ii deo - osnovi logistike
TRANSCRIPT
logistika
kvalitet P1
proizvod 1
PODSISTEMI LOGISTIKE
Prof.dr Slobodan Ze čević, dipl.inž.kabinet 338
Konsultacije: ponedeljak 13h
PODSISTEMI LOGISTIKE
� REALIZACIJA PORUDŽBINE
� SKLADIŠTENJE
� ZALIHE
� PAKOVANJE
� TRANSPORT
Sistem poručivanja
� Poručivanje je informacioni tok u logističkim sistemima.
� Porudžbenica je izvor informacija i inicijator svih ostalih pravovremenihaktivnosti.
� U distributivnoj logistici realizacijaporudžbine podrazumevapreuzimanje, obradu i kontroluporudžbenice od momentaizdavanja zahteva poručivanja odstrane klijenta do preuzimanjadokumenata o isporučenoj pošiljci i dostave računa klijentu.
P O R U DŽ B E N I C A
BROJ PORUDŽBENICE, DATUM PORUČIVANJA
ADRESA KLIJENTA I BROJ KLIJENTA
BRANŠA KLIJENTA, MESTO NA TRŽIŠTU
OBLAST PRODAJE I KUPOVINE
OPIS ARTIKLA I BROJ NUMERACIJA
KOLI ČINA ARTIKLA I BRUTO CENA
USLOVI PRODAJE, RABAT
TRANSPORTNA SREDSTVA ZA OBRAČUN UČEŠĆA TROŠKOVA ISPORUKE
TERMIN ISPORUKE
Putevi informacija poru čivanja u realizacijiporudžbina
DOSTAVA
PRIPREMA
POSTAVKA
OBJEDINJAVANJE
OTPREMA
FAKTURISANJE
ZALIHE SKLADIŠTENJE TRANSPORT
- ISPORUKA - PRIHVAT
- OBRADA
- PROSLEðIVANJE
- KOMISIONIRANJE, PAKOVANJE
- PROSLEðIVANJE
pismo, teleks, telefaks, telefon, modemska veza, internet
Logisti čki centar trgova čke kompanije“Billa”
3
n
2
SUPERMARKET 1
KASA
3
n
2 DOBAVLJA Č 1
LC – BILLA
SKLADIŠTE
L O G I S T I Č K I C E N T A R
TRANSPORT
TRANSPORT
OPTIMIZACIJA TRANSPORTA
Z A L I H E
PAKOVANJE I UTOVAR U SKLADU SA ZAHTEVIMA
ISPORUKE
stanje zaliha u priručnim
skladištima supermarketa
Karakteristike logisti čkog centrakompanije “Billa”
� opslužuje 1 200 filijala� jednovremeno opsluživanje 96 zahteva filijala� dnevni kapacitet isporuke 250 000 paketnih jedinica� oko 6 000 artikala� visokoregalsko skladište, dužine 90 m, visine 32 m� kapacitet skladišta 22 500 paletnih mesta� skladište opslužuje 10 visokoregalskih slagača,
kapaciteta 5 000 paleta dnevno� u centar dnevno ulazi 3 000 paleta (200–400 vozila)� godišnji promet centra je oko 4 milijarde $� investicije u centar su bile 100 miliona $, a ostvaruje
uštede od 10 miliona $ godišnje
ZaliheZalihe , , mestomesto nastankanastanka i i vremenskivremenski aspektaspekt
TR
GO
VAČ
KO
IND
US
TR
IJS
KA
PR
ED
UZ
EĆ
A
NABAVNO SKLADIŠTE
DISTRIBUTIVNO SKLADIŠTE
PROIZVODNO SKLADIŠTE
ME\USKLADIŠTE
SKLADIŠTE ZA RECIKLIRANU
ROBU
POTROŠAČKO SKLADIŠTE
NABAVNO - DISTRIBUTIVNO
SKLADIŠTE
NABAVNO - DISTRIBUTIVNO
SKLADIŠTE TRGOVINE NA
VELIKO
NABAVNO - DISTRIBUTIVNO
SKLADIŠTE TRGOVINE NA
MALO
TRGOVAČKA PREDUZEĆA DOMAĆINSTVO
INDUSTRIJSKA PREDUZEĆA
LOG
IST
IČK
A P
RE
DU
ZEĆ
A
ZaliheZalihe , , mestomesto nastankanastanka i i vremenskivremenski aspektaspekt
� koja roba treba da se skladišti,� koliko pojedine robe treba da se skladišti,� koliko puta treba popunjavati zalihe,� kada treba objedinjavati – poručivati robu.
Osnovna pitanja vezana za zalihe su:
zalihe
vreme ponovne nabavke
ukupneprose čnezalihe Q/2
potrošnja
srednjeskladišnezalihe
sigurnosne zalihe
nivopotrošnje
vremeporu čivanja
kolišina poru čivanja Q
ABC ABC analianali zaza
učešće po nekom kriterijumu (%)
broj artikala,
proizvoda
20
40
60
100
75
92
20 40 60 80 100
AB
CD
0
ABCD politikaABCD politika
A – skladišti se u svim skladištimaB – skladišti se u regionalnim skladištimaC – skladišti se u centralnim fabričkim skladištimaD – uopšte nije na zalihama, proizvodi se i isporučuje po porudžbini
proizvodi grupe C
proizvodi grupe B
proizvodi grupe A
centralno fabričko skladište
regionalna skladišta
skladišta za isporuku
klijenti gurani tok
vučeni tok
A
B
C D
proizvodi grupe D se proizvode samo na zahtev
0
10000
20000
30000
40000
50000
60000
70000
80000
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
artikal
promet ($)
A
BC
56%
34%
10%
05000
100001500020000250003000035000
0 3 2 6 1 5 7 9 8 10 4
artikal
broj paletnih mesta
X
YZ
74%
20%6%
ABC analiza
XYZ analiza
A B CX 2 1
Y 3 5, 6
Z 4, 7 8, 9, 10
A B CX 0.322 0.107
Y 0.493 0.057
Z 0.013 0.008
ABC ABC –– XYZ XYZ analianali zaza
Sigurnosne zalihe u funkciji sabiranjazahteva u vremenu i prostoru
2
2
2
)(
2
1)( σ
µ
πσ
−−
=x
exf
METODE ZA DIMENZIONISANJE ZALIHA
DETERMINISTIČKE STOHASTIČKE SUBJEKTIVNE OCENE
ANALITIČKIPOSTUPAK
SINTETIČKIPOSTUPAK
ANALITIČKEOCENE
INTUITIVNEOCENE
1σ 2σ 3σ-1σ-2σ-3σ
50%
84,13%
97,72%
99,87%
Sigurnosne zalihe u funkciji sabiranjazahteva u vremenu i prostoru
faktor sigurnosti
k
spremnost za isporuku
1
2
97,72% 100% 84,13% 50%
S = k × σ S – sigurnosne zalihek – faktor sigurnostiσ - standardno odstupanje raspodele prognozirane greške
Sabiranjem slučajnih dogañaja u vremenu i prostoru dobija se slučajna promenjiva ilislučajna pojava sa manjim stepenomodstupanja.
1423
22
21 ≈++= σσσkS
k=2
σ1=3 S1= k × σ1 = 6σ2=4 S2= k × σ2 = 8σ3=5 S3= k × σ3 = 10
S’= S1+ S2+ S3= 6+8+10 = 24
Skladišta - namena, procesi i podsistemi
Skladišta su čvorovi u logističkoj mreži u kojima se roba zadržava i priprema za otpremu ka drugoj destinaciji u mreži.
VRSTA SKLADIŠTA ZNAČAJNE FUNKCIJE LOKACIJA VRSTA ROBE
skladišta zaliha
veliki skladišni kapaciteti
proizvodno orjentisana
materijali, sezonski, polufabrikati, fabrikati
pretovarna prolazna skladišta
veliki pretovarni kapaciteti
transportno orjentisana
materijali, poluproizvodi, proizvodi, trgovačka roba
distributivna skladišta
• dostavna skladišta
orjentisana ka
nabavci materijali, trgovačka roba
• skladišta za isporuku
velika koncentracija
logističkih funkcija
sabiranja i distribucije
orjentisana ka
tržištu materijali, trgovačka roba
S P S
S
S
S
S
Skladišta - namena, procesi i podsistemi
Ureñenje, oblikovanje, dimenzionisanje skladišnog sistema zavisi od velikogbroja faktora: od vrste robe koja se skladišti, njenog pojavnog oblika(agregatnog stanja – gas, tečnost, komadno, rasuto, upakovano….), uloge i mesta skladišta u sistemu, itd.
Roba u skladištu može biti odložena na:•· odreñeno mesto,•· više mesta uz glavne saobraćajnice,•· odreñeno mesto u okviru jedne oblasti,•· potpuno slobodno rasporeñena
Skladišni objekti mogu biti:· otvorena skladišta,· zatvorena podna skladišta visine do 7 m,· visokoregalska skladišta visine od 12 m do 45 m,· etažna skladišta,· prenosivi vazdušni skladišni objekti,· bunkeri, silosi, tankovi….
Skladišta - namena, procesi i podsistemi
SPOLJNI TRANSPORT
S K L A D I Š T E
ULAZ ROBE
SKLADIŠNA ZONA
KOMISIONA ZONA
PAKOVANJE
IZLAZ ROBE
U P R A V A
S K L A D I Š T A
UNUTRAŠNJI TRANSPORT
procesi kretanja
SPOLJNI TRANSPORT
Broj i lokacija skladišta za isporuku
Opredeljenje za broj i lokaciju skladišta za isporuku odreñuju:
� troškovni aspekt, � servisni aspekt isporuke, vreme, pouzdanost� kada treba objedinjavati – poručivati robu.
Lokacijski problemi kod skladišta mogu se posmatrati sa makro i mikro aspekta :
� makro aspekt – gde u odnosu na jednu površinu, oblast, u koji grad� mikro aspekt – gde tačno u gradu
Broj i lokacija skladišta za isporuku
A
nacionalni prostor
B grad
makro aspekt lokacije skladišta
skladište za isporuku
mikro aspekt lokacije skladišta
Broj i lokacija skladišta za isporuku
Izbor lokacije skladišta za isporuku zavisi od:
� servisa isporuke - vreme isporuke, tačnost isporuke, spremnost za isporuku, obuhvatnost isporuke i dr.,
� vrsta zona opsluživanja – ograničenja političko-privrednim i geografskim odrednicama,
� razvojnih mogućnosti i potreba u budućnosti,� saobraćajne povezanosti,� transportno-skladišnih troškova, � radne snage – kakve su mogućnosti ponude različite
radne snage.
Troškovi transporta u funkciji rastojanja i direktne i indirektne isporuke
fabrika skladište za
isporuku
klijenti
Troškovi transporta u funkciji rastojanja i direktne i indirektne isporuke
troškovi
po jedinici
robe
rastojanje fabri čko skladište
skladište za isporuku
A A’
B
T1
T2
oblast tržišta koju pokriva skladište za isporuku
II III
I transportni troškovi od fabrike do skladišta za isporuku (kolski transport)
transportni troškovi od fabrike do klijenta (denčane pošiljke)
T1 – dopunski troškovi skladišta za isporuku zbog pre tovarnih operacija
T2 – transportni troškovi od skladišta za isporuku do klijenta
Funkcije pakovanja
FUNKCIJE
PAKOVANJA
PROIZVODNJA MARKETING UPOTREBLJIVOST LOGISTIKA
zaštitna skladišna transportna manipulativna informativna
Zadaci pakovanja
� održavanje temperature,� vazdušna izolacija,� zaštita od korozije, prašine, hemijskih uticaja,� zadržavanje količine i forme,� otpornost na udare, pritisak, trenje,� mogućnost zahvatanja viljuškarom, manipulisanje, ukrupnjavanje,� pogodnost za automatizaciju,� pogodnost za iskorišćenje površine i prostora,� ekonomičnost,� primenjivost,� pogodnost za informaciono obeležavanje, brzu identifikaciju i
reprezentativnost,� pogodno za otvaranje i ponovno zatvaranje,� ponovna primenjivost,� ekološki ispravna,� povoljna za reciklažu,� higijenski ispravna.
Zadaci pakovanja
POJEDINAČNO PAKOVANJE
ZBIRNO PAKOVANJE
OTPREMNO TRANSPORTNO PAKOVANJE
ZAKON
EKOLOGIJA
PROIZVODNJA KORISNIK
EKONOMIJA
MARKETING
LOGISTIKA
Logisti čka jedinica
proizvod komercijalno pakovanje
paket paleta kontejner transportno sredstvo
Logistička jedinica mora da:
� omogući objedinjavanje i ukrupnjavanje robe u veće jedinice,
� ima standardnu formu i dimenzije,� omogući i olakša primenu sredstava za manevrisanje,� olakša slaganje,� podrži neprekidnost u transportnom lancu od isporučioca
do primaoca
Logisti čka jedinica
LOGISTIČKA JEDINICA
KONTEJNER SKLOPIVI SANDUK
PALETA PAKOVANA JEDINICA
PAKOVANJE
VELIKI KONTENER
MALI KONTENER
BOKS PALETA
RAVNA PALETA
PALETA SA NADGRADNJOM
1961 godine osnovan je Evropski paletni pool na kom je definisana EURO paleta koja ide u razmenu, a čije su dimenzije 800 × 1200mm. Paleteimaju i druge dimenzije: 1000 × 1200mm (hemijska industrija) i 800 ×1000mm (industrija pića).
Visinu logističke jedinice treba standardizovati zbog optimalnog korišćenjaprostora. Za industriju životnih namernica preporuke su da visina bude105 cm ili 160 – 195 cm.
Transportni lanac i kriterijumi za ocenupogodnosti pojedinih vidova transporta
T R A N S P O R T
BEZ PROMENE TRANSPORTNOG SREDSTVA
direktan prevoz
SA PROMENOM TRANSPORTNOG SREDSTVA prekinuti, kombinovani prevoz
BEZ PROMENE TRANSPORTNOG SUDA
kombinovani transport
SA PROMENE TRANSPORTNOG SUDA
KONTEJNERI - veliki - srednji - mali
vozilo–vozilo hucke–pack
Roll on–Roll off rečno-pomorski (LASH)
bimodalni drumsko-železnički tr.
� intermodalni transport � multimodalni transport � bimodalni transport � integralni transport � kombinovani transport � Hucke pack � Piggy – back � LASH sistem � FIDER sistem
� BACAT sistem � SAEBEE sistem � RO–RO (Roll on – Roll off) � LO–LO (Lift on – Lift off) � SEMI RAIL � ROAD RAIL � KONT REIL � RO–LA – pokretne autostrade � Swim on–Swim off - plivajuće autostrade
P O J M O V I:
Ocena pogodnosti pojedinih vidovatransporta
KRITERIJUMI: � VREME TRANSPORTA � TAČNOST TRANSPORTA
(poštovanje termina isporuke) � TROŠKOVI TRANSPORTA � POKRIVENOST PODRUČJA
MREŽOM � POUZDANOST TRANSPORTA � PRAĆENJE POŠILJKE � FLEKSIBILNOST TRANSPORTA
OCENA POGODNOSTI
DRUMSKI TRANSPORT
ŽELEZNIČKI TRANSPORT
VODNI TRANSPORT
VAZDUŠNI TRANSPORT
CEVNI TRANSPORT
KOMBINOVANI TRANSPORT
Ocena pogodnosti pojedinih vidovatransporta
PRIVREDNI SISTEM DRUŠTVENI SISTEM
S A O B R A Ć A J N I S I S T E M
PREVOZ PUTNIKA PREVOZ TERETA PRENOS INFORMACIJA
KOPNENI SAOBRAĆAJ VAZDUŠNI SAOBRAĆAJ VODNI SAOBRAĆAJ
DRUMSKI TERETNI
ŽELEZNIČKI TERETNI
CEVNI TRANSPORT
VAZDUŠNI TERETNI
REČNI TERETNI
POMORSKI TERETNI
� transport javnim saobraćajnicama � transport internim
saobraćajnicama - industrijske zone - lučke zone - robno tran. zone - slobodne zone - turističke zone � daljinski transport � loko transport
� kolski prevoz � denčani prevoz � ekspresni denčani
prevoz � kombinovani
saobraćaj � službene pošiljke
� sirovine � polufabrikati � gotovi proizvodi � razna agregatna
stanja (pneumatska pošta, gasovodi, naftovodi…)
� motorno pokretanje � tegljenje � potiskivanje
� liniski saobraćaj � slobodne plovidbe � priobalski
saobraćaj
Meñuzavisnost i konflikti ciljeva u logisti čkimpodsistemima
TRANSPORT ZALIHE
POVEĆANJE TROŠKOVA NA DRUGOM PODRUČJU
SMANJENJE TROŠKOVA NA JEDNOM PODRUČJU
PAKOVANJE ŠTETA U
TRANSPORTU
REALIZACIJA PORUDŽBINE
TRANSPORT
NABAVKA ZALIHE
SERVIS KLIJENATA
SKLADIŠTA ZA ISPOMOĆ
ZALIHE PROIZVODNJA
UTIČE NA
Konflikt izmeñu organizacionih celina preduze ća
NABAVNA SLUŽBA
TRANSPORT
SKLADIŠTE UNUTRAŠNJI TRANSPORT
PROIZVODNJA KOMERCIJALNA SLUŽBA
UPRAVA FINANSIJSKA SLUŽBA
ORGANIZACIONE CELINE PREDUZE ĆA
U klasi čnom sistemu preduze ća organizacione celinečesto su nepovezane i imaju razli čite ciljeve i interese.
Konflikt izmeñu organizacionih celina preduze ća
PODRUČJE NABAVKE
- teži da što veće količine robe dopremi u jednoj porudžbini, jer su tada troškovi transporta po jedinici robe najmanji
PODRUČJE PROIZVODNJE
- teži da u jednoj seriji proizvede što više proizvoda, jer su tada troškovi proizvodnje po jedinici proizvoda najmanji
PODRUČJE PRODAJE
- teži da bude što bliže klijentu, da se njegovi zahtevi što pre realizuju, a ovim se povećava broj skladišta za isporuku
PODRUČJE TRANSPORTA
- teži da ima što veće količine robe za prevoz u jednom pravcu, a to znači čekanje robe, nakupljanje, zastoji u distribuciji
FINANSIJSKO ODELJENJE - teži da ima što manje zaliha, a samim tim i skladišta
UPRAVA PREDUZEĆA
- teži da ukupni troškovi preduzeća budu što manji, a kvalitet proizvodnje i logistike što veći
DEO II – PODSISTEMI LOGISTIKE
� Šta obuhvata sistem poručivanja?� Zalihe, mesto nastanka i vremenski aspekt� ABC analiza i ABCD politika selekcije zaliha� Sigurnosne zalihe u funkciji sabiranja zahteva u vremenu
i prostoru� Skladišta, osnovna namena, procesi i podsistemi� Od čega zavisi broj i lokacija skladišta za isporuku?
Troškovi transporta u funkciji rastojanja i direktne i indirektne isporuke; Funkcija i osnovni zadaci pakovanja
� Logistička jedinica� Transportni lanac i kriterijumi za ocenu pogodnosti
pojedinih vidova transporta� Meñuzavisnost i konflikti ciljeva u logističkim
podsistemima
Pitanja: