pugri bu Yumbui nandi kin nginy tewute nyungu

kin mandi kin pugri nungoqi puye yis nireuqtuqui segi. 5 Nungoqi buagi ane wutaqu ti kin dibogisumb kin, beghi bur kin wute segi di burpoqkin wute segi. 6 Pugri bu beghi wute ninge kinpugri ruqo pase wayequ. Beghi urupui ne ei pasdi nei bab bab pas. 7 Te pugri wute ruqo masekin bur ei mase, di wute wuye me jebo mand kinbur ei wuye me di jebo mand. 8 Pudi beghi, beghibogisumbkinwute, pugri bu beghi nei bab yuwondi yeng pawo pu ei pas. Beghi Yumbui nei bibigkin nei di wute yawo pirany righe kin nei te ei siotkapa kin pugri pare righe, di God beghi nitamupowi di yuwon pu pas kin te ghimbi puany kinnei te ei hat kapa kin pugri ngawu pe pare righe.9Te pugri God ni beghi nupumu po kin te ni beghibrequ nundug di mai piraq ningg nupumu posegi. Ni beghi nupumu po kin te ni beghi YumbuiJisas Kraist nde gri nitamu powi di yuwon pu pasningg bu nupumu po. 10Ni beghi ningg nati te eibeghi anene urupui pas. Piyi beghi urupui pas opati pre kin beghi buagi ane ni ane pas ye. 11 Teningg bu nungoqi muq oyi oyi ghav wand di grewateri kin pugrine ei puq wen wen.

Wand omo nawo ningg di mune nganye yerinindim

12Mand, beghi nungoqi simbe buduq, nungoqiwute Jisas nei wumbig kin nungoqi yumbui ninyamb wundiri riwo. Yumbui ni nap mo ei ninungoqi nde yembe yumbui mand di nungoqiwand yeri munduq kin. 13 Nungoqi ni yembemand ye te ningg ni nyamb wundiri riwo di yawowuramrighe. Di nungoqiwutaqubuagi aneumboirene ei kuse. 14 Mand, beghi nungoqi simbebuduq, nungoqi wute si yavi riti kin te wu wandwundiny, wute wune rimb kin te gre weny, wutebuid segi kin ghav wundiny, di wute buagi waghiwundiny. 15 Yeng wawo yuwon eti wuti iri wutiaye unje naip di ni oyi mune ni unje naip. Pugripuq wen segi kin, pudi pripri oyi oyi ei sabi wanddi wute aye sabi wundiny.

16 Priprine chumbuai ei wand, 17 di priprine eiYumbui pengu wundig, 18 di piyi yumbo pughekin nungoqi nde puq ren pudi nungoqi priprineei te ningg God chumbuai wundig. Te pugriGod nari nungoqi Kraist Jisas ningg wute was kinnungoqi pugri ei puq wen wen was ye.

19 Ququ Yuwon Ye nungoqi pughe wen ninggnei neuq te nungoqi segi puq wundig wayequ,20wute propet kin pugri wand simbe runduq kinni wand te perei wundiny wayequ. 21 Pudi ni

Page 282: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Tesalonaika 5:22 279 1 Tesalonaika 5:28wand buagi te tuqui wap wuqond; wand nganyekin wat rise, 22di wand unje rip kin buagi mewareruso.

23Nge God wuti beghi puq nengu umbo yuwongud kin te pengu gidig ei ni nungoqi puq neuqpriprine yuwon nganye was. Di beghi YumbuiJisas Kraist nandi kin tende puayi nungoqi ququpe, ghimbi pe di was kin pe wand ninge rise segi.24Wuti nungoqi ngam nirauq ninde wandi kin teni puq nen ye. Te pugri ni pripri nikin wand anetuquine yumbo puq nen ye.

25 Mand, nungoqi beghi ningg Yumbui penguwundig. 26 Di nge nde nyamb pe wute Jisas neirimbig kin tende ris ye nimand kin pugri songwureny. 27 Nge Yumbui nde nyamb pe simbeguduq nungoqi nyumo raqe wen nimand Jisasningg wute buagi aye tende wundoq di simbewundiny.

28 Beghi Yumbui Jisas Kraist ni nikin nde neipene wute yuwon nuany kin te nungoqi nde vise.

Page 283: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

2 Tesalonaika 1:1 280 2 Tesalonaika 2:4

2 TesalonaikaPol ni nyumo raqe aye wen Tesalonaika nde ur

nindiq. Wute te kin ninge ni unje gri nei rimb riri,Jisas ni munene nandi pre, di ninge ni munenenandi kin te ningg yembe buid rip segi, ghimbineruwo pu ris. Pol nari ni nikinne ei yembe rindmirriteri. Di ni yeng ruwo pu ris kin te ningg anenesimbe nindiny, te pugri Satan ni wute nganyebuagi wandoqi nindiny ye, di tende dobu ei Jisasnandi di nyinge nowi naghe.

1 Nge Pol di Sailas Timoti temi nge ane nyumoraqe wen peq wundo.

Nyumo raqe wen nungoqi wute Jisas neiwumbig kin Tesalonaika kin, nungoqi God beghiwuyi di Yumbui Jisas Kraist ni te, nungoqi ndepeq wundo.

2 Nge wuyi God pengu gidig ei ni di YumbuiJisas Kraist nikin nde nei pene nungoqi yuwonmuauq di puq meuq umbo yuwon pu kuse.

God chumbuai mindig kin wand3 Mand, muq beghi priprine ei nungoqi ningg

God chumbuai bidig. Beghi God chumbuai bidigkin te God nde rar pe tuquine puq pen, te pugrinungoqi Jisas nei wumbig kin nei te quan nganyeyumbui ruso di wutaqu ire ire wute aye ane oyioyi yawo wurany righe kin nei nungoqi nde risekin te quan nganye yumbui ruso ye te ningg.4 Pugri bu beghi nungoqi yuqo meuq di unjemupuqu mai isis meuq kin tende puayi nungoqigre pu yequ God nei wumbig ye te ningg priprineGod ningg wute Jisas nei rimbig kin aye pe ris kinninde chumbuai ane simbe bad.

5 Nungoqi pugrine mai ware kin te bei rindGod ni wute wand tuquine nganye nutungu ye, dinungoqi pugri puq wen ye ren ningg di nungoqipuq neuq yuwon pu was di wute ni nde si namburis ye tende war wo di ni nde si nambu wasye. Nungoqi God nde si nambu was ningg qamai ware. 6 Te pugri God ni yumbo tuquinenganye puq nen kin. Te pugri ni wute nungoqimai meuq kin te ni oyi puq nem mai mare, 7 dinungoqi wutaqu mai ware kin te oyi puq neuqmai segi was, beghi mune nungoqi kin pugrinepuq nengu. Yumbo ren kin te otiwo YumbuiJisas nikin angelo gre nganye kin te ane nginytu wam pu wase nyungu mingi mandi beghi nderaqe mo kin tende puayi ei puq ren ye. 8Ni wuteGod muqoind nei mimbig yambu mari di beghi

Yumbui Jisas ninggwand yuwon yemutungu segikin te yembe nem ye. 9 Wute te ni mai quannganye ei nem di puq nem ni Yumbui di nikin greyumbui kin ti pe wonji mas di yuqo miraq miraqmas mas te kin mas ye. 10Te ni nikin wute yuwonye nde nyamb yumbui nateri di wute buagi ni neirimbig kin ni nyamb rindivi viyo ningg nandi kinnginy tende puayi ei. Tende puayi di nungoqimune ni anene ei Yumbui nyamb wundivi viyoye, te pugri beghi God ningg wand nungoqi ndesimbe bad ye te ningg wari nganyene puq wandye te ningg.

11 Beghi yumbo ren qa nei bibiny bu beghipripri nungoqi ningg God pengu bidig. Te ei ninungoqi puq neuq ni ningg wute yuwon ye ninggwas ningg ngam nirauq wandi ye te kin pugrinewas. Di nge ni pengu gidig ei ni puq neuq di ni gretende nungoqi yumbour yuwon ye puqwen yawokureuq kin te puq wen, di Yumbui nei wumbigkin te ningg yumbo ur yuwon kin buagine puqwen. 12 Beghi God pengu bidig di ni nungoqighav nunduq pugri puq wen te ei beghi YumbuiJisas nungoqi ningg ni nyamb yumbui natevi dinungoqi oyi ninde nyamb yumbui watevi. Tebeghi God di beghi Yumbui Jisas Kraist nikinnei pene nungoqi yuwon muauq kin tende penungoqi puq wen kin tuqui.

2Wuti yumbo ur brequ kin

1 Mand, beghi Yumbui Jisas Kraist nandi dibeghi ane ninde irepene pikur ye te ningg beghinungoqi simbe buduq: 2 Te pugri otiwo wuteninge nungoqi simbe munduq mari “Pol nariYumbui nandi kin nginy te nandi pre.” Piyini mari “Pol propet kin pugri wand nand kintende simbe nand,” o mari “Pol wand bir nawokin pe simbe nand,” o ni mari “Pol nyumo raqepe ur nand.” Pudi nungoqi wand ren kin wu-tungu te nungoqi prine nei kumowamb di yivanyware wayequ. 3 Wute nginy te ningg wandoqiwand simbe munduq o yumbo ur wandoqi kinpe nungoqi wandoqi munduq te ni mingg wandte wutungu wayequ. Te pugri nginy te prinenandi segi ye, wute nganye buagi Godwand sangerindig di wuti God ningg lo wand sange nunduwye raqe no pre ei. Te wuti otiwo wase pe nodi unje pu yenu ye wuti te. 4 Ni yumbo buagiwutenikin godkinpugri nei rimbinydi ni yumbuinyamb rirany kin te brequ puq nindiny. Ni nikinnyambne nindivi viyo di yumbo buagi te nyinge

Page 284: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

2 Tesalonaika 2:5 281 2 Tesalonaika 3:9

nawo righe, di nar no God ningg baj pe nas di narini God.

5 Asi nge nungoqi ane pas kin tende puayi ngewand ren kin qa nungoqi simbe guduq kin te neiwamb segi bri? 6 Di muq yumbo pughe wuti Godningg lo wand sange nunduw kin imb ruang bunandi segi kin te nungoqi nei wamb pre. Muqimb ruang te ei otiwo ngeri tende tuquine di niraqe no. 7Te pugri wuti God ningg lo wand sangenunduw kin ni gre te asine suqo grine yembe rindrind. Pudi yumbo muq puq ren ningg rise kin tepuq ren segine ei rise rise ruso otiwo God ni wutini imb nuang kin te kring naip no. 8 Te muqdiwuti Godningg lowand sangenunduwkinni raqeno, di Yumbui Jisas ni mim ki pe wuti te ni nati dini nandi kin tende nikin ti yumbui ane bre no kinti yumbui tende pe ei nikin gre te nyinge naworighe ye. 9 Otiwo Satan wuti God ningg lo wandsange nunduw kin te gre neng di ni nandi kintende ni wute wandoqi nindiny ningg yumbo urgre ye isis yembe nindiny ei wute te ruqond diriri ni nganyene God ningg gre pe puq nen. 10 Diyumbo ur brequ isis ye wand pe di ni wute brequrise kin ngim pe ris kin te wandoqi nindiny. Nibrequ rise ye te pugri God ni nateri yuwon pu risye wand nganye kin te yawo rirany righe di riteviyambu riri pugri bu ni brequ rise ye. 11 Puateren ningg bu God ni nei quan nganye imb nuanyte ei ni wandoqi kin wand oyi quan nganye neirimbiny. 12Di ni nei imb nuany ei otiwo God wuteir nawo kin tende puayi ni wute wand nganyekin nei rimbiny segi pudi yumbo ur brequ rindningg oyi chumbuai rind kin te wute brequ kinpuq nindiny ye.

Gre pu yequ13 Pudi, mand, Yumbui nungoqi quan nganye

yawo nirauq righe ye, beghi nei bab kin beghipriprine ei nungoqi ningg God chumbuai bidig.Te pugri God yumbo yumbo buagi yembe nindinysegine kin tende puayi nungoqi ir nuauq ei nitaquwowi yuwon pu was ningg. Ququ Yuwon Ye nikingre pe nungoqi puq neuq nungoqi God ninggwute yuwon ye ningg was di wand nganye kin neiwumbiny ye te ningg God nungoqi nitaqu wowiyuwon pu was. 14 Beghi wand yuwon ye nungoqinde bir pawo ye tende pe God nungoqi ngamnirauq, te ei nungoqi mune beghi Yumbui JisasKraist ningg gre di ti yumbui pe was ningg nari.15 Pugri bu, mand, nungoqi gre pu yequ di wandnganye kin beghi bei peuq kin, te beghi mim pe

simbe buduq di nyumo raqe pe simbe buduq kin,wand te ei wat vise gre.

16 Beghi Yumbui Jisas Kraist nikinne di Godbeghi wuyi ni beghi yawo mirangu righe di nikinnei pene beghi yuwon muangu kin tende puqmengu umbo yuwon pu pas pas te kin pas, di nibeghi ghav mundug di God beghi yuwon nuanguningg ghimbi pawo pu pas ye, 17ni nungoqi umbomeuq kughe di ghav munduq ei nungoqi yumbour yuwon kinne wand di wand oghi kinne wand.

3Nungoqi God pengu wundig ei beghi ghav nundug

1Mand, beghi wand aye te pugri, nungoqi Godpenguwundig ei ni beghi ghavnundug ei ni ninggwand brequne tiqe manyi vir ir ir di ni wand tenungoqi yumbui puq wundiny kin pugrine tiqeaye pe mune yumbui puq mindiny. 2 Di nungoqiGod pengu wundig ei ni beghi wute brequ yumbour brequ mand ye ninde si pe pu nitamu powi.Te pugri wute buagi ane Jisas nei rimbig segi.3 Pudi Yumbui ni yumbo nganyene puq nen ye,ni nungoqi gre neuq di imb nuauq ei Wuti Brequnungoqi unje nupuqu tuqui segi. 4Yumbui beghinei gre neny te pugri nungoqi muq beghi yumbobuagi simbe buduq kin te puq wen di otiwomunepuq wen wen ne ye. 5 Beghi Yumbui pengu bidigei ni nungoqi nei neuq ei nungoqi God wute yawonirany righe kin te oghine nei wamb di Kraistmainare pudi gre pu yenu kin pugrine mai ware pudigre pu yequ.

Wute yembe segi ris ye te ningg yeng wawo yuwon6 Mand, beghi Yumbui Jisas Kraist nde nyamb

pe beghi nungoqi simbe buduq, nungoqi wuteJisas nei rimbig kin yembe si yavi riti, beghi beipeuq kin pugrine puq ren ren ris segi kin nindetumo wondo wayequ. 7 Te pugri nungoqi nonneotinde nganye nei wamb nungoqi beghi yumbour bad kin pugrine ei puq wen. Beghi nungoqiane pas kin tende puayi beghi yembe si yavi patidi yembe segi pas segi. 8 Di beghi wuti iri ndemir ninge segine pateri segi, beghi wongne bad dipe. Beghi yembe kumo bad, burpoq di bogisumbbeghi yembe buid pap pap. Puq pen ei beghinungoqi mai peuq segi. 9 Beghi nungoqi nde mirninggpari kin tuqui segi bupari segi te segi, beghinungoqi nde mir ningg pari kin tuqui nganye,pudi beghi nungoqi ningg pari segi. Te beghi puqpen ei nungoqi yumbo ur yuwon ye bei buduqei nungoqi mune te kin pugrine puq wen ningg.

Page 285: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

2 Tesalonaika 3:10 282 2 Tesalonaika 3:1810Di beghi nungoqi ane pas kin tende puayi beghilo wen simbe buduq pari, “Wuti yembe nandyambu nari te ni mir nand segi kin.”

11 Pudi muq beghi putungu nungoqi kin ningeni yembe rind segi, yembe segi pu ris. Ni wuteaye ningg yembe te ninggne rinjari ruso ruso ris.12 Muq beghi Yumbui Jisas Kraist nde nyamb pewute te wand gre ye simbe bidiny ni waghine eiris di yembe rind ei ni kin mir riteri di ris. 13 Di,mand, nungoqi yumbo ur yuwon ye puq wen kinte ningg si yavi wati wayequ.

14 Wuti iri wand beghi nyumo raqe wen ndeyeri buduq ye ren kin pugrine puq nen segi, tewuti te oghine wuqoind di ninde tumo wondosegi kin. Te ei ni minyuw nati. 15 Pudi veri kinpugri puq weng wayequ, nungoqi ni nimand kinpugriwand yeriwundig ei ni nei yuwonyenatevi.

Nyumo raqe cheq pe chumbuai kin wand neny16 Nge Yumbui umbo yuwon kuse kin puate ni

pengu gidig ei ni nungoqi puq neuq ei nungoqipriprine yumbo isis pe umbo yuwonne kuse.Yumbui nungoqi ane was ye.

17 Nge Pol ngening nde si pene chumbuai kinwand ren ur gad. Nge ningg nyumo raqe buagi pengewand renkinur gad. Wand renkin te ngeningur kin pugri kawo.

18Beghi Yumbui Jisas Kraist nikin nde nei penewute yuwon nuany kin te nungoqi buagi ane ndevise.

Page 286: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Timoti 1:1 283 1 Timoti 1:14

1 TimotiTimoti ni Esia opu tende kin. Ni kiyi Grik kin di

kumo Juda kin. Pol ni mune nar ir no wute Jisasningg simbe nindiny kin tende puayi ni Timotiningg nari temine mo ei ni ghav nindig. (Aposel16:1-3 pe qond.) Dobu Pol ni yembe ire neng dini wute Jisas nei rimbig ye Epesus ris kin te yengnuany.

Nyumo raqe wen nde Pol ni wute wandoqi kinwand wute bei meny kin ninge sios pe tende grimeyi mi kin te ningg wu wand neng, di Timotini wand nganyene kin pugrine ei wute bei neny.Timoti ni wute pughe gri God nari kin pugrine risye te ningg ei simbe nindiny. Di ni wute pughegri kin ei ye mawo kin ningg mas ye te ningganene simbe nindiny, te pugri ni wute God narikin pugrine mas ye di ni yumbo ur yuwon kinnepuq men ye ei. Pol ni Timoti pughe gri God teyembe ye wuti yuwon kin nas ye te ningg anenesimbe nindig.

1Nge Pol, Godwuti beghi nitamu pi ye di KraistJisas beghi nitamu pi ningg ghimbi buag kin nimari nge Kraist Jisas aposel ningg kas ye, ngenyumo raqe wen ur gidiq.

2 Nge nu Timoti nu nge wand simbe gad ye tekutungu di Yumbui nei gubig kin te ningg nu ngewo quan nganye yawo kiraw righe kin pugri puqguduw ye, nunde nyumo raqe wen ur gidiq.

Nge God beghi wuyi di Kraist Jisas beghi Yum-bui ni pengu gidim ei ni nikin nde nei pene nuyuwon muaw, nu yawo mitow di ni umbo yuwonkin te nu mew.

Wutewandoqi wand simbemand ye temingg yengghawo yuwon

3 Asi nge Masedonia ko ningg godo di nu yeriguduw kin pugrine ei muq mune simbe guduw.Te pugri nge nei gab kin nu Epesus ne ghas eiwute wandoqi kin wand simbemand kin te simbendim di ni mune puq men wayequ. 4 Simbe ndimei ni stori wandoqi kin di ni kuqo asi pughe griris kin wand quari te simbe mand di pugrine maskin yumbo ur te si mare. Yumbo ur ren kin te kerkin yumbo urne. Ni God ningg yembe te ninggghav rind segi. God ningg yembe te yembe Godnei bibig ningg yembe bad. 5Ngewand ven simbegad kin puate te nge simbe gad ei beghi wute ayeoyi oyi yawo pirany righe. Di wute yawo piranyrighe kin te beghi nde umbopenganye, beghi nde

umbo pe nei bab pari beghi God nde rar pe yuwonpu yembu, di Kraist Jisas nei bibig kin te pugrinerise. Beghi yumbo ur pugri kin pe ei wute yawopirany righe. 6 Wute ninge ni yumbo ur te kinsi rire di ni wand ninge puate segi kin oyi nei peruwo ris. 7NiMoses ningg lo kinwand tewute beimeny yawo kurem, pudi ni nikinne ni nei mambsegi. Ni simbe mand mari ni yumbo simbe mandkin te ni nei mamb pre, pudi ni nei mamb segi.

8 Moses ningg lo te oghi. Pudi wute yuwonnemitiq wuse tedi beghi buagi ane nei bab Mosesningg lo te oghi. 9 Yumbo ren ei nei bab tepugri, lo te wute tuquine ris ye ni ningg wusesegi. Pudi lo te wute God yambu rireng kin, wuteGod nganyene kin nei rimbig segi di yumbo urbrequ quan yembe rindiny kin, wute yumbo uryuwon kinne puq ren segi, di God nei rimbigsegi kin, wute kiyi kumo rumb riti di wute ayerumb riti kin ni te. 10 Di wute ngimne yeru,quayi ni quayine aye ane mase di nyumbueg ninyumbuegne aye ane rise, wute aye mat masemare mo wuti aye mem wong mand di ni taq puyemuyembemand, wandoqi kinwand simbe rinddi kot pe wand taq rimb riri ni nganyene rindye pudi dobu ni wandoqi rind kin, di ni yumboaye nganye buagi God ningg wand simbe rind kinte nyinge ruwo righe ningg puq ren. Lo te wutepugri ye ningg bu wuse. 11Yumbo ren kin te Godninggwandnge te kin ningg simbe gadninggnarikin tende rise. God ningg wand yuwon kin teGod yumbui nganye di quan nganye yuwon kinni ningg wand.

Pol ni Kraist ni yuwon nuang kin te ningg chum-buai nindig

12 Nge Kraist Jisas beghi Yumbui ni nge grenegh kin ni chumbuai gidig. Nge ni chumbuaigidig te pugri ni nari nge ni ningg yembe teyuwonne puq ken ye tuqui di ni ningg yembe teyembe gidiny ningg naip ko. 13Nge asi wuti Kraistwand brequ gidig ye, di wute Kraist nei rimbig kinunje kap mai isis keny di nge ker ane ni unje kapningg yumbo yembe gidiny. Pudi God nge yawonitogh, te pugri tende puayi nge Kraist nei gibigsegine di nge yumbo yembe gidiny kin te nei gabsegi. 14 Pudi Yumbui ni nikin nde nei pene wuteyuwon nuany kin te quan nganye yumbui. Pugribu ni nge yawonitogh di nge Kraist Jisas nei gibig,di wute aye Kraist nei rimbig kin te yawo kiranyrighe.

Page 287: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Timoti 1:15 284 1 Timoti 3:215Muq wand puch ire ven te nganyene di wute

buagi ni wand puch ven rit ei vise: Kraist Jisas niqi pe nandi ei wute yumbo ur brequ rind kin temune nate ruwi. Wute pugri ye iri te nge, ngeyumbo ur brequ quan nganye yembe gidiny, wuteaye musoqne. 16 Pudi puate te ningg Yumbuini nge yawo nitogh ei te nge wuti quan nganyeyumbo ur brequ gad ye nge nde gri Kraist Jisasni pripri ghimbi nawo di brequne ker nawo segiye yumbo ur te bei nand, ei wute pughe ye niKraist nei rimbig di ris ris te kin ris ningg riri ye niruqond. 17Muq King nas nas te kin nas nati segiye, di rar pe buqoid segi ye, ni irine God, aye segiye, ni ei ni nyamb te bidivi viyo di chumbuai bidigbidig te kin rise. Te nganyene.

18 Timoti nge wo, nge nu wand ren simbeguduw kin te asi wute God nde pu nei materiwand simbe mand ye ni nu ningg simbe mandkin te ane tiqne. Wand te ei yeng kin yumboningg pugri ghat rise, tedi yuwonne yeng ghandkin tuqui. 19Nu God nei gubig kin te di nei yuwonkin nunde umbo pe nei guab kuari nu God nderar pe yuwon pu yengu kin nei te ghat rise gre.Wute ninge ni nei ren kin si rire bu ni Yumbui neirimbig kin te si rire pre. 20Wute ren kin ninge teHimeneus di Aleksander, wute nge Satan nde sipe ki mondo ei ni nei materi di God wand brequmindig segi.

2Pol ni God yumbui nyamb birag kin te ningg simbe

nand1 Muq nge nu simbe guduw yumbo quan yum-

bui kin te pugri, wute buagi God nei rimbig yeni wute buagi nde nyamb pe ei God chumbuairindig di ni God pengu rindig ei ni wute aye teyuwon nuany. 2 Ni king di wute nyamb kin ayete ningg anene ei God pengu rindig ei te beghiwutamu God nei bibig kin beghi pas ye te yuwondi waghine pas. Beghi ei yumbo ur God nari tetuquine di oghi puq nand kin te puq pen di wutenyamb kin yuwon puam kin pugrine wute aye teyuwon puany. 3 Wute aye ningg God ane wandkin yumbo ur te yuwon di God beghi nitamu pi yeni te kin ningg chumbuai nand. 4 Ni wute buaginateri di ni wand nganyene kin ei nei rimb ninggnari. 5 Te pugri, God te irine, di wuti mingi yenukin te God opu wute opu di ni mingine yenu tewuti Kraist Jisas irine. 6Ni nikinne beghi wutamu

buagi mai pe pu wong nundumu. Di Kraist nandikin te God nikinne ngeri te nap ruso kin tendepuayine nandi. Di te kin bei rind di nei bab tepugri God ni beghi nitamu pi ningg nari. 7 Dipuate te ningg qa God ni nge wuti wand bir kawoye di aposel ningg naip ko. (Ren te nganyene dingewandoqi gad segi.) Ni nge naip ko ei ngewuteJuda segi kin bei keny ei ni Yumbui nei rimbig diwand nganyene kin te nei rimb.

8 Nge kari wute buagi ni God yumbui nyambrirang kin tende puayi ni yuwonnemas simi riwoGod ane wand, di ni umbo ker mawo di minyangmand segine mas.

9 Di nyumbueg mune pugrine, ni chongo teoghine ei rire righe, di ni bijeyi rise ningg ni yute yenji ripiny wayequ. Ni gol o mitani o yumboninge wet bidi yumbui pe wong rind kin tende peni ghimbi yenji rip wayequ. 10 Pudi ni yumbo urtuquine kinnyumbuegGodyumbui nyamb rirangkin ni yumbo ur te tuquine ei puq ren.

11 Nyumbueg ni waghine ei ris di quayineye mawo di ni ninde nambune ei ris. 12 Ngenyumbueg ni quayi wand bei rem o ni nyambkin ris di quayi ninde si nambu mas ye te ninggngiq gidiny segi, ni waghine ei ris. 13 Te pugriGod ni Adam yembe nindig pre muq Ewa muneyembe nunduw. 14 Di Adam ni wandoqi kinwand nutungu segi, nyumbueg ni wandoqi kinwand wutungu di te kin ningg ni wute yumbour brequ wund ye. 15 Pudi nyumbueg ni God neiwumbigwumbignewus, wute yawowurany righedi yuwonne wus, tedi ni wo wure wundi kin teningg ni mai te wure pre, di ni mune yuwonnewus kin tuqui.*

3Pol ni wute sios pe ye mawo kin te ningg wand

nand1Wand ven te nganyene di wute buagi ni wand

ren ei rutungu. Te pugri wuti iri ni wute Jisasnei rimbig ye ni kin wuti yeng nuany kin ninggnari tedi ni yembe yuwon nganye kin te ninggnari. 2 Di wuti wute Jisas nei rimbig kin yengnuany ningg nari kin ni wuti yumbo ur brequnand segi kin ei, ni ngam no pudi ngam irene einitaqi, wuti waghine nas kin, di yumbo ur brequbuagi te puaq nand. Ni yumbo ur te yuwon kinneei puq nen. Wute buagi ni chumbuai rindig di niningg wand rutungu ye, di wute aye kin ninde baj

* 2:15: Wand puch wen ni puate nganye te oghine nei mamb segi.

Page 288: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Timoti 3:3 285 1 Timoti 4:8pe mondo nate mowi. Di ni yuwonne wute wandbei neny. 3Ni wuti wuye kumo ne segi ye, ni wutiker nawo segi pudi waghine ei nas, wute aye aneriri segi yuwonne ris, di ni wuti wet bidi yawoniraw righe segi ye. 4Ni nikin ngam di wo ane tesimbe nindiny ei ni yuwon pu ris, di ni nikin wote ni nari kin wand irepene ei rutungu di ni narikin pugrine puq ren. 5Te pugri wuti iri ni nas kinbaj pe yuwon segi, tedi pughe gri ei ni God ninggwute buagi nde ye nawo di yuwonne yembe rind?6Ni wuti asine ei God nei nimbig gre kin. Te pugrieti ni urupui God nei nimbig di ni bijeyi nase diSatan ni unje pu nas kin pugrine unje pu nas. 7Diwuti pugri kin te wute aye Jisas nei rimbig segikin te ni nei rimbig di riri ni wuti oghi ye. Te eini nyamb te yuwon pu vise di Satan ni wandoqinindig yumbo ur brequ nand segi.

8Te kin pugrinewuti iri niwute Jisas nei rimbigye ni kin yembe ye wuti ningg nas ye ni muneanene: Ni pripri wute ni ningg wand rutungu dini chumbuai rindig ye. Ni wand simbe nand kinpugrine puq nen ye, wain quan ne segi di wutewandoqi nindiny di wet bidi segine nitanyri segikin ei. 9 Ni wand nganyene kin asi te kin neibab segi pudi muq God ni raqe nand kin te ei neinimbiny nimbinyne di ninde umbo pe nei nambni God nde rar pe yuwon pu yenu. 10Ni maip minewo ei muqond ni yumbo ninge unje nap segimuqdi niwute Jisas nei rimbig kinni ningg yembeye wuti ningg nas.

11 Te kin pugrine ni ngam te anene wute niningg wand rutungu di chumbuai rindiny ye. Dini yumbo ur oghi ye ei rise di ni wute aye dobusimbe rindiny segi, pudi waghine ris di yumbobuagi te tuquine puq ren.

12 Wute Jisas nei rimbig kin ni yembe ye wutini ngam irene ei nitaqi, di nikin wo di nikin baj pete ni simbe nindiny di yumbo ur yuwon ye ei puqren. 13Ni pugri ei puq men, te pugri ni yuwonneyembe mand ye tedi ni nyamb te yumbui vise diKraist Jisas nei mimbig kin wand simbe mand yete gre ane simbe mand.

14-15Nge kari nge brequne godo nu guqoid puqgad, pudi eti nge kas nganye pu godo. Pugri bunge wand ren simbe guduw ei nu beghi wutamuJisas nei bibig kin beghi pughe gri ei pas kin tenei ghamb. Beghi buagi ane te God nati segikin ni ningg wute. Di beghi God ningg wandnganyene kin te ningg ghav bad di God ninggwand nganyene kin te raqene rise di wute wan-doqi kin ni suqo mare segi. 16God ni beghi pughe

gri ninde rar pe yuwon pu yembu kin bei nand yete asi suqo pu vise di ni quan nganye yumbui. Dimuq beghi te kin ningg simbe bad.Kraist ni wutamu kin pugrine qi pe nandi. Ququ

Yuwon Ye bei nand te ni wuti yuwonnganye. Di angelo buagi ni muqoind.Wute ni ninggwand temaremo tiqe buagite birmawo. Di qi pe venndewute nganyebuagi ni nei rimbig. Godni nyambyumbuineng, di te kin te ni nginy tu wam nitanyinewo no.

4Pol ni wandoqi kin wand te ningg Timoti yeri

nindig1 God ningg Ququ ni raqene simbe nand, te

pugri otiwo ngeri tumo rind kin tende puayi diwute ninge ni God nei rimbig kin te si rire ye. Niququ wandoqi kin ni ningg wand te rutungu diququ brequ ni wandoqi kin wand bei meny kinpugrine puq ren ye. 2 Wand pugri kin te wutewandoqi mand God nei mimbig ye ninde gri eirindi. Ni nei te brequ rise pre, di wute pugri kinte ni yumbo ur brequ mand kin te nikin nde neipe te ni tuquine puq men. 3 Ni wute ngam rusokin te ningg segi puq mindiny di mir ninge ni riqdi ninge ni riq segi puq mindiny. Pudi God nimir te pe ningg yembe nindiny, di wute Yumbuinei rimbig di wand nganyene kin nei rimb yeni Yumbui chumbuai rindig pre muqdi mir teriq. 4 Te pugri yumbo buagi God yembe nindinykin te yuwon ye, di beghi te kin ningg Yumbuichumbuai bidig pre te yumbo te mune uny simbebidiny wayequ. 5 Te pugri God ningg wand diYumbui chumbuai bidig kin te ningg God nde rarpe yumbo te yuwon.

6 Nu wand ren wute God nei rimbig kin tenderis kin te simbe ndiny tedi nu Kraist Jisas ninggyembe ye wuti yuwon nganye. Nu God ninggwand nganyene kin te kutungu di nei pe kuaworis di te kin pugrine puq kuen. Muq nu pugrinepuq yen yen, tedi nu ququ pe gri gre pu yeru.7Nu wute stori wandoqi kin puate segi ye di Godningg wand nganyene kin ane tuquine segi ye tesimbe mand kin te nu ane puq yen wayequ. NuGod nari kin pugrine ei puq yen ningg buid ghap.8 Te pugri nu ghimbi buid rip ningg ghimbi sabigudiny kin te musoqne oghi, pudi God nari kinpugrine kuas ningg kuari yumbo yembe gudinykin ni quan nganye oghi. Te pugri ni muq ven

Page 289: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Timoti 4:9 286 1 Timoti 5:16nde pas kin di otiwo pas kin te ningg anene ghavwund.

9 Wand puch ire ven te nganyene nganye, diwute ni wand ven ei rit vise. 10Wand ven ninggbeghi yembe bad di mai pare, te pugri beghi neite God nati segi ye ninde pi rundo. Ni wute buaginate ruwi ye, di te kin tewute ni nei rimbig kinne.

11 Nu wand ren wute bei yeny di simbe ndinyei ni pugrine puq ren. 12 Nu ambonye ne pugribu nu wute rar qond nyinge ruwi yaghe di nuwand meriraw viso wayequ. Pudi nu yumbo urren puq yen ni ruqond ei wute God nei rimbig kinni mune pugrine puq ren. Di te kin te nu wandsimbe guad kin, nu pughe gri kuas kin, wute yawokurany righe kin, pughe gri God nei gubig kin, diyumbo ur brequ ghand segi yuwon pu ghas. 13Nuwute buagi nde rar pe God ningg wand te qond,wand bir ghawo di wute bei yeny. Nu pugri puqyenyenne ei ghas nge godo. 14Nuwandbir kuawokin yembe God ningg Ququ nu new kin te si gharewayequ. Yembe ren ningg wute Jisas nei rimbigye ni ningg quayi kiyi ni nu simewkuyo kin tendepuayi wuti iri propet kin pugri nu yembe te ninggsimbe nand.

15 Nu yumbo buagi te ei puq yen di nu nonghimbi te quanene yembe te ningg ei yi rundo.Nu pugri puq yen ei wute buagi ni ruqond nuyembe te quan nganye gre rind kin. 16 Nunonyumbo ur di wand simbe guad kin te ei yengwanyyuwon. Nu yumbo ren ei priprine puq yen, tepugri nu puq yen tedi God nu neti ghowi di wutenu ningg wand rutungu kin te anene nate ruwi.

5Yumbo ur wute aye Yumbui nei rimbig kin bei

peny kin1 Nu quayi gang yumbo ninge unje map kin

te ker ane segi puq ndim wayequ. Pudi nunonnuyi puq gueg kin pugrine ei waghine simbendim. Nu quayi ambonye te nunon nuse niqamkin pugri yumbo ur bei ndim. 2 Nyumbueg gangte nunon numo kin pugri puq yeny, di nyumbuegambonye te nunon nyumbu kin pugri puq yeny,nu nyumbueg ambonye nde yumbo ur tuquinenganye puq yen, di nyumbueg ane wase wayequ.

3 Nyarimo nyumbueg ni nikinne yumbo riterituqui segi kin te ei yuwon wany. 4 Pudi wute irengaim nati kin ni wo o kuqo ris, tedi ni ei simbendiny ei God ningg wand wuri kin pugrine puqren. Di ni ei baj pe kin yembe buagi te yemberindiny, di te kin ningg ni kiyi kumo di kuqo ni

asi yembe kumo rind kin te oyi rindiny. God niren kin ningg quan chumbuai nand, pugri bu niyumbo ren ei nei rimbiny. 5 Nyumbueg ire ningaim nati di yumbo segi pu irene wus ye ni neite God nde ei wi rundo. Di burpoq bogisumb teni priprine God ane wand ei God ni ghav nunduwningg pengu wundig. 6Pudi nyumbueg ire ngaimnati ye ni yumbo ghimbi pe puq wen yawo kurewkin te puq weny, tedi wute nganye wusne pudi niwuti pre kin ane tuquine. 7 Nu wand ren kin teanene wute simbe ndiny ei ni unje rip di wandpe yeru segi. 8 Wuti God nei nimbig kin iri niyavi ire te ghav nindiny segi di nikin kise kiqamte mune quan nganye ghav nindiny segi, tedi niGod nei nimbig kin te si nare pre. Ni quan nganyeunje nap di wuti iri God nei nimbig segi kin ni oyimusoqne unje nap.

9-10Nyarimonyumbueg ire ni Godningg yembewund ningg tedi ni ber 60-pela wuwo kin, di ningaim nati kin tene nei wumbig, aye segi. Di niyumbo ur yuwon ye puq wen kin te ningg wutebuagi ni nei rumbuw. Ni yumbo ur yuwon kinpuq wen ningg pari kin te wo bag wumb, wutewutari baj pe wuso, wute aye God nei rimbig kinte nyinge wuye wupiny, wute mai pe yeru kinte ghav wundiny di ni yumbo ur buagi te yuwonkinne puqwen. Nungoqi wute pugri kin ei sios peyembe wund ningg nyamb wutaw ri.

11 Pudi nyumbueg ambonye ne ris ngaim matiye ni riri ni God ningg yembe rind ye puq rind,te nungoqi ni ane nyamb wutanyri wayequ. Tepugri otiwo ni nei te mune ngam ruso yawokureny dimune ngam ruso, tedi ni wand taq rimbkin te gure ruwo. 12 Di te kin ningg ni asi wandtaq rimb kin te nikinne mune gure ruwo di Godnari ni unje rip di yembe neny ye. 13Ni wand taqrimb kin gure ruwo ye tene segi, ni yembe segi purise di ni em yamb baj manyi rir ir kin yumbo urninde bre pu rise. Pudi tene segi, yumbo ur quannganye brequ kin te ni wute dobu simbe rindiny,di wute aye yumbo te ningg ni segi rundo wandrind di ni wand rind kin te ghav rind segi. 14 Tekin ningg bu nge kari nyumbueg ambonye ne risngaimmati kin ni piyi ngam ruso wo rire rindi, einikinne yembe rise di wute God nei rimbig segi yeni beghi wand brequ rundug ye ngim segi. 15Ngeren kin simbe gad, te pugri wute pugri kin ningeni nganyene Yumbui dob reng di Satan nde rurupre.

16 Nungoqi nyumbueg Kraist nei wumbig kinnungoqi nde yavi ire pe wute ninge ngaim mati

Page 290: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Timoti 5:17 287 1 Timoti 6:11kin ris, tedi nungoqi ei ni ghavwundiny. Nungoqipugri puq wen ei wute Jisas nei rimbig kin niwute pugri kin ghav rindiny kin ni mai quannganye segi. Di wute Jisas nei rimbig kin ni wutengaimmati kin ningene ni yavi ire ris segi di quannganye mai pe ris kin tene ghav mindiny.

17 Wute wute Jisas nei rimbig kin quayi kiyininggmas di yembe te kin yuwonne yembemandye te wute Jisas nei rimbig kin ni wute pugri kinei quan nganye chumbuai rindim. Wute pugri kinninge te wute pughe ye wute aye bei meny ye diwute wand bir mawo ye. 18 Ren kin te God ninggwand buk pe rise kin ren ane tuquine, “Kau ni wityi ir ruwo eiwit yiwateri kin tende puayi nungoqini mim taq wumbiny wayequ. Piyi rar wuqondwit yi ninge riq.” Di “Wuti yembe nand kin ni oyikin te nateri ye.” [Lo 25:4]19 Nu wuti wute Jisas nei rimbig kin quayi kiyi iriunje nap di ni te kin simbe mand kin te prine niwand te ghat rise wayequ, pudi wute aye temio temi ire ni anene muqond di simbe mand, temuqdi nu wand te ghat rise. 20 Pudi quayi kiyininge ni yumbo ur brequ mand kin ni wute buaginde rar pene simbe wundim ei wute aye ni temuqond wune mamb, di ni mune puq men segi.

21 Nge God nde rar pe, Kraist Jisas nde rar pe,di angelo buagi God nap mo kin ni nde rar pe nusimbe guduw ei nu wand buagi te ghat rise gre dinu wand teti kuawo kin tende puayi nu opu ireghase wayequ.

22 Nu wute Yumbui ningg yembe rind ningg tenu brequne si yeny kuyo wayequ. Te pugri nuwuti iri si gueg kuyo pre, di dobu ni yumbo urbrequnand tedi nuni yumbour brequnand kin tengiq gudig kin ane tuquine. Nu puq yen wayequ,yuwon pune ei ghas.

23 Nu pripri num kurew, umbo brequ rise, dipripri wuyene kue kin te muqdi pre di wain puchmune ane ye.

24 Wute ninge ni yumbo ur brequ rind kin teraqene rise di nei bab kin tuqui. Di te kin te Godniir nawo segine beghi nei bab. Pudiwute aye ningeni yumbo ur te otiwo di buqod. 25 Te kin pugrinewute ninge ni yumbo ur oghi ye te raqene buqodkin tiq. Piyi ninge suqo pu rise, pudi ni suqo pupugrine rise kin tuqui segi.

61 Wute buagi God nei rimbig kin ni wute aye

nde taq pu yeru yembe rind ye ni nikin yumbuiningg wand te irepene ei rutungu. Ni pugri puq

ren ei wute ni God nyamb di wand beghi simbebad kin te ningg wand brequ rind segi. 2Muq ninikin yumbui ni anene God nei mimbig kin te etini riri wute pugri kin te ni ane kise kiqam rindye puq rind bu wune rimb segi di oghine yemberind segi. Yewo, ni pugri nei rimbwayequ, pudi nimune quan kumo nganye ei yembe rind. Te pugriwuti ninde yembe rind kin ni Kraist nei rimbig dini ane kise kiqam yuwon nganye.

Wet bidi yawo pirany righe kin yumbo urYumbo nge simbe gad pre kin ren ei wute

bei yeny di simbe ndiny ei ni pugrine puq ren.3 Wute ninge ni wandoqi kin wand wute beimeny di ni wand te beghi Yumbui Jisas Kraist niwand nganyene kin simbe nand ye di God nariye ane tuquine segi. 4 Wute pugri ye te ni nikinninggne quan chumbuai mand di ni yumbo ningenei mimbiny segi. Ni yumbo ur brequ ren kinpuq men yawo kurem. Ni pripri wand ninggneminyang mand di ker mawo. Di te kin ninggyumbo ur brequ aye ren: Wute map mari, wuteaye ane oyi oyi mege, wute wand peq mindiny,di wute aye wandoqi mindiny mari ni yumbo urbrequ rind. 5 Di wute nei yuwonne rise segi kinnikinne oyi oyi ker mawo. Wute men kin ni wandnganyene kin ninde vise segi, di mari God narikin pugrine mas kin te ni yumbo quan materi kinngim ire.

6 Te nganye God nari kin pugrine puq pen kinte beghi yumbo quan rise kin pugri. Di te kin tenu God nari kin pugrine kuas pre di yumbo ayenei gubiny segi, tedi nu yumbo te kuateri pre. Tekin ningg di nu yumbo quan rise kin pugri. 7 Tepugri beghi moyu riramu rindi kin tende puayiyumbo ninge qi pe ven nde pare badi segi, pugribu beghi yumbo ninge qi pe ven nde pu pare potuqui segi. 8 Pudi beghi mir di chongo ane risetedi pre. 9 Wute yumbo quan rise ningg riri yeni nikinne nei isis riteri yumbo ur brequ rind diSatan ningg yawi pe righe kin pugri. Di nei brequwute mai weny di unje pu ris kin nei te ninderise. Nei ren kin ningg ni ir righe di God ni yembeneny ye. 10 Te pugri wet bidi yawo piraw righekin yumbo ur ni yumbo ur brequ aye buagi isis tekin ye puate. Wute ninge wet bidi quan rise yawokureny ye ni God nei rimbig kin te si rire pre dimuq ni yivany isis pe rir ruso.

Nu yumbo ur ren puq yen11 Pudi nu God te wuti ningg kuas ye nu yumbo

ur brequ buagi pugri kin te puaq ghand. Di nu

Page 291: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Timoti 6:12 288 1 Timoti 6:21yumbo ur tuquine kin, God nari kin pugrine ghas.Te God nei mbig kin yumbo ur, wute God neirimbig kin te yawo rany righe, mai kuare kinte ningg ker ghawo wayequ, di wute aye te sabindiny. Yumbo ur ren kin ei nu puq yen ninggquan buid ghap. 12 Wute resis mand kin ni buidmap ei ni nyamb yumbui vise ningg mari kinpugrine nu God nei gubig kin ghat rise gre. Dite kin ye oyi te wute mas mas te kin mas ye teGod ni nu yembe ren ningg ngamniraw kin tendepuayi new puq nand kin te ghateri. Di nu wutebuagi nde rar pe nu Jisas nei gubig kin te simbeguad kin tende puayi God nu ngam niraw. 13NgeGod ni nari yumbo buagi rise kin ninde rar pedi Kraist Jisas ni Pontius Pailat nde rar pe wandnand kin tende puayi ni yuwonne wand simbenand kin ninde rar pe nge nu simbe guduw, 14 tepugri nu wand ren ei ghat rise gre di unje ghapsegine ruso ruso otiwo beghi Yumbui Jisas Kraistni mune raqe no. 15Ni raqe no kin te God nikinnengeri nap ruso. God ni yuwon nganye, ni irineni Yumbui, king buagi mingg King, yumbui buagimingg Yumbui. 16 Ni irine ni God nas nas te kinnas ye, ni ti gre kin wute tende tumo rundo tuquisegi kin pe tende nas. Beghi wutamu ni buqoidsegine di ni buqoid tuqui segi ye. Ni irine einyamb yumbui beg di ni irine gre rise rise te kinrise ye. Te nganye.

17 Nu wute yumbo quan rise ye muq ven ndepuayi mas kin te simbe ndim ei ni quan nganyebijeyi mase di ni yumbo te quan nei pe maworis wayequ, te pugri yumbo ren ni otiwo kin teningg ghav rind segi. Pudi ni God beghi chumbuaibad ningg yumbo wong bad segine quan nganyenengu kin ni ei nei pe mowi nas. 18 Simbe ndimei ni yumbo ur yuwon ye puq men, di yumbo uryuwon ye ei quan rise, di ni yumbo te wute ayeane riteri di wute aye te ghavmindiny. 19Ni pugripuq men tedi ni nikin te yumbo otiwo materi kinte mirir pu rise. Te kin te pas pas te kin pas ye tekin ningg puate mi righe, di puate mi righe kinquan nganye gre rind.

20 Timoti, wand yuwon ye God nunde si pe nirundo kin te ghat rise gre. Nu wute wand arubrequ isis mand kin te puaq ghand. Di wute niGod nei bibig kin te nyinge mawo righe kin wandte simbe mand di minyang mand kin te dob yeny.21 Ni mari ni nei rise puq mand, pudi ni God neibibig kin yumbo ur nganye te si mare. Nge Godpengu gidig ei ni nikin nde nei pene wute yuwonnuany kin te nunde rundo.

Page 292: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

2 Timoti 1:1 289 2 Timoti 1:18

2 TimotiWen te Pol ni nyumo raqe aye mune Timoti

nde ur nindiq kin. Pol ni Rom taq yenu kin tendepuayi nyumo raqe wen ur nindiq. Ni Kraist ninggwand bir nawo bu ni taq yenu. Pol nei namb prete pugri ni mi nati kin ngeri tumo rind, pugri buni nyumo raqe wen Timoti nde ur nindiq.

Timoti ni Epesus nas wute Jisas nei rimbig yetende kin ghav nindiny. Pol nari Timoti nikin wopugri quan nganye yawo nirang righe. Ni Timotisimbe nindig ei wute Kraist yambu mireng kinni mai meng kin tende puayi ni gre pune yenu.Di ni Timoti pripri wand nganye kinne simbenand ningg anene simbe nindig, di ni irine nas buTimoti brequne ninde nondo ningg nari.

1 Nge Pol, God nikin nei pene ni nge KraistJisas ningg aposel ningg naip ko, di ni nge tiqinundogh ko ei ni Kraist Jisas nde gri beghi pas paste kin pas ninggwand taq namb ye te ningg simbegad ye, nge nyumo raqe wen ur gidiq.

2 Timoti nu nge wand simbe gad ye kutungudi Yumbui nei gubig ye te ningg nu nge wo quannganye yawo kiraw righe ye puq guduw ye, ngenunde nyumo raqe wen ur gidiq.

Nge God beghi wuyi di Kraist Jisas beghi Yum-bui ni pengu gidim ei ni nikin nei pene nu yuwonmuaw, nu yawo mitow, di ni umbo yuwon kin tenu mew.

God nei bibig bibigne pas kin wand3 Nge God koku asi ni ningg yembe mand kin

pugrine nge mune ni ningg yembe quan nganyeyembe gad ye te chumbuai gidig. Nge nde umbope nge nei gab kin te nge tuquine puq ken. Ngepripri burpoq di bogisumb ane God temuwand dinu nei gubuw kin tende puayi nge ni chumbuaigidig. 4 Nge asi nu si keri kin tende puayi nuquanji guad kin te nei gibiny di nge munene nuguqoid ei chumbuai gad ningg kari. 5 Nge nunganyene God nei gubig kin te nei gibiny. Dinu God nei gubig kin pugri ye te nu numo Yunisdi ni kumo Lois teri ni God nei rimbig kin anetuquine. 6Puate te ningg bu nge nu simbe guduwei nge asi nu si kew riwo kin tende puayi Godnu Ququ Yuwon Ye new kin te rar qoind yembenand nandne. 7 Te pugri God ni beghi Ququnengu kin te wune bab ningg nengu segi, pudini Ququ nengu kin te ni beghi gre nengu, beghiwute aye God nei rimbig kin yawo pirany righe di

beghi yumbo ur brequ bad ye te ningg yeng pawoyuwon.

8Pugri bu nu beghi Yumbui Jisas Kraist niwandsimbe ghand kin te ningg minyuw ghati wayequ.Di nge, wuti ni ningg yembe gad di taq yengu kin,nge ningg minyuw ghati wayequ. Pudi nu ngekin pugrine God ningg wand yuwon ye te ninggei mai ghare, te pugri nu te kin ningg God ningggre kuateri pre. 9 God ni beghi nitamu powi diyumbo ur yuwon ye ni chumbuai nand kin tenepuq pen. Te kin te beghi yumbo ninge puq pen dite kin ningg ni oyi ren puq nen segi, pudi ni nikinnde nei pe di ni nikinne beghi yuwon nuangu kinte ningg Kraist Jisas nde gri ni puq nen. Ren kinte asi qi di yumbo buagi qi pe kin rise segine kintende puayine ni beghi yuwon nuangu di yumboren puq nen. 10 Di muq Kraist Jisas, wuti beghinitamu pi ye, ni nandi kin te ningg God ni beghiyuwon nuangu kin te raqe nand. Di God ninggwand yuwon ye te nde gri beghi nei bab te pugriKraist ni wute mati kin gre te nyinge nawo righepre, di muq beghi pas pas te kin pas ye tuqui.

11 Di God ni nge aposel ningg naip ko, wutiwand bir kawo ye di wute bei keny ye te ninggnaip ko ei nge wand yuwon ye ren wute simbegidiny. 12 Di te ningg bu nge mai ren kare. Pudinge te ningg minyuw kati segi. Te pugri nge neigab Jisaswuti ngenei gibig yeni nge ghavnindighye. Di nge nei gab te pugri ni nge ghav nindighyuwonne kas ruso ruso ngeri ni nge nipigh rusokin te rindi.

13 Nu nge wand nganyene kin bei kew kin teghat rise gre di tende pu nei ghateri ei nu tuquinewute bei yeny. Te kin ningg di beghi Kraist Jisasane pas di ni nei bibig di wute yawo pirany righekin te pugrine rise. 14 Ququ Yuwon Ye beghi ndenas kin ninde gre pe wand yuwon ye God new yete ghat rise gre di yuwonne vise.

15 Nu nei guab te pugri wute Esia opu kinPigelusHermogenes temi di aye te anenge simeridi muq nge irine kas.

16 Nge Yumbui pengu gidig ei ni Onesiporus dinikin yavi ire ane yawo nitony, te pugri ni pripringe ghavnindighdi ni ngewuti taq yenguye ghavnindigh kin te ningg minyuw nati segi. 17 Di niRom nandi kin tende puayi ni nge nuqoind ninggmeri buid nap nap di nge nuqoind. 18NgeYumbuipengu gidig ei ni wute ir nawo kin tende puayi niyawo nitong. Nu nei guab ni Epesus tende ngeyumbo nganye buagi pe ghav nindigh.

Page 293: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

2 Timoti 2:1 290 2 Timoti 2:242

1Muq nu, nge wo, God ni beghi Kraist Jisas anepas kin beghi yuwon nuangu kin te ningg nu grepu yeru. 2 Di nge wute nganye buagi nde rar pewand simbe gad nu kutungu kin te ghat rise gre.Di nu mune wute aye ni wand ren mutungu diwute aye bei meny tuqui ye te bei yem ei ni munewute aye bei meny. 3 Beghi mai pare kin te ninggbeghi Kraist Jisas ningg ami yuwon ye ningg paskin pugrine nu mune mai ghare di Kraist Jisasningg ami yuwon ye ningg ghas. 4 Wuti iri aminingg nas kin ni yuwonne yembe nand ei nikinyumbui ni chumbuai nand, pugri bu ni yembe ayenei nimbiny tuqui segi. 5 Te kin pugrine wuti iriresis pe vig namb kin ni yuwonne vig namb ei niyumbo nateri ningg vig namb kin te nateri, pugribuni resis kin lo te gurenawoye tuqui segi. 6Wutiwunymbe yembe kumo nand kin ni ei wunymbetende yumbo nikin yembe nand kin te ye nawonateri. Te pre muqdi aye mune materi. 7Yumbuinu ghav nunduw di yumbo ren nei ghamb ye,pugri bu ngewand simbe gad kin ren ei neimbinymbinyne ghas.

8 Jisas Kraist, Devit ningg kuqo ni nati pre Godnimune nindingi newo kin ni ei neimbigmbigne.Nge God ningg wand yuwon ye simbe gad kin tenge te kin ningg simbe gad, 9 di nge te kin ninggmai kare. Nge wuti yumbo ur brequ gad kin pugrisen pe taq maimb. Pudi God ningg wand yuwonye te sen pe taq mamb segi. 10 Nge te kin ninggmai buagi ren kare di te ningg ker kawo segi. Ngepuq ken ei wute Yumbui nap ruso kin ni ghavgidiny ei ni anene God ni Kraist Jisas nde gri wutenateri kin te riteri di ni ris ris te kin ris.

11Wand ren te nganyene di wute buagi ni wandren ei rutungu:Beghi Kraist ane pati, tedi beghi munene ni ane

pas ye. 12 Beghi mai pare di te ninggker pawo segi, tedi beghi ni king ninggnas kin pugrine pas. Beghi pari ni beghiYumbui segi, tedi ni mune pugrine nari nibeghi nei numbug segi. 13 Beghi wutamuwandoqi bad ye, pudi ni wandoqi nandsegi ye, pugri bu ni nari ni wute ni neirimbig segi kin yembe neny puq nand kinte ni yembe neny ye.

Nu wuti yembe ye yuwon kin pugri ei ghas14 Nu wute buagi te priprine yumbo ren ei

simbe ndiny. Nu God nde nyamb pe simbe ndinyei ni wand rind di riri ni nganyene rind di te kinningg oyi oyi ker ruwo segi. Yumbo ur pugri

kin te yuwon segi, di ni pugri puq ren tedi niwute wand rutungu pre kin ni nei te unje ripiny.15Nu buid ghap ei God nde rar pe nu God nari nuyembe ye wuti yuwon kin ghas. Nu puq yen tedinu yembe guad kin te ningg minyuw ghati segi,te pugri nu wand nganyene kin te tuquine wutebei kueny kin yembe guad. 16Wute ninge ni Godningg wand te unje map di ni wand aru brequ isismand. Nu wute pugri ye te puaq ghand, te pugriwute puq men kin ni priprine God quan nganyedob meng. 17Wute men ni wand simbe mand kinte waserar yumbui quari wumb segi kring kringwuso kin pugri, ni wand te vir ir wute buagi unjewup. Wute wand pugri ye simbe mand kin temitaq Himeneus Piletus temi. 18Wute temi men teni wand nganyene kin si mare pre. Ni mari wutemati kin mune mes mewo ye yumbo ur te asinepre, di muq wute mati kin mes mewo segi ye. Dini puq mand kin te ningg ni wute nganye buagini nei te unje mipiny di ni Jisas Kraist nei rimbigsegi. 19 Pudi God nikinne wute Jisas nei rimbigkin te puq neny gre pu yeru. Di ni wand ren taqnamb: Yumbui ni wute ni te buagi te nei nimbiny.Wute ni Yumbui ni nyamb te ningg simbe rind yeni yumbo ur brequ te si ei rire. [Nam 16:5]

20 Baj yumbui iri pe ni yumbo tende rise kinte gol di silva pene yembe mindiny segi. Yumboninge nyumo pe yembe mindiny di ninge qi peyembe mindiny kin anene tende rise. Yumboninge te mir yumbui yembe mindiny kin tendepuayi yumbo tende pe mir wase mawo, di yumboninge te subugi tende mawo righe. 21 Te kinpugrine wute yumbo ur brequ isis te dobmeny diyuwon pu mas, tedi ni yumbo yumbui kin te kinyembe ye yumbo ningg pugri mas. Wute pugriye te God nikin te, di ni yembe ye yumbui niyembe kin yumbo yuwon nganye yembe yumbuikin yembe rindinyningg ghimbi pu rise kin pugri.

22 Nu yumbo ur brequ wute ambonye puq renyawo kureny kin te puaq ghand, di nu yumbour tuquine kin, God nei bibig kin, wute aye Godnei rimbig kin te yawo pirany righe kin, di umboyuwon pu kuse kin ren ei puq yen ningg buidghap. Nu wute aye ni umbo pe nganye Yumbuighav nindiny ningg riri kin ni anene ei puq wen.Nu yumbo ur te ei puq yen. 23 Nu wand brequpuate segi kin te dob yeny, te pugri yumbo urpugri kin te wute ker mawo di oyi oyi mege ye,nu te kin nei guab pre. 24Nu wuti Yumbui ninggyembe kuare ye nu ker ghawo segi, wute buagi

Page 294: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

2 Timoti 2:25 291 2 Timoti 4:3aye te yuwon wany, wute yuwonne bei yeny, diwute nu unje maip kin te oyi ghand segi. 25Wutenu yembe te nyinge mawo righe, te nu waghiwaghine ei simbe ndim. Te pugri nu nei guab segieti God ni ghav nindim nei brequ te si mare diwand nganyene kin te nei mimbiny. 26 Di ni neioghi yematevi di Satanwutewandoqi nindim kinte puaq mand di ninde si nambu mune mas segi.

3Otiwo mai isis ruwi ye

1 Nu yumbo ren ei nei mbiny. Te pugri otiwongeri omo kin tende puayi di yumbo nganyebuagi beghi mai rengu kin ruwi ye. 2Tende puayidi wute yumbo ur isis ren kin yembe rindiny ye.Ni nikin ghimbine yawo rirany righe, wet bidiyawo riraw righe, nikin nyamb rindivi riwo, bijeyirise, wute aye wand peq rindiny, kiyi kumo ninggwand rutungu segi, God ningg chumbuai rindsegi, di God ningg wand rutungu yawo kurenysegi. 3Ni wute yawo rirany righe segi, wute yaworutony segi, di wute aye dobu simbe rindiny. Niyumbo ninge puq ren kin nei rise te ni puq renye. Ni wute yeng kumo rind ye, di yumbo ur oghikin yambu rireny ye. 4 Ni nikin kimand unje ripye, di ni nei rimb segi yumbo brequ nganye puqren ye. Bijeyi rise kin yumbo ur ninde quan brepu rise di yumbo ni puq ren yawo kureny kin tequan yawo rirany righe di God yawo rirang righesegi. 5Ni riri ni God nei rimbig ye, pudi ni yumbour te wute God nei rimbig kin pugri segi. Nuwutepugri kin te puaq ghand.

6 Wute pugri ye ninge ni yumbo ur ren kinrise. Ni wute aye nde baj pemarmo di nyumbueggre segi kin ni wute men ningg wand rutungudi ninde si nambu ris. Nyumbueg ren kin ni neibrequ isis rise di ni yumbo ur brequ isis rindye, di yumbo ur brequ asi yembe rindiny kin teningg riri ni unje rip. 7 Nyumbueg ren kin niwute bei meny yawo kureny, pudi ni nikinne niwand nganyene kin te nei rimb tuqui segi. 8Wutemen ni Janes Jambres temi Moses wand sangemindig kin pugrine, ni mune wand nganyene kinte ningg wand sange mand. Wute men kin ninei te yuwonne rise segi, di ni God nei mimbigyambu mari. 9 Pudi wute men kin ni pugrine puqmen men mas nganye segi ye. Te pugri wutenganye buagi ni yumbo ur brequ te nei rimbimye. Ni Janes di Jambres temi kin pugri, brequne irmaghe ye.

Pol ni Timoti yeri nindig ei ni yuwonne nas10 Pudi nu nge wand buagi simbe gad kin te

kutungu di nei guab pre ye. Nge wute Jisas neirimbig kin wuti ye kawo kin nge yumbo ur pugheye rise, nge yumbo pughe kin ningg yembe gad,nge Yumbui nei gibig, nge waghine kas, nge wuteaye Yumbui nei rimbig kin te yawo kirany righedi nge mai kare kin te ningg ker kawo segi. Nunge yumbo ur buagi ren nei guab pre. 11 Di ngemi kati ningg, di mai aye nganye buagi kare. Tekin te asi Antiok, Aikoniam di Listra tende ngemai te kin kare di nu te kin anene nei guab pre.Pudi Yumbui ni nge mai buagi ren ningg ghavnindigh, mune neti kowi. 12Wute Kraist Jisas nderuru ei ni wute Yumbui nei rimbig yuwon kin risningg riri ye ni mambui puq mand di unje mapye. 13 Di tende puayi wute wandoqi mand kin niyumbo ur te quan nganye mune brequ rise, niwute wandoqi mindiny di ni nikinne wute aye niwandoqi mindim. 14 Pudi nu wand nganyene kinbei mew di kuari te nganyene puq guad ye te eighat rise gre. Te pugri wute nu bei mew kin te nunei guab. 15Di nu nei guab te pugri nu wokuandine kuas kin tende puayi nu God ningg wand bukpe rise kin te bei mew. Te kin ningg di nu neioghi ye kuateri bu Kraist Jisas nei gubig di Godni mune neti kuowi. 16 God ningg wand buagi teGod nikinne wute simbe nindim ur mand. Pugribu wand tende pe beghi wute aye bei peny, wuteunje rip kin te ker puany di oghinemune puq ren,di yumbo ur tuquine kin te sonyi rind ningg beipeny God ningg wand pene beghi yembe te kinpuq pen ye tiq. 17Wuti iri ni pugri puq nen tedini God ningg yembe te yembe nand kin yumbobuagi rise di ni yembe yuwonne yembe nand.

41 Nge God nde rar pe di Kraist Jisas ni wute

mati kin di mas kin ane ir nawo ye di ni otiwomune raqe no di king ningg nas ye ninde rar pesimbe guduw. 2Nu God ningg wand ei bir ghawo.Piyi wute rutungu yawo kureny o segi, pudi nupriprine te kin ningg sir ghap pu ghas ei wuteoghine nei riteri segi kin te bei yeny, unje rip kinte ker wuany, di yumbo yuwon kin yembe rindinykin te ghav ndiny ei ni quan puq ren. Nuwaghineghas di wute bei yeny. 3 Te pugri ngeri ire wundiye, di tende puayi wute ni wand tuquine kinsimbe bad kin te rutungu yambu riri ye. Ni wandaye kin di urupui kin ei rutungu yawo kureny, dinikinne wute isis ei rite mowi di ni wand rutungu

Page 295: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

2 Timoti 4:4 292 2 Timoti 4:22yawo kureny kin te beimeny. 4Niwand nganyenekin te rutungu yambu riri ye, di ni stori wandoqikin yuwon segi ye te quan rutungu yawo kureny.5 Pudi nu yumbo ur brequ buagi te kin te puaqghand di nu muq gre pu yengu kin pugrine yeru.Nu mai ghare kin te ningg ker ghawo wayequ, diGod ningg wand yuwon ye bir ghawo kin yembeghand. Di nu yembe guad kin te wuti God ninggyembe ye wuti ningg nas kin ni yembe te buagiane ei puq yen.

6 Te pugri nge ko kin ngeri te muq wundi pre,di nge wain Yumbui meng ningg alta pe guroqmaind kin pugri ei puq megh ye. 7Nge yuwonnenganye yeng gad pre. Nge resis te omo kuaqpre, di nge Yumbui nei gibig kin te pugrine rise.8Muq yumbo otiwo kin muagh rise kin pe tendenge yumbo ur tuquine kin hat ire wuse, di hatwen te Yumbui ni wute tuquine ir nawo ye niwute ir nawo kin tende puayi nge negh ye, di tenge irine segi, pudi wute buagi ni nandi ruqoindningg ghimbi pu ris ye ni anene.

Pol ni Timoti yeri nindig9Nu buid ghap ei brequne nge nde ghandi, 10 te

pugri Demas ni yumbo qi pe kin quan yawo ni-rany righe, pugri bu ni nge si neri Tesalonaika nopre. Kresens ni Galesia no, di Taitus ni Dalmesiano. 11 Luk irine ni nge temu pas. Mak ni ngeyembe ren ningg quan nganye ghav nindigh ye,pugri bu nu guadi tedi gheti ni tequne wandi.12 Tikikus nge tiqi gudoq Epesus no pre. 13 Nuguadi kin tende puayi nge saket Troas, Karpusnde si kiraq wuse kin te raqne ghandi. Di nge Godningg wand rise kin buk buagi te raghne ghandi,di buk umo chongo pe yembe mindiny kin te einei gheri piny wayequ.

14 Aleksander wuti ain pe yumbo yembenindiny kin ni nge quan nganye mai negh. Yum-bui oyi ni te kin ningg oyi nindig ye. 15Nu munepugrine wuti te ningg yeng ghawo yuwon pu eiyeru. Te pugri wuti te ni beghi wand simbe badkin te ni nari beghi wand te nganyene segi.

16 Nge kot pe yengu wand teti kawo urupuinekin tende puayi wute ninge nge nde dobu yemusegi, pudi ni buagi ane nge si meri. Nge Godpengu gidig ei ni mai te manyi nindim segi.17 Pudi Yumbui ni nge nde dobu yenu di nge grenegh. Ni pugri puq nen ei nge God ningg wandsimbe gad kin te quan nganye raqe viso di wuteJuda segi kin ni buagi ane rutungu. Di God ngeghav nindigh mi kati segi. 18Yumbui ni nge wute

nge mi ningg mari kin ninde pu neti kowi di ko niane nginy tu wam ni king ningg nas ye pe tendekas ye. Ni nyamb te ei bidivi viyo viyo te kin vise.Te nganye.

19 Nu Prisila Akwila teri chumbuai kin wand teyeny, di wute Onesiporus nde baj pe ris kin teanene chumbuai kin wand te yeny. 20 Erastus niKorin ne nas di Tropimus ni num gureg bu ngeMiletus tende si keri pu nas. 21 Nu buid ghap eibrequne ven ghandi pre muqdi uyi kin ngeri terindi. Yubulus, Pudens, Linus, Klodia di wute ayeYumbui nei rimbig kin ni nunde chumbuai kinwand ri rundo.

22 Yumbui ni nu ningg ququ te ane nas. NgeGod pengu gidig ei ni nikin nde nei penewute yu-won nuany kin te nungoqi buagi ane nde rundo.

Page 296: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Taitus 1:1 293 Taitus 1:13

TaitusTaitus ni wuti Juda kin iri segi. Ni Pol wand bir

nawo kin te nutungu di Jisas nei nimbig. Pol nowand bir nawo kin te ninge puayi Taitus temimo.Taitus ni Pol temi Jerusalem aposel mikur wandkin tende mo, di ni Pol temi Korin mo tevi mand.Di ni temi ailan iri Krit puq mindig kin tende moJisas ningg wand simbe mand. Pol ailan te si nerikin tende puayi ni Taitus simbe nindig tene nasei wute Jisas nei rimbig kin tende ris ye te ghavnindiny, di yembe Pol omo nawo segine kin teomo nawo.

Nyumo raqe wen nde Pol ni Krit kin Jisas neirimbig ye nikin wute ye mawo kin rip mo ye teningg Taitus simbe nindig. Di ni wute Jisas neirimbig kin ni pughe gri ei tuquine ris kin te ningganene simbe nindig. Ni Taitus wute wandoqi kinwand wute bei meny kin te ningg yeri nindig eini yeng nawo yuwon, di ni pughe kin ei wute Jisasnei rimbig kin bei neny ye te ningg simbe nindig.Wand nganye buagi nyumo raqe ven nde kin te niTimoti nde mune urne nand.

1 Nge Pol, nge God ningg yembe ye wuti diJisas Kraist ningg aposel iri nge nyumo raqe wenur gidiq. God ni nge naip ko di tiqi nundoghko ye puate te pugri: Nge ko ei wute God napruso ye te ghav gidiny God nei rimbig kin te quankumo nei rimbig, di ghav gidinywand nganye kinbeghi simbe bad ye te nei rimb ei ni God nari kinpugrine ris. 2NiGodnei rimbig diwandnganyenekin te nei rimb te pugri ni ris ris te kin ris yete ningg ghimbi pu ris. Di pas pas te kin pas yewand ven te God ni asi nganye qi di yumbo buagirise segine ni nari beghi pas pas te kin pas ye, diGod ni wuti nganyene nand ye. 3Di muq ni ngerinap ruso kin ren nde puayi ni nikin wand te raqenand. Te kin te God wuti beghi nitamu pi ye ninge wand bir kawo kin yembe negh di nari ngeyembe te ei yembe gidiny.

4 Di nge nyumo raqe wen te nu Taitus, nu ngeYumbui nei gibig kin pugrine nei gubig kin teningg nungewonganye puq guduwyenunde keqwundo. Nge God beghi wuyi pengu gidig ei ni diKraist Jisas wuti beghi nitamu pi ye ni nikin ndenei pene wute yuwon muany kin di umbo yuwonkin te nu mew.

Taitus ni Krit tende quayi kiyi nap mo kin wand

5 Nge nu Krit ailan woju pe tende si keri pukuas ye puate te pugri: Nge nu tende si keri ghasei yumbo ninge yembe bidiny ningg pudi yembebidiny segine kin te yembe ndiny, di nu tiqe buagitende yo di wute Jisas nei rimbig kin quayi kiyite ghap mo. 6 Di nu wute kuap mo kin tendepuayi nu yumbo ren ei nei mbiny. Te pugri, wutiwute Jisas nei rimbig kin quayi kiyi ningg nasye ni wute buagi nde rar pe unje nap segi kinei. Ni ngam irene ei nitaqi. Di ni wo te aneneYumbui nei rimbig, di wute buagi riri ni wo teyumbo nikinne puq ren yawo kureny kin puq renyediwand rutungu segi ye puq rindiny segi kin ei.7Wuti wute Jisas nei rimbig kin yeng nuany kin niyembe te ni God ningg yembe yeng nuany. Pugribu ni wuti yumbo ur brequ nand segi kin ei. Ninikin nyamb nindiri riwo segi, brequne umbo kernawo segi ye, wuti wuye ne ngawu ghabe gud segiye, wuti yeng nand segi ye, di ni wute wandoqinindiny ni yumbo nitanyri ei ni yumbo quan risesegi ye ei. 8 Pudi ni yumbo ur ren ei rise: Wuteaye mandi te ni ghav nindim natemi baj pe mas,di ni wuti yumbo ur yuwon kinne ei yawo niranyrighe ye. Ni wuti nikin yumbo ur buagi te yengnuany yuwon di ni yumbo ur tuquine puq nen ye.God nde rar pe yuwon pu nas ye di ni wuti yumbour brequ puaq nand ye. 9 Ni wand nganyene kinbeghi wute bei peny kin te nari wand te nganyedi nat rise gre. Ni pugri puq nen ei ni wandnganyene kin pe wute aye ghav nindiny tuqui. Dini wute wand nganye kin yambu rireny ye te beineny ei ni nei rimb te pugri ni unje rip pre.

10 Te pugri wute nganye buagi Krit ris kin niwand nganyene kin wand te tuquine puq renyambu riri. Ni wute puamb muany ningg wandpuate segi kin te simbe mand ye. Nge kari kinte wute Juda kin ninge Jisas nei mimbig ye ni mowute Juda segi kin te simbe mindim ei ni Juda kinpugrine ghimbi dugu chongo pend mawo ninggmari ye. 11Nu wute pugri kin te segi puq ndim eini mune puq men segi. Te pugri ni yumbo wutebei meny kin te yuwon segi di ni puq men kin teningg wute nganye buagi wand te rutungu kin teni nikin yavi ire anene unje map. Di ni puq menkin te niwet bidimateri ningg bu puqmen. 12Renkin te Krit kin propet iri ni Krit ningg simbe nandkin ane tuquine. Ni nari, “Wute Krit kin ni pripriwandoqi mand ye. Ni umo brequ dabo kin pugri,si yavi mati, yembe segi pu mase mir ne rindigherindighe.” 13 Propet nen ni wand simbe nand kinte nganyene. Pugri bu nu ker ane segi puq ndiny

Page 297: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Taitus 1:14 294 Taitus 3:2ei ni Kraist nei rimbig kin te gre rind. 14Numunepugrine puq yen ei ni Juda mingg stori wandoqikin di wute wand nganyene kin yambu mari kinni mingg wand te rutungu segi. 15 Wute nindeququ pe gri ni yumbo ur brequ kin ninge rise segiye te piyi ni yumbo wute uny simbe mand kinriteri pudi te ningg ni God nde rar pe brequ risesegi. Pudi wute yumbo ur brequ quan rind ye diYumbui nei rimbig segi ye piyi ni yumbo uny kinbuagi te puaq rind yuwon pudi God nde rar pe niwute brequ. Wute pugri kin ni nei te brequ risedi ni yumbo ur tuquine kin nei rimbiny kin neite brequ vise pre. 16 Ni mari ni God nei mimbig,pudi ni yumbo ur brequ yembemindiny kin te beirind ni wute God yambu mireng ye. Wute men nibrequ nganye ni God nari kin pugrine puq menyambumari ye di ni yumbo yuwon kin ninge puqmen tuqui segi.

2Nungoqi wand nganyene kin simbe bad ye pugrine

ei was1 Pudi nu wute bei gudiny kin te wand

nganyene kin wute Jisas nei mimbig kin ni simbemand kin te ane tuquine ei. 2 Te kin pugrinequayi gang simbe ndim ei ni wuye quan me segi,ni yumbo ur wute buagi ruqond chumbuai rindkin ei puq men di nikin yumbo ur te yeng muanyyuwon. Bei ndim ei ni yumbo ur tuquine kin, teGodneimimbig kin, Godyawomirang righe kindimai mare pudi te ningg ker mawo segi kin yumbour ei mat rise.

3 Te kin pugrine nu nyumbueg gang te beindiny ei ni ris kin te God nei rimbig kin pugrineris. Ni wute aye wand brequ rindiny segi, diwain quan riq kin yumbo ur te puaq rind. Pudini yumbo ur yuwon kin te ei wute aye bei reny.4 Te ei ni nyumbueg ambonye ni ngaim di woane yawo rirany righe kin te ningg bei rindiny.5 Te ei ni nikin yumbo ur yeng ruany yuwon diYumbui nde rar pe yuwonne ris, ni nikin baj peoghine yembe rind, wute yuwon ruany di ngaimningg wand irepene rutungu. Ni pugri puq rentedi wute God ni wand beghi nengu kin te ninggwand peq mand segi.

6 Te kin pugrine nu quayi ambonye te simbendim ei ni yumbo ur te yeng muany yuwon. 7 Dinu yumbo buagi yembe gudiny kin te yuwonkinnepuqyen ei ni temuqonddi nimunepugrinepuq men. Di nu wute wand bei kueny kin tenganyene ei puq yen di nu wand te griny kin

wand pugri simbe ghand wayequ. 8 Di nu wandsimbe guad kin tende puayi nu wand nganyenekinne simbe ghand ei wute nu wand sange run-duw tuqui segi. Nu pugri puq yen ei wute nuwand sange runduw ye ni minyuw riti, te pugrini beghi wand brequ rundug kin ngim segi.

9 Wute Jisas nei rimbig kin ninge ni wute ayende taq pu yeru yembe rind ye te bei ndiny eini pripri nikin yumbui ni mingg wand irepenerutungu ei ni chumbuai mand, di ni wand sangerindim wayequ. 10Di ni nikin yumbui nde yumbonyungu rindwayequ. Pudi ni yumbo ur yuwon yepuq ren ei nikin yumbui nei mamb ni wute oghi.Ni pugri puq ren ei ni yumbobuagi yembe rindinykin te bei rind te pugri God wuti beghi nitamupowi ye ni ningg wand te yuwon.

11Te pugri God nikin nde nei pene wute yuwonnuany di nate ruwi kin te raqe ruso wute buagiruqond pre. 12 God wute yuwon nuany kin tebei nengu ei beghi nei pateri di God wand sangebidig segi di yumbo wute qi pe kin puqmen yawokurem kin te puaq bad. Di God ni wute yuwonnuany kin ni muq qi pe ven nde pughe gri yumbour te yengpuany yuwon, yuwonpupas di tuquinepas kin te bei wengu. 13 Muq beghi pugrine eipas Jisas Kraist beghi God yumbui nganye di nibeghi nitamu pi ye, mune ti ane nandi ye te ninggghimbi pu pas. 14 Ni nikinne ni beghi ningg nighimbi te ni rindi, ni nati di beghiwongnundumudi yumbo ur brequ nde si pe pu nitamu powi. Ninati ei te ningg beghi ni tewute yuwon, yumbo urbrequ segi kin ningg pas di yumbo ur oghi kinnequan puq pen ningg nei bab. 15Nu wute buagi tebei yeny ei ni yumbo ur te puq ren. Di nu simbendiny ei ni quan kumo yembe rind, di nu wuteyembe ren puq ren segi kin te ker wuany. Nu greane ei puq yen. Wute rar qond nu nyinge ruwiyaghe wayequ.

3Yumbo ur oghi yene ei puq pen

1 Nu wute buagi te nei trany ei ni king di wutegavman pe ye mawo ye ninde si nambu ei ris.Ni mari kin wand te irepene rutungu di yumboyuwon kin puq ren ningg sir rip pu ei ris. 2 Niwute aye wand brequ rindiny segi, pudi ni umboire kuse di wute aye te ni kimand kin pugri puqreny di pripri nikin nyamb rindivi viyo segi wutebuagi te yuwonne sabi rindiny.

Page 298: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Taitus 3:3 295 Taitus 3:153 Te pugri asi beghi wutamu Jisas nei bibig kin

beghimune pugrinewute nei oghi ye rise segi kinpugri pas, wand irepene putungu segi di beghi neite unje rip. Beghi yumbo ghimbi puq ren yawokureny di puq pen ningg chumbuai bad kin tepuambu ruangu ni ningg yembe ye wute ninggpas. Beghi pripri wute aye brequ bidiny di wuteaye yumbo yuwon kin rise kin te ningg beghiumbo brequ kuse. Beghi wute oyi oyi yambupireny di wute aye beghi yambu rirengu. 4 PudiGod wuti beghi nitamu powi ye ni beghi yuwonnuangu di yawo nirangu righe kin te, 5 ni beghinitamu pi. Ni beghi yumbo ur tuquine puq penmuq te ningg nitamu pi segi, pudi nikinne beghiyawo nitongu kin te ningg nitamu powi. Di tekin te ni Ququ Yuwon Ye nde gri ni beghi wuyenupumu di mune urupui pas. 6 Ququ Yuwon YeGod ni Jisas Kraist wuti beghi nitamu pi ye nindegri beghi segine nengu. 7 Ni puq nen ei nikinnde nei pene wute yuwon nuany kin te ninggnari beghi ninde rar pe tuquine nganye pas paste kin pas ye te ningg ghimbi pu pas kin te pateri.8 Wand nge simbe gad kin te nganyene di wutebuagi wand te ei nei pe ruwo vis. Di nu wand teei simbe ghand gre ei wute God nei rimbig prekin ni yumbo ur yuwon kin wute ghav mindinyyuwon pu ris kin te yembe rindiny ningg neirimb. Yumbo ur buagi ren kin te yuwon di wutebuagi ghav rindiny.

9 Pudi nu yumbo ur ren ei puaq ghand: Wutesegi segi ker ruwo kin yumbo ur, ni kuqo asipughe gri ris kin wand quari te simbe rind di nipugrine ris kin yumbo ur, minyang rind di lo kinwand te ninggmege kin yumbo ur. Yumbo ur renkin ni ghav rind segi di brequ nganye, pugri bu nupuq yen wayequ. 10Wuti iri ni wute aye God neirimbig kin te bir nawo kin kin yeru, tedi nu simbendig ei ni mune puq nen segi. Ni mune puq nentedi mune simbe ndig. Di ni puq nen nen ne, tediwuti te puaq ghaind di ninde tumo ghondo segi.11Te pugri nu segine nei ghamb wuti pugri kin tebrequ nase pre di ni wuti yumbo ur brequ nandye. Ni nikin yumbo ur te bei rind ni mai nare ye.

Pol ni Taitus ninde nondo ningg nari12 Nge wute temi men Artemas di Tikikus temi

kin iri tiqi gudog nu kuas pe tende nondo, tedinu buid ghap ei Nikopolis ghandi. Te pugri ngenei gab kin te ngeri uyi kin tende puayi te ngetende ei kas ye. 13 Nu Senas Apolos temi ghavndim. Senas te wuti lo quan nei numbuw ye iri

di ni te gri mondo ye. Nu qond ni yumbo buagitiq muqdi mo. 14 Wute Jisas nei rimbig kin nipripri yumbour yuwon kin puq ren kin nei ei rise.Te pugri ni puq ren tedi nginy manyi manyi niyumbo tuqui di ni pugri ris kin te ningg ni wuteaye ghav rindiny tuqui.

15 Wute buagi nge ane ven pas kin ni nundechumbuai kin wand ri vindo. Wute Yumbui neirimbig kin te ningg ni beghi yawo rirangu righeye te chumbuai kin wand yeny. Nge God pengugidig ei ni nikin nde nei pene wute yuwon nuanykin te nungoqi buagi ane nde rundo.

Page 299: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Pilemon 1 296 Pilemon 20

PilemonPol ni Rom tende taq yenu kin tende puayi ni

nyumo raqewen Pilemon nde ur nindiq. Pilemonni Yumbui nei nimbig ye di ni wet bidi quan rise.Ni Kolosi nas di wute Yumbui nei rimbig kin ayete pripri ninde baj pe rikur. Di Pilemon ni wuteninde taq pu yemu yembe mand ye iri, ni nyambOnesimus, ni asi Pilemon si neri wu nase no. Nino di Rom tende taq pu yenu. Ni pughe ninggtaq pu yenu kin te simbe mand segi. Tende niPol temi irepene taq yemu, di Pol ni Jisas ninggwand yuwon ye simbe nindig, ni yumbo ur brequsi nare di Jisas nei nimbig. Onesimus ni taq yenukin te pre, di muq Pol ni mune Pilemon nde tiqinindog no ningg di nyumo raqe wen ur nindigneng niraqne no. Pol ni Pilemon simbe nindigei ni Onesimus ker nuang segi, pudi wand puaqnindig di Kraist nde gri ni kise kiqam kin pugri eineti nowi.

1 Nge Pol, nge Kraist Jisas ningg taq pu yengukin, di Timoti beghi chech iri ni temu nyumoraqe wen peq wundo. Pilemon nu beghi mandquan nganye yawo piraw righe kin di yembe ire.2 Beghi nyumo raqe wen nu, di Apia beghi wutenyumbu, di Arkipus, di wute Jisas nei rimbig kinbuagi pripri rindi nunde baj pe rikur kin nungoqinde peq wundo. Arkipus ni beghi ane Yumbuiningg yembe bad kin te ningg beghi ane ami kinpugri yembu.

3Nge God beghi wuyi pengu gidig ei ni di beghiYumbui Jisas Kraist nikin nde nei pene nungoqiyuwonmuauq di puqmeuq umbo yuwon pu kuse.

Pol Pilemon ningg yumbo ur oghi ye te ninggchumbuai nand

4Nge pripri nge ning God temuwand kin tendepuayi nge nu nei gubuw di God chumbuai gidig.5Te pugri nge kutungu nu Yumbui Jisas nei gubigdi God ningg wute buagi aye te yawo kuranyrighe. 6 Nge Yumbui pengu gidig ei nu beghiane Yumbui nei bibig kin nei irene vise kin neite gre vind te ei yumbo buagi God Kraist nde gribeghi nengu kin te oghine nei mbiny. 7Chech, nuwute aye yawo kurany righe ye te ningg nu ngechumbuai yumbui nganye kuegh di umbo kueghkughe. Te pugri nu God ningg wute puq kuenychumbuai rind.

Pol nari Pilemon Onesimus mune neti nowi

8 Pugri bu nge nuwaghi waghine simbe guduw.Te nganye Kraist nde gri nge nu yumbo puq kuenkin te ningg yeri guduw ye tuqui. 9 Pudi nu wuteaye yawo kurany righe kin te ningg nge nu waghiwaghine simbe guduw. Piyi nge Pol, nge KraistJisas nde nyamb pe tiqe aye pe ko wand bir kawodimuqnge te ningg taq pu yengu, pudi ngewaghiwaghine simbe guduw. 10 Nge nu Onesimus tewuti asi nunde taq pu yenu di yembe nand kinni ningg pengu guduw. Ni asi nunde pu wu nasenandi di nge taq pu yengu kin tende puayi ngeni ghav gidig di ni Kraist nei nimbig. Pugri bunge kari ni nge wo kin pugri. 11 Asi ni nundeyembe nand kin tende puayi ni oghine yembenand segi. Pudi muq ni nu nge temu ane oghineghav nundug kin tuqui.

12Nge ni quan nganye yawo girag righe di muqnge ni tiqi gudog nundemune nondo. 13Nge Jisasningg wand yuwon ye ningg taq pu yengu kinven nde puayi nu guadi nge ghav gudigh tuquisegi. Pugri bu nge ni kait nase nas ei ni nu sunyinitawuri nge ghav nindigh ningg kari. 14Nge grini nge ghav nindigh ningg kari tuqui pudi ngeyambu kari. Nge nei gab kin nu non nde neipene ghari ni nge ghav nindigh tedi yuwon. Pugribu nge nge ning nde nei pene kari ni nge ghavnindigh tuqui segi ye, nu ngiq ghand tedi yuwon.

15 Onesimus asi wu nase no kinne nas ei numune gheti nowi nu tequ was nganye. Te ninggbri nu si neri no kinnenas. 16Muqni nunde taq puyenu yembe nand ye nganye kin pugri nei ghambwayequ. Te nganye ni nu yembe ye iri, pudi nuni chech nu yawo gurag righe kin pugri ei neimbig. Ni nge nde quan nganye yuwon nand pudinu nde di mune nganye ei yuwon nand ye. Teni yembe ye ningg nas kin te di Yumbui ninggnyamb pe nunde chech kin pugri nas kin te ninggquan nganye ei yuwon nduw ye.

17Pugri bu nu nge nu non nimand kin pugri neimbigh tedi nge nunde godo di nu nge chumbuaiane kueti ki kin pugrine ni chumbuai ane gheti ni.18 Ni nunde unje nap pu, o nu nde yumbo ningewong nand segine nateri pu te ni nyamb puaqndig di nge nyamb oyi ni yumbo segine nateri kinpe tende ur ghand. 19 Nge Pol, nge ning nde sipe wand ven ur gad. Nge oyi yumbo ni seginenateri kin te wong gad ye. Pudi nu yumbo ngende segine kuateri kin te oyi guad segine, te pugringe nu ghav guduw di Yumbui nei gubig, di te kinquan nganye yumbui. 20 Chech, nu nge temu aneYumbui nei bibig kin te ningg nge nu oyi mune

Page 300: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Pilemon 21 297 Pilemon 25nge ghav ndigh ningg kari. Di te kin te nu ngekari kin pugrine puq yen. Nu nge temu Kraistnde pas kin pugri, nu nge kari kin pugrine puqyen ei nge umbo yuwon gud. 21Nge nyumo raqewen keqwundo di nei gab nu nge kari kin pugrinepuq kuen ye. Nge nei gabmuq nu Onesimus quannganye ei yuwon guag ye, nge kari kin te anetuqui segi.

22 Di wand aye ire te nungoqi nge ningg Godpengu wundig kin te nge nei gab kin God ngiqnand tedi nge nungoqi nde godo ye. Pugri bu ngesunyi ire nunde baj pe pigh viso pu ei vise.

23 Epapras, wuti nge temu ane Kraist Jisasningg nyamb pe taq pu yembu kin, nu chumbuaikin wand new. 24 Di nge mand wute nge aneyembe bad kin Mak, Aristarkus, Demas di Luk nimune pugrine nu chumbuai kin wand mew.

25Nge beghi Yumbui Jisas Kraist pengu gidig eini nikin nde nei pene wute yuwon nuany kin tenungoqi nde rise.

Page 301: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Hibru 1:1 298 Hibru 1:13-14

HibruWen te nyumo raqe ire wute Juda kin Jisas nei

rimbig ye ninde wuso kin, pudi wuti tughe urnindiq kin te wute nei mamb segi. Juda kin ninikin wand tuan te Hibru, pugri bu wute wand terind ye ni Hibru ne puq mindiny. Te ningg di bukwen ni nyamb te Hibru.

Wute Jisas yambumireng kin niwuteHibru kinJisas nei rimbig kin mai meny, pugri bu ni munenikin yabe kin yumbo ur pene God nyamb rirangningg. Te ningg di wuti nyumo raqe wen urnindiq kin ni simbe nindiny te pugri ni yabe kinyumbo ur te si ei rire di Jisas ndene nei rundub.Jisas irine te beghi God nde rar pe tiqne pas kinngim. Ni Jisas pughe gri God ningg wo nas kinte simbe nindiny di te yumbui nganye. Angelo,propet buagi, di Moses ni Jisas ane tiq segi.

Ni simbe nindiny te pugri wute lo nde namburis kin te ningg ni God nde rar pe tuquine rissegi. God ni beghi mai puaq nindug kin ngim teJisas nde grine. Ni beghi prist mingg yumbui niyumbui te ni yumbui, di ni pripri God nde si tuanpe opu nas.

God nikin wo nde gri simbe nand1 Yabe nganye God priprine beghi koku propet

nde gri yumbo ur isis pe simbe nindim. 2 Pudimuq ngeri pre ningg tumo kin ven nde puayi ninikin wo nde gri beghi mune simbe nundug pre.Ni nde gri God qi di yumbo yumbo buagi yembenindiny. Di otiwo ngeri pre kin tende puayi niei yumbo yumbo buagi nateri ye te ningg Godnaip no pre. 3Ni God ningg ti yumbui beghi ndequan nganye ti neri di ni kiyi God ni kin pugrinenganye nas. Nikin wand gre nganye kin tendepe ni yumbo yumbo buagi nat rise gre pu yeru.Ni wute yumbo ur brequ rind kin wand te puaqnindiny yuwon pu ris kin yembe te pre nand, dini nginy tu wam newo no God Gre Nganye Kinninde si tuan pe nas. 4God ni nikin nyamb yuwonnganye te nikin wo neng, angelo iri nyamb te kinneng segi. Ni nyamb te kin pugrine ni angelo ndequan yumbui.

Ni wo oyi angelo nde yumbui5Te pugri yabe chuqone pu rindi God angelo iri

ningg nari, “Nu nge wo. Muq nge nu nuyi ninggkas pre.” [Sng 2:7]

Ni angelo iri pugri puq nindig segi. O ni angeloiri ningg nari, “Nge ni kiyi ningg kas, di ni ngewo ningg nas.” Ni angelo iri ningg puq nand segi.[2Sml 7:14]6 Di God nikin wo kiseyu te tiqi nundog qi penati nandi ningg tumo tumo di ni mune nari,“Nge God, nge kari nge angelo buagi ni ei yumbuinyamb mirang.” [Lo 32:43]7 God angelo mingg pugri puq nand nari, “Ngeangelo puq kem nyumurighi kin pugri, di ngeyembe ye wute wase nyungu kin pugri.” [Sng104:4]8 Pudi ni yabe chuqone wo ningg nari,O God, nu king ningg kuas kin te pre tuqui segi,

kuas kuas te kin kuas ye. Nu king ninggkuas di wute buagi nunde si nambu riskin tuquine nganye yeng kuany ye. 9 Nuyumbo ur tuquine kin te yawo kuranyrighe di God ningg lo dob reny kin yumbour te yambu kureny. Te ningg bu God,nu non God nu wel pe wuye naip di naipko. Te ningg di nu quan nganye chumbuaighand. Ni nu wam nganye nowi kuas dinimand aye nunde nambu mas. [Sng45:6-7]

10 Di mune nari,O Yumbui, nu yembe puate kui righe kin tende

puayi qi yembe guduw, di nginy tu te nunonnde si pe yembe gudiny kin. 11Yumbobuagi ren pre ye, pudi nu kuas kuas te kinkuas ye. Yumbo ren chongowuri rimb kinpugri wuri rimb ye. 12Wute chongo guremawokin pugri nu yumbo ren gure kuawoye, di chongowuri rimb kin irmawodi ayeurupui kinmare righe kin pugrine yumboren aye urupui rise ye. Pudi nu kuas kinpugrine ei kuas ye. Di nu kuas kin ngeri tepre tuqui segi. [Sng 102:25-27]

13-14Angelo buagi ni ququ, Godni tiqi nundommoni ningg yembe mand ye. Ni yembe mand kin tewute God nate ruwi ningg nap ruso pu ris ye teghav mindiny ye. Pudi angelo pughe ye te ninggGod nari, “Nu nge nde si tuan pe ghas ruso rusonge nu veri nu nyinge yi viyo kin komboiq wojuningg kawo mas”? [Sng 110:1]Ni angelo iri pugri puq nindig segi nganye. Ni woirine pugri puq nindig.

2God beghi nitamu powi di yuwon pu pas kin te

yumbui

Page 302: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Hibru 2:1 299 Hibru 3:21 Pugri bu beghi wand nganye kin putungu ye

te ei pat vise gre nganye te ei beghi wand nganyekin te si pare di aye pe po segi. 2 Te pugri Mosesningg lo kin wand te yabe God angelo nde mimpe simbe nand kin te wand nganye, di wute buagini wand te kin pugrine puq men segi, wand tedob meny kin te, ni yumbo ur brequ mand yete kin tuquine mai miraq pre. 3 Te kin pugrinemuq God beghi nitamu powi di yuwon pu pas kinngimyumbui nganye ire nuangupre. Beghi te kindob peny, tedi pughe gri ei beghi yumbo ur brequkin mai piraq ningg pas kin te puaq bad? AsiYumbui nikinne beghi nitamu powi di yuwon pupas ye te kin ningg wand bir nawo. Wute ni ninggwand te mutungu kin te bei mand beghi buqoddi nei bab wand te nganye. 4 Di tende puayineGodmunenganyebeghi bei nundugningg yumbour yumbui kin wutene puq men tuqui segi kinisis yembe nindiny di ni yumbo ur gre kin isisyembe nindiny, di nikin nei namb kin pugrineQuqu Yuwon Ye ningg gre isis nengu. Tende peni bei nand ni ningg wand te nganye kin.

Jisas irine beghi nitamu powi kin5 God ni qi urupui otiwo yembe nunduw puq

nand kin te ni angelo nde si nambu nuaq yequpuq nand segi. Te qi muq beghi wand bad kinte. 6 Pudi God ningg wand rise kin buk opu irepe wand pugri kin vise:God, wute te pughe gib rimb ye ate nu ni nei

gubiny di yeng kuany yuwon? Ni yumbuisegi, ni wutene. 7 Muq ven nde puayingeri puchne ni angelo nde nambumusoqkuawo ris. Pre nu ti di nyamb yumbui teking hat kin pugri kurany righe. 8 Di niyumbui ningg kuawo ris di yumbo yumbobuagi ninde nambu kuawo ris. [Sng 8:4-6]

Wand te mari God yumbo yumbo buagi nindenambu nawo ris kin te buqod di nei bab yumboninge nikinne yeru segi, yumbo yumbo buagini nde nambune yeru. Pudi muq beghi buqodyumbo buagi wute nde nambu yeru segine. 9Pudimuq beghi Jisas buqoid kin ni te kin pugri segi.Asi God ni ngeri puchne angelo nde nambu mu-soq nowi nas ei God nikin nde nei pene wuteyuwon nuany ye te ningg wute buagi nde nyambpe nati ei nate ruwi. Ni yuqo niraq di nati pugribu muq beghi buqod God ni ti di nyamb yumbuite king hat kin pugri nirang wughe.

10 God nine yumbo yumbo buagi kin puate dini yumbo buagi yembe nindiny kin, nikin wo

nganye buagi nitari newo no nginy tu wam risningg, ni nari Jisas ei yembe te kin nand. Pugri buni Jisas rar nuqoind nati, di ni yuqo te niraq ye teningg God ni puq neng ni wute nateri kin yembeneng ye te kin yembe nand kin tuqui. God niyumbo ur ren kin puq nen kin te yuwon nganye.11 Ni wute puq neny di ni God nde rar pe yuwonnganye ris. Di ni di wute ni puq neny yuwonnganye ris kin te ane ni buagi ane kiyi irine. Pugribu Jisas ni kiqam puq nindiny kin minyuw natisegi. 12 Te ni nari kin pugrine. Ni nari, “God, ngenu nyamb nge qam nde raqe gad ye. Nge wutebuagi nu ningg nyamb pe rikur pu ris kin ninderar pe nu nyamb gidivi viyo.” [Sng 22:22]13 Di mune pugri puq nand nari, “Nge God ndeneei nei gudub.” Di mune nari, “Nge ven nde kas,wo God nge negh kin ane pas.” [Ais 8:17-18]

14 Ni wo puq nindiny kin te ni som rise diyavi rise, pugri bu Jisas mune ni ris kin pugrinenas. Ni mune wuti kin pugrine nas di wute anetuquine. Te pu ei ni nati kin tende ni wuti quayinyumbueg puq neny riti kin gre rise ye te brequnindig ningg. Wuti te Satan. 15 Wute riti ninggwune rimb kin te ningg ni Satan nde taq pu yeruyembe rind kin pugri ris. Ni nati kin puate te ninati di wute te ngim bi nuany riyi ri yuwon pu ris.16Beghi nei bab Jisas ni angelo ghav nindimninggpugri puq nen segi, ni Abraham ningg kuqo ghavnindiny ningg bu pugri puq nen. 17Te ningg bu niyumbo yumbo buagi pe ni kiqam ris kin pugrinenganye nas, te ei ni wute yawo nitony di ni Godnari kin pugrine nganye prist mingg yumbui niyumbui ningg nas di God ningg yembe te tuquineyembe nand. Te ei ni wute yumbo ur brequ rinddi God umbo ker nuany yembe neny kin te puaqnand kin tuqui. 18 Te pugri ni nikinne Satan nibub nuang kin tende puayi ni mai nare, pugri bumuqwute Satan bubnuany kin te ni ghav nindinykin tuqui.

3Jisas Moses nde yumbui

1 Pugri bu, nge mand, God nungoqi ni ninggyembewand ningg nupuquwo pre kin di nungoqimune God nitaqu wowi pre ye, nungoqi Jisasndene ei nei wi rundo. Jisas ni wuti God tiqinundog beghi nitamu powi ye di ni wand yuwonye beghi simbe bad kin te ningg ni prist minggyumbui ni yumbui ningg nas. 2 Ni God, wuti ninaip no kin te, ni ningg wand nutungu di ni nari

Page 303: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Hibru 3:3 300 Hibru 4:5kin pugrine puq nen kin te Moses asi God ninggwand nutungu di God nari kin pugrine God ninggwute God ningg baj kin pugri yuwonne nganyeyeng nuany kin te ane tuquine. 3 Nungoqi neiwamb wuti baj yembe nindig kin te ni nyambyumbui di bajne ni nyamb yumbui nganye segi.Te kin pugrine Jisas ni yuwon nganye bu God ninyamb yumbui neng. Moses ni nyamb musoqne.4 Baj buagi wute yembe mindiny, pudi God niyumbo yumbo buagi yembe nindiny. 5 Mosesni God ningg yembe ye wuti kin pugri nas, Godningg wand nutungu di ni nari kin pugrine nikinwute ni baj kin pugri yeng nuany. Di God otiwosimbe nand ye te kin wand bir nawo. 6Pudi Kraistni wo kin pugri God nari kin pugrine nganye Godninggwute ni kin baj kin pugri yeng nuany. Beghimune wune bab segi gre pu yembu di ni nandibeghi nitamu powi kin te ningg chumbuai aneghimbi buag pu pas, tedi beghi ni ningg baj.

Beghi Jisas nei gheri piping segi kin7 Beghi ni ningg baj pugri bu beghi Ququ

Yuwon Ye ningg wand Buk Song pe vise kin venei nei bibiny. Ququ Yuwon Ye ni nari,Muq nungoqi God ni nari kin te wutungu, 8 tedi

asi nungoqi nuqo puq ren kin pugri umbotuq wamb wayequ. Ni asi ngawu gre rinddi ngewand sange rindigh. Nimongwuyedi nyumo segi ye pe yeru kin nginy tendeni nge tuqui ripi. 9 Tende puayi ni ngetuqui ripi di nge yembe rundogh ningg.Di ber 40-pela pu nge yumbo ur gad kinte ruqond, 10 te ningg bu nge wute tendepuayi ris kin te umbo ker kuany di kari,“Wute ren ni pripri nei aye pe vise. Nge ningim kipiny wuso kin te si riraq.” 11Pugribu nge umbo ker kawo di wand gre ye taqgab kari, “Ni nge kas yawotuan kin tenderiyi rindi tuqui segi nganye.” [Sng95:7-11]

12 Nge mand nungoqi yeng wawo yuwon, etinungoqi kin iri ni yumbo ur brequ kin nei brequni ndenei pe bre di ni Godnas nas te kin nas yeneinimbig segi di dob neng. 13 Nginy manyi manyinungoqi oyi oyi God ningg wand yuwon ye peghavwand te ei God neiwumbig kin nei yuwon yete si ware segi. Nginy buagi te “Muqne,” pugri bumuq nungoqi oyi oyi ghav wand, eti nungoqi kiniri ni yumbo ur brequ kin nei brequ ni wandoqirindig di ni nei quan nganye imb ruang di yumbour brequ nand. 14 Beghi asi Yumbui nei bibig

urupuine beghi nei te quan nganye gre rind. Tekin pugrine ni nei bibig kin nei te gre rind punerise rise ruso beghi ngeri te prene, tedi beghibuagi ane Kraist ningg kimand nganye. 15 Ngeminingne simbe gad kin pugri:Muq nungoqi God ni nari kin te wutungu, tedi asi

nungoqi nuqo puq ren kin pugri umbo tuqwamb wayequ. Ni asi ngawu gre rind diGod wand sange rindig. [Sng 95:7-8]

16 Wute tughe bu asi God ni nari kin rutungupudi ni wand sange rindig? Te wute buagi asiMoses Isip pu nitari neyi ni kinwute te. 17DiwutetugheninggGodumbo ker nawo ruso ruso ber 40-pela pu? Te wute Israel kin ni yumbo ur brequrind di ni mong wuye di nyumo segi ye pe ritikin wute te. 18 God wute tughe ningg umbo kernawo di wand gre ye taq namb nari ni God nasyawotuan kin tende rir ruso tuqui segi? Te wuteni wand rutungu segi kin te. 19Muq beghi buqodni God nei rimbig segi, pugri bu ni qi God nitari nodi ris yawotuan kin tende rir ruso kin tuqui segi.

4God ningg wute ris yawotuan kin wand

1 Asi God ni wand te kin taq namb nari beghisegine ni ningg yawotuan kin tiqe pe par po ye. Diwand te kinmuq visene, pugri bumuq beghi yengpawo yuwon, eti nungoqi kin iri ni yawotuan kintiqe pe nar no segi. Muq beghi te ningg ei wunebab. 2 Te pugri ni God wute ghav nindiny diyuwon pu ris kin wand yuwon ye rutungu kinpugrine muq beghi nde mune bir mawo putungupre. Pudi wand te ni ghav rindim segi, te pugri nimutungu pudi nei pe mawo vis di mari te nganyepuq mand segi. 3 Te pugri beghi wute wand teputungu di nganyene puq bad kin te beghi pasyawotuan kin tende par po pre. Te God nari kinane tuquine. Ni nari, “Pugri bu nge ker kawo diwand gre ye taq gab kari, ‘Ni nge ningg yawotuankin tiqe pe riyi rindi tuqui segi nganye’.” [Sng95:11]Ni qi puate neq wughe di rindi rindi yembe omonawo pre, pudi ni wand ven puq nand. 4 Godninggwand rise kin buk opu ire pe ni yembe nandrusonginy 7 te ningg di ni nas yawotuan kinwandpugri puq nand nari, “God ni nikin yembe buagiyembe nand nand ruso nginy 7 te ningg ni nasyawotuan.” [Stt 2:2]5 Di wand te kinne mune simbe nand. Ni nari, “Ninge kas yawotuan kin tende riyi rindi tuqui seginganye.”

Page 304: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Hibru 4:6 301 Hibru 5:96 Pugri bu muq wute ninge segine God nas

yawotuan kin tende rir ruso ye wand te kin muqvisene. Pudiwute asineGodniwute ghavnindinykin wand yuwon ye bir mawo rutungu pre kin niGod nas yawotuan kin tende rir ruso segi. Ni rirruso segi ye te pugri, ni God ningg wand yuwonye rutungu pudi wand te dob reny. 7 Pugri buGod nginy aye naip no di nginy te “Muq” puqnindig. Ber nganye buagi ruso pre dobu ni nginynenninggDevit nde gri simbe nand. TewandGodningg buk pe rise kin mining simbe gad kin te.Wand taq ren, “Muq nungoqi God ni nari kin tewutungu, tedi nungoqi umbo tuqwambwayequ.”[Sng 95:7-8]8 Te pugri asi Josua wute nitari no kin tendeni ruso God nas yawotuan kin tende rir ruso,tedi God dobu pu nginy aye ningg wand nandsegi. 9 Pugri bu beghi nei bab yawotuan kin terisene. God ningg wute ni God nas yawotuan kinpugrine yawotuan kin nginy te Sabat kin nginykin pugri ni ghimbi nuany. 10 Te pugri God niyembe te yembe nand nand di nas yawotuan. Tekin pugrine wuti iri ni yawotuan kin tende narno kin te mune nikin yembe nand nand di nasyawotuan. 11 Pugri bu beghi yawotuan kin tendepar po di God ane pas yawotuan ye te ningg eiquan nganye buid pap. Te ei beghi kin iri ni asiGodninggwanddob renydi rir ruso segi kinpugriGod ningg wand dob neny di ir naghe segi.

12Te pugri God ningg wand ni gre quan nganyerise di ni waghine vise segi. Wand te quan nganyeyeng vind. Ni yeng vind kin mame bidi dobuiopu opune sawo rise kin ane tuqui segi, ni quannganye yeng vind. Ni wute pend ruwo minginganye rir ruso di rusowute nikin ququ di nei anedung kin tende pend. Di rir ruso ngape mboq dingape pon ane dung kin tende pend. Ni wute neidi umbo pe yumbo pughe kin yawo kureny kinnei te rundony di ir ruany ye. 13 Yumbo yumbobuagi qi pe kin God nde rar pe suqo pu rise segi.Yumbo buagi raqene rise di ninde rar pene rise.Wuti tende ei beghi bon yumbo ur te simbe badye.

Jisas ni prist mingg yumbui ni yumbui ningg nas14 Pugri bu beghi prist mingg yumbui nde quan

nganye yumbui kin iri nginy tu wam newo nopre. Te Jisas God ningg wo. Pugri bu beghini nei bibig kin nei wute aye simbe bidiny kinte pat vise gre. 15 Te pugri beghi prist minggyumbui ni yumbui nen ni prist mingg yumbui

ninge wute yumbo ur brequ rind ningg nei rimbye nei te mundony tuqui segi ye te kin pugri segi,ni wute nei nundony di yawo nitony ye. Satanbeghi yumbo ur brequ bad ningg bub nuangu kinyumbo ur buagi ren ni nde mune rindi prene ye.Satan ni bub nuang pudi ni yumbo ur brequ nandsegi. 16Pugri buwune babwayequ, beghi God ndesia king pe tumo bodo ei ni nikin nde nei penebeghi yuwon nuangu. Di beghi mai buqod kintende puayi ni wute yawo nitony kin di nikin ndenei pene wute yuwon nuany kin tende pe beghighav nundug.

51 Prist mingg yumbui ni yumbui buagi ni

wutene di God gri nawo yemu di si numbom niei wute nde nyamb pe ni ningg yembe mand ye.Ni wute nde nyamb pe God yumbo meng di wuteyumbo ur brequ rind ye te ningg umo mambuiGod meng ye. 2Ni mune buid map segi bu yumbour brequ mand ye, pugri bu ni wute aye nei rimbsegi di yumbo ur brequ rind kin te ker muanysegi waghi mindiny. 3Ni nikinne mune buid maptuqui segi ye, pugri bu ni wute yumbo ur brequrind ye te ninggne umo mambui God meng segi,ni nikin yumbo ur brequ te ningg anene ei umomambui God meng.

4 Wuti prist mingg yumbui ni yumbui ninggnas kin ni nyamb yumbui nateri, pudi nikin grinenyamb yumbui te nateri segi, God gri ei ni ngamnirang di nyamb yumbui neng. Te Aron kinpugrine, asi God ni naip no di pristmingg yumbuini yumbui ningg nas kin pugrine. 5Te kin pugrineKraist ni pristmingg yumbui ni yumbui ningg naskin nyamb yumbui ven nikinne natevi segi, pudiGod ni naip no di simbe nindig nari, “Nu nge wo.Muq nge nu nuyi ningg kas pre.” [Sng 2:7]6 Di God ningg wand rise kin buk opu ire peni nari, “Nu Melkisedek nas kin pugrine nganyeprist ningg ghas ghas te kin ghas ye.” [Sng 110:4]7 Jisas qi pe nas kin tende puayi ni God, wuti ningamo pe pumune neti nowi ye tuqui kin te, temiwand ningg di yumbo pughe kin ningg pengunindig ningg ni quan kumone nari di ngam gijiwuye rar pe ritiri ri ni pengu nindig. Ni nikinnyamb ni vighe viso di ni nei God ndene ni vindoye, pugri bu ni nari kin te God nutungu. 8 Piyini God ningg wo pudi ni yuqo niraq kin tendeni pughe gri ei God ningg wand nutungu di tekin pugrine puq nen ye te kin nei natevi. 9 Di teningg ni tuquine nganye nas, pugri bu ni wute

Page 305: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Hibru 5:10 302 Hibru 6:18ni wand rutungu kin te nate ruwi yuwon pu risris te kin ris ye te kin puate. 10 Di God ni naipno prist mingg yumbui ni yumbui ningg nas, niMelkisedek kin pugrine nas.

Wute ir maghe God dob meng kin wu wand11 Beghi yumbo ren kin ningg wand bad kin

wand nganye buagi rise, pudi nungoqi wandwutungu di brequne nei wumbiny segi ye, pugribu beghi te kin puate simbe buduq kin yembeyumbui. 12 Nungoqi yabene Jisas nei wumbigpre ye, muq ven nde puayi di nungoqi ei wuteaye God ningg wand ningg wawo maghe ye pubu segi. Nungoqi oyi God ningg wand nganyekin ye ruwo ye buagi te ningg munene muauqwaghe. Te nungoqi minyne waq kin pugri. Minysi wuraq di mir gre kin we segine. 13Wute minymaq maqne kin te ni wone, ni nei misiv segine.Ni yumbo ur tuquine kin te oghine nei mimbinytuqui segine. 14Mir gre kin te wute quayi kin te.Wute te nikinne neimatevi di nikin nei tuquimapdi yumbo oghi kin di brequ kin nei mamb pre yete.

61 Pugri bu beghi wokuandi kin pugri pas di

Kraist ningg wand puate mi vighe di bei mundugkin te ninggne pas wayequ. Te si pare di quayi kinnei misiv ye wand matevi ye te ei patevi. Beghiwand ye viwo kin te ninggne pas kin te beghi bajyuwodne pi righe righe pudi baj nganye yembebidig segi te kin wayequ. Te pugri beghi Jisas ndedobu paru ye puate pi righe kin tende beghi wandren putungu: Beghi pati ye yumbo ur brequ te sipare, di God nei bibig, 2 di wuye mupumu kin, diwute simemkuyo kin, diwutemati kinmunemesmewo ye, di otiwo God wute ir nawo di ris ris tekin ris ye ninge nginy tuwam ris di ningewase peris. Wand ren ye ruwo kin. Beghi ren kin muq sipare. 3MuqGodni ngiq nand tedi beghi pugri puqpen, beghi quayi kin nei misiv ye wandmatevi yete ningg wand bad.

4 Pughe gri ei wute Yumbui nei mimbig ye irmaghe kin mune mitami Yumbui nde mandi? Tepugri ni God ningg wand mutungu di nei mambpre. Di wam kin yumbo tuqui map muqond pre,di Ququ Yuwon Ye meti nowi pre. 5 Di ni neimamb God ningg wand te yuwon, di ni ngeriotiwo wundi ye nikin gre muqond pre, 6 muq niYumbui dob meng di te ningg ir maghe. Wutete kin mune mitami Yumbui nde mandi di neimare mitinde tuqui segi. Te pugri ni God ningg

wo mune nyumo pe qungu mi nati kin pugri. Ninyumo pe qungu mi nati ei wute ni perei rindigdi minyuw reng ningg.

7 Qi pughe ye wuye wundi di taqi wughe diwutemirmi righe dimirwute te ghav rindiny kinyuwon yuwon ruwi kin qi te God yuwon nuaw.8 Pudi qi nyungo di sare quat kin ruwi kin qi tebrequ. Tumo di God ni qi te brequ nunduw ye.Yumbo yumbo pre kin tende puayi di qi te wasenimbiq omo wuso ye.

9 Mand nge yawo kirauq righe ye, piyi beghiwand ven kin bad pudi beghi nei bab nungoqimai wen kin wundoq segi ye. God nungoqiyuwon nuauq nitaqu wowi di yuwon pu was ye.10 Te pugri God ni yumbo buagi tuquine puq nenye. Nungoqi asi God ningg wute aye te ghavwundiny di muq ghav wundiny wundinyne kinte, di nungoqi yembe aye puq wen kin te nungoqibeiwandnungoqi God yawowurang righe. Godninungoqi yembe yuwon ye te kin nei gheri nipinytuqui segi. 11 Beghi nei yumbui te nungoqi nonnon yumbo ur ren ne ei puq wen wen ruso rusoyumbo yumbo pre kin ngeri te rindi. Te ei yumbonungoqi ghimbi wany pu was kin te nganyenepuq ren. 12 Te ei nungoqi si yavi wati segi. Beghinei bab kin nungoqi wute Jisas nei rimbig di niJisas nei rimbig kin te pugrine rise ye te ningg niGod nari kin yumbo te riteri ye, nungoqi te kinpugri ei was.

God nari kin yumbo te nganyene puq ren ye13 Asi God Abraham nde wand ire taq namb

di wuti iri nyamb nirang ei wand te gre nenyningg pudi wuti iri ninde yumbui kin te nas segi.Pugri bu ni nikin nde nyamb pene wand te greneny. 14Ni nari, “Nge nganyene nganye nu simbeguduw, nge nu yuwon kuawdi nuqo nganye buagikew ye.” [Stt 22:17]15 Di Abraham ni waghine God nari kin te ghimbinuany pu nas, bu God ni simbe nindig kin yumbote nateri.

16 Wute pripri ni wand ire mand muq wand tegre meny ningg di ni wuti iri ni nde yumbui kinte ei nyamb mirang di ni wand te gre meny ye.Te ei wute aye ni mutungu di mari te nganye,di ni wand kumo mand segi. 17 God ni wute ninari kin yumbo te materi ye bei nindim ei ni neimamb ni nganyene nand, ni mune nei aye nambsegi ye. Ni te kin raqe nindim ningg nari pugribu ni wand te gre neny. 18Yumbo teri ren: wandtaq namb, di wand gre neny. Te ni wandoqi nandsegi ye, di mune nei aye kin namb segi ye. Pugri

Page 306: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Hibru 6:19 303 Hibru 7:21bu beghi wutamuwu pase God nde badi ei yuwonpu pas ningg pari kin te wand tevi ven beghi grerengu di beghi God yumbo nengu puq nand yete ghimbi puany kin nei te pat vise gre. 19 Godni nari kin yumbo te nei pe pawo ris di ghimbipuany pu pas kin nei te umbo pe at anka gherimpe memeri naghe di quan nganye naghe no ye tekin pugri. Beghi yumbo te pateri ningg ghimbipuany kin nei ven quan nganye vir viso chongoGod ningg baj kin dodi pe qungu muaw pu yequkin tende vir viso di viso sunyi quan nganye unykin pe tende vise. 20 Jisas ni beghi ngim nuanguningg ye nawo sunyi quan nganye uny kin tendenar no. Ni prist mingg yumbui ni yumbui ninggnas pre, ni Melkisedek nas kin pugrine nganyenas di nas nas te kin nas ye.

7Melkisedek God nde prist yembe nand

1 Te pugri wuti nen Melkisedek ni Salem kinking di ni God Wam Nganye Kin ni ningg prist.Abraham ni yeng pe mo king ninge mi mati prepumunemandimandi ngimiMelkisedeknandi ninuqoind. Di Melkisedek God pengu nindig ei GodAbraham yuwon nuang. 2 Di Abraham yumboyumbo yeng pe pu nare nandi kin te bir nawo bid10-pela pu di bid ire Melkisedek neng. NyambMelkisedek ni puate taq, “Yumbo ur tuquine kinking.” Di ni Salem kin king pugri bu nyamb venkin puate aye te “Umbo yuwon kin king.” 3Ni kiyikumo di kuqo ris kin wand ninge rise buqod segi.Ni kumo wuri wundi kin wand rise buqod segi, dini nati kin wand rise buqod segi. Ni God ninggwo kin pugrine nas di ni prist ningg nas kin te presegi ye.

4 Nungoqi nei wamb ni yumbui pughe gri kin.Te pugri Abraham beghi koku ngawu kin nganyete ni mune nikin yumbo yumbo yeng pe pu narenandi kin te bir nawo bid 10-pela pu di bid ire nineng. 5Muq Livai ningg kuqo prist ningg mas kinven nde lo wuri wute yumbo yumbomateri kin teei bir mawo bid 10-pela pu di bid ire ni materi. Tewute Israel kin. Piyi ni nikin wutene di ni muneAbraham ningg kuqone. 6 Wuti nen Melkisedekni Livai ningg kuqo segi, pudi ni Abraham ninggyumbo buagi kin bid ire nateri. Di ni God anewand ei God Abraham wuti God ni nde wand taqnamb kin te yuwon nuang. 7Wute buagi nei rimbwuti yumbui puq mindig kin te ni ei wuti nyambsegi kin te si neng kuyo. 8 Livai ningg wute tit pekin prist ni wute nikin yumbo yumbo bir mawo

bid 10-pela pu di ni bid ire materi ye, pudi niotiwo mati kin tuqui. Pudi Melkisedek Abrahamningg yumbo buagi kin bid ire nateri kin te, Godningg wand rise kin buk wuri ni nas ye. 9-10 Diyumbo aye te, Livai ningg kuqo ni dobune pristninggmas, di ni wute buagi mingg yumbo kin bidire te materi. Pudi ni nikinne mune ni yumbo bid10-pela kin bid ire Melkisedek meng. Te kin teAbrahamni yumbo teMelkisedek bid ire neng kinte ni anene meng kin pugri. Te pugri Abrahamningg kuqo buagi ni asine ninde ghimbi pe masepre dobu di ni mas.

Jisas Melkisedek kin pugri11 Livai ningg wute tit ni prist ningg mas di lo

ni nde gri Israel kin wute nde rindi. Pudi prist temingg lo pe wute ghav rindiny yuwon ris tuquisegi. Ni ghav rindiny yuwon ris tedi pughe kinninggGod otiwoprist aye nas ninggnari? Te pristteMelkisedek temi tuquine kin ei nas, ni Aron kinpugri segi. 12 Te pugri otiwo prist aye mas tedilo mune pugrine aye ei rise ye. 13 Beghi Yumbui,wuti te God nari ni prist ningg nowi nas puq nandkin te, ni wute tit aye kin. Wute aye ni ninggwutetit pe kin iri asi alta pe yenu prist yembe nandsegine. 14 Te pugri beghi nei bab beghi Yumbuinen ni Juda ningg wute tit pe kin. Asi Moses niprist ninggwand nand kin tende puayi ni wute titwen nyambniraw segi. 15Di beghimuq simbe badkin wand ven muq quan nganye raqe viso. WutiayeMelkisedek kin pugri prist ninggnas pre. 16NiLivai mingg lo puq wund kin tende pe prist ninggnas segi, ni wute mati segi mas mas te kin masye te kin gre pe prist ningg nas. 17 Te pugri Godningg wand rise kin buk ni raqe wund wuri, “NuMelkisedek nas kin pugrine nganye prist ninggghas ghas te kin ghas ye.” [Sng 110:4]

18 Yabe kin lo ni gre segi di wute ghav rindinytuqui segi, pugri bu God ni lo te puaq nand. 19 Tepugri lo ni wute ghav rindiny di God nde rar petuquine yeru ye tuqui segi. Pudi muq God beghingim aye quan nganye yuwon kin te nupungwuso pre. Tende gri di beghi God nde tumo bodo.

20 Di God Jisas prist ningg nowi nas kin nisegine nowi nas segi, ni wand taq namb di wandte gre neny pre. Asi kin prist ni pugri segi, Godni wand taq namb di wand te gre neny pre muqni prist ningg nawo mas segi. 21 Pudi Jisas Godnikinne wand gre ye taq namb pu bu ni pristningg nas. God ningg wand rise kin buk pe Godni simbe nindig nari, “Nu prist ningg ghas ghas te

Page 307: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Hibru 7:22 304 Hibru 8:11kin ghas ye. Yumbui ni wand te gre neny pre, nimune nei nare nitinde segi ye.” 22 Beghi nei babGod wand ven taq namb di gre neny pre, pugribu Jisas nde gri God wand urupui taq namb kin tequan nganye yuwon. Asi GodMoses nde gri wandtaq namb kin te ane tuqui segi.

23 Di yumbo aye te prist asi kin ni mati di niprist yembe te si mare rise ye, pugri bu ni quanmas pu ei. 24 Pudi Jisas ni nati segi nas nas te kinnas ye. Pugri bu ni prist ningg yembe nat rise kinte pre di wuti aye ni sunyi nitanguri tuqui segi, nite kin nas ye. 25Pugri bumuq pu ruso otiwo wuteni nde gri God nde tumo rindi kin te nate ruwiyuwon pu ris ris te kin ris ye. Te pugri ni nati seginas nas te kin nas di ni gri wute nde nyamb peGod ane wand.

26 Prist mingg yumbui ni yumbui nen kinni beghi yumbo buagi ghav nundug kin tuquinganye. Ni God nari kin pugrine nas ye, ni unjenap kin wand ire ninde vise segi. God nde rarpe ni yuwon nganye nas. God ni neti nowi dinginy tu wam wute yumbo ur brequ mand yeninde wonji nganye nowi nas. 27 Ni prist minggyumbui ni yumbui aye te kin pugri segi. Ni nginymanyi manyi umo nambui God neng segi. Ninikin yumbo ur brequ nand ye te ningg umonambui God neng pre, dobu muq di wute yumbour brequ rind ye te ningg mune umo nambui Godneng segi. Ni wute yumbo ur brequ rind ye teningg nikin ghimbi oyi umo kin pugri God neng.Di nginy manyi manyi puq nen segi, ni puq nenire simbene nand. 28Te pugriMoses ningg lowurikin pugri puqmen di wute prist mingg yumbui niyumbui ningg map mo kin prist te ni gre tuquisegi di yuwon nganye segi. Pudi God Moses loneng pre dobu wand aye taq namb kin wand teningg ni nikin wo prist mingg yumbui ni yumbuiningg naip no. Prist te ni musoq unje nap segi niquan nganye yuwon di ni te kin pugrine nas naste kin nas ye.

8Jisas beghi prist mingg yumbui ni yumbui

1 Beghi wand bad kin wand puate nganye taqven: Beghi prist mingg yumbui ni yumbui te kiniri nas pre. Ni nginy tu wam newo no God GreNganye Kin ni ningg sia king nde si tuan pe opunas. 2Muq beghi prist mingg yumbui ni yumbuinen nginy tu wam newo no di sunyi quan nganyeuny kin pe tende te God ningg sel baj nganyetende prist yembe nand. Prist asi kin ni baj

wute gri yembe mindiny kin tende yembe mand.Pudi beghi prist nen ni baj Yumbui nikin yembenindiny kin tende prist yembe nand.

3 Te pugri prist mingg yumbui ni yumbui buagini yumbo God meng di umo mambui God mengye te ningg bu si numbom. Pugri bu beghi pristmingg yumbui ni yumbui nen mune pugrine eipuq nen, ni yumbo God neng kin te rise. 4 Niqi pene nas tedi ni prist ningg nas tuqui segi.Te pugri qi pe ven nde prist mir di yumbo isislo wuri kin pugrine God meng kin te mas pre.5 Ni sunyi uny kin tende yembe mand. Sunyi niyembe mand kin te yumbo nginy tu wam rise yete kin yumbo ur di te kin ququne. Beghi te kin neibab kin te pugriMoses ni God ningg sel baj yembenunduw ningg di God ni simbe nindig nari, “Neighamb yuwon eti nu kin grine yembe nduw. Ngebaj te kin ququ rand pe munde bei guduw ye tekin pugrine ei yembe nduw.” [Kis 25:40]6 Pudi muq God Jisas naip no di ni prist ningg nas.Jisas prist mingg yumbui ni yumbui ningg yembenat rise kin te quan nganye yumbui. Prist minggyumbui aye te ane tuqui segi. Te kin pugrineGod ni wand urupui taq namb di Jisas ni wandte kin mingi wuti kin nas kin wand te God asiMoses nde gri wand taq namb kin te ane tuquisegi, muq urupui kin te quan nganye yuwon. Tepugri yumbo ni wand urupui taq namb kin tendenengu puq nand kin te wand asi taq namb kintende nengu puq nand kin te ane tuqui segi, muqkin te quan nganye yuwon.

7 Te pugri wand asi taq namb kin te yuwonnganye segi, pugri bu ni wand aye taq namb.8 Pudi God nikin wute unje rip kin te nuqond dinari, “Yumbui nari, ‘Nge wute Israel kin di Judakin wute tit nde wand urupui taq gab kin ngerite rindi. 9Wand te asi nge ni kuqo si kitiny rise dikitari Isipmingg qi si riraq di ruso kin tende puayini kuqo ndewand taq gab kin te ane tuqui segi. Ninge ane wand taq bab kin pugrine puq ren segi,pugri bu nge ni dob keny. 10 Pudi muq nge wandurupui taq gab kin taq wand ren ei nge ning wuteIsrael nde taq gab. Nge Yumbui nge kari, Ngenge ningg lo ni nde nei pe ei kawo ris, di ni ndeumbo pe ur gad. Di nge ni ningg God ningg kasdi ni nge ningg wute ningg ris’. 11Tende puayi diwuti iri ni nikin kimando yavi iremunengeninggsimbe nindiny nari, ‘Yumbui ei nei wumbig,’ nipuq nand segi ye. Te pugri tende puayi di wutebuagi ni nei rimb pre. Wute nyamb kin pe pu ruso

Page 308: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Hibru 8:12 305 Hibru 9:15wute nyamb segi kin ni buagi ane nei rimb pre.12Nge ni yumbo ur brequ rind kin wand te puaqgidiny di wand te mune nei gibiny segi.” [Jer31:31-34]

13 God ni wand urupui taq namb kin te ninggwand pugri kin nand, pugri bu beghi te kin buqoddi nei bab ni wand asi kin te wuri vimb pre.Yumbo wuri rimb di ting rind kin te rise brequdi prene.

9God yumbui nyamb mirang kin baj qi pe kin

1 God ni asi Moses ane wand taq mamb kinwand pe God yumbui nyamb mirang kin lo risedi God yumbui nyamb mirang kin sunyi wute griyembe mindiny kin vise. 2 Sunyi te sel pe Godningg baj ire yembe mindiny kin. Baj sunyi yewuwo yequ kin tende lam mawo ris kin yumboyenu, di tebol di bret prist God meng kin tendemawo ris. Sunyi wen ni sunyi uny kin puqmunduw. 3 Tende dobu sunyi aye yequ, di nichongo aye dodi pe qungu muaw, sunyi te sunyiquan nganye uny kin puqmunduw. 4Sunyi tendeyumbo tuqo yuwon yewasemande kin alta gol peyembe munduw kin tende yequ. Di God ningg lorise kin bokis gol pe imb mipiq kin tende wus. Dibokis wabe tende kap ire gol pe yembe munduwkin tende wus di mir ire mana puq munduw kintende mawo righe, di Aron ningg botu muapmuap nase kin tende nase, di God Moses anewand taq mamb kin lo rise kin wet puayi temibokis pe tende mase. 5 Bokis wam tende angelotemi cherubim puq mindim ye ni ququ tendeyembe mindim pu yemu. Ni tende yemu kin teGod ti nganye kin ni tende nas kin pugri. Angelote ni nimbraqe mindiri riwo di bokis rar buagmiraq. Bokis rar pe tende God ni wute yawonitony di ni yumbo ur brequ te ningg ker nuanydi yembe neny kin te puaq nand. Pudi muq beghiyumbo yumbo buagi ren otinde simbe bad kintuqui segi.

6 Yumbo yumbo buagi pugri yembe mindinypre pu rise muq prist nginy manyi manyi sunyiire ye wuwo rar ngimi yequ kin tende mar mo dinikin yembe mand. 7 Pudi prist mingg yumbuini yumbui ni irine ei sunyi ire wur wunde yequye tende nar no. Di ber ire ningg ni sunyi tendenar no ire simbene nand di pre. Di ni yavi seginenar no segi, ni yavi nikin yumbo ur brequ nandye te ningg di wute nei rimb segi yumbo ur brequrind ye te ningg God neng kin nare ei nar no.

8QuquYuwonYeni beghi yumbour ren kin pe beinundug, beghi sunyi quan nganye uny kin tendepar po kin ngim bi segine. Te pugri dabo kin imbte wusene. 9 Yumbo yumbo buagi ren muq kinyumbo ur tene bu bei rind. Te pugri ni yumboGod meng kin di umo mambui God meng kin teninggwute God yumbui nyambmirang kin te puqrem di ni umbo pe yuwon nganye mas kin te neimamb tuqui segi. 10Yumbo ur ren ni mir di wuyedi wute puqum segi yuwon pu ris kin yumbo urte ninggne wand rind. Lo ren ni ghimbi dabo kinninggne simbe rind. God ni lo ren ni rindi ei wutebuagi lo ren kin pugrine puq ren ren ruso otiwoGod ni ris kin yumbo ur te sabi nindiny.

Kraist ningg yavi11 Kraist ni yumbo yumbo yuwon kin ren rise

pre ye te ningg ni prist mingg yumbui ni yumbuikin pugri nandi pre. Ni nandi ye te ni God ninggbaj quan nganye gre di yuwon nganye kin tendenar no. God ningg baj te wute gri yembemunduwsegi, te pugri baj te ni qi wen God yembe nunduwye te kin cham segi. 12 Kraist ni sunyi quannganye uny kin pe tende nar no ire simbene nanddi prene. Ni sunyi quan nganye uny kin tende narno kin ni meme di kau wo yavi nare nar no Godneng segi, ni nikin yavi niraq nar no. Ni nikinyavi tende beghi yumbo ur brequ pe pu wongnundumu di yuwon pu pas pas te kin pas ye. 13Tepugri yabe kin yumbo ur pe prist ni meme dikau quayi ningg yavi di kau nyumbueg wo wasemindaq nimbiq kin nyaqi wute yumbo ur brequrind di puqum rimb kin te puraq mindiny di niyumbo ur brequ dabo gri kin te puaq di yuwonris kin tuqui. 14Pugri bu Kraist ni yumbo ur brequkin wand ire ni nde vise segi pudi Ququ nas nas tekin nas ye ni ningg gre pe beghi yumbo ur brequpati kin tuqui ye yembe bidiny di puqum bab yete ningg nikin yavi quan nganye yuwon kin oyimir kin pugri God neng di beghi puqum umbo pekin te puaq nundug di yuwon nganye pas. Di nipuq nengu di beghi umbo pe nei bab beghi yuwonnganye pas. Te ei beghi God nas nas te kin nas yeni ningg yembe ye ningg pas.

15 Puate taq ven ningg bu Kraist ni God wandurupui taq namb ye te kin mingi wuti ningg nas.Te ei wute God ngam nirany pre kin te yuwonnuany di yuwon pu ris ris te kin ris puq nand kinte riteri. Yumbo ren kin muq puq ren kin tuqui.Te pugri wute God asi wand taq namb kin tendenambune ris kin tende puayi ni yumbo ur brequ

Page 309: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Hibru 9:16 306 Hibru 10:8rind kin te ninggmuq ni nati di ni wong nand predi muq ni ir pu ris.

16Wuti iri ni nyumo raqe ire ur nindiq pu wusemuq ni nati, nyumo raqe te ni nati di wute ningeni yumbo mitangri kin yumbo te ur nand pu rise.Ni te kin ur nand pre, pudi wute ninge ni yumbote prine mitangri segine ei ruso ruso otiwo ni beimandwuti nyumo raqe ur nindiq kin te nganyenenati pre. 17 Te pugri wuti nyumo raqe ur nindiqkin ni nati segine tedi nyumo raqe te gre segi.Ni nasne tedi wuti iri nyumo raqe tende pe niningg yumbomateri puq nand kin te nateri tuquisegine. 18Te ningg bu ni wand asi taq namb kin temune yavi pene bu yuwon. 19Te pugriMoses ni lokin wand lo buk pe rise kin te ni wute buagi ndesimbe nand pre dobu kau wo kin yavi di memekin yaviwuye ane nateri, di nyumohisopmuangepe sipsip iny ambo kin taq nimbiq pre yavi peneq wughe nitaqwi di God ningg lo rise kin bukpe puraq nindiq di wute buagi nde puraq nindiq.20 Di ni nari, “Yavi wen God ni wand taq namb dinari nungoqi wand te ei wat rise di te kin pugrinepuq wen ye wand te gre weny kin.” [Kis 24:8]21 Te kin pugrine Moses yavi te God ningg sel bajte puraq nunduw di God yumbui nyamb mirangkin yumbo buagi sel baj wabe tende yeru kin teane puraq nindiny. 22 Te pugri lo wuri, yavi peneei yumbo yumbo buagi puqum puaq kin tuqui,yavi groqwi segi tedi wute yumbo ur brequmandkin te puaq segi.

23 Ni umo mambui God meng kin tende pe diyumbo te puqum puaq ye tuqui. Yumbo ren teyumbo yumbo buagi nginy tu wam rise ye te kinququne. Di yumbo nganye wam kin te ninggni yumbo mune nganye yuwon kin ei neng ye.24 Te pugri Kraist sunyi uny kin nganye wam kinququne wute si pe yembe munduw kin tende narno segi, ni nginy tu wam newo no. Muq ni beghighav nundug ningg God nde rar pe nas. 25 Muqni mune nginy tu wam newo no di nikin ghimbimunene God neng segi, ni mune mune puq nensegi. Ni prist mingg yumbui ni yumbui aye tenikin yavi mare segi yumbo aye kin yavi mare berire ire sunyi quan nganye uny kin tende mar mokin pugri segi. 26 Te pugri tedi Kraist priprineGod qi yembe nunduw kin tende puayi pune eiyuqo niraq niraq rindi muq. Pudi segi, muq ngeripre yamb tumo kin ven nde puayi ni nandi iresimbene nand di prene. Ni umo nambui Godneng kin pugri beghi ningg nati di te ningg niyumbo ur brequ kin gre te kring nap ruso pre.

27 God nari di wute buagi riti ire simbene rind,di dobu ni God nde rar pe yeru di God ni ir nawoye. 28 Te kin pugrine Kraist wute nganye buagiyumbo ur brequ rind kin wand ni nde rise kin tepuaq nindiny ningg nati ire simbene nand. Otiwodi mune nandi ye, pudi mune yumbo ur brequpuaq nand ningg nandi segi. Ni nandi kin te wuteni ghimbi ruang pu ris kin te nate ruwi yuwon puris ningg ei nandi.

10Kraist ni Godmir nuang kin pugri nati ire simbene

nand1 Lo te yumbo yuwon kin otiwo Kraist beghi

nde puq nen ye te kin ququne. Ni yumbo nganyekin nginy tu wam rise ye te kin segi. Te ninggbu ni umo ire tene priprine ber manyi manyimambui God meng kin te ningg ni wute God ndemondo di ni yumbui nyamb mirang kin te ghavrindim God nde rar pe yuwon nganye mas kintuqui segi. 2Ni tuqui tedi ni mir wase mande Godmeng kin yumbo ur te mune prene. Te pugri loni wute God yumbui nyamb mirang kin te puqwem di ni yumbo ur brequ mand kin wand ninde vise kin te puaq di yuwon nganye mas, di niyumbo ur brequ mand kin te ningg umbo yuqomati segi. Pudi ni puq wen tuqui segi. 3 Pudi niber manyi umomambui God meng kin te ni wutenikin yumbo ur brequ rind kin te nei ritirany einei rimbiny rimbinyne. 4 Te pugri meme di kaukin yavi ni wute yumbo ur brequ kin te puaq rindkin tuqui segi nganye.

5 Pugri bu Kraist ni qi pe nandi kin tende puayini God ningg nari,Nu ni umo mambui mew kin di yumbo isis

mew kin te ningg kuari segi, pudi nu ngeghimbi sir kupigh pre. 6 Nu umo alta pewase mande namb kriq ruso kin di yumbour brequ puaq gudim ningg umo wasemande nu mew kin te ningg chumbuaiguad segi. 7 Muq nge kari, “Nge ven kas,God. Nge ven gadi kin te nge nu kuari kinpugrine puq ken ningg bu gadi. Te lo kinbuk pe nge ningg simbe mand ye te ninggbu gadi.” [Sng 40:6-8]

8 Ni wand ye viyo kin te ni nari, “Umo mambuimew kin di yumbo isis nu mew kin, di umo altape mande namb kriq ruso kin, di yumbo ur brequpuaq gudim ningg umo wase mande nu mewkin nu te ningg kuari segi, nu mir ren ninggchumbuai guad segi.” Piyi ni mir wase mande

Page 310: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Hibru 10:9 307 Hibru 10:32God meng kin te ni lo wuri kin tuquine puq men.9 Di otiwo mune nari, “Nge ven kas, God. Ngeven gadi kin te nge nu kuari kin pugrine puq kenningg bu gadi.” Muq God yabe kin mir te kringnap ruso di Jisas Kraist ningg mir te nateri yabekin te sunyi ritanyri. 10 Jisas Kraist ni God narikin pugrine puq nen ye pugri bu ni nikin ghimbiGod neng ire simbene nand ye te ningg beghi Godningg wute yuwon ye ningg pas.

11 Juda kin prist buagi nginy manyi manyini yemu nikin prist yembe mand, umo ire tenepripri God meng. Pudi ni umo te wute yumbo urbrequ puaq rindiny kin tuqui segi nganye. 12Pudiprist nen wute yumbo ur brequ puaq nindinyningg nikin ghimbi oyi umo kin pugri God nengire simbene nand di prene, ni yembe te omonenawo. Pre di newo no God nde si tuan pe nas.13 Tende puayi pu rindi muq God nikin veri tenindemuange tingi nawomasdi nikinnyingeneqwuyo kin sia woju ningg nawo mas ye te ninggghimbi nawo pu nas. 14 Te pugri Kraist nikinghimbi God neng ire simbene nand ye te ninggdi God nikin wute yumbo ur brequ puaq nindinydi puq neny ni ningg wute yuwon kin ningg ris.

15 Ququ Yuwon Ye mune ren kin ningg beghisimbe nundug. Wand ye viyo kin ni nari,16 “Yumbui ni nari ngeri tende dobu di nge wandven ei ni ane taq bab: Nge nge ningg lo nindeumbo pe kawo ris di ninde nei pe ur gad.” [Jer31:33]17 Di mune nari, “Ni yumbo ur brequ kin wandninde vise kin te di lo gure ruwo kin yumbo urte nge mune nei gibiny segi ye.” [Jer 31:34]18 Ni lo gure ruwo kin yumbo ur di yumbo urbrequ rind kin wand puaq nand pre, pugri buyumbo ur brequ puaq nand kin umomambui Godmeng kin yumbo ur te mune prene.

God nde tumo ei bodo19 Pugri bu mand, muq beghi sunyi quan

nganye uny kin tende par po kin ngim ir punganye wuse. Yumbo ninge beghi imb ruangusegi. Beghi Jisas ningg yavi pe di wune bab seginesunyi uny kin nganye tende par po ye. 20 Muqni beghi ngim urupui nuangu. Ngim te pas paste kin pas ye ngim. Ngim te chongo ngimrawuqungu pu yequ ye te gri ei par po. Kraist nikinghimbi pe ni ngim te nuangu. 21Muq beghi pristyumbui nganye ni God ningg wute yeng nuanyye te nas. 22 Nikin yavi pe beghi wabe gri kinpuqum te ku numbug, te ei muq beghi puqum

segi di beghi yabe yumbo ur brequ bad ye teningg mune nei kumo bab segi pudi umbo pe neibab beghi muq yuwon pu pas. Di ni wuye suriqkup segi quan nganye yuwon kin tende beghighimbi wuye nupung. Pugri bu beghi ninde tumoei bodo. Beghi nganyene nganye ei ninde neibudub, umbo yuwonne kuse di wune bab segininde tumo bodo. 23 Beghi wute simbe bidinypari God ni nari kin yumbo buagi te nganyenepuq ren ye, beghi nei te kin ei pat vise gre di neitevi bab segi. Te pugri God ni wand taq namb kinte nganyene puq nen ye te ningg ei ni nde neibudub gre. 24 Beghi wute Jisas nei rimbig kin ayete nei bibiny di oyi oyi ghav bad te ei wute ayeyawo pirany righe di yuwon puany kin te bei bad.25 Yumbui ni nandi kin ngeri tumo rind pugri bubeghi wute ninge puq ren kin pugri ire pe pikurkin yumbo ur te si pare wayequ. Beghi ire pepikur di oyi oyi gre pateri kin te quan nganye eibuid pap pap ruso otiwo Yumbui nandi.

26 Te pugri beghi wand nganye kin te buqod dinei bab pre, di beghi nde nei pe beghi nei bab kinbeghi yumbo ur brequ bad badne ei pas, te pu dibeghi yumbo ur brequ kin wand puaq rundug kinyumbo God beg kin aye mune rise segi. 27 Beghiyumbo ur brequ bad badne tedi beghi ngim ayesegi, pudi beghi God ni wute ir nawo ye te diwase quannganyenambkinGodningg veri brequrindiny ye te ei wune ane ghimbi puany pu pas.28Wuti iri Moses ningg lo nutungu yambu nari digure nawo, di wute temi o temi ire pu ni lo gurenawo kin te muqond pu muq simbe mand, tediwute buagi ni yawo mutong segi ye, ni mi nati.29Te kin pugrine wuti God ningg wo brequ nindigkin ni mai brequ nganye ei nare ye. Te pugriGod ningg wo dobu ni no, di ni ningg yavi Godwand urupui taq namb kin te gre weny di wuti tepuq weng yuwon nganye nas kin yavi te ningg ninari te yumbui segi puq nand, di ni Ququ nikinnei pene wute yuwon nuany kin te wand brequnindig. 30 Te pugri beghi nei bab God nikinne bunari, “Ngene wute yumbo ur brequ rind ye te oyigidiny. Aye segi. Nge ni mai keny ye.” Di Godnikinne wand aye nari, “Nge Yumbui, nge ningwute ir kawo ye.” [Lo 32:35-36]31 Wuti yumbo ur brequ nand kin ni God nas naste kin nas ye ninde si pe nondo kin te wune kinyumbo.

32 Asi yumbo nungoqi nde puq ren kin te ei neiwumbiny. Te God ningg ti nungoqi nde ti nase

Page 311: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Hibru 10:33 308 Hibru 11:12

pre dobu di nungoqi mai nganye buagi wuqond.Tende puayi nungoqi gre pu yequ ningg quannganye buid wap wap pudi nungoqi buid kumowap ye te ningg si yavi wati segi. 33 Ngeri ningepuayi wute quan rar ngimi nungoqi wand brequmunduq di mai meuq. Di ninge puayi nungoqiwute wand brequ mindiny di mai meny kin teghav wundiny ane mai te ware. 34 Te pugri wutetaq pu yeru kin te ghav wundiny anemai te ware.Di ni nungoqi yumbo yumbomitaquri di nungoqiyumbo segi was ye te ningg yivany ware segi.Te pugri nungoqi nei wamb nungoqi God narikin yumbo te wateri ye. Yumbo te quan nganyeyuwon di rise rise te kin rise ye te wateri ye pugribu nungoqi chumbuai wand.

35 Te pugri nungoqi gre pu yequ ye te ninggdi God oyi quan nganye ei oyi nunduq ye. Pugribu nungoqi wune wamb wayequ, gre pu yequ yete ningg ei quan nganye buid wap, si yavi watiwayequ. 36 Nungoqi gre pu ei was, te ei nungoqiyumbo yumbo God nari kin pugrine puq wen pre,tedi ni yumbo nungoqi neuq puq nand kin tewateri ye. 37 Te pugri wand God ningg wand risekin buk pe rise kin pugrine,Big rip segine di wuti te nandi puq nand kin te

nandi ye, ni mune ghimbi nawo segi ye.38Pudi nge ningwute nge kari kin tuquinepuq ren kin te ni nge nde nei rundub yete ningg di ris ris te kin ris ye. Pudi nikinwuti iri mune nge dob negh, tedi nge nichumbuai gidig segi. [Hab 2:3-4]

39 Pudi beghi wutamu ni nde nei budub di ninitamu powi yuwon pu pas ye te kin wute ninggpas. Beghi wute ni dob meng di ir mo ye te kinwute ningg pas segi.

11Wute yabe chuqo God nei rimbig kin

1 Beghi God nde nei budub kin te beghi neibab beghi yumbo ghimbi puany kin te nganyenepateri ye, di beghi yumbo buqod segine pudibeghi nei bab yumbo te nganyene puq ren ye.2 Wute yabe kin ni pugri God nei mimbig ye teninggbuGodni chumbuai nindimkin te bei nand.

3 Beghi God nei bibig ye tende pe beghi neibab God ni nari di qi nginy tu ane rise. Pugri buyumbo buqod kin te God ni yumbo yumbo beghibuqod tuqui segi ye tende pe ni yembe nindiny.

4 Abel God nei nimbig ye te ningg bu ni mirwasenandeGodnengkin te yuwondi Kein te segi.Ni God nei nimbig ye te ningg bu God nari ni wuti

God nari kin tuquine puq nen ye. Ni bei nandkin te ni Abel ninggmir te ningg ni chumbuai kinwand nand. Ni God nei nimbig ye tende bu piyi ninati pre pudimuqniwandnandnandne. Te pugrini yumbo ur nand kin yumbo ur te muq wand kinpugri beghi simbe rundug rundugne.

5 Enok God nei nimbig ye te ningg bu God nighimbi ane neti nowi, te ei ni nati segi. AsineGod ni nitanyi no segine, God ni bei nand ni Enokchumbuai nindig ye. Pugri bu God ni nitanyinewo no di ni mune muqoind tuqui segi. 6WutiGod nei nimbig segi, God oyi ni ningg chumbuainand segine. Te pugri wute God nde rindi kin ninei rimb God ni nganyene nas di wute ni yumbuinyamb rirang kin te ni oyi nindiny kin yumboneny ye.

7 Noa ni God nei nimbig ye te ningg bu ni Godotiwo yumbo ni nuqond segine kin te puq ren yete ningg wu wand nindig di ninde nei pe ni neinamb kin God ni yumbui di God nari kin pugrineat ire yembe nunduw. Ni God nari kin pugrineat ire yembe nunduw di ni nikin ngam wo ane atpe tende yuwon pu ris. Ni God nei nimbig ye teningg bu ni wute buagi qi pe kin yumbo ur brequraqe nindiny. Di Noa ni God nde nei nundub ye teningg God ni wute aye te puq nindim kin pugrineni mune puq nindig nari ni wuti tuquine nganyenas ye.

8 Abraham ni God nei nimbig ye te ningg buGod ni tiqi nundog qi puch aye pe no ningg nari,di ni God nari kin pugrine nikin qi puch si niraq diqi puch ni nei namb segi kin pe tende no. Qi puchte otiwo God ni neng puq nand ye tende no. 9NiGod nei nimbig ye te ningg bu ni no di God ni qineng puq nand ye tende tiqe nipiq nas. Ni tendenas kin ni tiqe aye pe muq nandi kin pugri sel bajpene nas. Aisak di Jekop, te wute God Abrahamqi neng puq nand kin te ni mune anene materiyene, ni mune Abraham kin pugrine sel baj penemas. 10Te pugri Abraham ni tiqe te wuse wuse tekin wuse ye te ghimbi nuaw. God tiqe te pughegri ei yembe nunduw ye te nei namb pre di te kinpugrine yembe nunduw. Ni tiqe te ningg bu rarpu nas.

11 Abraham ni God nei nimbig ye te ningg bupiyi ni gang nganye nase pre di piyi Sara munekimasi yequ pudi God ni puq neng wo nare kintuqui. Te pugri ni nari God ni yumbo yumbo puqnen puq nand kin te nganyene ei puq nen ye.Pugri nei namb ye te ningg bu ni wo kiyi nas. 12Tepiyi ni gang nase nati yamb tumo, pudi ni irine

Page 312: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Hibru 11:13 309 Hibru 11:34ningg muq ni kuqo nganye buagi nganye tomnjinginy tu wam kin pugri di gherim jiji manyi badtuqui segi ye te kin pugri ris.

13 Wute buagi men God nei mimbig mimbignedi mati. Te nganye ni God yumbo te nem puqnand kin te materi segine mati, pudi ni yumbo tewonjine rise muqond di quan nganye chumbuaimindiny. Di ni raqene simbe mand mari qi vennde ni tiqe aye kin muq mandi pu mas kin pugri,mas nganye segi. 14 Wute wand pugri kin mandkin te ni bei mand ni qi aye mitaqwi ei qi te ni te.Ni te ningg bu rar pu mas. 15 Te ni qi asi mas pudi si miraq mandi kin te nei mumbuw segi. Ni qiasi kin te nei mumbuw tedi segine mune mo pre.16Ni qi asi mas pumandi kin te nei mumbuw segi,pudi ni qi oghi kin nginy tu wam kin te bu merimunduw. Pugri bu ni God nikin God puq mindigkin te ningg God minyuw nati segi. Te pugri Godni mas kin tiqe te yembe nindim pre.

17-18 God Abraham nde wand taq namb nari,“Aisak nde gri ei nu nuqo buagi nge kari kin teris.” Pudi God ni Abraham Aisak umo kin pugrini nati ei God neng ningg tuqui naip. AbrahamGod nei nimbig ye te ningg bu nikin wo irine naskin te ni nati God neng ningg ngiq nand. [Stt21:12]19Abrahamni nei nambkinnari Aisakni nati pudiGod ni mati kin mune nindimi mewo kin tuquiye. Ni pugri nei namb kin te nganyene, AbrahamAisak ni ningg pudi God ni mune segi puq nindig.Di te kin te Aisak nati pre pu di Abraham muneneti nowi kin pugri.

20 Aisak God nei nimbig ye te ningg bu ni JekopIso temi ningg God pengu nindig ei ni otiwo masye te yuwon nuam.

21 Jekop God nei nimbig ye te ningg bu ni natiningg tumo di ni Josep ningg quayi wo temi teningg God pengu nindig ei ni yuwon nuam. Di ninikin botu cheq pe si nare righe gre pu yenu diGod yumbui nyamb nirang.

22 Josep God nei nimbig ye te ningg bu ni natiningg tumo di ni Israel Isip si miraq mo ye te kinwand simbe nand, di otiwo ni ngape mboq pughesin ei meny ye te kin ningg yeri nindim.

23 Moses ningg kiyi kumo ni God nei rimbig yete ningg bu Moses kumo wuri wundi pre dobu dini suqo riri pu yenu irew teri ire pu. Te pugrini ruqond kin wo nen wo aye te kin pugri segini quan nganye yuwon nand, di ni king nari niquayi wo buagi mi mati kin wand te dobu ri visokin wune rimb segi.

24 Moses God nei nimbig ye te ningg bu niyumbui no di wute ni king Pero ningg nyumbuegwo ningg wo bag puq rindig yambu nari. 25 Ninei namb kin ni God ningg wute ane mai miraqkin te yuwon. Ni yumbo ur brequ rise nganyetuqui segi ye te kin puq nen di te ningg chumbuainand kin te yambu nari. 26 Te pugri ni God oyi nioyi nindig ye yumbo yuwon ye te ningg ghimbinawo pu nas ye. Pugri bu ni nei namb ni Kraistninde nyamb pe minyuw niraq kin te ni wet bididi yumbo yumbo yuwon ye Isip kin te ane tuquisegi, Kraist nde nyamb pe minyuw niraq kin tequan nganye yumbui. 27Moses ni God nei nimbigpugri bu ni Isip si niraq di aye pe no di king niumbo ker nuang pudi ni te ningg wune nambsegi. Wute rar peGodmuqoind tuqui segi ye, pudiMoses ni gre pu yenu ye te ni God nuqoind prekin pugri. 28Ni God nei nimbig ye tende bu ni GodIsrael minggwo rar nuqondmas kin te ningg narisipsipmambui di ni yavi dodi pe nyangmamb. Teei angelo quayi wo kiseyu ni mati kin te nandi diIsrael mingg quayi wo kiseyu ni mati segi.

29 Israel ni God nei mimbig ye te ningg bu nigherim te Gherim Ambo puq mindiny ye te guremawo opu gri momewo. Ni gherim te guremawokin qi gre kin pene pugri opu gri mo mewo. Isipni mune pugrine mo mewo ningg pudi gherim nibuag wure di mati.

30 Israel God nei mimbig ye te ningg bu nginy7-pela pu ni Jeriko tiqe yumbuimiraqmeqwughedi Jeriko tiqe yumbui kin imb bir ir wi.

31NgimnenyumbuegRahabniGodneiwumbigye te ningg bu ni wute mo Jeriko suqo grinemundoq pre ei mune mandi kin te wutemi nindebaj pe suqowure. Pugri buwute Israel kin niwuteGod ningg wand rutungu segi kin te mambui ritipudi ni mumbueq segi.

32 Muq di nge yumbo aye pughe kin ningg eisimbe gad? Nge Gideon, Barak, Samson, Jepta,Devit, Samuel di propet mingg wand gad kinngeri tuqui segi. 33Wute men God nei mimbig yetende pe ni qi puch aye pe mo mege di wute menne nganye mand ni mi mati. Ni wute buagi nikinyumbour ane tuquine oyimindim. Ni yumbopuqmen kin te God nari kin tuquine puq men pugribu God ni yuwon nuam puq nand kin te yuwonnuam. Wute te laionmim tuqmimbiny, 34di wasenyungu yumbui awumaind, di wute nimame bididobui pe mi mati ye te mingg wu mase mo. Niasi buid map segi ye pudi muq oyi rire ritinde nigre oyi quan materi. Ni yeng pe quan nganye gre

Page 313: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Hibru 11:35 310 Hibru 12:13mand di nine nganye mand qi puch aye kin amite mi mati. 35Nyumbueg God nei rimbig ye tendepe nikin wute riti pre kin te mune ninde rindi.

Ninge ni taq pu yeru kin te ni God nei rimbigkin nei te si rire ei ni si mare ruso yuwon puris ningg pudi ni yambu riri bu ni taq mamb puyeru yuqo meny meny di mambui riti. Te pugri,ni riti pu ei otiwo mune res riwo di yuwon puris ye te ningg riri. 36 Wute God nei rimbig yeninge perei mindiny, yas muany, di ninge mitarimo taq mamb di sen pe si taq mimbiny pu yeru.37 Di ni wet pe mambui mambui di riti, di ningeso pe pend mawo puayi teri, di ninge mame bididobui pe mambui riti. Ni chongo rire righe kinte ni sipsip chongo rire righe di meme chongorire righe di nyinge rire ruso rindi. Ni yumboyumbo segi, ni unje map mai isis meny, di yumbour brequ bei mindiny. 38Ni wute aye kin muq wurise rindi suqo pu ris kin pugri rir ir qi wute segiye pe tende ruso, di char iyu pe riwo ruso, wetgawo rir ruso di qi gawo pe rir ruso. Wute qi wenkin ni quan nganye yumbo ur brequ rind ye pugribu wute te ni ane ris kin tuqui segi.

39 Wute God nei rimbig ye ren ni God nde neirundub ye te ningg God ni bei nand ni wute renchumbuai nindiny. Pudi ni oyi nindiny puq nandkin yumbo te riteri segine. 40 Te pugri God ni neinamb kin ni yumbo quan nganye oghi kin pe eioyi nindiny kin te ni beghi puq nengu ni nde rarpe yuwon pas kin tende puayine di ni mune puqneny yuwon nganye ris.

12God nikin wo buraqi nireny ye

1 Wute God nei rimbig kin asi ris ye te nganyebuagi nganye beghi rundomu rundomu yeru.Pugri bu beghi mune yumbo buagi beghi imbruangu kin te kring pap ruso. Di yumbo ur brequbeghi nde quan nganye gre rind kin te si pare, diGod beghi ngim nupung wuso pu wuse ye tendeei nyinge pare ningg buid pap. 2 Jisas, wuti beghiGod nei bibig kin puate di ni beghi nei te puqnengu yumbui rise ye, beghi rar ninde ei budub.Ni kruse pe nati ye te ningg wune namb di yambunari segi. Ni otiwo chumbuai nand kin chumbuaite ni ghimbi ruang pu rise kin te nei nimbiny dikruse pe nati kin minyuw te nei nimbiny segi. Dimuq ni God ningg sia king pe si tuan pe opu nas.3Wute yumbo ur brequmand kin ni quan nganyeyambu mireng di mai meng kin te nei wumbiny.

Te ei nungoqi nei wamb di nikin pugri si yavi watidi God nei wumbig kin nei te si ware segi.

4Nungoqi wute yumbo ur brequ mand kin maimeuq kin te puaq wand ningg buid wap wap pudite kin ningg wati segine. 5 Di God nungoqi nikinwokinpugri umboneuqkughekinwandneuqkinte nei gheri wupiny pre bu? Ni nari,Nge wo, Yumbui nu unje kuap kin te bei new

ningg mai new kin te nu yambu ghariwayequ. Di ni nu unje kuap kin te beinew ningg ker nuaw kin te ningg nu ninei gubig kin nei te si ghare wayequ.6 Te pugri pripri Yumbui ni wute buagi niyawo nirany righe kin unje rip kin te beineny ningg bumai neny ye. Di wute buagini wo puq nindiny kin te ni unje rip tediteti nawo ningg yembe neny. [Snd3:11-12]

7Nungoqimai pugheware, te nungoqi te ninggkring wo wayequ, nungoqi nei wamb kin Godnungoqi nuyi kin pugri nungoqi unje wap kin tebei neuq ningg bu mai neuq, pugri ei nei wamb.Te pugri wo buagi nikin kiyi ni buraqi mireny ye.8Godnikinwobuagi te buraqi nireny ye. Nungoqiunje wap pu muq God nikin wo aye te mai nenykin pugri mai neuq segi, te nungoqi ni ningg wonganye segi, nungoqi mingi puayi wo kin pugri.9Te ire di aye ren mune neine wumbiny. Beghi qipe kin wuyi ni beghi buraqi mirengu, di te ninggbeghi nei bab ni yumbui. Beghi qi pe kin wuyinde nambupas kin te yuwon, pudi beghi ququ kinwuyi nde nambu pas kin te quan nganye yuwon.Beghi puq pen tedi pas pas te kin pas ye. 10Beghiqi pe kin wuyi ni beghi buraqi mirengu ninggmai mengu kin te rise nganye tuqui segi. Di nimuqond pughe puayi beghi mai mengu kin tuquieimaimengu. Pudi God ni beghimai nengu kin teni beghi yuwon pu pas ye te ningg bu puq nengu.Te ei beghi ni kin pugrine yuwon nganye pas.11God beghi unje pap kin te bei nengu ningg mainengu ye tende puayi beghi chumbuai bad segi,yivany pare. Pudi tende dobu beghi nei pateri, dite ningg beghi ni nari kin pugrine tuquine pas, dibeghi umbo yuwon gud.

12Pugri bu nungoqi si riti kin tewundiri riwo dinungoqi sungomyu buid rip segi kin te teti wawo.13Nungoqi ngim gi wuti kin te ninggne ei nyingeware, te ei nungoqi nyinge brequ rise kin temunebrequ rise segi yuwon kin tuqui. [Snd 4:26]

God wand putungu yambu pari kin wu wand

Page 314: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Hibru 12:14 311 Hibru 13:414Wute buagi aye te ningg umbo yuwon gud te

ningg ei quan nganye buid wap, di God nde rarpe yuwon nganye was ye te ningg ei quan nganyebuid wap. Te pugri wuti iri yuwon nganye nassegi ni Yumbui nuqoind tuqui segi. 15 Nungoqiyeng wawo yuwon eti wuti iri God nikin nde neipene wute yuwon nuany kin te si nare, di nyumoyi brequ riyi kin pugri mai yembe nindiny diwute nganye buagi nei yuwon ye unje nipiny.16Nungoqi yeng wawo yuwon, eti nungoqi kin irini nyumbueg ane segi segi wand kin yumbo urbrequ nand. Di eti nungoqi kin iri Iso kin pugri, nikiseyu nas bu kiseyu kin yumbo nateri yamb risekin te mir woju irene ningg ni oyi ni yumbo te nikiqam neng. Eti nungoqi kin iri ni ni kin pugriGod ningg yumbo yuwon ye te nei nimbiny segi.17Te pugri nungoqi neiwamb tende dobudi ni neinare nitinde ei kiseyu ningg wand yuwon ye kiyiningg te mune nateri ningg nari pudi tuqui segi,ni kiyi segi puq nindig. Piyi ni ngam giji ritiri ri,kiyi ningg wand yuwon ye te mune nateri ninggbuid nap, pudi tuqui segi.

18 Nungoqi wute Israel kin rand pe rindi diyumbo rutungu di ruqond kin pugri wandi segi.Ni rand pe tende rindi wase nyungu, bur ir kui,wuye burpoq di nyumurighi yeng ruqond, 19 dibiugel quan kumo wuri kin te rutungu, di Godwand nand kin gibe koq rutungu. Ni wuti wandnand kin gibe koq rutungu wune rimb di riri nimune wand nand rutungu yambu riri. 20Te pugrini wand te ritevi yambu riri. Wand taq ven: Piyiwute o umo rand pe tende rundo te ni wet pemambui mambui di riti. [Kis 19:12-13]21Moses wute buagi ane yumbo pugri kin rand petende ruqond di wune rimb di Moses nari, “Ngewune ningg buyaq gad.” [Lo 9:19]

22Pudimuqnungoqi rand Saion, God nas nas tekin nas ye ni ningg tiqe pe wandi pre. Te wam kinJerusalem, angelo nganye buagi nganye mikurchumbuai chumbuai mas kin tiqe pe wandi.23 Nungoqi wute Jisas nei rimbig kin te nikin wokiseyu kin pugri ni nyamb wam ur mindiny purise ye chumbuai ane rikur pu ris ye tende wandi.Nungoqi God wute buagi ir nawo ye ninde wandi,di wute God nari kin tuquine nganye puq men yedi God puq nem quan nganye yuwon mas ye nimingg ququ ndewandi. 24Nungoqi Jisas wuti Godwand urupui taq namb ye te kin mingi wuti nindewandi, di ni yavi beghi nde puraq nundug kintende wandi. Abel ningg yavi tende God ni wute

mai neny, pudi Jisas ningg yavi ni yuwon nganye,yavi tende pe God wute wand puaq nindiny.

25 Nungoqi yeng wawo yuwon, eti nungoqiwuti wam pu wand nand kin ni wand te wutunguyambuwari. Te pugri wute God ninggwuwand qipe ven nde mutungu yambu mari kin wute te niwu mase mo kin tuqui segi. Ni wu mase mo tuquisegi, pugri bu muq beghi mune God wam pu wuwand nundug kin te dob beg, tedi beghi oyi quannganye tuqui segi. 26 Tende puayi ni wand nandye te ningg qi anene tit wup. Pudi muq ni wandtaq namb pre. Ni nari, “Nge munene tit kipiq ye.Pudi muq nge qine tit kipiq segi, nge qi di yumboyumbo nginy tu wam yeru kin anene tit kap ye.”[Hag 2:6]27 Wand puch “munene” ven bei vind yumboyumbo ni yembe nindiny kin gre rind segi, tit ripkin te ni kring nap ruso ye. Te ei yumbo tit ripsegi kin tene rise.

28 Beghi sunyi ni nde si nambu rise bu tit riptuqui segi ye tende pateri, pugri bu beghi te ninggei ni quan nganye chumbuai bidig. Beghi Godchumbuai ane yumbo ur pughe gri pe ni yumbuinyamb birag ei ni chumbuai nand ye yumbo urte kin pe ni yumbui nyamb birag. Beghi ni wunebibig, di ni nde nambu ei pas di ni nyamb bidiviviyo. 29 Te pugri beghi God ni wase yumbuiyumbo yumbo buagi rinde namb omo ye te kinpugri. [Lo 4:24]

13God chumbuai nundug kin yumbo ur

1 Nungoqi wute aye Jisas nei rimbig ye yawowurany righe kin te si ware wayequ. 2 Wutetiqe aye kin mandi ye watemi nungoqi nde bajpe wawo mas kin yumbo ur te si ware wayequ.Te pugri wute ninge pugri puq men men di ninei mamb segine angelo oyi matemi ninde bajpe mawo mas. 3 Wute taq pu yemu kin te neiwumbim di ghav wundim. Nungoqi nonne nikin pugrine taq pu yequ di pughe gri was kin tenei wumbiny. Nungoqi nei pugri ei rise di nighav wundiny. Wute mai mare mare mas kin tenungoqi ni anemai ware ware was ye te kin pugriei nei wamb.

4 Wute buagi pugri ei nei rimb, quayi nyum-bueg ngam ruso kin te quan nganye yumbui.Ngaim ngam ni yeng ruwo yuwon, eti ni wute ayeane wand di ngaim ngam kin te unje rip. Te pugriquayi nyumbueg segi segi wand kin te di wutengam kin wute aye ngam o ngaim wand rem kin

Page 315: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Hibru 13:5 312 Hibru 13:25wute te God ni yembe neny ye. 5Nungoqi nei pewet bidi quan nganye yawo wuraw righe di nei tekin nungoqi imb ruauq kin te wayequ. Nungoqiyumbo pughe kin rise te pre. Te pugri God nipugri puq nand nari, “Nge nu si keri ghas tuquisegi, nge nu si keri yumbo segi ghas segi ye.” [Lo31:6]6 Pugri bu beghi gre pu yembu di pari, “Yumbuiwuti nge ghav nindigh kin, bu nge wune gab segiye, wute nge pughe ei megh?” [Sng 118:6]

7 Nungoqi non wute nyamb ye asi God ninggwand simbemunduq ye te neiwumbim. Ni pughegri mas kin te nei wumbiny di ni God nei mimbigye yumbour pughe gri beimand ye te kin pugrineei nungoqimune puqwen. 8 Jisas Kraist ni nas kintene nas. Ni asi nas kin pugrine muq nas di te kinpugrine ei nas nas te kin nas.

9 Wand aye aye wutungu di wand te nun-goqi puq reuq di nungoqi ngim nganye si wuraqwayequ. God nikin nde nei pene beghi yuwonnuangu kin tende pe ei beghi umbo gre peny.Beghi mir yuwon kinne pe kin lo nei bibiny ditende pe beghi umbo gre peny wayequ, te pugriasi wute mir kin lo nei mimbiny kin te ni ghavrindim segi.

10 Beghi alta ire yequ di prist sel baj pe yembemand ye ni alta tende umo cham ren materi metuqui segi. Umo cham wen kin te beghi nyambyumbui beg kin te. 11 Juda kin pristmingg yumbuini yumbui ni ber ire ire umo yavi nare sunyiquan nganye uny kin tende nar no ei wute yumbour brequ rind ye te ningg God neng. Pudi umoyavi nateri ye te kin umo nganye te tiqe imbdabo sange mande namb. 12 Pugri bu Jisas munepugrine tiqe imb dabo sange nati ei nikin yavipe nikin wute yumbo ur brequ puaq nindiny, dipuq neny ei ni God nde rar pe yuwon nganye ris.13 Pugri bu beghi mune ni nde tiqe dabo sange tebodo di niminyuwniraq kin te beghimune piraq.14 Te pugri qi pe ven nde tiqe wuse wuse te kinwuse ye ire wuse segi, pudi beghi tiqe wuse wusete kin wuse ye te ningg bu rar pu pas. 15 Pugri bumuq beghi Jisas nde gri God nyamb bidivi viyo,di yumbo ur te kin ei umo kin pugri God beg. Tebeghi bonmim pe ni nyamb bidivi viyo kin te mirkin pugri beg. 16Wute aye sabi wundiny di oyi oyighav wand ye yumbo ur te ei nei gheri wupinywayequ. Te pugri yumbo ur ren kin oyi umo kinpugri God beg kin te ni mir te ningg chumbuainand.

17 Nungoqi wute ye mawo kin ni wand wu-tungu di ninde nambune ei was. Te pugri nimas yawotuan segi, ni priprine nungoqi yengmuauq muauq. Di otiwo ni pughe gri nungoqiyeng muauq kin te God simbe mindig ye. Pugribu nungoqi ni mingg wand wutungu, tedi nichumbuai ane yembe mand. Nungoqi ni wandwutungu segi di ni umbo yuqomati di umbo yuqoane yembe mand, tedi ni yembe te nungoqi ghavrunduq tuqui segi.

18 Nungoqi Yumbui pengu wundig ei ni beghighav nundug. Beghi nei bab God nde rar pebeghi unje pap kinwand ire vise segi, beghi umboyuwon pu kuse. Te pugri pripri beghi te kinpugrine yumbo yumbo buagi tuquine ei puq penpen pas yawo guregu. 19 Di nge nungoqi pengubuid nganye kupuq, te pugri nungoqi Yumbuipengu wundig wundig ei ni nge tiqi nundoghnungoqi nde brequne mune godo.

20Godbeghi puqnengubeghi umboyuwongudye ni beghi Yumbui Jisas sipsip yeng nuany kinyumbui nganye te ngamo pe pu nindingi newopre. Te Jisas nikin yavi pe God wand urupui taqnamb di vise vise te kin vise ye te gre neny. Yavitende pe ni Jisas mune nindingi newo. 21Nge Godpengu gidig ei ni nungoqi yumbo yuwon ye neuqei nungoqi ni nari kin pugrine puqwen, di ni JisasKraist nde nyamb pe beghi buagi ane puq nengudi yumbo ur ni chumbuai nand kin tene pateri.Di God ningg nyambne bidivi viyo viyo ruso rusootiwo. Te nganye.

22 Nge mand, nge wand nyumo raqe pe risekin ren nungoqi gre keuq ye wand di nyumoraqe dobui nganye segi. Pugri bu nge nungoqipengu guduq nungoqi waghine ange waq wandren wutungu.

23 Nge nungoqi simbe guduq beghi mand Tim-oti taq pu yenu kin te yabe si meri neyi ni pre.Muq ni brequne nandi ven ni neyi, tedi nge nitemune bodo nungoqi budoqu.

24 Nungoqi beghi chumbuai kin wand te Godningg wute buagi di nungoqi wute ye mawo kinte wem. Wute qi puch Itali pu mandi kin nungoqichumbuai kin wand meuq.

25 Nge God pengu gidig ei ni nikin nei penewute yuwon nuany kin te nungoqi nde rise.

Page 316: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jems 1:1 313 Jems 1:18

JemsWuti nyumo raqewen ur nindiq kin te Jems. Ni

Jisas ningg aposel 12-pela kin iri segi. Wute ningemari ni Jisas kiqam, di ni wute Jisas nei rimbig kinJerusalem ris kin ni ningg quayi kiyi. (Nu Matyu13:55 di Aposel 15:13 qond.) Ni wute Juda kin Jisasnei rimbig ye tiqe aye pe ris kin ninde ur nindiq.Wute mandi wute Jisas nei rimbig kin te mambuiriti, pugri bu ni wu rise ruso tiqe aye pe te ris risruso.

Nyumo raqe wen nde Jems ni beghi wutamuJisas nei bibig kin beghi pughe gri ei pas ye teningg simbe nand. Ni nari beghi Jisas nei bibigpre te yuwon, pudi tene segi, yumbo aye ane eipuq pen. Ni nari pas kin te ei bei rind te pugribeghi nganyene Jisas nei bibig. Beghiwandnebadpari beghi Jisas nei bibig, te oghi nganye segi.

1 Nge Jems, nge God ningg yembe ye wuti diYumbui Jisas Kraist ningg yembe ye wuti. Ngenyumo raqe wen nungoqi Juda buagi wute tit 12-pela kin te bure naghe wo tiqe aye pe aye pewas kin te nungoqi nde keq wundo. Nge nungoqichumbuai guduq.

Nei yuwon ye God nde pu vindi2 Nge mand, nungoqi God nei wumbig ye te

ningg wute aye nungoqi mai meuq te nungoqi tekin ningg yivany ware wayequ, te ningg chum-buai ei wand. 3 Te pugri nungoqi nei wamb mairen kin te nungoqi Jisas nei wumbig kin nei tetuqui rupuq ningg. Nungoqi mai wuqond pudiJisas dob weng segi, tedi nei watevi di nungoqigre pu yequ kin tuqui. 4 Priprine mai ware pudiir waghe segi gre pune yequ yequ ruso ngeripre, tedi wand nungoqi nde rise segi di tuquinenganye yequ kin tuqui. Di Jisas ningg nei yuwonkin buagi te nungoqi nde tuqui. 5 Nungoqi kinwuti iri ni nei yuwon ye natevi ningg nari te niGod ei pengunindig, tedi Godni neng ye. Te pugriwute buagi God ningg nei yuwon ye ningg riri kinteGodni chumbuai anenenyye. Ni ker nawo segi.6Pudi ni God pengu nindig kin tende puayi ni neinambkinGodni neng ye pugri ei nei namb. Ni neitevi tevi vise wayequ. Te pugri wuti nei tevi tevivise kin te ni gherim seme kin pugri, nyumurighinindigi kuyo di mune menare gudo gudi ye te kinpugri. 7-8Wuti ni nei ire vise di God pengu nindigpre, dobu ni nei asi kin te menare viso di nei ayenamb, wuti te kin ni nei quan quan qo rimb no

nandi ye. Wuti nei tevi namb ye te kin ni Yumbuinde pu yumbo ninge nateri ye te kin nei nambwayequ. Ni Yumbui yumbo ninge ningg pengunindig, pudi Yumbui ni yumbo ninge neng segiye.

9 Nungoqi nimand aye God nei nimbig kiniri yumbo segi kin ni chumbuai ei nand, Godni nindingi newo, di nyamb yumbui neng pre.10 Pudi nimand yumbo quan kin God ni nyambneng vighe viso wokuandi vise ye te ningg eichumbuai nand. Te pugri wute wet bidi di yumboquan kin te ni nyungo riti di kis buraq ri kinpugrine mati ye. 11Nginy nawi gre nand di quannganye sungue nap. Ni sungue te ningg nyungoquari rimb di ni kis ur isis yuwon yuwon risekin te buraq ri. Wuti yumbo quan kin ni tekin pugrine nikin yumbo yumbo te nei nimbinynimbinyne di nati.

12 God nari wute ni yawo rirang righe kin teotiwo ni oyi nateri di ris ris te kin ris ye. Pugribu wuti iri wute aye mai meng pudi ir naghe segigre pu yenu kin wuti te chumbuai nand. Te pugrimai te ni Jisas nei nimbig kin nei te tuqui ripingkin. Ni mai te nuqond pudi gre pu yenu te God nioyi oyi nindig puq nand kin te ni nas nas te kinnas ye.

13 Wuti iri yumbo ninge ni puq reng di niyumbo ur brequ nand ningg di ni nari, “God ngepuqnegh ei yumbour brequ gad ningg” puqnandwayequ. Te pugri yumbo ur brequ kin ni Godyumbo ur brequ nand ningg tuqui rip tuqui segi.Di God nikinne mune wuti iri puq neng di yumbour brequ nand tuqui segi. 14 Pudi wute manyiire ire nikin nei brequ umbo pe rise kin tene puqreny di yumbo ur brequ rind. Nikin nei brequ tebub ruany rundo di ir righe. 15 Nei brequ wutende umbo pe rise kin ren nyumbueg wo ane riskin pugri. Ni wo mir nguan di wo rire rindi, tekin pugrine nei brequ wute nde umbo pe rise kinquan nganye res di wute yumbo ur brequ rind. Diyumbo ur brequ te mune yumbui rise di te ninggwute riti.

16 Nge mand nganye, eti nei brequ te kin nun-goqi nde rindi di wari te nganye kin. 17 Yumboyuwon kin buagi beghi segi pateri kin te wam purindi ye. Wuyiwamkin ti nawoyeni beghi yumbobuagi ren nengu. Ni nginy di irew righe ruso dimune ruwi ri kin pugri tindi no di mune tindinandi segi, ni nas kin tene nas ye. 18 Nikin neipene beghi nitamu powi di nikin wo ningg pas.Ni Jisas ningg wand nganye kin pe beghi nitamu

Page 317: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jems 1:19 314 Jems 2:11powi. Ni beghi nitamupowi ei beghi oyi ni yumboaye yembe nindiny kin tende ye pawo pas ninggnari.

God ningg wand putungu di te kin pugrine ei puqpen

19 Nge mand nganye, nungoqi wand ven einei pe wawo vis. Te pugri wand wutungu kinte brequne ange waq di wutungu kin te yuwon.Pudi nungoqi brequne wand wand wayequ. Dibrequne umbo kerwawowayequ. 20Te pugri wutiumbo ker kumo nawo kin ni God wute yumbo urtuquine ei rind rind ris ningg nari kin pugrinenas tuqui segi. 21 Pugri bu yumbo ur brequkin nei isis nungoqi nde rise kin te si ware, diyumbo ur brequ isis nungoqi nde rindi kin tedob weny. Di nungoqi non nyamb wundiri riwosegine wand nungoqi nde umbo pe nawo pu riskin te wateri. Wand te nungoqi ghav runduq diotiwo God nungoqi nitaqu wowi ye.

22 Pudi nungoqi wand te wutungu ne segi,wutungu di te kin pugrine ei puq wen. Nungoqiwand te wutungu di te kin pugrine puq wen segi,te nungoqi nonne nungoqi non umbo wandoqiwundiny. 23 Wuti wand nutungu pudi wand tekin pugrine puq nen segi kin wuti te ni wuti irinikin quenge glas pe nuqoind ye te kin pugri.24 Nikin quenge glas pe nuqoind pre di no, pudibrequne nganye nikin quenge mune nei gheriniping. 25 Pudi God ningg lo te lo yuwon nganyedi lo te wute ghav rindiny yumbo ur brequ si riredi yuwon pu ris ye. Wuti ni priprine lo te otindenuqond di nei nimbiny di lo te nei pe nawo ris dite kin pugrine puq nen nen, wuti te God ni yuwonnuang di ni yumbo yumbo buagi yembe nindinykin te yuwon.

26 Wuti iri nari ni Jisas ningg wuti oghi yedi pripri God yumbui nyamb nirang ye, pudi ninei namb segi wand isis nand ye wuti te nikinumbone wandoqi nindiny. Ni segi bu pripri Godyumbui nyamb nirang nirang. 27Beghi God beghiwuyi yumbui nyamb birag kin yumbo ur yuwontaq ren: Wo kiyi kumo riti pre kin di nyumbuegngaimmati pre kin ni mai pughe kin ruqond te nighav bidiny. Di qi wen kin yumbo ur brequ beghiunje rupumu ye te ningg ei puaq bad yuwon.Yumbo ur ren kin te God nde rar pe musoq brequrise segi quannganye yuwon, di yumbour ren kinni chumbuai nindiny.

2Wute buagi yumbo ur irene ei bei wundiny

1Ngemand, nungoqi beghi Yumbui Jisas Kraistti kin yumbui te nei wumbig ye, pugri bu nungoqiwute nyamb kin di nyamb segi kin ane yumbour irene ei bei wundiny. 2 Nungoqi wikur puwas muq wuti yumbo quan kin ni chongo yuwonnganye nare righe di ring gol kin nate rindiwo kinneyi nandi di wuti iri yumbo segi kin chongo birbir kin nate rindiwo kin ni mune nandine. 3 Dinungoqi wuti chongo yuwon yuwon nare righekin tene yuwon wang ningg di wari, “Nu ghandiwute nyamb ye mas kin komboiq rar ngimi yequkin wen wung ghas.” Di wuti yumbo segi kin teningg wari, “Nu yo dobu tende teti pu yeru.” Osimbe wundig wari, “Nu ghandi nge nde muangetingi ven ghas.” 4 Nungoqi pugri puq wen kin tenungoqi gri nungoqi non nei brequ tende pe buwute oghi kin wap mo di brequ kin wap mo pre.Te kin nungoqi wuqond di nei wamb o segi?

5 Nge mand nganye, nungoqi wutungu! WuteGod yawo rirang righe di nei pe ruwi nas kin di qipe kin wute buagi nde rar pe ni yumbo segi kin teGod ni neny puq nand pre di ni oyi God nei rimbigkin yumbour te quannganye rise. Di yumbowuteninde si nambu ris kin ni riteri puq nand kin teneny ye. 6 Pudi nungoqi wute yumbo segi kinte wand peq wundiny. Wute yumbo quan kin ninungoqi nyinge muaqu waghe ningg mitaqu kotpe mo, di jas nungoqi yembe neuq ye. 7NungoqiKraist ningg wute ningg was di ni ningg nyambyuwon ye nungoqi nde vise kin te ni qa nyamb tewand brequ mindiny ye.

8God ningg lo rise kin buk pe lo wenwuse, “Nunon ghimbi yawo kurany righe kin pugrine wuteaye yawo rany righe.” [Wkp 19:18]Lo wen nungoqi nei pe waq wus di te kin pugrinepuq wen, tedi nungoqi ni nari kin tuquine puqwen. 9 Pudi nungoqi wute yumbo quan kinyumbo ur aye bei wundiny di wute yumbo segikin yumbo ur aye bei wundiny, te nungoqi yumbour brequ wand. Nungoqi lo te gure waq pre, dilo te ei nungoqi brequ wunduq ye. 10 Te pugriwuti iri ni lo buagi te gure nawo segi ni lo te ririkin pugrine puq nen, pudi ni lo irene gure nuaq,te ni lo buagi te buagi anene gure nawo pre. Teningg ni unje nap pre. 11Wuti te nari, “Nu wutengam kin ane wase wayequ” puq nand kin wutiiri tene mune nari, “Wute ghamb riti wayequ.”Piyi nungoqi wute aye ngam o ngaim ane wasekin te puq wen segi, pudi wute aye wambui riti,

Page 318: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jems 2:12 315 Jems 3:5te nungoqi lo buagi te buagi ane gure wawo pre.[Kis 20:13-14; Lo 5:17-18]

12 Lo te wute ghav wundiny di yuwon pu ris yetende pe ei wute ir nawo ye. Pugri bu nungoqiwand di yumbo ur wute yuwon pu ris ye te kinpugri ye ei bei wand. 13Nungoqi wute aye ei yawowutony. Te pugri nungoqi wute aye yawowutonysegi, te otiwo ni wute ir nawo kin tende puayi nioyi mune nungoqi yawo nitouq segine. Pudi wutiwute aye yawo nitony kin te Godwute ir nawo kintende puayi ni chumbuai ane yenu.

Jisas nei wumbig tedi yumbo ur yuwon ye anene eibei wand

14 Nge mand, wuti iri nari ni Jisas nei nimbigye puq nand pudi ni yumbo ur te Jisas nei nimbigkin yumbo ur te kin bei nand segi, tedi ni Jisasnei nimbig puq nand kin te ninggne Jisas ni netinowi tuqui segi. 15 Nungoqi nimand quayi dinyumbuegninge chongo segi di nginy irimir rindkinmir segi, 16di nungoqi ni simbewundinywari,“Nungoqi wo chongo yuwon kin ware righe dimir wand di yuwon pu was. God nungoqi yuwonnuauq.” Nungoqi ni pugri simbe wundiny pudiwand omone puq wand di yumbo ni segi kin teweny segi, tedi nungoqi wand te ghav rind segi.17 Te kin pugrine wuti Jisas nei nimbig pudi niyumbo ur te kin anene yembe nindiny segi, te niJisas nei nimbig ye nei te ninggne otiwo Jisas nineti nowi kin tuqui segi.

18 Pudi wute ninge ni mari, “Nu kuari nu Jisasnei gubig ye di nge yumbo ur yuwon ye yembegidiny ye. Ni teri ane tiq.” Be nu Jisas nei gubigkin te bei ghand nge guqod ei nei gab nu Jisas neigubig ye. Nu yumbo ur yuwon ye yembe ndiny ditende pe nge bei ndighwayequ, segine bei ghand.Di nge oyi yumbo ur yuwon ye yembe gidinykin te qond di nei ghamb nge Jisas nei gibig ye.19Nu nei guab God irine nas. Te yuwon. Pudi nunei guab kin te ququ brequ ni mune pugrine neimamb, di te ningg ni quan nganye wune mamb.

20 Nu ghabe gad, wuti Jisas nei nimbig pudiyumbo ur yuwon ye anene yembe nindiny segikin wuti te ni Jisas nei nimbig kin te ninggne nighav rindig tuqui segi. Te kin nu non gri guqodei nei gubiny ningg bri kuari? 21 Nu nei guabbeghi koku Abraham ni wo Aisak ni nati ei Godneng ningg alta pe ni newo. God ni yumbo ur tenundog ye te ningg di nari ni wuti God nde rar petuquine nas ye. 22Nu tungu, Abraham ni God neinimbig di God nari kin yumbo ur buagi te anene

yembe nindiny ye te ningg Abraham ni nganyenenganye God nei nimbig kin. 23 God ningg bukpugri puqwund kin te nganyene puq ren, ni wuri,“Abraham God nei nimbig di God nei nimbig ye teningg God nari ni God nde rar pe tuquine nganyenas ye.” Di God nari Abraham ni kimand. [Stt15:6]24 Muq nu nei guab wute God nei rimbig kin teninggne God ni wute tuquine ris ye puq nindinysegi. Wute God nei rimbig di yumbo ur yuwonkin anene yembe rindiny kin wute te God ni wutetuquine ris ye puq nindiny.

25 Te kin pugrine Rahab ngimne nyumbueg teni yumbo ur yuwon ye yembe wundiny ye teningg ni God nde rar pe tuquine nganye wus. NiIsrael kin wute temi Josua tiqi nundom waghinemo tiqe dimongmuqond ninggmo kin tewutemininde baj pe suqo wure. Pre di ghav wundim tiqiwundom ngim aye pe gri mo. 26 Wute ghimbipe ququ segi, tedi ghimbi te riti. Te kin pugrinenu Jisas nei gubig pudi yumbo ur yuwon kinyembe gudiny segi, te nu Jisas nei gubig kin neite ninggne otiwo Jisas nu neti ghowi tuqui segi.

3Nei wamb yuwon muqdi wand wand

1 Nge mand nungoqi quan buagi wute Jisasningg wand wute aye bei weny ye te kin ninggyequ wayequ. Nungoqi nei wamb otiwo God niwute ir nawo kin tende puayi ni beghi wute Jisasninggwandwute aye bei peny ye beghi kot otindenganye nutungu ye. Pugri bu nungoqi quan buaginganye Jisas ningg wand wute bei weny kin pugriyequwayequ. 2Te pugri beghi buagi ane unje papye. Pudi wuti iri ni wandmusoq unje nap segi kinte ni tuquine nganye nas ye, ni ghimbi buagi yengnuany kin tuqui nganye.

3 Hos iri beghi wand nutungu ningg pari dibeghi ain puayi iri bit puq mindig kin te nindemim pe powi naghe. Di beghi ni muainde noningg pari tedi segine puq beg tende no. 4 Diat mune nei wumbiny. Ni yumbui nganye dinyumurighi yumbui ni niraq no. Pudi stia wojuat pe dobu gri nase ye tende pe wuti stia naitnase kin ni at te muainde opu wuse ningg naridi segine puq new tende wuso. 5 Te kin pugrineminjuq ni beghi wutamu kin ghimbi puch ire. Niwokuandi woju pudi ninde pe wute bijeyi masedi nikin nyamb mindiri riwo. Nungoqi nei wambwase uranji woju nganye pe char yumbui namb

Page 319: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jems 3:6 316 Jems 4:6

kin tuqui. 6 Minjuq ni wase kin pugrine, niwute ghimbi quanene unje nipiny kin tuqui. Niwutamu ghimbi kin puch woju ire. Ni yumbour brequ isis puq nen. Ni puq nen ye te ninggyumbo ur brequ ghimbi pe rir ir ruso, di ghimbibuagi quanene brequ rise. Ni wute nde ghimbi pewase pugri nawo kughe di wute yumbo ur quanbuagine brequ rise. Ni wase kuen wute brequotiwo wase te ningg mo ye tende pu natekui.

7Umo dabo kin, wapi, ghati, di woremi kin pu-gri, di wuye umo te wute bag mamb kin. Yumbobuagi ren wute bag mamb di wand rutungu ye.8Pudi wuti iri nikin minjuq yeng nuang kin tuquisegi. Ni wand nutungu tuqui segi, ni priprinewand brequ nand ye. Ni yeng ghati kin pugriwute nambui riti kin tuqui.

9 Minjuq pe God beghi wuyi di yumbui nichumbuai bidig, diminjuq tende pene beghiwuteaye mune wand brequ bidiny. Wute te God nikinnas kin pugrine yembe nindiny ye. 10 Mim iretene Yumbui nyamb bidivi viyo dimunewute ayebrequ bidiny ningg wand brequ bad. Nge mandyumbo pugri kin nungoqi nde puq ren wayequ.11Wuye ngamo ire wungne wuye oghi kin di abokin ane irepene kuyi kin tuqui bri? Te tuqui segi.12 Nge mand. Nyumo kotu pe sanyi yi neyi kintuqui segi. Di wane pe kotu yi wuyi kin tuqui segi.Te kin pugrine wuye ngamo abo kin pe wuye oghikin mune kuyi tuqui segi.

Nei yuwon ye di nei brequ13 Nungoqi kin wuti iri nei yuwon ye rise di

yumbo nei nimbiny kin nas, tedi ni yumbo uryuwon kin ei yembe nindiny. Di ni yumbo uryuwon kin te ei bei rind ni wuti nei yuwon kinrise ye. Wuti nei yuwon kin rise ye ni nikinnyamb nindivi viyo segi di yumbo ur yuwon kinnand ye. 14 Pudi nungoqi nde umbo pe wute ayeningg yumbo ur te wundom di te ningg ni umboker wam di yumbo yawo nduq kin yumbo urpuq wen yawo kureuq kin te nungoqi non nyambwundiri riwo kin tuqui segi. Nungoqi non nyambwundiri riwo te nungoqi wute wandoqi wand kin.Te nungoqi yumbo ur wandoqi kin tende wandnganye kin nyinge wawo vighe. 15 Nei ven wutemari “nei yuwon ye” puq mand pudi nei ven niwam pu viti vi segi, nei ven kin te qi wen kin nei.Nei ven kinwuti Jisas nei nimbig segine kin tendepuayi ni nei brequ ven kin vise ye te bu ven. Neiven kin Satan nde pu vindi. 16Te pugri wute wuteaye yumbo ur te mundony di umbo ker muany,

di yumbo yawo ndim kin yumbo ur mand yawokurem kin wute te ni pripri wute brequ mindinykin yumbo ur puq men. Di ni yumbo ur brequbuagi aye te mune puqne men ye.

17 Pudi wute Jisas nei rimbig kin ni nei yuwonye God nde pu ritevi kin wute te ni yumbo ur renkin rise. Yumbo ur ye wuwo kin te ni yumbo urnganye kin wand ninde umbo pe vise ye te kinpugrine ei puq ren ye. Di dobu wuwi kin te niwute aye ane umbo irene kuse di wute aye sabirindiny. Di ni wute aye nde nambune ris. Niwute aye yawo ritony di yumbo ur yuwon yenebei rindiny. Ni wute buagi yumbo ur irene beirindiny. Di ni nganyene nganye yumbo ur yuwonyene puq ren ye ni wandoqi rind segi. 18 Beghiumbo irene kuse kin te beghi mir yi wuny mbe pirighe kin pugri. Di umbo irene kuse kin yumbour tende pe wute tuquine nganye ris di yumbour tuquine kin te mir yuwon wuny mbe ruwi kinpugri riteri.

4Jisas ningg wute God ningg wandne ei rutungu

1 Yumbo pughe kin puq reuq bu nungoqi oyioyi wand pe wege di ker wawo? Te nungoqi nonnei yumbo yuwon kin wateri ei yuwon pu wasyawo kureuq kin nei brequ te bu nungoqi ndeghimbi pe rege. 2 Nungoqi yumbo wateri yawokureuq, pudi wateri segi. Wute aye wap wari diwi mati, pudi yumbo wateri yawo kureuq kin tewateri tuqui segi. Nungoqi ker wawo di wege.Nungoqi yumbo nei wumbiny kin te ningg Godpengu windig segi, pugri bu yumbo te wateri kintuqui segi. 3 Di nungoqi God pengu wundig pudiyumbo te wateri segi, te pugri nungoqi nei oghikin peGodpenguwundig segi. Nungoqi yumbo tewateri ei nungoqi nonne chumbuai wand ningg.4Nungoqi nyumbueg ngam kin ngimne yeru kinpugri God si weri pre. Nungoqi yumbo qi wen kinte quan nganye nei wumbiny kin te nungoqi Godningg veri kin pugri. Nungoqi te kin nei wambsegi bri? Te pugri wuti qi wen kin yumbo yumbobuagi ningg kimand ningg nas yawo gureg, wutite ni God ningg veri. 5 Nungoqi nei wamb Godningg buk ni wuri, “God ni Ququ beghi ndenowi nas kin te beghi quan nganye yawo nirangurighe.” Nungoqi wari te nganye segi bri? 6 Pugripuq wen pudi God ni beghi nikin nde nei penequan nganye yuwon nuangu ye. Pugri bu Godningg buk wuri, “Wute nikin nyambmindivi viyokin te God oyi ni nyamb nyinge nuam vighe, di

Page 320: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jems 4:7 317 Jems 5:10wute mosingmamb di nikin nyambmi vighe visokin teGodnikinndenei pene yuwonnuam.” [Snd3:34]

7 Pugri bu God nde si nambune ei was. Ququbrequ mingg yumbui puaq waind no, tedi ninungoqi nde yenu segi wu nase no. 8 NungoqiGod nde tumo wondo tedi ni nungoqi nde tumonandi. Nungoqi wutaqu yumbo ur brequ wandye, nungoqi si wuye wap. Di wutaqu nei tevi kinnungoqi nei brequ umbo pe vise kin te mewareruso di nei irene nganye vise. 9 Nungoqi yivanyware di quanji ei wand. Nungoqi wur wur waskin te muqdi nungoqi quanji ei wand, di nungoqichumbuai wand kin te muqdi nungoqi yivany eiware. 10 Yumbui nde rar pe nungoqi non nyambwi vighe viso di ni nungoqi nunduqu wewo.

Nungoqi non nimand aye God nei rimbig kin irwawo wayequ

11Ngemand nungoqi oyi oyi wand brequ wandwayequ. Wute ni wute aye wand brequ rindiny diir ruwo kin te ni lo wand brequ runduw di ni lo irruwo kin pugri. Nungoqi lo ir wawo, tedi nungoqilo wuri kin pugrine puq wen segi, nungoqi wuteir wawo kin ningg was. 12 God irine lo yembenindiny di ni irine wute ir nawo ye. Ni irine wutenateri kin tuqui, di ni irine wute brequ nindinykin tuqui. Pudi nungoqi, nungoqi non nimand irwawo di brequ puq wundiny kin tuqui segi.

Beghi otiwo kin nei bab tuqui segi13 Nungoqi wutaqu wari, “Muq o prangi di

beghi tiqe yumbui te ningg po di tende pas berire di beghi wet bidi yembe bad, di wet bidi quanpateri.” Nungoqi wute tughe pugri puq wand kinte nungoqi nge wand ven wutungu. 14 Nungoqiprangi yumbo pughe kin puq ren kin te nungoqinei wamb segine. Nungoqi was kin te wasebobrequne kring wuso ye te kin pugri. Wasebowuwinginy tupewuyowusopre di brequnekringwuso ye te kin pugri. 15 Nungoqi pugri ei puqwand, “Yumbui ni puq nand tedi beghi pati segipasne di yumbo nei bibiny kin te yembe bidiny.”16 Pudi muq nungoqi bijeyi wase, nungoqi nonnyamb wundiri riwo di yembe yumbui ye pughekin yembe wundiny ye te ningg wute aye simbewundiny. Yumbo ur pugri yembe wundiny yete ningg nungoqi quan nganye yumbo ur brequwand. 17 Pugri bu wuti iri ni yumbo yuwon yewute yumbo ur te kin pugri ei puq men ye te neinimbiny pre, pudi te kin pugrine puq nen segi, niyumbo ur brequ nand pre.

5Jems wute yumbo quan kin simbe nindim

1 Nungoqi wutaqu yumbo quan kin nungoqiwutungu. Mai quan nganye ei nungoqi nderindi ye, pugri bu muq nungoqi te ningg ei quannganye yivany ware di quanji wand. 2 Nungoqiyumbo yumbo buagi te sigh rimb di choi wonungoqi chongo pend mawo. 3 Nungoqi silva digol ane te ros rind ruso ruso di omone ruso ye.Di ros te bei rind nungoqi yumbo qi pe kin quannganye nei wumbiny di te kin ningg nungoqiwute unje wap kin. Di ros te ei wase kin pugrinungoqi ghimbi brequ runduq ye. Muq ngeri preyamb tumo kin ven nde puayi bu nungoqi yumboyumbo buagi wirur rur. 4 Nungoqi wutungu.Wute nungoqi nde wuny mbe yembe mand mirnguan kin mupuq maket pe wawo di wet bidiquan wateri pudi ni fotnait te wem segi. Ni wetbidi te ninggmari mari kin te wam kin amiminggyumbui gre nganye kin ninde ange pe righe pre.5 Nungoqi qi pe was kin ven nde pripri yumboyuwon yuwon kin quan nganyewateri di te ninggquan nganye chumbuai wand wand was. Pudinungoqi nei wamb segi. Te pugri nungoqi kaukin pugri mir quan we di nyam ware pu was eimumbuequ wati. Di muq mumbuequ wati kinngeri tumo rind pre. 6 Nungoqi wuti unje napsegi kin te brequ wundig di wi nati. Wuti te nioyi nungoqi yeng te oyi nunduq segi ye te wi.

Waghine pas di mai pare kin te ningg ir paghewayequ

7-8 Nge mand, nungoqi mai ware di te ninggir waghe wayequ, gre pu yequ. Waghine was diYumbui otiwo nandi kin nginy te ei ghimbi wangpu was. Wuti wuny yembe nand kin te wuqoind,ni mir wuny mbe ni righe pre di waghine nas qinikin grine mir te puq wen ruwi. Ni waghineghimbi nawo pu nas wuye nginy teri ghimbinuany nikin yembe rind, nginy nuqond di wuyeruany. Te te ruso ruso mir quan nganye yuwonkin te nguan pre muqdi ni nateri. Nungoqi munepugrine, waghine was di gre pu yequ. Te pugriYumbui ni nandi kin ngeri te tumo rise pre.9 Mand, nungoqi wute aye ane oyi oyi minyangwand wayequ. Minyang wand tedi wuti wute irnawo kin oyi nungoqi mai neuq. Wuti te muqngimrawu yenu. 10 Nge mand, nungoqi propetasi Yumbui ningg nyamb pe wand bir mawo dimai mare kin te nei wumbim. Ni mai mare pudiwaghinemas. Nungoqi te kin pugrine ei puqwen.

Page 321: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jems 5:11 318 Jems 5:2011Nungoqi nei wamb wute mai muqond pudi grepu yemu kin te beghi pari ni chumbuai mand.Nungoqi Job ni mai nuqond pudi gre pu yenu kinte wutungu di nei wamb pre. Job ni mai buagi tenare pre dobu Yumbui ni ghav nindig. Nungoqinei wamb, Yumbui wute yawo nirany righe diyawo nitony ye. 12 Nge mand nungoqi wand iregre weny ningg nungoqi nginy tu o qi o yumboninge pe wand gre weny wayequ. Nungoqi ngiqwand tedi ngiqne wand. Nungoqi segi puq wandtedi segi ne puq wand. Puq wen tedi God maineuq segi.

Jisas nei mimbig kin Yumbui pengu mindig ye13 Nungoqi kin iri mai nuqond, ni Yumbui ei

pengu nindig. Wuti iri chumbuai nand te niYumbui nyamb nindivi viyo kin yuwo ei nari.14 Wuti tughe num gureg te ni wute Jisas neirimbig ye ni ningg quayi kiyi ningg ei nari mandi,ni num gureg ye te ningg Yumbui pengu mindig,di Yumbui nde nyamb pe wel nyang mimbig.15 Quayi kiyi te ni nei mamb ni Yumbui pengumindig kin te Yumbui ni oyi nindim ye, tedi wutite num oghi. Di Yumbui wuti te nindingi newo.Wuti te ni yumbo ur brequ nand pu tedi Yumbuini yumbo ur brequ nand kin te puaq nindig.16 Pugri bu nungoqi yumbo ur brequ te oyi oyisimbewand, di oyi oyi Yumbui penguwundig tediGod nungoqi numpuaq nunduq di yuwon puwas.Wuti tuquine nas ye ni Yumbui pengu nindig kinwand te quan nganye gre vind, di God ni ghavnindig kin tuqui nganye.

17 Elaija ni wuti beghi kin pugrine ye. Ni wuyewundi segi ningg Yumbui pengu nindig buidnganye nap di wuye wundi segine ruso ruso ber3-pela pu di irew 6-pela. 18 Di munene Yumbuipengu nindig di wuye mune wundi di mir qi pekin ruwi.

19 Nge mand, nungoqi kin iri ni wand nganyekin si nare di wand aye aye kin mune nutungudi wuti aye munene ni nitanyi wand nganye kinpe neyi nandi, 20 tedi nei wamb: Wuti iri ni wutiyumbo ur brequ nand ye mune nitanyi nandi,wuti te ni ququ mune nitangwi di ni nati segi.Ni puq nen ye te ningg di God yumbo ur brequnganye buagi puaq nindig ye.

Page 322: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Pita 1:1 319 1 Pita 1:12

1 PitaPita ni nyumo raqe wen wute Jisas nei rimbig

ye tiqe kin kin pe ris kin ninde ur nindiq, di wente ni nyumo raqe ye wuwo kin. Pita ni Rom taqpu yenu kin tende puayi ni kopuqu wand pe Romningg Babilon puq nand. Rom kin gavman ni Jisasningg wute ni Jisas nei rimbig ye te ningg maiquan nganye meny. Pita ni gre neny ei ni gre puyeru ningg. Pita ni nei nitrany, te pugri ni Jisasnde nei rundub pre, di simbe nindiny ei wute niunje map mai isis meny kin tende gre pune yeru.Di ni mune simbe nindiny te pugri Jisas munenandi ye. Ni yumbo ren simbe nindiny ei ni tenei rimbiny di gre pu yeru. Di ni yumbo ur pugheye te yuwon, beghi pughe gri pas ei God ningg woningg pas kin te ningg anene simbe nindiny.

1 Nge Pita, nge Jisas Kraist ningg aposel iri.Nge wand ven nungoqi wute God nupuqu wo prekin di war ir wo pu tiqe aye pe aye pe was ye tenungoqi nde ki vindo. Nungoqi Pontus opu waskin, Galesia opu was kin, Kapadosia opu was kin,Esia opu was kin, di Bitinia opu was kin, nungoqinde wand ki vindo. Nungoqi qi wen nde muqwas kin wen nungoqi tiqe nganye segi. 2 Godbeghi wuyi ni yabene nikin Ququ nde gri nungoqinupuqu wo di nikin wute yuwon ye ningg wasningg nei namb pre. Pugri bu muq nupuqu wo einungoqi Jisas Kraist nari kin pugrine puq wen, dini ningg yavi pe nungoqi yumbo ur brequ wandkin wand nungoqi nde rise kin te wuye nupuq.

Nge God pengu gidig ei nikin nde nei penenungoqi quan nganye yuwon nuauq, di ni ghavnunduq ei nungoqi yuwon pu was.

3 Beghi pripri God beghi Yumbui Jisas Kraist nikiyi ei nyamb yumbui beg. God ni beghi quannganye yawo nitongu, pugri bu ni beghi puqnengu di beghi wutamu urupui kin pas. Pugribu muq beghi nei bab ni Jisas Kraist nati pumune nindingi newo ye te kin pugrine ei beghimune nundumu pewo ye. 4 Ni beghi puq nenguwutamu urupui kin pas bu beghi God yumboyumbo yuwon ye nikin wute neny ningg nginy tuwam nipiny ruso pu rise kin te ningg rar pu pas.Yumbo te ni nginy tu wam nuauq rise, di yuwonpu rise, di ni brequ rise tuqui segi, God nde rar peyuwon nganye, di yumbo te kin pre ye tuqui segi.5 Nungoqi Jisas nei wumbig ye te ningg bu Godnikin gre pe nungoqi yeng nuauq di imb nuauq ei

nungoqi yuwon punewaswas otiwomune nitaquwowi. Ni nungoqimune nitaquwowi ei yuwon punganye was kin ngeri te qi nginy tu ane pre kintende puayi di raqe ruso ye.

6Tende puayi ei nungoqi chumbuaiwand. Pudimuq ngeri puch ren ninggmai isis ei nungoqi nderindi ye. 7 Mai te nungoqi nde rindi kin puatete pugri, God ni nungoqi Jisas nei wumbig kinte tuqui nupuqu ei nuqond, nungoqi nganyeneJisas nei wumbig o segi. Beghi nei bab gol nirise nganye tuqui segi, brequne di pre kin teni wase mande wuye rind ei gol kinne wuso diyumbo aye kinne yeru. Nungoqi Jisas nei wumbigkin te yumbui di quan nganye yuwon, gol anetuqui segi. Te pugri gol ni brequne di brequrise ye. Pudi nungoqi Jisas nei wumbig ye teningg otiwo Jisas Kraist raqe naind, di nungoqiningg quan nganye chumbuai nand, di nyambyumbui neuq, di ni ningg ti neuq. 8 Nungoqi niwuqoind segine, pudi nungoqi ni quan nganyeyawo wurang righe. Muq ven nde puayi nungoqini wuqoind segi, pudi nungoqi ni nei wumbig,di quan nganye chumbuai wand. Chumbuai teyumbo qi pe kin ninge chumbuai wundiny kinane tuqui segi. Chumbuai te yumbui nganye dibeghi te kin wand bad ye tuqui segi. 9 Te pugrinungoqi Jisas nei wumbig ye te ningg God oyinungoqi nitaqu wowi di yuwon pu was ye.

10Propet ni yumboyuwonyemuqGodnungoqinde puq nen ye ren kin ningg qa wand bir mawo.NimasGodbeghi nitamupowi di yuwonpupas yete kinwandpuatemuqondningg otindemerimatdi quan nganye buid map. 11 Kraist ningg Ququpropet nde umbo pe nas. Di Ququ gri Kraist maiisis nare pre otiwo di nyamb yumbui natevi ye tekin wand ninde mim pe bir nawo. Di ni pughepuayi ei wuti beghi nitamu powi kin ni nandi yete kin muqond ningg buid map, di ni nandi kintende puayi pughe sin ei ren ye te kin muqondningg buid nganye map. 12 Pudi God ni pugri beinindim nari yumbo yumbo ren kin te nine ghavrindim ningg segi. Ni wand bir mawo kin te Godnungoqi nitaqu wowi ye te kin ningg bu simbemand. Muq wute wand bir mawo kin yumbo tekinninggnenungoqi simbemunduqpre. Niwandyuwon ye birmawo kin tende di GodQuquYuwonYewampu tiqi nundog nati ni, di Ququ Yuwon Yeningg gre pe ni wand te bir mawo. God nungoqinitaqu wowi kin te ningg angelo ni mune yumbote ningg nei mamb yawone kurem.

Page 323: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Pita 1:13 320 1 Pita 2:6Nungoqi God nde rar pe yuwonne ei was

13God ni yumbo yumbo buagi te puq nen pugribu nungoqi nde nei pe nungoqi yumbo ren puqwen ye te ningg ei yeng wawo yuwon. Qi pekin yumbo ur brequ puaq wand yuwon. Nungoqinde nei pe otiwo Jisas Kraist ni beghi nde raqeno kin tende puayi di God ni nungoqi nitaquwowi yuwon nuauq kin te ei nei wumbiny gre,di nungoqi nei yumbui tende ei vise. 14NungoqiGod ningg wo kin pugri was di ni nari kin wandtene ei wutungu. Nungoqi asi God ghabe wundigwundigne kin tende puayi nungoqi non nei pewas di yumbo isis nei wumbiny di puq wen yete muq mune puq wen wayequ. 15Wuti nungoqinupuqu wo kin te ni wuti yuwon ye, pugri bunungoqi mune ni kin pugrine nganye ei was.Yumbo ur brequ dob weny, di yumbo ur yuwonyene ei yembe wundiny. 16 Te pugri God ninggbuk wuri, “Nge wuti yuwon ye, pugri bu nungoqimune yuwonne ei was.” [Wkp 19:2]

17Nungoqi God anewand di wari, “beghi wuyi”puq wand ye. Di nungoqi nei wamb ni wutenyamb kin di nyamb segi kin nikin yumbo ur rindkin ane tuquine ei ir nawo ye, ni nyamb ninggir nawo segi. Pugri bu muq nungoqi qi pe vennde was kin ven nde puayi wutaqu muq wandikin pugri ei was, di ni ningg ei quan nganye wunewamb. 18 Te pugri nungoqi nei wamb, nungoqinuqo ningg chuqo nungoqi ghav runduq tuquisegi kin tende wabe was pu ni nungoqi wongnunduqu nitaqu wowi di yuwon pu was. Ni qi pekin yumbo ninge brequ rise kin tuqui ye, silva ogol kin pugri pe wong nunduqu segi. 19Ni yumboquan nganye yumbui kin, te Kraist ningg yavipe nungoqi wong nunduqu. Kraist ni sipsip wowaserar o muanji ire ninde wuse segi kin pugri.20God qi yembe nunduw segine ni Kraist naip nopre. Di muq ngeri pre yamb tumo kin ven ndepuayi ni nungoqi ghav nunduq ningg di ni Kraistraqe naind. 21Nungoqi God wuti Kraist ngamo pepu nindingi newo di nyamb yumbui neng kin teKraist nde gri ni nei wumbig. Pugri bu nungoqinei yumbui God nde vise di nei wamb ni yumboyumbo buagi puq nen puq nand kin te nganyepuq nen ye.

22 Muq nungoqi wand nganye kin wutungudi te kin pugrine puq wen ye te ningg yumbour brequ nungoqi unje rupuqu kin te si warepre. Pugri bu nungoqi nimand quan nganye yawowurany righe. Muq nungoqi nde umbo pe ei oyioyi yawo ware righe. 23 Te pugri God ningg wand

pre segi vise vise otiwo ye te ningg nungoqimunemuq tene numo rirauq rindi kin pugri was, diwuti nati tuqui segi nas nas te kin nas ye ni ninggwo ningg was. Wuti nati ye, beghi wuyi moyu kinpugri ye ni ningg wo segi. 24 Te pugri God ninggbuk wuri,“Wute buagi ni nyungo kin pugri, ni ris nganye

segi ye; di nyungo ni quari rimb di kis irri kin pugrine ni nyamb yumbui te anenepre ye. Nyungo quari rimb di kis groq ri,25pudi Yumbui ninggwandvise vise te kinvise.” [Ais 40:6-8]

Wand yuwon ye ven muq nungoqi nde bir mawopre.

2Wute buagi prist urupui kin pugri God nap mo kin

1 Pugri bu nei brequ buagi nungoqi nde umbope rise kin temeware ruso. Nei brequ te wute ayebrequ wundiny kin nei, wute wandoqi wundinykin, umbo pe nei brequ bre pu rise muq nangeving nungoqi yumbo ur oghi kin yembe wundiny,wute aye yumbo yuwon kin riteri muq nungoqisegi di te kin ningg umbo ker wuany, di wute ayewand peq wundiny. Nei brequ ren kin mewareruso. 2Womuq tene kumo rire rindi kin ni yumboaye aye nei rimbiny segi, ni kumo miny irene neirumbuw di riq yawo kureny ye te kin pugrinenungoqi God ninggminy ququ kin te ei waq yawokureuq. Ququ kin miny te waq, tedi nungoqiyumbui wo, di God nungoqi nitaqu wowi yuwonpu was ye. 3Te pugri Yumbui ni wuti yuwon ye tenungoqi non gri tuqui wap di nei wamb pre.

4 Wet urupui nas kin te wute mari ni brequpuq mand di kring maip no, pudi God ni naipno di nari ni quan nganye yumbui. Nungoqinindewandi, 5 tedi nungoqimuneni nas kin pugriwati segi urupui was. Di God nungoqi wet kinpugri nitaqu wowi nikin Ququ nas kin baj yumbuiyembe nindig. Te ei nungoqi God nikin pristyuwon ye ningg was. Di Ququ Yuwon Ye nungoqinei neuq ei nungoqi Jisas Kraist ningg nyamb peyumbo God chumbuai nindiny kin te weng. 6 Tepugri God ningg buk wuri,“Te wuqond, nge wet iri kaip no pre. Wet te ni

quan nganye yuwon. Muq nge ni Saionrand pe kowi nas, di baj gudob kin pugribaj mingine nas di baj te nare ye. Wutetughe ni nde nei rundub kin wute te niminyuw rire tuqui segi.” [Ais 28:16]

Page 324: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Pita 2:7 321 1 Pita 3:17 Pugri bu nungoqi wute ni nei wumbig kin wetnen nungoqi nde quan nganye yumbui. Pudiwute ni nei rimbig segi kin pe,“Wet te asi wute baj yembe mand ye mari brequ

di kring maip no kin te muq wet te bajmingine nas di baj nare.” [Sng 118:22]

8 Di,“Wet te ningg wute nyinge rip yeru di pombri

ruso ye.” [Ais 8:14]Ni God ningg wand rutungu segi ye pugri bu niwet tende nyinge rip yeru di pombri ruso righe.Yumbo ren kin asine God nikinne puq nindiny pupugri bu muq pugri puq ren ye.

9Pudi nungoqi God nupuquwo pre ye, nungoqiking ningg prist, nungoqi God ningg wute, nun-goqi wute tit ni ningg yembe wat rise ye. God ninungoqi nupuqu wo di ni ningg wute ningg was,te ei nungoqi God nungoqi burpoq pe pu ngamnirauq nikin ningg ti yuwon ye pe weyi wandi yete kinwand te birwawo. 10Asi nungoqi God ninggwute segi, pudi muq nungoqi God ningg wute.Asi God ni wute yawo nitony kin te nungoqi neiwamb segi. Pudi muq God nungoqi yawo nitoqukin te nungoqi non gri wuqond di nei wamb pre.

Beghi God ningg yembe ye wute ningg ei pas11 Nge mand nganye, nungoqi wute aye kin

muq wandi kin pugri qi pe ven nde was, ngenungoqi simbe guduq, nungoqi qi pe kin nei teei nyinge wawo righe. Te pugri nei brequ te kinnungoqi nei reuq ei nungoqi yumbo ur brequwand ningg. 12 Nungoqi yumbo ur quan nganyeyuwon kin ei wute Juda segi kin nde bei wand.Muq ni riri, “Nungoqi yumbo ur brequ wand”puq rind ye te piyi, otiwo God qi pe nandi kinnginy tende di ni nungoqi yumbo ur yuwon ye terundoqu kin te ningg ni God nyamb rindivi viyoye.

13Nungoqi Yumbui nde nyamb pewute nyambkin buagi nde si nambuwas. Wute nyambyumbuinganye, king kin pugri ye, ni mingg wand wu-tungu. 14Diwute kingmapmo eiwute aye yumbour brequ rind kin yembe meny di wute yumbour yuwon ye rind ye nyamb mindiri riyo ye nimingg wand wutungu. 15 Te pugri God ni narinungoqi yumbo ur oghi kinne wand, ei te wutenei oghi kin rise segi ye ni wand brequ runduqkin tuqui segi. 16 Muqdi nungoqi wute mai segiyuwon pu ris kin pugri ei was. Pudi eti nungoqiwari muq yuwon pu was muqdi segine yumbour brequ wand puq wand di yumbo ur brequ isis

wand pre di nei tuan wumbiq pu was. Te wayequ,nungoqi God ningg yembe ye wute ningg ei was.17Wute aye yumbo ur yuwon ye bei wundiny, dinungoqi non nimand aye Kraist nei rimbig kin teyawowurany righe, Godnewunewumbig, di kingyumbo ur yuwon ye bei wundig.

Beghi Kraist mai niraq kin te pugrine ei mai piraq18 Nungoqi yembe ye wute nungoqi non yum-

bui nde si nambune ei yequ di ni yumbo ur yuwonye bei wundim. Nge yumbui yuwon ye nungoqiyuwon muauq di sabi munduq kin te minggnekari segi, nge yumbui unje mupuqu kin te mingganene bu kari. Nungoqi ninde si nambune ei was.19 Nungoqi God ningg wand wutungu di ni narikin pugrine puq wen, muq nungoqi yumbo ningeunjewap segi pu di ni brequmunduq te God te kinningg yuwon nuauq ye. 20 Pudi nungoqi yumbour brequ wand muq pug munduq di nungoqi teningg yivany ware segi, pudi God nungoqi oyi tekin ningg yuwon nuauq segi ye. Pudi nungoqiunje wap segi yumbo ur yuwon ye wand pu muqni segi brequ munduq di mai wuraq, te God tekin ningg nungoqi yuwon nuauq ye. 21 Nungoqimai wen kin wuraq ningg qa God ngam nirauqwandi. Te pugri Kraist ni mune nungoqi ninggmai niraq. Ni nungoqi yumbo ur bei nunduq einungoqi mune ni puq nen kin pugrine puq wen.22 Ni yumbo ur brequ nand segi, di ni wandoqi

nand kin wuti iri nutungu segi. [Ais 53:9]23 Wute ni wand brequ mindig, pudi ni oyi ni oyinindim segi. Ni yuqo niraq, pudi ni oyi ni mainem puq nand segi. Pudi ni nei yumbui God ndenundub gre. Te God wute nikin yumbo ur mandkin te ane tuquine ir nawo kin wuti te. 24 Kraistoyi nikin ghimbi pe beghi yumbo ur brequ tenare kruse pe qungu mi nati. Ni puq nen eibeghi mune yumbo ur brequ bad segi nganye, diurupui pas di yumbo ur tuquine kin pene pas.Ni yuqo niraq di muanji ninde ghimbi pe riseye te ningg muq nungoqi yuwon pu was. 25 Tepugri nungoqi sipsip ir ruso kin pugri ir wo pre,pudi muq nungoqi wuti sipsip yeng nuany kinndemune wandi pre. Wuti te nungoqi ququ yengnuauq ye.

3Ngaim ngam kin wand

1 Te kin pugrine nungoqi nyumbueg ngam kinnungoqi nungaimnde si nambunewas. Te ei nun-goqi ninge nungaim God ningg wandmutungu di

Page 325: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Pita 3:2 322 1 Pita 3:21mari te nganye puq mand segi kin te ni nungoqiyumbo ur mundouq ye te ninggne ni God neimimbig. Nungoqi ni wand simbe wundim segi,2pudi nungoqi God nde si nambunewas di yumbour yuwon ye wand kin te mundouq ye te ningg ei.3 Nungoqi ghimbi dabo gri sabi wundiny yuwonwany ei wute aye nde rar pe yuwon nganye yequningg wari muq nungoqi yu puq weny dobui risedi miet wand, di yumbo gol pe yembe mindinykin gibe wamb, di chongo yuwon yuwon warerighe; nungoqi pugri puq wenwayequ. 4Nungoqighimbi wabe gri ei yumbo yuwon kin pe yenjiwupiny yuwon wany. Yumbo te kin brequ risetuqui segi di ni quan nganye yuwon. Yumbote nungoqi umbo irene kuse di waghine waskin. Yumbo te kin God nde rar pe quan nganyeyumbui. 5 Te pugri yabe kin nyumbueg yuwonye, wute ni nei God nde vise kin ni yumbo ur tekin pe ni ghimbi yenji ripiny. Ni ngaim nde sinambune ris. 6 Yabe kin nyumbueg ire Sara, nite kin pugrine ni ngaim Abraham yumbui puqwundig, di ni nari kin pugrine puq wen. Muqnungoqi yumbo ur yuwon kin yembe wundinydi wune wamb segi, tedi nungoqi Sara ningg woningg was.

7 Di nungoqi quayi ngam kin mune pugrine,nungoqi nungam ane was di yuwon wany. Nun-goqi nei wamb nyumbueg quan nganye buid ripsegi ye, di God quayi nyumbueg anene yuwonnuany di nate ruwi di ris ris te kin ris ye, pugribu nungoqi ni sabi wundiny di nyamb yumbuiweny. Pugri puqwen tedi nungoqi Yumbui penguwundig kin te imb ruauq segi.

Yumbo ur yuwon ye bad kin te ningg mai pare8Nge wand muq pre yamb, nge nungoqi simbe

guduq, nungoqi buagi ane nei irene ei vise diumbo irene kuse. Wute aye yawo wutony, dinuse niqam kin pugrine yawo wurany righe, diwute aye yuwon wany di nungoqi non nyambwundiri riyo wayequ. 9 Wute nungoqi brequrunduq nungoqi oyi ni brequ wundiny wayequ,di ni nungoqi wand brequ runduq nungoqi oyini wand brequ wundiny wayequ. Pudi nungoqioyi God pengu wundig ei God ni yuwon nuany.Te pugri God nungoqi pugrine puq wen ninggqa ngam nirauq wandi te ei ni nungoqi yuwonnuauq. 10God ningg buk wuri,“Wuti tughe yuwon pu nas di chumbuai ane nas

nas te kin nas yawo gureg, di nginy yuwonye te nuqond ningg nari, te ni musoqne

wand brequ nand segi di wandoqi nandsegi. 11 Ni yumbo ur brequ dob nenydi yumbo ur yuwon yene ei nand. Niwute aye ane umbo ire kuse ye te ninggei buid nap di yumbo ur te kin nat risegre. 12 Te pugri wute yumbo ur tuquinepuq ren ye Yumbui ni rar ninde wuse, diane wand ningg wand rind di ange nindewuse. Pudi wute brequ kin pe Yumbui niquenge nati.” [Sng 34:12-16]

13 Nungoqi yumbo ur tuquine puq wen di tekin ningg quan nganye buid wap, tedi wute ningenungoqi unje rupuqu kin tuqui segi.14 Pudi nungoqi yumbo ur tuquine puq wen muqte kin ningg nungoqi yuqo wuraq, te nungoqichumbuai wand. “Ni nungoqi woingo ruauqrighe, te nungoqi ni wune wumbiny wayequ dinei kumo wamb wayequ.” [Ais 8:12]15 Kraist ei nungoqi nde nei pe yumbui ninggwowi nas. Di nungoqi oyi yengwawo pune ei was,ni nungoqi yumbo yuwon kin te ghimbi wuanypu was ye te kin puate pengu runduq te nungoqioyi ni oyi wundiny. Pudi nungoqi oyi ni wand tewaghi waghine oyi wundiny di yumbo ur yuwonye pene oyi wundiny. 16Nungoqi God nde rar peyuwon pu ei was was otiwo, te ei nungoqi umbope nei wamb nungoqi ninde rar pe yuwon nganyewas. Te pu ei wute nungoqi Kraist ningg wutemingg yumbo ur yuwon ye yembe wundiny kinte ningg wand brequ runduq, te otiwo di nikinwand te ningg minyuw riti ye. 17 Beghi yumbour yuwon ye bad ye te ningg muq God ni nari dibeghi mai piraq, te yuwon. Pudi beghi yumbo urbrequ bad ye te ningg mai piraq kin, te brequ.

18 Te pugri nungoqi nei wamb Kraist ni wutiyumbo ur tuquine puq nen ye. Ni unje nap segipudi ni nati. Ni nati kin te nungoqi wute yumbour brequ wand ye nungoqi ningg sunyi nitaquvidi nati. Ni nati ire simbene nand, otiwo munenati segi. Ni nati kin te nungoqi God nde nitaqunandi ningg bu nati. Ni mi nati, pudi Ququ nimune nindingi newo. 19 Ni ququ kin pugri nasdi no ququ buagi taq pu yemu kin tende wandbir nawo. 20 Ququ men te wute asi Noa nas kintende puayi ni God ningg wand mutungu segi, niwand sange mindig kin te, ni mingg ququ. Noaat yembe nunduw nunduw kin tende puayi Godni mune nganye ghimbi nuam pu nas nas Noa atte yembe nunduw omo nuaq. At te omo di wutequan segi, 8-pela pune, at pe rir ruso, God wuyenime pe ghav nindiny di yuwon pu ris. 21 Muq

Page 326: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Pita 3:22 323 1 Pita 4:16nungoqi wuye mupuqu di God nungoqi nitaquwowi kin pugri Noa ni yavi ire ane wuye wamyeru kin te God muq wute wuye map ye te kinyumbo ur bei nand. Nungoqi wuye mupuqu kinte nungoqi ghimbi pe kin puqum wuye map rusoningg segi. Te pugri ni nungoqi wuye mupuqu dinungoqiwarimuqnungoqi Godnde rar pe yuwonpu was was otiwo. Te ei nungoqi umbo pe neiwamb nungoqi ninde rar pe yuwon nganye was.God Jisas Kraist ngamo pe pu nindingi newo ye teningg muq nungoqi yuwon pu was. 22Kraist muqnginy tu wam newo no pre, di God nde si tuan penas di angelo buagi, ququ ye mawo kin buagi, diyumbo yumbo gre kin buagi ninde si nambu rise.

4Beghi yumbo ur asi kin si pare di yumbo ur urupui

ye ei bad1 Kraist ni ghimbi yuqo nare, pugri bu muq

nungoqi mune ni nei namb kin pugrine ei neiwamb di nei te kin wat vise gre. Te pugri wutiiri ghimbi pe mai isis nare te ni yumbo ur brequkin gre si nare pre. 2 Pugri bu muq ni ghimbi anenasne kin ven nde puayi ni God ningg nei peneei nas, asi kin nei brequ pe nas kin te pre. 3 Tepugri asi nungoqi non nei pene was, di wute Judasegi kin ni yumbo puq ren yawo kureny kin tepuq wen tuqui pre. Yumbo wute God nei rimbigsegi kin puq ren yawo kureny kin taq: nyumbuegsegi segi griny mindiny, nei brequ quan nganyegre vind, wuye riq jebo rind, di wuye gre ye quankumo riq jebo rind di yumbo ur brequ rind, diGod ningg wand gure ruwo, di god wandoqi kinyumbui nyamb riram. 4 Muq nungoqi wute Godnei rimbig segi kin ni yumbo ur nyombui kinpugri puq ren yawo kureny kin te mune ane puqwen segi. Ni te kin ruqond di puye rind, di tekin ningg nungoqi wand brequ runduq. 5 Pudiwuti te nandi wute riti kin di risne kin ane kotnutungu kin te nandi yamb tumo. Tende puayi dini ninde rar ngimi yeru simbe rindig, pughe kinningg ni puq ren. 6 Te ningg bu ni wute riti kinwand yuwon ye bir nuany. Te nganye ni ghimbiriti, wute buagi yumbo ur brequ rind kin riti yete kin pugrine riti, pudi ni ququ God ni nas kinpugrine ris ris te kin ris.

Beghi God beghi yumbo nengu kin te oghine ei puqpen

7 Yumbo yumbo buagi pre kin ngeri te tumorind. Pugri bu nungoqi nei isis wamb wayequ

di yumbo ur brequ buagi te ningg ei yeng wawoyuwon, te ei nungoqi God ane wand kin tuqui.8 Nungoqi wute aye oyi oyi yawo wurany righe,nei te kin quan nganye yumbui. Yumbo ur oghikin aye te ninde dobune, wute aye yawo wuranyrighe kin te quan nganye yumbui. Te pugri wuteaye quan nganye yawo wurany righe, tedi piyi nipriprine nungoqi unje rupuqu pudi nungoqi oyini wand puaq wundiny ye. 9 Wute aye God neirimbig kin nungoqi nde rindi te ni sabi wundinyyuwon. Di te ningg chumbuai ei wand, minyangwand wawo yeru. 10 Nungoqi wutaqu manyi ireire God nungoqi yuwon nuauq di yembe yuwonye non non neuq pre. Pugri bu nungoqi Godningg yembe ye wute yuwon ye was ningg, tediGod yembe kin kin neuq kin te oghine yembewundiny. Te God nungoqi yembe neuq kin tendepe nungoqi God ningg wute aye te ghav wundiny.11Wuti tughe ni wand bir nawo kin yembe neng,te muqdi ni God ningg nei nganye ei bir nawo.Wuti tughe wute aye ghav nindiny kin te ni greGod neng kin tende pe ei wute aye ghav nindiny.Te ei wute buagi nungoqi yumbo yumbo puq wenkin te ruqond di Jisas Kraist nde gri God nyambrindivi viyo. Ni ningg ti di gre rise rise te kin riseye. Te nganye.

Kraist mai niraq kin pugri ei piraq12Nge mand nganye, mai di yuqo quan nganye

nungoqiware ye te ninggpuyewanddiwari, “mairen brequ nganye beghi nde rindi” puq wandwayequ. God ni mai te rar nuqond nungoqi nderindi ei ni nuqond nungoqi gre pu yequ o segi.13Nungoqi yuqoware kin te Kraist, wuti God naipno wute nate ruwi ningg nandi kin, ni yuqo niraqkin pugrine bu nungoqi mune wuraq. Pugri bunungoqi te ningg chumbuai eiwand. OtiwoKraistnikin ti di gre yumbui ane raqene nandi kin tendepuayi di nungoqi oyi umbo yuwon gud di quannganye chumbuai wand. 14Nungoqi Kraist ninggwute te ningg bu ni nungoqi wand brequ runduqte nungoqi chumbuaiwand. Te pugri nungoqi neiwamb God ningg Ququ, te ti di gre yumbui kinQuqu, nungoqi nde nas. 15 Nungoqi yeng wawoyuwon, eti nungoqi yuqo wuraq kin te nungoqiyumbo ur brequ ren ningg yuqo wuraq: wuteaye wi mati, o yumbo nyungu wand, o yumbo urbrequ aye pughe wand, o nungoqi wari nungoqiyumbui di wute aye mingg yembe te ningg yeriwundim. 16 Pudi nungoqi Kristen di Kraist ndedobu waru ye te ningg muq nungoqi yuqo wuraq

Page 327: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Pita 4:17 324 1 Pita 5:12te nungoqi minyuw wati segi kin, nungoqi quannganye ei chumbuai wand. Nungoqi wute Kraistnde dobu waru ye nyamb te ningg ei chumbuaiwand di God nyambwundivi viyo. 17Te pugri Godwute buagi kot nutungu kin ngeri te rindi pre. Nikot nutungu kin beghi nikin wute nde ei ye nawokot nutungu. Beghi ni ningg wute pudi ni beghikot anene nutungu ye, pugri bu wute God ninggwand yuwon ye rutungu yambu riri kin te nindequan nganye ei brequ.

18 God ningg buk wuri,“Wute tuquine ris kin ni mai rire pre dobu di ni

nate ruwi ye, pugri bu wute God dob rengdi yumbo ur brequ rind kin ni oyi quannganye brequ nindiny ye?” [Snd 11:31]

19 Pugri bu God nde nei pe wute ninge yuqoriraq ningg nari muq yuqo riraq, te muqdi nighimbi di nei buagi te Godwuti ni yembe nindinykin ninde si wam ruang. Ni nei ninde rundub gredi yumbo ur yuwon kinne rind. Ni yumbo puqnen puq nand kin te nganyene puq nen ye.

5Nungoqi wute ye wawo kin nungoqi wute oghine

yeng wuany1 Muq nge wand gre kin pe nungoqi quayi

kiyi simbe gidim ningg. Nge mune quayi kiyineiri. Nge ning nde rar pe Kraist guqoid guqoidneyuqo niraq. Otiwo Kraist ningg ti di gre yumbuiraqe ruso kin tende puayi di God nungoqi yumboyuwon kin neuq ye te ngemune neghne ye, beghibuagi ane nengu ye. Pugri bu nge wand grekin pe pugri simbe guduq, 2 God ni sipsip tit tenungoqi nde si pe si nirauq pu yeru. Nungoqini oghine ei yeng wuany. Pudi wute ninge pugripuq wen ningg buid mupuqu muq puq wen segi,nungoqi nonne ei te kin puq wen yawo kureuq.Yumbo ur te kin te God ni nari kin ane tuquine.Nungoqi God ningg wute sipsip kin pugri yengwuany kin te wet bidi wateri ningg wari muqpugri yembe wand wayequ, nungoqi nde nei penungoqi quan nganye ei yembe te kin wand yawokureuq. 3 Nungoqi yumbui ningg was di Godningg wute nungoqi si pe ni rundo kin te mengemenge wawo wayequ. Di ninde rar pe nungoqiyumbo ur yuwon kinne ei yembe wundiny, eini mune nungoqi puq wen kin pugrine puq ren.4 Nungoqi pugri puq wen, tedi otiwo sipsip yengmuany kin yumbui ni nandi di nungoqi yumboyumbui ye yuwon nganye king hat kin pugri

neuq. Yumbo te brequ rise tuqui segi, rise risete kin rise ye.

Beghi bon ghimbi God nde si pe ei pi rundo5 Te kin pugrine nungoqi quayi ambonye nun-

goqi quayi kiyi nde si nambune ei was. Nun-goqi buagi ane nungoqi non nyamb wundiri riwowayequ. Nungoqi non nyambwi righe ruso di oyioyi ghav wand. Te pugri God ningg buk wuri,“Wute nikin nyamb mindivi viyo kin te God oyi

ni nyamb nyinge nuam vighe, di wutemosing mamb di nikin nyamb mi vigheviso kin te God nikin nde nei pene yuwonnuam.” [Snd 3:34]

6 Pugri bu nungoqi non nyamb wundiri riwowayequ di God ningg si gre ye pe nambune ei was.Te ei ngeri yuwon ye ni nap ruso kin tende puayidi ni nungoqi nunduqu wewo. 7 God nungoqiyawo nitouq di yeng nuauq ye, pugri bu nungoqiyivany buagi te ninde si wam ei wang di te kinningg nei kumo wamb wayequ.

8Qi pe kin yumbo ur puaqwand yuwon di yengwawo yuwon pu ei was. Nungoqi non veri Satanni laion kin pugriwute nat neningg di quan kumonari nari di naghe naghe yenu. 9 Nungoqi buidwap di God nei wumbig gre di Satan puaq waindno. Te pugri nungoqi nei wamb, nungoqi nimandaye God nei rimbig kin qi pe ven nde tiqe manyiris kin ni yuqo nungoqi wuraq ye te kinne riraq.

10 God ni beghi quan nganye yuwon nuanguye ni Kraist nde gre pe nungoqi ngam nirauqninde wandi. Te ei nungoqi ni ane was, di niningg ti pre tuqui segi rise rise te kin rise ye petendewas. Muq ngeri puayi ren ningg di nungoqiyuqo wuraq, pudi otiwo di ni nungoqi yuwonnuauq di yuwon pu was. Ni nungoqi gre neuq einungoqi God nei wumbig kin te si ware segi, dighav nunduq ei nungoqi gre pu yequ kin tuqui.11 Ni irine gre buagi rise. Gre te rise rise te kinrise ye. Te nganye.

Pita ni nyumo raqe cheq pe wand puch aye ven urnand

12 Nge wand dobui segi, wand puayine. Sailasnge ghav nindigh nge wand nyumo raqe wen ndeur nand, di nungoqi nde pi vindo. Sailas ni Jisasnei nimbig kin iri, ni beghi mand, nge ninde neigudub. Nyumo raqewen nde pe nge God nungoqiyuwon nuauq kin yumbo ur buagi nungoqi ndebei nand ye te kin nei te gre keuq ningg. Pugri bunge nungoqi simbe guduq, wand te ei wat vise digre pu yequ.

Page 328: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Pita 5:13 325 1 Pita 5:1413 God ningg wute Babilon* ris kin ni God

nungoqi nupuqu wo kin pugrine nap ruso prekin. Ni nungoqi nde chumbuai kin wand ri vindo.Di Mak, wuti nge quan nganye yawo girag righekin, ni mune pugrine nungoqi nde chumbuai kinwand ni vindo. 14 Nungoqi wute aye Jisas neirimbig kin te songwureny te ei nungoqi bei wandnungoqi ni yawo wurany righe. Nungoqi Kraistningg wute nungoqi umbo yuwon gud.

* 5:13: Wute ninge mari Pita Babilon puq nand kin te ni Rom ningg nari. Ni Rom ningg Babilon puq nand kin puate taq pugri, wuteRom kin ni God ningg wute quan nganye unje map ye, asi Babilon puq men kin pugrine.

Page 329: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

2 Pita 1:1 326 2 Pita 1:16

2 PitaPita ni nyumo raqe aye wen wute Jisas nei

rimbig kin tiqe kin kin pe ris kin ninde ur nindiq.Pita ni wu wand neny te pugri wute wandoqi kinwand wute bei meny kin nganye buagi sios pemeyi mandi ye. Wute wandoqi kin wandwute beimeny kin mandi wute bei meny ye pugri bu Pitawute te simbe nindiny ei ni gre pu yeru di wandnganyene kin Jisas ningg simbe nindiny kin te neirimbiny rimbinyne. Te ei wutewandoqi kinwandwute beimeny kin ni wandoqimindiny segi. Di niyeri nindiny anene, te pugri Jisas ni mune nandiye, te ei ni nandi kin te ningg yeng ruwo di sir rippu ris.

1Nge SaimonPita, nge Jisas Kraist ningg yembeye wuti di ni ningg aposel iri.

Jisas Kraist ni beghi God di wuti beghi nitamupowi kin ni ningg yumbo ur tuquine kin te ninggnungoqi ni nei wumbig kin te beghi nei bibig kinte ane tuquine. Te quan nganye yuwon. Ngenyumo raqe wen nungoqi nde keq wundo.

2 Nge God pengu gidig ei ni nungoqi quannganye yuwon nuauq di nungoqi umbo neuqkughe ei umbo yuwon gud. Te pugri nungoqi Godnei wumbig di Jisas beghi Yumbui nei wumbig yete ningg di God nungoqi puq neuq ye.

Wute Jisas nei rimbig kin pughe gri ei ris ye3 Jisas ni God bu ni gre yumbui vise. Ni gre

yumbui te ningg beghi ghav nundug, bu beghiGod nari kin pugrine pas. Beghi Jisas nei bibigye, pugri bu beghi ghav nundug. Jisas nikin tiyumbui di yumbo ur yuwon ye tende pe beghingam nirangu bodo. 4Nikin ti yumbui di yumbour yuwon ye tende pe ni beghi yumbo yumbuinganye di yuwon ye nganye nengu puq nand kinte nengu. Yumbo tende pe qi wen kin nei brequbeghi nde umbo pe rise kin te nyinge pawo righe,di nei brequ te beghi unje rupumu segi. Pugri puqpen, di God nas kin pugrine pas.

5 Kraist ni yumbo buagi ren puq nen, pugribu nungoqi ni dob weng wayequ, nine ei neiwumbig. Te kin ningg ei quan nganye buid wap.Di nungoqi yuwonne nganye ei was ye te ninggquan nganye buid wap. Yumbo ur te kin ni neiwumbig kin pugri wat rise gre. Di God nari kinte nei wumbiny, yumbo ur te kin yuwonne waskin pugri wat rise gre. 6 Di qi wen kin nei brequnungoqi nde umbo pe rise kin te ningg ei yeng

wawo yuwon, yumbo ur te kin te nei yuwon yekin pugri wat rise gre. Di mai wuqond di ir waghewayequ gre pu yequ, yumbo ur te kin te qi wenkin nei brequ dob weny kin pugri wat rise gre.Di God nari kin pugrine ei was, yumbo ur te kinte mai ware pudi ir waghe segi kin pugri wat risegre. 7Di wute Jisas nei rimbig kin aye te ane nuseniqam kin pugri sabi wand, yumbo ur te kin teGod nari kin pugrine was kin pugri wat rise gre.Di wute aye yawo wurany righe, yumbo ur te kinte wute Jisas nei rimbig kin aye te ane sabi wandkin pugri wat rise gre. 8 Nungoqi beghi YumbuiJisas Kraist nei wumbig pre ye. Pugri bu yumbour ren nungoqi nde rise muq yumbo ren nungoqinde quan nganye gre rind di yumbui ruso, tediyumbo ur te nungoqi nde segi rise tuqui segi. Ninungoqi ghav runduq di nungoqi mir quan ware.9Pudi wuti iri ni yumbo ur ren kin segi te ni wuterar ghave rimbim kin rar mat pudi yumbo oghinemuqond segi ye te kin pugri. Di wuti te kin ni asikin yumbo ur brequ God puaq nindig pre ye te kinnei gheri nap.

10 Pugri bu, ngemand, nungoqi God ir nuaqu dinitaqu wowi pre kin te ningg quan nganye buidwap, ei ni nari kin yumbo buagi ren puq wen.Te ei wute aye rundoqu di nei rimb God nungoqiir nuaqu pre kin. Nungoqi pugri puq wen, tediir waghe kin tuqui segi, 11 di ni nungoqi ngiqnunduq, di chumbuai ane ngim bi nuauq war woyumbo yumbo buagi beghi Yumbui di wuti beghinitamu powi kin Jisas Kraist nde si nambu rise yetende was. Yumbo buagi ninde si nambu rise yete pre kin tuqui segi ye tende war wo.

12 Pugri bu nge priprine ei yumbo ren ninggnei kitrauq ye. Piyi nungoqi wand nganye kinte wutungu pre di wand te wat vise gre ninggbuid nganye wap, pudi nge priprine ei nungoqinei kitrauq ye. 13 Nge nei gab muq nge qi peven nde kasne kin ven nde puayine nge nungoqinei kitrauq, ei nungoqi yumbo te kin nei gheriwupiny segi nei wumbiny wumbinyne, te yuwon.14Nge nei gab nge qi wen si kiraq kin ngeri tumorind. Beghi Yumbui Jisas Kraist nge pugri simbenindigh. 15 Te ningg bu muq otinde simbe guduqningg buid nganye kap kap. Te ei otiwo nge katipre nungoqi yumbo ren nei pe wawo ris.

Kraist ningg gre yumbui muqond16 Beghi Yumbui Jisas Kraist nikin gre yumbui

ane nandi kin wand ven nungoqi simbe buduqkin ven wand omone wute nei pe wand mand kin

Page 330: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

2 Pita 1:17 327 2 Pita 2:12wand nungoqi simbe buduq segi. Beghi bon nderar pe nganye God ningg gre yumbui ninde vindikin te buqod, pugri bu nungoqi simbe buduq.17 Te pugri ni kiyi God ni nyamb yumbui di tineng. God nikinne ti yumbui tende nas, di Jisasningg pugri wand nand nari, “Nen nge wo, ngeni quan nganye yawo girag righe. Nge ni ninggquan nganye chumbuai gad.” 18 Beghi bon gri niane God ningg rand pe tende yembu, di wand vennginy tu wam pu vindi putungu.

19 Beghi nei bab propet ni mingg wand tenganyene, pugri bu nungoqi ni mingg wand te eiwat vise gre. Ni wand te sinde kin pugri burpoqpe ti riri. Sinde kin pugri ti riri ririne ei ruso rusootiwo bur kring kuso pend ruso yamb tumo kintende puayi di Jisas tomnji yamb guay kin pugrinungoqi nde umbo pe nas di nungoqi nei wambJisas nandi ningg tumo. 20 Propet iri ni wand Godningg buk pe vise kin ire nikin nei pene simbenand segi. Te kin ei nei wamb yuwon. 21 Te pugripropet ni wand ire wute nikin nei pene simbemand segi, pudi QuquYuwonYe gri wute nei nembu ni God ningg wand simbe mand.

2Propet wandoqi kin mandi wandoqi munduq ye

1 Te nganye asi Israel pe propet wandoqi kinninge mas. Propet te ni mari ni God nde punei matevi di simbe mand ye puq mand, pudini wute wandoqi kin. Te kin pugrine otiwo dinungoqi nde mune wute te kin mas ye. Ni masdi wandoqi mand, quayi nyumbueg God ninggwand bei meny ye. Ni suqo grine ei nungoqi ndewandoqi kin wand simbe mand ye. Wand te kinnungoqi unje rupuqu kin. Yumbui ni yumbo urbrequ wabemas pumune nate mowi kin te munedobne meng ye. Ni pugri ei puq men, di brequneGod nikinne brequ nindim ye. 2 Di wute Jisas neirimbig kin nganye buagi ei ni mingg minyuw kinyumbo ur brequ isis puq men ye te sonyi rindimye. Te ningg di wute Jisas nei rimbig segi kin niwute Jisas nei rimbig ye ni pugri puq ren ye teruqond, di Jisas nei bibig kin yumbo ur nganyekin te ningg wand brequ rind. 3 Wute men niyumbo ningg quan nganye ir maghe ye. Pugribu ni nungoqi wandoqi kin wand nikin nei penesimbe munduq kin te ningg di ni wet bidi materiye. Pudi wute te yabe chuqone God mai nemningg di brequ nindim ningg nei namb pre. Maite kin ruqo rise segi, ni ghimbi ruam pu rise.

4 Nungoqi nei wamb yabe chuqo angelo ningeyumbo ur brequ mand, pudi God ni angelo te rarnuqond mas segi, ni yembe nem. Ni angelo tewase pe menare maghe, di ngamo quan nganyeburpoqwupkinpe tende taqpuyemu. Muqni taqpune ei yemu yemu ruso ruso otiwo God ni wuteir nawo kin nginy te nandi. 5Nungoqi nei wambwute yabe chuqo ris ye ni God nari kin pugrineris segi, di God ni rar nuqond segi, God ni munebrequne nindiny. Ni nari wuye nime yumbui kurdi wute buagi wuye nime pe ritine omo. PudiNoa irine ni yumbo ur tuquine kin ningg wandbir nawo ye, di ni irine di wute aye 7-pela ni aneGod ghav nindiny di yuwon pu ris. 6 Nungoqinei wamb God wute buagi tiqe teri te Sodom diGomora kin brequ nindiny. Ni nari wase ir kuitiqe teri te namb, di wute buagi anene namb.God Sodom di Gomora wase nande kin te wuteGod nari kin pugrine ris segi kin te yumbo ur beinindiny otiwo ni mune puqne neny ye. 7 Beghinei bab tende puayi Lot ni tende nas, ni wutituquine nas ye. Ni Sodom kinwute lo dob rew kindiwute yumbour brequ isis rind kin te nuqond, dite kin ningg ni quan nganye umbo brequ kuse ye.God ni neti nowi yuwon pu nas. 8 Te pugri wutituquine nas ye tewute brequ kin tendemingi nas,di nginy manyi manyi ni wute te yumbo ur brequrind ye te nutungu di nuqond ye te ningg ni quannganye umbo yuqo nati. 9 Muq beghi te buqoddi nei bab, Yumbui ni wute ni nari kin pugrineris kin mai pe yeru ye nate ruwi kin nei namb.Di wute ninde rar pe tuquine ris segi kin ni taqnamb pu yeru yuqo rire rire ruso otiwo ni wute irnawo kin nginy tende te kin ni nei namb. 10Wuteyuqo riraq kin te wute nei brequ isis ninde umbope rise ye te kin pugrine puq ren di God ningg gredob reng kin wute te ei yuqo riraq ye.

Wute wandoqi kin men ni ngawu gre manddi nikin nei pene yumbo yumbo puq men ye.Ni ququ brequ nyamb kin wand brequ mindimye te ningg wune mamb segi ye. 11 Wute menni angelo ane tuqui segi, angelo ni yumbui greyumbui nganye ninde rise ye, pudi ni Yumbui nderar pe ququ te wand brequ mindim segi. 12 Pudiwute wandoqi kin men ni yumbo nei mimbinysegi ye te wand brequ mindiny. Ni umo dabo kinnei rimb segi yumbo puq ren ye te kin pugrinepuq men. Umo dabo kin ni wute mambui ninggbu qi pe ven nde yeru. Wutemen kin ni umo daboye te kin pugrine. Di otiwo ni ququ nyamb kinbrequ nindim kin tende puayi wute wandoqi kin

Page 331: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

2 Pita 2:13 328 2 Pita 3:8men anene ni ye.

13 Ni wute aye unje map pre pugri bu ni oyimune unje nap ye. Ni nei mamb kin mari nibogisumb mir quan me di wuye quan me dichumbuai mand. Ni nungoqi non non wikur dimir wand ye pe tende mondo di ane mir wand,pudi ni yumbo ur te wandoqi kin di minyuw kinnganye. Pudi ni nikinne ni yumbo urwandoqi kinte puq men ye te ningg quan nganye chumbuaimand ye. 14Ni pripri nyumbueg ei muqond maremase, nyumbueg te muqond di mat rise yawonekurem. Ni yumbo ur brequ mand mand pudi premand tuqui segi. Ni pripri wute God nei rimbigkin yumbo ur te gre rind segine kin te wandoqimindiny di ni mune yumbo ur brequ rind. Niwute aye yumbo ningg buewo map kin te quannganye nei mamb. Pugri bu otiwo God ni quannganye brequ nindim ye. 15Ni ngim nganye dobmew di ir mo pre. Ni propet Balam, Beor ninggwo, ni ningg ngim te ningg bu maru. PropetBalam yumbo ur brequ nand di te kin ningg wetbidi nateri kin te ningg quan nganye yawo narerighe. 16 Donki ni wute kin pugri wand rind segiye, pudi tende puayi Balam nikin donki iri wutikin pugri wand nand, di Balam yumbo ur brequnand ye te ningg ker nuang. Ni ker nuang dipropet Balam ni nei brequ te si nare.

17 Wute te ni wuye ghar ir gud pre kin pugri.Di wuye quari nyumurighi nare no di mune risesegi kin pugri, God ni sunyi ngamo quan nganyeburpoq rip kin tende nipim ruso pre. 18 Ni nikinwand brequ te ningg bijeyi mase di te kin ninggquan kumo mari bir bir. Ni nei brequ isis nindeumbo pe rise kin tende pe wute muq tene wuteJisas nei rimbig segi kin yumbo ur brequ te sirire pre kin te puamb muany ninde dobu ruru.19 Wute brequ men ni pripri wute ren wandoqimindiny mari, “Nungoqi beghi puq pen kin pugripuq wen, tedi lo ninge imb ruauq segi.” Ni pugripuq mindiny, pudi nikinne ir pu mas segi. Niyumbo ur buagi brequ rise ye ni ni ningg yembeye wute ningg mas. Te pugri wuti iri ni yumbour ninge ninde nei pe yeru muq ni te kin pugrinepuq nen, wuti te ni yumbo te ningg yembe yewuti. 20 Wute beghi Yumbui Jisas Kraist wutibeghi nitamu powi kin te nei rimbig ye te ninggni qi wen kin nei brequ si rire di yuwon pu rispre. Pudi mune ruso asi kin nei brequ te riteri neipe ruwo ris di te kin pugrine puq ren, tedi muqni quan nganye brequ rise, asi musoq yuwon.21Wute te kin ni asine yumbour tuquine kin ngim

nganye te nei rumbuw segi tedi yuwon. Pudi niGod ningg lo riteri pre muq wand te mune dobreny te brequ. 22Yumbo pugri kin ninde puq renkin ren buqod di nei bab, wand yuwon yuwon yebeghi ghav ndug ningg ur mand kin te nganyene,“Nyombui minyar gud pre dobumune kuso nikinminyar te kuq.” Di wand nganye kin aye munepugri, “Puwuyewughe pre pudimunewusomariwughe.” [Snd 26:11]

3Jisas mune nandi kin tumo rind

1 Nge mand nganye, nge nyumo raqe teri urgad, ire ur gidiq di keq wundo pre. Muq aye wenmune ur gidiq. Nyumo raqe teri ren nde pe ngenungoqi simbe guduq ei nei kitrauq ei nungoqiyumbo ren mune nei wumbiny te ei nungoqi neiyuwonne nganye rise. 2 Nge nde nei pe nungoqiGod ningg propet ni mingg wand yabe chuqosimbe mand kin te ei nei wumbiny. Di beghiYumbui di wuti beghi nitamu powi kin ni ningglo ni ningg aposel nungoqi meuq kin te ei nei pewawo ris.

3 Di nungoqi yumbo ren ei nganye neiwumbiny, te pugri: Otiwo ngeri pre kin tendepuayi di wute nei brequ nikin nde umbo pe riseye te kin pugrine ei puq men yawo kurem kinte nungoqi nde mandi ye. Ni mandi di pereimand 4 di mari, “Ni nari ni nandi ye puq nandpu muq muai nandi? Beghi koku mem riti prepudi yumbo yumbo asi qi wuse urupui ne rise kinpugrine nganye rise, musoq aye gib rimb segi.”5 Ni pugri ei perei mand, pudi ni asi God yumboyembe nindiny kin te nei mimbiny yambu mari.Te pugri yabe chuqo nganye God nari di qi nginytu ane rise. Ni wuye natekui qi yembe nunduw, diwuye mingi yembe nunduw. 6 Di otiwo wuyenemune kuyi nime kur di qi wen brequ runduw.7PudimuqGodninggwand teninggneqi nginy tuane wase te ni brequ rindiny ye te ghimbi ruanypu rise. Qi nginy tu ane ni God wute ni nari kinpugrine ris segi kin ir nawo di brequ nindiny kinnginy te ghimbi ruang pu rise.

8 Pudi, nge mand nganye, nungoqi wand ireven ei nei gheriwupinywayequ. Te pugri Yumbuini beghi kin pugri nari ngeri ire dobui di irepuayi puq nand segi. Ninde rar pe nginy irite ber nganye buagi kin pugri, di ber nganyebuagi te nginy irine kin pugri. Beghi nei babkin pari nginy irine te ngeri puayi di ber nganyebuagi te ngeri dobui nganye, pudi Yumbui nde rar

Page 332: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

2 Pita 3:9 329 2 Pita 3:18pe nginy irine di ber quan ni teri ane tuquine.9 Yumbui ni asi yumbo puq nen puq nand kinte wute ninge nei mamb kin pugri waghi waghipuq nen segi ye. Pudi ni wuti iri wase pe no kinte yambu nari. Ni nari kin te wute buagi ane einei rire ritinde ningg nari. Te ningg ni nungoqiwaghi nunduq di ghimbi nuauq nuauq.

10 Pudi Yumbui nandi kin nginy te wutenyungu kin mandi kin pugri ei nandi ye. Wutenei tuan rimb pu ris kin tende ei nginy te nandi.Nginy te ningg di nginy tu wase namb quannganye viri viri di opu kring viso. Di yumbo buaginginy tu wam rise kin te wase namb ruso omone.Di qi di yumbo yumbo buagi qi pe rise kin te buagiane wase nambne omo.

11 Yumbo yumbo buagi ren pugri ei brequnindiny ye, te muqdi nungoqi nei wamb kinnungoqi pughe sin ei wen ye? Nungoqi yumbo urbrequ kring wap ruso, di nungoqi non ghimbi dinei God weng di God nari kin pugrine ei puq wenwen was. 12 Yumbo ur pugri kin ei puq wen wendi God nandi kin nginy te ghimbi wang, di nginyte brequne nandi ningg quan nganye ei buid wapte ei nginy te brequne nandi. Nginy te ningg dinginy tu wase namb omo viso di prene, di qi diyumbo yumbo buagi qi pe rise kin anene wasenamb di wuye rind rusone omo. 13 Pudi God narini nginy tu urupui di qi urupui nawo puq nandye. Nginy tu di qi urupui te wute tuquine mas kintiqe. Pugri bu muq beghi te ningg ghimbi pawopu pas.

14Pugri bu ngemandnganye, nungoqi nginy teghimbi wang pu was kin ven nde puayi nungoqiGod nde rar pe yumbo ur brequ wand segi yuwonpu nganye ei was, di ni ane umbo irene kuse ye teningg ei quan nganye buid wap. Nginy te ninggGod nungoqi yumbo ur yuwon ye te ei nundoq ye.15 Beghi Yumbui ni beghi ghimbi nuangu. Beghite ei buqod di nei bab ni beghi nitamu powi ninggnari bu ghimbi nuangu nuangune. God beghimand nganye Pol nei yuwon ye neng, di ni munewand ven kinne nyumo raqe pe ur nand nungoqineuq. 16 Ni nyumo raqe buagi ur nand kin peni wand ren kinne simbe nand. Ni wand ningeoghine nei bibiny tuqui segi. Wand te wute neisegi nei oghine gre rind segi kin niwand renmaremitinde. Te niwand aye Godningg buk pe rise kinte mare mitinde kin pugrine puq men. Ni wandren pugri puq meny ye te ningg di otiwo Yumbuiwute ir nawoyenginy te ningg di ni brequnindimye.

17 Pudi mand nganye, nungoqi asine yumbootiwo puq ren kin ren ningg wutungu di neiwamb pre ye. Pugri bu nungoqi yeng wawo yu-won, eti wute God ningg lo gure mawo kin mandinungoqi wandoqi munduq di nungoqi mune nipuq men kin pugrine puq wen, tedi nungoqi grepu yequ ye tuqui segi, ir waghe. 18 Beghi yumbuidiwuti beghi nitamupowi kin Jisas Kraist ni beghiyuwon nuangu di nei yuwon ye nengu ye tendepe ei nungoqi buid wap ei gre quan wateri. Niti yumbui nganye, muq di otiwo beghi ni ninggnyamb ei bidivi viyo viyo te kin rise. Te nganye.

Page 333: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Jon 1:1 330 1 Jon 2:10

1 JonJon ni gang nase pre kin tende puayi ni wute

Jisas nei rimbig kin Esia opu ris kin ninde nyumoraqe wen ur nindiq, di wen te ni nyumo raqe yewuwo kin. Ni yumbo teri ningg simbe nindiny.Ni wute Jisas nei rimbig kin te simbe nindiny eini God di nikin wo Jisas Kraist ningg gre pu yeru.Ni God yawo rirang righe pre, pugri bu wute ayete oyi oyi yawo ei rirany righe.

Di yumbo aye simbe nindiny kin te ni wutewandoqi kin wand wute bei meny kin te ninggei yeng ruwo. Wute men ni wandoqi mand dimari ghimbi muq rise kin ren yumbo ur brequkin, pugri bu Kraist ni wuti nganye ghimbi anekin nas tuqui segi. Ni mari ni wuti gibne namb,pudi ni ghimbi nganye beghi te kin pugri rise segi.Jon nari wute wandoqi kin wand wute bei menykinmenniminggwand te rutunguwayequ. Wutewandoqi kin wand wute bei meny kin men munemari beghi nei yuwon kin pateri kin te yumbui diwute yawo pirany righe kin te yumbui segi. Jonnari wute men te Kraist ni veri.

Wand nde gri wute mas1 Wand ni asi yumbo buagi qi pe rise segine

ni nas. Beghi wand te putungu di beghi bon rarpe buqoid. Beghi ni buqoid, di beghi bon si pepait nase. Wand ninde gri wute mas ye di beghite ningg simbe bad. 2 Ninde gri wute mas ye teraqe ruso pre. Beghi buqoid pre, di muq te kinningg nungoqi simbe buduq. Di beghi wute ris riste kin ris ye te wuyi nde pu beghi nde raqe rusobuqod kin te ningg simbe bad. 3 Beghi yumbobuqod di putungu kin te nungoqi simbe buduq,ei te nungoqi beghi ane umbo irene kuse. Dinungoqi beghi anewuyi di kuwonyimi Jisas Kraistane umbo irene kuse. 4 Beghi wand ren ur bad einungoqi beghi ane quan nganye chumbuai bad.

Ti pe nyinge pare5Wand beghi Jisas nde pu putungu di nungoqi

simbe buduq kin taq ven: God nikinne ni ti,ninde bur yengu segi nganye. 6 Beghi ni anepas puq bad, muq burpoq pe nyinge pare, tedibeghi wandoqi bad di ni ningg wand nganyenekin pugrine nyinge pare segi. 7 Pudi beghi ni tipe nas kin pugrine nyinge pare, tedi nikin woJisas ningg yavi pe beghi yumbo ur brequ buagi

te wuye nupung di yuwon pu pas, di buagi aneumbo irene kuse.

8 Beghi pari beghi yumbo ur brequ bad segi yepuq bad, tedi beghi bon ghimbi wandoqi bidiny,di wand nganyene kin beghi nde umbo pe vissegi. 9Ni yumbo puq nen puq nand kin te tuquinepuq nen, nei nare nitinde segi ye. Pugri bubeghi yumbo ur brequ te simbe bidig, tedi nibeghi yumbo ur brequ bad kin te puaq nundug,di yumbo ur brequ buagi te wuye nupung ye.10 Beghi pari beghi yumbo ur brequ bad segi yepuq bad, tedi beghi God ni wuti wandoqi nand yepuq bad kin pugri, di ni ningg wand beghi ndeumbo pe vis kin sunyi segi.

2Kraist beghi ghav nundug ye

1 Nge wo, nge nungoqi wand ren simbe guduq,ei nungoqi yumbo ur brequ wand segi. Pudi wutiiri yumbo ur brequ nand, te beghi wuti iri nas, teJisas Kraist, ni God nde rar pe tuqui nganye nasye. Ni beghi wand ghav nundug ningg wuyi temiwand ye. 2 Ninde gri God beghi yumbo ur brequyembe bidiny kin tewong nundug, di beghi ninggyumbo ur brequne segi, pudi wute buagi qi pe kinni yumbo ur brequ te anene.

3 Beghi ni nari kin pugrine puq pen, tedi beghisegine nei bab beghi nganyeneni nei bibig. 4Wutiiri nari, “Nge ni nei gibig” pudi ni God nari kinpugrine puq nen segi, tedi ni wandoqi nand diGod ningg wand nganyene kin ninde vise segi.5 Pudi wuti God nari kin pugrine puq nen, tediGod ni wute yawo nirany righe kin yawo te nindeumbo pe bre pu rise. Beghi nei bab beghi nindepas kin taq pugri: 6Wuti iri nari ni God nde naspuq nand te ni Jisas nyinge nare kin pugrine einyinge nare.

7 Nge mand nganye, nge lo aye urupui ireur gidiq segi, pudi lo nungoqi asine wutunguwutungu rindi rindi muq kin tene. Wand asi kinven te nungoqiwutungu pre kin. 8Pudi ngemunelo aye urupui ire ur gidiq, di lo wen te pugri: burkring kuso, di ti nganye te ti nase pre. Ren kinte nungoqi yumbo ur di Kraist ningg yumbo urane te bei rind, te pugri nge simbe gad kin tenganyene.

9 Wuti iri nari ni ti pe nas puq nand, pudi niwute aye God nei rimbig ye yambu nireny kinni burpoq pene nas. 10 Wuti pughe ye wute ayeGod nei rimbig ye yawo nirany righe kin ni ti penas. Di ti pe tende nei brequ kin ninge wuti te

Page 334: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Jon 2:11 331 1 Jon 3:2nei brequ reng yumbo ur brequ nand kin ningerise segi. 11 Pudi wuti pughe ye wuti aye God neinimbig ye yambu nireng kin ni burpoq pe nas, diburpoq wabe nyinge nare, ni no kin sunyi te neinamb segi, te pugri bur ninde rar pe kughe di nirar nat kin tuqui segi.

12 Nge nungoqi wokuandi nde nyumo raqe urgidiq, te pugri nungoqi yumbo ur brequwand kinte God ni Jisas nde gri nungoqi mai te puaq nand.

13 Nge nungoqi quayi kiyi nde nyumo raqe urgidiq, te pugri nungoqi ni asine yumbo buagi qipe kin rise segine ni nas kin te nei wumbig pre.

Nge nungoqi ambonye nde nyumo raqe urgidiq, te pugri nungoqi Satan nyinge wowi naghepre.

Nge nungoqi wokuandi nde nyumo raqe urgidiq, te pugri nungoqi wuyi nei wumbig pre.

14 Nge nungoqi quayi kiyi nde nyumo raqe urgidiq, te pugri nungoqi ni asine yumbo buagi qipe kin rise segine ni nas kin te nei wumbig pre.

Nge nungoqi ambonye nde nyumo raqe urgidiq, te pugri nungoqi gre wand, di God ninggwand nungoqi nde vise, di nungoqi Satan nyingewowi naghe pre.

Yumbo qi pe kin nei pe wawo ris wayequ15 Qi wen di yumbo ur qi wen kin quan nganye

nei pe wawo ris wayequ. Wuti iri yumbo qi pe kinnei pe nawo ris, tedi ni wuyi yawo nirang righetuqui segi. 16 Te pugri yumbo buagi qi pe kin niqi pe gri rindi. Yumbo ur ren kin te: Nei brequisis wute nde umbo pe rise di ni te kin pugrinepuq ren yawo kureny kin, yumbo ruqond di riteriyawo kureny kin, di ni yumbo yembe rindiny kinte ningg nikin nyamb rindiri riwo. Yumbo ur renkin te ni wuyi nde pu rindi segi. 17 Qi di yumbobuagi qi pe kin wute riteri yawo kureny ye nibrequne di pre, pudi wute God nari kin pugrinepuq ren ye ni ris ris te kin ris ye.

Kraist ningg veri kin wu wand18 Wokuandi, ren kin te yumbo buagi prene

kin ngeri, di nungoqi wute Yumbui ningg wandsimbe mand wutungu kin mari Kraist ningg verinandi ye. Di muqne wute pugri kin nganye buagimandi pre. Yumbo pugri kin buqod di nei bab tengeri muq pre ningg tumo. 19Wute pugri kin nibeghi nde pu mo, pudi ni beghi te wute nganyesegi. Te pugri ni beghi te wute nganye, tedi nibeghi anene pas. Pudi ni pugri mo kin te ni beimand, ni beghi te wute segi.

20 Pudi Kraist, wuti yuwon nganye kin, ninungoqi Ququ Yuwon Ye neuq, di nungoqi quanbuagine God ningg wand nganyene kin te neiwamb pre. 21 Nge nungoqi God ningg wandnganyene kin te neiwamb segi ye te ningg nyumoraqe ur gidiq segi. Pudi nungoqi wand nganyenekin te nei wamb, di wandoqi kin wand ni wandnganyene kin pe gri vindi segi, pugri bu ngenyumo raqe wen ur gidiq. 22 Wuti pughe yewandoqi nand ye? Wuti nari Jisas ni Kraist, wutiGod naip no wute nate ruwi, segi ye puq nand ye,ni wandoqi nand ye. Wuti pugri kin te ni Kraistningg veri. Ni wuyi di kuwonyimi temi dob nemdi ni ningg wand nutungu yambu nari ye. 23Wutikuwonyimi dob neng ye niwuyi nde si nambunasye tuqui segi. Wuti nari kuwonyimi ni Kraist puqnand kinne ni wuyi nde si nambu nas ye tuqui.

24 Nungoqi rar wat yuwon, te pugri wandasi nganye wutungu kin te nungoqi nde visene.Wand te nungoqi nde visene, tedi nungoqi wuyidi kuwonyimi nde si nambu was. 25 Di yumbobeghi nengu puq nand kin te otiwo di beghi paspas te kin pas ye.

26 Nge nungoqi nde nyumo raqe ur gidiq eiwute nungoqiwandoqimunduqwandnganye kinsi ware di yumbo ur brequ wand segi. 27 Pudinungoqi Ququ Yuwon Ye Kraist nde pu weti nowiye te nungoqi nde nas, pugri buwute aye nungoqiwand bei meuq ningg wari tuqui segi. QuquYuwon Ye nungoqi yumbo buagi te bei nunduq,di Ququ Yuwon Ye ni nungoqi bei neuq kin tenganyene, ni wandoqi nand segi. Ni simbe nun-duq kin pugrine ninde si nambu ei was.

Beghi God ningg wo28 Di muq wokuandi, nungoqi Kraist nde si

nambune was, ei te otiwo ni nandi di ninde rarpe yembu kin tende puayi minyuw pati segi, grepune yembu.

29Nungoqi nei wamb Jisas ni yumbo ur tuquinepuq nen ye, tedi nungoqi nei wamb te pugri wutebuagi yumbo ur tuquine puq ren ye ni God ninggwo ningg ris ye.

31 Wuyi ni beghi quan nganye yawo nirangu

righe kin te wuqond! Ni beghi quan nganyeyawo nirangu righe, pugri bu ni beghi ni nikin wopuq nundug. Di nganyene beghi God ningg wo.Wute yumbo qi pe kinne nei rimbiny ye ni beghiyumbo ur te nei rimb segi ye puate taq pugri, niGod ningg yumbo ur te nei rimb segine. 2Mand

Page 335: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Jon 3:3 332 1 Jon 4:1nganye, muq beghi God ningg wo, di beghi otiwopughe gri pas kin te simbe nundug segine. Pudibeghi nei bab ni raqe no di beghi nikin pugrinepas, te pugri tende puayi di beghi ni nganyenenas kin te buqoid ye. 3Wute buagi pugri nei rimbdi ghimbi ruang pu ris kin ni Kraist yumbo urbrequ nand segi yuwon pu nas kin pugrine ei ris.

4 Wuti iri yumbo ur brequ nand te God ningglo gure nuaq, te pugri wuti pughe ye yumbo urbrequ nand te ni lo kin wand te kin pugrine puqnen segi ye te ningg unje nap pre.

5 Pudi nungoqi nei wamb te pugri Kraist nibeghi yumbo ur brequ puaq nundug ningg bunandi, di ni yumbo ur brequ ninge ninde rise segi.6 Wuti iri ninde si nambu nas kin ni yumbo urbrequ nand nand nas kin tuqui segi. Wuti irini priprine yumbo ur brequ nand kin ni Kraistnuqoind segi di nei nimbig segi.

7 Wokuandi, nungoqi wuti aye rar wuqoindnungoqi nei brequ neuq di yumbo ur brequ wandwayequ. Wuti yumbo ur tuquine puq nen ye, niKraist wuti tuquine nas ye ni kin pugri. 8 Ququbrequ mingg yumbui ni asine qi di yumbo buagirise segine kin tende puayine yumbo ur brequnand nand rindi rindi muq, pugri bu wuti yumbour brequ yembe nindiny kin ni ququ brequminggyumbui ninde si nambu nas. God ningg wo ninandi ye puate te ni ququ brequmingg yumbui niningg yembe te brequ nindiny ningg. 9Wuti iri niGodninggwo, tedi ni pripri yumbour brequnandtuqui segi, te pugri God ningg nei ninde vise.Ni God ningg wo, pugri bu ni priprine yumbour brequ nand nand nas ye tuqui segi. 10 Beghinei bab wute pughe ye te God ningg wo, di wutepughe ye te ququ brequ mingg yumbui ni wo. Tekin taq pugri: Wuti iri ni yumbo ur tuquine kinpuq nen segi ye, o wute Yumbui nei rimbig kinaye te yawo nirany righe segi ye ni God ningg wosegi.

Wute aye te oyi oyi yawo wurany righe11 Di nungoqi asi Yumbui ningg wand wu-

tungu urupuine kin tende puayi nungoqi wandwutungu kin taq pugri: Beghi wute aye te ei oyioyi yawo pirany righe. 12Nungoqi Kein kin pugriwayequ. Kein ni ququ brequ mingg yumbui ndesi nambu nas di ni nikin kiqam Abel ni nati. Diyumbopughe kin ningg buni nikin kiqamni nati?Te pugri ni nikin yumbo ur te brequ, di ni kiqamningg yumbo ur te ni tuquine puq nen, pugribu ni kiqam ni nati. 13 Nge mand, wute qi pe

kin nungoqi yambu mireuq, tedi nungoqi te kinningg puye wand wayequ. 14 Beghi wute aye Godnei rimbig kin te yawo pirany righe, pugri bu tekin ningg beghi nei bab beghi muq wute mati kinpugri ye te si pare, po wute mas kin pugri ye petende par popre. Wuti pughe yeniwute aye yawonirany righe segi ye, ni wute mati kin pugri ye petendene nas. 15Wuti pughe ye ni wute aye yambunireny kin niwute nambui riti kin ane tuquine. Dinungoqi nei wamb te pugri wuti iri wute nambuiriti ye ni nas nas te kin nas ye tuqui segi.

16 Jisas Kraist ni beghi ningg nati, di te kinningg beghi wute yawo pirany righe kin yumbour te nei bab. Di beghi eiwute ayeGodneimimbigkin ni ningg pati. 17Wuti iri ni yumbo ninge rise,muq wuti aye iri ni yumbo te kin ye rise segi yeiri nas nuqoind, pudi ni wuti te yawo nitong segi,tedi pughe gri ei God ni wute yawo nirany righekin yawo ninde vise? 18Nge wo, beghi mim penewand bad kin te ninggne wute yuwon puany dini riri beghi ni yawo pirany righe; beghi pugripuq pen wayequ. Pudi beghi nganyene ei yawopirany righe, di yumbo ur yuwon ye ei puq pen.19-20 Beghi puq pen tedi beghi nei bab beghi Godnganyene kin ni ningg wo, di beghi nde umbope pari beghi wutamu brequ puq bad kin tendepuayi ninde rar pe beghi umbo yuwon pu kusekin tuqui. Te pugri God ni nei quan nganye rise dibeghi umbo pe yumbo nei bibiny kin te misoqne,ni yumbo buagi nei nimbiny. Pugri bu beghi neimai riwo kin tende puayi ni beghi umbo nengukughe.

21Ngemand nganye, beghi umbo pe pari beghiwutamu brequ puq bad segi, tedi beghi God nderar pe yembu kin te ningg wune bab segi. 22 Diyumbo ningg pari kin te ninde pu pateri, te pugribeghi ni nari kin pugrine puq pen, di yumboni nuqond chumbuai nand kin tene puq pen.23 Yumbo beghi puq pen puq nand kin taq ren:Nikin wo Jisas Kraist nei bibig, di ni nari kinpugrine wute aye te oyi oyi yawo pirany righe.24Wute ni nari kin pugrine puq ren ye ni God nderis di God ninde nas. Ququ Yuwon Ye ni beghinengu kin te ni beghi nei nengu, pugri bu beghiren kin te nei bab.

4Ququ wap wi mewo

1 Nge mand nganye, wute mari ququ nindeyenu puq mand kin te buagi ane nganyene puqwundim wayequ, pudi wap wi mewo ei wuqond

Page 336: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Jon 4:2 333 1 Jon 5:4ququ te God nde pu bri nandi. Te pugri propetwandoqi kin nganye buagi qi pe ven nde mar irmo pre. 2Nungoqi pughe gri wap wi mewo di neiwambQuqu God nde pu nandi kin taq pugri: Wutinari Jisas Kraist ni qi pe nandi wuti nganye naspuq nand kin te Ququ God nde pu nandi ye nindenas. 3 Pudi wuti nari Jisas ni qi pe nandi wutinganye nas puq nand segi ye te ququ ninde naskin te God nde pu nandi segi. Te kin ye te Kraistningg veri ni ququ. Nungoqi wutungu mari ququpugri kin nandi ye, di muq ni qi pe ven nde nandipre.

4 Nge wo, nungoqi God ningg wo, di Ququnungoqi nde nas kin ni quan nganye yumbui, diququ qi pe kin te segi, pugri bu nungoqi ni nyingewawomaghepre. 5Ni qi pe kin, di yumboqi pe kinte ningg wand mand, di wute qi pe kin ni minggwand rutungu. 6 Beghi Ququ God nde pu nandikin beghi nde nas, di wute pughe ye God ninggyumbo ur te nei rimb kin ni beghi ningg wandrutungu. Pudi wute God ningg yumbo ur te neirimb segi kin ni beghi ningg wand rutungu segi.Te kin ningg di beghi ququ wandoqi kin di Ququnganyene kin te pap pi ei mewo.

God ni beghi yawo nirangu righe di beghi wute ayeyawo pirany righe

7 Nge mand nganye, beghi wute aye ei oyi oyiyawo pirany righe, te pugri wute yawo piranyrighe kin yumbo ur te God nde pu vindi. Wutebuagi wute aye yawo rirany righe ye ni God ninggwo, di ni God nei rimbig ye. 8 God nikinne wuteyawo pirany righe kin yumbo ur te kin ye puate,pugri bu wuti pughe ye ni wute aye yawo niranyrighe segi ye ni God nei nimbig segi. 9 God nibeghi yawo nirangu righe kin yumbo ur bei nandkin taq pugri: Ni kuwonyimi irine nganye nas kinte tiqi nundog qi pe ven nde nandi ei te ninde gribeghi pas. 10 Yumbo ur pugri kin te wute yawopirany righe: Beghi God yawo birag righe segine,pudi ni oyi beghi yawo nirangu righe di nikin wotiqi nundog nandi beghi mai puaq nundug ninggnati ei God ni beghi yumbo ur brequ bad ye te kinningg mune ker nawo segi. 11Nge mand nganye,te kin pugrine God ni beghi quan nganye yawonirangu righe, pugri bu beghi oyi wute aye te eioyi oyi yawopirany righe. 12Wuti iri Godnuqoindsegine, pudi beghi wute aye oyi oyi yawo piranyrighe, te God beghi nde nas, di ni beghi yawonirangu righe kin yawo te beghi nde umbo pequan nganye rise.

13Ni nikin Ququ te beghi nengu, pugri bu beghinei bab beghi ninde pas di ni beghi nde nas. 14Diwuyi ni kuwonyimi tiqi nundog nandi ei wute qipe kin nate ruwi. Beghi buqod di te kin ninggwute simbe bidiny. 15 Wuti iri nari Jisas ni Godningg wo puq nand, tedi ni God nde nas di Godni nde nas. 16 Di te kin ningg God ni beghi yawonirangu righe kin te nei bab di gre pu yembu.

God ni wute yawo pirany righe kin yumbo ur te kinye puate

Wuti pughe ye wute aye yawo nirany righerighene nas kin ni God ninde nas di ni God ndenas. 17Wute yawo pirany righe kin te beghi ndebre pu rise, ei te otiwo ngeri omo kin tende puayidi Yumbui wute ir nawo kin tende puayi beghigre pu yembu, te pugri qi pe ven nde beghi Kraistnas kin pugrine pas. 18God ni beghi yawo nirangurighe, tedi beghi wune bab kin tuqui segi. Pugribu God ni wuti iri quan nganye yawo nirang righetedi ni wune kin nei te puaq nand viso. Wunekin nei te God ni otiwo wute yembe neny kin anetuquine. Wuti iri wune namb kin te ni God beghiyawo nirangu righe kin yumbo ur te oghine neinamb segi.

19Ni asine beghi yawo nirangu righe pre, pugribu beghi oyi wute aye te yawo pirany righe.20Wuti iri nari, “Nge God yawo girag righe,” pudini wute aye God nei rimbig kin te yambu nireny,tedi ni wuti wandoqi nand ye. Te pugri wuti iri niwute aye nikin rar pe nuqond kin te yawo niranyrighe segi, tedi pughe gri ei ni God nikin gri rar penuqoind segi kin te yawo nirang righe? Te tuquisegi. 21Di ni beghi wand ven simbe nundug: Wutipughe ye God yawo nirang righe, tedi ni wute ayeJisas nei rimbig kin te anene ei yawo nirany righe.

5Wute God ningg wo nei rimbig kin ni ris ris te kin

ris ye1 Wute buagi riri Jisas ni nganyene Kraist wuti

wute nate ruwi ningg God naip no ye puq rindkin ni God ningg wo. Di wute buagi wuyi yaworirang righe kin ni kuwonyimi anene yawo rirangrighe. 2 Beghi pughe gri nei bab beghi God ninggwo yawo pirany righe kin taq pugri: Beghi Godoyi yawo birag righe di ni nari kin pugrine puqpen. 3Beghi God yawo birag righe te beghi ni narikin pugrine puq pen. Di ni nari kin pugrine puqpen kin te yembe yumbui nganye segi, 4 te pugriwute buagi Godninggwo ris ye ni qi pe kin yumbo

Page 337: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

1 Jon 5:5 334 1 Jon 5:21ur te nyinge ruwo righe pre. Beghi God nei bibiggre kin te ningg beghi qi pe kin yumbo ur nyingepawo righe. 5Wuti pughe yeni qi pe kin yumbournyinge nawo righe? Wuti nari Jisas ni nganyeneGod ningg wo puq nand ye nine qi pe kin yumbour nyinge nawo righe ye tuqui.

6 Jisas Kraist nikinne ni qi pe nandi kin tendepuayi ni wuye pe wuye maip di ni yavi ir wi dini nati. Ni nandi kin tende puayi ni wuye penewuyemaip segi, pudi ni yavi anene ir wi. Di QuquYuwon Ye ni te kin ningg simbe nand, di QuquYuwon Ye ni wandoqi nand segi ye. 7Yumbo teriire pu ren ni simbe rind: 8Ququ Yuwon Ye, wuye,di yavi, di teri ire pu ren niwand irene simbe rind.9 Beghi wute simbe mand kin wand te putunguyawo guregu, pudi God ni simbe nand kin wandte yumbui nganye, te pugri wand te God ninggwand, di ni nikinwo te ningg simbe nand. 10Wutepughe ye God ningg wo nei rimbig ye ni wand tekin ninde umbo pe ris. Pudi wuti iri God ninggwand nutungu di nganyene puq nand segi ye niGod wuti wandoqi nand ye puq nindig kin anetuquine. Te pugri ni God ni wo ningg wand simbenand ye te ni nganyene puq nand segi. 11 God nikuwonyimi ningg wand simbe nand ye taq pugri:God nari beghi pas pas te kin pas, di yumbo renkin te ni kuwonyimi nde gri ni pugri puq nen.12 Wuti pughe ye ni God ningg wo neti nowi yeni nas nas te kin nas, wuti pughe ye ni God ninggwo neti nowi segi ye ni nas nas te kin nas tuquisegi.

Beghi pas pas te kin pas ye te segine nei bab tuqui13 Nge wand ren nungoqi God ningg wo nei

wumbig kin nungoqi nde ur gad, ei te nungoqi neiwamb nungoqi was was te kin was ye. 14 BeghiGod ane wand bad kin tende puayi beghi neikumo bab segi. Te pugri beghi nei bab beghiyumbo pughe ningg pari kin te God ni nei nambte oghi, di ni beghi pari kin te nutungu ye. 15 Dibeghi nei bab beghi pari kin nutungu ye, tedibeghi yumbo pughe kin ningg pengu bad prebeghi nei bab beghi yumbo te pateri ye.

16Wuti iriwuti Godnei nimbig ye aye iri yumbour brequ nand nuqoind di yumbo ur brequ nandkin te ningg ni nati tuqui segi, tedi ni God eipengu nindig ei ni yumbo ur brequ nand kin teGod puaq nindig di mune neti nowi. Nge wandgad kin te wute yumbo ur brequ rind pudi te kinningg ni riti segi ye te ningg bu kari. Yumbo urbrequ wute te kin puq ren di riti kin te risene.

Nge ni yumbo ur brequ wute riti ye te ningg Godpengu wundig ningg kari segi. 17Yumbo ur buagiyuwon segi kin te yumbo ur brequ, di yumbo urbrequ ninge te kin ningg pati segi.

18 Beghi nei bab wuti pughe ye God ningg wote ni pripri yumbo ur brequ nand segi. God ninggwo ni ghav nindig yuwon pu nas di ququ brequmingg yumbui ni unje naip segi. 19 Beghi neibab beghi God ningg wo, di qi wen te quaneneququ brequ mingg yumbui ninde si nambu wuse.20 Beghi nei bab God ningg wo ni nandi beghi neibir nuangu ei te beghi God nganyene nas kin tenei bibig ye. Di beghi ni di nikin wo Jisas Kraistnde pas. Jisas ni God nganyene kin di wute ris riste kin ris ye puate.

21 Nge wo rar wat yuwon, god wandoqi kin ninyamb wundiri riwo wayequ.

Page 338: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

2 Jon 1-2 335 2 Jon 13

2 JonWen te Jon nikin nyumo raqe aye ur nindiq

kin. Nyumo raqe wen ningg Jon ni nikin ninggne“quayi kiyi” puq nand. Di nyumo raqe wen te“nyumbueg ire nikin wo ane” ninde ur nindiq. Nipuq nand kin te beghi nei bab segi te nyumbuegnganye nikin wo ane o ni wute Jisas nei rimbigkin tiqe ire pe ris kin ni ningg kopuquwand nand.Nyumo raqe wen nde Jon ni simbe nindiny ei niwute wandoqi kin wand wute bei meny kin nindemondo, te rite mowi wayequ, di wute aye oyi oyiyawo rirany righe.

1-2 Nge quayi kiyi iri nge nyumo raqe wen urgidiq.

Nge nu nyumbueg God naip kuo ye di nu woane nungoqi nde nyumo raqe ur gidiq.* Wandnganyene kin ni beghi nde vis di ni vis vis tekin vis ye, pugri bu nge nganyene nungoqi quannganye yawo kirauq righe. Pudi nge irine nun-goqi yawo kirauq righe segi. Wute buagi wandnganyene kin nei rimb ye ni anene nungoqi yaworirauq righe.

3 Wute yuwon puany, wute yawo putony diumbo yuwon kin te God beghi wuyi di kuwonyimiJisas Kraist nde pu rindi ye. Yumbo ren kin te nibeghi wand nganyene kin nei bab di wute yawopirany righe ye beghi nengu.

4Nge guqod kin te nuwoningewandnganyenekinwuyi nari kin pugrine nyinge rire, di nge quannganye chumbuai gad. 5 Di muq nyumbueg, ngelo aye urupui ur gidiq wundo segi, pudi lo asi Jisasningg wand putungu urupuine kin tende puayiputungu kin tene. Nge simbe gad kin kari beghiwute aye oyi oyi yawo pirany righe righene. 6 Diwute yawo pirany righe kin taq pugri: Beghi Godnari kin pugrine nyinge pare. Nungoqi wute Godyawo rirang righe di wute aye yawo rirany righekin ni nyinge rire ye pugrine nyinge ware. Wandren kin nungoqi asine wutungu pre.

7 Te pugri wute wandoqi kin nganye buagi nimari Jisas Kraist ni qi pe nandi wuti nganye naspuq mand segi ye ni qi pe mar ir mo pre. Wutepugri kin ni wute wandoqi mand ye, di ni Kraistningg veri. 8Nungoqi rar wat yuwon, eti nungoqiyembewand kin te ningg oyi nunduq ye yumbo tewateri segi. Pudi nungoqi gre puyequ, tedi segine

yumbo te quan buaginewateri. 9Wuti iri ni Kraistningg wand nat vise pudi ni wand te si nare wandaye pe prare no di beghi asi Kraist ningg simbebidig kin wand te kin pugrine puq nen segi, tediGod ninde nas segi. Wuti wand te kin pugrinepuq nen nen nas kin te wuyi wo temi ninde mas.10Wuti iri nungoqi nde nondo, muq ni wand renkin nare nondo segi, nungoqi wutanyi baj pewo owari “God nu yuwon nuaw” puq wundig wayequ.11 Wuti tughe ni wuti te pugri puq nindig ye niwuti te ni ningg yembe brequ te ghav nindig.

12 Nge wand nungoqi nde ur gad ki rundoye nganye buagi rise, pudi urne gad kin te ngeyambu kari. Nge nei gab kin otiwo nge godogudoqudi ane quenge quengenewand, ei te beghiquan nganye chumbuai bad.

13Nu nyumbu God nipiq wuso ye ni wo ren kinnungoqi nde chumbuai kin wand ri rundo.†

* 1:1-2: Wute ninge mari ven kopuqu wand: nyumbueg te sios ire di wo te wute sios pe ris kin. † 1:13: Wute ninge mari venkopuqu wand: nyumbu te sios ire Jon ni nas kin te.

Page 339: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

3 Jon 1 336 3 Jon 14-15

3 JonJon ni nyumo raqe aye wen te wuti iri Jisas nei

nimbig kin, ni nyamb Gaius, ninde ur nindiq. AsiJon ni wute ninge tiqi nundommowute beimenyningg, di Gaius ni wute te natemi, dimuq Jon ni teningg Gaius chumbuai nindig. Di wuti aye iri Jisasnei nimbig kin ni tende nas, ni nyamb Diotrepes.Wuti nen ni unje nap di Jon ni te kin ningg anenesimbe nand.

1 Nge quayi kiyi iri nge nyumo raqe wen urgidiq.

Gaius nge mand nganye, nge nu nganyeneyawo kiraw righe kin, nunde keq wundo.

2 Nge mand nganye, nge Yumbui pengu gidigei nu ghimbi yuwon pu rise di nu num ghate kuwisegi. Di nge ni pengu gidig ei nu ququ God nde rarpe yuwon pu yequ kin pugrine nu yumbo buagipuq kuen kin te yuwonne ruso. 3 Wute ningeYumbui neimimbig kinmandi venmimeyi di ngesimbe mindigh mari nu wand nganyene kin kuatrise gre di te kin pugrine nyinge kuare. Di te kinningg nge quan nganye chumbuai gad. 4Te pugringe yumbo aye ninge ningg chumbuai gad kin teyumbui nganye segi. Pudi ngewowandnganyenekin pugrine nyinge rire kutungu kin te ningg ngequan nganye chumbuai gad.

5 Nge mand nganye, nu wute God nei mimbigye ghav gudim ningg yembe guad. Nuwute te neigubim segi, pudi nu quan buagine ghav gudim.Nu puq kuen kin te nu yumbo ur di yembe anetuquine. 6 Di nu ni yawo kuram righe kin tewute Jisas nei rimbig kin ven nde simbe mand.Ghav ndim ei ni tiqe aye pe mo puq mand kin temo mone ei God ni te kin ningg chumbuai nand.7 Te pugri ni tiqe aye pe mo Kraist ningg yembemand ye ni wute Juda segi kin ni ghav rindim segiye. 8 Pugri bu beghi ei wute te kin pugri ye teghav bidim ei te beghi ni ane yembe irene, wandnganyene kin te ningg yembe bad.

9 Nge wute Jisas nei rimbig kin nde ur gadrundo, pudi Diotrepes ni wute ni nyamb ei rindiviviwo ningg nari kin ni beghi wand te nutunguyambu nari ye. 10 Pugri bu otiwo nge godo tedibeghi ni beghi ningg dobu simbe nand kin teningg wand bad ye. Ni tene puq nen segi, pudini wute mar ir mo wand bir mawo kin te nindetiqe pe mar mo segi puq nindim. Di ni wute ayetiqe te kin wute wand bir mawo kin rite mowi

kin te ningg segi puq nand. Di wute Diotrepesningg wand rutungu segi, tedi ni wute aye Jisasnei rimbig kin ane rikur ningg segi puq nindiny.

11 Nge mand nganye, nu yumbo ur brequ kinte sonyi ghand wayequ, pudi yumbo ur yuwonkin tene ei sonyi ghand. Wuti iri yumbo uryuwon ye puq nen ye ni God te wuti. Wuti iriyumbo ur brequ puq nen ye ni God nuqoind segi.12 Demitrius ni wute buagi riri ni wuti oghi. Diwand nganyene kin mune pugrine bei rind niwuti oghi. Beghi mune pugrine ni wuti yuwonpuq bidig, di nu nei guab beghi simbe bad kin tenganyene.

13 Nge wand ur gad kin nganye buagi nganyerise, pudi nge urne gad kin te yambu kari.14-15Nge nei gab nge brequne godo di ane quengequengene wand bad kin te yuwon.

Nu umbo yuwonpu kuse. Nu nimand ren kin nichumbuai kin wand ri vindo. Beghi mand tenderis kin ire ire nyamb rany di chumbuai kin wandren simbe ndiny.

Page 340: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jud 1 337 Jud 12

JudJems ni kiqam iri nas, ni nyamb Jud, di Jud ni

nyumo raqe wen ur nindiq. Jud ningg nyumoraqe wen ni tughe nde ur nindiq kin te simbenand segi. Ni wute wandoqi kin wand wute beimeny kin te ningg wu wand nand. Wute wandoqikin wand wute bei meny kin men ni mari Godni nikin nde nei pene wute yuwon nuany kintende pe beghi nitamu powi. Jud nari wand puchven te nganye, pudi ni wand aye wandoqi kin temari God ni beghi pugri nitamu powi, te ningg bubeghi segine yumbo ur brequ bad. Te ningg buJud wute simbe nindiny ei ni wute men kin ninggyeng ruwo yuwon di gre pu yeru di God nde rarpe yuwonne ei ris.

1 Nge Jud, nge Jems kiqam, di nge Jisas Kraistningg yembe ye wuti. Nge nyumo raqe wen urgidiq di nungoqi wute God ngam nirauq nindewandi pre kin nungoqi keuq. Te nungoqi Godbeghi wuyi quan nganye yawo nirauq righe diJisas Kraist nungoqi yeng nuauq kin nungoqi ndekeq wundo.

2 Nge God pengu gidig ei ni nungoqi yuwonnuauq ei nungoqi wute aye yawo wutony kinyumbo ur, umbo yuwon pu kuse kin yumbo ur,di wute aye yawo wurany righe kin yumbo urnungoqi nde quan nganye bre.

Wute wandoqi ye mingg yeng wawo yuwon3 Nge mand nganye, nge nyumo raqe wen ur

gidiq nungoqi keuq ei otiwo Jisas nungoqi beghiane nitamu powi ye te kin wand simbe guduqyawo nganye kuregh. Pudi muq nge nei gab kinnge Jisas ningg wand yuwon ye te ningg yeriguduq ei nungoqi wand te wat rise gre di gre puyequ. Jisas ningg wand yuwon ye te God nikinwute neny pre. Ni neny ire simbene nand dirise rise te kin rise ye. 4 Te pugri nungoqi neiwamb segine wute ninge nungoqi nde mar mopre. Wute God nari kin pugrine mas segi kin menni mai te yabe chuqone God ningg buk pe simbemand pre. Wutemen ni God beghi yawo nitong diyuwon nuangu kinwand temaremitinde dimari,God beghi yawo nitong ye, pugri bu beghi segineminyuwkin yumbour brequnganye kin te yembebidiny. Di Jisas Kraist, ni irine beghi quayi kiyi diYumbui te, wute men ni dob meng ye.

5 Te piyi nungoqi wand ren wutungu di neiwamb pre, nge mune nganye nei kitrauq ningg.Te pugri asi Yumbui nikin wute Isip pu ghavnindiny Isip si riraq rindi. Pudi dobu ni wuteni nei rimbig segi kin te brequ nindiny. 6 Diangelo ninge nikin yembe oghine mand segi dinikin yembe te si mare kin te nei wumbiny. Godni sen nase nase te kin nase ye pe taq nambpu burpoq pe maghe yemu. God ni tende nawoyemu di ni wute ir nawo ye nginy yumbui teghimbi muang. Nginy te ningg di God ni wandnutungu. 7 Di Sodom Gomora teri di tiqe wojuninge ninde tumo yeru kin wase namb ye te neiwumbiny. Wute te kin ni angelo men puq menkin pugrine puq ren. Ni yumbo ur brequ isis rinddi nyumbueg segi segi wand meny kin yumbo urte kin pugri ye brequ nganye yembe rindiny. DiGod ni wase awu kuso segi ye tende pe ni brequnindiny. Mai te kin buqod di nei bab wute yumbour brequ rind kin otiwo ni mai te kinne riraq ye.

8 Wute brequ men ni yumbo ur ren kinnenganye qa puqmen ye. Ni ruqo nyemb isis mambdi ruqo nyemb te puq rem di nikin ghimbi peyumbo ur brequ mand. Ni God dob meng diwamkin angelo yumbui nyambkin tewandbrequmindim ye. 9 Ni oyi angelo pugri puq mem pudiangelo nyamb kin Maikel ni oyi mune yumbo urte kin puq nen segi. Ni Satan temi wuti tugheei Moses ningg ghimbi nitaqwi ye te ningg oyioyi wand pe mege, pudi angelo Maikel ni Satanwand brequ nindig segi. Pudi ni oyi Satan pugripuq nindig nari, “Te piyi Yumbui nikin grine einu yembe new ye.” 10 Pudi wute men oyi niyumbo yumbo buagi neimimbiny segi ye te wandbrequ mindiny. Ni yumbo ninge nei mimbinypudi oghine nei mamb segi. Ni umo dabo kinnei oghi ye vise segi ye te kin pugri. Nikin neibrequ umbo pe rise ye te kin pugrine puq menye. Yumbo te di ni quan nganye brequ rindim ye.

11 Ni mai yumbui nganye ei mare ye. Ni Keinningg ngim pe maru. Di ni wet bidi yawonekurem. Ni yumbo buagi puqmen kin tende ni wetbidine ei materi yawo kurem. Ni pugri puq menkin te ni Balam ningg wandoqi kin ngim pe tendemaru. Di Kora wand sange nand kin pugrine nimunewand sangemand. Pugri bu Koramai niraqkin pugrine ni mune miraq ye.

12 Pripri nungoqi non nimand ane oyi oyichumbuaiwandninggwikur dimirwand, diwutemen yumbo brequ kin pugri mandi nungoqi ane

Page 341: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Jud 13 338 Jud 25was. Ni mir yumbui pe mas ye te kin nei mimbiqdi minyuw mati segi ye, ni pripri nikin ghimbinenei mimbiny ye. Ni wuye quari wumb pudi wuyenganye wundi segi nyumurighi niraq no ye te kinpugri. Di ni nyumo yi rise kin puayi pudi rise segiye te kin pugri. Di ni nyumo quari gub pre dipuatemunebimuaq ye te kin pugrine, nimati predimune nganyemati. 13Niminyuw kin yumbo urte gherim seme ri kuyo kin pugri, di ni minyuwkin yumbo ur brequ puq men kin te gherim semebir kus di napu ruwi ye te kin pugrine raqe ruso.Ni tomnji dugri nikin sunyi pe pu bi mo ye te kinpugri. Pugri bu God ni sunyi quan nganye burpoqrip di quari rimb ye te nipim ruso pre. Ni tende eimaghe yemu yemu te kin yemu ye.

14 Enok Adam ningg kuqo. Adam nde pu ritiri kuqo tit 6-pela pre muq Enok te 7. Enok niGod nde pu nei natevi di wute men ningg wandven simbe nand nari, “Nge guqod Yumbui nikinangelo yuwon ye tausen nganye buagi ane mandiye. 15Ni nandi ei wute buagi qi pe kin ir nawo ye.Di tende puayi ni wute God nari kin pugrine rissegi di yumbo ur brequ rind kin te brequ nindiny.Te pugri ni yumbo God segi puq nand kin te puqren, yumbo yembe rindiny kin yumbo ur te Godnari kin pugri segi di ni God wand brequ rindig.”16Wutewandoqi kinmenni pripriminyangmanddi yumbo pughe kin ninde puq ren kin te ninggumbo yuqo mati. Ni pripri nei brequ nikin umbope rise ye te kin pugrine ei puqmen yawo kurem.Ni pripri quan kumo mari bijeyi mase di nikinnyambne mindiri riwo. Di ni pripri wandoqimand yumbo ur yuwon ye bei mand ei wute oyisabi rindim ningg mari.

God nei wumbig kin yumbo ur te ei wat rise gre17 Pudi ngemand nganye, nungoqi beghi Yum-

bui Jisas Kraist nikin aposel asi wand simbemunduq kin te ei nei wumbiny. 18 Ni nungoqisimbe munduq mari, “Ngeri pre yamb tumo kintende puayi di wute nungoqi wand peq munduqkin mandi ye. Wute te ni God nari kin pugrinepuq men segi kin nei brequ nikin nde umbo perise ye te kin pugrine ei puq men ye.” 19Ni simbemunduq kin wute men qa mandi nungoqi Jisasnei wumbig kin wute bir muaqu ye. Ni qi wen kinnei brequ ninde umbo pe rise ye te kin pugrine eipuq men ye. Wute te God ningg Ququ ninde nassegi.

20 Pudi nge mand nganye, nungoqi Jisas neiwumbig kin nei nungoqi nde rise ye te quan

nganye yuwon ye. Nungoqi nei te ei puq wenyyumbui ruso. Di Ququ Yuwon Ye ningg grepe ei God ane wand. 21 Muq nungoqi beghiYumbui Jisas Kraist ni nungoqi yawo nitouq dinitaqu wowi was was te kin was ye te ghimbiwuany puwas ye ven nde puayi, nungoqi God ndetumo wandi te ei ni nungoqi yawo nirauq righerighene. 22 Nungoqi nimand aye God oghinenei rimbig segine kin te yawo wutony di ghavwundiny. 23Wute ninge wase pe tumo rundo puris. Nungoqi ni ghav wundiny di brequne munewate rindi. Wute ninge qi wen kin nei brequ isisninde umbo pe rise, di ni pripri yumbo ur brequmand. Nungoqi ni ghav wundim ei ni Yumbuinde mandi. Pudi yeng wawo yuwon eti nungoqini mingg yumbo ur brequ te wutam ri. Nungoqini yawo wutom pudi ni yumbo ur te puaq wandyuwon.

God nyamb bidivi viyo24Godni nungoqi ghav nunduq di ir waghe segi

kin tuqui. Ni yuwon nganye, ni nungoqi nitaquno ni ane was unje wap segi yuwon pu was, diquan nganye chumbuai wand. 25God ni irine Goddi beghi nitamu powi kin. Beghi Yumbui JisasKraist nde gri ni nyamb bidivi viyo. Ni yumbuinganye, ti yumbui, gre yumbui, di yumbo buagininde gre pe rise. Ni yabe chuqone pugri nas,muq pugrine nas, di otiwo mune pugrine ei nasnas te kin nas ye. Te nganye.

Page 342: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Revelesen 1:1 339 Revelesen 1:16

RevelesenJon Jisas ningg aposel iri ni nyumo raqe wen

ur nindiq. Ni ailan iri Patmos puq mindig kintende taq yenu kin tende puayi nyumo raqe wenurnindiq. Ni nyumo raqewenurnindiq kin tendepuayi Rom kin gavman ni wute Jisas nei rimbigkin te ni veri. Te pugri eti ni Jisas Kraist yumbuinyamb rirang di ni Rom mingg king yumbuinyamb rirang segi. Te ningg di ni wute Kraist neirimbig kin unje map mai isis meny. Jon nyumoraqe wen ur nindiq ei Kraist ningg wute ni grepune yeru Jisas nei rimbig. Piyi ni mambui riti,pudi gre pu yeru.

Di te kin te Jon ni ruqo nyemb kin pugri peJisas nandi nitanyi no yumbo buagi bei neng, di nikopuquwand pe rise. Ni yumbo otiwo ruwi kin tebei neng. Di ruqo nyemb pe Jisas ni Satan di veriaye te ane nyinge nawo maghe kin nuqond. Di nibei nand te pugri wute Jisas nei rimbig kin te niane God nde tiqe pe ris ris te kin ris ye.

1 Jisas Kraist yumbo suqo pu rise ye raqe nandkin ren te God naip no ei ni ningg yembe yewute te yumbo pughe ei brequne ruwi ye te ninggsimbe nindiny. Jisas ni ren kin raqe nand kin te ninikin angelo iri tiqi nundog ni te yembe ye wutiiri Jon nde nondo yumbo buagi raqe nand. 2 Jonni yumbo buagi nuqond kin te ningg simbe nand.Ni simbe nand kin te God ningg wand di wandnganyene kin Jisas Kraist raqe nand kin te simbenand. 3 Wuti propet kin wand buk wen ninggrise kin te wute buagi nde rar pe nuqond ye nichumbuai nand ye, di wute wand ren nde rise kinrutungu di umbo pe ruwo ris ye ni chumbuai rindye, te pugri ngeri tumo rind.

4-5Nge Jon wand ren ur gad. Wand ren te wuteJisas nei rimbig kin ni tiqe 7-pela pu Esia opu yerukin tende ris ye ni ningg ur gad.

God ni muq nas, asi nganye nas, di otiwo nasneye. Ququ 7-pela pu ninde sia king pe rar ngimineyemu. Jisas Kraist, ni yumbo bukwen nde rise kintuquine di nganyene raqe nand, di wute mati kinnde pu ye nawo nes newo ye, di qi pe kin kingbuagi ninde si nambu mas ye. Nge God pengugidig ei ni di Ququ 7-pela pu di Jisas Kraist ni nikinnei pene wute yuwon muany di umbo yuwon kinte nungoqi nde rundo.

Jisas Kraist ni beghi yawo nirangu righe dininde yavi pe beghi yumbo ur brequ pe pu puaq

nundumu, 6 di ni king ningg nas, beghi ninde sinambu prist kin pugri pas ei ni God di kiyi ninggyembe bad. Ni ei nyamb yumbui di gre ane begbeg te kin rise. Te nganye.

7Nungoqiwutungu, niwuye quari pe gri nandi,di wute buagi ni ruqoind ye. Wute ni yir baqmindig kin ni anene muqoind ye. Di wute titbuagi qi pe kin ni ningg quanji rind ye. Yumboren kin te nganyene puq ren ye. Te nganye.

8 Yumbui God Gre Nganye Kin ni nari, “Ngeyembe puate ki righe di yembe omo kawo. Ngemuq kas, asi nganye kas di otiwo kasne ye.”

Wuti iri wuti God nde pu nandi wuti nganye nas yeni gib namb

9 Nge Jon nge nungoqi mand, buagi ane maipare, God nde si nambu pas, di waghine Jisasnei bibig kin te ningg mai pare. Nge God ninggwand di wand nganyene kin Jisas raqe nand kin tesimbe gad kin te ningg nge ailan woju iri Patmospuq mindig kin ven nde taq pu yengu. 10Yumbuimune nes newo kin nginy te ningg Ququ YuwonYe gre ane nge puq negh di nge nde dobu gri wutiiri quan kumo nganye wand nand kin gibe ko tekutungu. Ni gibe ko te biugel kin pugri, 11 di ninari, “Nu yumbo guqod kin te buk umo chongope kin tende ur ghand di wute Jisas nei rimbigkin tiqe 7-pela pu ren ningg ris ye ninde yi ruso:Te Epesus, Smerna, Pergamum, Taiataira, Sardis,Piladelpia di Laodisia nde yi ruso.”

12 Nge tindi godo ei wuti nge wand simbenindigh kin te guqoid ningg. Di nge tindi godokin tende puayi nge lam mawo ris kin yumbo golpe yembe mindiny kin te 7-pela pu yeru guqod.13Di wuti iri wuti God nde pu nandi wuti nganyenas ye ni gib namb kin ni lammawo ris kin yumbotende mingi yenu guqoid. Ni chongo dobui irinaghe no nyinge gubuq pe tiq nase kin te nerinaghe di yumbo ire gol pe yembe munduw kinte mand pe wureq nimbiq. 14 Ni ngawu di yute sipsip iny kin pugri di mare kin pugri quemrimb, di ni rar te wase nyungu kin pugri ti wuri.15Ni nyinge te yumbo ire ain gib wumb ye bronspuq munduw kin wase mindaq chongo pe nyangmamb ei yumbo te ti riri kin pugri, di ni gibe kote wuye roru quan kumomari kin pugri. 16Nindesi tuan pe opu ni tomnji 7-pela pu nat mase puyenu, di mame dobui opu opune sawo rise kin teninde mim pe gri neyi ni. Ni quenge te nginy dinginy ti buagi quanne riyi ri kin pugri.

Page 343: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Revelesen 1:17 340 Revelesen 2:1317 Nge ni guqoid kin tende puayi nge ninde

nyinge tingi pombri ko kati pu pugri kase. Muqni si tuan nge nde ni kuyo di nari, “Wune ghambwayequ, nge ye kawo kas di nge dobu nganye kas.18Nge te kas kas te kin kas ye. Nge kati pre pudinu tungu nge mune kes kewo di kas kas te kinkas ye! Di wute mati kin yumbo ur di mati kintiqe te kin ki nge kait nase. 19 Pugri bu nu yumboguqod kin te ur ghand, te yumbo muq di otiworuwi kin te. 20Nu tomnji 7-pela pu nge nde si tuanpe mase guqod di lammawo ris kin yumbo gol peyembe mindiny kin 7-pela pu guqod kin ni puatete pugri: Tomnji 7-pela pu tewute Jisas nei rimbigkin tiqe 7-pela pe ris ye ni te angelo 7-pela pu, dilam mawo ris kin yumbo 7-pela pu te wute Jisasnei rimbig kin tiqe 7-pela pe ris ye te.”

2Wute Jisas nei rimbig kin Epesus ris ye ni ningg

wand1 Ni nge simbe nindigh nari, “Angelo wute nge

nei rimbigh kin Epesus ris ye te yeng nuany kinninde wand ren ei ur ghand: Wand ren te nge,wuti tomnji 7-pela pu si tuan pe opu kat mase dilam mawo ris kin yumbo 7-pela pu gol pe yembemindiny kin tende mingi nyinge kare kin, ngeningg wand. 2Nge nungoqi yumbo ur te nei gab.Te pugri nungoqi yembe kumo wand, di waghinemai ware kin te nei wamb. Nge nei gab nungoqiwute brequ rar wuqond mar mo ye tuqui segi.Nungoqi wute mari ni aposel puq mand pudi segiye tewapwimewodi neiwambniwandoqimand.3Nungoqi waghine nge nde nyamb pe mai ware,di te kin ningg nge nei wumbigh kin te si waresegi.

4 “Pudi nge yumbo ninge nungoqi unje wapkin te ningg simbe guduq ye. Asi nungoqi ngenei wumbigh urupuine kin tende puayi nungoqiwute yawowurany righe, muq nungoqi yumbo urte si ware. 5 Nungoqi asi pughe gri was di muqir waghe pre kin te nei wamb. Nei ware witindedi yumbo ur asi nge nei wumbigh urupuine puqwen kin tene mune puq wen. Nungoqi pugri puqwen segi, tedi nge godo nungoqi lam muaq yequkin yumbo te puaq gidiq di tende mune yequsegi. Nungoqi nei ware witinde tedi nge puaqgidiq segi. 6 Pudi nungoqi yumbo yuwon taq renyembe wundiny: Nungoqi Nikolas ningg wute nimingg yumbo ur te yambu wureny, te nge muneyambune kireny.

7 “Wuti iri ni nutungu kin tuqui tedi ange nuaqei Ququ wute nge nei rimbigh kin ni ningg wandsimbe nand kin ren ei nutungu. Wuti iri ni yumbour brequ buagi nyinge nawo righe ye nge ni ngiqgidig di ni nginy tu wam God ningg wuny tendenyumo wute me mas ye tende pu mir nateri.”

Wute Jisas nei rimbig kin Smerna ris ye ni ninggwand

8 “Angelo wute nge nei rimbigh kin Smernaris ye te yeng nuany kin ninde wand ren urghand: Wand ren te nge, wuti ye kawo kas didobu nganye kas nge kati di mune kes kewo ye,nge ningg wand. 9 Nge nungoqi mai ware kin dinungoqi yumbo segi kin te nei gab, pudi ququ pegri nungoqi yumbo quan kin pugri was. Wutemari ni Juda kin pudi ni nganyene Juda kin segi,pudi ni Satan ningg wute tit te kin ye ningeni nungoqi wand brequ munduq kin te nge neigab. 10 Nungoqi mai ware ye di te kin ninggwune wamb wayequ. Nge nungoqi simbe guduq,ququ brequ mingg yumbui ni nungoqi kin ningetaq numbuqu ei nungoqi tuqui nupuqu ye. Diwute nungoqi unje mupuqu ningg mai isis meuqruso nginy 10-pela pu wawo ye. Nungoqi grepu ei yequ, piyi nungoqi mumbuequ wati ninggpudi gre pu ei yequ. Nungoqi puq wen tedi ngenungoqi oyi guduq kin te nungoqi was was te kinwas.

11 “Wuti iri ni nutungukin tuqui tedi angenuaqei Ququ wute nge nei rimbigh kin ni ningg wandsimbe nand ye ren ei nutungu. Wuti iri ni yumbour brequ buagi nyinge nawo righe ye ni otiwowute mai yumbui riraq riraq te kin ris kin tendepuayi ni mai te niraq segi.”

Wute Jisas nei rimbig kin Pergamumris ye ni ninggwand

12 “Angelowute ngenei rimbigh kin Pergamumris ye te yeng nuany kin ninde wand ren urghand: Wand ren te nge, wuti mame dobui yengkin sawo opu opune rise ye kait nase ye, ngeningg wand. 13Nge nei gab nungoqi was kin tiqeyumbui pe tende te Satan ni nikin sia king petende nas. Pudi nungoqi nge nyamb wat risegre di nge nei wumbigh kin te si ware segi. TeAntipas nas kin tende puayine nge nei wumbigh.Antipas ni nungoqi was kin pe tende nge ninggwand yuwonne nganye simbe nand ye ni Satan ninas kin pe tende mi nati, pudi nungoqi nge neiwumbigh kin te si ware segi.

Page 344: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Revelesen 2:14 341 Revelesen 3:514 “Pudi nge yumbo ninge nungoqi unje wap

kin te ningg simbe guduq ye: Nungoqi nde wuteninge ni Balam ningg wand wute bei neny kinte rit rise kin tende ris. Balam ni Balak wuteIsrael kin puamb nuany yumbo ur brequ rindningg bei neng. Ni nari god wandoqi kin mirmem kin cham te riq, di nyumbueg quayi anesegi segi rise kin yumbo ur brequ rind. 15 Te kinpugrine nungoqi kin ninge ni Nikolas ningg wuteniwand brequ te rit rise. 16Pugri bumuqneiwarewitinde! Nungoqi yumbo ur te si ware segi, tedinge brequne godo di nge mame dobui nge ndemim pe gri neyi ni kin tende pe ni ane bege.

17 “Wuti iri ni nutungukin tuqui tedi angenuaqei Ququ wute nge nei rimbigh kin ni ningg wandsimbe nand ye ren ei nutungu. Wuti iri ni yumbour brequ buagi nyinge nawo righe ye te ngemanasuqo pu wuse kin te ninge geg ye. Di nge wetquemkin iri nyamburupui ur pu rise kin te anenegeg ye. Wuti wet te neti nowi kin nine di nyambte nei namb.”

Wute Jisas nei rimbig kin Taiataira ris ye ni ninggwand

18 “Angelo wute nge nei rimbigh kin Taiatairaris ye te yengnuany kinnindewand renur ghand:Wand ren te nge, God ningg wo, nge ningg wand.Nge rar te wase nyungu kin pugri ti wuri, dinge nyinge te yumbo ain gib wumb ye ire bronspuq munduw kin chongo pe nyang mimbiq puwuse ti wuri kin pugri ye. 19Nge nungoqi yumbour, nungoqi wute yawo wurany righe kin di ngenei wumbigh kin, nungoqi yembe wand kin diwaghine mai ware kin te nge nei gab, di yumboren kin te nungoqi muq mune quan nganye puqwen, asi nge nei wumbigh urupuine puq wen kinpugri segi.

20 “Pudi nge yumbo ninge nungoqi unje wapkin te ningg simbe guduq ye. Nungoqi nyumbuegire Jesebel ni wuri ni propet ire puq wund nun-goqi ni segi puq wunduw segi. Ni wand wute beiweny kin te ningg ni nge yembe ye wute ningeunje wup di ni nyumbueg quayi ane segi segi risekin yumbo ur brequ rind di god wandoqi kin mirmemkin chamte riq. 21Ngeni ngimnenyumbuegkin yumbour brequ te si wure ningg ghimbi kuawpu kas, pudi ni te kin si wure ye nei rise segi.22 Pugri bu nge ni di wute ni ane yumbo ur brequrind kin te ane brequne num yumbui keny ye. Niyumbo ur brequ wund kin te si rire segi, tedi ngemuq nimai yumbui keny ye. 23Nge ni ningg wutebuagi te gab riti ye. Te ei wute nge nei rimbigh

kin buagi nei rimb te pugri nge wuti wute umbodi nei gudony ye, di nge nungoqi ire ire nungoqiyumbo yembe wundiny kin pugrine ei oyi guduqye. 24-25Muq nge nungoqi Taiataira kin aye ningenungoqi Jesebel ningg wand wute bei weny kinte wutungu segi ye di ni ningg wute riri Satanningg nei suqo pu rise kin puq rind ye te waterisegi ye nungoqi ningg mune simbe gad. Nungoqinge wand yuwon ye nungoqi wateri pre kin teneei wat rise pu was ruso nge mune godo. Ngenungoqi yumbo aye mune puq wen ningg karisegi.

26-27 “Wuti iri ni yumbo ur brequ buagi nyingenawo righe di nge kari kin pugrine puq nen nennas nge godo ye te nge gre wuyi nde pu katerikin te ni geg di tiqe buagi ninde si nambu yeru.Ni botu ain pe yembe mindig kin te nait nasete pugri ni gre quan nganye rise di tiqe buagininde nambu yeru, di tiqe buagi te qi os kin pugrinambri bir bir yeru. [Sng 2:9]28 Di nge ni tomnji yamb guay te anene geg ye.

29 “Wuti iri ni nutungukin tuqui tedi angenuaqei Ququ wute nge nei rimbigh kin ni ningg wandsimbe nand kin ren ei nutungu.”

3Wute Jisas nei rimbig kin Sardis ris ye ni ningg

wand1 “Angelo wute nge nei rimbigh kin Sardis ris

ye te yeng nuany kin ninde wand ren ur ghand:Wand ren te nge, wuti God ningg ququ 7-pela punge nde si nambumase ye di tomnji 7-pela pu katmase ye, nge ningg wand. Nge nungoqi yumbour te nei gab. Nungoqi nge nei wumbigh gre kinnyamb rise, pudi muq si ware pre. 2Munene ngenei wumbigh gre! Yumbo ur oghi kin ir righeningg tumo pu rise kin te wat rise gre ei ni presegi. Te pugri nungoqi yumbo ur nge God nderar pe yuwon kin puq wen ye te omo wawo ngeguqod segi. 3 Pugri bu nungoqi yumbo wateri diwutungu pre kin te ei nei wumbiny, nungoqi tekin pugrine puq wen di nei ware witinde. Pudinungoqi yumbo ur yuwon kin te puq wen segi,tedi nge wuti nyungu kin pugri godo di nungoqinge pughe puayi godo kin te nei wamb segi ye.

4 “Pudi nungoqi Sardis nungoqi kin wute ningeni chongo te qi ritany segi. Ni chongo quem kinrire righe di nge ane nyinge pare ye, te pugrini puq ren kin tuqui. 5 Wuti iri ni yumbo urbrequ buagi nyinge nawo righe ye ni wute renkin pugrine chongo quem kin nare righe ye. Nge

Page 345: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Revelesen 3:6 342 Revelesen 4:4ni nyamb wute ris ris te kin ris ye ni nyamb risekin buk yumbui pe rise ye te puaq gad segi, pudinge wuyi di nikin angelo ane simbe gidim kari ninyamb te rise ye.

6 “Wuti iri ni nutungu kin tuqui tedi ange nuaqei Ququ wute nge nei rimbigh kin ni ningg wandsimbe nand kin ren ei nutungu.”

Wute Jisas nei rimbig kin Piladelpia ris ye ni ninggwand

7 “Angelo wute nge nei rimbigh kin Piladelpiaris ye te yengnuany kinnindewand renur ghand:Wand ren te nge, wuti yuwonne nganye di wandnganyene kin nge nde rise ye, nge ningg wand,di nge Devit ningg ki kait nase ye. Yumbo ngebi kawo kin te wuti iri nare righe kin tuqui segi,di yumbo nge kare righe kin te wuti iri bi nawokin tuqui segi. 8 Nge nungoqi yumbo ur te neigab pre. Nge nungoqi ngim ir kuauq pu wuse, diwuti iri imb nawo tiq segi. Nge nei gab nungoqinyamb te yumbui segi, pudi nungoqi nge wand tewat rise gre di nge nyamb te suqo wuragh segi.9 Wute ninge Satan ningg wute tit pe kin ni ririni Juda kin pudi segi, ni wute wandoqi rind kin.Nge ni puq keny rindi nungoqi nde nyinge tingipombri ruso di ruqond nge Jisas nge nungoqiyawo kirauq righe. 10 Nungoqi nge ningg wandirepene wutungu di waghine mai ware. Pugri bumuq nge oyimune otiwomaiwute buagi qi pe kintuqui rip ningg ruwi kin tende puayi ghav guduqgre pu yequ mai ware.

11 “Nge brequne mune gadi ye, pugri bu wandyuwon kin nungoqi wateri pre kin te wat rise gre.Te ei wute aye oyi nge nungoqi oyi guduq kinte mitaquri segi. 12 Wuti yumbo ur brequ buaginyinge nawo righe ye nge ni yuwod kin pugri ngete God ningg baj pe kowi yenu. Ni aye pe no seginganye. Di nge, nge te God ni nyamb te ninde urgad, di ngeGodni tiqe yumbui ni nyamb te ur gad.Te Jerusalem urupui nge te God nde pu nginy tusi wuraq wuti wi kin te. Di nge te nyamb urupuite anene ninde ur gad.

13 “Wuti iri ni nutungukin tuqui tedi angenuaqei Ququ wute nge nei rimbigh kin ni ningg wandsimbe nand kin ren ei nutungu.”

Wute Jisas nei rimbig kin Laodisia ris ye ni ninggwand

14 “Angelo wute nge nei rimbigh kin Laodisiaris ye yeng nuany kin ninde wand ren ur ghand:Wand ren te nge, wuti kari God ningg wand buagite nganyene puq gad ye, wuti God ningg wand

te tuquine di nganyene simbe gad ye di nge ndegri God yumbo buagi yembe nindiny ye, ngende ningg wand. 15-16 Nge nungoqi yumbo urte nei gab, te pugri nungoqi nge quan nganyenei wumbig gre segi di nge quan nganye dobwegh segi. Nge nde nei pe nungoqi nei irenevise ningg kari. Pudi nungoqi mingi minginewas kin te ningg nge nungoqi puaq guduqu woningg tumo. 17 Nungoqi wari, ‘Nge muq tuqui,nge muq yumbo quan rise, di nge yumbo ayepughe ningg ei kari.’ Pudi nungoqi nei wambsegi nungoqi quan nganye brequ wase, yivanygib wamb, yumbo segi, rar ghave kin, chongosegi, di umbo gawo omone yequ. 18 Pugri bu ngekari, nungoqi nge nde ei gol wasemande ir mawopre kin te wong wand, ei nungoqi yumbo quanrise kin tuqui. Di yumbo ghimbi buag ware kinte chongo quem kin nge nde pu wong wand, einungoqi minyuw kin ghimbi omone rise kin tesuqoware. Di rar kinmarasin te nge nde puwongwand rar pe wawo righe ei yuwonne rar wat.

19 “Wute nge yawo kirany righe kin te nge niker kuany di bei keny. Pugri bu nungoqi mingimingine was kin yumbo ur te si ware di nge quannganye nei wumbigh gre. 20 Te qond. Nge venyengu. Nge ngimrawu yengu di baq gad. Wutinge gibe ko nutungu di ngim bi nuaq, te nge kargodo ni anemir bad di ni nge anemir bad. 21Wutiyumbo ur brequ buagi nyinge nawo righe ye ngekari ni nge temu nge nde sia king pe pas. Ni ngeyumbo buagi nyinge kawo righe di wuyi temu ninde sia king pe pas kin pugrine ni nge temu pasye.

22 “Wuti iri ni nutungukin tuqui tedi angenuaqei Ququ wute nge nei rimbigh kin ni ningg wandsimbe nand kin ren ei nutungu.”

4God ni nikin sia king pe nas

1 Tende dobu nge rar kat di God nas kin tiqe pengim ire bi pu yequ gudoq. Di wuti asi nge wandsimbe nindigh di ni gibe ko biugel kin pugri ye temune nari, “Ren ghowi ghandi nge nu yumbo rennde dobu aye ei mune ruwi kin te bei kew.” 2 Dibrequne Ququ gre ane nge puq negh di God naskin tiqe pe sia king ire yequ di wuti iri sia king petende nas kin te guqod. 3Wuti tende nas guqoidkin ni ghimbi te wet jaspa di konilian ni ti riri kinpugri ti riri. Di eirdab ni ti wet emeral ni quannganye ti riri kin pugrine ti kuri di sia king pe tekuwi godo gudi. 4 Sia king pe tende sia king aye

Page 346: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Revelesen 4:5 343 Revelesen 5:1424-pela pu yeru yeru rundo rindi di quayi kiyi 24-pela pu ni tende mas. Ni chongo quem kin marerighe di king hat gol pe yembe mindiny kin tengawu pe mare righe. 5 Sia king pe tende pu prisnaghe, riri di kimereg naghe. Sia king rar ngimite lam 7-pela pu namb namb yeru. Ren te Godningg ququ 7-pela pu. 6Di sia king rar ngimi wutenyingemaremomandi kin sunyi te glas kin pugriti riri di guqod kin gherim gib gub.

Sia king yeru pe mingi tende nge yumbourupui ris kin 4-pela pu yeru guqod. Ni sia kingire mingi yequ kin tende yeru yeru rundo rindi.Di ninde ghimbi pe rar nganye buagi rise, ningerar ngimi di ninge dobu gri. 7 Yumbo ire laiongib wumb ye te ye wuwo gudoq. Tende dobuire kau gib wumb ye gudoq, tende dobu aye niquenge te wutamu quenge kin pugri ye gudoq, didobu nganye te wapi wubquru gib wumb kin ninimbraqewutariwi ruso pu yequ gudoq. 8Yumboren buagi ane ire ire nikin nimbraqe 6-pela purise. Di rar ane rise rise rundo rindi di nimbraqenambu gri te anene rar rise. Burpoq di bogisumbni yuwo riri,“Yumbui God Gre Nganye Kin, ni yuwon, yuwon,yuwon nganye nas. Ni asi nas, muq nas, di otiwo

nasne ye.”Di ni riri kin te pre segi. 9 Yumbo 4-pela pu te niwuti sia king pe nas kin, wuti nas nas te kin nasye, te nyamb yumbui reng, ni nyamb rindivi viyo,di chumbuai rindig kin tende puayi 10 quayi kiyi24-pela pu te ni wuti sia king pe nas kin te ninderar ngimi pombri mo mase di ni God nas nas tekin nas ye te yumbui nyamb mirang. Ni te kinghat te ninde sia king qunambemawo rise di mari,11 “Beghi Yumbui di God, nu irine wute buagi nunyamb rindivi viyo, nu nyamb yumbui rew, di nugre te ningg chumbuai runduw ye tuqui. Te pugrinu yumbo yumbo buagi te yembe gudiny, di nunon nde nei pene ni yembe gudiny di ni ris.”

5Sipsip Wo buk umo chongo pe kin te nitaqwi

1 Nge yumbo aye guqod kin te wuti sia king penas kin ni buk umo chongo pe yembe munduwkin ire nitiq wuse pu nas. Buk te ninde si tuanpe wuse, ni opu opune ur rise di kandel umbo7-pela pu ritiq wuse. 2 Di nge guqod angelo grekin iri quan kumone ngam nare nari, “Tughe buGod nari ni kandel umbo puaq nand di buk umochongo kin wen bure nindiq kin tuqui?” 3 Pudiwuti iri God nas kin tiqe pe kin o qi pe o qi tamu

kin iri buk umo chongo pe kin wen bure nindiq dinundoq tuqui segi. 4Wuti iri buk te bure nindiq dinundoq tuqui segi bu nge quan kumo quanji gad.5Muq quayi kiyi iri nge ningg nari, “Quanji ghandwayequ. Wuti ye nawo kin iri wute mari ni LaionJuda mingg wute tit pe gri nandi ye puq mindigkin te qoind. Ni nyamb yumbui kin di ni Devitningg kimem. Ni veri buagi nyinge nawo righe.Ni kandel umbo puaq nand di buk umo chongope kin bure nindiq tuqui.”

6 Di nge Sipsip Wo iri guqoid, ni mi pre kinpugri di ni sia king pe mingine yenu. Ni kom 7-pela pu di rar 7-pela pu. Ni rar 7-pela pu te Godninggququ 7-pela pu tiqi nundomtiqe buagi qi peyeru kin ninde mo ye te. Di yumbo urupui ris kin4-pela pu quayi kiyi ane ninde yeru yeru rundorindi. 7Ni no di buk wuti sia king pe nas ye nindesi tuan pe nitiq wuse pu wuse ye te nitaqwi. 8Nibuk nitaqwi pre yumbo urupui ris kin 4-pela tedi quayi kiyi 24-pela te ni Sipsip Wo nde pombriruso. Ni kin kin yumbo gita gib rimb kin hap puqmindiny kin te mat rise di mueq gol pe yembemindiny kin mat rise. Mueq tende yumbo tuqoyuwon riri kin mawo righe bre pu rise kin te matrise. Yumbo tuqo yuwon kin ren te God ninggwute ni God pengu rindig kin te. 9 Di ni yuwourupui ire mari, “Nu irine buk te taqwi di kandelumbo puaq ghand ye tuqui, te pugri nu mi kuatipre di nu yavi pe wute wong guad di ni God te. Tewute tit buagi, wand tuan buagi, ghimbi chongoisis, di kantri buagi kin. 10Nu ni puq kueny kingirine nde si nambu prist kin pugri ris ei ni beghiGod ningg yembe rind di qi pe yumbui ningg ris.”

11Muq nge rar kat di angelo nganye buagimarikin te kutungu. Ni nganye buagi nganye, tausentausen, di 10 tausen 10 tausen kin pugri. Ni siaking, yumbo urupui ris kin 4-pela, di quayi kiyi24-pela tende yemu yemu mondo mandi. 12 Dini quan kumone yuwo mand mari, “Sipsip Wonu irine nyamb yumbui kuateri tuqui ye, nu mikuati ei wute buagi ni nu yumbui kuas kin gre,di yumbo buagi kuateri kin, di nu nei oghi kin,di gre te ningg nu nyamb rindivi viyo. Nu irineei nyamb yumbui pew, di nyamb bidivi viyo, dichumbuai buduw.”

13Muq yumbo buagi God nas kin tiqe pe kin, qipe kin, qi tamu kin, gherim wam kin di tamu kinni yuwo riri kutungu. Ni riri, “Wuti sia king penas kin di SipsipWo ni ei chumbuai buagi, nyambyumbui, ti, di gre ane materi. Di pugri rise rise tekin rise.” 14Di yumbo urupui ris kin 4-pela te riri,

Page 347: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Revelesen 6:1 344 Revelesen 7:5“Te nganye.” Di quayi kiyi 24-pela pu te pombrimo ni temi yumbui nyamb miram.

6Sipsip Wo kandel umbo buk ritiq wuse kin te puaq

nand1 Nge yengu guqod guqod di Sipsip Wo ni

kandel umbo 7-pela te kin ire ye wuwo ye te puaqnindiq. Muq yumbo 4-pela te kin ye ire ni quankumone wuri kutungu, di ni wuri kin te kimeregkin pugri. Ni wuri, “Ghandi!” 2Nge rar kat di hosquem kin iri yenu guqoid. Wuti hos pe nandi kinni umowor ire nitiq wuse di king hat ire meng.Di ni wute yeng kin yeng pe mo nikin veri nyingemawo maghe mo kin pugri no.

3 SipsipWo kandel umbonamba tu puaq nindiqkin tende puayi nge yumbo 4-pela te kin yenamba 2 mune wuri kutungu. Ni wuri, “Ghandi!”4 Muq nge hos aye neyi ni guqoid. Ni ambo kin,te wase namb ambo kin pugri. Wuti hos te ninggnandi kin ni qi pe umboyuwonkuse kin yumbourte puaq nand di wute puq neny oyi oyi wute rumbriti kin gre meng. Di ni mame dobui yumbui kiniri meng.

5 Sipsip Wo ni kandel umbo namba 3 puaqnindiq kin tende puayi nge kutungu yumbo 4-pela te kin ye namba 3 te wuri, “Ghandi!” Ngerar kat di hos quari kin iri yenu guqoid. Di wutihos tende nandi kin ni skel ire nitiq wuse. 6Di ngegibe ko ire yumbo 4-pela yeru pe mingi tende pukutungu di ni wuri, “Nu yo, wute puq yeny mirsegi pu ris. Ni nginy iri yembe rind kin wet bidipe ni wit kilogram ire o bali kilogram teri irenewong rind di prene. Pudi oliv wain ane rar qondpugrine rise.”

7 Sipsip Wo ni kandel umbo namba 4 puaqnindiq kin tende puayi nge yumbo 4-pela te kinye namba 4 te wuri kutungu. Ni wuri, “Ghandi!”8 Nge rar kat di hos wuge sindiq ur nare kin iriyenu guqoid. Wuti hos tende nandi kin ni nyamb“Wute Mati Kin,” di “Mati Kin Tiqe” ninde dobuwuwi. Ni wute buagi qi pe kin wute 4-pela kin irete mamb riti kin gre rise. Ni wute mame dobuipe mamb riti, puq meny mir yumbui kureny riti,num yumbui isis meny di riti, di umo yumbuidabo kin pe wute mamb riti.

9 Kandel umbo namba 5 puaq nindiq kin tendepuayi nge wute asi si yavi riti segi God ninggwand simbe rind rind di mamb riti ye ni ququalta nambu ris guqod. 10 Ni quan kumone riri,“Yumbui Gre Nganye Kin, nu yuwon di nganyene

guad ye. Nu brequne wute qi pe kin ir ghawo diwute beghi mumbuemu pati kin te oyi ghand.”11Muq ni ire ire chongo quem kin meny di simbemindiny ni musoq ghimbi ruwo ruso ni kimandni ane yembe ye wute ningg ris kin ni mamb kinpugrine mamb di namba God nei namb kin tuquimap pre, tedi ni oyi nand.

12 Nge yengu guqod guqod di ni kandel umbonamba 6 te puaq nindiq. Muq titwuye yumbuinaghe. Nginy quan nganye burpoq nap. Irewquanene yavi kin pugri ambo wuyo, 13 tomnjinginy tu pe pu qi pe ir mi maghe. Ni nyumurighiyumbui naghe di nyumo yi ir righe kin pugri irmaghe. 14Nginy tu buk umo chongo pe kin muetmimbiq kin pugri kring viyo viso di rand buagi diailan buagi ni yemu kin sunyi te si mare aye pekring mo.

15 King buagi, quayi kiyi buagi, ami minggyumbui buagi, wute yumbo quan rise kin, wutenyamb yumbui kin, di wute buagi aye te wute taqpu yeru yembe rind o segi ye ni qi gawo di wetyumbui sange pe suqo pu ris. 16 Ni rand di wetningg riri, “Nungoqi wati wandi ei beghi wuti siaking pe nas kin ni di Sipsip Wo beghi ker muangukin te ningg suqo wuramu. 17 Te pugri ni wuteker muany kin ngeri yumbui te rindi pre di tendepuayi wuti iri gre nand nas tuqui segi.”

7Wute 144 tausen-pela pu God ningg ur ninde rise

ye1Nge yumbo ren guqod pre tende dobu angelo

4-pela pu qi cheq 4-pela pe tende opu opu yemuguqod. Ni nyumurighi 4-pela pu qi pe ven ndemaghe kin te tuq mamb. Ni puq men ei qi pe,gherim pe, di nyumo pe tende nyumurighi naghesegi. 2 Muq nge angelo aye iri nginy nawi opugri nandi guqoid, ni God nas nas te kin nas ye niningg ur nawo kin yumbo ire niraq nandi. Di niangelo 4-pela pu qi gherim ane brequ mindinykin gre mem ye ninde quan kumone ngam narerundo nari, 3 “Nungoqi qi, gherim di nyumo tebrequ wundiny segine beghi God ningg yembeye wute ni beghi God ningg ur ninde quengepe puany pre, muqdi yumbo buagi te brequwundiny.” 4 Muq nge wute pughe gri pu Godningg ur riteri ye ni namba te kutungu, te 144tausen. Ni Israel mingg wute tit buagi nde pumateri.

5 Juda nde wute tit pe wute 12 tausen pela puGod ningg ur materi. Ruben nde wute tit pe

Page 348: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Revelesen 7:6 345 Revelesen 8:12wute 12 tausen pela pu, Gad nde wute tit pewute 12 tausen pela pu, 6 Aser nde wute titpe wute 12 tausen pela pu, Naptali nde wutetit pe wute 12 tausen pela pu, Manase ndewute tit pe wute 12 tausen pela pu, 7 Simeonnde wute tit pe wute 12 tausen pela pu, Livainde wute tit pe wute 12 tausen pela pu,Isakar nde wute tit pe wute 12 tausen pelapu, 8Sebulun nde wute tit pe wute 12 tausenpela pu, Josep ndewute tit pewute 12 tausenpela pu, di Benjamin nde wute tit pe wute 12tausen pela pu.

Wute nganye buagi nganye chongo dobui quemkin rire maghe

9 Tende dobu nge rar kat di wute nganye buaginganye yeru guqod, ni manyi bad kin tuqui segi.Ni kantri buagi, wute tit buagi, ghimbi chongoisis, di wand tuan buagi kin. Ni sia king pe diSipsipWo nde rar ngimine yeru. Ni chongo dobuiquem kin riremaghe di chubair raqe rire pu yeru.10Di ni quan kumone riri, “Beghi God sia king penas ye di SipsipWoni beghimitamupi.” 11Angelobuagi ni sia king, quayi kiyi 24-pela te di yumbourupui ris kin 4-pela tende yemu yemu mondomandi. Ni sia king pe tende quenge qi pe mimaghe mo di God yumbui nyamb mirang. 12 Nimari, “Nganyene nganye! Beghi, God beghi te ninyamb ei bidivi viyo di ni nyamb yumbui beg. Ninei yuwon kin buagi rise di beghi ni chumbuaibidig di nyamb yumbui beg! Ni quan nganye grerise. Te nganye ni gre quan nganye rise di yumbobuagi aye te mune ni tene, di pugrine rise rise tekin rise ye. Te nganye!”

13 Muq quayi kiyi iri ni nge pengu nindigh,“Wute chongo quem kin rire maghe ye te wutetughe di ni muai pu rindi?”

14 Nge oyi gad kari, “Yumbui, nu nei guab, ngesegi.” Di ni oyi nand nari, “Wute ren te ni wutemai yumbui rire kin pe te pu rindi ye. Ni chongote Sipsip Wo ningg yavi pe wuye rip quemmamb.15 Pugri bu ni God ningg sia king pe tende yeru,di ni ningg baj pe bur di bogisumb ni prist kinpugri God ningg yembe rind. Di wuti sia king penas ye ni ane ris di yeng nuany ye. 16 Ni munemir kureny tuqui segi di yawo singar riti tuquisegi. Nginy ni munene nande namb tuqui segio nyumurighi sungue kin ni nande namb tuquisegi. 17 Te pugri Sipsip Wo ni sia king mingineyenu kin ni wute ren ni te wuti sipsip yeng nuanykinningg yenu, di ni yengnuanyye. Di niwuyepe

pas pas te kin pas kin pe tende nitari no ye. Di Godninde rar pe ngam giji wuye buagi ku nimbinyye.”

8Sipsip wo kandel umbo namba 7 puaq nindiq

1 Sipsip Wo ni kandel umbo namba 7 puaqnindiq kin tende puayi God nas kin tiqe pe wandkuech pu rise ruso aua cham kin pugri. 2 Di ngeangelo 7-pela pu God nde rar pe yemu kin te nibiugel ire ire memmat mase pu yemu guqod.

3 Angelo aye iri wasebo yuwon tuqo wuri kinmindaq ye yumbo gol pe yembe munduw kinniraq ye ni nandi alta pe tiq yenu. Ni yumbotuqo kin wase nande God neng ye te quan nganyemeng. Di ni nare no alta gol pe yembemunduwyesia king rar ngimi yequ kin tende ni riwo, di Godningg wute yuwon ye buagi ni God ane wand kinwand te ane God neng. 4 Yumbo tuqo kin wasenande kin wasebo te di God ningg wute ni Godpengu rindig kin wand te ane angelo nde si pe puGod nde riwo ruso. 5Muq angelo ni yumbo tuqokin wase nindaq ye yumbo te nitaqwi alta pe kinwase te nawo righe di qi pe neq wuti. Di kimeregnaghe, riri riri, pris naghe, di titwuye naghe.

Biugel6Muq angelo 7-pela pu ni biugel 7-pela pu mat

mase ye te piq muqond ningg sir map.7 Angelo namba wan ni biugel te piq nuqoind

di ais wuye kin pugri wundi ye te di wase yavi aneane qi pe memare riti ri. Di qi puch teri ire kin irete wase nimbiq di nyumo di nyungo buagi tendeyeru kin te wase namb.

8Angelo namba tumune ni biugel piq nuqoind,di yumbo ire rand yumbui kin pugri ye te nimbiqnimbiqne gherim pe memiraq wughe. Gherimpuch teri ire kin ire te tindaq wuso yavi wuse.9Umo buagi gherim puch te ningg yeru kin te ritidi sip anene brequ rise.

10 Angelo namba 3 ni te biugel mune piqnuqoind, di tomnji yumbui iri soi kin pugri naimbnaimbne nginy tu pe pu bi ir ni, wuye ambriyumbui ni puch teri ire kin ire di wuye qi pekuyi ye puch teri ire kin ire pe tende naghe no.11Tomnji te ni nyamb te “Abo.” Wuye puch te kinni abo kueq di wute nganye buagi wuye abo kueqkin te riq ye ni riti.

12 Angelo namba 4 ni te biugel te piq nuqoind,di nginy, irew, di tomnji ane nambui di bur poq

Page 349: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Revelesen 8:13 346 Revelesen 10:4rip. Bogisumb kin aua 4-pela, burpoq kin aua 4-pela te ti nase segi.

13Nge yengu guqod guqod di wapi wubquru irenginy tu wam nyingraiq wuso di quan kumonewuri kutungu. Ni wuri, “Mai! Mai! Mai wute qipe ris kin ninde ruwi ye. Te pugri biugel aye marikin te angelo temi ire pu te ni te.”

91 Angelo namba 5 ni te biugel te piq nuqoind,

di nge tomnji iri asi nginy tu pe pu qi pe ir nikin te guqoid. Tomnji te ni ngamo pre segi yeni ki te nait nase. 2 Ni ngamo te bi nuaq kintende puayi nge wasebo ain wase mande kin bajpe wasebo quan nganye wuyo kin pugri wuwi wigudoq. Wasebo te nginy di nginy tu ane but wureburpoq rip. 3 Di quanj ni wasebo pe te gri meyimi di qi pe mati mi. Ni gre te tangegamyi kinpugri. 4 Ni qi pe nyumo, nyungo o yumbo ayete unje map segi puq mindim. Pudi ni wute Godningg ur ninde quenge pe rise segi ye tene di unjemap. 5Niwutemamb riti kin gremateri segi, pudiyuqo meny ruso irew 5-pela pu. Ni yuqo menykin te tangegamyi mutumu yuqo pati kin pugri.6 Tende puayi di wute riti ningg ngim meri rit,pudi ngim ninge ruqond tuqui segi. Ni riti yawokureny, pudi riti kin tuqui segi.

7 Quanj ni hos yeng pe mo ningg sir map puyemu kin pugri gib mamb. Ninde ngawu peyumbo ninge king hat gol pe yembe mindiny kingib rimb ye mare righe, di ni rar kime te wuterar kime kin pugri. 8 Ni yu te nyumbueg yu kinpugri, di ni sawo te laion sawo kin pugri. 9 Niyir imb mawo kin yumbo mand pe kin te ain peyembe munduw kin gib wumb ye mand pe wuse.Di ni nimbraqe riri kin te hos buagi yeng pe moningg vig mamb di ni nyinge wilkar ane riri kinpugri. 10 Ni tumo di ni yeng te tangegamyi ni tekin pugri. Di ninde tumo pe ni wute yuqo menyruso irew 5-pela kin gre rise. 11Ni king te angelongamo pre segi ye yeng nuaw ye te. Ni nyambArameik wand pe Abadon puq mindig. Di Grikwand pe Apolion puq mindig. (Nyamb ren nipuate te “wuti yumbo brequ nindiny ye.”)

12 Mai namba wan te wuso pre, di mai aye terimune dobu ruwi ye.

13 Angelo namba 6 ni te biugel piq nuqoindkin tende puayi kom 4-pela pu alta gol pe yembemunduw kin God nde rar pe yequ ye tende yemukin tende tiq nge wuti iri wand nand kutungu.14Ni angelo biugel namba 6 nait nase ye ni ningg

puq nand nari, “Angelo 4-pela pu Yupretis wuyeambri yumbui taq pu yemu ye te si ghare mo.”15Di angelo 4-pela te ni aua, nginy, irew di ber teningg sir map pu mas ye te rar muqond mo wutebuagi puch teri ire kin ire te mamb riti. 16Wutehosmare yeng pemo kin ni buagi ane te 2 handetmilion kin pugri. Nge namba ren simbe mindighkutungu. 17 Nge nei ri righe ruso di hos di wutehos mare mo ye nge guqod kin taq pugri: Ni yirimb mawo ye yumbo mand pe kin te ambo, quaridi nyes kin. Te wet salpa nyes kin pugri. Hos ningawu te laion ngawu kin pugri. Di wase, wasesoqi di wet salpa namb kin ninde mim pe gri riyi.18 Di mai teri ire pu ren wase, wase soqi di wetsalpa namb kin ninde mim pe gri riyi ri kin teningg wute puch teri ire kin ire te riti. 19 Hosni gre te ninde mim pe di ninde tumo pe rise, tepugri ni tumo te ghati kin pugri, ngawu rise ditende pe ni wute mat.

20 Wute cham ninge ni mai ren ningg riti segirisne kin te ni nikin nde si pe yumbo yemberindiny kin te si rire segine. Ni ququ brequyumbui nyamb riram kin te si rire segi, di godwandoqi kin gol, silva, brons, wet di nyumo puayipe yembe mindiny kin te yumbui nyamb riramye te si rire segi. Te god wandoqi kin ni rar mat,wand mutungu o nyinge mare segi kin. 21 Di niwute mi mati kin yumbo ur, mumand kin yumbour, nyumbueg quayi ane rise kin yumbo ur, dinyungu kin yumbo ur brequ te si mare segi.

10Angelo di umo chongo kin buk woju

1 Muq nge angelo gre kin aye iri God nas kintiqe pe pu nati ni guqoid. Ni wuye quari minginandi di eirdab ninde ngawu tiqe kuse kuse gudogudi. Ni quenge te nginy kin pugri, di ni nyingepe ti quan nganye wase kin pugri ti riyi. 2 Nibuk woju umo chongo pe yembe munduw kin irenitiq wuse, di buk te bure pu ninde si pe wuse.Ni nyinge nganye gherim pe nawo di nyinge qaqiqi pe nawo. 3 Di ni quan kumone nari, di ni narikin te laion nari kin pugri. Ni nari kin tendepuayi kimereg 7-pela ni wony te riri wand simberind. 4Ni wand simbe mand kin tende puayi ngeur gad ninggne, pudi mim ire God nas kin tiqepe pu vindi kutungu, ni viri, “Kimereg 7-pela puwand simbe mand kin te suqo ghare di ur ghandwayequ.”

Page 350: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Revelesen 10:5 347 Revelesen 11:185 Muq angelo gherim pe di qi pe yenu guqoid

kin ni si tuan God nas kin tiqe pe tiq neq wuyo.6 Di ni wuti nas nas te kin nas ye, wuti nginy tudi yumbo buagi nginy tu pe kin yembe nindinyye, qi di yumbo buagi qi pe kin yembe nindinyye, gherim di yumbo buagi gherim pe kin yembenindiny ye ninde nyamb pe wand taq namb di ninari, “Muq munene ghimbi pawo segi ye. 7 Pudiangelo namba 7 ni te biugel piq nuqoind ninggtumo kin tende puayi God ningg wand yuwon yesuqopu rise kin te raqe ruso ye. Te ni nikin yembeye wute propet simbe nindim kin pugrine puqren.”

8 Muq mim God nas kin tiqe pe pu kutungukin te mune simbe vindigh, “Yo, buk woju puaqpu angelo gherim di qi pe yenu kin ninde si pewuse kin te taqwi.” 9 Muq nge angelo te nindeko di pengu gidig ei nge buk woju te negh. Ninge simbe nindigh nari, “Taqwi di yaq. Ni nuumbo puq weny brequ kuse, pudi mim pe te niquan nganye nyong rimb, gimeti nyoq kin pugri.”10 Nge buk woju te angelo nde si pe pu kitaqwidi kaq. Mim pe ni gimeti nyoq kin pugri nyongwumb, pudi kaq wughe pre nge nde umbo pe kingrine rise. 11 Muq nge simbe nindigh, “Muq numunewute ghimbi chongo isis, kantri, wand tuandi king nganye buagi nde yumbo otiwo ruwi kinte ningg simbe ghand.”

11God te wute temi wand simbe mand ye

1 Muq nge nyumo kamo iri yumbo tuqui papkin gib namb ye te megh di simbe mindigh, “Yo,God ningg baj di alta te ane tuqui ghap. Di wutetende rikur God yumbui nyamb rirang kin temanyi ghand. 2 Pudi imb dabo kin te si raq, tepugri imb dabo kin te wute Juda segi kin ni te.Ni irew 42-pela pu tiqe yumbui God te nyingemuaq wughe ninde si nambu yequ. 3Di nge wutenge te temi wand mare mo simbe mand ye te grekem di ni propet kin wand mare mo simbe mandruso nginy 1,260-pela pu mawo. Di ni yivany kinchongo mare righe.”

4Wute temi men ni Yumbui qi ninde si nambuwuse kin ninde rar pe yemu. Te kin te nyumo olivtemi te di lam mawo ris kin yumbo teri. 5 Wuteninge wute temi men unje map ningg, tedi waseninde mim pe gri kuyi di ni veri te namb. Wuteni unje map ningg, tedi ni oyi pugri ei mati ye.6Wutemen ni nginy tu imbmawo kin gre rise. Nipuq men ei ni propet kin wand simbe mand kin

puayi wuye wundi segi. Di ni wuye mitinde kusoyavi kuse di qi pe mai isis nikin nde nei pe mi riyikin gre rise.

7 Ni God nde pu wand matevi kin te simbemand ye te pre kin tende puayi umo yumbuidabo kin ngamo pre segi ye pe tende gri wuwi wikin te wundo, ni gre te nyinge wam righe di wimati ye. 8 Ni mati di tiqe yumbui ire Sodom diIsip kin pugri puq munduw ye te tiqe asi nikinYumbui kruse pe mi nati kin pe tende ngimnemase. 9Nginy temi ire pu di aye cham ane pu nipugrine mase. Ni mase wute ghimbi chongo isis,wute tit buagi, wand tuan buagi, di kantri buagikin mandi muqond, di mare mo mawo yemu segipuq mand. 10 Wute qi pe kin ni wute temi menmati kin te ningg chumbuai rind. Ni mir rind,yuwo riri di oyi oyi kimand chumbuai rindinyningg yumbo reny. Te pugri propet temi ni wuteqi pe ris kin te yuqo quan kumo meny.

11 Pudi nginy temi ire di aye cham te mo pre,wutemas kin quipi te God nde pu nandi ninde narno di nimunemesmewo teti pu yemu. Di wute nite ruqond kin ni quan nganye wune rimb. 12Muqwuti iri God nas kin tiqe pe pu quan kumone narirutungu, di ni nari, “Renwowiwi.” Di ni veri yeruruqond ruqondne ni temi wuye quari pe mar moGod nas kin tiqe pe mewo mo. 13 Tende puayinetitwuye yumbui naghe di tiqe yumbui ni baj puch10-pela kin ire te bir ir righe. Wute 7 tausen kinpugri ni titwuye te ningg riti. Di wute ris kin niwune rimb di God wam nas kin nyamb yumbuireng.

14 Mai namba tu te pre, di mai namba 3 munebrequne wundi ye.

Biugel namba 715 Angelo namba 7 ni te biugel mune piq

nuqoind di ngewute quanmari kin pugri God naskin tiqe pe pu rindi kutungu di mari, “Qi wen nimuq beghi Yumbui di Kraist wuti ni naip no kinninde si nambu wuse. Di ni ei king ningg nas naste kin nas ye.” 16Di quayi kiyi 24-pela pu God nderar pe nikin sia king pe mas ye ni quenge qi pe mimaghe mo di God yumbui nyamb mirang. 17 Nimari, “Yumbui God Gre Nganye Kin nu muq kuasdi asi nganye kuas. Nu non gre yumbui nganyebei guad di yumbo buagi nunde si nambu rise,pugri bu beghi nu chumbuai buduw. 18Wute nuyumbui nyambmiraw segi ye ni umbo ker mawo,pudi nuwute ker kuanykin te rindi. Nuwutematikin te ir kuawo ye di nunon yembe ye wute, te

Page 351: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Revelesen 11:19 348 Revelesen 13:3propet, ni oyi gudim kin ngeri te rindi pre. Nuningg wute yuwon ye, te wute nu nyamb wunemimbiny ye, tewute nyamb yumbui kin di nyambsegi kin, oyi gudiny kin ngeri, di wute qi unjemipiq kin unje kuap kin ngeri temuqwundi pre.”

19 Muq God ningg baj ni nas kin tiqe pe kin tebi, di God ningg baj mingi tende God Moses anewand taqmamb kin wand rise ye bokis tende wusgudoq. Di tende pu pris naghe quan kumone riri,kimereg naghe, titwuye naghe, di ais wuye kinpugri quan ir wi.

12Nyumbueg di umo yumbui ane

1 Yumbo yumbui nganye di yuwon nganyeyumbo wute nei mamb segi kin te bei wund ye tenginy tu pe ruwi. Nyumbueg ire, ni nginy chongokin pugri wuri naghe di irew ninde nyinge pewuse. Di tomnji 12-pela pu king hat kin pugrininde ngawu tiqe mase. 2 Ni wo ane wus, wowure ningg tumo di yuqo wuti wuri wuri. 3Muqyumbo ur aye wute muqond nei materi kin temune nginy tu pe ruwi. Ghati yumbui ambo kinmune guqoid. Ni ngawu 7-pela pu, kom 10-pelapu, di king hat 7-pela pu ninde ngawu wam ris.4Ninde tumo pe ni tomnji puch teri ire kin ire tenambui nginy tu pe pu qi pe ir mi maghe. Ghatiyumbui te ni wute wo wure ningg tumo pu wuskin ninde tumone yenu ei ni wo wure di ni wote nat ne. 5 Ni wo te quayi wo wuri wundi, di niei botu ain pe yembe mindig kin te nait nase, tepugri ni gre quan nganye rise di tiqe buagi nindesi nambu yeru ye. Pudi ni wo te meti nowi Goddi ninde sia king pe newo no. 6 Nyumbueg tewu wuse qi nyumo segi ye pe sunyi God nupuwruso kin tende wuso wus. Ni tende sabi munduwyuwon pu wus ruso nginy 1,260-pela pu wuwo.

7 Di nginy tu pe yeng ire wes wuyo. Maikel dinikin angelo ane ni ghati yumbui nde yeng maremondo. Di ghati yumbui oyi mune nikin angeloane yengmaremandi. 8Pudi ni gre segi di Godnaskin tiqe pe ni sunyi rise segi. 9 Ghati yumbui teqi pe memeri nati ni. Ghati yumbui nen te ghatiasi nganye nas di ni ququ brequ mingg yumbuio Satan puq mindig kin te. Ni wute buagi qi pekin puamb nuany yumbo ur brequ rind. Ni dinikin ququ brequ ane God nas kin tiqe pe pu qipe memare mati mi.

10 Muq nge mune mim ire quan kumone Godnas kin tiqe pe pu vindi kutungu di viri, “Muqbeghi God ni beghi mune nitamu pi pre. Ni gre te

raqene bei nand di ni king ningg nas. Di Kraist,wuti ni naip no kin, ni nyamb yumbui nganyenateri. Te pugri wuti beghi mand unje rip ye tebur di bogisumb beghi God nde rar pene simbenand ye ni mi naghe no pre. 11 Beghi mand teSipsip Wo nde yavi pe gre riteri di ni ningg wandsimbe rind kin yumbo ur tende pe ni nyinge ruwinaghe. Ni qi pe yuwon pu ris kin te ningg quannganye nei rimb segi, ni veri rar ruqond ni mambriti. 12Pugri bu God nas kin tiqe di nungoqi tendepe was kin nungoqi chumbuai wand! Pudi qi digherim pe nungoqi mai wuqond ye. Te pugriququ brequmingg yumbui ni nungoqi nde naghenondo. Ni umbo ker quan nganye bre pu rise, tepugri ni nei namb ni wute wandoqi nindiny kinngeri te dobui segi.”

13 Ghati yumbui ni nei namb ni qi pe mi nati nipre, pugri bu ni nyumbueg quayi wo wuri wundikin te bub niraq. 14 Nyumbueg te ni nimbraqewapi wubquru nimbraqe kin pugri ye te teri mewei ni tende pe nyingraiq wuso. Ni wuso sunyi Godnupuw ruso kin qi nyumo segi ye pe tende wusowus. Ni tende yuwonne wus ruso ber teri ire pudi ire cham, di ghati ni brequ nunduw tuqui segi.15Muq ghati te ni wuye minyar nand wuye ambrikin pugri nime kuse kuso ei nyumbueg te niraqno. 16 Pudi qi nyumbueg te ghav wunduw. Qi nibir wus di ghati yumbui wuyeminyar nand ambrikin pugri gudo kin te qi pe kughe kuso. 17-18Muqghati yumbui ni nyumbueg te umbo ker nuaw diyeng nare ni wo aye tende no, te wute God ninggwand irepene rutungu di Jisas ningg wand te ritvise ye.

131 Di ghati yumbui ni gherim pe jiji dabo yenu.Umo yumbui dabo kin gherim pe nowi ni

Di nge umo yumbui dabo kin iri gherim penowi ni guqoid. Umo yumbui dabo kin te ni kom10-pela pu di ngawu 7-pela pu. King hat 10-pelapu kom pe tende rise, di ninde ngawu pe tendeGod wand brequ nindig kin nyamb ur pu rise.2 Umo yumbui nge guqoid kin te ni pusi yumbuiire lepat puq munduw kin te gib namb. Pudi ni sidi nyinge suramb te bea te kin pugri suq dobui,di ni mim te laion mim kin pugri. Ghati yumbuini umo yumbui te nikin gre neng, sia king ni te teneng, di ni mune king ningg nas. 3Umo yumbuini ngawu iri te pend pu nase gib namb, pudi pendkin te mune quari rimb pre. Wute buagi qi pekin ni nei kumo rimb di umo yumbui tende dobu

Page 352: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Revelesen 13:4 349 Revelesen 14:8ruru. 4 Wute ghati yumbui te yumbui nyambmirang te pugri ghati yumbui ni umo yumbui tegre neng. Di ni umo yumbui te anene yumbuinyambmirang di mari, “Wuti iri umo yumbui kinpugri segi. Wuti iri ni ane yengmand tuqui segi.”

5God ni umo yumbui te rar nuqoind bijeyi nasekin wand isis nand, God wand brequ nindig di ninyamb yumbui vise ruso irew 42-pela pu nawo.6 Ni wand isis nand di God wand brequ nindig.God nyamb di ni nas kin sunyi nyamb te unjeniping diwute tende ris kin ni nyambunje nipiny.7Ni God te wute ane yeng rind di ni nyinge naworighe kin gre rise. Di God ni rar nuqoind wute titbuagi, wute ghimbi chongo isis kin buagi, wandtuan buagi, di kantri buagi ninde nambu yeru kingre nateri. 8Wute buagi qi pe kin ni umo yumbuite yumbui nyamb rirang ye. Te wute ni nyambSipsip Wo nati kin ni ningg buk yumbui wute risris te kin ris ye ni nyamb rise kin buk pe rise segiye. Te asi nganye qi di yumbo buagi rise seginekin tende puayine ni nyamb tende rise segi.

9 Wute rutungu kin tuqui te ni ange ruaq eiwand ren rutungu. 10Wuti iri ni no taq yenu, teni no taq yenu ye. Wuti iri ni mame dobui pe minati, temame dobui pe eimi nati ye. Ren kin ruwite God ninggwute niwaghine eimai te rire di Godnei rimbig kin te rit rise gre.

Umo yumbui qi pe nowi ni11Muq nge umo yumbui aye pugri kinne mune

qi pe gri nowi ni guqoid. Ni kom teri rise, sipsipwo te kin pugri, pudi ni ghati yumbui kin pugriwand nand. 12 Ni umo yumbui dabo kin asiye nawo nandi kin ni ningg gre nateri di nindenyamb pe ni gre tende pe yembe nand. Ni buidnap ei qi di wute qi pe ris kin ni umo yumbui yenawo nandi kin ni mame pe pendmowi kinmunequari rimb pre ye te yumbui nyamb rirang. 13 Dini yumbo ur quan nganye gre kin bei nand. Niwute nde rar pene nari wase nginy tu pe pu qipe kuti kui. 14Umo yumbui ye nawo nandi ye nigre neng di ni nde nyamb pe yumbo ur gre yeren yembe nindiny, pugri bu ni wute qi pe kinwandoqi nindiny. Ni wute simbe nindim ei umoyumbui yenawonandi yenimamebidi pemi pudinas ye ni te ququ ire yembe nunduw ei ni nyambyumbui nateri. 15Ni umo yumbui ye nawo nandikin ni ningg ququ te quipi new ei ni wand wunddi wute ni yumbui nyamb rirang yambu riri kin tepuq neny riti kin gre rise. 16Ni wute buagi, wutenyamb kin, wute nyamb segi kin, wute yumbo

quan rise kin, wute yumbo quan rise segi kin,wute taq yemu di segi kin te buid nipiny ei nindesi tuan pe o quenge pe ni ur ire wuse. Ni yumboren kin anene puq nen. 17Ni puq nen ei wuti iri niur tewuse segi tedi ni yumbowongnando yumbowute nem wong mand tuqui segi. Ur wen te umoyumbui te nikin nyamb o ni nyamb nikin namba.

18 Ren te wuti nei yuwon kin rise tedi nei nambtuqui. Wuti iri ni nei quan kumo rise te ni umoyumbui dabo kin ni namba nikin puate te neinamb ye tuqui. Te pugri namba ren te wuti iri nikin nyamb kin namba. Namba ren te 666.

14Sipsip Wo di wute 144 tausen pela

1Muq nge rar kat di nge nde rar ngimine SipsipWo Saion rand pe newo yenu guqoid. Di ni yenuye tende wute 144 tausen-pela pu ni Sipsip Wo dinikin kiyi nyamb ninde quenge pe ur pu rise kinni anene yemu. 2Di nge gibe ire God nas kin tiqepe pu kutungu. Ni wuye roru quan kumo marikin pugri di kimereg nari kin pugri. Gibe ngekutungu kin te wute hap griny mand kin pugri.3 Di ni sia king nde rar pe yumbo urupui ris kin4-pela te di quayi kiyi 24-pela nde rar pe yuwourupui ire mari. Wuti iri ni yuwo te nei namb yetuqui segi, pudi wute 144 tausen-pela God qi pepu wong nand kin nine nei mamb. 4Men te wutenyumbueg ane rise segi ye, te pugri ni yumbour brequ te puaq mand pu mas. Ni Sipsip Womuainde no te ni dobu maru ye. Ni wute nde puGod wong nand di mir ye ruwo kin God meng kinpugri God di SipsipWonde si pemondo. 5Niwutewandoqi mand segi ye, ni unje map kin wandninde rise segi.

Angelo temi ire pu6 Muq nge angelo aye iri wam nyingraiq nandi

no guqoid. Di ni God ningg wand yuwon ye visevise te kin vise ye tewute qi pe ris kin ninde simbenand. Ni kantri buagi, wute tit buagi, wand tuanbuagi di wute ghimbi chongo isis kin buagi ndesimbe nand. 7 Ni quan kumone nari, “God wunewumbig di ni nyamb yumbui weng, te pugri niwute ir nawo kin ngeri te wundi pre. Nungoqiwuti nginy tu, qi, gherim di wuye qi pe kuyi kinyembe nindiny ye ni ei yumbui nyamb wurang.”

8 Angelo namba tu dobu nawi di nari, “Babilontiqe yumbui ni brequ wuse pre! Ninde gri qipe kin wute buagi ni ngimne yeru kin yumbo ur

Page 353: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Revelesen 14:9 350 Revelesen 15:8brequ rind kin te wain riq ngawu ghabe rind kinpugri di God ni ane yembe neny.”

9 Angelo namba 3 ninde dobu nawi di quankumone nari, “Wuti umo yumbui di nikin ququane yumbui nyamb nirany di ni ningg ur nindequenge pe o si pe rise ye, 10 te ni anene God wuteumbo ker nuany kin te wain kin pugri ne. Wainnen te wuye ane puq neng segi di ni gre quannganye. Wute buagi puq ren ye ni God puq nenyei ni ningg angelo di SipsipWo nde rar pene wasesalpa ane pe tende rir ruso di namb. 11Di ni nambwase soqi wuyo wuso kin te pugri wuse wuse tekin wuse ye. Wute umo yumbui di nikin ququ teane yumbui nyamb mirany ye o wute ni nyambte kin ur riteri ye ni bogisumb o burpoq musoqris yawotuan segi ye.” 12Yumbo ur pugri kin riseye, pugri bu God ningg wute ni ningg lo irepenerutungu di Jisas nei rimbig rimbigne ris kin niwaghine ei mai rire.

13 Muq nge mim ire God nas kin tiqe pe pukutungu, “Wand ren ur ghand: Muq pu di rusokin ven nde puayi wuti nati kin ni Yumbui ndenyamb pe nati ye ni chumbuai nand ye.”

Ququ ni nari, “Te nganye. Ni chumbuai anemowaghinemas ye, te pugri ni yembe yuwon kinmand ye te ni bei rind.”

God wute ir nawo14 Nge rar kat di wuye minar quem kin ire

gudoq, di wuye minar wam tende wuti iri nas, niwuti God nde pu nandi wuti nganye nas kin nigib namb. Ni king hat gol pe yembe munduw kinniraq wughe di wit pend mawo kin mame yengnand kin iri nait nase. 15 Muq angelo aye muneGod ningg baj pe pu neyi ni nandi di wuti wuyeminar wam nas kin ni ningg quan kumone nari,“Nu mame te gheti nowi di mir pend ghawo, tepugri qi pe kin mir nguan pre di mir bi pawo kinngeri te muq wundi pre.” 16 Di wuti wuye minarwam nas kin ni mame naimb ni di qi mir nguanpend mawo kin pugri pend nuaq.

17Angelo ayemune God ningg baj nikin tiqe peyequ kin tende pu neyi ni di ni mune pugrine witpendmawo kinmame yeng nand kin iri nait nase.18 Angelo aye nganye mune wase yeng nuany yeni alta te si niraq neyi ni di angelo wit pendmawokin mame yeng nand kin nait nase kin ni ninggquan kumone nari, “Nu mame yeng kin te ghetinowi di qi pe kin wain yi te pend ghawo di irepeyi mar, te pugri wain yi uri mand pre.” 19 Muqangelo temameqi pe naimbniwain yi pend nawo

nimar di wain yembe mindig kin sunyi pe tendemenare maghe. Wain yembe mindig kin sunyi teGod wute umbo ker nuany di yembe neny kin te.20 Di ni wain yembe mindig kin sunyi tiqe dabosange wuse kin tende wain yi nyinge nawo. Diwute brequ kin yavi wain yembemindig kin sunyipe tende puwuyi wi wuso. Yavi ni wuso kin wonjite 300 kilomita kin pugri di bre wuyo wuso kin tehos ni ain mim pe nase kin pugri pe tiq wuse.

15Angelo 7-pela mai 7-pela ane

1 Nge yumbo aye yumbo wute nei mamb segikin te bei wund kin ire God nas kin tiqe pe gudoq,te angelo 7-pela pu di mai 7-pela pu. Mai ren neruso pre di prene, te pugrimai ren ruso pre di Godni umbo ker nawowute yembe neny kin te prene.Yumbo ren ni yumbui nganye di yuwon nganye.2 Di nge yumbo ninge guqod ni gherim glas kinpugri ti wuri ye te gib rimb. Ni wase ane irepenerise, di wute umo yumbui dabo kin di nikin ququte ane nyinge ruwo maghe, di ni kin nyamb kinnamba riteri segi ye ni gherim tende qunambeyeru. God ni hap neny rit rise, 3 di Moses Godningg yembe ye wuti ni ningg yuwo te riri, diSipsip Wo ningg yuwo riri:“Yumbui God Gre Nganye Kin, nu yumbo yembe

gudiny kin te quan nganye yumbui diyuwon nganye. Nu yumbo ur yembegudiny kin te nganyene di tuquine yembegudiny, nu king kuas kuas te kin kuas ye.4 Yumbui, wute buagi nu wune rumbuwdi nu nyamb yumbui rew. Te pugri nuirine nu yuwon nganye. Tiqe buagi rindinunde rar pene nu yumbui nyamb rirawye. Te pugri nu yumbo ur tuquine kinyembe gudiny ye te raqe ruso pre.”

5 Wute yuwo riri kin te guqod pre, rar kat diGodnas kin tiqe peGodningg baj sel pe kinni rumire quan nganye uny kin te bi wuso. 6 Di angelo7-pela pu ni mai 7-pela pu rise ye te God ninggbaj pe pu mare meyi mi. Ni chongo ti meri kinmare maghe di mand pe kin yumbo gol pe yembemindiny kin mand pe mawo righe. 7Muq yumbo4-pela God nde rar pe ris kin ire ni angelo 7-pelamueq 7-pela gol pe yembe mindiny kin te wem.Mueq pe tende God nas nas te kin nas ye ni wuteumbo ker nuany di mai neny ye te mueq pe brepu rise. 8Di God ningg baj pe tende wase soqi bre,di wase soqi wen te God ningg ti di gre tende puwundi. Di wute God ningg baj pe tende mar mo

Page 354: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Revelesen 16:1 351 Revelesen 17:4tuqui segi. Te tene ruso ruso angelo 7-pela ni mai7-pela mare mandi kin te prene, di ni mar mo kintuqui.

16Wute mai reny kin yumbo 7-pela pu dobu nganye

ruwi kin1 Muq nge wuti iri God ningg baj pe pu nari

kutungu. Ni angelo 7-pela pu te ningg nari, “Wo,God wute mai neny kin mueq 7-pela pu te qi pegroq wand.”

2Angelo nambawan te nonimueq te qi pe groqnaind. Di waserar yumbui yuqo quan kumo patikin te wute umo yumbui ni ur ninde rise ye di niququ yumbui nyamb riraw ye ni waserar te rire.

3 Angelo namba tu ni te mueq te gherim pegroq naind. Di gherim tindaq wuso yavi wuse.Yavi wute mati kin ni yavi kin pugri, di yumbobuagi gherim pe kin riti.

4 Angelo namba tri ni te mueq te wuye ambridi wuye gid pe groq naind, di wuye buagi tinderuso yavi rise. 5Muq angelo wuye yeng nuany kinni nari kutungu. Ni nari, “God, nu yumbo ren irkuawo kin te nu tuquine puq kuen, nu muq kuasdi asi nganye kuas. Nu God yuwon nganye kin, tepugri nu yumbo ren pugri ir kuawo. 6Te pugri ninu ningg wute di propet te mi yavi ir wughe bu nioyi yavi kuem me. Ni yumbo nikin puq men kintene mune materi.”

7 Muq nge alta oyi wund kutungu, di ni wuri,“Te nganye, Yumbui God Gre Nganye Kin, nuwute ir kuawo kin te nganyene di tuqui tuquinepuq kuen.”

8 Angelo namba 4 ni te mueq te nginy pe groqnaind, di nginy ni wase kin pugri wute nandenamb kin gre rise. 9 Nginy ni quan nganye wutenande namb, di ni God wute mai ren neny kinni nyamb wand brequ rindig. Pudi ni yumbo urbrequ si rire yambu riri, di God nyamb rindiririwo yambu riri.

10 Angelo namba 5 ni te mueq te umo yumbuinde sia king pe groq naind, di yumbo buagi nindesi nambu yeru kin te burpoq pe rise. Diwute yuqoquan nganye riraq sawo rit ki. 11Di ni yuqo riraqdi waserar rire kin te ningg God wam nas kin niwand brequ rindig, pudi ni yumbo ur brequ rindkin te si rire yambu riri.

12 Angelo namba 6 ni te mueq Yupretis wuyeambri yumbui pe groq naind, di wuye tende kusekin te ir gud omo kuso. Te ei king nginy nowi opukin mandi kin ngim rise. 13Muq nge ququ brequ

temi ire pu oru gib mamb kin te guqod. Ni ghatiyumbui ndemim pe, umo yumbui ndemim pe, dipropet wandoqi nand kin ni nde mim pe gri meyimi. 14 Ni Satan ningg ququ, ni yumbo ur gre kinisis bei mand. Di ni tiqe buagi te mo king buagiirepemimar ei GodGreNganye Kin ni ningg ngeriyumbui tende puayi yeng mand ningg.

15-16 Ni king buagi irepe mimar. Ni qi puchire Arameik wand pe Armagedon puq munduwkin tende mimar. Di Yumbui nari, “Nei wambyuwon, nge wuti nyungu kin pugri ei godo ye!Wuti nes pu nas di chongo buagi nare righe punas ye ni chumbuai nand. Te ei ni chongo omoneno raqene yenu minyuw nati segi.”

17Angelo namba 7ni temueqnginy tu pe tendegroq naind. Di God ningg baj pe wuti iri sia kingpe pu quan kumone nari, “Muq prene.” 18 Muqpris naghe, kimereg mari bir mas ruso di titwuyeyumbui nganye naghe. Titwuye pugri kin qi peven nde naghe segine, ni quan nganye yumbui.19Tiqe yumbui nyamb kin ni mingine bir wus bidteri ire, di tiqe buagi aye bir ir righe. God niBabilon nyamb yumbui kin te nei numbuw di kapire new. Te wain God ni wute umbo ker nuany diyembe neny kin te new wuq. 20Ailan buagi kringmo di rand ni yemu kin sunyi pemune yemu segi.21Nginy tu pe ais 50 kilogram kin pugri ye wuyekin pugri wute nde ir ri. Mai wen te quan nganyeyumbui di wute God wand brequ rindig.

17Nyumbueg umo yumbui pe wus

1 Angelo mai rise kin mueq 7-pela pu mat riseye te kin iri nandi nge ningg nari, “Ghandi ei ngenungimnenyumbueg ngimne yequ kin yumbourquan nganye puq wen ye wuye buagi pe wus kinni te mai bei kew. 2 Qi pe kin king nganye buagini ane segi segi rise kin yumbo ur brequ rind.Di qi pe kin wute nganye buagi ni ane yumbo urbrequ rind kin te ni wain me ngawu ghabe rindkin pugri.”

3 Muq Ququ gre ane nge puq negh di angelonge neti ki di temu qi nyumo segi ye pe tendepo. Tende nge nyumbueg ire ni umo yumbuiambo kin pe wus gudoq. Umo yumbui te ni Godwand brequ nindig kin nyamb isis ninde ghimbipe bre. Ni ngawu 7-pela pu di kom 10-pela pu.4Nyumbueg te ni chongo ambo tengi pe ur mandkin wure righe. Ni gol, wet yuwon kin di juwanjiwo yuwon kin nganye ninde ghimbi pe bre. Nikap ire gol pe yembe munduw kin wuraq pu wus,

Page 355: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Revelesen 17:5 352 Revelesen 18:10di kap pe tende ni quayi ane segi segi rise kinyumbo ur di yumbo ur God nde rar pe brequnganye kin ni yembe wundiny kin te bre pu rise.5 Ninde quenge pe nyamb ur pu rise, nyamb renkin puate wute nei mamb segi:Babilon nyamb yumbui kin; Wute buagi ngimne

yeru kin ni puate; di Qi pe kin yumbo urbrequ aye ni kin puate.

6 Nge guqod kin nyumbueg te ni God ningg wutedi wute Jisas ningg wand simbe mand ye ni yavite wuq di ngawu ghabe rind.

Nge ni gudoq kin tende puayi nge quan nganyepuye gad. 7 Muq angelo ni nge ningg nari, “Nupughe kin ningg puye guad? Nge nyumbueg diumo yumbui ngawu 7-pela di kom 10-pela kintende wundi kin puate kitari riti ye. 8 Umoyumbui nu guqoid kin te ni asi nas pudi muq segi.Di ni ngamo pre segi ye pe tende gri ei nowi ni dinomai niraq ye. Wute qi pe kin ni asi qi di yumbobuagi qi pe kin rise kin tende puayine ni nyambwute ris ris te kin ris ye ni nyamb rise kin bukyumbui pe rise segi ye ni umo yumbui te ruqoinddi puyene rind ye. Te pugri ni asi nas, muq nassegi, pudi otiwo munene nandi ye.

9 “Wand ren te wute yuwonne nei mamb tedinei mimbiny kin tuqui. Ngawu 7-pela te rand 7-pela nyumbueg ni tende wus kin. 10Nimune king7-pela te ningg anene yemu. King te kin 5-pela niir maghe pre, iri muq nas, di aye te nawi segine.Pudi ni nandi kin tende puayi ni musoqne nas ye.11 Umo yumbui asi nas pudi muq nas segi ye niking namba 8. Ni king 7-pela te ye iri mune nandidi ni no mai niraq ye.

12 “Kom 10-pela pu guqod kin te king 10-pelapu ni king ninggmas segine, pudi puayi ire ninggdi ni umo yumbui te ane king ningg mas ye. 13Nipuate irene ningg yembe mand te ni nikin gre dinyamb yumbui te umo yumbui meng ye. 14 NiSipsip Wo ane yeng mand ye, pudi Sipsip Wo ninyinge nawo maghe ye. Te pugri Sipsip Wo niyumbui buagi mingg yumbui di king buagi minggking. Di wute ni ngam niram, nap mo di ni ninggyembe si mare segi yuwonne yembe mand ye teni ane yemu.”

15 Muq angelo ni nge ningg nari, “Nu wuyeguqod kin te ngimne nyumbueg ni tende wus, tewute ghimbi chongo isis, kantri, di wand tuanbuagi kin. 16 Umo yumbui di kom 10-pela puguqod pre ye te ni ngimne nyumbuegwen yambumirew ye. Ni nyumbueg wen unje mipiq di umbogawo omone si miraq wus. Ni ghimbi som te me

di ninge wase pe mande. 17 Ren kin te God ni neinem di puq men ei ni nari kin tuquine puq men.Te ningg buni rar nuqondniwand taqmambdi niking ningg mas kin gre te umo yumbui meng. Nipuq men ruso God ningg wand te tuquine righe.18 Nyumbueg nu gudoq kin te tiqe yumbui kingbuagi qi pe kin ninde nambu mas kin te.”

18God Babilon tiqe yumbui unje nipiq

1 Ren nde dobu nge angelo aye iri God nas kintiqe pe pu nati ni guqoid. Ni gre quan nganyerise di ni ningg ti te ningg qi ti wuri. 2Ni gre anengam nare nari, “Babilon tiqe yumbui nyamb kinni ir wughe pre! Di muq ni ququ brequ ni tiqekin pugri yequ di ququ brequ isis ni suqo mo kinsunyi, di wapi brequ kin pe segi ye ni suqomo kinsunyi kin pugri yequ. 3 Te pugri tiqe buagi ayete ni ningg wain te riq pre, te nyumbueg quayiane segi segi rise kin wain gre kin. King buagiqi pe kin ni ane rise, di wute yumbo wong manddi yumbo mare mo wute meny wong rind ye niyumbo ur brequ isis wund kin tende pe wet bidiquan materi.”

4 Muq nge mim aye mune God nas kin tiqe pegri vindi kutungu di ni viri, “Nge wute, nungoqininde pu weyi wi. Te ei ni te yumbo ur brequte nungoqi mune ware segi, di ni ningg mai tenungoqi mune ware segi. 5 Te pugri ni yumbour brequ te irepe riwo riwo ruso nginy tu peritari righe di God ni yumbo unje wup kin tenei nimbiny nimbinyne. 6 Ni yumbo pughe griwute weny kin pugrine mune wew. Di ni pughegri wute unje wup te mune oyi wand teri wand.Ni wute pughe gri wain groq wundiny riq kinte oyi mune quan nganye groq wunduw. 7 Ninyamb yumbui di yumbo yuwon kin quan nganyewuteri kin pugrine ni mune mai di yivany quannganye wure. Ninde umbo pe ni nyamb wundiririwo di wuri, ‘Nge kwin ningg kas, nge nyarimonyumbueg segi, di nge quanji gad segi ye.’ 8Pugribu nginy iri ningg nimai te rindi ye, te wutemati,yivany, di mir segi. Ni wase pe wuso di wasenimbiq ye. Te pugri Yumbui God ni yumbo urbrequ wund kin te yuwonne ir nawo ye te ni grequan nganye rise.

9 “King buagi qi pe kin ni ane rise di ni ninggyumbo yuwon kin materi ye ni wase nimbiqkin wase soqi mundoq kin tende puayi ni ninggquanji mand di yivany mare. 10 Ni mai wuraqkin te ningg wune mamb, ni wonjine mo yemu di

Page 356: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Revelesen 18:11 353 Revelesen 19:8quanji mand mari, ‘Ware ju kuare! O tiqe yumbuinyamb kin, O Babilon, numai kuraq. Tiqe yumbuinginy iri ningg ni nyamb rise. Nginy aye ningg nimai te wundi pre.’

11 “Wute yumbo wong mand di yumbo wutemeny wong rind ye ni ni ningg quanji mand ye,te pugri ni muq yumbo aye mune wong mandsegi. 12 Yumbo yabene materi kin te gol, silva,wet yuwon kin, di juwanji wo yuwon nganyekin; chongo quem kin yuwon nganye kin, chongoambo kin, chongo ti riri kin, di chongo aye quannganye ambo kin; nyumo tuqo yuwon kin sitronpuq munduw ye, yumbo buagi elepan sawo peyembe mindiny kin, yumbo aye ninge brons, ain,di wet ire mabel puq munduw kin pe yembemindiny kin te mune materi segi. 13 Mir nyongkin yumbo isis, yumbo tuqo yuwon kin isis, waindi wel, plaua di wit, kau di sipsip, hos di wilkar,yembe ye wute di wute taq yeru kin te anenemune wong mand segi.

14 “Di ni puq mand ye, ‘Mir nu te ningg kuarikin te nunde pumaremo pre. Nu te yumbo buaginunyamb rewkin temuqmune rise segi, ni prenedi mune ghateri segi ye.’ 15Wute yumbo quan kinni tiqe tende yembe mand di yumbo quan materiye ni wonjine yemu di mai wure kin te ninggwunemambye. Ni quanjimand yivanymare, 16dimari, ‘Ware ju kuare! O tiqe yumbui nyamb kinnumai kuraq. Ni chongoquemkin yuwonnganyekinwure righe, ambodi quannganye ambokin, digol, wet yuwon kin nganye, di juwanji wo yuwonnganye pe yenji wup. 17 Ni yumbo buagi te risnganye segi, brequne brequ rise!’

“Kapten buagi gherim pe kin, wute sip pe rusokin, wute sip mare mo ye, di wute gherim peyembemand wet bidi materi kin, ni wonjine yeruye. 18 Ni tiqe yumbui te nimbiq wase soqi wuyorundoq kin tende puayi di ni riri, ‘Tiqe ire tiqeyumbui wen kin pugri ye yequ segi.’ 19 Di niqusuqu ngawu pe merire riwo, quanji rind diyivany wand rind riri, ‘Ware ju kuare! O tiqeyumbui nyamb kin nu mai kuraq! Wute buagi nisip gherim pe yeru kin ni yumbo buagi nunde pumateri. Ni wus nganye segi, brequne brequ wusepre. 20God nas kin tiqe pe was kin nungoqi ni maiwuraq kin te ningg chumbuaiwand. Nungoqi Godningg wute yuwon ye, aposel di propet nungoqichumbuai wand. God ni nungoqi pughe gri puqweuq kin te ningg oyi mai new’.”

21Muq angelo gre quan rise kin ni wet yumbuiiri wit dangmindiq kinwet gib namb ye neti nowi

gherim pe meneri naghe di nari, “Te kin pugrineGod ni Babilon tiqe yumbui brequne mai new ye.Di tiqe yumbui te mune yequ segi ye. 22Wute hapgriny mand kin, wute yuwo mari kin, pereru dibiugel piq muqond kin nunde mas ye ni munegriny mand segi ye. Wute yembe isis mand kinnunde mas ye ni mune buqod segi. Wute nundemune wit yi dang mand plaua yembe munduwsegi ye. 23 Lam mune nunde namb ti riri buqodsegi ye. Wuti ngam no kin ni ngam ane ni gibeko mune nunde putungu segi ye. Wute nundewet bidi yembe mand kin ni tiqe buagi aye ndeni nyamb yumbui nganye rise. Numu guad kin teningg wute buagi ir maghe. 24Ni God ningg wuteyuwon ye di propet mi mati kin di wute buagi ayeqi pe mi mati kin te ningg nu mai kuraq.”

19Wute quanBabilon ni pre kin te ningg ni chumbuai

rind1 Tende dobu nge kutungu God nas kin tiqe

pe wute nganye buagi nganye riri. Ni pugri riri,“Beghi God nyamb bidiri ruwo ye. Beghi God niwute nateri, ni ti yumbui di gre yumbui rise. 2Tepugri ni wute ir nawo kin te ni nganyene di tuquituquine puq nen. Ni ngimne nyumbueg ngimneyequ kin yumbo ur quan nganye puq wen ye niyumbo ur te ningg wute qi pe kin nganye buagiunje wup kin te brequ nunduw. Ni nikin yembeye wute ni yavi ir wi kin te ninde oyi nindiq pre.”

3 Di ni munene riri, “Beghi God nyamb bidiririwo ye. Ni wase nimbiq di wase soqi wuyo wusokin te yequ yequ te kin yequ.”

4 Quayi kiyi 24-pela pu te di yumbo urupui riskin 4-pela pu te ni pombri ruso di God sia kingpe nas ye te yumbui nyamb rirang. Di ni riri, “Tenganye, God nyamb bidiri riwo!”

5 Muq wuti iri sia king pe tende wand nand dinari, “Nungoqi ni ningg yembe ye wute buagi tewute nyamb kin di segi kin anene, nungoqi beghiGod wune wumbig ye nungoqi ni nyamb wundiviviyo!”

6Muq nge kutungu wute nganye buagi riri kinpugri, di ni riri kin te wuye rorumari kin pugri, dikimereg nari kin pugri, ni riri, “Beghi God nyambbidiri riwo ye. Te pugri beghi Yumbui God GreNganye Kin ni king ningg nas. 7 Beghi chumbuaibad, nei tuan bab, di ni nyamb yumbui beg. Tepugri Sipsip Wo ni ngam no kin ngeri te muqwundi pre, di nyumbueg ni nitaqi kin te sir wuppre. 8 God ni chongo bidi yuwon nganye quan ti

Page 357: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Revelesen 19:9 354 Revelesen 20:6neri di puqum segi kin te new wuri naghe kin tenew pre.” Chongo bidi quem kin yuwon nganyekin te God tewute yumbo ur tuquine puqmen kinte.

9 Muq angelo ni nge ningg nari, “Wand ren urghand, ‘Wute Sipsip Wo ni ngam no kin mir teninggngamnirany rindi yeni chumbuai rind rindris ye’.” Diwand ayemunenari, “Wand ren teGodningg wand nganyene kin.”

10 Nge wand ren kutungu kin te ningg ngepombri ko ei angelo te yumbui nyamb giragningg. Pudi ni nge ningg nari, “Nu puq yenwayequ! Nge nu temu ane yembe ye wutene,beghi nu nimand Jisas ningg wand simbe mandye ni kin pugrine. God ei yumbui nyamb rang! Tepugri Jisas ni wand te Ququ propet kinwandwutesimbe nindim ye ninde pu vindi.”

Wuti hos quem kin pe nas11 Nge God nas kin tiqe ngim bi pu yequ gudoq

di hos quem kin iri yenu guqoid. Wuti hos tendenandi ye ni nyamb te, “Wuti yembe yuwonnenand kin,” di “Yumbo nganyene puq nen ye.” Nituquine wute ir nawo di yeng nand ye. 12Ni rar tewase nyungu kin pugri ti wuri di king hat nganyebuagi ninde ngawu pe nare righe. Ni nyamb ireninde ur pu vise di wuti iri nyamb te kin puatenei namb segi, nikinne ni nyamb te kin puate neinamb. 13Ni chongo iri yavi pe mi naghe pre metinowi kin neri naghe di ni nyamb te God NinggWand. 14Ami God nas ye tiqe pe kin ni hos quemkin pe ninde dobu maru di chongo bidi yuwonnganye quem kin yuwon ye puqum segi kin maremaghe. 15 Di wuti hos quem kin pe nas ye nindemim pe gri mame dobui yeng nand kin neyi ni, dimame tende pe tiqe buagi unje nap. Ni king botuain pe yembe mindig kin nait nase te pugri ni grequan nganye rise di tiqe buagi ninde si nambuyeru ye. Ni God Gre Nganye Kin ni wute umbo kernuany di yembe neny kin te wain kin pugri wainyembe mindig kin sunyi pe nyinge nawo. [Sng2:9]16 Ninde chongo dobui pe di ninde muqodub pewand ren ur pu rise,“King buagi mingg king, di yumbui buagi mingg

yumbui.”17 Di nge guqod angelo iri nginy pe nar yenu

di ni wapi buagi wam nyingraiq nyingraiq yerukin te ningg quan kumone nari, “Wandi, God nimir yumbui yembe nunduq kin pe ven nde wandiirepewikur. 18Te ei nungoqi kingmingg som, ami

mingg yumbui ni som, wute nyamb kin ni som,hos di wute hos pe mo ye ni som, di wute aye tewute nyamb kin di segi kin wute taq yemu di segikin ni som te we.”

19 Muq nge umo yumbui dabo kin di qi pe kinking di nikin ami ane guqod. Ni irepene mikur diwuti hos quem kin pe nas ye di ni ami ane megeningg. 20 Pudi umo yumbui di propet wandoqinand kin ninde nyamb pe yumbo ur gre kin isisyembe nindiny ye te mat mase. Ni asi yumbo urgre kin yembe nindiny ye te ningg ni wute umoyumbui ningg ur riteri kin te ningg puamb nuanydi ni ningg ququ te yumbui nyamb miraw. Nitemi urupuine memare wase salpa ane pe tendememare maghe. 21 Di nikin ami te mame dobuiwuti hos quem kin pe nandi ye ninde mim pe grineyi ni kin tende pe ni mati, di wapi buagi rindini som te riq riq mir rimb.

20Satan taq pu yenu ber 1,000-pela pu nawo

1 Di nge angelo iri God nas kin tiqe pe pu natini guqoid. Ni ngamo pre segi kin ki te ninde nasedi ni sen yumbui iri nait nase pu nase. 2-3 Nighati yumbui te asi nganye ghati puq mindig, niququ brequ mingg yumbui, te Satan, taq naimbdi ngamo pre segi ye pe tende meneri nagheno. Ni tende taq pu nas ber 1,000-pela pu nawo.Angelo ni ngamo pe kin ngim te niraq wughe dingimrawupewute ngim te bimuaq segi puqnandkin ur te nawo. Ni puq nen ei Satan ni nowini wute wandoqi nindiny yumbo ur brequ rindsegine ruso ber 1,000-pela ruso. Tende dobu eini Satan rar nuqoind nowi ni musoqne yenu.

4Nge sia king ninge guqod di sia pe tende wuteni wute ir ruwo kin te ningg ngiq nindiny ye niris. Di nge wute Jisas di God mingg wand simberind ye te ningg gibe pend muany ye ni ququ teguqod. Ni umo yumbui te yumbui nyamb rirango ni ququ te yumbui nyamb riraw segi. Di ni umoyumbui ningg ur ninde quenge pe o si pe riterisegi ye. Ni mune res riwo di Kraist ane king ninggris ruso ber 1,000-pela. 5Wute riti kin aye te resriwo segine ruso ber 1,000-pela te prene. Ren tewute riti kin res riwo ye namba wan. 6Wuti wuteriti kin res riwo ye namba wan tende puayi nesnewo ye ni chumbuai nand di yuwon pu nas ye.Wute renneni otiwowutemai yumbui riraq riraqte kin rise kin tende puayi ni mai te riraq segi.Pudi ni oyi God di Kraist te prist ningg ris di ni aneking ningg ris ruso ber 1,000-pela pu te prene.

Page 358: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Revelesen 20:7 355 Revelesen 21:15Satan wase naimb

7 Ber 1,000-pela pu te prene kin tende puayiSatan ni mune ngim bi muang neyi ni. 8 Di nino tiqe buagi qi pe kin tende wute buagi puambnuany ye. Tiqe te Gog di Magog puq mindinykin tende no ei wute buagi irepene nimar ei yengmand ningg. Wute men quan buagine te gherimdabo jiji kin pugri. 9Ni tiqe buagi pe nyinge maremo di God ningg wute ris kin tiqe te mo miraqmeq wughe. Te tiqe yumbui God ni yawo nirawrighe kin. Pudi wase nginy tu pe pu kuti kui dini namb. 10Di Satan, ni wute te puamb nuany ye,te meti nowi wase yumbui salpa pe mawo kughenamb namb yengu ye pe tende memeri naghe.Wase te ninggne umo yumbui di propet wandoqikin ane memare maghe pre. Ni bur di bogisumbyuqo miraq ye, di pugri rise rise te kin rise ye.

God wute mati kin ir nawo11 Muq nge sia king yumbui quem kin di wuti

sia king pe tende nas kin te guqod. Di qi nginy tuane kring ruso di ninde rar pe mune yeru segi,prene. 12 Di nge wute riti kin, te wute nyambkin di nyamb segi kin anene sia king pe tumoneyeru guqod, di buk ninge puaq nand. Yumbuini buk te nuqond di wute ni yumbo ur puq renkin pugrine ir nawo. Di buk aye puaq pu wusekin te buk wute ris ris te kin ris ye ni nyambrise kin buk. 13 Gherim ni wute gherim pe ritikin te wi riyi ri, di wute riti kin yumbo ur di ritikin tiqe te wute riti kin si wure rindi. Di wuteire ire ni yumbo ur yembe rindiny kin pugrine irnawo. 14Muq ni wute mati kin yumbo ur di matikin tiqe te memare wase yumbui pe righe ruso.Wase yumbui wen te otiwo wute mai yumbuiriraq riraq te kin rise ye te. 15 Wute ni nyambwute ris ris te kin ris ye ni nyamb rise kin bukyumbui pe tende rise segi ye ni wase yumbui petende memare righe ye.

21Jerusalem urupui

1Muq nge nginy tu urupui di qi urupui guqod.Te pugri nginy tu di qi asi kin te prene di gherimmune wuse segi. 2 Nge tiqe yuwon nganye, teJerusalem urupui, God nde pu nginy tu pe griwuti wi gudoq. Ni nyumbueg ngaim nde mitaqimo ningg yenji mupuw kin pugri pu wuti wi.3 Di wand ire quan kumone sia king pe gri vindikutungu, “Muq God ni nas kin sunyi te wute nderise, di ni wute ane ris ye. Ni God te wute ningg

ris, di God nikinne ni ane ris di ni ni te God ninggnas. 4Di ni ngam giji wuye buagi ninde rar pe kinte ku nimbiny ye. Di wute mune riti segi, yivanyrire o quanji rind o yuqo riraq segi ye. Te pugriyumbo asi rise kin pugri te pre.”

5 Wuti sia king pe nas kin te nari, “Nge yumbopuq keny urupui rise.” Di ni nari, “Wand ren urghand, te pugri wand ren wute materi ye tuqui diwand ren te nganyene.”

6 Ni nge simbe nindigh nari, “Muq prene. Ngeyembe puate ki righe di yembe omo kawo. Ngekari yumbo buagi rise; nge kari yumbo buagiprene. Wuti yawo singar nati te nge ni wuyewong nand segi kin geg. Wuye kuen te wuye kuyikin wute me di mas ye tende pu kate kuwi geg.7Wuti iri ni yumbo ur brequ buagi nyinge naworighe kin ni yumbo buagi ren nateri, di nge ni Godningg kas, di ni nge wo ningg nas. 8 Pudi wutewune rimb di Kraist nei rimbig kin te si rire ye,yumbo ur brequ nganye yembe rindiny ye, wutewute aye mamb riti ye, wute nyumbueg ane segisegi rise kin, wute mu isis mand ye, wute godwandoqi kin yumbui nyamb miram ye, di wutewandoqi mand ye buagi ni tiqe te wase yumbuinganye salpa ane namb nyungu nyungu yengu yete. Ren te otiwo wute mai yumbui riraq riraq tekin rise ye te.”

9 Angelo mueq 7-pela God ni wute mai nenykin rise ye mare pu yemu ye te kin ye iri nandinge ningg nari, “Ghandi, di nge nu nyumbuegngam wuso ningg wus kin te bei kew, te SipsipWo ni ngam.” 10Di Ququ gre ane nge puq negh diangelo te nge neti kowi rand yumbui di dobui kinpe nitanyi no. Di tiqe yuwon nganye Jerusalembei negh. Ni God nde pu nginy tu pe gri wuti wi.11Ni God ningg ti tende pe ti wuri, di ni ti te wetyuwon nganye ni ti wuri kin pugri. Ni wet jaspakin pugri di ni glas kin pugri ti wuri. 12Ni imb teyumbui di wam nganye kin, di ngimrawu 12-pelapu yeru. Di angelo 12-pela pu ngimrawu pe tendeyemu. Ngimrawu pe tende Israel mingg wute tit12-pela ni nyamb tende ur pu rise. 13 Ngimrawuteri ire pu nginy nawi opu yeru, teri ire pu nginynaghe no opu yeru, di aye teri ire teri ire ni opuopu yeru. 14 Tiqe yumbui ni imb yembe munduwkin te wet yumbui 12-pela tende wam yembemunduw di tende pe Sipsip Wo ni aposel 12-pelapu ni nyamb tende ur pu rise.

15 Angelo nge wand simbe nindigh kin te nituqui iri gol pe yembe mindig kin te nait naseei tiqe yumbui te tuqui nipiq. Ni tiqe yumbui

Page 359: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Revelesen 21:16 356 Revelesen 22:13nikin imb di ngimrawu te anene tuqui nap ningg.16Tiqe yumbui te ni tuqui tuquine wuse, ni dobuikin di direb wumb kin te ane tuquine. Ni tuquitende pe tuqui nipiq di nuqond ni yumbui didobui kin te 2,200 kilomita. Di ni direb wumb kindi wam kin te ni dobui kin pugrine. 17 Ni wuteyumbo tuqui map kin tuqui angelo nait nase yetende pe tiqe yumbui ni imb bub wund kin tetuqui nipiq kin te ni 65 mita. 18 Imb te ni wetjaspa pe yembe munduw, di tiqe nganye te gol peyembe munduw. Gol wen te gol yuwon nganyedi ni glas kin pugri ti wuri. 19 Tiqe yumbui niimb yembemunduw kinwet yumbui te ni wet isisyuwon kin nganye pe yenji map. Wet yumbui yenawo kin te wet jaspa pe yenji maip, namba 2 wetsapaia, namba 3 wet aget, namba 4 wet emeral,20 namba 5 wet sadonikis, namba 6 wet konilian,namba 7wet krisolait, namba 8wet beril, namba 9wet topas, namba 10 wet krisopres, namba 11 wethaiasin, di namba 12 wet ametis. 21 Ngimrawu12-pela te wet yuwon nganye pel puq munduw,juwanji wo gib wumb kin, tende yembe mindiny.Ngimrawu ire te pel irene pe yembe munduw.Ngim yumbui wute nyinge mare mo mandi kinte gol yuwon nganye glas kin pugri rar pat opuburad ruso kin tende pe yembe munduw.

22 Nge God ningg baj tiqe yumbui tende yequgudoq segi, te pugri Yumbui God Gre Nganye Kindi Sipsip Wo nikinne ni tiqe yumbui te kin ye Godningg baj. 23 Tiqe yumbui tende irew o nginytende ti nase segi, te pugri God ningg ti ni tendeti nase, di Sipsip Wo ni tiqe yumbui te kin lamkin pugri nas. 24 Tiqe buagi ni tiqe yumbui te kinti pe nyinge rire, di king buagi ni yumbo yuwonkin ni nyamb yumbui rem kin te ti pe tende maremandi ye. 25Tiqe yumbui te ni ngimrawu temarerighe segi ye, te pugri tende burpoq rip segi ye.26 Tiqe buagi ni nyamb yumbui di yumbo yuwonkin tende mare mar mo ye. 27 Wute brequ dipuqum kin ni tende rir ruso segi ye. Di wutewandoqi rind ye di minyuw kin yumbo ur yemberindiny ye ni tiqe tende rir ruso segi ye. Pudiwute ni nyamb SipsipWo ningg buk yumbui wuteotiwo ris ris te kin ris ye ni nyamb rise kin buk perise ye nine ei tiqe yumbui tende rir ruso.

22Wuye wute riq di ris ris te kin ris kin wuye ambri

1 Muq angelo ni nge wuye ambri iri bei negh.Wuye nen te wuye wute me di mas mas te kinmas kin wuye ambri. Wuye te quan nganye pend

kuti glas kin pugri, di ni God di Sipsip Wo ndesia king pe gri gudi, 2 tiqe yumbui ngim minginekuso. Wuye tende sange pe nyumo wute ni yi teme di mas kin te yemu, ni wuye opu opu yemu.Nyumo te ni yi isis 12-pela kin nyumo te ninggrise, di ber manyi ni yi mamb 12-pela pu mand.Wute buagi qi pe kin ni nyumo te kin raqe pe numsabi rind. 3 Yumbo buagi God yambu nireny kinni mune tiqe tende yeru segi ye. God di SipsipWo ningg sia king ni tende yequ, di ni kin yembeye wute ni yumbui nyamb rirang ye. 4Ni quengerundog di ni ningg nyamb oyi ninde quenge peur pu rise ye. 5Bur mune tende yengu segi ye. Nilam o nginy ni ti mune riteri ningg riri segi ye, tepugri Yumbui God ni ti neny ye. Di ni king ninggris ris te kin ris ye.

6 Angelo ni nge ningg nari, “Wand ren wutemateri ye tuqui, di wand ren te nganyene. Yum-bui God, te propet wand simbe nindim mo simbemand ye, ni te angelo tiqi nundog nandi ei niningg yembe ye wute buagi yumbo brequne ruwiye te bei neny.”

Jisas mune nandi ye7 Jisas nari, “Nungoqi wutungu, nge brequne

mune godo ye! Wute propet kin wand buk wenningg rise kin rit rise gre ye ni chumbuai rind ye.”

8 Nge Jon nge yumbo ren kutungu di guqod.Nge kutungu kin tende puayi nge angelo yumboren bei negh kin ninde nyinge tingi pombri ko eini yumbui nyamb girag ningg. 9Pudi ni nge ninggnari, “Nu puq yen wayequ! Nge nu kin pugri, dinimand propet, di wute buagi wand buk wen nderise ye rit rise ye ni nikin pugrine, nge yembe yewutine. Nu God ei yumbui nyamb rang!”

10 Muq ni nge simbe nindigh nari, “Nu propetkin wand buk wen nde rise ye te suqo gharewayequ. Te pugri ngeri muq tumo rind. 11 Muqvenndepuayiwuti unje nap te piyi puqnen. Wutiyumbo ur brequ isis nand te piyi puq nen. Wutiyumbo ur tuquine puq nen te kin it puq nen nenne, di wuti yumbo ur yuwon kin puq nen te kin itpuq nen.”

12 Jisas nari, “Nungoqi wutungu, nge brequnemune godo ye! Nge wute oyi gidiny kin yumbote karene godo. Di nge wute buagi ni yumbo puqren kin pugrine oyi gidiny. 13 Nge yembe puateki righe, di yembe omo kawo. Nge ye kawo kas didobu nganye kas. Nge kari yumbo buagi rise; ngekari yumbo buagi prene.

Page 360: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Revelesen 22:14 357 Revelesen 22:2114 “Wute ni chongo dobui wuye rip ei ni tiqe

yumbui imb ngimrawu pe rir ruso di nyumo niyi wute me di mas kin nyumo yi te riq tuqui yeni chumbuai rind. 15 Tiqe yumbui dabo gri tendenyombui ni yeru. Te wutemu isis mand kin, wutenyumbueg di quayi ane segi segi rise kin, wutemamb riti kin, god wandoqi kin yumbui nyambmiram kin di wute wandoqi mand yawo kuremkin.

16 “Nge Jisas, nge angelo tiqi gudognondowutenge nei rimbigh kin nge ningg wand ren nungoqisimbe nunduq. Nge Devit ningg kuqo, di ngetomnji yamb guay quan ti neri kin te.”

17God ningg Ququ di SipsipWo ni ngamni Jisasningg riri, “Ghandi!” Di wute buagi wand renrutungu kin ni mune puq ei rind, “Ghandi!” Wutiyawo singar nati te kin it nge nde nandi, di wutiwuye ne yawo gureg te kin it nandi wuyewutemedi mas ye te wong nand segine nate kuwi, ne.

18Muq nge wute propet kin wand buk wen nderise kin wutungu ye nungoqi simbe guduq: Wutiwand aye mune wand ren nde jiju nand ye te Godoyi mune ni mai buk wen simbe wund kin te nineng. 19Diwuti propet kinwandbukwennde risekin puaq nand, te God oyi mune ni te yumbo tiqeyuwon nganye pe di nyumo yi wute me di mas yetende pu puaq nand. Te yumbo yuwon kin bukwen simbe wund kin te.

20Wuti yumbo ren kin ningg simbe nand ye ninari, “Te nganye, nge brequne mune godo ye!”

Te nganye, Yumbui Jisas nu ghandi.21 Yumbui Jisas ni kin nei pene wute yuwon

nuany kin te God ningg wute buagi nde rise. Tenganye.

Page 361: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Wand puate Abel 358 Wand puate Artemis

Wand ninge Baibel pe rise kin nipuate

Abel - Abel te Kein ni kiqam di ni temi AdamEwa teri ningg wo.

Abraham - Abraham te Juda mingg kuqo yenganye nawo kin. God ni simbe nindig di ni nikinqi te si niraq, sunyi ire God otiwo bei neng yepuq nand kin tende no. God nari qi urupui ei niAbraham di nikin kuqo ane neny ye. Abrahamni God ningg wand irepene nutungu di ni wonjinganye no muq qi urupui te nundoq. Qi urupuite ninggne muq kantri Israel puq munduw kinni yequ. Di God ni asi wute nde wand taq nambsegine ni Abraham nde ye nawo wand taq namb.God ni Abraham simbe nindig nari ni Abrahamdi nikin kuqo ane nap ruso ei ni God nikin wuteningg ris. Di God ni Abraham simbe nindig narini kuqo quayi wo buagi rire rindi kin te nginy 8-pela mawo pre di ghimbi dugu chongo te pend eimuam. Ni puq men ei God Abraham nde wandtaq namb kin te nei rimbiny. Abraham ni ngamSara. Ni wo rire segine ris ruso ruso gang rise premuq ni wo iri nas. God nari ni quayi wo iri ririye. Abraham ni God simbe nand kin te nganyenepuq nand, pugri bu Sara ni quayi wo iri wuri di niAisak puq rindig.

Adam -Asiwutemas segineGodniwute yembenindiny ningg, di ni Adam nde puate ni righe.Adam di ni ngam Ewa teri ni ye ruwo God ninggwand rutungu segi di yumbo ur brequ rind. Buk 1Korin sapta 15 ves 45 pe Pol ni Jisas ningg “Adamdobu nawi ye” puq nindig. Ni puq nand kin puatete ni nandi wute buagi nikin yumbo ur brequ rindkin tende pu nateri. Adam ni yumbo ur brequnand kin te ningg ni kuqo buagi yumbo ur brequrind. Pudi Jisas wute buagi nikin yumbo ur brequnde si pe pu nateri.

Aisaia - Aisaia ni God ningg propet yumbui iri.Ni yabene nas di ber nganye buagi ruso pre dobudi Jisas nas. Wute otiwo Jisas pughe gri ei puqreng ye te kin yumbo God ninde nganye buagi beinand.

Alabasta - Nginy iri ningg wute ire ni wel tuqoyuwon nganye kin iri wuri wuso Jisas nde nyingepe guroq wuind. Wel te os ire wet pe yembemunduw kin tendemindighe pu nas. Di os yembemunduw kin wet te ni nyamb alabasta. Wand venMatyu sapta 26 ves 7 pe vise.

Aleluya - Juda ni God chumbuai rindig kintende puayi ni riri “Aleluya.” Wand ven ni puatete pugri, “Yawe chumbuai bidig.”

Alo - Alo te marasin ire ni yuwon tuqo wuri ye.Ni nyumo iri ni riq pe yembemunduw ye. Juda nipripri marasin wen kin wute mati kin ni ghimbipe nyang mamb. Ni puq men kin te ni wute matikin mawo yemu ye tekin ningg sir map.

Alta - Juda ni pripri umo mamb God meng ye.Ni pripri sipsip, meme o kau te kin mamb ye. Niumo te kin mamb pre di alta pe mi riwo pu rise.

Aposel - Jisas ni wute ninde dobu maru kinte 12-pela pu nap mo ei ni te aposel ningg mas.Ni Jisas ane mas di ni bei nem. Jisas nati premune nes newo kin tende puayi ni nikin nde rarpene muqoind. Jisas ni tiqi nundom mo yumboni muqond kin te ningg wute simbe mindiny.Ni wute Jisas nei rimbig kin ninde ye mawo kinningg mas. Buk Aposel pe Pol Barnabas temi niaposel puq mindim. Di wute aye ninge ni munepugrine. Ni anene wute Jisas nap mo di tiqinundom mo ei ni ningg yembe mand ye.

Areopagus - Areopagus te rand quyu woju iriAtens tiqe yumbui opu tende yenu ye ni nyamb.Wute nyamb kin tiqe yumbui tende ye ni pripriwand mand kin puayi rand quyu pe tende mikur.Wute nyamb kin ni mingg kaunsil ningg mas yete ni mune Areopagus puq mindim.

Aron - Aron ni Livai ningg kuqo, di Livai niJekop ningg wo 12-pela tekin ye iri. Asi nganyeprist mas segine kin tende puayi God ni Aronnaip no di Aron ni ye nawo Israel mingg pristningg nas. Di God nari Aron ningg kuqo buagini prist ningg mas ye. Aron ni Moses kise. Nitemi wute Israel kin mitari Isip si miraq wu masemo. Puayi ire ningg Israel kinwute niMoses Arontemi ningg wand rutungu yambu riri di nikin neipe ruso ningg riri. God ni raqene bei nand tepugri God nikinne Aron Moses temi nap mo di niei ye mawo ye. God ni temi simbe nindim di niwute wute tit 12-pela te nde ye mawo ye ni botute mate mowi di God ningg lo rise kin bokis petumone mawo mase. God nari wuti pughe ye nibotu te mune yi ri te ni naip no di ni ei ye nawo.Yambgriq bur ane Aron ni botu te mune yiri. Niyiri ne segi, pudi kis namb di yi riyi. God nari diAronningg botu teMoses ningg lo rise ye bokis petendemowi nase ei wute nei rimb te pugri God niAron naip no. Nu Hibru sapta 9 ves 4 te ndoq.

Artemis - Artemis te wandoqi kin god nyum-bueg ire ni nyamb. Wute ninge ni god nyumbueg

Page 362: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Wand puate Babilon 359 Wand puate God ningg sel bajwen yumbui nyamb riraw. Nu buk Aposel sapta19 te qond.

Babilon - Babilon te tiqe yumbui nganye ireni nyamb. Asi nganye wute tiqe yumbui nganyewen ye ni Israel anemege di nine nganyemand diIsrael segi. Ni wute Israel kin nganye buagi nindetiqe pemitarimo ei ni te yembe yewute ningg ris.Buk Revelesen sapta 14 ves 8 pe ni tiqe yumbui ireBabilon puq munduw kin te ningg simbe wund.Wute ninge mari ven te kopuqu wand di ni Romningg puq wund. Pita ni 1 Pita sapta 5 ves 13 peni mune pugrine Rom ningg Babilon puq nand.

Bal - Bal te god wandoqi kin iri ni nyamb. Asinganye wute Israel kin ni ruso qi muq kantriIsrael yequ kin qi te ningg ris kin tende puayiwute asine tende ris ye ni Bal yumbui nyambrirang ye. Di ninge puayi wute Israel kin ni aneneBal yumbui nyamb rirang. Tekin ningg di God niquan nganye umbo ker nuany.

Balam - Balam ni God ningg propet iri. Puayiire ningg Israel ni veri ninge Moap puq mindimkin ni king te Balak. Balak ni Balam ningg nari eini wute Israel kin brequ nindiny ei ni ane megekin tende puayi nine nganye mand Israel nyingemawomaghe. Balam ni yambu nari, pudi dobu ninei nare nitinde nari ni puq nen ye. Balamni Kingnde baj pe no no di angelo iri ngimine yenu ei nisegi puq nindig. Balam ni donki pe no di donki niangelo te ngimine yenu nuqoind di ni no yambuyari. Balam ni donki te ni ei no ningg, pudi donkini wand nand di Balam menge niping. Balam ninei namb wute Israel kin te God ni yuwon nuanyye puq nand pugri bu ni brequ nindiny segi. Buk1 Pita sapta 2 ves 15 di Jut ves 11 ni riri Balam niwet bidi yawo niraw righe ye. Te pugri Balak niwet bidi ninge neng pugri bu ni nei nare nitindedi Balak ghav nindig ye puq nand. Te piyi Balak niGod ninggwute ni veri pudi Balam ni ghav nindigye.

Bali - Bali te mir yi ire wit kin pugri ye. Wuteni bali yi pe bret yembe runduw. Pudi bret wenkin te oghi nganye segi. Ni bret wit yi pe yemberunduw kin pugri segi.

Belsebul - Belsebul te ququ gre kin iri di wutenganye buagi Israel nde tumo ris kin ni yumbuinyamb rirang. Asi nganye ni nyamb te Balsebub.Di ni mune Satan puqne mindig, te ququ brequbuagi mingg yumbui.

Epikurian - Nu wute Epikurian nde dobu marukin di wute aye Stoik puq mindim kin te bukAposel sapta 17 ves 18 wuso 21 pe qond tuqui.

Ni nei quan kumo rise di pripri nei di wandnganyene kin te ningg wute bei meny. Ni pripringanye yumbo ren kin ningg wand mand.

Ewa - Ewa teAdamni ngam. Godni qi di yumbobuagi qi pe kin yembe nindiny kin tende puayiAdam yembe nindig. Pre ni Adam ningg ut ngapeiri neti nowi di Ewa yembe nunduw. Pudi Satan nighati kin pugri ninde nondo wandoqi nunduw dini nyumo yi God ni riq segi puq nand kin te wuq.Ni Adam mune nyumo yi te weng naq. Ni teri yeruwo God wand simbe nindiny kin te gure ruwo.Tende puayi pu rindi muq wute yumbo ur brequyembe rindiny.

Frankinsens - Frankinsens ni wet bidi yumbuipe wong mindiq ye. Ni wonji pu miraq mandidi nyumo ire ni kinye dabo gri qui wure kin peyembe munduw. Nyumo kinye qui wure kin tewase mindaq di yuwon tuqu wuri.

Ghimbi dugu chongo pend mawo - Ghimbidugu chongo pend kin te Juda nikin yumbo ur ire.Ni quayiwo buagi kumo rire rindi nginy 8-pela pumawo pre di ni ghimbi dugu chongo pend muamye. God ni Abraham simbe nindig nari ni puq eimen. Ni puq men kin te ni bei mand ni Juda kin.Ni wute Juda kin ningg mari, “Wute ghimbi duguchongo pend kin.”

Jisas ningg wute ni Jisas ningg wand simbemand ye puate mi righe kin tende puayi wuteninge mari wute Juda segi kin ni Jisas nde dobumaru ningg te ni ghimbi dugu chongo pend eimuam. Te ei bei mand ni wute Juda kin pre muqni Jisas nde dobu maru ye. Pol ni ren kin ninggchumbuai nand segi. Ni pas ire Galesia nde neqwuso kin tende ni ren kin ningg simbe nand. Ninari wute yuwon pu mas ningg mari te ni yumboirene ei puq men, ni Jisas ne ei nei mimbig.

God ningg baj - God ningg baj te irene. NiJerusalem yequ. Juda ni pripri tende mo mir unyyemu di umo wase mande God meng. Wute Judasegi kin ni dabone yeru, ni God ningg baj pe tenderir ruso segi. God ningg baj wabe tende rum irete quan nganye uny kin. Rum wen te wute segisegi mar mo segi ye. Prist mingg yumbui minggyumbuine ni tende nar no, di ber manyi ni narno irene nand di pre. Rum tende ngimrawu pechongo yumbui ire qungumuaw pu yequ. Jisas ninati kin tende puayi chongo bidi te mingine bir,wam pu righe ruso tingi. Tekin te ni bei rind tepugri God ni wute Jisas nei rimbig di ninde rar perundo kin ngim te ir pu wuse.

Page 363: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Wand puate God ningg lo rise kin bokis 360 Wand puate IsraelGod ningg sel baj - Asi nganye wute Israel kin

ni qi nyumo di wuye segi ye pe tende righe righeyeru kin tende puayi God nari ni sel pe baj iriyembe mindig. Di ni God ningg lo rise kin bokiste baj pe tende muaq wus.

God ningg lo rise kin bokis - Bokis wen tenyumo pe yembe munduw di tende wam golmune mawo. Bokis wabe tende wet puayi teririse. Di Moses ni God nde pu lo 10-pela naterikin te wet pe tende ur pu rise. Wute Israel kinni bokis wen God ningg baj sel pe yembe mindigkin tende muaq wus. Bokis wen te ninde quannganye yumbui te pugri bokis di yumbo tende rirrise kin te ni ghav rindiny God ninde wand taqnamb kin te nei rimbiny.

God ningg sipsip wo - Jonwutewuye nap kin niJisas ningg God ningg sipsip wo puq nindig. Judanikin yumbour te ni sipsipwoeimumbueqdi Godnde rar pe wase mindaq. Te ei God ni yumbo urbrequ mand kin wand te puaq nindim kin tuqui.Sipsip wo kin yavi ni puq wem God nde rar pepuqum segi. Jisas ni God ningg sipsip wo, te pugrini nati ei God beghi yumbo ur brequ bad kinwandpuaq nundug kin tuqui.

God yumbui nyamb mirang kin baj - Israel petiqemanyi Juda ni God yumbui nyambmirang kinbaj yembe mindiny. Te ni rikur kin baj di tendeni God ningg wand ruqond, God ningg lo ninggmawo righe, God ane wand, di yumbui nyambrirang.

Gris - Gris te kantri ire nikin nyamb. Nikin tiqeyumbui te Atens. Ni wand tuan nyamb te Grik.Jisas ni qi pe vende nas kin puayi wute nei quanrise kin buagi ni Grik wand mand. Di Jisas ninggwute ni Nupela Testamen kin buk ur mand kin teni Grik wand pe ur mand.

Hagar - Hagar ni Sara ningg yembe ye wute.Sara ni kimasi yequ kin tende puayi ni Hagarsimbe wunduwAbraham teri rise. Hagar ni quayiwo iri wuri wundi di Ismael puqwundig. God narini Abraham wo iri neng ye puq nand di Ismael tewo te segi. Ismael ningg kuqo ni yumbo yuwonkin God nari ni Abraham ningg kuqo neny puqnand kin te riteri segi. Dobu muq Sara ni quayiwo iri wuri wundi di Aisak puq wundig. Wo nente God ni Abraham Sara teri neny puq nand ye te.

Sara ni Aisak wuri wundi pre dobu ni Hagarumbo ker waw di bub wuraq wuso. Hagarni wuso di rand Sainai puq mindig kintende tumo wuso wus. Ber nganye buagiruso pre Moses ni rand tende God ni lo

neng. Puate te ningg bu Pol ni Galesiasapta 4 pe nari Hagar ni wute lo nde sinambu mas kin pugri. Ni lo nde si nambumas ye puate te pugri nimari ni Godningglo kinwand buagi temat rise tedi God narini tuquine mas. Ni wuti Jisas Kraist neinimbig tedi God nde rar pe tuquine naskin te ni nganyene puq rind segi.

Hermes - Hermes te ququ gre kin iri wute Griskin ni yumbui nyamb rirang ye. Wute Gris kinni riri Hermes ni god aye te ni nde pu wand narenandi ye.

Herot - Nupela Testamen pe wute temi ayetemi pu Herot puq mindim.

King Herot - Ni nyamb aye Herot YumbuiNganye. Ni Judia kin king ningg nas kin tendepuayi Jisas kumo wuri wundi. Jisas wone nas kintende ni Jisas ni nati ningg. Wand ren Matyusapta 2 ves 1 wuso 18 pe rise.

Herot Antipas - Jisas ni wand bir nawo nawokin tende puayi Herot Antipas ni Galili opu kinyumbui ningg nas. Ni kiqam Pilip ngam Herodiaspuaq nindiq nitaqi. Di Jon wute wuye nap kin nisimbe nindig nari ni kiqam ngam puaq nindiq kinte ningg ni unje nap pugri bu Herot soldia simbenindim ei mo Jon gibe pend muang. Wand renkin Mak sapta 6 ves 14 wuso 29 pe rise. Ni Jisaskotim maind kin tende puayi ni Herot Antipasnde mitanyi mo. Wand ren kin Luk sapta 23 ves 6wuso 12 pe rise.

Herot Agripa 1 - Herot nen wute Jisas neirimbig kin taq namb. Ni Jon kise Jems ni nati. Nuni ningg wand ren kin Aposel sapta 12 ves 1 wuso23 pe qond.

Herot Agripa 2 - Herot nen ni Pol ningg wandnutungu pre di tiqi nundog Rom no ei Sisar muneni wand nutungu ningg. Wand ren kin Aposelsapta 25 ves 13 wuso sapta 26 ves 32 pe rise.

Hibru - Wand puch Hibru ven ni puate tevi.Puate ire te wand puch Juda kin pugrine. Wutemari Hibru ni Abraham ningg kuqo. Puate ayete nikin wand tuan nyamb. Ni nikin wand tuannyamb te Hibru wand tuan puq munduw.

Hisop - Hisop te nyungo ire. Prist ni hisop yavipe meq wughe mitaqwi wute di yumbo pe puraqmindiq. Ni wute di yumbo puq meny God nderar pe yuwon ris ningg te ni hisop pe ei wute diyumbo yavi puraq mindiny.

Isip - Isip te kantri ire Israel nde tumo yequ kin.Wute Israel kin ni Isip taq pu yeru ber 400-pela puruwo.

Page 364: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Wand puate Jekop 361 Wand puate KraistIsrael - Nyamb Israel venGod Jekop neng ye. Ni

kuqo nyamb nganye buagi mirany. Ni “Israel kinwute” puqmindiny. Dobu ni “Juda” puqmindiny,di “Hibru” puqne mindiny. Israel mas kin tiqe temune Israel ne puq munduw. Te pripri ni Kenanpuq munduw kin te.

Jekop - Jekop ni nyamb aye Israel. Jekop ni wo12-pela pu mas. Wo 12-pela pu te Israel kin wutetit 12-pela ye tekin kuqo.

Jeremaia - Jeremaia ni God ningg propet iriyabe chuqo nganye nas ye. God ni simbe nindignari otiwo di ni wuti iri tiqi nundog no nikinwutenateruwi ye. God Jeremaia wuti te ningg simbenindig di otiwo wute wuti te pughe sin ei reng yete ningg simbe nindig.

Jesi - Jesi ni king Devit kiyi, di ni Jisas ninggkimem. Yabe chuqo nganye propet Aisaia niwand ur nand nari Kraist ni Jesi ningg kuqo ei.

Jisas - Nyamb Jisas ven kin puate te “Wutenateruwi kin.” Wute Jisas nyamb aye munerirangne ye. Ni Jisas Kraist puq rindig, Godningg wo puq rindig, wuti God nde pu nandi wutinganye nas kin puq rindig di Devit ningg wo puqrindig.

Jisas ningg wute - Jisas ningg wute te Tok Pisinpe mari, disaipel. Jisas ningg wute te wute Jisasnei rimbig kin ni ninggwand te rutungu di ni narikin pugrine puq ren ye. Buk Aposel pe wand ayeninge te ni Jisas ningg wute ningg wand mand.Ninge puayi ni “wute Jisas nei rimbig ye” puqmindim. Di ninge puayi ni “chech” puq mindim.Buk ren Matyu, Mak, Luk di Jon ni Jisas ninggwute 12-pela te ningg simbe rind. Wute 12-pelamen te Jisas nap mo ei ni ane mas. Ni mune wute12-pela men ngam niram di tiqi nundom mo eini ningg yembe mand. Nu Matyu sapta 10 ves 1wuso 4 te ndoq.

Josep - Nupela Testamen pe wute quan Josepnyamb puq mindim.

1. Josep Jekop ningg wo 12-pela ye te kin iri.2. Josep aye te Maria ngaim.3. Josep Jisas ningg kiqam iri.4. Josep Jems kiqam.5. Josep Arimatea kin, ni wuti yumbo quan

kin di ni Juda God yumbui nyamb mirangkin kaunsil ye iri. Ni wuti yuwon ye niJisas nde dobu naru ye.

6. Josep Barsabas ni wute Jisas nde dobumaru ye te kin iri. Ni wuti iri maip no eiJudas ningg sunyi nitangri aposel ningg

nas ningg, ni Josep Matias temi kin iri eisi mumbog. Di ni Matias si mumbog.

Juda - Juda buagi ni Abrahamningg kuqo. Yabechuqo nyamb Juda ven kin puate te “Wute Judaningg qi pe mas ye.” Te ni wute tit ire Juda puqmunduwye te ningg buwandmand. Wute titwente Israelminggwute tit 12-pela pu ye te kin ire. Qini mas kin te Judia puq munduw. Tiqe Jerusalemni tende opu yequ. Jisas ni Juda ningg kuqo iri.Dobu di Israel buagi mune Juda ne puq mindiny.Jon ni wand yuwon ye ur nand kin tende ni Judakin wute nyamb ye te mingg wand nand ningg teni Juda puq nindim.

Juda segi kin - Wute Juda segi kin te wute ayeqi pe kin, ni Juda kin segi. Wute Juda kin niGod ni nikin te wute ningg nap ruso ye te ninggchumbuai rind di riri wute aye ni yuwon segi.

Kamel - Kamel te umo yumbui ire wute mewomas wure wuso ye. Kamel ni segine yumbo maikin quan ninde dob wam mawo ris wure wuso.Ninge puayi wute ni kamel iny te materi chongoyembe mindiny. Chongo te kin ni oghi nganyesegi. Matyu sapta 3 ves 4 pe di Jonwute wuye napkin ni chongo kamel iny pe yembe munduw kinniraq wughe ye wand te rise.

Kein - Kein te Adam Ewa teri ye ni wo kiseyu.Nginy iri ningg Kein ni kiqam Abel temi yumbowase mande God meng ningg. God ni Abel ninggyumbo te nateri yawo gureg di Kein ningg teyambunari. Te ningg di Kein umbo ker nawoAbelni nati. Pugri di Godnari Kein nimuq tiqe buagi einaghe naghe yenu di wute buagi ni yambu rireng.

Kenan - Kenan te qi puch ire ni nyamb di qiwen te asi God nari ni wute Israel kin neny ye puqnand. Muq beghi qi te Israel puq buduw. Wuteninge ni Palestain puq rind.

Kora - Kora ni ye nawo di wute ninge nitami noei Moses Aron temi puaqmand ei ninde si nambumas segi. God ni te ningg umbo ker nawo di niqi puq new mim puaq wund di Kora wute ni anemo kin te qi ngamo pe tende ir maghemaghemo.Muq qi mune wundi wughe ni buag wure di mati.Jud 11 Kora ningg simbe wund.

Kraist - Kraist ni mune Mesaia puqne mindig.Wand puch Kraist ven te Grik wand pe di MesaiateHibruwandpe, di Judaniwand tevi ven rind ye.Wand tevi ane ni puate irene. Ni puate te “Wutiyembe ire ningg naip no di wel ngawu pe guroqmindig kin.” God ni wuti iri naip no ei ni Judamingg king ningg nas ningg tedi ni wel ngawu dimungamepe guroqmindiq ei bei rind Godniwuti

Page 365: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Wand puate Kristen, Wute Kraist nei rimbig ye 362 Wand puate Nadte king ningg naip no. God asine wand taq nambnari ni wuti iri tiqi nindog nandi ei ni te wutenateri di God ningg wand quari yembe nindiny.Wuti te “Kraist” puq bidig, te pugri God ni naipno di tiqi nundog nandi.

Kristen,Wute Kraist nei rimbig ye -Wand puchKristen nikin puate te pugri: “Wute Jisas Kraistnde dobumaru ye.” Buk Aposel pe sapta 11 ves 26pe buqod kin ni wuri Antiok tende wute Kristenpuq mindiny pre muq tiqe aye pe mune.

Kruse -Wute Rom kin nikin yumbo ur te pugri:wuti iri ni quan nganye unje nap tedi ni mi natiye. Ni wute mi mati kin te ni kruse pe qungumi mati. Ni nyumo puayi teri materi di kruseyembe munduw. Pre di nil matemi wuti te krusepe tende nilim maind, o segi tedi sare materi taqmaimb. Te pre di ni kruse te wuti anene mindiqiwuyo teti pu yequ di wute te rar muqoind qungupu yenu ruso di nati. Wuti kruse pe nilim maindpu yenu kin ni yuqo quan nganye niraq niraqdi nati. Yumbo ren kin te wute ni quan nganyeminyuw wem ye.

Kumin - Kumin te nyumo yi ire ni nyamb. Judani nyumo yi wen mir pe puq rew ei mir nyongrimb. Di ni marasin kin pugri anene ritaqwi ye.

Leprosi - Num te Baibel pe leprosi puqmindinykin te beghi num muq leprosi puq bidiny kin teane tuqui segi. Ni num isis ghimbi chongo pequan nganye brequ rise kin te leprosi ne puqmindiny. Wuti iri num kuen nare ni wute buagiaye ane tiqe ris tuqui segi, di wute buagi aye nipuaq rind ye. Juda ni mari wuti leprosi niraq kinni God nde rar pe yuwon nas segi.

Livai - Livai ni Jekop ningg wo 12-pela ye tekiniri di ni Israel mingg wute tit 12-pela ye te kinkuqo iri. God Livai ningg kuqo ei God ningg baj peyembe mand ningg si numbom. God Livai ninggkuqo ninge si numbom di prist ningg mas. Jisasningg wute 12-pela ye te kin iri ni nyamb Matyuni wute tit Livai kin.

Lo - God ningg lo Olpela Testamen kin buk 5-pela pu ye ruwo kin pe tende ur mand. God lote Moses neng ei Moses wute neny ningg. Ningepuayi di lo te Moses ningg lo puq mindiny.

Mana - Yabe chuqo wute Israel kin ni Isip puwu rise ruso di mong wute segi ye pe tende ririr ir yeru yeru ber 40-pela pu ruwo. Tende puayiGod ni mir neny. Mir te ni mana puq mindiny.Nginy manyi manyi mir te qi pe ir ri, Sabat kinnginy ne segi. Di wute mir te dong rind rirur diriq.

Maria - Nupela Testamen pe nyumbueg quanMaria puq mindiny.

1. Maria wute buagi quan nganye nei rum-buw kin te Maria Jisas kumo.

2. Maria aye te Maria Magdala kin. Jisasququ brequ 7-pela pu ninde pu puaq nandmo di ni wute Jisas nde dobu ruru ye tekinire ningg wus.

3. Maria aye te Maria Betani kin. Ni kiseMarta di ni kinyimi Lasarus. Ni Jisas ndemuange tingi wus di Jisas wand nand kinwutungu wutungu wus.

4. Maria aye te Jems di Josep ni kumo. Mariawen wute ire tene bri qa Maria Klopasngam.

5. Maria aye te Jon Mak ni kumo. Ni bajiri Jerusalem nase di Jisas ningg wute nipripri ni ningg baj pe tende rikur.

Mastet -Mastet te nyumo ire ni yi woju nganyekin. Ni yi woju nganye pudi ni yire di quannganye yumbui kuso nyumo kin pugri.

Melkisedek - Beghi Melkisedek ningg oghinenei bab segi, pudi wand Jenesis sapta 14 ves 17wuso 20 di Hibru sapta 5 wuso 7 pe ur mand kintene nei bab. Ngeri ire ningg veri mo Abrahamkuwo nindiq yo Lot mait nase mitanyi mo. Abra-ham no ni ane mege di Abraham ne veri te ni.Di ni Lot neti nowi di nikin yumbo nganye buagiane mune nare nandi. Abraham tende pu munenandi nandi Melkisedek nandi ni nuqoind. DiMelkisedek ni bretwain ane neng di ni God pengunindig ei Abraham yuwon nuang. Di Abrahamyumbo yumbo buagi tende pu mune nare nandikin te bir nawo bid 10-pela pu di yumbo buagi kin10 ire ire Melkisedek neng. Otiwo Abraham nikinyumbo buagi kin 10 ire Melkisedek neng ye tekinpugrine Juda nikin yumbo yumbo buagi birmawobid 10-pela pu di 10 ire ire prist mem.

Mir uny yemu - Juda nikin yumbo ur ire taqpugri. Ni mir si mare, mir ane yemu di God anewand di ni yumbui nyamb mirang. Ni puq menei bei mand ni God nde rar pe ni nyamb mi vigheviso di yumbo ur brequ si mare.

Mur - Mur te yumbo ire wet bidi quan nganyepe wong mand kin di ni tuqo te quan nganyeyuwon tuqo wuri ye. Ni nyumo ire ni riq peyembemunduwye. Juda nimarasin kin pugrime.Ni wute puq wem ruqoi kurem ei ni yuqo quannganye mutungu segi mase. Di ni wute mati kinngamo pe mawo yemu ningg di ghimbi pe nyangmimbim.

Page 366: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Wand puate Nei mare mitinde 363 Wand puate PropetNad - Yumbo wen ni nyumo woju iri spaiknad

puq mindig kin ni ningg riq pe yembe munduwye. Jon sapta 12 ves 3 pe Maria nad ninge wurewundi Jisas nde nyinge pe guroq wundig.

Nei mare mitinde - Wand puch ven kin puatenganye taq pugri: Wuti nei namb ni yumbo urbrequ nand pre, di ni nari ni mune yumbo urbrequ nand segi, pudi God nari kin pugrine puqnen ye, di ni God pengu nindig ei ni asi yumbour brequ nand kin wand ninde rise kin te puaqnindig ningg nari.

Nginy yumbui - Pripri ber manyi Juda ni Godni yumbo yuwon kin ninge yembe nindiny kin tenei rimbiny ningg mir yembe rindiny ei ni ngerite nei rimbiny. Mir tekin ye ninge ni nyamb taqren.

God ningg baj God nde si pemeqwundo - Ngerivenningg te Juda ni asi wuti iri JudasMakabeus niGod ningg baj mune sabi nunduw yuwon puwuseei wute tende God yumbui nyamb rirang kin tenei rimbiny. Veri ni mar mo di God ningg baj teunje mipiq pre, pugri bu ni mune sabi nunduw.Juda ni ngeri wen kin ni nyamb aye miraw kin te“Ti kin mir.” Ni mir ren kin yembe mindiny kinpuayi bu Jisas ni nari, “Nge wute buagi qi pe kinni ti.” Ren kin Jon sapta 9 ves 5 pe rise.

God Israel mingg wo rar nuqond mas - Rendepuayi Juda ni ber pughe gri pu Isip taq pu yerudi Yumbui ni ghav nindiny di wu rise ruso kinte nei rimbiny. Tende puayi God ni angelo tiqinindog nandi Isip nde baj buagi pe tende no diquayiwo kiseyu buagi te nimati omo. God ni Judasimbe nindiny ni sipsip ire mumbueq di ni yavi tengimrawu nyang mamb. Angelo nandi kin tendepuayi ni yavi te nundoq di wo kiseyu baj te kin ninati segi.

Bret yis segi kin - Juda ni nginy bret yis segikin nei mimbig kin te God Israel mingg wo rarnuqondmas kin ngeri tende puayine. Asi nganyeni Isip si miraq kin tende puayi ni brequne ei mo.Ni otinde ris yis ghimbi ruaw ei bret yindiqi premuqdi wase rindaq kin tuqui segi. Pugri bu nibret yis segine wase rindaq. Te ningg bu ni nginynen nei rimbig kin puayi ni bret yis segi kin riq.

Baj yirbu pe ris kin - Nginy nen ningg Juda nichumbuai rind, te pugri tende puayi te ni mir biruwo kin yembe te omo pre. Ni baj yirbu yemberindiny di wik ire ni tende ris chumbuai rind. Nipuq ren ei asi ni kuqo ni qi wuye di nyumo segiye pe tende ni pugri rise di righe righe yeru ber40-pela pu ruwo kin te nei rimbiny.

Pentikos - Wand puch Pentikos ven ni puate te50 kin pugri. Juda ni nginy nen nei rimbig kinte Israel asi taq pu yeru God ghav nindiny kinnginy te pre di nginy aye 50-pela pu mo pre diPentikos. Nginy nen ningg te Juda ni wit di ruaqkin te ningg chumbuai rind. Ni God ni pughe griMoses lo neng kin te anene nei rimbiny. Muqvende puayi wute Jisas nei rimbig kin ni nei rimbte God ni Ququ Yuwon Ye wute Jisas nei rimbigkin ninde tiqi nindog nandi.

Nyumo fig - Fig te nyumo ire, ni kotu kin pugripudi fig yi ni nyong wumb.

Oliv - Oliv te nyumo ire ni yi riyi kin. Juda ninyumo oliv kin yi pe wel yembe mindiny. Weltende pe mir wase ruwo di yumbo aye nganyebuagi yembe rindiny. Nyumo kuen Juda nde quannganye yumbui. Jerusalem tumo tende rand iriyenu, rand te oliv kin rand puq mindig. Randtende nyumo oliv nganye buagi yemu.

Osana - Wand puch ven te Juda ni wute ningenyamb mindiri riwo ningg di pugri mari. Wandven kin puate te “God ni ghav ndig” o “Ni nyambyumbui yeng.”

Parisi - Parisi te wute tit ire wute nyambyumbui kin. Ni lo God Moses neng kin te quannganye nei mimbiny. Ni mari wute lo ren riri kinpugrine nganye ei puq ren. Di ni yumbo ur aye lotende pe jijumand kin te ninggwutemawo righe.Ni nei mamb ni quan nganye yuwon di wute ayeoyi segi, pugri bu ni bijeyi mase ye. Di pripri ninei brequ mamb, pudi ni bei mand kin ni wuteyuwon. Parisi ni Jisas yambu mireng di mi natiningg.

Prist - Prist te wute Israel kin wute nde nyambpe mir wase mande God meng ningg God sinumbom ye. Ni Aron ningg kuqo nde kin wuteprist ningg mapmo. Prist te ninge ni prist minggyumbui puq mindim. Prist men ni quan nganyeyumbui. Di prist tende ni prist aye iri prist minggyumbui ni yumbui puq mindig. Ni oyi prist ayende quan nganye yumbui. Prist mingg yumbui niyumbui ni irine God ningg baj pe kin rum ire unykin nganye tende nar no kin tuqui.

Propet - Propet te wuti God ninde wand simbenand di ni no wute simbe nindiny ye. Ni Godningg nyamb pe wute wand simbe nindiny ye.Di God yumbo otiwo puq ren ye te ningg munepropet simbe nindim. Propet mari Jisas ni nandiye, di ni yumbo pughe kin ei puq nen ye di wuteni pughe sin eimeng ye te kinwand nganye buagisimbe mand. Wand ren kin yabe chuqo nganye

Page 367: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Wand puate Quayi kiyi 364 Wand puate Umo wase mande God mengsimbe mand ber nganye buagi ruso pre dobu diJisas qi pe nati ni. Ni otiwo Jisas munene nandikin tende puayi di yumbo pughe kin ei puq renye te ningg mune simbene mand.

Nupela Testamen pe wute Ququ Yuwon Yeningg gre pe wand rind kin te munepropet ne puq mindiny. Ni mune pugrinewand God neny kin te bu God ningg wuteghav rindiny ningg simbe rind.

Quayi kiyi - Nupela Testamen pe wand puchquayi kiyi ven ni wute tit teri ire ningg mari.Matyu, Mak, Luk di Jon pe te ni wute Juda nde yemawo kin ni ningg mari. Buk Aposel di pas pe teni wute sios pe ye mawo kin tiqe buagi pe maskin te ningg mari. Revelesen pe te quayi kiyi 24-pela puhevenpemasGod yumbui nyambmirang.Wute men ni God te wute buagi kin pugri.

Ququ brequ - Ququ brequ ni Satan nde dobumaru ye. Ni wute unje map ningg bub muany, niwute puq meny God ningg wand rutungu segi diSatan nde dobu ruru. Wuti iri ni yumbo ur brequnand tedi ququ brequ ni mait nase gre di yumbour brequ aye yembe nindiny.

QuquYuwonYe - QuquYuwonYeni nyamb ayeGod Ningg Ququ puq mindig di Jisas Ningg Ququpuq mindig. Ququ Yuwon Ye di God di Jisas nitemi ire ane wuti irine. Ququ Yuwon Ye ni wuteJisas nei rimbig kin ninde nas. Ququ Yuwon Ye niyembe taq ren: Ni wute puq neny wand nganyekin nei rimbiny. Ni God pengu nindig ei GodwuteJisas nei rimbig kin ghav nindiny. Ni wute Godningg ngim nei rumbuw ningg yeng nuany. Niwute gre neny ei ni God ningg wand ningg wandrind kin tuqui di God ningg yembe rind kin tuqui.Di ni wute gre neny ei ni sios puq reny gre pu yerukin yumbo yembe rindiny.

Rabai - Rabai nyamb ven Juda ni tisa yumbuinyamb kin ni pugri nyamb riram ye. Wuti irini yumbo ur yuwon ye di nyamb yumbui kin niRabai puq rindig.

Rom - Rom te kantri Itali puq munduw ye niningg tiqe yumbui. Jisas qi pe nas kin tende puayiRomni kantri aye kinnganye buagimateri pre. NiIsrael mune mitaqwi pre, pugri bu wute Irael kinni yambu mirem di bub mare mo ningg. Rom kinking ni nyamb Sisar. Ni kantri buagi tende opuyeru kin king yumbui nganye.

Sabat - Sabat kin nginy te nginy yumbuinganye. Jenesis pe beghi buqod nginy 6-pela puGod qi wen quanene yembe nunduw, di nginy7 te ningg ni nas yawotuan. Di God nari wute

nginy 6-pela pune ei yembe rind, di nginy 7 teningg ni ris yawotuan di ni yumbui nyamb rirang.Juda kin wute ye mawo kin ni Sabat kin nginy tekin lo nganye buagi rise. Wute lo te gure ruwodi Sabat kin nginy tende yembe rind tedi ni kermawo. Pugri bu Jisas ni Sabat kin nginy te wutesabi nindiny oghi, ni umbo ker mawo di mari nilo gure nuaq.

Sadyusi - Sadyusi ni wute nyamb yumbui kin.Nimariwute lo GodMoses neng kinwuri ye te kinpugrine ei puq ren. Niwute tit Parisi ane tuquine.Pudi ni Parisi ane ker mawo ye. Ni ker mawo kinte pugri, Parisi mari wute riti pre dobu otiwo dimune res riwo ye. Di Sadyusi ni mari te wandoqi.

Samaria - Samaria te opu ire kin nyamb. WuteSamaria kin ni Juda nganye segi, te pugri yabechuqo ni nyumbueg Juda segi kin te mitari. Judanganye ni brequ puq mindim.

Satan - Satan ni ququ brequ buagi mingg yum-bui. Ni God ningg veri, ni wute wandoqi nindinydi puq neny ei ni yumbo ur brequ rind ningg. Niwute God dob reng di ni nari kin pugrine puq renningg nari. Di ni wute asi yumbo ur brequ rind yete ningg mune simbe nindiny di simbe nindinynari God ni asi yumbo ur brequ rind kin wand tepuaq nindiny segi. Satan ni nyamb aye mune “qiwen kin yumbui” puq mindig.

Saion - Saion te rand uyu iri ni nyamb, di tiqeyumbui Jerusalem rand uyu tende yequ. Godningg baj ni rand uyu tende yequ. Di tiqe yumbuitende puch ven te yumbui nganye. Ninge puayiJuda ni tiqe yumbui Jerusalem quanene ninggwand mand di ni Saion ne puq mand.

Sisar - Sisar te wute Rom kin ni king. Ni naskin puayi wute Rom kin ni tiqe nganye buagi anemege di nyinge mawo maghe. Sisar nyamb vente wuti iri king ningg nas di king buagi aye tendeye nawo ye nikin nyamb. Rom mingg king aye temune Sisar ne puq mindim ye.

Sus - Sus te godwandoqi kin iri ni nyamb. WuteGris kin ni yumbui nyamb rirang ye. Wute Romkin ni god iri tene ni mune yumbui nyamb rirangdi ni Jupita puq mindig.

Umowasemande Godmeng - Olpela Testamenpe God wute simbe nindiny ei mir wase rindeni reng. Mir wase rinde God reng kin te puateisis. Puate ire te ni puq ren te ei God ni yumbour brequ rind kin wand te puaq nindiny. Wutiyumbo ur brequ nand kin te God ni bures ei naipno di nati. Pudi wute umo rire rindi te ei umo oyiwute ningg sunyi ritanyri riti. Pugri bu God wute

Page 368: ii · 2020-01-11 · Matyu3:1 4 Matyu4:10 1TendepuayiJonwutewuyenapkinninandi, Judia opu mong ire nyumo di wuye segi ye pe tende wand bir nawo. 2 Ni pugri puq nand

Wand puate Wain yi 365 Wand puate Yumbo tuqo yuwon kin wase mandeyumbo ur brequ rind kin wand puaq nindiny ye.Wute umo rire God ningg baj pe ruso, prist umote mambui riti di God meng. Umo God reng kinte quan nganye yuwon kin di wand ninde risesegi kin te ei reng. Nupela Testamen pe beghisimbe mundug beghi mir wase bade God beg eiGod beghi wand puaq nundug kin yumbo te Jisas.

Wain yi -Wain yi te sare ire ni yi teme ye. Wainyi ni sare ire pe riyi ye. Wute ni wain yi materidi wain yembe mindig. Juda ni wain sare nganyebuagi ninde qi pe mi maghe ei ni wain yi quanrise.

Wand taq mamb - Wand taq mamb kin te wutetemi yumbo ninge puq men ningg oyi oyi ngiqmand. Wute ni wand taq mamb tedi wuti iri narini yumbo ninge puq nen ye, di tekin oyi te wutiaye te oyi yumbo ninge puq nen. God ni wuteIsrael kin ane wand taq rimb. Ni nari ni Judamingg kiyi di yumbui ningg nas, tekin oyi te Judani God nari kin pugrine ei puq ren.

God ni wand yumbui taq namb kin te teri.Ire ye wuwo kin te ni Moses temi wandtaq mamb. God nari wute pughe ye nilo te quan nganye ritiq rise gre ye te ninikin te wute ningg pugri nateri ye. Pudiwuti iri ni God ningg lo Moses neng kinte quanene nat rise segi, pugri bu ni wandaye mune taq namb di nari, wuti iri JisasKraist nei nimbig tedi ni nari wuti te niyumbo ur tuquine puq nen ye.

Wute Moses ningg lo wute bei meny ye - Menwute yumbui nyamb kin Juda nde mingi mas ye.Ni wute yumbo Moses ningg buk 5-pela pu tendeur mand pu rise ye te bei meny ye.

Wute takis materi kin - Wute takis materi yeni Rom mingg gavman pe yembe mand. Rom niIsraelmitaqwi di ninde si nambuyequ. Wutemenni wute Israel kin ninde takis materi pre di Romnde mi rundo. Di ninge puayi Rom ni wet bidipughe gri pu materi kin te rise di wute men nimune wet bidi quan nganye materi ei cham nimateri. Te kin ningg di wute Israel kin ni wutemen yambu mirem.

Wute wuye map - Jon wute wuye nap kin niwute nganye buagi nganye Jordan wuye pe tende

wuye nap. Ni simbe nindiny nari ni yumbo urbrequ rind kin te si rire pre muqdi ni wuye napei wute buagi nei rimb ni yumbo ur brequ si rirepre. Jisas ni nikin wute te simbe nindimmo wutesimbe mindiny ei ni yumbo ur brequ te si rire dighav mindiny ei ni Jisas ningg wute ningg ris. Niyumbo ur brequ si rire pre temuqdi ni wuyemap.Te ei ni bei rind te pugri ni yumbo ur brequ si rirepre di muq ni Jisas ningg wute ningg ris.

Wuti God nde pu nandi wuti nganye nas ye- Yabe chuqo propet iri Daniel puq mindig kinnyamb vende pewuti God tiqi nundog nikin wuteyumbo ur brequ pe pu nateruwi ningg nandi ye teningg wand nand. Te ni Kraist ningg wand nand.Jisas nikine mune nyamb ven nare. Ni nikinenyamb ven nare te ni nari ni wuti wute nateruwiye di ni wuti nganye nas, di ni nganyene nganyeGod.

Yis - Yis yumbo ire bret pe muaq wughe dibret yindiqi ye te. Yis musoqne bret yumbui ireyindiqi kin tuqui.

Yumbo buagi God nde si nambu ris - Wandpuch ven yumbui. Wand ven kin puate te Godni king ningg nas di ni nikin wute imb nuany,yumbo neny, yeng nuany di pughe gri ei puqren ye te ningg yeri nindiny. Ni wute ninde neirundub di ni nari kin pugrine puq ren ye ni ninggking. Jisas Kraist qi pe vende nandi kin tendepuayi ni wute ngim nuany ei ni God ningg wutenganye ris ningg. Otiwo Jisas Kraist mune nandidi ni yumbo buagi God nde si nambu rise kinyembe omo nawo di wute raqene ruqond ye.

Yumbo tuqo yuwon kin wase mande - Judani yumbo tuqo yuwon kin nyumo riq, nyumoraqe di nyumo yit pe yembe mindiny. Ni te kinwase mande di ni wasebo yuwon tuqo wuri kinte wuwi. God ningg baj pe wute yumbui pengurindig rindig di prist ni yumbo tuqo yuwon kinte wase nande. Wasebo tuqo yuwon kin wuyowuso kin te wute yumbui pengu rindig ye te kinyumbo ur bei wund. Wute Yumbui pengu rindigkin wand te wasebo yuwon tuqo wuri ye tekinpugri. Nu Luk sapta 1 ves 8 wuso 11 te ndoq.