ii. izmjene i dopune...ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (pŠ) 3.2.1. građenje...

II. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA OBRAZLOŽENJE PLANA

Naručitelj: PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA GRAD KASTAV

Naziv Plana: II. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KASTVA - OBVEZNI PRILOG -

Za Grad Kastav: Gradonačelnik: Ivica Lukanović, dipl.ing.građ. Stručni suradnik: Cvetka Šćepanović, dipl.ing.građ.

Izvršitelj: “JURCON-PROJEKT” d.o.o., Zagreb

Odgovorni voditelj: Bojan Linardić, dipl.ing.arh.

Stručni tim u izradi Izmjena i dopuna Plana: Bojan Bilić, dipl.ing.arh., ovl.arhitekt-urbanist

Bojan Linardić, dipl.ing.arh., ovl.arh.-urbanist

Jana Puž, dipl.ing.arh.

Vojko Stanić, dipl.ing.arh.

Gorana Stipeč, dipl.ing.arh.

mr.sc. Slobodan Bajagić, dipl.ing.kraj.arh.

Kristina Crneković, ing.građ.

Tito Kosty, dipl.ing.arh.

Ljerka Jurasović, dipl.ing.arh.

Zdravko Jurčec, dipl.ing.građ.

Marin Kokić, prof.pov.

Ina Korošec, dipl.ing.arh.

Gordan Maček, dipl.ing.prom.

Lovro Matković, dipl.ing.el.

Milan Puhar, dipl.ing.el.

Rijeka, travanj 2013. 2


Jurcon-Projekt d.o.o Zagreb, travanj 2013. 3

OBVEZNI PRILOZI:

1. I. OBRAZLOŽENJE PLANA: 3.PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

2. IZVADAK IZ PPPGŽ (14/00,12/05, 50/06 i 08/09) 3. POPIS SEKTORSKIH DOKUMENATA I PROPISA KOJE JE BILO POTREBNO

POŠTIVATI U IZRADI PLANA: 3. ZAHTJEVI I MIŠLJENJA IZ ČLANKA 79. I 94. ZPUG-a 4. IZVJEŠĆE O PRETHODNOJ I JAVNOJ RASPRAVI 5. IZVJEŠĆE O PONOVLJENOJ JAVNOJ RASPRAVI 6. EVIDENCIJA POSTUPKA IZRADE I DONOŠENJA PROSTORNOG PLANA 7. SAŽETAK ZA JAVNOST

OBRAZLOŽENJE PLANA

SADRŽAJ PLANA

1. POLAZIŠTE- sastavni dio osnovnog Plana……………………………………………………… 52. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA - sastavni dio osnovnog Plana………………………… 5 53 PLAN PROSTORNOG UREĐENJA………………………………………………………………….. 5 3.1 Prikaz prostornog razvoja Grada Kastva u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu 5 Županije………………………………………………………………………................................. 3.2 Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina……………………………… 5 3.2.1. Građenje i korištenje površina građevinskih područja……………………………….. 6 3.2.2. Građenje i korištenje površina izvan građevinskih područja………………………… 8 3.2.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina………………………................. 9 3.3 Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti……………………………………………………. 10 3.3.1. Koncepcija razvoja gospodarstva………………………………………………………. 10 3.3.2. Koncepcija razvoja društvenih djelatnosti……………………………………………... 17 3.3.3. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru…………………………............. 20 3.4 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora……………………………………………………. 21 3.4.1. Uvjeti korištenja prostora………………………………………………………………… 21 3.4.2. Uvjeti uređenja prostora…………………………………………………………………. 21 3.4.3. Uvjeti zaštite prostora……………………………………………………………………. 36 3.4.4. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjelina…. 39 3.5 Razvoj infrastrukturnih sustava………………………………………………………………….. 40 3.5.1. Sustav prometa ………………………………………………………………………. 41 3.5.2. Sustav energetike ……………………………………………………………................. 45 3.5.3. Sustav vodoopskrbe i odvodnje …………………………………………………… 47 3.6 Postupanje s otpadom…………………………………………………………………............... 47 3.7 Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš…………………………………………………….. 48 3.7.1. Zaštita tla………………………………………………………………………………….. 48 3.7.2. Zaštita zraka………………………………………………………………………………. 49 3.7.3. Zaštita voda……………………………………………………………………………….. 50 3.7.3. Zaštita mora………………………………………………………………………………. 50 3.7.4. Zaštita od buke……………………………………………………………….................. 50 3.7.5. Mjere posebne zaštite…………………………………………………………………… 50



OBRAZLOŽENJE PLANA



1. POLAZIŠTA 2. CILJEVI PROSTORNOG PLANA

Poglavlje 1. „Polazišta“ i Poglavlje 2. „Ciljevi prostornog plana“ iz tekstualnog dijela osnovnog Prostornog plana uređenja Grada Kastva (SN PGŽ br. 21/03 i 14/06) nije mijenjan, jer se radi o izmjenama i dopunama postojećeg plana za koji su polazišta i ciljevi ostali isti.

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja Grada Kastva u odnosu na prostornu i

gospodarsku strukturu Županije

Grad Kastav nalazi se u sastavu mikroregije Priobalje, a to područje danas, kao i u perspektivi predstavlja težište razvitka Županije. U užem obalnom pojasu između Kraljevice i Opatije formirana je kontinuirana urbana zona prevelike koncentracije ljudi i kapitala u odnosu na ostatak Županije, a koja uključuje i južni dio područja Grada Kastva.

Tijekom novije povijesti (nakon 1945.godine) područje Grada Kastva je u prostornom planiranju uvijek bilo tretirano u sklopu šireg područja grada Rijeke. U stvarnosti je područje ostalo pošteđeno od utjecaja poslijeratne intenzivne industrijalizacije i urbanizacije, pa stoga nije izrazitije napredovalo u smislu unapređenja prostora (komunalne infrastrukture, društvene nadogradnje i dr.). S druge strane, područje je ostalo pošteđeno negativnih učinaka spomenutog procesa, odnosno prostor je (iako dobrim dijelom izgrađen) u najvećoj mjeri ostao očuvan, kako u urbanom, tako i u ekološkom smislu. Dakle, izgradnja na području Kastavštine je ostala primjerena mjerilu čovjeka. Ovo je djelomično posljedica i tradicije življenja u obiteljskim kućama na relativno većim parcelama.

Nastanak Grada Kastva kao jedinice lokalne samouprave donosi nove postavke korištenja prostora koje su u skladu sa suvremenim trendovima prostornog planiranja. Preferiranje održivog razvitka umjesto razvitka pod svaku cijenu, spoznaja o nenadoknadivosti potrošenih i degradiranih prirodnih resursa, izravna odgovornost jedinica lokalne samouprave u kreiranju vlastite sudbine i izmijenjen odnos prema Rijeci kao jakom županijskom središtu nove su odrednice na kojima se temelji prostorni razvoj Grada.

Prostorni plan uređenja Grada Kastva (u daljnjem tekstu: Plan) neizgrađen prostor prvenstveno namjenjuje kvalitetnom stanovanju u obiteljskim kućama, uz očuvanje relativno niske gustoće stanovanja. U cilju smanjenja dnevnih migracija u Rijeku (koje će i nadalje biti prisutne), Plan predviđa poticanje malog obrtništva i poduzetništva unutar naselja, te razvoj poslovnih sadržaja i industrije koja ne zagađuje okoliš i kompatibilna je sa stanovanjem, izvan naselja (u radnoj zoni). Također se predviđa ostvariti nadogradnju stanovanja i rada izgradnjom i opremanjem građevina društvenog standarda. Poboljšanje i dogradnja postojeće prometne i komunalne infrastrukture nužan je preduvjet ostvarenju gore navedenih razvojnih postavki.

S ciljem očuvanja okoliša za buduće generacije, ali i s ciljem podizanja kvalitete prostora, Prostorni plan uređenja Grada Kastva posebnu pažnju posvećuje zaštiti vrijednih dijelova prirode i kulturno- povijesne baštine. Specifičnost ovog prostora ,čiju zaštitu naglašavamo, su vrtače, male površine vrijednog poljoprivrednog tla koje su ujedno izrazit krajobrazni element ovog područja.

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina

Namjena prostora obuhvaća način korištenja prostora, kojim je obuhvaćen čitav prostor Grada. Organizacija i namjena prostora određeni su uzimajući u obzir zatečeno stanje, suvremene postavke prostornog planiranja koje inzistiraju na održivom razvitku i na zaštiti prirodnih resursa, te uvažavajući odredbe Prostornog plana Primorsko-goranske županije i ciljeve prostornog razvoja i uređenja Grada Kastva.



Razgraničenje prostora prema namjeni i korištenju izvršeno je na slijedeći način:

građevinsko područje naselja Kastav izdvojena građevinska područja izvan naselja poljoprivredne površine osnovne namjene (P3) šumske površine osnovne namjene (Š1, Š2) ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zelenilo (PŠ)

Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar i izvan građevinskog prostora.

Razgraničenjem se određuju: Građevinska područja za:

građevinsko područje naselja Kastav izdvojena građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene

gospodarska namjena, poslovna (K1) novo groblje (G2)

Građenje i korištenje površina izvan građevinskih područja

Poljoprivredne površine osnovne namjene: ostale poljoprivredne površine (P3 – P31 i P32)

Šumske površine osnovne namjene gospodarska šuma (Š1) šuma posebne namjene (Š3)

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ) 3.2.1. Građenje i korištenje površina građevinskog područja

Građevinsko područja naselja

Građevinsko područje naselja je površina na kojoj se predviđa svaka stambena gradnja, te sve građevine i sadržaji koje prate organizaciju života u stambenom naselju, odnosno čija je namjena spojiva sa stanovanjem, a odnosi se na:

svu stambenu izgradnju i sve građevine i sadržaji koji prate organizaciju života u stambenom naselju, kao što su građevine društvene namjene (uprava, školske i predškolske ustanove, kulturne, zabavne i vjerske institucije), gospodarske namjene (zanatska, poslovna, ugostiteljsko-turistička), sportsko-rekreacijske namjene, javne zelene površine, površine infrastrukturnih sustava i ostale površine,

izgradnju mreže lokalnih kolnih i pješačkih prometnica, trgova, parkirališta i ostalih prometnih površina i građevina, izgradnji putničkih autobusnih i brodskih terminala, odnosno formiranju sadržaja luke otvorene za javni promet itd.,

izgradnju skladišta, komunalnih servisa i uređaja, raznih obrtničkih i manjih proizvodnih radionica, pod uvjetom da ne zagađuju zrak, ne prouzrokuju buku, ne privlače promet teretnih vozila i ne zahtijevaju velike površine zemljišta.

Sve spomenute građevine, a ovo se posebno odnosi na poslovne (razne obrtničke i manje proizvodne radionice, skladišta, servisi i dr.), mogu se smještati unutar naselja pod uvjetom da ne zagađuju okoliš, ne prouzrokuju nedopuštenu buku, ne privlače pretjerani promet teretnih vozila i ne zahtijevaju velike površine zemljišta

Osnovne postavke i ograničenja za određivanje građevinskog područja naselja

Grad Kastav je jedinstveno administrativno naselje. Granica naselja Kastav poklapa se s granicom Grada Kastva. Građevinsko područje naselja Kastav podijeljeno je na dijelove tog jedinstvenog građevinskog područja. Razlikujemo površine izgrađenog dijela naselja i površine predviđene za njegov razvoj od površina namijenjenih razvoju poljoprivrede, šumarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan građevinskih područja.



Ovakvom organizacijom određeni su slijedeći dijelovi građevinskog područja naselja Kastav: N1-a dio građevinskog područja naselja N1-b dio građevinskog područje naselja N1-c dio građevinskog područja naselja N1-d dio građevinskog područja naselja N1-2a dio građevinskog područja naselja N1-2b dio građevinskog područja naselja N1-2c dio građevinskog područja naselja N1-2d dio građevinskog područja naselja N1-3 dio građevinskog područja naselja N1-4 dio građevinskog područja naselja N1-5a dio građevinskog područja naselja N1-5b dio građevinskog područja naselja N1-5c dio građevinskog područja naselja N1-6a dio građevinskog područja naselja N1-6b dio građevinskog područja naselja N1-7a dio građevinskog područja naselja N1-7b dio građevinskog područja naselja N1-7c dio građevinskog područja naselja

U dijelu građevinskog područja naselja Kastav (N1-a) planirani su sadržaji s centralnim (društvene, upravne, kulturne, sportske, poslovne i sl.), stambenim i pratećim funkcijama.

U ostalim dijelovima građevinskog područja naselja Kastav, N1-b, N1-c, N1-2a, N1-2b, N1-2c, N1- 2d, N1-3, N1-4, N1-5a, N1-5b, N1-5c N1-6a, N1-6b, N1-7a, N1-7b i N1-7c, planirane su stambene i prateće funkcije, a planovima užeg područja moguće je planirati i druge sadržaje kompatibilne stanovanju (poslovne trgovačke, ugostiteljske, manje proizvodne,društvene i sl.)

U dijelu građevinskog područja naselja (N1-d) planirani su sadržaji za sport i rekreaciju.

Izdvojena građevinska područja izvan naselja

Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene planirana su za smještaj specifičnih funkcija koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja. Namijenjena su izgradnji svih onih sadržaja koji nisu kompatibilni stanovanju i životu u naselju, dakle onih oblika djelatnosti koje zahtijevaju veće izdvojene površine zemljišta i veću opremljenost prometnom i komunalnom infrastrukturom, imaju složenu tehnologiju rada, privlače promet jačeg intenziteta i dr.

Ova područja se planiraju kao izdvojena građevinska područja prema pojedinim namjenama, a u njima se ne može planirati novo stanovanje. Na području Grada Kastva građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene su slijedeća:

a) Građevinsko područje za gospodarsku namjenu

Građevinsko područje za poslovnu namjenu - radna zona Žegoti-Kastav (K1)) Građevinsko područje poslovne namjene je namijenjeno gospodarskim djelatnostima koje zahtijevaju veće površine: uslužnim, trgovačkim, skladišnim, servisnim, obrtničkim, manjim proizvodnim pogonima i sl, uz uvjet da ne zagađuju okoliš i ne prouzrokuju nedopuštenu buku.

b) Građevinsko područje za novo groblje (G2)

Planom je određeno građevinsko područje za novo groblje - G2 (grafički prikazano na kartografskom prikazu 1a „Korištenje i namjena površina“ i 4A-2 „Građevinsko područje naselja“)

3.2.2. Građenje i korištenje površina izvan građevinskih područja

Namjena i korištenje ostalih površina na području Grada Kastva razgraničuje se na poljoprivredne i šumske površine, te na ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište.

Poljoprivredne površine zapadnog i jugozapadnog dijela Grada ugrožene su svakodnevnom gradnjom na njenim površinama. U cilju zaštite preostalog poljoprivrednog tla (IV-V bonitetne klase,



odnosno 42-51 potklase) te su površine zaštićene u kategoriji - prirodni i kultivirani krajobraz te se na tim površinama ne dozvoljava gradnja.

Poljoprivredne površine osnovne namjene

Poljoprivredne površine isključivo osnovne namjene na području Grada Kastva pripadaju skupini ostale poljoprivredne površine (P3), a uključuju tla 4. i 5. bonitetne klase, odnosno 42-51 potklase. Ova tla se koriste u poljoprivredne svrhe, te za izgradnju nužne infrastrukture. U odnosu na način korištenja dijele se na površine:

Ostale poljoprivredne površine (P3) četvrte (4) bonitetne klase definirane su oznakom P31. To su poljoprivredne površine na kojima je moguća, osim izgradnje nužne infrastrukture, i izgradnja građevina za korištenje poljoprivrednog tla. Pri kreiranju građevinskih područja naselja zadržane su sve veće poljoprivredne površine pogotovo danas aktivne. Potrebno je naglasiti da se dio takvih površina i danas koristi unutar građevinskih područja naselja u vidu poljoprivrednih površina unutar okućnica, te da je intencija ovog Plana zadržati takav princip izgradnje obiteljskih kuća. Ostale poljoprivredne površine pete (5) bonitetne klase definirane su oznakom P32. Ova

kategorija ujedno pripada, ovim Planom, vrijednom prirodnom krajobrazu – vrtače ili ponikve. Takva poljoprivredna tla su malih površina i smještena su uz postojeća građevinska područja naselja i danas u većini slučajeva prepuštena propadanju. Zbog održavanja tih površina, zbog biološke raznolikosti i autentičnosti primorskog reljefa poželjno je da se takve površine poljoprivredno aktiviraju. Na tim površinama zabranjuje se bilo kakva gradnja izuzev nužne infrastrukture. Obzirom da postojeći vlasnici navedenog zemljišta možda nemaju interesa za bavljenjem poljoprivrednom djelatnošću, pa je time i sama vrtača ugrožena i prepuštena propadanju i degradaciji, moguće je takve površine urediti kao parkovne površine sa minimalnom urbanom opremom.

Šumske površine osnovne namjene

Na području Grada Kastva postoji šuma Lužina koja se prema namjeni dijeli na gospodarsku šumu i šumu posebne namjene:

a) Gospodarska šuma Šuma ove namjene je državna šuma “Lužina” pod upravom “Šumarije Rijeka”.

b) Šuma posebne namjene Šuma ove namjene je preostali dio šume Lužina, u kategoriji “šume u zaštićenim dijelovima prirode”, a namjenjuje se rekreaciji građana i izletničkom turizmu.

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište čini sav preostali prostor Grada Kastva koji se može koristiti na način predviđen za poljoprivredne ili šumske površine.

Izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja: građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.) infrastrukturni sustav (IS reciklažno dvorište (OK) rekreacijskih građevina građevina u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednih i šumskih površina

Građevine infrastrukture Pod građevinama infrastrukture podrazumijevaju se vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike, smješteni u infrastrukturne koridore. Infrastrukturni sustava IS (“Vrata Jadrana”) Površina infrastrukturnog sustava je površina za smještaj benzinsko-servisnog centra „Vrata Jadrana“ te građevina poslovne i uslužne djelatnosti te uređaja i instalacija komunalne infrastrukture, koje ne zagađuje okoliš i ne proizvodi prekomjernu buku, a smješteno je uz postojeći koridor autoceste (Trst) Pasjak/(Ljubljana) Rupa-Rijeka-Senj-Zadar-Split na lokalitetu »Vrata Jadrana«.



Reciklažno dvorište (OK) Za potrebe razvrstavanja i privremenog skladištenja komunalnog i građevinskog otpada određena je površina za reciklažno dvorište. Reciklažno dvorište je smješteno južno od građevinskog područja N1-7a. Površina reciklažnog dvorišta (OK) iznosi cca 3.0 ha. Udaljenost od najbližeg građevinskog područja (N7-a) je cca 250 m.

Rekreacijske građevine Pod rekreacijskim građevinama podrazumijevaju se građevine u kojima se odvijaju djelatnosti koje su funkcionalno vezane za specifična prirodna područja i značajne prirodne osobitosti kao što su: konfiguracija terena, prirodni resursi, ljepota krajobraza i sl, a važne su za odvijanje različitih oblika rekreacije i izletnički turizam (trim staze, šetnice, sportski tereni, prateći sadržaji uz šetnice i sl.).

Građevine u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednih i šumskih površina Na poljoprivrednom zemljištu grafičke oznake P31 i ostalom poljoprivrednom i šumskom zemljištu grafičke oznake PŠ mogu se graditi staklenici, plastenici spremišta za alat, oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju male farme za uzgoj krupne i sitne stoke; krznaša, kunića, peradi, pernate divljači, krupne i sitne divljači, dok se na šumskim površinama dozvoljava gradnja građevina koje su u funkciji zaštite ovog prostora ili u funkciji eksploatacije drvne mase; šumske, lovačke, lugarske građevine, te spremišta za drva

3.2.3. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

Tablica 3/1

Red broj

Naziv grada GRAD KASTAV

Ozna ka

Ukupno ha

% od površine grada

stan/ha m2/stan*

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

1.1. Građevinska područja naselja ukupno izgrađeni dio GP naselja ukupno

GP 515,98389,14

45,26 34,15

24,64410,84

1.2.

Izdvojena građevinska područja izvan naselja planirano groblje

K G2 R1

38,2230,33

3,69 4,2

3,35 2,66 0,32 0,37

422,59284,20692,12

1.3.

Poljoprivredne površine ukupno - obradive - vrtače i manje obradive površine

P P31

P32

53,8050,74 3,06

4,72 73,71

1.4.

Šumske površine ukupno - gospodarske - posebne namjene (šume u zaštićenim dijelovima prirode-prijedlog zaštite)

Š Š1 Š3

84,0313,0271,01

7,37 1,14 6,23

72,69*

1.5.

Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno

PŠ

423,75

37,17

384,22

1.6.

Vodne površine ukupno - vodotoci - jezera - akumulacije - retencije - ribnjaci

V NEMA NEMA NEMA

1.7.

Ostale površine ukupno OK IS

10,153,276,88

0,89 0,29 0,60

4,77*

Grad Kastav ukupno 1140 100 10,18982,76*

U odnosu na postavljene ciljeve – poglavlje 2.3.2. prostorni parametri predviđeni ovim Planom su: Određivanje veličine građevinskih područja naselja: Prema predviđenim parametrima Prostornim planom Županije predviđeno je maksimalno 580,00 ha površine za razvoj naselja.

Usklađenjem sa ZPUG prema rješenju Urbanističke inspekcije u građevinsko područje naselja



Kastav uvrštene su vrtače, dio poljoprivrednih površina, postojeće groblje, rekreacijska zona te dio IS predviđen za poslovno-trgovačke sadržaje. Površina građevinskog područja naselja Kastav određena Planom iznosi 515,98 ha.

Obzirom na predviđenu površinu za razvoj naselja možemo konstatirati: GUSTOĆA STANOVANJA, Gbst(bruto) predviđena ovim Planom iznosi: 2015.Gbst(bruto) = 11600 stanov./514,54ha građevinskog područja naselja= 24,07 st/ha

Određivanje veličine građevinskih područja izvan naselja gospodarske namjene Planirano područje gospodarsko-poslovne namjene (radna zona Žegoti) iznosi 30,33 ha od čega je 2,39ha izgrađene površine. Građevinsko područje izvan naselja za novo planirano groblje(G2) iznosi 3,69 ha i potpuno je neizgrađeno.

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

3.3.1. Koncepcija razvoja gospodarstva

Prognoza stanovništva i radne snage

Područje Grada Kastva je u istraživanjima provedenim za potrebe Prostornog plana

Primorsko-goranske županije1, koja se baziraju na demografskim kretanjima u razdoblju 1981. do 1991. godine, prepoznato kao područje s izrazito povoljnim demografskim kriterijima, (ukupno kretanje stanovništva, prirodni prirast, migracijski saldo, opći demografski parametri).

Prema demografskim parametrima Kastav je svrstan u II kategoriju gradova/općina Županije (od ukupno 6 kategorija), zajedno s gradovima Kraljevicom i Novim Vinodolskim i Općinama Čavle, Omišalj, Matulji, i Viškovo. U I kategoriji nalaze se Gradovi/Općine Rijeka, Mali Lošinj, Malinska, Krk i Crikvenica. Prema parametrima demografske mladosti (natalitet, prirodni prirast, kontingent stanovništva od 0 do19 godina), Grad Kastav je također u II kategoriji. U toj kategoriji su još Gradovi Rijeka i Rab i Općina Viškovo, dok bolju sliku s obzirom na brojnost mlađe populacije imaju Gradovi Crikvenica, Krk, Mali Lošinj, te Općine Čavle i Omišalj.

Složeni demografski indikator koji obuhvaća 12 pokazatelja isti je za Grad Kastav i Općine Čavle i Viškovo i neznatno je nepovoljniji od indikatora za Gradove Rijeku, Mali Lošinj, Krk i Crikvenicu i Općine Omišalj i Viškovo.

Generalna je ocjena da je stanovništvo Grada Kastva uravnotežene dobne strukture s pozitivnim migracijskim saldom i pozitivnim prirodnim prirastom. Vrlo dobra demografska situacija na području Grada Kastava podloga je optimističkim prognozama o dugoročnom kretanju broja stanovnika na ovom području.

Prognoza stanovništva za Grad Kastav rađena je na temelju podataka iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije2, kojem je prethodilo istraživanje demografskog razvitka Dr. Ivana Lajića3, koje je rađeno posebno za potrebe prostornog planiranja. Pored toga što su ti dokumenti obvezujući pri izradi prostornih planova nižeg reda, oni daju ulazne parametre temeljem kojih je moguće izvesti pokazatelje neophodne za dimenzioniranje gospodarskog rasta i razvoja društvenih djelatnosti ovog područje.

Iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije slijedi da će Grad Kastav 2015. imati 11.600 stanovnika odnosno 93,5% više nego 1991. godine. Prosječna godišnja stopa rasta stanovništva za cijelo razdoblje 1991. do 2015. godine iznosi visokih 4,5%. U odnosu na 1998. godinu to je povećanje 34,4%, što znači da je do najvećeg povećanja populacije već došlo i da se u slijedećim godinama može očekivati umjereniji rast. Prvi rezultati popisa stanovništva, kućanstava i stanova od 31. ožujka 2001. godine4 potvrđuju opravdanost navedene prognoze, jer je za Grad Kastav ukupno evidentirano 8890 stanovnika, a po naseljima; Brnčići 684, Čikovići 3094, Kastav 2078, Rubeši 1707, Spinčići 856, Trinajstići 487 i

1 Analiza sadržaja javnih funkcija - Završni izvještaj, Separat za PPPGŽ, URBING/1997 2 Prostorni plana Primorsko-goranske županije (Sl.n. 14/00) 3 Dr. Ivan Lajić: Demografski razvitak primorsko-goranske županije, 1996. 4 Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31. ožujka 2001. - prvi rezultati po naseljima, Statistička izvješća 1137



naknadno upisanih 12.

Tablica: Prognoza stanovništva po dobnim skupinama

1996. 2015. stanovnika udio u % stanovnika udio u %

Predškolska djeca 1.244 15,3 1.670 14,4 Školska djeca 1.178 14,5 1.426 12,3 Radno aktivno stanovništvo 4.188 51,5 6.474 55,8 Stanovništvo starije dobi 1.521 18,7 2.030 17,5 UKUPNO 8.131 100,0 11.600 100,0

Broj djece i omladine do 19 godina povećat će se od 2422 iz 1996. na 3096 u 2015. godini,

odnosno za 27,8%. Najveće povećanje odnosi se na radno aktivno stanovništvo i iznosi 54,6% za isto razdoblje, dok će se populacija starije dobi povećati za 33,5 %.

Demografska slika ukazuje na značajno povećanje udjela radno aktivnog stanovništva u

ukupnoj populaciji za 8,3%, što je jedan od najvećih resursa za brži gospodarski razvoj ovog područja. Ono što je manje povoljno je smanjenje udjela djece predškolskog uzrasta za 5,8% i školske djece za 15,2%. Istovremeno se očekuje i smanjenje udjela populacije starije dobi za 6,4%.

Tablica: Bilanca radne snage za 2015. godinu

BROJ STANOVNIKA % OD UKUPNOG BROJA STANOVNIKA

Ukupan broj stanovnika 11600 Radni kontingent 6707 60,1 Radno aktivno stanovništvo 6474 55,8 Aktivno stanovništvo 5208 44,9 Broj zaposlenih 4732 40,8 Zaposleni u inozemstvu 278 2,4 Nezaposleni i izvan aktivnosti 134 1,6

Iz tablice je vidljivo da je radni kontingent za 3,6% odnosno 233 stanovnika veći od radno

aktivnog stanovništva, što znači da je to dio populacije koji će se nalaziti na visokoškolskoj izobrazbi odnosno dodiplomskom i postdiplomskom studiju. Podaci upućuju na značajno smanjenje



broja zaposlenih u inozemstvu te nezaposlenih i izvan aktivnosti. U istraživanju demografskog razvitka Primorsko-goranske županije5 navodi se da će

buduće razdoblje bit razdoblje ubrzane modernizacije, afirmacije tržišne privrede i privatizacije. Ukupan broj zaposlenih u neprivredi će se smanjivati pa će u strukturi zaposlenih 2015. godine njihov udio iznositi između 10,8% i 12,1%, dok će u privredi bit zaposleno između 89,2% i 87,9%.

Uzmu li se u razmatranje dimenzije buduće zaposlenosti na obalnom prostoru Županije, vidljivo je da će se u prvoj dekadi ovog stoljeća početi osjećati deficit radne snage. Naime, broj nezaposlenih i izvan aktivnosti bit će nedostatan potrebama gospodarstva ovog područja, pogotovo jer je u projekcijama radne snage pretpostavljena vrlo visoka razina iskorištenosti radnog kontingenta. To znači da će i tada dio stanovništva Grada Kastva dnevno migrirati na radna mjesta u Rijeci i drugim područjima Županije.

Elementi koncepcije gospodarskog razvitka

Presudan utjecaj na koncepciju dugoročnog razvitka Grada Kastva ima politika

gospodarskog razvitka Hrvatske kao i mjere ekonomske politike koje će se na razini Države donositi. Globalni ciljevi te politike su; povećanje proizvodnje roba i usluga, podizanje produktivnosti rada (intelektualnog i izvršnog), povećanje profitabilnosti poslovanja i porast životnog standarda.

Na lokalnoj razini koncepcija razvitka gospodarstva temelji se na dosadašnjim rezultatima i dostignutom stupnju razvitka, raspoloživim potencijalima (resursima) i komplementarnosti s okolnim područjima Riječkog prstena, Grada Rijeke i obalnog područja Primorsko-goranske županije. Razvoj područja Grada Kastva bazirat će se na postojećim prirodnim, ljudskim i prostornim resursima, te na sinkroniziranom i sinergijskom povezivanju gospodarskog, prostornog, ekološkog i društvenog razvoja.

Budući razvitak gospodarstva ima najveće mogućnosti u tercijarnim djelatnostima, dakle uslugama, koje će biti u funkciji stanovništva i gospodarstva samog Grada Kastva, ali u znatnoj mjeri i susjednih općina i gradova. Pravci budućeg razvoja u okviru pojedinih sektora:

- Primarni sektor - djelomično oživljavanje tradicionalnih ali i novih poljoprivrednih grana kao što su: vinogradarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo, proizvodnja zdrave hrane, uzgoj ljekovitog i začinskog bilja, gljivarstvo, cvjećarstvo, pčelarstvo, kozarstvo, ovčarstvo.

- Sekundarni sektor - razvoj manjih pogona čiste industrije i proizvodnog obrtništva za preradu metala, plastike i drva. Postoje dobri preduvjeti za daljnji razvoj trgovačkih društava iz područja graditeljstva, odnosno visokogradnje i niskogradnje.

- Tercijarni sektor je danas najrazvijeniji i u buduće je najperspektivniji sektor. Pored razvijanja trgovine, razvijat će se i drugi oblici financijskih i intelektualnih usluga (banke, osiguranja, konzalting) zatim ugostiteljstvo i izletnički i lovni turizam.

Globalna projekcija razvoja

Prognoziranje razvoja gospodarskih i društvenih djelatnosti je vrlo složen zadatak, s

obzirom na postojeće nepovoljno gospodarsko stanje sa slabo razvijenim gospodarstvom sekundarnog a naročito primarnog sektora, i s relativno skromnim poduzetničkim inicijativama, te mnoštvom nepoznanica i budućih rizika.

Za prognoziranje razvoja korišten je noviji materijal Znanstveno-istraživačkog centra Ekonomskog fakulteta u Rijeci6, koji je izrađen prošle godine za potrebe Generalnog urbanističkog plana Rijeke. U istraživanju je posebno obrađeno područje Riječkog prstena. Na temelju dosadašnjih analiza ocijenjeno je da su prosječne godišnje stope rasta za Riječki prsten primjerene za sam Grad Kastav. To omogućuje prognoziranje bitnih razvojnih tendencija koje mogu poslužiti kao podloga za izradu prostornog plana, a dijelom i za urbanističke planove nižeg reda.

5 Dr. Ivan Lajić: Demografski razvitak primorsko-goranske županije, 1996.

6 Dr. Ivo Žuvela: Koncepcija razvoja grada Rijeka 1998-2015, Ekonomski fakultet Rijeka-Znanstveno istraživački centar, 2000.



Tablica: Prosječne stope rasta

PROSJEČNE STOPE U % I VARIJANTA

PROSJEČNE STOPE U % II VARIJANTA

RAZDOBLJE

BDP Investicije Zaposlenost BDP Investicije Zaposlenost 1999-2005. 7,9 4,4 3,8 9,6 9,9 4,9 2006-2015. 9,6 7,1 1,9 5,0 6,6 1,8 1999-2015. 6,5 6,0 2,7 6,9 8,0 3,1

Izvor: Dr. I. Žuvela: Koncepcija razvoja grada Rijeka 1998-2015.

Razvojne prognoze izrađene su u dvije varijante i to niža I. varijanta i viša II. varijanta. Predložene varijante pored različitih prosječnih godišnjih stopa imaju različitu dinamiku rasta bruto domaćeg proizvoda tijekom pojedinih višegodišnjih razdoblja. Tako se u prvom šestogodišnjem razdoblju od 1999. godine do kraja 2005. godine planiraju manje stope rasta bruto domaćeg proizvoda, a u slijedećem desetgodišnjem razdoblju dolazi do povećavanja prosječnih godišnjih stopa rasta makroekonomskih veličina u I varijanti, a u II varijanti obrnuto. Predložene stope rezultat su imperativa značajnijeg gospodarskog rasta zbog ostvarivanja zadanih ciljeva, približavanja europskim standardima i Europskoj uniji. Istovremeno ove stope ocijenjene su realnim i ostvarivim.

Projekcije makroekonomskih veličina daju globalni prikaz gospodarstva i društvenih

djelatnosti ukupno na prostoru Grada Kastva. Obuhvaćaju sve privredne i neprivredne grane.

Tablica: Projekcija makroekonomskih veličina Grada Kastva - I. varijanta

GODINA BRUTO DOMAĆI PROIZVOD (u kunama)

INVESTICIJE (u kunama)

ZAPOSLENI PREMA

STATISTICI ZAPOSLENI PREMA

ZAP-u 1999. 286.641.647 34.396.998 435 1.152 2005. 452.320.519 45.839.112 544 1.441 2015. 785.398.113 87.368.374 666 1.764

Napomena: Investicije za 1999. su procijenjene na temelju podataka ZAP-a

Tablica: Projekcija makroekonomskih veličina Grada Kastva - II. varijanta

GODINA BRUTODOMAĆI PROIZVOD (u kunama)

INVESTICIJE (u kunama)

ZAPOSLENI PREMA

STATISTICI

ZAPOSLENI PREMA ZAP-u

1999. 286.641.647 34.396.998 435 1.152 2005. 496.463.333 60.573.113 582 1.540 2015. 833.471.928 117.981.703 709 1.878

Napomena: Investicije za 1999. su procijenjene na temelju podataka ZAP-a

Iz tablice Prosječna stopa rasta vidljivo je da je indeks povećanja bruto domaćeg proizvoda

u razdoblju 1999. do 2015. godine iznosi 274 u I. varijanti, a 291 u II. varijanti. Očekivani bruto domaći proizvod po stanovniku u 2015. godini (izračunat u cijenama iz 1999. godine)7 iznosi; 9.415 US$ u I. varijanti odnosno 9.991 US$ u II. varijanti. Ova prognoza ima već ranije spominjan nedostatak, koji se javlja kod obračuna bruto domaćeg proizvoda po stanovniku na lokalnoj razini (posebno za Grad Kastav koji će i ubuduće imati velik broj dnevnih migracija), jer obuhvaća samo bruto domaći proizvod lokalnih gospodarskih subjekata. Za ostvarenje navedene projekcije, indeks porasta bruto domaćeg proizvoda za razdoblje 1999. - 2015. godina iznosi 254 u I. varijanti i 343 u II. varijanti. Budući da je postojeće i planirano gospodarstvo Grada Kastva kapitalno ekstenzivno, to je planiran udio investicija u bruto domaćem proizvodu, veći od postojećeg u II varijanti:

7

1 US$ = 7,1914 kuna



Godina I. Varijanta II. Varijanta 1999. 12,00% 12,00% 2005. 10,13% 12,20% 2015. 11.12% 14,13%

Planirani broj zaposlenih u 2015. godini prema bilanci stanovništva u poglavlju Koncepcija

razvoja8 računa s 4.732 zaposlena stanovnika što je 40,8% ukupno planirane populacije Kastva. Projekcije zaposlenih, rađene na bazi podataka Državne statistike, na području Grada Kastva očekuju 2015. godine 666 zaposlenih u I. varijanti odnosno 709 zaposlena u II. varijanti. Znači da bi i tada između 4066 i 4023 ljudi dnevno odlazilo na rad u Rijeku i druga središta županijskog priobalja. Broj i struktura zaposlenih izračunata na temelju podataka Državne statistike.

Tablica 13. Projekcija zaposlenih po djelatnostima - I. varijanta ZAPOSLENI

1999. 2005. 2015.

DJELATNOST

Broj % Broj Broj % Poljoprivreda, lov i šumarstvo 0,00 Prerađivačka industrija 180 41,38 195 218 32,73 Građevinarstvo 17 3,91 21 32 4,80 Trg. vel./m., popr. m. vozila i kuć. pred. 199 45,75 228 248 37,24 Prijevoz, skladištenje i veze 13 2,99 15 21 3,18 Hoteli i restorani 44 71 10,65 Financijsko posredovanje 2 5 0,75 Javna uprava i obrana 3 0,69 5 9 1,35 Obrazovanje 21 4,83 31 45 6,76 Zdravstvena zaštita i soc. skrb 2 0,46 3 17 2,54 UKUPNO 435 100,00 544 666 100,00

Tablica 14. Projekcija zaposlenih po djelatnostima - II varijanta ZAPOSLENI

1999. 2005. 2015.

DJELATNOST

Broj % Broj Broj % Poljoprivreda, lov i šumarstvo 5 6 0,98 Prerađivačka industrija 180 41,38 185 195 31,81 Građevinarstvo 17 3,91 25 30 4,89 Trg. vel./m., popr. m. vozila i kuć. pred. 199 45,75 209 210 34,26 Prijevoz, skladištenje i veze 13 2,99 15 20 3,26 Hoteli i restorani 40 70 11,42 Financijsko posredovanje 3 8 1,31 Javna uprava i obrana 3 0,69 6 10 1,63 Obrazovanje 21 4,83 22 42 6,85 Zdravstvena zaštita i soc skrb 2 0,46 3 22 3,59 UKUPNO 435 100 513 613 100,00

Prihvati li se kao polazni podatak veći broj zaposlenih što ga daje ZAP, 2015. godine bi

bilo zaposleno 1764 stanovnika prema I. varijanti i 1878 stanovnika prema II. varijanti. Tada bi dnevno migriralo na druga područja prosječno između 2968 (I. varijanta) i 2854 radnika (II. varijanta).

Višestruka razlika između iznijetih podataka govori o već spomenutim razlikama u

metodologiji rada ovih institucija, (statistički podatak izračunat je kao prosjek za 1999. godinu), ali i o velikom broju povremeno zaposlenih i prisutnosti tzv. sive ekonomije.

8 Prognoza stanovništva i radne snage, tablica 8.



Značajnije gospodarske grane i subjekti

Poljoprivreda, lov i šumarstvo U poljoprivredi nisu dovoljno iskorištene sve komparativne prednosti ovog područja.

Višegodišnje zanemarivanje tradicionalnih poljoprivrednih grana, usitnjene parcele i mali prihodi na sadašnjoj tehnološkoj razini uz mogućnost ostvarenja većih zarada u drugim djelatnostima, glavni su razlozi smanjenja poljoprivredne proizvodnje.

Okrupnjavanjem zemljišta i uvođenjem suvremenijeg načina obrade stvorit će se

pretpostavke za veću proizvodnju, koja će uz vlastite potrebe, pokrivati dio ponude na tržištima susjednih područja, prvenstveno Rijeke i turističkih centara Županije.

Uz tradicionalne poljoprivredne grane (vinogradarstvo, voćarstvo, povrćarstvo, cvjećarstvo, pčelarstvo, kozarstvo, ovčarstvo, peradarstvo) na području Kastva postoji mogućnost uzgoja novih poljoprivrednih proizvoda (npr. zdrave hrane, ljekovitog bilja, začinskog bilja, gljivarstva itd). Poseban poticaj treba dati preradi poljoprivrednih proizvoda u namirnice sa zaštićenim geografskim porijeklom. Nositelji ovih aktivnosti u pravilu su obiteljska gospodarstva.

Lovište broj 29 "Kastav" kojemu je lovozakupnik Lovačko društvo "Lisjak" iz Kastva dijelom je u okviru granica Grada Kastva. Površina lovišta je 11.713ha a lovna površina je 7.602ha. U okviru lovišta se nalazi zaštićena šuma Lužina, a divljač u lovištu su obični jeleni, srne, divlje svinje i zečevi. Lovište je opremljeno trima lovačkim kućama manjeg smještajnog kapaciteta, te nizom lovnogospodarskih i lovnotehničkih objekata (visoke čeke, lovačke staze, hranilice, pojilišta, kaljužišta i dr.). Godišnji plan odstrela iznosi 6 običnih jelena, 40 srna, 4 divlje svinje i 3 zeca9. Pored navedenog u lovištu je moguć lov na šljuke i na fazane iz umjetnog uzgoja. Lovstvo ima uvjete da se uključi u vrlo atraktivnu i kvalitetnu turističku ponudu Kastavštine.

Šume Primorsko-goranske županije podijeljene su u 90 gospodarskih jedinica10, od čega 76 gospodarskih jedinica su državne šume a 14 je privatnih šuma. Šume područja Kastavštine spadaju pod Upravu šuma Delnice - Šumariju Rijeka koja ukupno ima 12.396ha uređenih šuma i šumskih zemljišta i 1.487.936m3 drvne mase.

Oko 5,1% šuma Šumarije Rijeka je na području Grada Kastva. Njihov gospodarski potencijal vidi se iz podataka o prosječnoj drvnoj masi koja iznosi 127m3 po hektaru i desetgodišnjem etatu (sječiva drvna masa) koji iznosi 33m3 po hektaru.

Cilj gospodarenja ovim šumama je njihovo privođenje u optimalno stanje za proizvodnju drvne mase. Zbog sadašnje centraliziranosti upravljanja i raspodjele dobiti na razini Hrvatske, te nepostojanja šumarije na području Grada Kastva, ne omogućuje korištenje prednosti i pogodnosti koje pruža ovaj razvojni resurs. Ta se razvojna ograničenja u budućnosti moraju ublažiti i uskladiti s potrebama i lokalne samouprave.

Prerađivačka industrija i proizvodno obrtništvo

Značajne su mogućnosti daljnjeg razvoja prerađivačke industrije i proizvodnog obrtništva (tzv. "male industrije"), koji bi se razvili iz postojećih ili novih manjih pogona, nastalih u funkciji veće industrije susjednih područja, posebno Rijeke, ili neovisno o njoj. Preduvjet razvoja ove djelatnosti je uspješna kooperacija s vodećim gospodarskim granama u Županiji, te uvođenje suvremenih proizvodnih tehnologija bez štetnih utjecaja na okoliš. Nove tehnologije će nužno povećati proizvodnost, pa se dugoročno ne očekuje značajnije povećanje zaposlenosti

Poteškoće koje su danas prisutne u poslovanju metaloprerađivačke industrije u cijeloj Županiji, nisu zaobišle ni najveće trgovačko društvo "Zanatlija" d.d., poduzeće za preradu metala, koji proizvodi metalne konstrukcije za poznatog naručitelja, prvenstveno brodogradnju ("3. Maj" i ostala brodogradilišta), zatim građevinske tvrtke, elekro tvrtke, komunalna društva itd. te druge naručitelje. Ova tvrtka danas ima 45 zaposlenih i uspjela je opstati, međutim nema većih razvojnih planova, već pokušava svoje poslovanje usmjeriti k boljem korištenju postojećih kapaciteta i kadrovskom ekipiranju do ukupno 50 radnika. Zbog toga je potrebno proširiti postojeću lokaciju prema sjeveru-sjeveroistoku za oko 1500m2 i regulirati ulaz na parcelu. Trgovačko društvo "Hidraflex" d.o.o. u Spinčićima bavi se proizvodnjom i prodajom plastičnih fleksibilnih cijevi za industriju i kućanstva. U svojim programima razvoja planira izgradnju novog proizvodnog pogona i povećanje broja zaposlenih s 15 na 25. 9 Vodič kroz lovišta, Primorsko-goranska županija, 1999. 10 Šume Županije Primorsko-goranske - Separat za prostorni plan, 1997.



Trgovačko društvo "Vargon" d.o.o. sa sjedištem u Tometićima i proizvodnjom u pogonu "Vargonplast" u Srdočima (Grad Rijeka), proizvodi i prodaje plastične cijevi za vodovod i kanalizaciju i zapošljava ukupno 70 ljudi. Planovi ovog poduzeća su izgradnja novog poslovnog prostora za istu namjenu i povećanje zaposlenih za oko10 radnika.

Problem daljnje djelatnosti prerade drva je u nedostatku prostora i stručnog kadra, pa će se i ova za Kastav tradicionalna djelatnost, razvijati proširenjem privatne "Stolarske radionice" u Brnčićima (proizvodnja građevinske stolarije, interijera, stolarije po narudžbi) te otvaranjem novih pogona. Građevinarstvo

Građevinarstvom se bavi više od 30 tvrtki i oko 30 poduzetnika. Sve su to manje tvrtke, kao npr. tvrtka "Garf" d.o.o. za građevinsku djelatnost niskogradnje sa 13 zaposlenih i bez većih razvojnih planova.

Dio ove djelatnosti odnosi se na preradu mramora i granita za građevinarstvo i komunalne djelatnosti (uključujući groblja) u tvrtki "Barić kip" u Žegotima, koja modernizira i proširuje svoju proizvodnju i planira povećati broj zaposlenih s današnjih 9 na oko 30 radnika.

Građevinarstvo kao tradicionalna djelatnost ovog područja, ima značajne mogućnosti daljnjeg razvitka, zbog postojećih kadrovskih potencijala i blizine značajnog tržišta u Riječkom prstenu i samom gradu Rijeci. Perspektive građevinarstva su u održavanju lokalnih cesta i ostalim radovima niskogradnje te u izgradnji objekata visokogradnje. Preduvjet daljnjeg razvoja je okrupnjavanje djelatnosti i uvođenje novih tehnologija.

Trgovina i servisi

Na temelju poznatih razvojnih programa realno je očekivati da će ova djelatnost, koja je po broju zaposlenih danas najbrojnija, to ostati i u dugoročnom razdoblju, mada će se njen udio u strukturi gospodarstva smanjiti. Razvojni programi većih trgovačkih tvrtki u pravilu govore o proširivanju ponude i dopuni ponude pratećom proizvodnjom ili pakiranjem.

"Termag" d.o.o. je među vodećim tvrtkama u Hrvatskoj koje se bavi trgovinom obojenih metala na domaćem i na tržištu susjednih zemalja. Tvrtka se bavi i prodajom i ugradnjom centralnog grijanja i klima uređaja. Planovi razvoja za ovu tvrtku idu u smjeru značajnog proširivanja ponude. Na postojećoj lokaciji u Rubešima u suradnji sa stranim partnerom, planira se izgradnja nove robne kuće tehničkog materijala, dok bi se postojeći asortiman, skladište i prateće radionice preselile na novu lokaciju veličine 5000m2. Dugoročno je planirano povećanje broja zaposlenih s današnjih 25 na 50 radnika.

"Rijeka metali" d.o.o. za potrebe proširivanja trgovinske djelatnosti treba dodatni prostor veličine 5000m2 (proširenje postojeće parcele), gdje bi izgradili dodatno montažno skladište. U dogledno vrijeme ne planiraju povećanje broja zaposlenost sa sadašnjih 19 (od kojih je 13 na lokaciji Žegoti-Kastav a 6 u Zagrebu). "Rijeka aluminij" d.o.o. za promet aluminijskim profilima, okovima i aluminijskom bravarijom, planira u sklopu postojeće lokacije Žegoti-Kastava u poslovnoj suradnji s grupacijom ALUK izgraditi novi skladišni prostor i dopuniti asortiman.

"Jadran impex" d.o.o. trgovina građevinskim materijalom iz Trinajstića može povećati promet, uz uvjet nova pronalaženja nove lokacije za skladišno-poslovni prostor s obzirom da je postojeća, zbog loše cestovne veze nepovoljna. Planira izgraditi novi skladišno-poslovni prostor veličine 6000 m2 od čega 1800m2 natkrivenog prostora te povećati broj zaposlenih sa 17 na 25.

"Temi commerce" d.o.o. trgovina keramičke opreme i sanitarija iz Trinajstića planira povećanje broja zaposlenih (sada ima 10 zaposlenih) i izgradnju novog skladišnog prostora.

"Medika" d.d. Zagreb nalazi se na lokaciji u Tometićima od 1987. godine nakon preseljenja iz Rijeke. Izgradnjom novog skladišno-poslovnog prostora "Medika" je dugoročno riješila prostorne potrebe, pa ne postoji potreba za izgradnjom ili proširenjem postojećeg objekta, niti za značajnijim povećanjem poslovanja ove tvrtke.

Hoteli i restorani

Turizam i ugostiteljstvo je djelatnost koja najbolje verificira postojeće bogato kulturno i povijesno nasljeđe Kastva i Kastavštine, ali i prirodne ljepote ovog područja. Do sada te prednosti nisu iskorištene jer na području Grada Kastva jedini veći turistički subjekt "Vrata Jadrana" OMW- Istrabenza, koji je višenamjenski (pored ugostiteljske ima i trgovačku djelatnost).

Turizam je djelatnost koja ima perspektive i koju treba poticati, jer multiplikativno djeluje na razvoj ostalih gospodarskih, javnih kulturnih i sportskih aktivnosti. Razvoj novih sadržaja treba bazirati na otvaranju obiteljskih pansiona manjih kapaciteta koja će u ponudu uključiti i domaći autohtoni proizvod (vino, zdravu hranu i sl.). U tu svrhu treba razvijati specifične oblike turizma;



izletničkog, lovnog, seoskog, eko-turizama, kao dopunu ponudi priobalja i otoka. Uz spomenute djelatnosti treba poticati raznovrsne aktivnosti u prirodnom okruženju kao

što su; šetnje poučnim stazama, vožnje biciklizam, promatranje flore i faune pod stručnim vodstvom, ugostiteljska ponuda itd.

3.3.2. Koncepcija razvoja društvenih djelatnosti

Polazne pretpostavke

Na određivanje koncepcije razvoja društvenih djelatnosti utječu prostorne mogućnosti

odnosno ograničenja, organizacija prostora koja uključuje i prometnu povezanost, regionalna pripadnost, administrativno-teritorijalna podjela i demografska slika područja. Tako postavljena koncepcija osnovica je za definiranje prijedloga mreže javih ustanova.

Razvoj javnih službi slijedit će razvoj i razmještaj njihovih korisnika i na taj način poboljšavati standard i razinu kvalitete života. Javne ustanove kao središnje uslužne funkcije imaju svoje područje utjecaja i prema njima se usmjerava stanovništvo odgovarajućeg gravitacijskog područja.

Ponuda usluga javnih funkcija Grada Kastva treba biti u skladu s potrebama lokalnog stanovništva, stanovništva gravitirajućeg područja (dijelova susjednih općina i gradova), te gostujućih turista. Raznovrsnost ponude treba ostvariti kroz nadopunjavanje sadržaja koji su komplementarni s ponudom na širem gravitacijskom području.

Grad Kastav je administrativna jedinica koja se nalazi u gravitacijskom prostoru metropolskog područja Grada Rijeke. Uz gradove Rijeku i Kastav tu su još Grad Bakar, i Općine Čavle, Jelenje, Klana i Viškovo. Ostale značajke geo-prometnog položaja Kastva su:

- blizina jakog turističkih područja, Opatijske rivijere s bogatom ponudom hotelskih, ugostiteljskih i rekreacijskih sadržaja,

- blizina slovenske granice koja ne mora biti nužno i mjesto razdvajanja već mjesto susreta dviju kultura,

- vitalna gospodarsko susjedstvo u Općinama Matulji i Viškovo, s čijom ponudom se ponuda Grada Kastava može nadopunjavati.

Većinu građevina društvenih djelatnosti potrebno je locirati (u sklopu prostornih planova užeg područja) u građevinskom području N1-a koje predstavlja centar Grada Kastva, a po potrebi i u ostalim građevinskim područjima naselja.

Prijedlog javnih funkcija

Prema već citiranom istraživanju11 i Prostornom planu Primorsko-goranske županije, Grad

Kastav je prema općim demografskim parametrima, (veličina središnjeg naselja, kretanje stanovništva, prirodni prirast, migracijski saldo) svrstan u II kategoriju od ukupno 6 kategorija naselja. Ta kategorizacija ima uporište i u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske12. Prema njoj se određuje razvitak javnih službi kao skupine središnjih uslužnih funkcija, koje slijedi razmještaj njihovih korisnika i time podižu i poboljšavaju standard i kvalitetu života stanovništva.

Uprava i pravosuđe

Svi segmenti prava i pravosuđa planirani su u županijskom središtu, dok je u središtima gradova i općina koji su u prethodnom ustroju bili sjedišta općina, (ujedno i sjedišta gravitacijskih područja), nalaze ispostave županijskih službi i sudbene vlasti s pratećim službama.

Odredbe novog Ustava Republike Hrvatske proširuju prava lokalne samouprave, što je regulirano Zakonom o područnoj (regionalnoj samoupravi). Prema tom Zakonu djelokrug općina i gradova je obavljanje poslova koji se odnose na: - uređenje naselja i stanovanja, - prostorno i urbanističko planiranje, - komunalnu djelatnost, - brigu o djeci, 11

Analiza sadržaja javnih funkcija - Završni izvještaj, Separat za PPPGŽ, URBING/1997 12

Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, Minsitarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja - Zavod za prostorno planiranje 1999



- socijalnu skrb, - primarnu zdravstvenu zaštitu, - odgoj i osnovno obrazovanje, - kulturu, tjelesnu kulturu i sport, - zaštitu potrošača, - zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, - protupožarnu i civilnu zaštitu.

Grad Kastav planiran je i ubuduće kao jedinica lokalne samouprave gradskog karaktera sa

pratećim upravnim odjelima gradske uprave. U skladu s pravima iz novog Zakona o područnoj (regionalnoj) samoupravi ustrojit će se Upravni odjeli gradske uprave Kastva.

Neovisno o teritorijalnoj podjeli u mreži sadržaja pravosuđa, određuju se sjedišta javnih bilježnika na svakih 20.000 stanovnika, odnosno 200 pravnih subjekata, na temelju čega već djeluje bilježnik u Gradu Kastvu. Mreža javnih bilježnika i njene promjene reguliraju se posebnim Zakonom odnosno njegovim izmjenama i dopunama.

U svim sjedištima lokalne samouprave planirane su institucije policijske odnosno policijske postaje ili njihove ispostave, pa se to odnosi i na Grad Kastav. Smještaj budućih upravnih i pravosudnih sadržaja predviđen je unutar građevinskog područja naselja N1-a – centralnog naselja.

Predškolsko i školsko obrazovanje

Planiranje predškolskih ustanova u nadležnosti je jedinica lokalne samouprave. Postavke na temelju kojih se planira mreža tih ustanova su:

- središta organizirane brige za predškolsku djecu su u svim središtima gradova/općina pa tako i u Gradu Kastvu,

- potreban broj ustanova, njihov razmještaj, kao i veličina grupa-jedinica ovisit će o kontingentu predškolske populacije.

Kako se temeljem demografskih prognoza očekuje umjereno povećanje broja predškolske djece, to će se briga za njihovo obrazovanje i dalje provoditi u okviru postojećih kapaciteta. Postoji mogućnost otvaranja novih manjih jedinica u drugim naseljima, kapaciteta do 50 djece. Daljnji razvoj ove djelatnosti ići će prema poboljšanju standarda predškolskog odgoja i naobrazbe.

Osnovno školstvo planira se primjenom prihvaćenih standarda i normativa a na temelju planirane demografske slike. Osnovno načelo je da moraju postojati samostalne osnovne škole u svim gradskim/općinskim središtima. Područni odjeli samostalnih osnovnih škola osnivaju se sukladno potrebama lokalnih zajednica na teritoriju jedinice lokalne samouprave. Temeljem ovih postavki zadržava se postojeća osnovna škola u Gradu Kastvu, dok se nova izgradnja planira za prateće sportske sadržaje. Djelatnost srednjeg školstva obavljanju srednjoškolske ustanove (srednje škole i učenički domovi) te druge pravne osobe. Prema važećem standardu 1 srednja škola dolazi na 10.000 do 30.000 stanovnika, pa će Grad Kastav s obzirom na planirani broj stanovnika imati uvjete za osnivanje vlastite srednje škole. U skladu s odrednicama Prostornog plana Primorsko-goranske županije, srednja škola bit će locirana u građevinskom području naselja N1-a koje predstavlja centar Grada, dok će se vrsta i veličina škole odrediti županijskom mrežom srednjih škola sukladno potrebama.

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb

Zdravstvena djelatnost je od značaja za Republiku Hrvatsku. Obavljaju je zdravstvene ustanove u državnom vlasništvu, vlasništvu županija, te zdravstvene ustanove u vlasništvu domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba. Način organizacije i provođenje zdravstvene zaštite utvrđuju se Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Postoje 3 razine zdravstvene zaštite; primarna, sekundarna i tercijarna.

Zdravstvene ustanove na primarnoj razini su; Dom zdravlja, ustanova za hitnu medicinsku pomoć, ustanova za zdravstvenu njegu u kući i ljekarna. Kod utvrđivanja mreže zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene zaštite za Primorsko-goransku županiju, kao i za dimenzioniranje mreže korišteni su slijedeći normativi:

- dom zdravlja - gravitacijsko područje do 30.000 stanovnika - ambulanta opće medicine - gravitacijsko područje do 2.000 stanovnika - 1 tim cjelovite primarne zaštite na 1.000 stanovnika - hitna medicinska pomoć - do 40.000 stanovnika kao dežurstvo, a preko 40.000

stanovnika kao posebna služba, - ljekarna - gravitacijsko područje do 5.000 stanovnika Zdravstvene ustanove osnivaju se u skladu s mrežom zdravstvene djelatnosti, a mjerila za

postavljanje mreže, pored navedenih normativa, su:



- zdravstveno stanje, broj, starosna i socijalna struktura stanovništva, - jednaki uvjeti/mogućnosti za korištenje zdravstvenih usluga - potrebna razina zdravstvene djelatnosti (primarna, sekundarna ili tercijarna), - stupanj organizacije područja, prometna povezanost i specifičnost naseljenosti te

dostupnost demografski ugroženih područja, - gospodarske mogućnosti.

Socijalna skrb je organizirana društvena djelatnost u okviru koje se ostvaruje društvena

briga i interes za socijalnu sigurnost pojedinih radnih ljudi i građana, kojima je pored drugih društvenih mjera potrebna i posebna pomoć društvene zajednice. Djelatnost socijalne skrbi je od posebnog društvenog interesa, a obavljaju je organizacije socijalne zaštite u skladu s Programom razvoja socijalne zaštite kojeg donosu Sabor RH. Za lociranje ustanova socijalne skrbi i zaštite određeni su normativi i standardi, od kojih je važno navesti slijedeće:

- lokacija centra za socijalni rad mora biti u gradskom području, - lokacija organizacije socijalne zaštite mora biti u središtu naselja ili njegovoj blizini, - dom za djecu i mladež mora biti lociran u gradskom području, - igrališta minimalno 15m2 po školskom djetetu. Iz navedenih normativa i standarda minimalni sadržaji zdravstva i socijalne skrbi za Grad

Kastav su: - ambulante opće medicine, povećanje broja ambulanti s postojećih 3 na 6 s

proporcionalnim povećanjem broja timova do 12 (u građevinskom području naselja N1- a i N3)

- 2 ljekarne (u građevinskom području naselja N1-a i N3) Temeljem navedenog u Gradu Kastvu je prema Prostornom planu Primorsko-goranske

županije planirana "građevina primarne zdravstvene zaštite" s postupnim povećanjem broja ambulanti opće medicine. Ambulantu bi pored Kastava trebalo smjestiti i na području Ćikovića. Planira se djelovanje dviju ljekarni i to u Kastvu i u Ćikovićima.

Predlaže se proširivanje ponude zdravstvene zaštite specijalističkim, stomatološkim i drugim ambulantama i sadržajima u privatnom vlasništvu.

Također postoje preduvjeti za izgradnju novog doma umirovljenika prema normativima i standardima u svojoj kategoriji, uz uvjet da bude lociran u naselju gdje postoje uvjeti za korištenje zdravstvenih i socijalnih ustanova kao i za društvenu aktivnost korisnika doma. Dom treba planirati za manje od 200 ljudi, ukupne površina zemljišta za gradnju veće od 50m2 po korisniku, i s površinom zatvorenog prostora doma većom od 38m2 po korisniku.

Kultura i sport

Mreža kulture i sporta se osniva na postavkama iz zakonske regulative ali i nekim usmjerenjima iz dokumenata prostornog uređenja. Prilikom utvrđivanja mreže maksimalno treba respektirati postojeće stanje mreže. U središtu ranga Kastva trebaju bit smještena većina kulturnih odnosno sportskih sadržaja. Prema važećim planovima minimalni sadržaji su; knjižnica, čitaonica, muzej, galerije, zbirke, sportski klubovi i školske-sportske dvorane. Grad Kastav ima većinu kulturnih sadržaja. Međutim, knjižnica i čitaonica nisu u odgovarajućim prostorima, (prostor nije u vlasništvu grada), pa je neophodna izgradnja novog prostora. Također nedostaje kino dvorana, pa postojeću ponudu treba dopunjavati s tim ali i drugim sadržajima ovisno o potrebama za koje se tijekom slijedećeg razdoblja pokaže interes.

Mreža sportskih objekata nije zadovoljavajuća pa u skladu s normativima13 treba izgraditi: - novu školsko-sportsku dvoranu u samom Kastvu, - 1 sportsko igrališta za nogomet - 1 sportsko igrališta za mali nogomet, rukomet, odbojku i košarku - više dječjih igrališta i parkova - više terena za boćanje - više teniskih terena - 1 zračnu streljanu. Planirano građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene R1 obuhvatit će

polivalentnu sportsku dvoranu, višenamjenska igrališta za mali nogomet, rukomet, odbojku i košarku, te igralište za nogomet. Ostali sportsko-rekreacijski sadržaji gradit će se prema potrebama stanovništva unutar građevinskih područja naselja.

13

Prostorni plan Primorsko-goranske županije, čl. 57.



Vjerske zajednice, udruge građana Planiranje vjerskih sadržaja i objekata u Kastvu je u domeni katoličke crkve, s obzirom na

to da se ona jedina pojavljuje na tom prostoru. Stoga je za očekivati da će se osiguranje lokacija za eventualne vjerske objekte i sadržaje

ostvariti putem suradnje planera i predstavnika crkve.

Udruge građana, političke stranke i druge organizacije nastaju kao odraz interesa svake pojedine lokalne zajednice, odnosno posebnih strukovnih organiziranja ili raznih humanitarnih nastojanja. Zbog specifičnog karaktera ovih sadržaja javnih funkcija, ti se sadržaji ne mogu planirati pa tako ni uvrštavati u dokumente prostornog uređenja.

3.3.3. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru

Gospodarske površine

Na području Grada Kastva nema gospodarskih građevina koji su od značaja za Državu ili

za Primorsko-goransku županiju, što vidljivo iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije u točki 2. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za Državu i Županiju. Slijedi da su svi gospodarski i društveni sadržaji od lokalnog značaja, pa je njihovo planiranje i određivanje u prostoru podređeno interesu lokalnog stanovništva i lokalne samouprave odnosno Gradu Kastvu.

Planirane gospodarske površine od lokalnog značaja obuhvaćaju: - građevinsko područje poslovne namjene (radna zona Žegoti-Kastav) površine 30,32 ha - građevinsko područje trgovačke namjene na površini infrastrukturnog sustava, površine

16,76ha Svi ostali sadržaji smješteni su u okviru naselja odnosno njihovih građevinskih područja.

Navedeni kapaciteti u skladu su s Prostornim planom Primorsko-goranske županije14. Za potrebe lokalnog stanovništva, a posebno školske populacije planirana je izgradnja

sportsko rekreacijskog centra Kastav veličine 4.05ha, sa sadržajima kako je navedeno u točki 9.2. i to u vidu građevinskog područja sportsko-rekreacijske namjene.

Uvjeti smještaja

Visoka izgrađenost i skromne mogućnosti izgradnje novih radnih površina glavni su

ograničavajući faktor razvoja ovog područja. Na prostoru Grada Kastva se planira održavanje postojećih izdvojenih radnih površina i manja proširenja postojećih manjih gospodarskih površina u okviru građevinskih područja, koje svojim sadržajima nemaju negativan utjecaj na okoliš.

Očuvanost okoliša i blizina jakih turističkih centara strateški su resurs i komparativna prednost ovog prostora za ugostiteljsko-turističku djelatnost. Da bi se očuvali i pravilno koristili prirodni i stvoreni resursi gospodarskog razvoja, potrebno je pridržavati se osnovnih načela rasporeda gospodarskih kapaciteta i sadržaja u prostoru, i to:

održavati postojeće šume putem pravilnog gospodarenja i djelovati na očuvanju šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima i krajolicima,

povećati zaštitu šuma od onečišćivača, požara, nametnika i bolesti te drugih negativnih utjecaja na njih,

lovstvo tretirati kao kvalitetnu turističku ponudu i uskladiti interese lovaca i ostalih korisnika prostora,

posebno sačuvati izrazito vrijedne prostore za poljoprivredno-stočarsku djelatnost i proizvodnju zdrave hrane

prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama koje imaju povoljne preduvjete za uzgoj i preradu (povrtlarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, gljivarstvo, uzgoj ljekovitog i začinskog bilja, ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo),

smještaj novih poslovnih objekata i daljnji rad postojećih prilagoditi zahtjevima zakona o zaštiti okoliša,

nove ugostiteljsko-turističke kapacitete graditi prije svega u postojećim naseljima ili unutar granica proširenja naselja te u manje vrijednim prirodnim sredinama koje bi se na taj način oplemenile,

14 Službene novine 14/2000, članak 63. tablica 10.



izgradnju novih ugostiteljsko-turističkih kapaciteta usmjeriti u većim dijelu na izgradnju

kvalitetnih dopuna postojeće ponude susjednih područja,

osigurati prostore za nove i atraktivne turističko-rekreacijske sadržaje; kao npr. igrališta, tenis tereni, boćališta, poučne staze, biciklističke staze, centri za jahanje i sl.,

poboljšati prometnu povezanost Kastva sa središtem Županije i ostalim područjem,

postupno rješavati probleme ostale infrastrukture, posebno izgradnje vodoopskrbne i kanalizacijske mreže.

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora

3.4.1. Uvjeti korištenja prostora

Uvjetima korištenja određuje se način korištenja prostora određenog namjenom, a to su: površine građevinskog područja naselja, građevinskih područja izvan naselja za izdvojene namjene određene Planom, površine izvan građevinskog područja.

Prostor se u pravilu koristi sukladno određenoj namjeni, a može se koristiti i privremeno do privođenja konačnoj namjeni (kiosci, uređaji i sl.). Prostor se, iznimno, može koristiti protivno namjeni dok se ne privede planiranoj namjeni. Korištenje protivno namjeni isključivo se odnosi na postojeći građevinski fond.

Način korištenja prostora uvjetovan je kategorijom osjetljivosti prostora. Na području Grada Kastva prostor se prema osjetljivosti dijeli na:

I kategorija osjetljivosti (područja zabrane gradnje izuzev nužne infrastrukture) II kategorija osjetljivosti (područje ograničene gradnje) u kojem se iznimno dopušta gradnja (infrastruktura po potrebi i građevina u svrhu održavanja i zaštite prostora) III. kategorija (područje regulative) je područje gdje se dopušta gradnja, ali samo u kontekstu posebnih zaštitnih mjera i uređenja prostora; IV. kategorija (ostalo područje) obuhvaća preostalo antropogeno područje u kojem se planira gradnja bez posebnih ograničenja.

Prema utvrđenom kriteriju korištenja prostora, za područje Grada Kastva možemo postaviti slijedeće uvjete:

I kategoriji osjetljivosti pripadaju poljoprivredne površine P3 podijeljene u dvije namjene:

P31 - korištenje podređeno poljoprivrednoj namjeni, odnosno gradnja građevina dozvoljena je isključivo za poljoprivredne potrebe, te gradnju nužne infrastrukture

P32 - definirane kao zaštićeni prirodni krajobraz - vrtače na kojima nije dozvoljena nikakva gradnja izuzev parkovnih površina koje se mogu opremati minimalnom urbanom opremom (rasvjeta, prostori za sjedenje, koševi za smeće i sl.)

III kategorija osjetljivosti pripada šuma Lužina u cijelom svom obimu (gospodarski i poseban dio šume) na kojem se dozvoljava izgradnja samo građevina u funkciji zaštite ovog prostora, eksploataciji drvne mase, te u rekreativne namjene.

IV kategoriji osjetljivosti pripadaju sve ostale površine Grada Kastva čije je korištenje uvjetovano namjenom određenog prostora čija je podjela već definirana unutar poglavlja

3.4.2. Uvjeti uređenja prostora

Unutar građevinskog područja može se graditi samo na uređenom građevinskom zemljištu. Uređenje građevinskog zemljišta podrazumijeva pripremu i opremanje. Opremanje građevinskog zemljišta podrazumijeva osiguranje uvjeta za gradnju i priključivanje na komunalnu infrastrukturu kojom se omogućuje građenje i uporaba zemljišta u skladu s namjenom određenom ovim Planom.

Uređeno građevinsko zemljište obuhvaća imovinsko-pravnu pripremu, pristupni put na građevnu česticu, vodoopskrbu, odvodnju, elektroopskrbu te odgovarajući broj parkirališnih mjesta za sve dijelove građevinskoga područja naselja, te za građevinska područja za izdvojene namjene: K1, G2.



Izgradnja građevina izvan građevinskih područja mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, šumarska, rekreacija, infrastruktura), a građevina mora imati pristupni put, vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat, ili dr.) U građevinskim područjima utvrđeni su osnovni uvjeti za izgradnju građevina putem neposredne provedbe te smjernice za posrednu provedbu Plana.

3.4.2.1. Neposredno provođenje Prostornog plana uređenja

Neposrednom provedbom može se graditi u izgrađenom i uređenom građevinskom području naselja Kastav (interpolacija i rekonstrukcija) kao i na neizgrađenim i neuređenim česticama zemljišta površine do 5.000 m2 koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja naselja čine prostornu cjelinu.

GRAĐEVINSKO PODRUČJE NASELJA U građevinskom području naselja mogu se graditi slijedeće osnovne vrste građevina: Unutar građevinskog područja naselja izuzimaju se iz građenja dijelovi građevnih čestica koji sadrže površine koridora planiranih prometnica označenih u kartografskim prikazima građevinskih područja u mj. 1:5000.

Ovim Planom se utvrđuju uvjeti građenja u građevinskom području naselja, koji se provode na temelju ovoga Plana, te osnovni uvjeti i smjernice za izradu prostornih planova užeg područja određenih ovim Planom.

Neposredna provedba na temelju ovoga Plana odnosi se na gradnju,interpolacije i rekonstrukcije u izgrađenom i uređenom dijelu građevinskog područja naselja kao i u neizgrađenim i neuređenim česticama zemljišta površine do 5.000,0 m2 koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čine prostornu cjelinu.

Neposredno provođenje na temelju ovoga Plana iz prethodnog stavka odnosi se na:

- stambene građevine do 600 m2 (bruto) tlocrtne površine,

- građevine gospodarske namjene do 500 m2 (bruto) tlocrtne površine,:

- poslovne i manje proizvodne građevine,

- ugostiteljsko-turističke građevine,

- sportsko-rekreativne građevine,

- društvene i javne građevine ,

- građevine za garaže i parkirališta,

- postojeće groblje (G1),

- poljoprivredne građevine

- građevine infrastrukture,

- ostale građevine.

Pored navedenih građevina u građevinskom području naselja mogu se graditi i građevine javne i društvene namjene, i uređivati javne zelene površine, zaštitne zelene površine, dječja igrališta i sl. Gradnju unutar građevinskih područja naselja u pravilu treba razvijati uz postojeće javne ceste. Unutar građevinskog područja naselja izuzimaju se iz građenja dijelovi građevnih čestica koji sadrže površine koridora planiranih prometnica označenih u kartografskim prikazima građevinskih područja u mj. 1:5000.



3.4.2.1.1. GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE U NEPOSREDNOJ PROVEDBI

Prema tipologiji stanovanja određuju se sljedeće vrste građevina stambene namjene:

- stambena građevina,

-u tipologiji obiteljske kuće (do jedne stambene jedinice)

- u tipologiji višeobiteljske kuće (do 3 stambene jedinice, odnosno dva stana s mogućnošću planiranja poslovnog prostora u prizemlju, ili iznimno katu ako se radi o tihoj djelatnosti)

Gradnja stambenih građevina moguća je na temelju odredbi ovoga Plana ili posredno temeljem odredbi prostornih planova užih područja određenih ovim Planom.

Stambena građevina

Stambena građevina obiteljske tipologije može imati najviše 1 stambenu jedinicu,a višeobiteljske tipologije do 3 stambene jedinice (ili 2 plus poslovni prostor).

Stambena građevina višeobiteljske tipologije osim osnovne stambene namjene može imati sadržaje poslovne i manje proizvodne te pomoćne namjene sukladno Odredbama ovoga Plana. Sadržaje pomoćne namjene (ali ne i poslovne i proizvodne) u funkciji poboljšanja temeljne namjene, mogu imati i građevine obiteljske tipologije.

Način gradnje stambene građevine određuje se kao gradnja:

- na slobodnostojeći način,

- na poluotvoreni način (dvojne građevine),

- u nizu ili atrijskih kuća u nizu koji se sastoji od najmanje tri, a najviše osam jedinica obiteljske tipologije sa samo jednom (višeetažnom) stambenom jedinicom. Građevine u nizu moguće je planirati samo građevinskim područjima oznake N1-a i N1-3.

Uvjeti gradnje stambenih građevina u izgrađenim i uređenim dijelovima građevinskog područja naselja Kastav, N1-b, N1-c, N1-2a, N1-2b, N1-2c, N1-2d, N1-3, N1-4, N1- 5a, N1-5b, N1-5c, N1-6a, N1-6b, N1-7a, N1-7b, N1-7c, te građevina u nizu samo u dijelovima građevinskog područja N1-a i N1-3, daju se kako slijedi:

1. Oblik i veličina građevne čestice stambenih građevina

- najmanja površina građevne čestice iznosi 600,0 m2 za obiteljske sa jednom stambenom jedinicim, te 800 m2 za višeobiteljske građevine

- kod dvojnih građevina najmanja površina građevne čestice smije iznositi 500 m2 a kod građevina u nizu 250 m2

- veličina najveće građevne čestice nije određena.

2. Namjena građevine

Stambene građevine u najvećem dijelu se planiraju za istoimenu homogenu namjenu.

Iznimno, kod višeobiteljskih građevina namjena poslovnog i manjeg proizvodnog dijela stambene građevine može biti trgovačka, ugostiteljska, turistička, administrativna, zanatska, uslužna, sportsko - rekreativna i kulturna na način da svojom djelatnošću ne ugrožava kvalitetu života i rada okolnog stanovništva i ne narušava prirodne i stvorene vrijednosti prostora.



Izgradnja poslovnog i manjeg proizvodnog dijela građevine uz stambenu građevinu dozvoljava se kod gradnje građevina slobodnostojećeg i dvojnog načina gradnje.

Ako građevina ima poslovni i manji proizvodni dio te pomoćni dio najviša visina poslovnog i pomoćnog dijela građevine iznosi 3,5 m odnosno najviše jednu etažu.

Poslovni i manji proizvodni te pomoćni dio građevine može biti građevina izdvojenog volumena koja sa stambenim čini arhitektonsko oblikovnu cjelinu.

Najveća dozvoljena brutto površina poslovnog i manjeg proizvodnog te pomoćnog prostora je do 50% ukupno brutto razvijene površine cijele građevine.(ili do dvije etaže)

3. Veličina i površina građevine stambenih građevina

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,3 ,(iznimno 0,4 za dvojnu te 0,5 za tipologiju niza)

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis iznosi 0,9 za obiteljske i 1,2 za višeobiteljske građevine,(iznimno 0,9 za tipologiju dvojne građevine i 1,0 za tipologiju niza)

- najviša visina građevine iznosi 6,5 m za obiteljsku i 9,5 m za višeobiteljsku tipologiju,

- najveći broj etaža: podrum i dvije nadzemne za obiteljske, ili podrum i 3 nadzemne etaže za višeobiteljske građevine ,

- unutar obiteljske građevine moguće je planirati najviše jednu stambenu jedinicu

- unutar višeoobiteljske građevine moguće je planirati najviše tri stana, ili dva stana i poslovni prostor.

- unutar građevine u tipologiji niza moguće je planirati samo jednu stambenu jedinicu u više etaža.

- najveća GBP (građevinska bruto površina) slobodnostojeće stambene građevine iznosi 600 m2 za višeobiteljsku; 400 m2 za obiteljsku tipologiju ,za dvojne građevine 400 m2 a za građevine u nizu 250 m2.

- najmanja bruto tlocrtna površina osnovne građevine iznosi 80,0 m2 za slobodnostojeću te 65 m2 za dvojnu tipologiju te 60 m2 za tipologiju niza.

- Podzemni koeficijent izgrađenosti kig (ako je namijenjen gradnji garaže) smije iznositi 1,0

4. Smještaj stambene građevine na građevnoj čestici

Građevina mora biti udaljena 4,0 m od ruba građevne čestice, a najmanje 6,0 m, mjereno od najistaknutijih dijelova od svih strana susjednih građevina a kod dvojnih građevina i građevina u nizu od neprislonjenih strana, osim one strane koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu.

Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6,0 m.

Postojeća udaljenost građevine od granice smatra se udaljenost urisane građevine u katastarsku podlogu.

Postojeća udaljenost može biti manja od navedenih u stavku 2 i stavku 3 ovog članka ukoliko je do smanjenja došlo zbog rekonstrukcije postojeće ili izgradnje nove prometnice.



5.Uvjeti oblikovanja građevina stambene namjene

Uvjetima za arhitektonsko oblikovanje određeno je da se građevina mora:

- prilagoditi u volumenu i u tlocrtnom gabaritu cjeline,

- oblikovati i primjenom materijala zadržati izraz koji je ostvaren postojećom arhitekturom,

- zadržati cjelovitost ambijenta.

Arhitektonsko oblikovanje građevina treba biti suvremenog tipa, volumenom,materijalima i stilom uklopljeno u širi kontekst priobalne i visinske gradnje.

Arhitektonska rješenja trebaju se uklopiti u naselje slijedom zatečenih lokalnih uvjeta:izgrađenosti i iskoristivost parcela, visine, i slično, dok je u oblikovnom dijelu moguće ponuditi i nešto suvremnija rješenja.

Krovište se definira prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja. Ne dopušta se uporaba pokrova od bitumenskog i salonitnog i drvenog materijala. Najveći nagib kosog krova iznosi 23°. Krov može biti izveden i kao ravni krov.

6.Uvjeti uređenja građevne čestice stambene namjene

Neizgrađeni dio građevne čestice građevine mora biti uređen, a najmanje 30% ukupne površine građevne čestice mora biti uređena površina zelenila od čega dio zelene površine mora biti namijenjen sadnji autohtonih stablašica.

Uređenje okućnice, podzida, terase i slične radove potrebno je predvidjeti na način da ne narušavaju izgled naselja, a odvodnju oborinskih voda riješiti na istoj čestici.

Ograda se gradi unutar građevne čestice predviđene za gradnju građevine predviđenih ovim Planom, sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskom pravcu.

Najviša visina ograde je 1,8 m, a visina punog dijela ograde iznosi u pravilu najviše do 0,9 m izgrađena od kamena prema prometnoj i javnoj površini. U preostaloj visini ograda se izvodi uporabom transparentnih metalnih profila i sl., te kao zelena ograda od živice ili sličnog bilja.

Visina potpornih zidova u pravilu ne prelazi 1,8 m. Osnovni materijal za izgradnju potpornih zidova je kamen ili beton. Ako je potrebna veća visina, potporni zid se izvodi terasasto, uz netto širinu terase od najmanje 0,9 m.

Iznimno od odredbe stavka 4. ovog članka visina potpornog zida može biti veća ako se:

- zbog konfiguracije terena ne može ostvariti propisana visina,

- potporni zid interpolira unutar postojeće gradnje,

- potporni zid gradi kao sastavni dio prometnice.

Ograde, potporne zidove i druga uređenja okućnice na neizgrađenom dijelu građevne čestice potrebno je izvesti tako da ne narušavaju izgled naselja.

Dio građevne čestice organiziran kao gospodarsko dvorište, na kojem slobodno borave domaće životinje mora se ograditi ogradom.



Pomoćne građevine su garaže, spremišta, radione, odlagališta alata i druge, a grade se na građevinskoj čestici stambene građevine u čijoj su funkciji.

Postojeće pomoćne građevine ne mogu se prenamijeniti u prostore stambene namjene.

Krovna površina pomoćne građevine koja se nalazi u razini prometnice ili javne površine može biti ravna površina i to za sljedeće namjene:

− smještaj vozila (parking površina) uz uvjete/suglasnost nadležnih institucija iz područja prometa,

− zelene površine.

Najveća visina pomoćne građevine iznosi 3,5 m odnosno najviše jednu etažu.

Najveća dozvoljena građevinska brutto površina izdvojenog poslovnog prostora iznosi 60 m2.

Iznimno, prigodom rekonstrukcije postojećih građevina, garaže (ili parkirališta) se-ako rješenja parkiranja nije moguće na građevinskoj čestici, mogu planirati i na posebnoj građevnoj čestici u radijusu 100m od osnovne građevine.

- pomoćna građevina mora biti udaljena najmanje 4,0 m od granica građevne čestice mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, a najmanje 6,0 m od susjednih osnovnih građevina, osim od prometnice ili javne površine,

- najmanja udaljenost pomoćne građevine od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6,0 m,

- iznimno i prema lokalnim uvjetima, garaža i spremište mogu biti i na manjoj udaljenosti, odnosno na granici čestice, uz uvjet da na tom pročelju nema otvora,

- iznimno, udaljenost pomoćne građevine od prometnice ili javne površine može biti i manja uz suglasnost nadležne službe, ako denivelacija terena omogućava gradnju na način da ukupna visina građevine ne prelazi razinu prometnice ili javne površine uz osiguranje njene najmanje širine određene člankom 86. i člankom 88. stavkom 1. (ceste) ovih Odredbi,

- spremnike plinske kotlovnice dozvoljeno je postaviti sukladno prethodnom podstavku, ako je to neophodno radi zadovoljavanja propisanih tehničkih uvjeta postave spremnika.

7. Uvjeti priključenja stambenih građevina na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Građevine unutar izgrađenih građevinskih područja naselja priključuju se u pravilu na postojeće ili planirane državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste.

Za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uz državne ili županijske ceste planira se sabirna ulica,

Pristup građevne čestice s prometne površine na javnu prometnu površinu mora se odrediti na način da se osigura nesmetano odvijanje prometa a ako se građevinska čestica nalazi između ili na spoju cesta različitih kategorija, pristup je potrebno osigurati sa ceste niže kategorije,

- svaka građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu, neposredno ili posredno (pravom služnosti) s prometne površine, kojim se osigurava pješački i kolni pristup čestici i građevini te protupožarni pristup vatrogasnog vozila,

- najmanje širine novoplaniranog kolnog priključka određuje se kako slijedi:

- 4,5 m za jednosmjerni promet



- 7,00 m za dvosmjerni promet

- iznimno i kolno-pješački prilaz najveće dužine 50m a širine najmanje 3,0m

Kolno-pješački prilazi se formiraju u izgrađenim i neizgrađenim dijelovima naselja i njihova dužina može iznositi najviše 50,0m a širina minimalno 3,0 m.

Priključke na prometnu infrastrukturu potrebno je odrediti prema najmanjim prometnim uvjetima iz članka 88. ovih Odredbi.

Ako se prilikom gradnje novih objekata ili »legalizacije« postojećih, građevna čestica spaja na postojeću prometnu površinu čije su tehničke karakteristike nižeg standarda od onog propisanog planom, tada ta prometna površina može zadržati postojeće tehničke karakteristike, pri čemu se položaj novog objekta u odnosu na postojeću prometnicu određuje se tako da se regulacijski pravac locira na udaljenost od minimalno 4,50 m od osi postojeće ceste čime se osigurava prostor za moguću rekonstrukciju ceste.

Iznimno, u područjima obuhvata povijesne jezgre grada Kastva i »povijesnih ruralnih jezgri naselja« određenih ovim Planom, udaljenost građevine od ruba cestovnog zemljišta prometnice određena je prema susjednim građevinama, na načelu interpolacije, a pristup građevnoj čestici stambene građevine može biti pješački koji ne smije biti uži od 2,0 m i duži od 200,0 m (pješački put, pješačke stube). Ova odredba-zbog specifičnih lokalnih uvjeta; vrijedi i za k.č.br. 7540/2 i 7540/5.

8. Mjere zaštite okoliša

Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

9. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje stambenih građevina

Na rekonstrukcije unutar građevinskog područja primjenjuju se uvjeti određeni za gradnju novih građevina.

Iznimno,rekonstrukcije građevina izgrađenih na manjim udaljenostima od propisanih u odnosu na susjednu parcelu, mogu se izvesti na način da se ne smanjuju postojeće udaljenosti građevine od granica građevne čestice.

Građevine koje se nalaze na manjim udaljenostima od propisanih u odnosu na prometnu površinu ili susjednu građevinu, mogu se sa strane gdje je udaljenost od međe manja od planski propisane rekonstruirati samo na način da se ta udaljenost rekonstrukcijom ne smanjuje, dok se u preostalom dijelu mogu dograđivati sukladno drugim odredbama Plana.

Rekonstruiati se mogu i građevine smještene na manjim parcelama od propisanih ovim Planom,ali uz poštivanje koeficijenata izgrađenosti i iskoristivosti.

Nije dozvoljena prenamjena pomoćnih građevina i garaža u stambeni prostor.

Interpolacija je građenje na neizgrađenim građevnim parcelama u izgrađenim dijelovima naselja odnosno građenje uz ili između postojećih građevina, prema kojima se interpolirana građevina mora uskladiti visinom i tlocrtnim gabaritima.

Interpolacija unutar građevinskih područja provodi se pod istim uvjetima koji su određeni za gradnju novih građevina ako u Odredbama ovoga Plana nije određeno drugačije.



Unutar povijesnih ruralnih jezgri određenih ovim Planom, interpolacija se provodi tipološkom rekonstrukcijom definiranom člankom 119. stavkom 3., člankom 120. i člankom 121. ovih Odredbi.

3.4.2.1.2. POSLOVNE I MANJE PROIZVODNE GRAĐEVINE U NEPOSREDNOJ PROVEDBI PLANA

Uvjeti gradnje poslovnih i manjih proizvodnih građevina u dijelovima građevinskog područja naselja Kastav, N1-b, N1-c, N1-2a, N1-2b, N1-2c, N1-2d, N1-3, N1-4, N1- 5a, N1-5b, N1-5c, N1-6a, N1-6b, N1-7a, N1-7b, N1-7c.

1. Oblik i veličina građevne čestice poslovnih i manjih proizvodnih građevina

- najmanja površina građevne čestice iznosi 800,0 m2

2. Namjena građevine poslovne i proizvodne namjene

Poslovni se programi mogu planirati i unutar stambenih građevina-ako su predviđeni za obavljanje svih vrsta uslužnih, zanatskih djelatnosti (krojačke, frizerske, postolarske, fotografske, optičke, urarske, zlatarske i sl.), pružanje intelektualnih usluga (uredi, ateljei, agencije i sl.), trgovačko opskrbnih djelatnosti (prodavaonice), za obavljanje svih vrsta manjih proizvodno poslovnih djelatnosti koje ne ugrožavaju okoliš, ne izazivaju opasnosti od požara i eksplozija i proizvode buku unutar dozvoljenih granica.

Unutar građevinskog područja naselja ne dozvoljava se izgradnja otvorenih skladišta građevinskog materijala, metalnih profila, starih automobila i sl.

Građevine iz stavka 2. ovog članka, te radionice (stolarske, bravarske, limarske, kamenoklesarske), površine veće od 500,0 m2 (bruto) tlocrtne površine, u kojima se obavlja djelatnost od utjecaja na povećanje prometa, buke ili emisija štetnih tvari u okoliš grade se na zasebnim građevnim česticama za gospodarsku namjenu (uključivo i reciklažno dvorište).

Građevine poslovne i proizvodne namjene manje od 500,0 m2 mogu se locirati i unutar građevnog područja naselja. Veličinom građevne čestice mora se omogućiti smještaj svih sadržaja vezanih uz tehnološki proces (jedna ili više građevine, interne prometnice, parkirališni prostor, komunalno-tehnička infrastruktura i dr.), osim u slučaju gradnje unutar »povijesnih ruralnih jezgri naselja« ili u slučaju interpolacije.

U manje poslovne građevine ubrajaju se i građevine ugostiteljsko-turističke namjene izuzev hotela,motela i pansiona.

3. Veličina i površina građevine poslovne i proizvodne namjene

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,25 ,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis iznosi 1,00 ,

- najviša visina građevine iznosi 9,5 m (7,00 m za proizvodne s jednom etažom),

- najveći broj etaža: podrum i tri nadzemne ) za poslovne te jedna etaža (do 7 m s mogućnošću galerije) za proizvodne,

- u sklopu poslovne građevine moguće je planirati najviše jedan stan

- najveća GBP poslovne građevine iznosi 600 m2 ,(iznimno 2000 m2 za reciklažno dvorište).

- najveća GBP monofunkcionalne poslovne građevine iznosi 500 m2 .




4. Smještaj poslovne i proizvodne građevine na građevnoj čestici

Građevina mora biti udaljena pola vlastite visine (h/2) ali ne manje od 4,0 m od ruba građevne čestice, a najmanje 6,0 m, mjereno od najistaknutijih dijelova od svih strana susjednih građevina a kod dvojnih građevina i građevina u nizu od neprislonjenih strana, osim one strane koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu.

Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi najmanje od 6,0 m.

5.Uvjeti oblikovanja građevina poslovnih i manjih proizvodnih građevina

Arhitektonsko oblikovanje poslovnih i proizvodnih građevina treba biti suvremenog tipa, volumenom,materijalima i stilom uklopljeno u širi kontekst priobalne i visinske gradnje.


Krovište se definira prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja. Krov može biti izveden i kao ravni krov.

6.Uvjeti uređenja građevne čestice poslovne namjene

Neizgrađeni dio građevne čestice poslovne građevine mora biti uređen, a najmanje 20% ukupne površine građevne čestice mora biti uređena površina zelenila od čega dio zelene površine mora biti namijenjen sadnji autohtonih stablašica.



Najviša visina ograde je 1,8 m, a visina punog dijela ograde iznosi u pravilu najviše do 0,9 m izgrađena od kamena prema prometnoj i javnoj površini. U preostaloj visini ograda se izvodi uporabom transparentnih metalnih profila i sl., te kao zelena ograda od živice ili sličnog bilja.

7. Uvjeti priključenja poslovnih građevina na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Građevine unutar izgrađenih građevinskih područja naselja priključuju se u pravilu na postojeće ili planirane državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste,





- svaka građevinska čestica mora imati priključak na javnu prometnu površinu, neposredno ili posredno s prometne površine, kojim se osigurava pješački i kolni pristup čestici i građevini te protupožarni pristup vatrogasnog vozila,



- 7 m za dvosmjerni promet

Iznimno, ako su u pitanju postojeće prometnice koje se rekonstruiraju širina koridora smije iznositi 9,0 m, pri čemu se položaj novog objekta u odnosu na postojeću prometnicu određuje se tako da se regulacijski pravac locira na udaljenost od minimalno 4,50 m od osi postojeće ceste čime se osigurava prostor za moguću rekonstrukciju ceste.



9. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje poslovnih građevina


Iznimno:rekonstrukcije građevina izgrađenih na manjim udaljenostima od propisanih u odnosu na susjednu parcelu, mogu se izvesti na način da se ne smanjuju postojeće udaljenosti građevine od granica građevne čestice.

Iznimno:građevine koje se nalaze na manjim udaljenostima od propisanih u odnosu na prometnu površinu ili susjednu građevinu, mogu se sa strane gdje je udaljenost od međe manja od planski propisane rekonstruirati samo na način da se ta udaljenost rekonstrukcijom ne smanjuje, dok se u preostalom dijelu mogu dograđivati sukladno drugim odredbama Plana.

Rekonstruiati se mogu i građevine smještene na manjim parcelama od propisanih ovim

Planom,ali uz poštivanje koeficijenata izgrađenosti i iskoristivosti.


Postojeća građevina na k.č.br. 5227/1 može se rekonstrukcijom povećati dogradnjom pune etaže u postojećem punom gabaritu.

3.4.2.1.3. UGOSTITELJSKO-TURISTIČKE GRAĐEVINE U NEPOSREDNOJ PROVEDBI PLANA

Uvjeti gradnje ugostiteljsko-turističkih građevina-hotela, motela i pansiona dijelovima građevinskog područja naselja Kastav, N1-b, N1-c, N1-2a, N1-2b, N1-2c, N1-2d, N1-3, N1-4, N1- 5a, N1-5b, N1-5c, N1-6a, N1-6b, N1-7a, N1-7b, N1-7c.

1. Oblik i veličina građevne čestice hotela,motela i pansiona




2. Namjena građevine

Građevine se planiraju kao hoteli, moteli ili pansioni sukladno važećim Pravilnicima nadležnog Ministarstva.

3. Veličina i površina građevine


- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice kis 1,2 ,

- najviša visina građevine iznosi 12 m,

- najveći broj etaža: četiri etaže (podrum i tri nadzemne etaže) ,


4. Smještaj ugostiteljsko-turističke građevine na građevnoj čestici

Građevina mora biti udaljena pola vlastite visine (h/ 2) ali ne manje od 4,0 m od ruba građevne čestice, a najmanje 6,0 m, mjereno od najistaknutijih dijelova od svih strana susjednih građevina a kod dvojnih građevina i građevina u nizu od neprislonjenih strana, osim one strane koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu.

Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi najmanje 6,0 m. , ako nije drugačije određeno u poglavlju 5. ovih Odredbi.

5. Uvjeti oblikovanja građevina ugostiteljsko-turističke namjene

Arhitektonsko oblikovanje ugostiteljsko-turističkih građevina treba biti suvremenog tipa, volumenom,materijalima i stilom uklopljeno u širi kontekst priobalne i visinske gradnje.



6. Uvjeti uređenja građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene

Neizgrađeni dio građevne čestice ugostiteljsko-turističke građevine mora biti uređen, a najmanje 20% ukupne površine građevne čestice mora biti uređena površina zelenila od čega dio zelene površine mora biti namijenjen sadnji autohtonih stablašica.





Unutar građevne čestice potrebno je planirati javne zelene površine i prostore za rekreaciju/igru korisnike i djece.

7. Uvjeti priključenja građevina ugostiteljsko-turističke namjene na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Građevine ugostiteljsko-turističke namjene unutar izgrađenih građevinskih područja naselja priključuju se u pravilu na postojeće ili planirane državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste,










9. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje ugostiteljsko-turističkih građevina



Iznimno,građevine koje se nalaze na manjim udaljenostima od propisanih u odnosu na prometnu površinu ili susjednu građevinu, mogu se sa strane gdje je udaljenost od međe manja od planski propisane rekonstruirati samo na način da se ta udaljenost rekonstrukcijom ne smanjuje, dok se u preostalom dijelu mogu dograđivati sukladno drugim odredbama Plana.





Interpolacija je građenje na neizgrađenim građevnim parcelama u izgrađenim dijelovima naselja odnosno građenje uz ili između postojećih građevina, prema kojima se interpolirana građevina mora uskladiti visinom i tlocrtnim gabaritima.

Interpolacija unutar građevinskih područja provodi se pod istim uvjetima koji su određeni za gradnju novih građevina ako u Odredbama ovoga Plana nije određeno drugačije.

Unutar povijesnih ruralnih jezgri određenih ovim Planom, interpolacija se provodi tipološkom rekonstrukcijom definiranom člankom 119. stavkom 3., člankom 120. i člankom 121. ovih Odredbi.

3.4.2.1.4.SPORTSKO-REKREACIJSKE GRAĐEVINE U NEPOSREDNOJ PROVEDBI PLANA

Uvjeti gradnje sportsko-rekreacijskih građevina dijelovima građevinskog područja naselja Kastav, N1-b, N1-c, N1-2a, N1-2b, N1-2c, N1-2d, N1-3, N1-4, N1- 5a, N1-5b, N1-5c, N1-6a, N1-6b, N1-7a, N1-7b, N1-7c.

1. Oblik i veličina građevne čestice sportsko-rekreacijske namjene

- najmanja površina građevne čestice iznosi za građevine otvorenog tipa 2000,0 m2

- najmanja površina građevne čestice iznosi za građevine zatvorenog tipa 1000,0 m2

2. Namjena sportsko-rekreacijske građevine

Građevine sportsko-rekreacijske namjene su građevine u kojima se obavlja osnovna djelatnost sporta i rekreacije utvrđuju se kao:

· građevine sportsko-rekreacijske namjene otvorenog tipa (igrališta, boćališta, nenatkriveni bazeni i dr.)

· građevine sportsko-rekreacijske namjene zatvorenog tipa (građevine za dvoranske sportove, kuglane, natkriveni bazeni i dr.).

Unutar građevnih područja naselja mogu se graditi sve građevine namijenjene sportsko-rekreacijskim aktivnostima izuzev streljana otvorenog tipa.

Građevine sportsko-rekreacijske namjene grade se na zasebnim građevnim česticama ili su sastavni dio građevina stambene ili gospodarske namjene (poslovne, ugostiteljsko-turističke).

Za građevine sportsko-rekreacijske namjene unutar građevne čestice građevina stambene, društvene te gospodarske namjene primjenjuju se odredbe članka 20., 22., 23., 24., 33., 34., 35. i 36. ovih Odredbi.Građevine se planiraju kao hoteli, moteli ili pansioni sukladno važećim Pravilnicima nadležnog Ministarstva.

Osim građevine osnovne djelatnosti sportsko-rekreacijske namjene mogu se graditi i sadržaji ugostiteljsko-turističke, te trgovačko-uslužne namjene (restorani, caffe barovi, trgovine prehrambene, sportske opreme i dr, uslužni saloni (frizeri, saune, masaže i sl.) kao i drugi sadržaji koji su svojom namjenom usklađeni sa osnovnom djelatnošću.

Građevine sportsko-rekreacijske namjene unutar »povijesnih ruralnih jezgri naselja« mogu se graditi sukladno člancima 119., 120. i 121. Odredbi uz obvezno rješavanje parkirališnog prostora izvan tih prostora.



3. Veličina i površina građevinesportsko-rekreacijske namjene

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice kig iznosi 0,8 za građevine otvorenog tipa i 0,4 za građevine zatvorenog tipa,


- najviša visina građevine iznosi 7,5 m,

- najveći broj etaža:jedna podzemna i jedna nadzemna etaža,


4. Smještaj spoertsko-rekreacijske građevine na građevnoj čestici


Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi najmanje od 6,0 m. , ako nije drugačije određeno u poglavlju 5. ovih Odredbi.

5.Uvjeti oblikovanja sportsko-rekreacijskih građevina

Arhitektonsko oblikovanje sportsko-rekreacijskih građevina treba biti suvremenog tipa, volumenom,materijalima i stilom uklopljeno u širi kontekst priobalne i visinske gradnje.



6. Uvjeti uređenja građevne čestice sportsko-rekreacijske namjene

Neizgrađeni dio građevne čestice sportsko-rekrecijske građevine mora biti uređen, a najmanje 20% ukupne površine građevne čestice mora biti uređena površina zelenila od čega dio zelene površine mora biti namijenjen sadnji autohtonih stablašica.



Unutar građevne čestice potrebno je planirati javne zelene površine i prostore za rekreaciju/igru korisnike i djece.



7. Uvjeti priključenja sportsko-rekreacijskih građevina na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Sportsko-rekreacijske građevine unutar izgrađenih građevinskih područja naselja priključuju se u pravilu na postojeće ili planirane državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste,





- 4,5 za jednosmjerni promet





9. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje sportsko-rekreacijskih građevina



Građevine koje se nalaze na manjim udaljenostima od propisanih u odnosu na prometnu površinu ili susjednu građevinu, mogu se sa strane gdje je udaljenost od međe manja od planski propisane rekonstruirati samo na način da se ta udaljenost rekonstrukcijom ne smanjuje, dok se u preostalom dijelu mogu dograđivati sukladno drugim odredbama Plana.





3.4.2.1.5. GRAĐEVINE JAVNE I DRUŠTVENE NAMJENE U NEPOSREDNOJ PROVEDBI PLANA

Uvjeti gradnje građevina javne i društvene namjene dijelovima građevinskog područja naselja Kastav, N1-a, N1-b, N1-c, N1-2a, N1-2b, N1-2c, N1-2d, N1-3, N1-4, N1- 5a, N1-5b, N1-5c, N1-6a, N1-6b, N1-7a, N1-7b, N1-7c.

1. Oblik i veličina građevne čestice javne i društvene namjene


2. Namjena građevine javne i društvene namjene

Građevine društvene namjene (dječji vrtić i jaslice, osnovna škola, zdravstvo, kultura i socijalna skrb i sl.) mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja na zasebnim građevnim česticama ili u sklopu građevnih čestica namijenjenih za gradnju stambenih i poslovnih građevina.

3. Veličina i površina građevine javne i društvene namjene



- najviša visina građevine iznosi 9,5 m,iznimno crkveni tornjevi mogu biti i viši ali ne preko 22 m

- najveći broj etaža: četiri etaže ,

- neposrednom provedbom ovog Plana moguće je planirati građevinu javne i društvene namjene najveće površine do 600 m2 GBP.


4. Smještaj građevine javne i društvene namjene na građevnoj čestici


Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca odnosno od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi najmanje 6,0 m. , ako nije drugačije određeno u poglavlju 5. ovih Odredbi.

5.Uvjeti oblikovanja građevina javne i društvene namjene

Arhitektonsko oblikovanje građevina javne i društvene namjene treba biti suvremenog tipa, volumenom,materijalima i stilom uklopljeno u širi kontekst priobalne i visinske gradnje.





6.Uvjeti uređenja građevne čestice

Neizgrađeni dio građevne čestice javne i društvene namjene mora biti uređen, a najmanje 30% ukupne površine građevne čestice mora biti uređena površina zelenila od čega dio zelene površine mora biti namijenjen sadnji autohtonih stablašica.



Unutar građevne čestice potrebno je planirati javne zelene površine i prostore za rekreaciju/igru djece.

7. Uvjeti priključenja građevina javne i društvene namjene na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu

Građevine unutar izgrađenih građevinskih područja naselja priključuju se u pravilu na postojeće ili planirane državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste,









Tijekom izgradnje odnosno rekonstrukcije i pri korištenju građevina javne I društvene namjene nužno je osigurati mjere zaštite okoliša (zrak, tlo, voda, buka) sukladno posebnim propisima, na građevnoj čestici i na građevnim česticama na koje građevina ima utjecaj.

9. Uvjeti rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje građevina javne i društvene namjene





Iznimno,građevine koje se nalaze na manjim udaljenostima od propisanih u odnosu na prometnu površinu ili susjednu građevinu, mogu se sa strane gdje je udaljenost od međe manja od planski propisane rekonstruirati samo na način da se ta udaljenost rekonstrukcijom ne smanjuje, dok se u preostalom dijelu mogu dograđivati sukladno drugim odredbama Plana.


3.4.2.1.6. GARAŽE U NEPOSREDNOJ PROVEDBI PLANA

Za gradnju garaže unutar građevinskog područja na zasebnoj građevnoj čestici unutar područja za koje nije određena obveza izrade prostornih planova užeg područja određuju se sljedeći uvjeti:

- najveća koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 1,0,

- garaža može biti višeetažna građevina,

- garaža se može planirati kao jedinstvena funkcionalna i građevinska cjelina za više nadzemnih višestambenih građevina

- visina svake etaže iznosi najviše 4,5 m,

- garaža mora biti priključena na prometnu infrastrukturu s najviše dva priključka,

- garaža mora biti priključena na javnu mrežu elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje.

3.4.2.1.7. GRAĐEVINE POLJOPRIVREDNE NAMJENE U NEPOSREDNOJ PROVEDBI PLANA

Opće odredbe

Građevine poljoprivredne namjene mogu se graditi na zasebnoj građevnoj čestici ili na građevnoj čestici stambene građevine koja se gradi ili je izgrađena na slobodnostojeći ili poluotvoreni (dvojni) način.

Građevina iz stavka 1. ovoga članka ne smije narušavati kvalitetu života i stanovanja unutar naselja, odnosno ugrožavati higijenske uvjete korištenja susjednih građevnih čestica.

Građevina poljoprivredne namjene je građevina namijenjena isključivo za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i to:

- građevina poljoprivredne namjene bez izvora zagađenja tip 1 (staklenici i plastenici),

- građevina poljoprivredne namjene s izvorom zagađenja tip 2 (peradarnici do 200 komada peradi, uzgoj ostalih malih životinja do 100 komada),

Gradnja građevina poljoprivredne namjene tip 1 dozvoljena je u građevinskom području naselja Kastav osim unutar područja »ruralnih povijesnih jezgri naselja«.

Gradnja građevina poljoprivredne namjene tip 2 (peradarnici do 200 komada peradi, uzgoj ostalih malih životinja do 100 komada) dozvoljena je u građevinskom području naselja Kastav, osim unutar:



- dijelova građevnog područja naselja Kastav N1-a, N1-3 i N1-4,

- područja »ruralnih povijesnih jezgri naselja« određenih ovim Planom.

Gradnja građevina poljoprivredne namjene za uzgoj krupne stoke (staje za goveda, svinje, koze, ovce, konje i sl.) nije dozvoljena unutar građevnog područja naselja Kastav.

POSTOJEĆE GROBLJE (G1)

Postojeće groblje (G1) smješteno je u građevinskom području N1-a. Rekonstrukcija groblja moguća je neposrednom provedbom ovog Plana (do 20% od njegove površine).

INFRASTRUKTURNE GRAĐEVINE

Infrastrukturne građevine unutar građevinskog područja naselja su prometnice, infrastrukturni uređaji, mreže i vodovi, i dr. Uvjeti gradnje za građevine infrastrukture utvrđuju se neposrednim provođenjem Plana. Prilikom ishođenja potrebne dokumentacije za gradnju potrebno je i ishoditi posebne tehničke uvjete nadležnih službi. Unutar obuhvata Plana predviđena je gradnja slijedećih infrastrukturnih građevina:

Građevine cestovnog prometa:

gradnja županijskih cesta: Orehovica–Pašac–Grohovo–Drenova–Viškovo–Kastav–Matulji–Veprinac–Vela Učka Čandekova ulica (u Rijeci)-(cesta Diračje-Kastav)-Belići-Jušići

gradnja lokalnih cesta: (županijska cesta Orehovica-Pašac-Grohovo-Drenova-Viškovo-Kastav-Matulji-

Veprinac-Vela Učka)-Škrlji-Tuhtani-Diraki dva spoja županijske ceste (Čandekova ulica(u Rijeci)–(cesta Diračje-Kastav)-Belići-

Jušići) sa lokalnom cestom Kastav - Ćikovići rekonstrukcija postojećih i gradnja novih nerazvrstanih cesta od iznimne važnosti za Grad

Kastav.

Telekomunikacije Planom je predviđena: gradnja distribucijske tk kanalizacije (DTK) između UPS-a Matulji I UPS-a Kastav i dijela

DTK između UPS Kastav i UPS Ćikovići daljnja disperzija udaljenih pretplatničkih stupnjeva, osobito u naseljima koja će doživjeti

veći porast broja stanovnika (Brnčići), kao i na području industrijske zone Žegoti gradnja nove i rekonstrukcija postojeće pristupne TK mreže

Elektroenergetika

Planom je predviđeno: dograđivanje postojeće 10(20)kV mreže, odnosno gradnja nove u zonama koje nisu

elektrificirane gradnja novih trafostanica 10(20)/0.4kV, za koje će se uvjeti propisati planovima užeg

područja

Plinoopskrba Planom je predviđena: gradnja međunarodnog transportnog plinovoda Italija-Hrvatska realizacija lokalne plinske mreže

Vodoopskrba i odvodnja

Planom je predviđeno: dovesti vodu do svih potrošača dogradnjom i rekonstrukcijom cjevovoda



GRAĐEVINE ZA GARAŽE I PARKIRALIŠTA

Garaže su građevine zatvorenog tipa za smještaj cestovnih vozila (osobnih i manjih teretnih). Garaže odnosno parkirališta koja se grade kao osnovna građevina na izdvojenim građevnim česticama mogu se graditi samo kao skupne garaže s minimalno tri garažna mjesta. Skupne garaže ne mogu se prenamijeniti u prostore druge namjene. Parkiralište je otvoren prostor za smještaj cestovnih vozila (osobnih i manjih teretnih). Uvjeti građenja skupnih garaža a neposrednim provođenjem Plana:

skupna garaža može imati najviše deset neograničen broj garažnih mjesta; sa svih strana osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu građevina mora biti

udaljena najmanje 4m od granica građevne čestice, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, a najmanje 6m od susjednih građevina;

najmanja udaljenost građevine od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6m, ako nije drugačije određeno poglavljem 3.5.1. ovog Plana;

za priključenje građevine na prometne i javne površine potrebno je ishoditi uvjete nadležnih institucija iz oblasti prometa;

najveća izgrađenost građevne čestice je 40%;. najviša visina jednoetažne garaže je 3.5m skupne garaže ne mogu se prenamijeniti u prostore druge namjene.

Uvjeti građenja parkirališta neposrednim provođenjem Plana: najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,9; najmanja veličina građevne čestice određena je najmanjim brojem pakirnih mjesta

odnosno tri parkirna mjesta; kamionski terminali se grade u sklopu građevinskog područja gospodarske namjene K1; parkirališta na terenu ozeleniti najmanje s jednim stablom na četiri šest parkirna mjesta; parkirališta se mogu uređivati na ravnim krovovima drugih građevina, ako za to postoje

uvjeti.

GRAĐEVINE DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Građevine društvenih djelatnosti su građevine predškolskog i školskog odgoja, zdravstvene zaštite te kulturnih djelatnosti. Građevine društvenih djelatnosti smještaju se unutar građevinskog područja naselja.. Građevine društvenih djelatnosti (osnovna škola, srednja škola) smještene su u dijelu građevinskog područja naselja (N1-a). Građevina primarne zdravstvene zaštite (opća medicina, stomatološka zaštita, školska medicina i hitna medicinska pomoć) planira se u dijelu građevinskog područja naselja (N1-3)

Uvjeti neposredne provedbe Plana za izgradnju novih građevina društvene djelatnosti na zasebnoj građevinskoj čestici: površina građevne čestice za građevinu društvenih djelatnosti ne može biti manja od 1000m2

građevina mora biti udaljena najmanje pola vlastite visine od granica građevne čestice sa svih strana, ne manje od 4m, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine

udaljenost građevine od granice građevne čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6m

maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,30, najviša visina građevine je 6m, maksimalna tlocrtna površina građevine je 250m2, građevina može imati više podzemnih etaža i maksimalno dvije nadzemne etaže, parkiranje osobnih vozila riješiti unutar građevne čestice na način propisan u poglavlju 3.5.1.

ovog Plana osim u slučaju rekonstrukcije ili interpolacije; parkirališta i ozelenjeti sadnjom stabala (jedno stablo na četiri parkirna mjesta)

neizgrađeni dio građevne čestice potrebno je urediti.

OSTALE – JEDNOSTAVNE GRAĐEVINE

Pod ostalim građevinama podrazumijevaju se jednostavne građevine propisane prema Pravilniku o jednostavnim građevinama I radovima za koje se ovim planom može pristupiti bez rješenja o uvjetima građenja, potvrđenog glavnog projekta i građevinske dozvole.



Pomoćne građevine u funkciji uređenja okućnice se grade na građevnoj čestici postojeće građevine:

- cisterne za vodu i septičke jame zapremine do 27,0 m3, - podzemni i nadzemni spremnici goriva zapremine do 10,0 m3, - vrtne sjenice i nadstrešnice tlocrtne površine do 15,0 m2, - bazeni tlocrtne površine do 24,0 m2 i dubine do 2,0 m i solarni kolektori.

IZDVOJENA GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZVAN NASELJA

Izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja nisu spojive sa naseljem. U površinama izvan naselja za izdvojene namjene nije dozvoljena gradnja stambenih građevina. Izdvojena građevinska područja izvan naselja: građevinsko područje poslovne namjena – K1 – radna zona Žegoti građevinsko područje za groblje – (G2)

Građevinsko područje za gospodarsku namjenu – poslovnu Građevinsko područje poslovne namjene je površina namijenjena gospodarskim djelatnostima koje zahtijevaju veće površine, vezane na intenzivni promet, ne onečišćuju okoliš i ne proizvode prekomjernu buku, kao što su: manji proizvodni pogoni, obrtništvo, skladištenje i servisi. Gradnja u građevinskom području K1 provodi se na temelju Odredbi o provođenju Odluke o UPU građevinskog područja poslovne namjene K1 (SN PGŽ 37/04).

Građevinsko područje za groblje (G2) Na području Grada Kastva Planom je izdvojeno građevinsko područje za novo groblje (G). Gradnja u građevinskom području za planirano novo groblje (G2) moguća je samo temeljem detaljnog plana uređenja.

GRADNJA IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA

Izvan građevinskih područja dozvoljena je gradnja : građevina infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.) infrastrukturnog sustava (IS) reciklažnog dvorišta (OK) rekreacijskih građevina građevina u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednih i šumskih zemljišta Iznimno u obuhvatu zaštićenog obalnog pojasa mora ne dozvoljava se gradnja izvan utvrđenih građevnih područja izuzev građevina cestovnog prometa, sustava veza, energetike, vodoopskrbe i odvodnje.

Građevine infrastrukture Pod građevinama infrastrukture podrazumijevaju se: vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje i sustava energetike.

Površina infrastrukturnog sustava (IS) Površina infrastrukturnog sustava (IS) je površina za smještaj benzinsko-servisnog centra „Vrata Jadrana“, građevina poslovne i uslužne djelatnosti te uređaja i instalacija komunalne infrastrukture koje ne zagađuju okoliš i ne proizvode prekomjernu buku (trgovine, ugostiteljstvo, razne servisne, poslovne djelatnosti i sl.), a smještene su uz postojeći koridor autoceste (Trst) Pasjak/(Ljubljana) Rupa – Rijeka – Senj – Zadar - Split na lokalitetu “Vrata Jadrana“.

Površina reciklažnog dvorišta (OK) Ovim Planom određena je površina reciklažnog dvorišta za razvrstavanje i privremeno skladištenje komunalnog i građevinskog otpada. Površina reciklažnog dvorišta planirana je južno od dijela građevinskog područja naselja (N1-7a).Površina iznosi cca 3,00 ha. Udaljenost od najbližeg dijela građevinskog područja naselja (N1-7a) je cca 250 m. Realizacija reciklažnog dvorišta je predviđena neposrednom provedbom ovog Plana.



Građevina u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednih i šumskih zemljišta Izgradnja građevina u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednih i šumskih zemljišta tipa staklenika, plastenika, spremišta drva, stočarska skloništa na pašnjacima, spremišta voća, spremišta za alat, oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju, šumske, lovačke, lugarske građevine moguća je neposrednom provedbom ovog Plana.

Na šumskim površinama gospodarske namjene (Š1) dozvoljava se izgradnja građevina u funkciji zaštite prostora ili u funkciji eksploatacije drvne mase i to: šumske, lovačke, lugarske građevine, te spremišta za drva.

Šumske, lovačke i lugarske građevine mogu biti najveće tlocrtne površine 50,0 m2, te najviše visine građevine 6m na udaljenosti ne manjoj od 400,0 m od prvog najbližeg građevinskog područja ili od prvog susjednog zahvata iste namjene. Prilaz građevinama omogućiti minimalno pješačkim pristupnim putem.

Spremišta za drva mogu se podizati u dijelu gospodarske šume (Š1) i na ostalom poljoprivrednom i šumskom zemljištu (PŠ) na najmanjoj površini zemljišta od 2.000 m2, isključivo u vidu nadstrešnica, uz uvjet da natkrivena površina nije veća od 30,0 m2. Rekonstrukcija postojećih stambenih građevina zatečenih u izvan građevinskom području moguća je neposrednom provedbom u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta života i rada.

Na poljoprivrednom (P31) i ostalom poljoprivrednom i šumskom zemljištu (PŠ) mogu se graditi spremišta za alat, oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju, plastenici/staklenici i sl. Spremišta za alat, oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju mogu se graditi na zemljištu minimalne površine od 2.000 m2. Najveća tlocrtna površina spremišta iznosi 20,0 m2, a najviša visina spremišta iznosi 2.8 m.

Plastenici/staklenici za poljoprivrednu proizvodnju podižu se na građevinskoj čestici neograničene veličine do njenog maksimalnog koeficijenta izgrađenosti (Kig) od 0,8, uz uvjet: najmanja udaljenost od ruba građevne čestice iznosi 1m, najmanja udaljenost građevine od prometnice iznosi 4,0 m, te ukoliko vodovodna mreža nije izgrađena, voda se osigurava izgradnjom cisterne. Prilaz na javni put osigurava se cestom širine najmanje 3,0 m.

Površine za rekreacijsku namjenu Rekreacijske građevine mogu se graditi kao pojedinačni objekti. Površine za rekreacijsku namjenu mogu se uređivati kao trim staze, šetnice, vježbališta, odmorišta, izletnički i slični prostori, namijenjeni aktivnoj i pasivnoj rekreaciji građana i izletničkom turizmu sa svim pratećim sadržajima. Svi zahvati (proširenje ili produljenje staze, gradnja sportskih terena, ugostiteljskih građevina i pratećih sadržaja uz stazu) utvrđuju se temeljem ovog Plana, te moraju biti usmjereni na očuvanje integriteta okoliša. Površina za rekreaciju se uređuje na najmanjoj površini od 5.000 m2. Prateći sadržaji (ugostiteljstvo, sanitarni blokovi, garderobe, spreme za opremu, održavanje građevine i sl.) moraju biti smješteni u jednoj građevini.

3.4.2.2. SMJERNICE ZA IZRADU PROSTORNIH PLANOVA UŽEG PODRUČJA Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja

Urbanistički plan uređenja donosi se obvezno za neizgrađene dijelove građevinskog područja naselja i neizgrađena izdvojena građevinska područja izvan naselja te za dijelove tih područja planiranih za urbanu obnovu. Do donošenja urbanističkog plana uređenja dozvoljena je neposredna provedba prema Odredbama ovog Plana za gradnju nove i rekonstrukciju postojeće pojedinačne ili više građevina na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini izgrađenog dijela građevinskog područja naselja manjoj od 5.000,0 m2, izuzev višestambenih građevina te društvenih i gospodarskih građevina većih od 250 m2 tlocrtne površine. Za područja određena za posrednu provedbu temeljem detaljnog plana uređenja neposredna provedba nije dozvoljena.



Za dijelove građevinskog područja naselja Kastav predviđa se izrada slijedećih urbanističkih planova uređenja:

- UPU 1 (,ukupne površine 85,35 ha) za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-a.Plan je usvojen, a ovim Planom planira se njegova izmjena i dopuna te proširenje granica obuhvata na lokaciji predviđenoj za izgradnju crkve

- UPU 2 Poslovna zona Žegoti (29,91 ha) za izdvojeno građevinsko područje a ovim Planom planira se njegova izmjena i dopuna te proširenje granica obuhvata.

- UPU 3-Tuhtani (35,31 ha) za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-b,

- UPU 4 Vrata Jadrana (13,39 ha) za dio građevinskog područja naselja Kastav - gospodarske namjene za dio građevinskog područja naselja oznake N1-3. Plan je usvojen.

- UPU 5 Pavletići-Žegoti-Bani (38,12 ha) (za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-2a, N1-2b i N1-2d,

- UPU 6 Klesarija (9,66 ha) za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-2c,

- UPU 7 Brnčići sjever (smanjenje sa 57,67 na 8,28 ha) za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-7b,

- UPU 8 a Jardasi sjever (12,16 ha) , 8b Jardasi jug (4,43 ha)-smanjenje sa 32,74 na 16,59 ha, za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-7c,

- UPU 10 Ćikovići-Zapad (9,61 ha) za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-3. Plan je usvojen.

- UPU 11 Trinajstići (10,67 ha) za dijelove građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-6 i N1-5b,

- UPU 12 Škrlji (3,06 ha) za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-c,

- UPU 13 Tometići ( 6,01 ha) za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-4,

- UPU 14 Brestovice ( 5,37 ha) za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-3,

- UPU 15 Brnini (8,74 ha) za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-5c. Plan je usvojen.

- UPU 16 Pavletići (4,19 ha) za dio građevinskog područja-ex groblje

- UPU 17 (4,45 ha) za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-a

GRAĐEVINE STAMBENE NAMJENE U POSREDNOJ PROVEDBI

Za izradu UPU 3, UPU 5, UPU 6, UPU 7, UPU 8, UPU 12, UPU 13, UPU14 i UPU 15 za dijelove građevinskog područja naselja Kastav, oznaka N1-b, N1-2a-N1-2b-N1-2d, N1-2c, N1-7a i N1-7b, N1-7c, N1-c, N1-4 i N1-5c za stambenu građevinu koja se gradi na slobodnostojeći način određuju se sljedeći uvjeti:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 600,0 m2, za obiteljsku građevinu,

a 800,00 m2 za višeobiteljsku

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 0,3,



- najveći koeficijent iskorištenosti (nadzemno) građevne čestice kis iznosi 0,9 za obiteljske i 1,2 za višeobiteljske građevine,(iznimno 0,9 za tipologiju dvojne građevine i 1,0 za tipologiju niza)

- planovima niže razine moguće je uvesti kategoriju koeficijenta iskoristivosti samo za nadzemni dio građevine

- najviša visina građevine iznosi 6,50 m za obiteljske i 9,50 za višeobiteljske građevine,

- najveći broj etaža: podrum i dvije nadzemne etaže za obiteljske,podrum i tri nadzemne etaže za višeobiteljske,

- najviše dva stana ili jedan stan i poslovni prostor za višeobiteljske, ili jedan stan za obiteljske

Za stambenu građevinu koja se gradi na poluotvoren način (dvojne građevine), uvjeti gradnje utvrđuju se kako slijedi:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 500,0 m2,


- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) iznosi 0,9,

- najviša visina građevine iznosi 7 m ,

- najveći broj etaža: podrum i tri nadzemne etaže,

- najviše dva stana ili jedan stan i poslovni prostor.

Za stambenu građevinu koja se gradi u tipologiji niza (samo na području N1-a i N1-3), uvjeti gradnje utvrđuju se kako slijedi:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 250,0 m2,



- najviša visina građevine iznosi 7 m,

- najveći broj etaža: podrum i tri nadzemne etaže,

- najviše jedan višeetažni stan ili jedan stan i poslovni prostor.

Opseg i detaljniji uvjeti gradnje ismještaja područja različitih tipologija gradnje (slobodnostojeći, dvojni, niz) utvrđuju se Uvjetima gradnje planova užeg područja.

(7) Prostor za rekreaciju/igru djece potrebno je planirati od oko 100,0 m2/ha neizgrađene površine.

VIŠESTAMBENE GRAĐEVINE U POSREDNOJ PROVEDBI PLANA

Za izradu urbanističkih planova uređenja iz članka 65. ovih Odredbi (UPU 1, UPU 10, UPU 14, UPU 17) , za gradnju višestambenih građevina određuju se sljedeći uvjeti:

- -najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) do 0,30,

- najveći koeficijent iskorištenosti građevne čestice (kis) do 1,4,




- najveći broj etaža: četiri nadzemne etaže i jedna podzemna etaža,

- svi pomoćni i poslovni sadržaji uz stambeni prostor moraju biti u sklopu osnovne višestambene građevine,

- namjena poslovnih prostora unutar višestambene građevine određena je člankom 23. Ovih Odredbi,

- smještaj poslovnog sadržaja je u prizemlju građevine,iznimno i u suterenskoj etaži ali i na višim katovima ako je riječ o tihoj djelatnosti koja ne remeti osnovnu funkciju građevine (poput npr.odvjetničkih ili knjigovodstvenih ureda)- smještaj osobnih vozila potrebno je riješiti unutar građevne čestice višestambene građevine po mogućnosti u sklopu osnovne građevine na način da se osigura dva parkirna mjesta za jedan stan,

- sugerira se rješenje parkiranja u vidu podzemne garaže. Podzemna se garaža može izvesti kao jedinstveni funkcionalni sklop za više nadzemnih građevina i pripadajućih građevnih čestica.

- unutar obuhvata UPU 1 moguće je iznimno predvidjeti parkiranje na javnim prometnim površinama po izračunu od 2 PM/stambenoj jedinici, u radijusu 100 m od građevine.

- smještaj osobnih vozila za poslovne sadržaje unutar građevne čestice višestambene građevine potrebno je riješiti sukladno članku 88. stavku 1. (parkirališne površine) ovih Odredbi.

Građevine društvene namjene u posrednoj provedbi plana

Za izradu UPU 1 (nova crkva Rešetari) , UPU 10 Ćikovići Rešetari,DPU 8 novog groblja te UPU 3 Tuhtani za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-3, za građevine društvene namjene određuju se sljedeći uvjeti:

- najveći koeficijent izgrađenosti (kig) nadzemnog dijela građevine iznosi 0,5,

- najveći koeficijent izgrađenosti (kig) podzemnog dijela građevine iznosi 0,8,

- najveći koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 3,1,

- najveći broj etaža: tri nadzemne i dvije podzemne etaže,

- najviša visina građevine iznosi 15,0 m, iznimno za crkvene tornjeve do 18 m

Građevine društvene namjene ( dječji vrtić i jaslice, osnovna škola, zdravstvo, kultura i socijalna skrb i sl.) mogu se graditi unutar građevinskog područja naselja na zasebnim građevnim česticama ili u sklopu građevnih čestica namijenjenih gradnji stambenih i poslovnih građevina.

GRAĐEVINE GOSPODARSKE NAMJENE u posrednoj provedbi plana

Za izradu UPU 17 za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-3, određuju se uvjeti za građevine stambene, društvene, poslovne te ostale gospodarske namjene.

Za građevine mješovite:trgovačko-poslovno-stambene namjene određuju se sljedeći uvjeti:

- najmanja površina građevne čestice iznosi 1.000,0 m2,

- namjena građevine je mješovita-poslovna i stambena,


- najveći koeficijent izgrađenosti podzemnog dijela građevne čestice (kig) iznosi 1,0





- najveći broj etaža: jedna podzemna i pet nadzemnih etaža,

- parkirališni prostor potrebno je osigurati unutar građevne čestice na parkirališnoj površini ili u garaži u podzemnim etažama građevine.

Za izgradnju garaže unutar područja za koje je određena obveza izrade prostornog plana užeg područja, određuju se sljedeći uvjeti:

Za gradnju garaže unutar građevinskog područja na zasebnoj građevnoj čestici unutar područja za koje je određena obveza izrade prostornih planova užeg područja određuju se sljedeći uvjeti:

- najveća koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) iznosi 1,0,

- garaža može biti višeetažna građevina,

- visina svake etaže iznosi najviše 4,5 m,

- garaža mora biti priključena na prometnu infrastrukturu s najviše dva priključka,

- garaža mora biti priključena na javnu mrežu elektroopskrbe, vodoopskrbe i odvodnje.

Garaže se mogu graditi u sklopu stambene i višestambene građevine, te građevine društvene, gospodarske (poslovna, ugostiteljsko-turistička,sportsko-rekreativna) namjene odnosno izvan takve građevine na istoj građevnoj čestici.

Ako se garaža gradi u podzemnim etažama u građevinama iz stavka 2. ovoga članka najveći koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 1,0 . Podzemna se garaža smije izvesti i kao jedinstvena funkcionalna građevina za više nadzemnih višestambenih građevina.

Kod višestambenih građevina površina garaže realizirana u podzemnoj etaži ne računa se u koeficijent iskoristivosti.

Površine podzemne garaže uključuju se u određeni koeficijent iskorištenosti (kis) za građevinu iz stavka 2. ovoga članka. Ako građevina ima podrum (Po) koji se ne planira kao garaža, tada se za koeficijent iskorištenosti (kis) uključuje i brutto površina garaže izvan građevine.

U obuhvatu izrade prostornih planova užih područja definiranih u kartografskim prikazima 3D »Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite«, u mj. 1:25.000 i br. 4A-1 i 4A-2 te 4B-1 i 4B-2 »Građevinska područja« u mj. 1:5.000, uvjeti za izgradnju garaže mogu se utvrditi i drugačije ako se odredi viši prostorni standard od određenog ovim Planom.

Smjernice za izradu detaljnih planova uređenja

Za izradu DPU 9, za dio građevinskog područja naselja Kastav, oznake N1-3, za građevine društvene namjene određuju se sljedeći uvjeti:

- građevina se izvodi na zasebnoj građevnoj čestici,

- najmanja površina građevne čestice iznosi 2.000 m2,

- najveći koeficijent izgrađenosti nadzemnog dijela građevne čestice (kig) 0,5,

- najveći koeficijent izgrađenosti podzemnog dijela građevne čestice (kig) 0,8,





- najveći broj etaža: tri nadzemne i dvije podzemne.

Na području Grada Kastva Ovim Planom je predviđeno izdvojeno građevinsko područje za novo groblje G2 na novoj lokaciji..

Gradnja u građevinskom području G2 moguća je samo temeljem detaljnog plana uređenja.

Za izradu DPU 8 (ukupne površine 4,19 ha) , za izdvojeno građevinsko područje izvan naselja Kastav za novo groblje (G2), određuju se sljedeći uvjeti:

- građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja su grobnice, niše i ukopna mjesta,

- prateći sadržaji i građevine u funkciji groblja su sakralna građevina, mrtvačnica te građevine prateće infrastrukture,

- najviša visina građevine iznosi 7,0 m,(do 18m za crkveni toranj)

- planirane građevine moraju činiti arhitektonski oblikovnu cjelinu,

- upotreba materijala za uređenje površine groblja, te oblikovanje pratećih građevina i opreme moraju biti primjerene tradiciji,

- smještaj vozila i priključenje na mrežu javne infrastrukture sukladno Odredbama ovoga Plana,

- uređenje zelenih odnosno parkovnih površina iznosi najmanje 10% od površine groblja,

- groblje mora biti ograđeno ogradom oblikovanom prema tradicijskim elementima lokalne arhitekture koja može biti žičana sa zelenilom, odnosno zidanim podnožjem.

3.4.3. Uvjeti zaštite prostora

Zaštita krajobraza

Na području Grada Kastva ovim Planom se zaštićuju:

- kultivirani (antropogeni) krajobraz: - šire područje povijesne jezgre grada Kastva.

- prirodni krajobraz: - vrtače, - manje poljoprivredne površine unutar građevinskog područja naselja.

Zaštita krajobraznih vrijednosti šireg područja povijesne jezgre grada Kastva određena je ovim Planom na sljedeći način:

- gradnja u podnožju povijesne jezgre grada Kastva radi očuvanja vrijedne vizure nije omogućena,

- korištenje poljoprivrednih površina može biti isključivo u svrhu poljoprivredne djelatnosti odnosno uređenja parkovnih površina,

- primjena mjera određenih Detaljnim planom uređenja povijesne jezgre grada Kastva. Radi zaštite vrijednosti prirodnog krajobraza a posebno u vrtačama koje imaju veliku vrijednost za kvalitetu prostora kao specifični element krajolika te na manjim poljoprivrednim površinama u građevinskom području naselja nije planirana gradnja.



U vrtačama, koje se ne koriste za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, omogućuje se uređenje postojeće vegetacije i opremanje vrtače manjom urbanom opremom za potrebe korištenja u vidu parkovne površine. Zaštitu vrtača kao posebno vrijednog elementa prirodnog krajobraza potrebno je provesti u prostornim planovima užeg područja određenih ovim Planom.

Zaštita prirodne baštine

Područje Grada Kastva je uvršteno u Nacionalnu ekološku mrežu koja obuhvaća slijedeće:

područja važna za divlje svojte i stanišne tipove „Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika“ i međunarodno važno područje za ptice „Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika“

Ciljevi očuvanja:

divlje svojte: divlja mačka, mrki medvjed, ris, vuk stanišni tipovi: cjeloviti kompleks gorskih šuma, travnjaci ugroženi na evropskoj i nacionalnoj razini.

područje za ptice-divlje svojte: crna žuna, jarebica kamenjarka, jastrebača, lještarka, mala muharica, mali čuk, pjegava grmuša, planinski ćuk, planinski djetlić, primorska

trepteljka, siva žuna, suri orao, škanjac osaš, tetrijeb gluhan, tropski djetlić, vrtna strnadica, zmijar.

Mjere zaštite:

divlje svojte: regulirati i sprječavati krivolov; stanišni tipovi: osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo; pažljivo

provoditi turističko rekreativne aktivnosti; sprečavati zarastanje travnjaka, osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP); gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma: prilikom dovršenog sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine; u gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri: šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) šumske rubove, produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice, izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških sredstava („control agens“); ne koristiti genetski modificirane organizme, osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring), u svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama; očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip, ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme, pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sustav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi.

Ovim Planom je predviđena zaštita u kategoriji zaštićenog krajobraza za područje šume Lužina koje je prikazano na kartografskim prikazima br. 3a “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja“ u mj. 1:25.000 i br. 3c. “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih ograničenja u korištenju“ u mj. 1:25.000.

Namjena područja koje se predviđa zaštititi određena je člankom 9. ovih Odredbi. Na području iz stavka 1. ovoga članka omogućena je gradnja isključivo građevina u funkciji korištenja i zaštite prostora sukladno posebnim propisima i u skladu sa stavkom 2. članka 58. ovih Odredbi.

Područje šume Lužina je ovim Planom predviđeno za zaštitu u kategoriji zaštićenog



krajobraza. Na području šume Lužina omogućena je gradnja isključivo građevina u funkciji korištenja i zaštite prostora sukladno posebnim propisima i prema Odredbama ovog Plana. Zaštićeno obalno područje mora obuhvaća jugozapadni dio Grada Kastav i odnosi se na dijelove građevinskog područja naselja N1-3 i N1-4, te površinu infrastrukturnog sustava (IS).

Zaštita kulturne baštine

Na području Grada kastva nalaze se zaštićena odnosno evidentirana su sljedeća nepokretna kulturna dobra: Registrirana nepokretna kulturna dobra RH:

Povijesna graditeljska cjelina: - Kulturno-povijesna cjelina naselja Kastav

Pojedinačne građevine i kompleksi: - Crekvina-nedovršena građevina Crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Kastvu, - Crkva sv. Fabijana i Sebastijana u Kastvu, - Crkva sv. Lucije na groblju u Kastvu, - Crkva sv. Trojstva (Sveta Trojica) na Lokvini u Kastvu, - Crkva sv. Antona Pustinjaka u mjestu Jurčićima kod Kastva, - Brdo sv. Mihovila i crkvica sv. Mihovila u Kastvu.

Evidentirana kulturna dobra:

Etnološke zone: - podzidi i ograđene terasaste parcele u Ćikovićima, - Dolčići, podzidi, vrtače, - Rubeši - dio naselja, - Spinčići - dio naselja, - Trinajstići - dio naselja, - Tometići – kuća sa svodom.

Arheološke zone i lokaliteti: - povijesna jezgra naselja Kastav, - “Mišinci”, - Sv. Marija - “Crekvina”, - “grčki bunari” u Jurčićima i Ćikovićima.

Pojedinačne građevine i kompleksi: - sakralni kompleks “Kalvarija” u Jurčićima. Unutar “povijesne jezgre grada Kastva”: - kompleks Sv. Jelena, - kaštel na Lokvini, - gradski bedemi, - gradska loža.

Mjere zaštite registriranih i evidentiranih kulturnih dobara Izgradnja u povijesnoj jezgri grada Kastav definirana je Detaljnim planom uređenja povijesne jezgre grada Kastav (SN 21/99, 23/99) i kao takva se ovim Planom zadržava. Unutar obuhvata povijesne jezgre grada Kastav definiran je odnos prema pojedinačnim sakralnim i civilnim kompleksima i građevinama. Zaštita graditeljskog nasljeđa određuje se i za “povijesne ruralne jezgre naselja“: Trinajstići, Spinčići, Rubeši, Ćikovići, Jurčići, Škrlji, Tuhtani, Frlani, Bani, Žegoti, Pavletići, G.Turki, D.Turki, Jelovičani, Kudelji, Brnčići, Jardasi. Za zahvate u zoni ili na građevini koja je registrirano ili evidentirano kulturno dobro, te u “povijesnim ruralnim jezgrama potrebno je pribaviti konzervatorske uvjete i prethodno odobrenje nadležne konzervatorske službe. Arheološke zone utvrđene ovim Planom potrebno je detaljno istražiti, te odrediti način korištenja zona.



Smjernice za prostorno uređenje etnozona i ruralnih cjelina definiranih ovim Planom Uređenje etno zona i povijesnih ruralnih cjelina usmjereno je na očuvanju vitaliteta naselja,

promoviranju tradicionalnog života, rada, stvaranja domicilnog stanovnika etno zone i ruralnog naselja.

Planskim dokumentima užeg područja potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije.

Tipološka rekonstrukcija podrazumijeva izgradnju koja je unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom usklađena s postojećim okolnim povijesnim građevinama, ne narušavajući siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tokove unutar povijesne jezgre, a posebno je potrebno očuvati odnos izgrađenog dijela povijesnih ruralnih jezgri s neposrednim agrarnim okolišem i poljoprivrednim površinama unutar povijesnih jezgri. Oblikovanje građevine zadržati u postojećem prepoznatljivom obliku, odnosno ne preporučuje

se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u veće prostorne sklopove koje bi mogle dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinih građevina.

Uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar etnozona i povijesnih ruralnih cjelina mora se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala.

3.4.4. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline

Tablica 3/2

2.0.

ZAŠTIĆENE CJELINE

Oznaka

Ukupno ha % od površine

grada stan/ha ha/stan*

2.1. Zaštićena prirodna baština ukupno - ostali zaštićeni dijelovi prirode (zaštićeni krajolik-prijedlog zaštite)

ZK

84,32

7,40

*0,007 2.2. Zaštićena graditeljska baština

- povijesna graditeljska cjelina

9,87 0,90

*0,0009

Grad Kastav ukupno 94,19 100 *0,008

3.0.

KORIŠTENJE RESURSA

3.1. More i morska obala obalno područje otočno

ha, km ha, km

NEMA NEMA

3.2. Energija proizvodnja potrošnja

MW MWh

3.3 Voda vodozahvat potrošnja

u 1000 m3 u 1000 m3

3.4. Mineralne sirovine jed. mjereza sirovinu

NE ISKAZUJE SE

Grad Kastav ukupno

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava

UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

Kriteriji za razgraničenje infrastrukturnih koridora



PODSUSTAV

GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINE

SUSTAV

vrsta kategorija vrsta postojeća planirana željeznica

državna

velikih učinkovitosti

200 jedno/dvo kolosiječna

autoceste 105 200

brze ceste 85 150

državne

ostale 70 100

županijska županijske 40 70

lokalna lokalne ceste 15 30

PROMETNI

Ceste

lokalna ostale ceste koje nisujavne 15 30

državni međunarodni 1,0 1,0

magistralni 1,0 1,0

TELEKOMUNIKACIJ E

kablovska kanalizacij a

županijski lokalna 1,0 1,0

državni magistralni 6 10županijski ostali 6 10

vodovodi

gradski vodovi 10županijski kolektor 6 10

VODOOPSKRBA I ODVODNJA

kolektori gradski kolektor 10

državni

dalekovodi 220 kV

23

100

županijski dalekovodi 110 kV 19 70

dalekovodi

lokalni vodovi 20 kV 10

državni međunarodni magistralni

40 100

magistralni

20 60

ENERGETIKA

plinovod

županijski

lokalni 20

Infrastrukturni koridor je planski prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija infrastrukturnih sustava, unutar ili izvan građevinskog područja. Širina infrastrukturnog koridora određuje se prema kriterijima iz tablice br. 2. i kartografskim prikazima 1a. „Korištenje i namjena površina-Površine za razvoj i uređenje“, 1b. „Korištenje i namjena površina- pošta i telekomunikacije“, 2a. „Infrastrukturni sustavi i mreže –Energetski sustav“, 2b. „Infrastrukturni sustavi i mreže-Vodoopskrbni sustav“, a njihove površine i površine infrastrukturnih koridora prikazane su na kartografskom prikazu br. 4 „Građevinsko područje naselja Kastav“. Gradnja svih infrastrukturnih sustava moguća je neposrednom provedbom, na temelju ovih izmjena i dopuna Plana.

3.5.1. Sustav prometa

3.5.1.1. Cestovni promet Ovim Planom određeni su sljedeći cestovni pravci:

Državne ceste Postojeće ceste:



- autocesta (Trst) Pasjak/Ljubljana)Rupa – Rijeka – Split – Dubrovnik, - ostale državne ceste: čvor Draga – Brajdica (planirana dionica) – putnički terminali Krnjevo

– Diračje - Kastav (postojeća dionica). Planom se predviđa rekonstrukcija tehničkih elemenata državne ceste (D304) Kastav – Rubeši - čvor Diračje (Kastavske ceste).

Županijske ceste: Planirane ceste:

- Orehovica - Pašac – Grohovo – Drenova – Viškovo – Kastav – Matulji – Veprinac – Vela Učka) je jedinstveni prometni pravac kojim se povezuju Gradovi Rijeka i Kastav i Općine Viškovo i Matulji i od posebne važnosti za Grad Kastav te prolazi južnim rubom planirane Radne zone te omogućuje njenu dostupnost bez prolaza izgrađenom strukturom naselja Grada.

- Čandekova ulica (u Rijeci) - (cesta Diračje - Kastav) – Belići – Jušići Planom se predviđa, na dijelu koji prolazi Gradom Kastvom, rekonstrukcija tehničkih elemenata županijske ceste Kastav – Belići - Jušići (Ž5019), formiranje novog raskrižja u Belićima, te rekonstrukcija odvojka prema Matuljima. Postojeće ceste:

- cesta Žegoti (od raskrižja s planiranom cestom Vela Učka - Veprinac - Matulji - Kastav - Viškovo - Drenova - Grohovo - Pašac - Orehovica) - Brnasi - Viškovo.

- cesta od raskrižja sa županijskom cestom Žegoti - Brnasi - Viškovo kroz Jelušići - Brnčići - Kosi - Viškovo.

Gradnjom županijske ceste Orehovica - Pašac - Grohovo – Drenova – Viškovo - Kastav – Matulji - Veprinac - Vela Učka obje postojeće županijske ceste će imati značaj lokalne važnosti.

Lokalne ceste Planirane ceste:

- gradnja lokalne ceste od raskrižja na planiranoj županijskoj cesti Orehovica - Pašac – Grohovo – Drenova – Viškovo – Kastav – Matulji – Veprinac – Vela Učka kroz naselja Škrlji – Tuhtani - Diraki kao vezu istočnog dijela Grada Kastva s Rijekom, a posebno je značajna za povezivanje do sada slabo prometno opskrbljenih područja Škrlji, Tuhtani i Frlani. Planirani koridor koji se određuje za izgradnju ove ceste iznosi 30,0 m.

- dva spoja županijske ceste (Čandekova ulica(u Rijeci) – (cesta Diračje - Kastav) – Belići - Jušići) sa lokalnom cestom Kastav - Ćikovići,

- županijska cesta (Čandekova ulica (u Rijeci) - (cesta Diračje – Kastav) - Belići – Jušići) – Kantrida (Rijeka)

- cesta koja povezuje dio građevinskog područja N1-3 (UPU 4) unutar naselja Kastav s prometnom mrežom Grada Rijeke.

Postojeće ceste: - cesta Frlanija - Dolčić raskrižje s ostalom državnom cestom: čvor Draga - Brajdica

(planirana dionica) - putnički terminal Krnjevo -Diračje – Kastav, - cesta koja povezuje ostalu državnu cestu: čvor Draga - Brajdica (planirana dionica) -

putnički terminal Krnjevo – Diračje - Kastav i županijsku cestu Čandekova ulica (u Rijeci) - (cesta Diračje - Kastav) - Belići – Jušići.

Nerazvrstane ceste od važnosti za Grad Kastav Postojeće ceste:

- Kraljevac – Kudeji, - Spinčići – Trinajstići – Spinčići.

Ovaj Plan predviđa rekonstrukciju postojećih cesta u zaštitnom koridoru širine 9,0 m. Ako je pojedina prometnica izgrađena ili je odgovarajućim aktom određena građevinska čestica nove prometnice, gradnja novih građevina može se dozvoliti i unutar planskog koridora uz suglasnost i posebne uvjete Hrvatske uprave za ceste, ako se radi o državnoj cesti, odnosno uvjete Županijske uprave za ceste, ako se radi o županijskoj i lokalnoj cesti, odnosno uz posebne prometne uvjete priključenja nadležne službe Grada Kastva, ako se radi o nerazvrstanim cestama.

Ako postojeća lokalna cesta nema širinu propisanu ovim Planom od 5,6 m za jednosmjerni promet, odnosno 6,6 m za dvosmjeran promet, potrebno je osigurati prostor za rekonstrukciju ceste. Kod rekonstrukcije postojećih cesta, širina kolnika može se izvesti i manja od one propisane Planom, ali ne manja od 3,0 m, ako položaj postojećih građevina onemogućava realizaciju propisane širine, uz izvedbu proširenja za mimoilaženje vozila na udaljenosti od cca 50,0 m, odnosno sukladno lokalnim uvjetima.



Do formiranja građevinske parcele za cestu, udaljenost građevinskog pravca utvrđuje se od zaštitnog koridora, a nakon utvrđivanja građevne parcele za cestu, od granice te građevne parcele. Priključci na prometnu infrastrukturu:

- građevine unutar izgrađenih građevinskih područja naselja priključuju se u pravilu na postojeće ili planirane državne, županijske, lokalne i nerazvrstane ceste,

- za neizgrađeni dio građevinskog područja naselja koji je planiran uz državne ili županijske ceste planira se sabirna ulica,

- pristup građevne čestice s prometne površine na javnu prometnu površinu mora se odrediti na način da se osigura nesmetano odvijanje prometa a ako se građevinska čestica nalazi između ili na spoju cesta različitih kategorija, pristup je potrebno osigurati sa ceste niže kategorije,


- najmanje širine kolnog priključka određuje se prema vrsti i namjeni osnovne građevine, - zemljište uz prometnicu moguće je urediti kao javnu zelenu površinu, kao površinu za

smještaj urbane opreme ili kao površinu za smještaj građevina i uređaja komunalne infrastrukture,

- priključke na prometnu infrastrukturu potrebno je odrediti prema najmanjim prometnim uvjetima iz članka 88. ovih Odredbi.

- ako se prilikom gradnje novih objekata ili “legalizacije” postojećih, građevna čestica spaja na postojeću prometnu površinu čije su tehničke karakteristike nižeg standarda od onog propisanog planom, tada ta prometna površina može zadržati postojeće tehničke karakteristike, pri čemu se položaj novog objekta u odnosu na postojeću prometnicu određuje se sukladno Odredbama ovog Plana.

Iznimno u područjima obuhvata povijesne jezgre grada Kastva i “povijesnih ruralnih jezgri naselja“ određenih ovim Planom, udaljenost građevine od ruba cestovnog zemljišta prometnice određena je prema susjednim građevinama, na načelu interpolacije, a pristup građevnoj čestici stambene građevine može biti pješački koji ne smije biti uži od 2,0 m i duži od 30,0 m (pješački put, pješačke stube).

Ovim Planom određeni su sljedeći minimalni kriteriji građenja i rekonstrukcije prometnih građevina i površina, odnosno, gdje je to posebno navedeno, smjernice za projektiranje:

državne, županijske i lokalne ceste: - najmanja širina prometnog traka ceste iznosi 3,0 m, a za ulice s javnim prometom ili

visokim udjelom prometa teretnih vozila iznosi 3,25 m, - kod jednosmjernih cesta širina prometnog traka iznosi najmanje 4,5 m, - državne i županijske ceste moraju imati obostran nogostup od 1,5 m, od kojeg je

građevinski pravac udaljen za 6,0 m, - lokalne ceste moraju imati minimalno jednostrani nogostup širine 1.5m ostale ceste koje nisu javne - minimalna širina prometnog traka za dvosmjerne nerazvrstane ceste iznosi - 2,75 m - kod jednosmjernih jednotračnih kolnika širina voznog traka iznosi najmanje 4,5 m - cesta mora imati minimalno jednostrani nogostup širine najmanje 1.50m, ili 0.8m ako se

radi o rekonstrukciji postojeće ceste

- slijepa cesta dužine od 50,0 – 100,0 m mora imati na svom završetku formirano ugibalište, - slijepa cesta dužine veće od 100,0 m mora na svom kraju imati okretište koje omogućava

sigurno okretanje vatrogasnog vozila.

kolno-pješačke prilazi: - kolno-pješački prilazi se formiraju u izgrađenim i neizgrađenim dijelovima građevnih

područja naselja isključivo za građevne čestice stambenih građevina i njihova dužina može iznositi najviše 50,0 m,

- najmanja širina kolno-pješačkog prilaza za građevne čestice stambene građevine iznosi 3,0 m,

- kolno-pješački prilaz duži od 50,0 m mjereno od javne kolne površine smatra se cestom.



zelene površine – smjernice za projektiranje ukoliko se uz javne i nerazvrstane ceste formira zelena površina: - najmanja širina zelenog pojasa za nisko zelenilo iznosi 2,0 m, a za visoko zelenilo 3,0 m, - drvoredi ili pojedinačna stabla sade se na udaljenosti većoj od 1,5 m od ruba kolnika.

Odnos visina pojedinih dijelova poprečnog profila prometnica - smjernice za projektiranje: - površine kolnika i traka za parkiranje su u pravilu na istoj visini, - nogostup nadvisuje kolnik ili trak za parkiranje za 0,15 m, - kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica.

parkirališne površine: - unutar građevne čestice stambene građevine potrebno je osigurati 2 parkirališna mjesta po

stanu, - unutar građevne čestice višestambene građevine potrebno je osigurati 2 parkirališna

mjesta po svakom stanu. - unutar građevne čestice građevine gospodarske namjene, stambene građevine, te

građevine sportsko-rekreativne i društvene namjene potrebno je osigurati najmanji broj parkirališnih mjesta ovisno o planiranom broju korisnika prostora i korisnoj površini

- uvjeti za određivanje broja parkirališnih mjesta: - za jednu stambenu jedinicu neovisno o vrsti stambene građevine – 2 PM, - uredi: 1 PM/30,0 - 40,0 m2 korisne površine (25-30 PM/1.000 m2 korisne površine), - banke: 1 PM/30,0 – 40,0 m2 korisne površine (25-30 PM/1.000 m2 korisne površine), - crkve: 1 PM/3 sjedala, - trgovački sadržaji: 1 PM/30,0 m2 korisne površine (33 PM/1.000 m2 korisne površine), - proizvodni sadržaji - proizvodne i poslovne zone: 1 PM na 3 zaposlena djelatnika, - ugostiteljski sadržaji: 1 PM/3 do 8 sjedala, - škole: 1PM/učionicu,dječji vrtić: 1PM/1 jedinica - dom kulture, građevine sportsko-rekreativne namjene i ostali prostori s velikim brojem

posjetitelja: 1 PM/20,0 m2 korisne površine, koju čini površina sportskih ili kulturnih aktivnosti sa površinom gledališta.

Kod rekonstrukcije postojećih cesta, širina kolnika može se izvesti i manja od one propisane Planom, ali ne manja od 3,0 m, ako položaj postojećih građevina onemogućava realizaciju propisane širine, uz izvedbu proširenja za mimoilaženje vozila na udaljenosti od cca 50,0 m, odnosno sukladno lokalnim uvjetima.

3.5.1.2. Željeznički promet

Prostornim planom Županije predviđena je izgradnja željezničke pruge “velikih učinkovitosti” od državnog značaja (Trst-Kopar)-Lupoglav-Rijeka-Josipdol-(Karlovac)-Zagreb/Split-Dubrovnik koja prolazi područjem Grada Kastva. Sam Prostorni plan svojim tekstualnim i odredbenim dijelom sugerira prostornu i prometnu redefiniciju čvorišta Rijeka čime bi se utjecalo i na planiranu trasu kroz područje Grada Kastva. Obzirom na varijantne mogućnosti planirane trase ovim Planom zadržava se predložena trase u planskom koridoru koji iznosi 100m. Planirani koridor definiran u prostorno-planskoj dokumentaciji (Prostorni plan (bivše) Općine Rijeka SN 19/95) koja se primjenjivala na ovom području i čija je primjena uvjetovala postojeće oblikovanje i izgled građevinskih područja. Planiranje koridora je realno obzirom na već formirana građevna područja uz planirani koridor. Do definiranja građevinske čestice željezničke pruge novoplanirana izgradnja nije moguća, dok se rekonstrukcija postojećih građevina vrši sukladno Odredbama za provođenje ovog Plana, te uz suglasnost nadležnih institucija.

3.5.1.3. Telekomunikacije

Na području Grada Kastva planira se izgradnja distribucijske tk kanalizacije (DTK) između UPS-a Matulji I UPS-a Kastav i dijela DTK između UPS Kastav i UPS Ćikovići. Ove DTK će omogućiti povezivanje UPS-a Kastav optičkim sustavom prijenosa na višu komutacijsku ravninu. U planu je i preseljenje postojećeg UPS-a Kastav u novi objekt radi mogućnosti proširenja kapaciteta. Opći koncept razvoja telekomunikacijske mreže predviđa disperziju komutacijskih kapaciteta ili uvođenje fleksibilnih multipleksera u cilju racionalizacije izgradnje i povećanja kapaciteta pristupnih



mreža, skraćenju duljine bakrenih parica, te približavanja optičkog sustava prijenosa korisniku. To na području grada Kastva znači da je u daljoj budućnosti ( iza 2001.godine) moguća daljnja disperzija udaljenih pretplatničkih stupnjeva , osobito u naseljima koja će doživjeti veći porast broja stanovnika (Brnčići), kao i na području industrijske zone Žegoti. Tk mreža s malom duljinom pristupne mreže izgrađene bakrenim kabelima biti će kvalitetna infrastruktura za uvođenje novih usluga, uključujući i širokopojasne usluge (TV, video i informatičke usluge) do korisnika. Danas je u Hrvatskoj prosječna duljina pristupne bakrene mreže nešto ispod dva kilometra s planom smanjenja na jedan kilometar, te potom 300m. Nakon toga će uslijediti dovođenje optike u svaku zgradu. Gradnja nove i rekonstrukcija postojeće pristupne TK mreže izvoditi će se postupno kako se budu javljale potrebe za novim priključcima najprije na mjestima gdje postoji nedostatak kapaciteta u kabelskoj mreži, a potom prema starosti mreže. Očekuje se izgradnja kabelske mreže najprije u Trinajstićima, Spinčićima i Belićima, potom Brnčićima, te u povijesnoj jezgri grada Kastva, gdje se nalazi najstariji dio tk mreže. Kako bi se prije spomenuta strategija razvoja uvela u praksu nova tk mreža će se graditi kao distribucijska kabelska kanalizacija (DTK) sa kabelskim zdencima u naseljima i poslovnim i radnim zonama i vršiti zamjena postojećih dotrajalih kabela, te postupno prelaziti na podzemne priključke i obiteljskih kuća osobito u povijesnoj jezgri grada Kastva i u dijelovima naselja koja će se organizirano snabdijevati komunalnom infrastrukturom. Uz sve novoplanirane javne ceste treba predvidjeti izgradnju DTK. Duž planiranih magistralnih prometnica treba predvidjeti i izgradnju DTK za magistralne telekomunikacijske vodove. Kapaciteti DTK će se odrediti projektima.

Izgradnjom distribucijske kabelske kanalizacije omogućit će se veoma elastično korištenje izgrađene telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta tk mreže, izgradnju mreže za kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku mrežu bez naknadnih građevinskih radova. Uvođenje optičkih kabela u pretplatničku mrežu omogućit će izgradnju širokopojasne tk mreže sa integriranim uslugama u kojima će jedan priključak omogućavati korištenje novih usluga u telekomunikacijama, kao i prijenos radio i televizijskog signala.

Zbog toga investitori stambenih i poslovnih objekata u naseljima gradskog karaktera trebaju izgraditi unutrašnju telefonsku instalaciju i instalaciju za kabelsku televiziju. Koncentracija instalacije treba biti izvedena u kabelskom ormaru, a od ormara do kraja građevne čestice treba položiti

najmanje 1 cijev 40 za manji, odnosno 2 cijevi za veći objekt. To će predstavljati pripremu za uvođenje podzemnih priključaka, iako je u prijelaznom razdoblju moguće priključenje postojećih objekata s manjim brojem stanova ili interpoliranih objekata zračnim kabelima od najbližeg izvodnog ormara na stupu.

Postojeća gustoća telefona na području Grada je 41 priključak na 100 stanovnika, a planirana gustoća telefona za 2015. godinu je 50 na 100 stanovnika, što znači da se ukupan broj potrebnih telefonskih priključaka na području Grada procjenjuje na oko 5800.

Osim povećanja broja telefonskih pretplatnika u nepokretnoj mreži očekuje se i razvoj ostalih mreža i usluga: CRONET mreža, CROAPAK mreža za prijenos podataka komutacijom paketa, mreža zakupljenih vodova (analognih i digitalnih), CROLINE mreža digitalnih zakupljenih vodova i ISDN mreža sa integriranim uslugama, a od usluga se osobito očekuje porast broja korisnika HT interneta.

3.5.2. Sustav energetike

3.5.2.1. Elektroopskrba

Postojećim razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede na području Grada Kastva nije predviđena izgradnja novih elektroenergetskih objekata, proizvodnih ni prijenosnih, naponskog nivoa 110 - 400kV. Postojeći 110kV i 220kV dalekovodi, koji jednim dijelom trase prolaze područjem ovog plana, zadržavaju funkciju koju imaju i danas u sustavu prijenosne mreže Hrvatske. Trase prijenosnih elektroenergetskih građevina državnog i županijskog značaja određenih ovim Planom su:

prijenosni dalekovod 2x220 kV: Pehlin - TE Plomin



prijenosni dalekovod 220 kV: Pehlin - Divača prijenosni dalekovod 110 kV: Pehlin-Matulji,

U zaštićenom koridoru dalekovoda ograničena je mogućnost građenja zbog opasnosti od približavanja dijelovima voda koji su pod naponom, odnosno ugrožavanja sigurnosti pogona dalekovoda.

Napajanje područja u redovnom pogonu predviđeno je kao i danas iz trafostanice 110/10(20)kV Matulji, koja je smještena izvan granica Grada i ima dovoljno kapaciteta za postojeće i buduće potrebe. U bližoj budućnosti, cjelokupno područje koje se napaja električnom energijom iz TS 110/10(20)kV Matulji, preći će sa sadašnjeg 10kV na naponski nivo 20kV, čime će se poboljšati prilike u napajanju el. energijom potrošača u rubnim naseljima područja i stvoriti uvjeti za daljnji nesmetani razvoj konzuma na cijelom području. Rezervno napajanje područja Grada Kastva osiguravat će se na 20kV naponskom nivou iz TS 35(110)/20kV Mavri, koja je smještena izvan granica plana. Vezano uz planirani prijelaz na 20kV naponski nivo biti će potrebno sva postojeća 10kV postrojenja (trafostanice i vodove) rekonstruirati odnosno zamijeniti - prilagoditi za 20kV naponski nivo.

Obzirom na očekivanu povećanu potrošnju sadašnjih potrošača i buduću izgradnju neophodno će biti dograđivanje postojeće 10(20)kV mreže, odnosno izgradnja nove u zonama koje nisu elektrificirane.

Za građevinsko područje poslovne namjene K1 (radnu zonu Žegoti-Kastav), s procijenjenim vršnim opterećenjem od cca 2,5MW, napajanje električnom energijom će se osigurati preko postojećeg 10(20)kV podzemnog kabela položenog između Kastva i Pavletića. Unutar radne zone trebat će položiti nove 10(20)kV kabele, izgraditi potreban broj trafostanica 10(20)/0,4kV s pripadajućom niskonaponskom mrežom. Lokacije trafostanica, te trase 10(20)kV kabela, niskonaponskih kabela i javne rasvjete odrediti će se kroz planove nižeg reda. Općenito, trase visokonaponskih (20)kV vodova i lokacije budućih trafostanica (20)/0,4kV, biti će osigurane kroz planove nižeg reda. Izgradnja trafostanice, neposrednom provedbom ovog Plana, dozvoljava se na način da građevina bude udaljena od granice parcele minimalno 3m odnosno 1m ako građevina nema otvora. Budući (20)kV vodovi, unutar građevinskih područja, izvodit će se podzemnim kabelskim vodovima. Gdje god je to moguće izgradnju novih (20)kV kabelskih vodova treba izvoditi u sklopu izgradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, vodovod, kanalizacija). Zbog povećanja sigurnosti u napajanju buduću (20)kV mrežu treba razvijati na način da se većini trafostanica omogući dvostrano napajanje.

Niskonaponska mreža će se kao i do sada razvijati kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim snopom razvedenim na betonskim stupovima ili kao podzemna. U jezgri grada Kastva, niskonaponska mreža će se razvijati i graditi po posebnim zahtjevima i rješenjima. Na dijelovima područja gdje je niskonaponska mreža izvedena s neizoliranim vodičima na drvenim stupovima, postepeno će se zamijeniti s mrežom na betonskim stupovima s izoliranim kabelskim snopom.

Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima kada se niskonaponska mreža izvodi s podzemnim kabelima. U povijesnoj jezgri grada Kastva graditi će se po posebnim zahtjevima i rješenjima.

3.5.2.2. Plinoopskrba

Područjem Grada Kastva prolazi trasa međunarodnog magistralnog plinovoda plinovoda DN 500 radnog tlaka 75 bara kopnom Pula-Viškovo-Kamenjak-Delnice-Vrbovsko-Karlovac. Planom se čuva planski koridor plinovoda ukupne širine 100m. Na trasi kopnenog dijela magistralnog plinovoda određene su mjerno redukcijske stanice (MRS) kao mjesta priključka županijske mreže plinovoda. Također je predviđena alternativna trasa magistralnog plinovoda, koja je vezana i uz mogućnost dobave ukapljenog prirodnog plina, a čini je podmorska dionica Plomin - Omišalj i kopnena Omišalj - Delnice - Republika Slovenija. Koncepcija plinofikacije Grada Kastva temelji se na Studiji i Idejnom projektu opskrbe prirodnim plinom Županije primorsko - goranske. Trasa međunarodnog magistralnog plinovoda dijelom prolazi područjem grada Kastva, kako je prikazano na kartografskim prikazima br. 2a «Infrastrukturni sustav i mreže –energetski sustav» u mj. 1:25 000 i br. 4. «Građevinska područja» u mj. 1:5 000.



Priključak visokotlačnog plinovoda izvršiti će se iz MRS Rijeka zapad (Viškovo). Predviđena je i mogućnost spajanja na plinski sustav grada Rijeke (u nacrtu naznačeno crtkano), ovisno o razvoju plinofikacije. Za potrebe opskrbe prirodnim plinom Grada Kastva predviđena je izgradnja dviju redukcijskih stanica RS A1 i RS A2. Planirani kapacitet redukcijske stanice RS A1 iznosi 2.800m3/h, dok planirani kapacitet redukcijske stanice RS A2 iznosi 3.410m3/h. Kapacitet redukcijskih stanica predviđen je za pokrivanje ukupnih potreba za grijanjem, pripremom potrošne tople vode i kuhanjem u kućanstvima, kao i opskrbu plinom objekata industrijskih i uslužnih djelatnosti. Opskrba se vrši srednjotlačnim plinovodom položenim u javnim površinama.

Prvi korak prema realizaciji lokalne plinske mreže područja Grada Kastva je izgradnja plinske distributivne mreže primarno namijenjene ciljanom konceptu plinofikacije Županije prirodnim plinom, ali koja podržava prijelaznu mogućnost upotrebe sa zamjenskim plinom do dolaska prirodnog plina. Kod izgradnje plinskog sustava treba maksimalno koristiti tipska i standardna rješenja a prijelaz na prirodni plin mora biti omogućen uz minimalne radove i zahvate na unutarnjoj plinskoj instalaciji.

3.5.2.3. Potencijalni lokalni izvori energije

Planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i ekonomskim potencijalima korisnika. Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije sunca, vjetra, topline iz industrije, otpada i slično. Korištenje obnovljivih izvora energije dugoročno može pridonijeti značajnom smanjenju štetnog utjecaja na okoliš, kao i otvaranju novih radnih mjesta. Na području Grada Kastva posebna je pogodnost korištenja sunčeve energije i energije okoline (putem dizalica topline). Za područje Grada Kastva godišnji prosjek dnevne globalne insolacije na optimalno nagnutu plohu iznosi oko 4,2kWh/m2d. Prema tome, s npr. 8m2 površine sunčevih kolektora, može se godišnje uštedjeti oko 11.680kWh el. energije ili 985kg lož ulja EL.

Sukladno najnovijim pozitivnim propisima i preporukama nekih zapadno europskih zemalja koji govore da se pri proizvodnji toplinske energije najprije kao primarna mora proizvesti električna energija, a tek onda sekundarna toplinska, potrebno je predvidjeti ugradnju manjih energetskih jedinice za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija), odnosno električne, toplinske i rashladne energije (trigeneracija). Proizvedena električna energija se predaje u električnu distributivnu mrežu, a toplinska, odnosno rashladna energija koristi se za zagrijavanje i hlađenje hotela i drugih građevina. Prednost takvih manjih jedinica u odnosu na velike kombinirane cikluse je u tome što one mogu biti disperzirane, tj. u neposrednoj blizini lokacije gdje se ukaže potreba za toplinskom energijom. Iskoristivost takvih jedinica je vrlo visoka (82-88% ukupna iskorištena energija, 39-44% proizvedena električna energija), a zadovoljavaju najstrože standarde zaštite okoliša u pogledu emisija.

3.5.3. Sustav vodoopskrbe i odvodnje

3.5.3.1. Vodoopskrba

Planom je predviđena opskrba vodom svih potrošača na području Grada Kastva, što uključuje priključivanje građevinskog područja naselja N1-c na vodoopskrbni sustav Grada. rekonstrukciju i dogradnju postojećeg cjevovoda

Planom je predviđena rekonstrukcija svih cjevovoda manjih profila na cjevovode promjera min. 100 mm kako bi se zadovoljili protupožarni propisi.

3.5.3.2. Odvodnja

Planom je predviđena izgradnja sustava odvodnje razdjelnog tipa na čitavom području Grada Kastva.

Iznimno, na području “povijesne jezgre grada Kastva i u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja N1-a i N3, dozvoljava se mješoviti sustav odvodnje.



U gore navedenim građevinskim područjima naselja, te u svim ostalim građevinskim područjima do izgradnje planiranog sustava, odvodnja sanitarnih, tehnoloških i otpadnih voda provodi se na području Grada Kastva u skladu s Odlukom o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području i Odlukom o odvodnji i pročišćavanju otpadnih i oborinskih voda:

sanitarne otpadne vode unutar građevinskog područja naselja i unutar građevinskog područja R1, G1, G2, IS i K1 (radna zona Žegoti) upuštaju se u podzemlje preko upojnog bunara nakon odgovarajućeg proćišćivanja primjenom samostalnog ili skupnog uređaja. Individualne građevine rješavaju sanitarne otpadne vode samostalno, a zone izgradnjom zajedničkog uređaja. Pod pojmom uređaja podrazumijevaju se sve tehnologije koje na izlazu imaju propisanu kvalitetu vode uključujući i trokomorne septičke taložnike.

tehnološke otpadne vode unutar građevinskog područja naselja i unutar građevinskog područja R1, IS i poslovne namjene K1 upuštaju se u sustav sanitarnih otpadnih voda uz prethodno pročišćavanje do nivoa sanitarnih otpadnih voda ili se upuštaju u podzemlje preko upojnog bunara nakon odgovarajućeg pročišćavanja primjenom samostalnog ili skupnog uređaja.

odvodnju oborinskih voda gradnjom novih ili rekonstrukcijom postojećih cesta potrebno je riješiti sistemom upojnih bunara koji moraju biti locirani izvan kolnog dijela ceste

oborinske otpadne vode s autocesta, većih parkirnih, radnih i manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima upuštaju se u podzemlje preko upojnog bunara nakon pročišćavanja na taložniku - separatoru. Za parkirne površine do tri parking mjesta dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim sustavom odvodnje.

Odvodnja sanitarnih i tehnoloških otpadnih voda dozvoljava se na gore opisani način samo do izgradnje odnosnog kolektora.

U naseljima gdje nema kanalizacije uvjetuje se gradnja nepropusne septičke taložnice.Najmanja udaljenost najistaknutijeg dijela septičke taložnice od ruba građevne čestice sa svih strana iznosi 4m, izuzev kod rekonstrukcije postojećih građevina i gradnje u povijesnim ruralnim naseljima.

3.6. Postupanje s otpadom

Komunalni otpad iz domaćinstava na području Grada Kastva prikuplja se u kontejnere i odvozi ga KD “Čistoća” na komunalno odlagalište “Viševac”. Odvozom komunalnog otpada pokriveno je cijelo područje Grada Kastva.

Prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije predviđa se uvođenje jedinstvenog sustava gospodarenja otpadom odnosno šireg sustava zbrinjavanja otpada Grada Rijeke i okolnih općina/gradova odvoženjem na centralno odlagalište. Centralna zona za gospodarenje otpadom utvrđena je na lokaciji Marišćina čime će se riješiti prihvat komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada, dok bi se opasan otpad skladištio do otpremanja u centar za obradu i odlaganje koji se utvrđuje na državnoj razini.

Osnovne mjere zaštite prostora koje bi korisnici prostora i lokalna samouprava Grada Kastva trebali provoditi su: razvijanje službe komunalnog redarstva evidentiranje stvarnog stanja terena odnosno pojave divljih odlagališta sanacija divljih odlagališta provođenje zakonske regulative u ovisnosti o vrsti otpada

Planiranjem gospodarstvenog razvoja Grada Kastva u smislu intenzivnijeg razvoja poslovnih djelatnosti, te određivanjem građevinskog područja poslovne namjene (radna zona Žegoti) neminovno je povećanje količina i vrsta otpada. Zakonskom regulativom utvrđeni su načini postupanja sa otpadom u ovisnosti o vrsti otpada, pa ju je potrebno adekvatno i provoditi. Obzirom na potencijalni razvoj Grada, ovim Planom je utvrđena lokacija reciklažnog dvorišta, koja uvjetuje adekvatno pripremljenu površinu na kojoj će se vrši sortiranje i privremeno skladištenje komunalnog i građevinskog otpada te odvoženje do buduće centralne zone za gospodarenjem otpadom.



3.7. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 3.7.1. Zaštita tla

Zaštita šumskog tla

Prema elaboratu “Šume Županije primorsko-goranske” izrađenom za potrebe Prostornog plana županije na površinama neuređenih šuma koje se prostiru uz sama naselja, kao šuma Lužina, predlaže se da cilj gospodarenja bude stvaranje socijalno-zdravstvenih rekreativnih zona za potrebe gradova i naselja, uz trajnu zaštitu tla.

Šuma Lužina predviđena je upravo za ovu namjenu, a njenim stavljanjem pod zaštitu u kategoriji “osobito vrijednog predjela – prirodni krajobraz” osigurala bi se trajna zaštita šumskog tla.

Zaštita poljoprivrednog tla

Na području Grada Kastva nalazi se zemljište IV i V bonitetne klase, odnosno 42-51 potklase, koja se definira kao ostalo poljoprivredno zemljište (P3) i namjenjuje se isključivo poljoprivrednoj proizvodnji.

Ovim Planom su sve veće površine ostalih poljoprivrednih površina (P31) zaštićene izdvajanjem iz građevinskog područja. Takve površine zastupljene su u sjevernom dijelu Grada Kastva uz građevinska područja naselja N1-2a, N1-2b, N1-2c, N1-2d, N1-7a, N1-7b, N1-7c, te na zapadnom dijelu između građevinskih područja naselja N1-4, N1-5a, N1-5b, N15c. Nešto manje površine koje se i danas intenzivno koriste kao poljoprivredno zemljište nalazimo u naselju N1-a i N1-b.

Male površine ostalih poljoprivrednih površina tla i vrtače (P32) nije bilo moguće na gore opisani način zaštititi, pa je to učinjeno stavljanjem istog u kategoriju zaštite kao osobito vrijednog predjela – prirodni krajobraz. Prema namjeni ovakva područja su zelene površine uz građevinska područja naselja koja prvenstveno služe ratarskoj djelatnosti. Obzirom da su većina takvih i sličnih površina, kojim obiluje područje Grada Kastva, nasipavanjem pretvorena u građevinsko zemljište ili su neodržavanjem površine zapuštene moguće je da lokalno stanovništvo neće imati interesa da na takvim površinama obnavlja poljoprivredne aktivnosti.

U tom slučaju zaštita ne bi imala smisla pa se preporuča da se površine pročiste i da se koriste u vidu parkovnih površina. Pored stručnog uređenja postojeće vegetacije šišanjem, podrezivanjem, uklanjanjem podrasta, dohranjivanjem zemljišta i sl. vrtaču je moguće opremiti minimalnom urbanom opremom kojim bi se omogućilo daljnje korištenje i održavanje (šumska staza, rasvjeta, klupe za odmor, koševi za smeće i sl.). Bilo kakva daljnja gradnja je zabranjena izuzev nužne infrastrukture. Zaštita tla za građenje

Na području Grada Kastva nalazi se tlo I i Ia geotehničke kategorije (Zona krša i zona pokrivenog krša) koje je općenito pogodno za izgradnju.

Tlo za građenje štiti se primjenom svih važećih propisa, zakona, mjera zaštite, normativa i uvriježenih postupaka iz područja arhitekture i graditeljstva, geotehnike i protupotresnog inženjerstva, zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti koji se moraju primijeniti prilikom projektiranja i izgradnje građevina na određenom zemljištu.

3.7.2. Zaštita zraka

Područje Grada Kastva pripada prvoj kategoriji kakvoće zraka – čist ili neznatno onečišćen zrak. Daljnjim mjerama i aktivnostima potrebno je zadržati postojeću kvalitetu zraka na način da onečišćenje zraka i dalje ne prekoračuje preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane odgovarajućim zakonskim aktima.



U cilju očuvanja prve kategorije kakvoće zraka potrebno je promicati upotrebu plina kod korisnika drugog energenta i novog korisnika.

Zbog uspostave kontrole kakvoće zraka potrebno je odrediti potencijalne izvore zagađenja odnosno njihov utjecaj na zdravlje ljudi i vegetaciju, te na specifične prirodne i kulturne cjeline (vrtače (posebno Gospodski dol), šuma Lužina, povijesne cjeline).

U slučaju zagađenja štetnim emisijama s područja susjednih gradova (općina) moraju se uspostaviti kontakti kako bi se prekomjerna zagađenja svela u Zakonom dozvoljene granice Potencijalni izvori onečišćenja, na planskom području, su proizvodni pogoni unutar naselja, te izgrađeni i planirani kapaciteti unutar planirane radne zone Žegoti, farme za uzgoj stoke i peradi, ali i male kotlovnice i promet u svim oblicima (tranzitni, lokalni, planirani željeznički i sl.).

Uz definirano građevinsko područje poslovne namjene (radna zona Žegoti), kao potencijalnog onečišćivača, određen je zaštitni pojas u širini cca 50m. Unutar zaštitnog pojasa potrebno je zadržati postojeće zelenilo, odnosno ozeleniti dijelove na kojima zelenilo nedostaje. Zaštitu zraka potrebno je provoditi sukladno zakonskoj regulativi.

3.7.3. Zaštita voda

Prema Odluci o sanitarnoj zaštiti izvora vode za piće na riječkom području, područje Grada Kastva je u zoni djelomičnog ograničenja izvora drugog reda.

U navedenoj zoni nije dozvoljeno: postojanje i građenje industrijskih pogona i drugih objekata bazne, kemijske i metalurške

industrije, farmaceutske industrije, kao i industrije koja koristi radioaktivne tvari. nekontrolirano odlaganje otpadnih tvari

Na području zone djelomičnog ograničenja mjere zaštite provode se na slijedeći način: izgraditi sustav javne nepropusne kanalizacije za odvodnju sanitarno-potrošnih i tehnoloških

otpadnih voda s odvodom izvan zone ili upuštanjem preko upojnog bunara nakon biološkog ili drugog odgovarajućeg postupka pročišćavanja, za industrijske, zanatske i slične pogone, gdje nema tehničkog ni ekonomskog opravdanja za priključenje na javnu kanalizaciju, primijeniti samostalne uređaje za biološki ili drugi odgovarajući postupak pročišćavanja s upuštanjem pročišćene vode putem upojnih bunara u podzemlje,

oborinske vode s autocesta, većih parkirnih, radnih i manipulativnih površina zagađenih naftnim derivatima moraju se prihvatiti nepropusnom kanalizacijom i pročistiti na separatorima i uputiti u podzemlje putem upojnih bunara. Za manje parkirne, radne i manipulativne površine, zagađene naftnim derivatima dozvoljava se odvođenje oborinskih voda direktno na okolni teren raspršenim sustavom odvodnje.

3.7.3.a. Zaštita mora

Za područje zaštićenog obalno područja mora definiranog u jugozapadnom dijelu Grada Kastva primjenjuje se način korištenja sukladan zakonskoj regulativi. Zaštićeno obalno područje mora grafički je prikazano na svim kartografskim prikazima

3.7.4. Zaštita od buke

Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave najviša dopuštena razina vanjske buke je slijedeća: u zonama odmora i rekreacije, kulturno-povijesne lokalitete 50 dBA za dan i 40 dBA za noć u naseljima, turističkim zonama i zonama odgojno-obrazovnih institucija 55 dBA za dan i 45

dBA za noć u poslovno-stambenoj zoni s objektima javne namjene izvan gradskog središta, dječja igrališta

60 dBA za dan i 50 dBA za noć



u zonama duž autoputova i glavnih gradskih prometnica 65 dBA za dan i 50 dBA za noć u industrijskim, skladišnim i servisnim područjima, te područjima transportnih terminala, bez

stanova – na granici zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine u zoni s kojom graniči Mjere zaštite od buke, prije svega uključuju mjerenje razine buke na određenim područjima. Postojeći izvori buke na području Grada Kastva su slijedeći: promet lokalnog karaktera, uglavnom osobnih automobila i vozila za snabdijevanje i odvoz

otpada kroz povijesnu jezgru grada Kastva, te po lokalnim i nerazvrstanim cestama unutar naselja

promet osobnih automobila, autobusa prigradskog prijevoza i teretnih vozila županijskim i državnim cestama

promet tzv. «riječkom obilaznicom» djelatnost manjih proizvodnih metaloprerađivačkih i drvno prerađivačkih pogona

Ako se utvrdi prekoračenje dopuštene buke prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave potrebno je osigurati smanjenje buke izmještanjem ili ukidanjem određene djelatnosti, ili, ako to nije moguće (kao u slučaju "riječke zaobilaznice") postavljanjem zvučnih barijera (prirodnih ili izgrađenih).

3.7.5. Mjere posebne zaštite

Temeljem procjene ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara za područje Grada Kastva, a sukladno članku 4. Stavak 3. Pravilnika o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i spašavanja (NN br.38/08) donose se slijedeće mjere posebne zaštite primjenjive u neposrednoj provedbi Plana kao i Smjernice za određivanje mjera posebne zaštite pri izradi planova užih područja. U planovima užih područja potrebno je grafički i tekstualno označiti i opisati:

a. Način i smjerove evakuacije naselja, poslovnih zona, definirati glavne prometnice koje će se koristiti za evakuaciju ljudi i dobara, predvidjeti zone i objekte koji su pogodni za zbrinjavanje ljudi (domovi, dvorane, škole i sl.), locirati zone koje nisu ugrožene urušavanjima kao pogodne za prikupljanje evakuiranih osoba; b. Utvrditi, ukoliko je moguće, lokacije opasnih tvari, lokacije sirena za uzbunjivanje i obavješćivanje ljudi, moguće izvore tehničko-tehnoloških nesreća u gospodarstvu i prometu, zone posebno ugrožene od potresa (velike gustoće i neotporna konstrukcija objekta), lokaciju za deponiranje materijala od urušavanja; c. Za sva mjesta okupljanja većeg broja ljudi (škole, prometni terminali, sportske dvorane, trgovačke centre, i veće proizvodna postrojenja, definirati obvezu vlastitog sustava uzbunjivanja sukladno Pravilniku o postupanju uzbunjivanja stanovništva (NN br. 47/06);

Sklanjanje ljudi

Temeljem Pravilnika o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu, na području Grada Kastva nije obvezna gradnja skloništa osnovne zaštite, osim u građevinama od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.

Sklanjanje ljudi osigurava se privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama prema planu djelovanja zaštite i spašavanja za Grad Kastav, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, te prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250,0 m od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.

Zaštita od rušenja

Prilikom izrade prostornih planova užeg područja u vezi međusobne udaljenosti građevina,



udaljenosti građevina od prometnice i formiranje naselja i dr. primjenjuje se i Pravilnik o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora (“Narodne novine“, broj 29/83, 36/85 i 42/86).

Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprečavaju prometnicu radi evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

U projektiranju većih križanja i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.

U projektiranju građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost (protivpotresno inženjerstvo) sukladno utvrđenom stupnju potresa po MCS ljestvici njihove jačine prema mikroseizmičnoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti Hrvatske za povratni period od 500 godina.

Provedbenim prostornim planovima za pojedina područja Grada Kastva, a posebno za stare, gušće izgrađene jezgre naselja koje nisu izgrađene po protupotresnim propisima gradnje, mora se analizirati otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti odgovarajuće mjere zaštite ljudi od posljedica rušenja.

Zaštita od potresa

Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje provodi se sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (“Narodne novine“, broj 76/07) i postojećim tehničkim propisima.

U primjeni zaštite od djelovanja potresa kao podloge u prostornom planiranju i projektiranju koriste se karte seizmičkog zoniranja, a za značajnije građevine i dodatna istraživanja za određivanje dinamičkih parametara za pojedinu lokaciju.

Odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000 koje mora biti usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte Županije i karata užih područja, protupotresno projektiranje i građenje provodi se u skladu s postojećim seizmičkim kartama i propisima

Prema Seizmološkoj karti Hrvatske iz 1987. za razdoblje 500 godina osnovni stupanj seizmičnosti na području Grada Kastva je 80 MCS.

Prilikom utvrđivanja lokacijskih uvjeta za rekonstrukciju starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na razorno djelovanje potresa.

Zaštita od požara

Zaštita od požara temelji se na stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i na taj način procijenjenih požarnih opterećenja, vatrogasnih sektora i vatrobranih pojaseva, te drugim zahtjevima utvrđenim prema Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Grada Kastva, a provodi se prema Planu zaštite od požara na području Grada Kastva, čiji kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih pojaseva je prikazan u grafičkom prilogu Procjene ugroženosti.

Projektiranje građevina stambene, javne, poslovne i gospodarske namjene te građevina infrastrukture u vezi zaštite od požara provodi se na temelju propisa i prihvaćenih normi u području zaštite od požara, te pravila struke.

Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline. Radi smanjenja požarnih opasnosti u planiranju ili projektiranju rekonstrukcija građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok potrebno je pristupiti promjeni namjene poslovnih prostora



sa požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno neopasnim sadržajima.

U projektiranju planiranih građevina na području Grada Kastva prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu glavnog projekta potrebno je radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara primjenjivati sljedeće proračunske metode, odnosno norme: - TRVB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i manjim radionicama, - TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi, - DIN ili HRN EN (europske norme koje se primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) za industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine.

U projektiranju nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.

Sve ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati sa okretištem za vatrogasna i druga interventna vozila na završetku: - slijepa cesta dužine od 50,0 – 100,0 m mora imati na svom završetku formirano ugibalište, - slijepa cesta dužine veće od 100,0 m mora na svom kraju imati okretište koje omogućava sigurno okretanje vatrogasnog vozila.

Nove ceste i rekonstrukcija postojećih cesta sa dvije dvosmjerne vozne trake potrebno je projektirati najmanje širine kolnika od 5,5 m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagib, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za gradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih državnih upravnih tijela. U svrhu zaštite od požara šuma i poljoprivrednih površina propisuje se:

a. organizacija (prema Pravilniku o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija) osmatračko-dojavne službe

b. osiguranje prohodnosti putova i staza kroz šumsko zemljište c. zabrana loženja vatre izvan mjesta koja su posebno označena za tu namjenu,

a u svemu prema važećoj regulativi. Temeljem članka 15 Zakona o zaštiti od požara („N.N.“, br.58/93, 33/05, 107/07 i 38/09) za složenije građevine (građevine skupine 2) potrebno je izraditi elaborat zaštite od požara.

OBAVEZNI PRILOZI

OVAJ DIO PLANA NIJE OBRAÐEN U PDF DOKUMENTU

ii. izmjene i dopune...ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (pŠ) 3.2.1. građenje...

Documents