UDK 069(0s)

Nakladnik:MUZEJ SI-AVONIJE OSIJEK

Glavni i odgovorni urednik:Mladen Radii, prof.

UredniStvo:Grgur-Marko Ivankovii, prof.Mr. sc. Hermine Goricke-LukidMladen Radii, prof.Dr- sc- .Iasna SimiiMr. sc. Marina Vinaj

Recenzenti:Dr. sc. Stanko Aldri6Dr. sc. Josip Balabani6Dr. sc. Milana iemeliiMr. sc. Vera ErlDr. sc. Kre5imir FilipecDavor Fulanovi6, dipl. ing.Dr. sc. Ivo GoldsteinDr. sc. Vjera Katalini6Dr. sc. Mijo KoradeDr. sc. Irena Kra5evacMr. sc. DraZen Kuien

Prijevod saietaka:Zeljka Miklo5evii, prof

Lektura:Mr. sc. Marina Vinaj

Korektura:Vesna Barj aktarid

Naklada:1000 primjeraka

rssN 0473-4882

Dr. sc. Ivan MahalecDr. sc. Nives Majn arit-PandLilDr. sc. Ivan MimikDr. sc. Milan PelcDr. sc. RuZica P5ihistalDr. sc. Darja Radovii MahediiDr. sc. Tomislav SolaMr. sc. Domagoj TondinidDr. sc. Darko VitekMr. sc. Zoran Wieweg

Fotografiie:Fototeka Muzeja SlavonijeMarin Topi6Mario Romuli6

Priprema tiska:MIT d.o.o. Osijek

Tisak:IBL d.o.o. Osijek

Ttsknnje Zbomika omogutilo je Ministarstvo htlture Republik Hrvatske

Opis slike na koricama:Lit pergamene tspisan uglnsnm knjiievnom goticom XMIXV st. List pergamene bio je upotijeblien m fufice

istrgnute iz nekog liturgijskag kodeksa. (Signanra 9693)

t}'IUZEJ SLAVONIJE OSIJEK

MUSEUM SI-AWONIENS OSIJEKMUSEOM OF SLAVONIA OSIJEK

OSJECKI ZRORNIKXX\[II

Osijek, 2007.

SADRZAJ

1. Mirko BulatTKO SU BILI AIERIKSI, NAVODNO, IZ OSIJEKA I IZ ODRE KRAJ ZAGREBA ............. .9

2. Mr. sc. Hermine Griricke-LukidRIMSKI NOVAC KOVAN POVODOM BITKE KOD MURSE 351. GODINE . . . . . . . . . . , . 15

3. Emil Podrug; Slavica FilipovidNEOBJAVLIENE RIMSKE OPEKE I TEGULE S RADIONIdKIMPEEATIMA IZ MUZEJA SLAVONIJE, ..... .............35

4. Vedran Katavi6

ANTEFIKSI S PODRUEJA MURSE... .... .....57

5. Slavrca -Filrpovrc

REZULTAII ARHEOLOSKOG ISTNA'ZIVANIA - "OSIJEK

- VOJARNA -POLIOPRIVREDNI FAKULTET 2003.-2005." ........ .77

6. Slavica FilipoviiSUSTAVNO ARHEOLOSKO ISTRAZIVANJE KASNOANTIdKE NEKROPOLEu ZMAIEVCU 2004.-2005. ...........91

7. Mladen RadiiPRSTENJE 13..17. STOLIEEA U MUZEJU SI-AVONIJE OSIJEK ..., . .......97

8. Dr. sc. Ive MaZuran

DVA POREZNA POPISA VIROVITICKE ZUPANIJE (cassa dOmEStiCA)

1759.160.11768./9. GODINE ....... . .. 109

9. Ljerka Perdi

KOMMETIJ=HAUS ZU VALBO: PRILOG POZNAVANJU KAZALISNOG ZIYO.TA

U VALPOVU OD 1809. DO \823. GODINE U SVJETLU ARHIVSKOG FONDA

OBITELII PRANDAU I NORMANN.. ........127

10. Izv. prof. dr. sc. Ivan Balta

JULIJANSKA AKCIJA U OSJE.KOM KRAJU . .........145

11. Dr. sc. Zlata Livakovie-KerLe

UDIO ZIDOVA U GOSPODARSTVU OSIJEKA U PRVOJ POLOVICI 20.STOLIEEA...........161

12. Daniel Zec

IKONOLOSKA INTERPRETACIJA KAPELE PEJA.EVIE U NASICAMA . . . , , . . . . . , ,77I

13. Daniel Zec

AXMANNOV HOTEL U ORAHOVICI. . . . . . . . . . . . , , . . . 189

14. Mr. sc. Dragan DamjanoviiKAPELA SVETOG NIKOLE U OSIJEKU ARHITEKTA JULIUSA HERRMANNA. . . . . . . . . . . . . .205

15. Valentina RadoiZBIRI'{ PT AI'{TA U GALERIJI LIKOVNIH UMJETNOSTI OSIJEK 7965. _ 1.9'15, GODINE . . . .219

16. Dr. sc. Nevena Skrbi6 Atempijevi6

KARNEVALESKNE SASTA\'T{ICE SVADBENIH OBI.A;A U IOVRTUEEVOM"OTOKU" I NJIHOVE USPOREDNICE U DRUGIM HRVATSKIM KRAJEVIMA . , , , . .231

17. Aleksandra Vlatkovi6PRIJEDLOG CYBER-MUZEJA TRADICIJSKE BASTINE PREZENTIRANE POMOEUFOTOGRAFIJE - PRIMJER BARANJSKOG SELA TOPOLIA .. ,...........247

18. Dr. sc. Helena Sabli6-Tomi6; Dr. sc. Goran Rem

SIAVONSKI KNJIZEVNI MILENIJ: iinjenice i kontekst igre . .... ..259

19. Doc. dr. sc. Zoran VelagiiVAZNOST.ITANJA I SLAVONSKA KNJIGA 18. STOLIEEA. .....303

20. Marijana KuSen

KNJIZNICA KAPUCINSKOG SAMOSTANA U OSIJEKU ... . . . ...317

21. Mr. sc. Marina VinajosJEaKr iasoprsr Do 1945. GODINE U MUZEIU SLAVONIJE: Grarla za bibliogratij,t. . . . . . . .327

22. Mr. sc. Dubravko Arbanas

BIBLIOGRAFIJA cIANNTN O TUSTOSU VJEKOSI-AVU CELESTINU UHEMEROTECT MUZEJA SLAVONIJE ( I ) . . . . . . . . . . . . .337

23. Sanja Vidovi6

PRIRODOPISNA ZBIRKA KR. VELIKE GIMNAZIJE U OSIJEKU I PODRIJETLONEDA\,NODAROVANIHIHTIOLOSKIHPREPARA.TAMUZEJUSLAVONIJE. ....,,347

24. Sanja VidoviiDR. MIJO KTSPATIC (Osijek,22. rujna 1851. -Zagreb,17. svibnja 1.926.)... . . . . . . . . . . . . . 363

25. Sanja Vidovi6

PROF. DR. JOZSEF MIKUSKA (Hajdukovo,28. travnja 1942.-Osrjek,26. kolovoza 2006.) . . ...... . .365

26. Davor Fulanovi6

VREDNOVANJE POKRETNE TEHNIEKE BASTINE U TEHNI'KOM MUZEJU:ISTRAZIVANJE, OBNOVA I PREDSTAVLIANJE VELIK]H IZLOZ.AKA -

BRODSKOG MOTORA NAPIER DELIIC I AVIONA FIZIR FNH , , , , , . . . . .367

27. Ksenija KataliniiKRAIKA POVIJEST GLAdALA. ,,,. . . . ..... .383

vt.rESTr . . .........391

CONTENTS

1. Mirko BulatWHO WERE THE TWO AIERIXES ALLEGEDLY COMING FROMOSIJEKANDODRANEARZAGREB.... ........,,.....9

2. MA Hermine Gdricke - LukiiROMAN COINS MARKING THE BATTLE OF MURSA IN 351... ..,........15

3. Emil Podrug; Slavica Filipovi6UNPUBLISHED ROMAN TILES FROM THE MUSEUM OF STAVONIAWITH IMPRINTED WORKSHOP STAMPS. .....,,......35

4. Vedran KataviiANTEFIXES FROM THE MURSAAREA... . . ..........57

5. Slavica FilipoviCRESUU|S OF ARCI{AEOLOGICAL INVESTIGATION _ "OSIJEK _ BARRACK _

FACUIJTY OF AGRICULIURE 2OO3 _ ZOO5" ,,.........,77

6. Slavica Filipovi6SYSTEMAIIC ARCHAEOLOGICAL I]'{\{ESTIGATION OF A I-AIEANTIQUE BURIAL GROUNG IN ZMAIEVAC... .......91

7. Mladen Radii13th- 17th CENTURY RINGS AI THE MUSEUM OF SLAVONIA ...........97

8. PhD Ive MaZuranTWO TAX REGISTERS OF THE VIRO\aITICKA COUNTY (Cassa Domestica)

IN 1759/60 AND \76819... ...........109

9. Ljerka PerdiKometij = Haus zu ValboCONTRIBUTION TO THE KNOWLEDGE OF THE VALPOVO THEAIRE FROM 1809 -1823

BASED ON THE ARCHIVES OF THE PRANDAU AND NORMANN EAMILIES . . . . . .727

10. PhD Ivan Balta.JULIAN ACTION" IN THE OSIJEK REGION. .........1,45

ll. PhD Zlata zlvakovi6-KerZeTHE ROLE OF JEWS IN THE ECONOMIC LIFE OF OSIJEK INTHE FIRST HALF OF THE zOTH CENTURY.... ....,..161

72. Daniel ZecICONOLOGIC INTERPRETAIION OF PEIAEEVIE CHAPEL IN NASICE ...........17L

13. Daniel ZecAXMANN'S HOTEL IN ORAIIOVICA..... ............189

14. MA Dragan DamjanoviiTHE CIIAPEL OF SAINT NICHOI/,S IN OSIJEK - ARCHITECTUREOFJULIUS HERMANN ............205

15. Valentina Rado5

POSTER COLLECTION AI THE ART GALLERY IN OSIJEK FROM 1965 _ 1975. . . . . . . . .219

16. PhD Nevena Skrbic Alempijevi6CARNIVAL ELEMENTS IN THE WEDDING CUSTOMS IN LOVRETIC'S OTOK AND

THEIR COUNTERPARTS IN OTHER CROATIAN REGIONS....... " ". ' ' 231-

17. Aleksandra VlatkoviiPROJECT PROPOSAL FOR A CYBER MUSEUM OF TRADITIONAI HERITAGEPRESENTED WITH PHOTOGRAPHS - THE EXAMPLE OF THE VILLAGE OF

TOPOLJE IN BARANJA., ,,. ' "...,247

21. MSc Marina VinajOSIJEK MAGAZINES FROM THE COLLECTIONS OF THE MUSEUM LIBRARY. . , , ' . . . ' ' ' ' ,327

22. MTh Dubravko ArbanasBIBLIOGRAPHY OF ARTICLES ON CURATOR VJEKOSLAV CELESTIN

FROM THE ARCHIVES OFTHE MUSEUM OF SLAVONIA ( I ).. ............337

18. PhD Helena Sabli6-Tomi6, PhD Goran Rem

SLAVONIAN LITERARY MILLENNIUMFacts and the Context of Play

19. PhD Zoran Velagi6

TMPORTANCE OF READI\G AND SLAVONIAN BOOK.

20. Marijana Ku5enI,IRRARY OF THE CAPUCHIN MONESTERY IN OSIJEK.

23. Sanja Vidovi6NATURAI HISTORY COLLECTION AT THE BIG ROYALGRAMMAR SCHOOL IN OSIJEK AND ORIGINS OF RECENTLYDONATED FISH AI THE MUSEUM OF SLAVONIA

24. Sanja VidoviiDR. MIJO KISPAIIc (Osijek, 22. rujna 185!. - Zagreb, 17. svibnja 1926.) . . .

27. Ksenija Katalini6A SHORT HISTORY OF IRONS. ...

. . .259

...303

...311

.347

. JOJ

.367

.383

. 391

25. Sanja VidovicPROF. DR. J6ZSEF MIKUSKA (Hajdukovo,28. travnja 1942.-Osijek, 26. kolovoza 2006.) . . . ..... . . 365

26. Davor FulanoviiEVALUATION OF MOVABLE HERITAGE AI THE TECHNICAL MUSEUM:RESEARCH, RESTORAIION AND PRESENTAIION OF BIG SCALEARTEFACTS _NAPIER DELIIC SHIP ENGINE AND AIRCRAFT FIZIR FNH, . . . . . . . .,

I

NEWS

AXMANNOV HOTEL U ORAHOVICI

Izvorni znanstveni radUDK 728.5(497.5 Orahovica)"19"

Radovi na obnovi i adaptaciji hotela ,,RuZica" uOrahovici zapodeti 2004. g. povod su da obratimopozornost ovom primjeru secesijske arhitekture, tedamo prilog kako prouiaranju opu\a njegovogprojektanta - arhitekta Viktora A-rmanna, tako iistraZivanju secesije u provinciji, izvan glavnih urbanihsrediita njl3ne manifestacije.

Hotel do sada nije bio detaljno istraZivan, i ustrudnoj je literaturi tek vrlo sazeto prikazan.l

IZ POVIJESTI HOTELA. ORAHOVICAPO.ETKOM 20. STOLJE.A

Orahovadki hotel izgraden je 1906. g. u stilu secesije,po projektu osjedkog arhitekta Viktora Axmanna(1878-1946). Izvodad gradevinskih radova bio je IvanDomes, graditelj s kojim Axmann upravo u to vrijemepodinje suradivati. Hotel je tzgraden za Zidovskogtrgovca Leopolda Spitzera i u podetku je nosio njegovoime2, a podignut je u vremenu naglog razvojaorahovadke privrede podetkom 20. st.

I Grgur Marko lvankovia: -,S?ceJ4r&d afiiteknoo u Slawniji isjevemoj Hnatskaj".Ut Secesia u Hniatskoj, katatog izbibe,MUOZagrcb, 2004, str. 58 i 262.

2 lako je objekl po svom pivom vlasniku naz'/^n ,,Svtatiite Spilzer",50 ih god. 20. st. dobio je naslov ,, Rricd ". Naslov dolazi od poznatesrednjovjekovne ulvrdcnc rcncsansnc palaie zvane,,RLt:ica-gtad"koja sc nalazinedaleko Orahovice. Sadainjivlasnik prcincnovao gaje r,Hotcl Oldhaticd".

DANIEL ZECD. Poljak 5HR-33515 Orahovica

Tema ilanka je analiza hotela u Orahovici, koji je karukteistiini secesijski izgled dabio prcoblikawnjenli adaptucijan pottojeie gtadevine prcma projektu osjeikag athitekta Viktara A:muntw (1878-1916). Ptiabrudi teme koiitni sLt satwani Armannovi izvetlbeni nacrti kao i nerealiziani nacfii asjeikag athitektol4/. C. Hoftauera. Rad ptedstavlja piLog prauiatanju Atmannotog opusa: mnogi Axmannovi ptojckti wngtada Osijeka nisu zndnsteno obradeni pa tak niti spomenuti u sr'utnoj litefitui. Up ,,a stoga potrebnoje posebno istruZiti potpuno izostuvljetlu Axnnnnovu arhitektuttt ,,u prorincii", te tako pokuilti cjaloyitijczaokn:iti ptouiavanje orogdfiitakta. Rad danosi i analiat postojeteg stanja objekta te opisLie tiek njegove

Dolaskom bogatih industrijalaca porodice Gutmannu Orahovicu koncem 19. st. zapodeo je gospodarskirazvoj ditavog kraja.3 Uredivanjem zemlji5ta i poljodjel-skih povr5ina koje su se rasprostirale uokolo Orahovicenapravljena je osnova za napredno ratarstvo, stodarstvo,voearstvo i ribarstvo. Izvodile su se melioracije i gradiliputovi, na poljima su radili pami strojevi, a nedalekoOrahovice otvoreni su kamenolomi, traZile su se rude teobavljale pripreme za eksploataciju Suma. Razmjerno s

postupnim ekonomskim rastom, polako se poveiavao ibroj orahovadkog stanovniStva.4

Buduii da su u Orahovicu u znatnom broju pristizalinajrazliditiji radnici, za njih je trebalo osigurati smjestaj,hranu i opremu, pa su u vremenu od 1902. do 1905. g.

ondje otvorcnc brojne manje i veie trgovadke i zanatskeradnje, podignute barake, skladiSta i dr. Izgraclen je inovi, suvremeni hotel, oblikovan u secesijskom stilu,koji financiraju poduzetni trgovac i gostionidar izNaSica Jakob Spitzer i njegov sin Leopold. Hotel jenaslijedio Leopoldov sin Fritz (Miroslav) Spitzer.s

3 Obitelj Guhann vlasrelinstva u Orahovici, Voainu i Drenovcukupujc od grofbva Pejaievia igrofbva Jankovia, preuzimajuii irazvijajuai osnove za napredniji gospodarski razvoj regije.

4 Orahovica je kao maleno naselje u Virovitiikoj Zupaniji 1890. g.

brojilo 1676 stanovnika. Godine 1900. broj stanovnika sc povcaaona 1928, a 1910. g. na 2362

BoZena Vr:rnjei-Soljan: ,,Stanovniit o gtadow Banske hnatske ttaptijcldzu stoleta". Skolska knjiga-Stvarnost, Zagrcb 1991, str. 68

5 Na podatcina o obiteiji Spitzcr kao prvim vlasnicima hotela te opovijcsti Orahovice i njenom gospoda$kom razvoju na poietku 20.

st. zahvaljujem se g. Mati Mitroviiu, povjesniaaru-anrateru iz

189

D. Zec. AXMANNOV HOTEL U ORAHOVICI. OZ 2812006. str. 189-204

Poslovanje hotela je u podetku bilo dobro, ali predrat, oko 1913. g., nastupila je kriza i hotel je dobioprinudnog upravitelja, tzv. sekvestra. Od 1914. do 1918.

g. hotel je bio u zakupu kod trgovaca Weissa i Dosleraiz Osijeka. Pred kraj rata, 1918. 9., interijer hotela sudemolirali pobunjeni vojnici s obliZnjeg orahovadkogvojnog logora (tzv. Lager).

" Godine 1931. pravo vlasni5tva nad hotelom dobivaStedionica d.d. Orahovica, a 1938. g. vlasnikom postajumesar Ivan i Kata Pa5kalii iz Orahovice.6

Od 1907. do 1913. g. hotel je vrlo uspjeino poslovaozbog prospcriteta orahovadke privrede, jer je ukamenolomu, u Sumarstvu, poljoprivredi i zanatstvuradilo oko 3000 radnika, a k tome je iz Osijeka, Beli5dai Durdenovca u Orahovicu na izlete dolazio sve veiibroj turista, Sto je znatno popravilo standard gospo-darstva mjesta. Ved 1905. g. u svthu,,prometa stranaca ipoljeplanja njesta " osnovano je ,,Druitvo m poljepiqnjeOrahovice",T a 1906. g. je u Orahovici upaljena pruajama, petrolejska, rasvjeta. Ubrzo su izgradene ieljez-nica (1908) i sinagoga (1911). Godine 1974.,ttsredmjesta" otvara se kupali5te, koje je proiireno 7922. g. umoderno hladno kupali5te s kupali5nim perivojem.s

SluZbeno otvorenje novog orahovadkog hotela,odnosno "svrad.ita Spitzer,, bilo 1e inade popraieno i ulokalnom tisku. Thko novinar jednog domaieg listao3tro zamjera uvodenje "preskupog,' plinskog osvjetlje-nja u hotel te postavljanje oiekrcta, pod krov zgradehotela, smatrajuii to <prcpotentnim za selo Orahovicto,.Sve ostalo je bilo pohvaljeno.e

U hotelu su se odrZavale razne prigodne zabave uztambura5ku i jazz glazbu, a u sklopu hotela radilo je ikino - u potetku s nijemim, a kasnije tonskim filmovi-ma.l0 Na kino-predstavama nijemih filmova svirao je tihoi skladno domaii Jazz orkestar Anatola Fotinskog.ll

Orahovice. Podalke o ekonomskom m^,ilku ordovadkog podrudjapotvrduju i novine (,,Konzorcij .h GBi Boikotiit-lovanovii-Schlesinger; histotijat o postanku vlastelinsna Orahovica poslije rata" .

Hi.r'atski list, Osijek, 17. 02. 1923, str. 13)

6 Opiinsko-knjiZni sud, zemljisni odjel Orahovica, Gtuntovnicn.Gruntovno lijclo: Plemiiko dobro Orahovica; gruntovniulozak:157, katastarski broj: 20.

7 U Gradskoj knjiznici u Orahovici nalazi se folokopija Pravilnika,,DruLtva z poljcpsnnjc trga Orahovicc i okolinc". Pravilnik jeodobio odjcl za unutarnje poslove Kraljevske hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade u Zagrebu 14. svibnja 190-5.

8 HflaIski list, Osijek, br. 115(1925),str.9

I I ovaj podatak preuzet je od g. M. Mitroviaa i D. Radenoviia. Okojin1 se novinama radi, trebajos istraziti.

10 Ako ne vei ranije, kinoje u Orahovici zasigurno postojalo 1925.9.;

radilo je tri puta tjedno,l davalo ,,krasne koma.le i tlo iiste slike"(Hrvatski list, Osijek, br. l15, i925, str. 9)

l1 Neki od gore navedenih povijesnih podataka preuzeti sll usmenimputem od g. Mate Mitroviia, kojiie mnogc informacije prikupio od

URBANISTICKA POZICIJA

Hotel je smje5ten u samom sredi5tu Orahovice, naistaknutom poloZaju u ncposrednoj blizini barokneZupne crkve sv. KriZa iz 18. st., koja kao najstarijisaduvani arhitektonski spomenik naselja ujednopredstavlja i glavni pol aglomeracije. Iako se crkva nenalazi u samom geometrijskom srediStu naselja, vei jesmje5tena na njegovom neposrednom rubu, imala jezasigurno snaZan udjel u genezi i razvoju grada.l2Izrastanje hotela na poziciji u blizini crkve, tada5njegrelevantnog duhovnog i druitvenog srediita naselja,dodatno naglaiava njegovo znadenje i vaZnost. Danas se

oba objekta istidu kao najvredniji povijesni, arhitekton-ski i umjetnidki spomenici prostorne cjeline koja pred-stavlja glavno i najstarije urbanistidko srediSte grada.

Orahovadki hotel posebno se odlikuje svojim poseb-

nim urbanistidkim poloZajem: skladno pozicioniran nauglu raskriZja ulica Sto se stjeau u ekscentridno poloienojjezgri naselja, istide se dojmljivo iz svih vizura, ople-menjujuii prostor svojim urbanistidkim djelovanjem.13

Zgrada hotela longitudinalnog je tlocrta, orijenti-rana u smjeru sjeveroistok-jugozapad. Nadovezujuii se

na niz kuia i zgrada, slijedi blago zakrivljenu liniju ulicepolukruZno se zavr5avaju6i svojom slobodnom kraiomstranom na uglu raskriZja, otkrivajuii se tako pogledu izsvih ulica koje se u raskriZju sprjaju.

NACRII VIKTOR"A. AXMANNA ICARLA HOFBAUERA

Potvrdu o Viktoru dtmannu kao arhitektu koji jeprojektirao hotel nalazimo u originalnim izvedbenim

g. Franjc Hocenskog (1909-2000), sudionika i pokrctata mnogihkulturnih aktivnosti u Orrhovici prvc polovice proSlog stoljeia.

O nekadasnjem Zivotu hotcla svjcdodi nam i jedna zanimljivapozivnica na ples i zaba\u ,,Sjajni plesni 4eniit " - koji Dmstvoza poljcpsanjc Orahovice priredu.je 18.02. 1914. I svtutiitu Spitzet(pozivnica se nalazi u privatnoj zbirci g. Filakoviaa iz Osijeka, a njenpresnimak napravio je g. DuSko Radenovii, povjesniaar-amater izOrahovice). G. Duiku Radenoviiu takodcr sc zrhvaljujem napomoii pri skupljanju podataka iz prcSlosli Orahovice.

12 Urbanizmu Orahovice mozemo pripisati monocentliini razvojni tips ekscentrianim rastom; mst u odnosu na crklu kao jezgru i glavnipol aglomeracije, smjestenu van geometrijskog sredista naselja,svodi se na dvr glavna,liDearna prostorna smjera. Ovakav linearanrasporcd gradnjc uz glavnu prometnicu inaic jc uobidajen uslavonskim ruralnim aglomeracijama.

13 Kvalitetno urbanistiako rjeSenje zgrade hotela ostalo je naznlostusamljcno prilikom kasnijeg definimnja ovc prostornc jedinice.Naimc, zatvaranjem ulice nasuprot hotelu izgradnjom visekatnihstambenih zgrada tijekom 70 ih i 80 ih godina 20. st., nije ostvaren:radekvatna urbanistiaka kompozicija - lose proporcioniranjc zgradanaruSava mjerilo ulice i cjclokupnog prcstora raskriZja (one se

agresivno nameiu svoiom veliiinom te nadmeiu s vertikalombarokne Zupne crL-ve koja zrjcdno sa svojom kurijom markira uzustranicu zadanog prostora), a njihovo pozicioniranje (zbog svojeveliiine morale su biti powiene prema unatrag) razbija ritmiakukoherentnost ljevkastog prostora ulice i raskrizja.

190

D. Zec, AXMANNOV HOTEL U ORAHOVICI. OZ 2812006. str. 189-204

nacrtima hotela koji nose potpis tr./ Atmqnn trntl H.Domes, Aut. civ Arch. Und Stadtbaum, Esseg. ta Svi sunacrti datirani u 1906. g., s razradama koje datiraiu od 26.02. do 17.09. 1906. g. Hotel je stoga, ako ne vei 1906. g.,

dovr5en bio vjerojatno 1907. g.ts Vedina nacrta naslov-ljena je s ,,adaptacija gostione L. Spitzer u Orahovici"; najednom listu ispisano je hotel Spitzet; a na listu s nacrtomglavnog proielja u atici je ubiljeZen secesijskim slovimaispisan natpis ,,suratiite". Na svim listovima s nacrtima uzprezime Spitzer postavljen je i inicijal ,,L", Sto nedvojbe-no upuiuje na Leopolda Spitzera kao glavnog naruditeljagradnje. Kao svratiite Spitzer hotel se pojavljuje i najednoj staroj razglednici Orahovice.

Uz Axmannove nacrte za hotel iz 1906. g. saduvani sui nacrti osjedkog arhitekta Wilhelma Carla Holbaueral6D lg{15. g.. takoder naslovljeni. ovaj put punim imenom.na Leopolda Spitzera. Izveden u umjerenoj, konzeruativ-noj mjeSavini historicizma i posve suzdrZanih odlikasecesijskog stila, Hofbauerov projekt exterijera odiglednonije zadovoljio bududeg vlasnika hotela, L. Spitzera, kojise odludio za raskoSniju izvedbu u modernom stilu, kakavna svojim planovima promovira ,{xmann. Usporeden sa

slabijim Holbauerovim, drmannovo oblikovanje prode-lja doista se iskazuje kao znatno kvalitetnije arhitekton-sko rje5enje. Zanimljivo je, ipak, da se najranija verzija

1,1 Nacrti se auvaju u Drtavnom arhivu u Osijeku (HR-DAOS 495-1812, map^'7, 15 listova). Od 15 listova detiri su varijante tiocrtaprizemlja, dvije varijante tlocrta I. kata, jedan tlocrt krovnekonstrukcije, jedan nacrt s prcsjekom objekta, jedan nacrt glavnogproaelja, jedan detaljan nacrt uskog boinog prodelja, jedna skicatlocrta s presjekom objekla u zateaenom stanju prijc adaptacije,jcdan nacrt krovnc konstrukcije, jedan nacrt pokrctnog drvenogzida u inlcrijcru,lc dva lista sa skiciranirn detaljima tlocrta.

15 Jedna od najstarijih orahovaikih razglednica, na kojoj je prikazannovoigrndcni holcl, datirana jc olovkom ispisanim datumom naprednjoj strani u 31. 08. 1907. g., Sto powrduje daje hotel potpunoizgraden 1907. g. (razglednica iz zbirke Muzeja Slavonije uOsijeku).

Zahvaljujem G. M. lvankoviau, kustosu u Muzcju Slavonije, napomoii pri pretrazivanju razglednica iz muzejske zbirke.

16 Nacrti se auvaju u Drinvnom arhivu u Osijeku (HR DAOS 495-18/1, mapa 7, 2 lista, od toga jedan Ilocrt prizemlja i jedan nacrtglavnog i bodnog proielja).

W C. Hoibauer dozvolu za vodenje samostalnog gradevnog obrtadobiva u Osijcko 1893. g., a 1895. samostalno upisuje turtku utrgovadki registar kod. Kr. Sudbenog stola, kao lryovaakog suda uOsijeku. Godine 1899. Hofbauerje primio hrvatsko ugarsko drzav-ljanstvo, te stckao zaviiajno pravo u gradu Osiieku. Puni n:zivHofbauerove tvrtke glasio je ,,W C. Hofuauer poduzetnik gmdjevinah u Osiekf'. Tvrtka je imala naziv i na njemadkom jeziku, a

Hoibauerju jc sve do konca svoje graditeljske djelatnosti potpisivaos W C. Hofbauer. Svoju djelatnost obavljaoje svc do lipnja 1912. g.,

kada napusta i odjavljuje svoje gradevno poduzeac. (Vilim Matii:,,P,ilozi btniivanju povijesti osjetkag gradieljstu"a" . U: Clasnik arhivaSlavonije i Baranje 5, Driavni arhiv u Osijeku 1999, str. 127-129).

Hofbaucr jc duror i najslariic osicakc .e.esil.ke zgrade. ZrdorskeSkole iz 1900.9., te kuae Laure Nayer kojaje 1904. g. izgladena kaojedna u nizu od osam rcprezentativnih osjetkih seccsijskih kuia s

prcdvrtovima, u danasnjoj Europskoj aveniji. (Grgur Marko lvanko-v;a, ,,Secesiska arhitektuta u Slavoniji i sjevemoj Hnatskoj". U.Sec$iia u Htuatskoj, kalalog izlozbe, MUO Zagreb 2004, str.50;254)

Armannovih tlocda gotovo u potpunosti podudara s

Hoffbauerovim projektom oblikovanja prostora. Ukasnijim, izvedbenim, verzijama tlocrta Axmann ie uodredenoj mjeri izmijeniti dispoziciju prostora i dodatimu ili oduzeti poneki detalj, no neie znatno odstupiti odosno\'ne tlocrtne raspodjele kak-vu zadaje Hofbauerovprojekt. Ostaje otvoreno pitanje je li Leopold Spitzerodustao od godinu dana ranijeg Hofbauerovog rje5enjaiskljudivo zbog nedovoljne atraktivnosti njegovihprodelja, ili iz nekih drugih razloga. Axmann u svomprojektu daje sasvim drugadije, suvremeno rje5enjeekstedjera, no u oblikovanju prostora se oslanja naHofbauerov tlocrt.

PROSTORNA ORGANIZACIJA

Kao Sto to obja5njavaju raslovi pojedinih listova izAxmannove mape nacrta, hotel je zapravo adaptacijaprvotne gradevine koja je Armannovim projektompregradena. podignuta na kal te potpuno promijenjenanovim secesijskim ruhom. Osnovni oblik i duZina hotelabili su dakle, vet. zadam postojeeim zdanjem; staromgostionicom koju kupuje L. Spitzer i naruduje njenuadaptaciju. Bila je to jednostavna, uzduZna, prostornoneraSdlanjena prizemna gradevina vrlo skromnogizgleda. Prvobitni izgled ove zgrade i postupna izgradnjapoteza gradevine u njenom produzetku mogu se jasnopratiti preko starih razglednica i fotografija. U mapi s

Ar<rnannovim i Hotbauerovim nacrtima nalazi se i jedanlist na kojemu je zabiljeZen tlocrt i presjek ove gradevine(,Grundrif und Schnitt von Friiheren henschafts-Gast-hause in (hahovica Jezt Eigenthum des h: L. Spitzer").Rijed je o 37,30 m dugom i 7,80 m Sirokom objektujedinstvenog, nerasdlanjenog unutarnjeg prostora.

Hofbauerova adaptacija ovaj naglaieno longitudi-nalni prostor ra5dlanjuje u nekoliko prostornih jedinicarazliditih sadrZaja, a dodaje mi i dodatni prostor: naistodnom dijelu starom je objektu pridodan potez od triprostorije za poslugu, postavUen pod kutom od 80" napostojeiu zgradt. Zid na zapadnom kraju zgradeprelomljen je na dvije stijene, koje konvergirajuii izlazeu prostor. Ovdje je zamiiljen i prizemni kolni ulaz,kojim bi se vozilima moglo direktno priii hodnikuhotela koji je postavljen kao uski potez koji se proteZeduZ ditave sjeverne, uzduZne strane objekta, povezujuiisve njegove prostorne jedinice. Na zapadnom kraju, uzkolni prolaz, postavljeno je polukruZno stubiste kojimse penje na kat.ri Uz stubi5te je ucrtan i toalet, koji se

17 Saauvana je originalna ograda stubista, napravljena od ietverouglaslog i plosnalog kovanog Zeljeza. Dizajn ograde jejednostavan;izoslavljen je ondulirani ritam florealnih motiva, pa Iakvo rjeaenjevise odgovara geometrijskom dekoralivnom izrazu ekstc jera. Kaoukrasni motiv ograde diskretno se pojavljuje stilizirani cvijet.

ldentiina ograda nalazi se uz stubiste kuie Vraneieviia u Osijeku,koju takoder projektira Axmann 1918. g. (na ovom podatkuzahvaljujem se g. DuSku Radenoviiu, koji je radio na iisienju ipopravku ograde orahovaakog hotela).

191

D. Zec. AXMANNOV HOTEL U ORAHOVICI, OZ 2812006 str. 189-204

sastoji od tri prostorije - pisoara s predvorjima. Glavna,longitudinalna prostorna jedinica prijaSnjeg objektapregradena je na manje prostorije s razliditimsadrZajima: to su blagovaonica, kavana, kuhinja s

ostavom, te gostionica. Ti su prostori povezani malimpasaZom koji se pruZa uz kuhinju postavljenu u

srediinjem dijelu objekta. Prostorija postavljena na

krajnjem istodnom dijelu imala je sluZiti kao mesnica.

U svojoj prvoj varijanti tlocrta prizemlja Axmanngotovo doslovce kopira tu Hofbauerovu tlocrtnudispoziciju, mijenjajuii jedino oblik stubiSne krletkekoju suZuje, dodajuii uz nju joi i malenu trokutastuprostoriju vratara.

U kasnijim varijantama tlocrta prizemlja AxmannponeSto mijenja tu prvobitnu Hofbauerovu prostomushemu. Kolni ulaz eliminira, a stubi5nu krletku zajedno

s toaletom pomide ispwa prema sredistu, a potom daljeprema istodnom kraju objekta. Mijenja i raspored i

funkcije prostorija longitudinalne prostorne cjelinehotela: mcsnicu, gostionicu i kavanu ostavlja na istomemjestu, a na mjestu kuhinje postavlja blagovaonicu(,,jexiona"), te na krajnjem zapadnom drjelu predvidanovi sadrZaj - ditaonicu. O5tar spoj zidova na tommjestu ublaZava konveksno zaobljenom zidnom stije-nom, izvodeii u eksterijeru markantno secesijsko bodnoprodelje. Citaonicu i kavanu razdvaja vrlo tankomzidnom opnom.18 Pomo6ne prostorije hotela (kuhinja s

dodatnim sobama) logidno eliminira iz glavnog, uzduZ-

nog korpusa gradevine, premjeitajuii ih u periferni diokompleksa, dodatni gospodarski krak koji je Hofbaueru svom tlocrtu pod ostrim kutom postavio uz istodnikraj objekta. Hodnik hotcla koji se prvotno protezaoduZ ditave sjeverne, uzduZne strane objekta skraien je iudvojen, a na njegovom kraju uz stubiSnu krletkusmjesten toalet. Hodnik je i dalje ostao prostornomsponom za ostale jedinice objekta, no sada je povezan is glavnim ulazom hotela, koji s ulidne strane prekouskog predvorja vodi direktno prema stubiitu.

Iako nije saiuvan Hofbauerov tlocrt kata hotela, iznjegovog nacrta prodelja jasno je da ga on predvida.A'imannova razrada gornje etaZe hotela je sljedeia:najve6i dio prostora zapremaju manje prostornejedinice koje su sluZile kao hotelske sobe, rasporedeneu linearnom nizu iznad longitudinale hotelske cjelineprizemlja. Povezuje ih potez uskog hodnika u koji se

ulazi sa stubiSta. Sobe su uglavnom ujednadenihdimenzija, i odgovara im po jedna ili dvije prozorske osiprodelja. Izuzetak je neSto veia prostorija na zaoblje-nom zapadnom kraju, koja je osvijetljena sa ietiriprozora bodnog prodelja. Na uski hodnik iz kojega je

omogu6en prilaz sobama joi se nadovczuju dvije veie idvije manje prostorije, smjeitene uz stubiSnu krletku.

Originalni tlocrtni raspored prostora hotela s

vremenom je na odredenim mjcstima pretrpio preinakei dogradnje,t'r nojoS sr: i danas moZejasno utvrditi goreopisana Armannova temeljna podjela gradevine na

dvije etaZe s njima pripadajuiim prostornim jcdinica-ma, od kojih su neke saduvalc svoj pwotni tlocrtni oblik.Prostorna organizacija postojede gradevine u odnosu na

projektirano ipak negira raniju Hofbauerovu, odnosno

Axmannovu razdiobu prostora prizcmlja na manjedijelove, i ponovno uspostavlja jedinstvenu longitudi-nalnu, prostorno neraidlanjenu dvoranu. Prostornepregrade eliminirane su i u ostalim dijelovima prizemljahotela.

EKSTIRIJTR: KOMPOZICIJA I PLASTI.KAARTIKULACIJA

Jasne odlike secesijskog stilskog izraza svojomarhitektonskom plastikom i dekorativnom ornamenti-kom iskazuje fasada hotela. Glavno, ulidno prodclje

hotela komponirano je horizontalnom podjclom u petpolja (ritma A-B-C-B-A). Podjela je odredena plitkimrizalitima i grupiranjem prozorskih osi, a naglaSena je irazliditim oblikovanjem gornje horizontalne zavrine lini-je prodelja te dekorativnom obradom polja. IGilni rizalitiokrunjeni su niZim atikama, dok je centralni rizalit, naj-

Siri i najvi5e polje prodelja, nagla5en povisivanjem i slo-Zenije komponiranom atikom koja prodire u plohukrova.

Usko, zaobljeno bodno prodelje hotela konstruiranoje iz dva dijagonalno postavljena zida izmedu kojih jeumetnuta segmentna, rizalitno istaknuta zidna stranica.Zavriava se atikom koja snaZno markira taj dio prodelja,

izdvajajuii ga kao zasebnu cjelinu.

Veftikalna podjela kompozicije prodelja hotelapokazuje dvije osnovne horizontalne zone - onuprizenrlja i onu kata. Zona prizemlja obrubljena jesoklom, iznad kojega je red nisko postavljenih prozora.

Svi prozorski otvori prizemlja izvedeni su kao pravokutniurezi u zidnu masu; arhitektonska plastika prozorskihokvira je izostavljena, izuzev prozorskih klupdica.Umjesto plastike prozorskih okvira pojavljuju se iznadgornjih uglova prozora plitko utisnuti dekorativnigeometrijski motivi.

Joi jedan dekorativni element koji povezuje sve

prozore prizemlja, proteZuii se duZ ditave zone prizemljau razini gornje treiine prozora, iest uski vijenac izveden

18 U mapi s Axmannovim nacrlina hotela nal:azi se i ,,Skilzc liit einc

ttatlsp. Ho[.nand". iija duzina toino odgovara iirini pregradnogzida ucrtanog u nacrtu. ditaonica i kavana su dakle bile odijeljcncpomiinim drvenim zaslonom. Njcgova povrsina bilaje dekorativnoraidlaniena geometrijskim pravokutnim motivima, odn. kasetama.

19 Originalni Axmarnovi tlocrti usporcdeni su s tlocrtima prizemlja i

kata u zntcaenom stanju, prijc obnove i adaptacije, koje je nadiniodipl. ing. grad. Dragan Jcrgovii, sadaSdivlasnik hotcla.

D. Zec. AXMANNOV HOTEL U ORAHOVICI, OZ 28/2006. str. 189-204

u obliku reljefnih prepleta. Za raz\kt od ostalogdekorativnog repertoara fasade, koji je oblikovan strogogeometrijski, ovaj vrlo specifiaan ukrasni detalj doima sc

"organskim" i jedini je element prodelja koji posjedujevaloviti ritam linija, pozivajuii se na karakteristidangovor tlorealne dekorativne stilizacije Art nouveaua.lspod ovoga vijenca zidna je ploha, sve do soklanaglaieno taktilno obradena primjenom Zbuke grubljeteksture, "grafidki" naglaSene gusto izbrazdanim hori-zontalnim linijama, za razliku od ostalih zidnih plohakoje su glatke.

Iznad prozora prizemlja plitko su istaknute velikedekorativne konzole, koje "vise" s viiestruko profiliranogvijenca koji naznaduje gornju hodzontalnu granicu zoneprizemlja.

I prozori kata jednostavno su urezani u zidnu plohu,bez konstrukcije okvira, izuzev prozora na ispupdenombodnom dijelu fasade te detiri prozora centralnog rizalita,koji irraju sloZeno fbrmiranu krunu. Ostali prozorigornje etaZe imaju samo u negativu naznaden motivnatprozornika.

Centralno rizalitno polje nagla5enoje velikom atikomsegmentnog oblika. Nju omeduju dva kubidna tornjiia s

kalotastim kapama, koji penetriraju u plohu krova. Onipredstavljaju jedini izraziti plastiaki akcent na inade

posve ploSno koncipiranoj fasadi. Unatod svojojgeometrijskoj artikulaciji, ovi se elementi doimajuantropomodno i otkrivaju oblike geometrijski stiliziraneljudske fizionomije, posebice gledano s bodnih strana.

Postavljanje manje ili vi5e stiliziranih ljudskih likovaili obrazina (maski) kao dekorativnih elemenata imarkatora, posebice centralnih zona proielja, bilo jeinade uobidajeno za secesijsko oblikovanje eksterijera.Komparativni primjeri za to su brojni, i stoga bi i

orahovadkc primjere unatod njihovoj naglaienoj geomet-rijskoj stilizaciji mogli prepoznati kao ljudske maske.20

Atike uskih kilnih dijelova prodelja jednostavnije su

forme: Siroki sredi5nji segment flankraju uski polukruZniistaci. Na njima je primijenjen jedan od najraSirenijihmotiva secesijske dekorativne stilizacije: ukraSeni su

plitko istaknutom plohom kruga ispod kojega se spu5taju

tri dekorativne vertikalne trakc (unutarnja je neSto duljaod vaniskih). Isti motiv viseiih ravnih okomitih trakapojavljuje se i ispod tornjiia centralnog rizalita (ovdje ihje detiri; unutarnji par je produZen, a iznad trakaumetnuta su tri dekorativna kvadratiia). Svaka trakazavriavala se s po jednom malenom ukrasnom kvadratid-

20 NajbliZi kompararivni primjer predstavljaju geomelrijski stiliziraneantropomorfnc glave koje ukraiavaju aliku. Poilanske palaae u

Osijeku iz 1912. 9., arhitekta Slcfana Bierbauera.

Gradnju poite izvodili su uz ostale i A\mann i Domcs. (GrgurMarko lvankovia: ,,Secesijskd dthitektLra u Sla|oniji i sjctenloiFIn'atsftoj". U: Secesija u Hrvatskoj, katalog izlozbe, MUO Zagreb2004, slr. 267).

nom plodicom, vjerojatno od pocakljene kerarnike ilikamena, utisnutog u fasadu.

Joi jedan, vrlo specifidan i distinktivan dekorativnimotiv gomje zone prodelja orahovadkog hotela, motiv jetriju kvadrata od keramidkih ploiica, rasporedenih u

obliku trokuta. Pojavljuje se izmedu prozora gomjeg kataglavnog i bodnog prodelja, te na atikama bodnih rizalita.Unosedi obrate u ritmu dekorativnog niza, kvadratiizmedu prozora centralnog rizalita obmuto su sloZeni tcjoS spojeni s po tri u plohu urezane segmentne trake, kojeoblikuju krug. Isti takav motiv pojavljuje se i na bodnimatikama, s tom razlikom Sto je tu plastidno istaknut.

Ovakav raspored keramidkih plodica ne predstavljatek sludajan dekorativni izbor secesijskog dizajna, veiima i svoj poseban simbolidki smisao. Poznato je da je,A,rmann bio dlan osjedke slobodnozidarske loLe,2t 1napojedinim njcgovim projektima mogu se jasno uoditimasonski znakovi i simboli. Tiokut i kvadrat zauzimajuvaZno mjesto u masonskoj simbolici,22 i upravo kombi-naciju tih karakteristidnih grafidkih simbola, poputSifriranog potpisa slobodnozidarske ikonografije,Armann po'tavlja na odredenim primjerima

'vc'jearhitekture, diferencirajuii ih kao specifidna mjestamlsonske pripadno.ti. Simbol lormiran iz triju pravo-kulnikx posloTenih u trokulaslu kompoziciju primijenitie na osjedkom kint Urania (1912), unutar kojeg se

nalazio hram slobodnozidarske loZe "BLtdnost". na klu1idr. Dusana Vraneieviia (1918), takoder dlana osjedke

masonske loZe, te na joi nekim svojim osjedkim projekti-ma.z: Zanimljivo je da Armann, upisan u osjedki ogranakslobodnozidarske loZe 1909. g., vei 1906.g. rabi masonskisimbol na orahovadkom hotelu.

Ukrasne kvadratidne plodice pojavljuju se joi i

pojedinadno na uglovima pravokutnih plitkih istakaispod prozora centralnog i bodnih rizalita, te na aticiboinog prodelja hotela.

2l Axnan je 1,{.11.1909. g. primljen u osjeaki slobodnozid ski vi?niil(ogranak) zagrebadkc masonske loze z\an,,LjubaN bliznjeq":26.09.1910. promaknulje na II stupanj (pomoanik), a 7.06.1911. na

Ill. stupanj (najstor). Krajem 1912. u Osijeku je utemeljenaslobodnozidarska loza "Bu&1osl", a Armann je ostao njcnimdugogodilnjim ivainim ilanom. Njegovo ime pojavljuje se i na

popisu aLenova iz 1930.9.

(Grgur Marko lvankovii, Ante Gtrbiilt; "Ostavitind osjetke

slobodnazid l/Jke loie "Bud,,orli'r katalog izlozbe. Muzej Slavonije

Osijek, Osijek 2003, str. 50,51, 64)

22 Jcan Chevalier Alain Gheerbrant; Rjeinik simbola. NZMH/Mladost, Zagreb, str.530 i 716

23 Na svojim su proacljima ovaj karakteristiian masorski znak nosilcnlonumentnlna zgrada Sokolskog donla (1927) u Zvonimirovoj ul.,jcdnokatnice Segrtskog (1928) i Daakog doma (1929) u Zagrebad-

koj ul. 2 i 5, sve od V Axmanna, 1c jednokatnica Djedjeg doma uStrossmayerovoj ul. U skladu sa svojim humanitarnim naslojanjimapodigli su ih osjcaki slobodnizidari. (Grgur Marko lvankovia, Antc

katalog izlo;be. Muzcj Slavonije Osijek, Osijek 2003., str. 101)

793

D. Zec. AXMANNOV HOTEL U ORAHOVICI, 022812006. str. 189-204

I u gornjoj zoni fasade dominira jedinstvenidekoralivni horizontalni pojas. koji povezuie sve prozore.Ovdjc se on proteze u obliku plitko istaknute Siroke trakes utisnutim horizontalnim Zlijebovima. Ovaj karakteristi-dan motiv Axmann ie pdmijeniti i na nekim svojimdrugim projektima. ?aka se prekida na mjestima prijela-za prema rizalitima, vizualno oslobadajuii zami5ljenovertikalno pruianje centralnog te bodnih rizalita.

Na sljemenu dvostreinog krova hotela, bliZe bodnomdijelu prodelja postavljen je zanimljiv i neobidan metalniobjekt karakteristidnog secesijskog oblikovanja: nauskom stalku podignuto j(3 nesto deblje cilindridno tijeloukraieno krugovima i vertikalnim trakama. Rijed je, nai-me, o gromobranu - i posve utilitarni element nije izbje-gao oblikovanje tipidno secesijskog dizajna. Sliinooblikovane gromobrane Axmann postavlja na ktovovemnogih svojih gradevina.

Promatranju forme eksterijera orahovadkog hotelaname6e se naglaSeno izduZeni format kompozicijeprodelja, kojemu odgovara ponavljanje vodoravnih linijarazliditih elemenata arhitektonske plastike: od sokla upodnoZju preko vijenaca i plastidnih traka u sredini, pasve do potkrovnog vijenca i vijenaca na atikama nagla5a-

va se ritam horizontale, koji ublaZuju i uravnoteZujuvertikale rizalita i prozorskih osi.

Osnovni likovni udinak fasade hotela jr: plo5nost idekorativnost. Bez izrazitih prodora volumena u prostor(izuzev atika i maskerona) fasada orahovadkog hotela neprogovara svojom arhitektonikom; arhitektonska plasti-ka je sploSnjena i gotovo pretvorena u ornament,obiluju6i dekorativnim elementima i ukrasnim motivima.Svi ukrasni detalji su geometrijski koncipirani, izuzevprepleta vijenca u zoni prizemlja.

Dekorativnom udinku dodatno pridonosi kontrast-nost razliditih faktura (taktilna obrada zidne plohe pri-mjenom Zbuke grublje teksture suprotstavlja se glatkimzidnim plohama, naglaiavaju6i ujedno i donju zonuprodelja i sugerirajuii njenu ,,teZinu") kao i uporabarazliditih materijala -specifiine su keramidke plodicekoje formiraju ukrasne motive u gomjoj zoni fasade.

KOMPARACIJE I POZICIJA UNUTARAXMANNOVOG OPUSA

Iako je Armann2a glavninu svog raznolikog i opseZ-

24 Viktor Axmann (1878-1916) roden jc u Osijeku, gdie je znvriioosno\'.nu skolu i sedmorazrednu realku. Visokoskolsko arhitekton-sko obrazovanje zavrsio je u Miinchenu, nakon iega se vratio uHwatsku, u rodni Osijek, d.rjuii znadajan prinos moderrojizgradnjigrada. K-1o pristalica juznoslavenskih ideja 1922. g. slavenizirao je

svoje ime, pa se od tada potpisivao kao Vladoje Axmanovia. Umroje u radnom logoru za pripadnike njemaakc nanjine u Valpovu.

nog arhitektonskog i urbanistidkog opusa realizirao usamom gradu Osijeku, velik broj njegovih projekataostvaren je i u drugim slavonskim gradovima i mjestima,ukljudujuii tu i Orahovicu.2s U svojoj doktorskojdisertaciji ,,Viktor Atmann i izgradnja modernogOsijeka"26 Viktor Ambrui koncentrirao se iskljudivo na

osjedko djelovanje ovoga arhitekta, ne obraduju6i pa

(Vladimir GeiAer: "Kala, g.lje i kako je tnYo znameniti osjeikiahiteh na.hje Aktmanotia (VikkI ArnMItn)? Pila hiograliji '. U:Osjedki zbornik 22-2311993.-1995. str. 229-230)

Nakon zavrscnog studlla na Kbnigliche Polylechnische SchLtle \r

Miinchenu 1897-l90i. g. Axmann je radio kao diplomirani inzenjerarhitekture u Beau. Zagrcbu i Rijeci. U Bedu jc proveo dvijcgodine, zaposlen u gradevinskom podrzeiLt WagenJiihrct. Godinc1905. Axmann se vratio u Osijek i ondjc s graditeljem IvanomDomesom osnovao gradevinsku tvrtku, afirmirajuii se u izgradnjigrada kao znaaajan i uspjeSnn arhitckt. (Viktol AmbruS: ,, /l/croJ'

Axnnnn i izgradnja nodenrog Osijeka'. Doktonka disertacija,rukopis, Zagreb 1997, str. 15, 94)

Axmannov suradnik u mnogim projektima, graditelj Ivai EduardDomes, porijeklom je iz wigstadla u Sleskoj. Kao stanovnikuDakova 1903. g. bila mu jc izdana obrtna dozvola za vodenjegraditeljskog obrta. Iste mu je godine izdana i obrtna dozvola za

obavl.janje graditcljskog ob a na podruiju slob. i kralj. grada

Osiieka. Gmditcljski obrt l. Domesa sudbeno jc protokoliran ,,ko.)gaditeljsko potluzete koie je sposobno za uielte na dtiavnint[idtacijama za nabavke i zakLe za stu rcbu koja spada u djcbkrugposlova gradevinske stru,te " Sve vri.jeme svoje djelatnosti Domcs jeu nazivu i iigu tvrtke imao inicijall. Inicijalje zadriao iz njcmadkog

oblika svoga imena, premda sc uvijck punim inlenom potpisivaokao Ivan. Godinc 1932. Gradsko naaelstvo izdejc odluku koja ga

proglnSava,,orlaileri? gradie|e sa lrcogtanitenim djetoktLgomrdda, koit obavlja pod imenon L Domcs ol,laiteni gtaditelj, u gadLt

Osieku, Prcradavitavo ietuliile 1". Nakon Domcsove smrtigraditeljski ob neko je vrijeme vodila njegova supruga AdaDomcs, odjavivli ga 30. ll. 1933.

(Vilim Marii:,,Pnl,zt na:ivoniu poiiesti osjeikog g dditeljs a".UlGlasnik arhiva Slavonije i Baranje 5, Driavni arhiv u Osiieku 1999,

s1r.129'131).

Nakon suradnje s Domesom, A\mann je radio u zajcdnici s

graditeljina V Malinom i D. Roziiem u tvrtki ,,Axmaro", a od

1936.g. imao je samostalno graalevno poduze6e.26 (Marija Malbasa.

,,Aksmanavit, l4aclok (4xmann, Viktu)". Ut Hrvatski biografskileksikon 1 (A-Bi); Jugoslavenski lcksikogralski zavod, Zagrcb 1983,

str. 39)

Axmann je bio autor mnogih uspjclih urbanistiakih planova iinterr'encija u uzcm srcdiitu Osijeka, te oko aclrdeset planovastanbenih zgmda i do stotinu prizemnica;visc industrijskih pogona

i zgrada posebne namjene, kazaliila, kina, domova te bolnicc. Bioje i istaknuti alan visc gradanskih i struinih dmga, a pisao je i okomunalnoj problematici grada. (Vikior Ambrus, str. 16, l7)

25 U DrZavnom arhivu u Osijeku iuvaju se brojni Axmannovi nacrti iprojekti za razlidite objekle, stambenc, industrrjske i sakralne, loci-rane uglavnon po Slavoniji. Na ovo je bilo upozoreno jos i ranije:

,Ttjekom swje dugogodinje djelafiosti rcdio je kao afiitekt i iai[eizvan Osiicl@: u Dqkovu, Donien Miholicu, I4tkown' Vinkotcimd,Dalju, Orahofici, Slavonskont Brodu. SutLtwn je i datoljdn nlate\al(naali, predraiuni i dokumerltacija) za grcdnju Doma odoiindi u

Beogaclu iz 1920. kojinije E,\aden. kajekt snrlloslan i okvt sestara

Sr. Ki:a Lt DakovLt ( I 903 ) jedan je od p|ih Armannovih ratlow. (... ) "

Marija Malbaia, ,,Aksmanovia, Watloje (Atmann, Vikto4'. U:Hrvatski biografski leksikon I (A-Bi); Jugoslavenski leksikografskizavod, Zagrcb 1983, str. 39 40.

26 Viktor AmbruS: ,,yiktot Axmann i izgtadnja molernog Osiekd".Doktorska disertaciia, rukopis, Zagreb 1997.

194

D. Zec, AXMANNOV HOTEL U ORAHOVICI, OZ 2812006. str.'189-204

dak i ne spominjuii ltrmannove projekte izvan Osijeka.Upravo je stoga potrebno posebno istraZiti potpunoizoslavlienu Almlnnovu arhilekturu ..u prorinciji-. tetako pokuiati cjelovitije zaokruZiti proudavanje ovogarhitekta. Ne treba zaboraviti niti razdoblje Axmanno-vog djelovanja netom nakon zavrsenog studija, a

prethodno njegovom situiranju u rodnom Osijeku nijenam poznato sto je Axmann radio u Bedu, Rijeci iZagrebu, te bi i to takoder trebalo dodatno istraZiti.

U doticaj sa secesijom Axmann dolazi najvjerojatni-jc jos za vrijeme studija u Miinchenu, a potom u Bedu,gdje radi dvije godine, upoznajuei doktrine OttaWagnera - tada vodeie lidnosti bedke arhitekture. Utje-caj bedke secesije bio je kljudan za formiranjeAxmannovog ranog arhitcktonskog izrazavanja, i osjetitie se u njegovom stvaranju tijekom pf',a dva desetljeia20. st .21

Prema Ambruiu, u pfl/om desetljeiu 20. st. stvaranjeViktora A'rmanna obiljeZio je utjecaj O. Wagnera, a udrugom se on priklanja J. Hoffmannu i J. M. Olbrichu,purificirajuii oblikovanje prodelja i svodeii ukas nalinearnu dckoraciju koja slijedi osnovnu strukturugradevine. Pod Wagnerovim utjecajem radio je zgradekoje su bogate reljefnim dekoracijama i ukrasnim ele-mentima umjetnidkog obrta od kovanog ieljeza, kera-mike i Stuka. Kasnije, Axmann ie reducirati ornament iprijeCi na plo5no izraZavanje u kojem dominirazakrivljena linija i bordura, a potom 6e i zakrivljenaIinrja prijeii u geometrijsku strogost.28

Djelo s kojim Axmann zapodinje svoj osjedkiarhitektonski i urbanistidki opus je kuia iadinoviia.Ova ugaona vila bila je Axmannova prva osjeikanarudZba, i njeni nacrti datirani su u godinu 1906., u istovrijeme kada Axmann projektira i orahovadki hotel.2e

Svojom raskoinoSiu kuia iadinovida istide se kaonajljepSi primjer Wagnerove Skole.30 Orahovadki hotel,koji nastaje istovremeno, pri usporedbi sa svojimosjedkim urbanim suvremenikom pokazuje neitoskromnije naglaSenu artikulaciju fasade arhitekton-skom plastikom, iako posjeduje razmjerno visok stupanjdekorativnosti. Ipak, usporedba dvaju gradevina otkrivaAxmannovo ponavljanje nekih ukrasnih motiva: obli-

27 Raspon stilova u kojima se Axmann ketao bio jc. ipak, raznovrsniji

- u Osijeku on je uz secesiju obuhvaaao i tradicionalistiikc lcznjchistodcizma, a sezao jc svc do Art decoa i moderne koju dxmannprihvaaa podetkom tridesetih godina, znhvaljujuii utjecajimaintemacionalnog stila te 2. generacije zagrcbatkih nkademskiharhitekatn. Pod u tjecrjem zagrebadke arhitektonske Skole stvaratiedo kraja Zivota. (VikIor Ambrui, str. 93-99).

28 Viktor Ambrus, str. 99, 117

29 Nnjranijjm .t\rnannovim osjedkim projektima pripadaju i nacrti zakuau Reimanna, takoder iz 1906. g. Projckt kuie ReimanDa ipaknije bio realiznan.

30 Viktor Ambrus. str. 99. 1 l0

kovanje okvira prozora slidno je u oba primjera - rijedje o pravokutnim geometrijskim motivima plitkoutisnutim u zidnu plohu iznad gornjih uglova prozora.Vrlo je sliina i koncepcija obaju prizemlja, dije supovr5ine ,,grafidki" naglaiene Zbukom gusto izbtazda-nom horizontalnim linijama, a prozori oblikovani kaojednostavni pravokutni urezi u zidnu masu, s plitkoistaknutim motivom dekorativne konzole na mjestunatprozomika.

Zanimljivo je da pri usporedbi s istovremenimArmannorim osjeikim projektima kuca iacinovica iReimanna (1906) orahovadki hotel postaje manjeoptereien historijskim uzodma, te se doima punomodernije, kao puno snazniji otklon od historicizma.Za razb.ku od vrlo bogate plastidke artikulacijeprodelja dvaju osjedkih projekata, orahovadki primjerodllkuje ploSnost, redukcija i prodii6enost fasade.Nadalje, premda se pojavljuju uz tipidno secesijskuornamentiku koja ne slijedi povijesne uzore, klasidni,historicistidki elementi dekorativne arhitektonskeplastike, iako stilizirani, ipak su izraZeni u osjedkimprimjerima, dok na orahovadkom projektu onipodlijeZu tendenciji apstrahiranja, reduciranja nageometrijsku stilizaciju.

Upravna zgrada tvornice Zigica u Osijeku,izgradena 1908. g., slijedeie je Axmannovo djelo nakojemu se mogu uoditi slidnosti s neito ranijim,,hotelom Spitzer" u Orahovici. Izvedba gornje etaZeosjedke zgrade gotovo doslovno slijedi orahovadkiprimjer: prozori su povezani iirokom plitkoispupdenom trakom s horizontalnim Zlijebovima, kojatede ditavom duZinom prodelja. I ovdje se ukrasnatraka svojom izrazito svijetlom bojom dodatno istidenad tamnijom bojom zidnih ploha.

Ku6a Stanetty-ja iz 1910. g. joi je jedna Axmannovaosjedka gradevina koja se donekle moZe komparirati s

Hotelom. I ovdje Axmann upotrebljava razlidite materi-jale pri artikulaciji prodelja, a slidno orahovadkom hote-lu primjenjuje razlidite teksture pri oblikovanju zidnepovriine.

I joi jedan zanimljiv detalj, koji ide u prilogtendenciji ka saZimanju i geometrizaciji oblika oraho-vadkog projekta. Na svim dosad spomenutimAxmannovim projektima, pa i mnogim drugim,kasnijim, Axmann pri oblikovanju zabata, odnosnoatike, primjenjuje oblik za koji se moZe reii da je postaonjegovim specifidnim zaititnim znakom, arhitektonskimlajtmotivom: izvijena i razlomljena linija atike ili zabata,ito se na krajevima konkavno uvija a potom lomi,poprimaju6i specifidan, prepoznatljiv oblik, gotovobarokni po svojoj morfologijl Za razliku od toga, sve triatike orahovadkog hotela izvedene su vrlo jednostavno,u obliku kontinuirane segmentne linije.

Najbolja komparativna analiza orahovadkog hotelamoZe se ipak izvesti usporedivanjem s kuiom VraneSe-

195

D. Zec. AXMANNOV HOTEL U ORAHOVICL OZ 2812006. str. 189-204

viiasl u Strossmayerovoj ul. u Osijeku. Armann je 1918.

g. ovu izduZenu histodcistiaku jednokatnicu dogradio ipreoblikovao u secesijskom stilu za dr. DuSanaVraneSevi6a. A,rmannovi tacrtr za kuiu Vraneieviiapokazuju kompoziciju koja je vrlo slidna prodelju ora-hovadkog hotela: naglaienost trima plitkim rizalitima sa

srediinjim Sirim i uZa dva boina. I ovdje je srcdiinjirizalit okrunjen atikom koju flankiraju plastidki akcentiu obliku tornjiia-kalota. Osim podudarnosti u kompo-ziciji dijelova prodelja, i razrada gornje etaZe vrlo jeslidna. Armann ovdje rabi gotovo identidne oblikovneelemente i ukrasne motive koje je upotrijebio na svomranijem projektu za Spitzerov hotel u Orahovici. Moglobi se zapravo reii da osjedka zgrada predstavlja poneStosloZenije razradenu varijantu orahovadkog modela,odnosno da su oba djela produkt i razrada jedne te isteideje. Izuzevii rizalite, zidna polja prodelja kuieVraneSeviia gotovo su doslovan preslik zidnih poljaizmedu centralnog i bodnih rizalita orahovadkog hotela:u oba primjera prozori su gotovo jednostavni pravokut-ni urezi u zidnu masu, a mealusobno ih povezuje plitkoispupden 5iroki vijenac raSilanjen horizontalnimZlijebovima - motiv koji A,rmann ponavlja na nekolikos\ojih projekala. U oba je primjera u gornjoj visiniprozora upotrijebljen motiv kvadratiea sloZenih u obliktrokuta. Kvadratiii su na ku6i Vraneieviia spojenikruZnicom.32 Svaki prozor kuie Vrane5evi6a imaprozorsku klupdicu, dok su one na orahovadkom hoteluspojene i pretvorene u vijenac koji podcrtava sve

prozore gornje etaze. Plitko istaknuta pravokutna poljagrube teksture, s horizontalnom trakom glatkepovr5ine, motiv je koji je primijenjen ispod svih prozoraosjedke kuie, kao i na orahovadkom hotelu.

Obrada zidnih ploha kuie Vraneieviia vrlo jeraznolika i bogata..{rman se ovdje koristi s nekolikorazliiitih tekstura koje se kao horizontalni pojasevi niZujedna iznad druge: glatke plohe, horizontalno izbrazda-

3l Kuia je kasnije bila preoblikovana liSena je nekih svojih dekora-tivnih obiljeija, a jedan njen dio bio je naknadno i nadograden zajoS jedan kal DanaSnjc stanje proaclja pokazujc samojedan, sredis-nji rizalit. s glavnim ulazom. Gornja je etaZa donekle restaurirana,a zona njcnog prizcmlja danas nc odgovara izvornoj zamisli. Stogaaemo se za komparaciju posluziti Axmannovim nacrtima tejednomstarom fbtografijom.

32 Ovi kcramidki ukrasi, komponirani u k:rrakteristidnom slobodnozidarskom rasporcdu, otvoreno naglasavaju vczu vlasnika osjeikekuae dr. D. Vraneieviia, i projektanta, sa slobodnim zidarima.Oboiica su bili dlanovi osjedke slobodnozidarske loZe ,,Budnost".(Grgur Marko Ivarkovia. Ante Grubiiii; ,,a).rrin.iri,?d osle&"slobodnozitlarske toie "Budrnsta ", kat^|og izloibe. Muzej SlavonijeOsijek, Osijek 2003, str. 5l).Poveznnost narudilelja i prvog vlasnika orahovaakog hotelaLeopolda SpiEera sa masonima trebalo bi joS istraiiti. Zanimljivojc, pak, da je iosieaki graditelj W C. Hofbauer, autor ncizvedenihnacrta za orahovaaki hotcl iz 1905. g., Iakodcr bio stalni dlanzagrebaike slobodnozidalske loLe .,K Aubavi bli2tiega".

(Grgur Marko lvankovia, Ante Gtubiaid. ,Ottutitina osje[keslabo&Dzidafike loae ,Budtnst< "; k^l^log tzloibe. Mozcj SlavonijcOsijek, Osiiek 2003, str. 75. bilj. 3).

ne povrSine, plitka kamena rustika. Na slidan nadinArmann se poigravao s obradom zidnih ploha i naorahovadkom hotelu. U oba je primjera bogat dekora-tivni udinak prodelja stoga postignut ne samo detaljimaarhitektonske plastike i raznobojnim ukrasnim motivi-ma, vei posebno i raznovrsno tretiranim zidnimplohama izrazito taktilnih tekstura.

Orahovadki hotel tako pripada najranijoj faziA-rmannovog arhitekturalnog stvaranja, periodu ukojemu.A,rmann u svojim radovima apsorbira utjecajeBeda, a napose one Otta Wagnera: tendencija da se

fasada tretira kao nezavisni estetski element opaZa se

posebice po bogatoj reljefnoj artikulaciji secesijskomarhitektonskom plastikom, kao i po inkrustacrji razliti-tih dekorativnih materijala u epidermu prodelja.

Orahovaiki hotel, uz kuiu iadinoviia, pr,,i je projektkoji Axmann izvodi po svom povratku u Osijek i Slavo-niju. Stoga, zacijelo, zauzima znadajno mjesto u ranoj,secesijskoj fazi Axmannovog arhitektonskog stvaranja,kao i u njegovoj profesionalnoj afirmaciji. Za dobivanjepotpune i konadne slike o ovome arhitektu bit ie potreb-no temeljito prouditi sve ostale neistrazene A,\mannoveprojekte, one ostvarene i one neostvarene, te kompara-tivnim analizama revalorizirati njihov odnos s do sada

poznatim Axmannovim radovima. Tek tada 6e bitimoguie uspostaviti relevantnu sintezu o A,xmannovomdjelu.

SECESIJA U ORAHOVICI

Armannov je hotel zasigurno bio najrcprezentativ-niji primier secesijske arhitekture u Orahovici, no ne ijedini: stare fotografije i razglednice Orahovice s podet-ka 20. st. otkrivaju nam i nekoliko drugih, danas nesta-lih gradevina, koje su takoder nosile obiljeZja secesije.

Neposredno na hotel naslanjala se, s njegovesjeveroistodnc strane, jednostavna prizemna kuia, kakose moZc vidjeti na najstarijoj fotografiji hotela. Nadrugoj, neito mladoj, fotografiji vidi se kako je ovagradevina sruiena ili pregradena u visoku secesijskuprizemnicu. I ona je, slidno hotelu, na svojoj fasadinosila Sirok dekorativni friz ispresijecan horizontalnimZlijebovima, koji se protezao izmedu prozora. Izmeduprozora i vrata i iznad njih zidne plohe su joi ispunjavalii ukrasni oblici zaobljenih linija. Na istoj lokaciji danasse nalazi zgrada banke, dijom je gradnjom ova secesij-ska kuda potpuno uniStena.il

33 Prcma zapisima iz ornhovaike gruntovnice Opiinsko-knjiZni sud,

zcmljisni odjel), kuia s dvorom jc 1903. g. upisana na ime LedererBernhardla, trgovca, te Lederer Zige, Jakoba, Mnksa. lzabele,Alcksandra: Kohn Jozcfine te Bauer Ide, Huga, Hclene, Maksa iGustava. God. 190,{. Kuau i dvor kupuju lgnatz iNclfa Spitzer iz

Orahovice. God. 1919. prodaju je Kohn Jakow i Paskalia lvanu, a

oni 1920- g. Barac Gustam. za 40 000 Kruna.

796

D. Zec, AXMANNOV HOTEL U ORAHOVICI, OZ 28/2000. sft. 18q-2U4

Niz se nastavlja s joi jednom kuiom koja nosi vrlodiskretno secesijsko znamenje - rijed je o jednokatnicikoja jo5 i danas stoji u Orahovici. Dekoracija njenogprodelja suzdrZana je; svedena na valovite istake ispodprozora.3a Identidno oblikovanje fasade nalazimo i naku6i A'rmanna iz Strossmayerove ulice br. 46 u Osijeku(1930).

U neposrednoj blizini hotela protjede rijeka Vudica(Velika Rijeka). Most kojije 1912. g. izgraclen preko njetakotler je, kao i susjedni hotel, bio oblikovan u stilusecesije. Projektirao ga je gradevni inZenjer FranFuntak,3s tada zaposlen u vukovarskoj firmr Banheyer isrn, koja se bavila cestogradnjom i izgradnjom mostova.Most je graden od armiranog betona i konstruiran najedan arhitravno rije5en otvor, trapezoidnog oblika.

Kao i svi tadasnji Funtakovi projekti, orahovadkimost artikuliran je bogatom secesijskom dekoracijom.Na upornjacima mosta pojavljuje se jedan vrlodistinktivan motiv, zanimljiv zbog svoje korelacije s

motivikom fasade Axmannovog hotela. To je motivpravokutnika posloZenih u oblik trokuta, povezanihobrudem. Razlika u odnosu prema vrlo slidnom motivuna hotelu je Sto se mjesto pravilnog kruga koji opisujesva tri pravokutnika, ovdje nalazi potkovasti obrud koji..r isi" prema dolje. Koliko je primjena orog mulirainvencija Funtakova, a koliko inspiracija koja dolazi odsusjednog Axmannovog hotela? Ima li i ovdje taj motivsimbolidku funkciju masonskog znaka, ili je tek obidansecesijski ukras liien simbolidkih znaienja?

Podetkom proSlog stoljeia u Orahovici je Zivjclaprilidno brojna Zidovska zajednica, koja se afirmirapodizanjem sinagoge, izgradene 1911. g.:0 Uz skromnohistoricistidko oblikovanje, na njenom prodelju prisutnesu i naznake secesijske stilizacije, u obliku plitkoispupdenih vertikalnih traka Sto se spuStaju s vrhalezena. Slidni motiv. inade vrlo dest u dekorativnomreperloaru secesijske artikulacije. primijenjen je i na

orahovadkom hotelu. Sinagoga je spaljena 1943144. g., ana njenom mjestu je izgradena stambena zgrada.37

Time je iscrpljen kratki popis orahovadkih gradevinana kojima je primijenjen secesijski oblikovni jezik, prem-da se secesijske dekoracije mogu nazrijeti i na jo5 pone-kim, uglar'nom manjim, stambenim objektima. Ostale

34 Kao prvi vlasnik ove kuae u orahovadku je gruntovnicu upisan 1921.g. Jovanovii Ljuboja. Kuia 1961. g. prelazi u drusrv. Vl. (OpanNko-knjiZni sud Orahovica, zemljiSni odjel, Gruntovnica).

35 Damjanovii, Dragan;,,Secestrkl amiranaberonski mostotiNLtkowskog inZenjera FruM Funtaka": Proslot 71(2003), str.25-26.

36 Zlatko Karaa, ,,Arhitektura sinagola u hn axkoj u tlohahbtoricizma", MUO ikult. dr. ,,MiroslavSalom Freibergcf', Zagreb2000 str 42

37 Isto

mjesne kuie onoga vremena, u kojima su stanovali ne5tohogatiji vlasnici. nose obilje2ja historicizma.

OBNOVA I ADAPTACIJA HOTELA

Zate(eno stanje i izgled hotela prije njegovenedavne obnove svjedodilo je o zapu5tenosti iruiniranosti - hotel je nekoliko godina bio izvanuporabe,ss a u vrijeme dok je joS i bio u funkciji, nije se

brinulo o njegovom odrZavanju, te je postupno propa-dao. Pored toga pretrpio je razne adaptacije i preinakeu svojoj unutrainjosti i na svojoj vanj5tini, koje sutijekom do danas proteklog vremena pone5to izmijenilenjegovo tkivo i fizionomiju. Radovi na obnovi hotelazapodeli su u prolje& 2004.9., i joi uvijek traju.3e

U daljem tekstu navesti 6emo sve do sada izvedeneintervencije u unutrainjosti i na fasadi objekta, udinjeneprilikom nedavne obnove. Ukazati iemo i na onepromjene koje su se zbile ranije, kada se nastojalopredizajnirati originalan izgled interijera, te osobitoeksterijera hotela, ljuitenjem ukrasa s fasade iostavljanjem ravnih i distih ploha.

ADAPTACIJA UNUTARNJEG PROSTORA

U recentno vrijeme zgrada hotela prosirena jedogradnjama kojima se odstupilo od originalno zami5-ljenih gabarita gradevine. U prizemlju je 60-ih godinabila dogradena tzv. ,,lovaika soba", smjeitena uz zapad-ni zid hotela. Iako njena prigradnja i izgled (tehnikazidanja nepravilnim, rustidnim kamenim blokovimavidljivim u eksterijeru) predstavlja stran i neukusandodatak autentidnoj arhitekturi hotela, prilikomsadaSnje obnove ona ipak nije uklonjena. Mjesto toga,sruienje dio zapadnog zida hotela, dime je bivSa,,/olai-ka soba" povezana s prostorom velike longitudinalnedvorane Axmannovog hotela.

Zatetena koncepcija prostora prizemlja pokazujerazdiobu na dvije osnovne, sadrZajno razlidite cjeline:jednu predstavlja pomoini gospodarski komplekssastavljen od niza manjih prostornih jedinica recentnoprigradenih uz zapadni zid hotela, s obje strane stubi5nekrletke, a drugu javni i reprezentativni hotelski prostornaglaSeno longitudinalnog oblika. namijenjen primanjugostiju. Prilikom danainje adaptacije zadri.an jeneraidlanjen oblik ovog prostora, bez podjele na manjeprostorne jedinice kao u originalnim projektima.

Adaptacije na katu - stambenom dijelu hoteladodale su sanitarnu jedinicu svakoj od hotelskih soba, te

38 Gornja eta'a bila je potpuno van funkcije i mnogo duze vrcmena.

39 Projekt adaptacije hotcla izradile su 2003. g. arhitektjce AndaMaii i Anamarija Aleksia-Matijevii, iz wkovarskog poduzeaa zaprojektiranje, gradevinarstvo i trgovinu ,,Quo vadis" d.o.o.

197

D. Zec. AXMANNOV HOTEL U ORAHOVICI, OZ 2812006. str. 189-204

podijelile velike sobe na sjevernom kraju u tri zasebne.Zidom su u zasebne prostodje podijeljene i dogradeneiznad gospodarskog ivora prizemlja, a jedna od njih jeprilagodena kao krletka za lift.10

INTERVENCIJE NA PROdELIU

Mnogi su dekorativni detalji, za koje se pouzdano znada su nekada resili hotelsko prodelje, u nekom preciznoncodredivom odsjedku odmaklog vremena uklonjeni s

fasade. Prodi5davanje je uslijedilo po svoj prilici zbognaknadne repulzivnosti spram secesijskog naglaienodekorativnog izraZavanja - promjena ukusa kao i snaZan

i dugotrajan utjecaj funkcionalistidke estetike ravnihlinija i aislih. jedno'tamih ploha. stigao je i oramo. u

provinciju, obradunavaju6i se s maniristidkim ornamen-tom secesije i poni5tavajuii ga kao i u mnogim drugim,poznatijim primjerima.

PokuSaj vraianja originalnog - secesijskog - identi-teta fasadi hotela, zahtijeva ponovnu uspostam raznovrs-nih dekorativnih motiva i ukrasa kojima je fasada u izvor-nom obliku obilovala. Oni su jasno vidljivi na nacrtima ina primjerima starih fotografija,ai no njihovi su tragovibili uodljivi i na povrSini fasade, naziru6i se ispodnaknadno nanesenih slojer r Zbuke.

Posljedica dugogodiinjeg neodrZavanja bilo je aku-

40 Navedimo joi neke promjene koje se komparncijom s originalnimni:rcrtina i starim fotografijama danas zilpazaju na eksterijerugraclevine: ulazna vrata izvomo su bila posravljena na aetiri pozicijena proielju: glavna i najsira vrata jos se i danas nalaze na mjestukrajnje desne prozorske osi centralnog rizalita, i iz njih se idanasstupa u hodnik hotela;pojedna vrata nekada su bila postavljcna nanrjestima centralDe prozorske osi proaelinih polja izmeduccntralnog i bodnih rizalita. Lijeva su danas zazidana, a prilikomobnove nije se prislupilo njihovom ponovnom probijanju. Cewrtavrata bila su pozicionir^na na desnom (sjevemom) kilnom rizalitu;i ona su zazidana,

Najranija intervencija pregraclivanja dogodila se vjerojatno ubrzonakon izgradnje hotela. Na iednoj od fotografija (fotogmfija naZalost nije datirana) moze se vidjeti kako je krajnji desni prozorprizemlja probijen i preinaden u vrata. Iznad vrata vidi se natpis"mesnica", ispisan u secesrjskom fontu.

Nivo partera koji lezi uz hotel nekadaje bio nesto nizi nego danas.

Soki koji obrubljuje najdonju zonu fasade imao je vciu visinu;snten je zbog naknadnog podizanja nivoa tla asfaltiranjem ceste iploinjka uz hotel. Na starim se fotografijama moze vidjetinekadaSnja prljava i blatna ulica malenog prcvincijskog mjesla kakoobavija blista\u hotelsku zgradu Sto se usamljena izdiZe u prostoru,okruzena jednostavnim prizemnicama. Neskladan srrz rcprezcnla-tivnog urbanog arhitektonskog zdanjr i njegovog provincijskog,go(o\ o ruralnoB ambijenta.

,11 U nedoslatku origiralnih nacrta hotela, osrlovni (i zapravo iedini)dokumentacijski materijal iskoriilen pri pfr'oj fazi obnove proieljabile su dvije fotografije hotcla koje su nastale ne dugo nakonizgradnje. Jedna je datirana u I 907. g. (razgledn ica iz zbirke MuzejaSlavonije u Osijeku), a dtuga je snimljena vjerojatno par godinakasnije. Unatoa nedostatku ostale potrebne dokumentacije, odrc-aiene dckomtivne motive bilo je moguie rekonslruirati i pomoiuovih fotognfija. Nakon sto sam u osjeakom arhi\u pronaiaooiginalne nacfie botela, njihove sam kopije proslijedio vlasnikuholelr. u naJi Ja .'c bili od pomocipri nL'\im inlenen(rjamir.

muliranje vlage u zidovima gradevine. Uklanjanje vlagebilo je nezaobil;zno pri postupku obnove. Zbog itetnogdjelovanja nakupljene vlage posebno je bio ugroZen donjidio prodelja, pa se stoga pri5lo skidanju Zbuke u donjemdijelu zone prizcmlja, sve do opekom gradenih zidnihstijena (skinut je sloj u zoni izmedu sokla i vijenca s ,,ple-terom"), gdie ie nanesen novi sloi Zbuke. Izvedena je izavrina obrada povr5ine ove zone koja je, za razliku odostalih zidnih ploha koje su glatke, izvorno imala grubljufakturu. Mjesto gusto poredanih horizontalnih kanelura,hrapavost povrsine postignuta je postupkom Spricanja

Zbuke, Sto uopie ne odgovara originalnoj Armannovojzamisli-

U prija5njim zahvatima na fasadi bio je uniStendekorativni vijenac izveden u obliku reljefnih organskihprepleta, kojije izvomo stajao izmcdu prozora prizemlja.Vjerojatno je bio nadinjen lijevanjem Zbuke odnosnoStuka u kalup te apliciranjem dobivenih odljeva na zid.Prilikom rekonstrukcije priSlo se jednostavnijoj (dakakone i pogreinoj) varijanti, pri demu je vraien, odnosno nafasadi naznaden samo osnovni oblik vijenca na njegovojizvornoj poziciji izveden je u obliku jednostavnogprofiliranog vijenca bez razrade "pletemog" reljefnogornamenta. No pri izvedbi je ipak nadinjena znadajna

pogre5ka: pri rekonstrukciji vijenac je dobio i dodatnuprofilaciju kak'vu izvornik nikada nije imao.

Joi jedna pogreika restauracije fasade bila je Sto nisuotvoreni plitko utisnuti geometrijski motiv nad gornjimuglovima prozora prizemlja, koji su u zateaenom stanjunadeni zapunjeni. Ipak, joi ih je moguie ozivjeti, tako daih se prilikom koloristidke restauracije prodelja baremgrafidki naznadi na fasadi.

Niti prozorske kJupcice istih prozoril nisu vraieneprilikom nedavne obnove. Kao ogledni primjer za njiho-vu rekonstrxkciju mogao je posluZiti i vijenac ispodprozora gomje etaZe, koji ima identidan oblik i profilacije.

Porarmavanje ploha i odstranjivanje ukrasa pretrpjelaje i gornja zona prodelja. Zaleieno stanje otkriva da su

ukrasni motivi keramidkih plodica bili uklonjeni, a njihovitragovi preZbukani. PreZbukana je bila i Siroka plastidnatraka sa Zlijebovima koja je povezivala prozore. Prilikomobnove skinuti su kasniji nanosi Zbuke sve do pwogasloja, otkrivii otiske inkrustacija lcvadratnih plodica.Naknadno nanesenog sloja Zbuke oslobodena je ispomenuta plastidna traka, a prodiSiene su i njenekanelure. Restauriran je i zabat gornjeg prozora rrzaLiabodnog prodelja, koji je nekadaSnjim otklesivanjemtakocler bio uklonjcn s fasade. Oblik mu je identidanzabatima prozora centralnog rizalita.

Propustilo se, nazalost, rekonstruirati kalote (Sljemo-ve) maskerona uz atiku centralnog rizalita. Ti su elemen-ti jasno uodljivi na nacrtima i fotografijama i njihovarekonstrukcija je izvediva.

Prije obnove hotela zatedena koloristidka obrada

198

D. Zec, AXMANNOV HOTEL U ORAHOVICI. OZ 2812006. str. 189-204

fasade pokazivala je ljubidastu boju kao osnovu za zidneplohe i Zuti oker kojim je bila prebojana arhitektonskaplastika. Skidanjem kasnijih nanosa Zbuke otkriven jeprvi, izvorni sloj boje koja je bila upotrijcbljena zaprekrivanje glavnine zidnih ploha. Rijei je o napuljsko-Zutoj s primjesom crr,'ene; svijetloj i njeZnoj, ,,pastelnoj"boji, slidnoj ljudskom inkarnatu. Pri budu6oj rekon-strukciji koloristidkog izgleda prodelja uz tu osnovnuboju fasade bila bi za prekrivanje arhitektonske plastikeponajbolja nijansa bijele boje, a odgovarajudi bi bio inajsvjetliji ton osnovne boje fasade (na fotografijama jejasno vidljivo da svi horizontalni elementi arhitektonskeplastike imaju izrazito svijetli ton).

Iako moZemo pouzdano utvrditi oblik i pozicijukvadratidnih plodica Sto su bile rasporedene u formitrokuta ili su pak stajale samostalno na zidnim plohamaprcdstavljajuii vrlo specifidan dekorativni akcentprodelja, nije lako odrediti iz kojeg su materijala bilenacinjene. a jos ie te2c udgonetnuri im boju. Sto sc mare-rijala tide, pretpostavimo da je rijed bila o pocakljenimkeramidkim plodicama, koje su bile omiljer i yrlo destgost secesijskih fasada, masovno rabljene zbog svojihdekorativnih moguinosti. Primjeri uporabe ovog materi-jala su mnogobrojni - od antologijske Wa gneroee,,Mqjo-Iice House" raWLenzeile 40 u Bedu, u potpunosti prekri-vene ploiicama s raskoinim llorealnim omamentom, pado primjera u kojima se glazirane plodice primjenjujukao pojedinadne jednobojne aplikacije na zidnojpowsini.l2

Dosta je vjerojatno da je boja plodica bila upravoplava ili(i) cruena, jer to pokazuje i komparativni primjerA'rmannove kuie VraneSeviia iz 1918. g. u Osijeku.Buduii da ta osjedka gradevina posjeduje najvi5e kompa-rativnih slidnosti s hotelom u razradi dekorafivneartikulacijc prodelja, moglo bi se pretpostaviti da iorahovadki pdmjer u sebi nosi trag istog koncepta, i stogabi koloristidku rekonstrukciju ukrasnih motiva orahovad-kog hotela trcbalo temeljiti na ovom kasnijem Axmanno-vom djelu, s dvije mogu6c varijante: odabiranjem plaveboje (pariSko plava) za sve plodice, ili samo za plodicerasporedene u trokut, a crvene za pojedinadne plodice.Dakako, moguinost primjene tih boja pri rekonstrukcijiprodelja zapravo je tek moguinost interpretacije i idejnerekonstrukcije.

Postoji joi jedan sitni dekorativni detalj Sto se doobnove nije saduvao, a koji se osim na nacrtima jasnoistide i na fotografijama te prepoznaie prema tragovima

42 tsrojne primjere aplikecije keramidkih ploaica Da scccsijske fasadcnalazimo u Ostcku: od jcdnotrojnih ploha (kuia Kasrenbaum-Kor-sky), vegetabilnih kompozicija (kuia Luciaa), jcdnostavnih kompo-zicija od pojedinadno un1eInutih ploaica (kuia Vraneseviia i brojnedruge), do najraskosnije i najvcic figurativne kompozicijc saslavlje-ne od ker. ploaica koja prcdstavlja alegoriju Slobode (kuia Frimla).

(Grgur Marko Ivankovii: ,,S"c?rtr&a arhitektLoe rr SkNoniji isjetenlaj Hnutsk,". U: Secesiia u Hrvarskoj, k.rtalog izlozbe, MUOZagreb 2004, str. 53).

utisnutim u povrSinu zida. To su ispupdeni ukasi, nanacrlima naznadeni u obliku kuga, koji su bili usacleniispod vertikalnih dekorativnih traka bodnih dijelovacentralnog i krilnih rizalita. Secesijska sklonost ka imple-mentaciji i inkrustaciji raznovrsnih materijala u epidermuprodelja odraZava se i na tom detalju, no teze je odreditiwstu matedjala rabljenog za izradu ovog detalja. Mogla bibiti keramika, no upotrijebljen je mogao biti i metal,kamen ili staklo. Isto tako nemoguie je prepoznatinjegovu boju. Buduii da se na fotografiji istide izrazitotamnim kontrastom, pri rekonstrukciji bi se mogaoupotrijebiti materijal tamnije i neutralnije boje - naprimjer kombinaciju antracita i zelene, plave ili crvene.

Zakljuino, treba istaknuti pozitivan aspekt projektaobnove i adaptacije holcla te rerrauracije njegorugprodelja, ovaj je vrijedni arhitektonski spomenik spaienod propadanja i bit ie osposobljen za funkciju kakvoj jeizvorno sluZio i za koju je originalno i konstruiran, a

njegovoj fasadi poku5at ie se barem donekle vratitiprvobitni izgled i sja1.

Ipak, kada se ved pristupilo obnovi hotela, pridosadainjem planiranju i izvedbi zahvata rekonstrukcijebilo je potrebno primijeniti potpun i profesionalantretman uz aktivno sudjelovanje struke, Sto na Zalost nijedosljedno realizirano. Tieba istaknuti da propustiudinjeni prilikom restauracije fasade kao cjeline,odnosno rekonstrukcijc njenih pojedinih elemenata, ncidu na radun eventualne nekooperativnosti isamovoljevlasnika-investitora ili nekompetentnosti izvodada rado-va, vei su posljedica lo5e provedene koordinacije izmedusluZbe za zaStitu spomenika kulture i konketne situacijena terenu. Zaduduje dinjenica ito hotel uopie nijeevidentiran, a kamoli registriran kao kulturni spomenik.Kao znadajno arhitektonsko i umjetnidko ostvarenje,ovaj objekt takav status svakako zasluZuje.

Do pogreiaka u inten/encijama na hotelu je do5loponajviSe iz razloga nepostojanja nekogjasno odredenogi definiranog koncepta i plana obnove, odnosno strudnogelaborata restauracije i rekonstrukcije pojedinih dekora-tivnih elemenata i detalja fasade. PokuSaj rekonstrukcijeizvornog izgleda fasade orahovadkog hotela stoga jesamo djelomice uspio, iako je uz malo viie truda moglabiti postignuta i temeljitija rekonstrukcija. Rezultat inter-vencije jc tako ponovno neka nova interyretacija, slidnaali ne i sasvim podudarna s izvornim Axmannovim kon-ceptom. Nadamo se da ie ovdje izloZene smjernice obno-ve fasade hotela, kojajoi uvijek nije privedena kraju, bitiod pomoii investitoru i izvodadima radova.

Axmannov orahovadki hotel sjajan je primjcrsecesijske arhitekture, no do sada nije bio znanstvenovaloriziran i nije prcpoznat kao kulturno dobro od stranesluZbi za zaititu kulturne bastine. Njegovo sto skorijeupisivanje u registar spomenidke baStine stoga je neop-hodno i neizostavno.

199

D. Zec, AXMANNOV HOTEL U ORAHOYICI, 022812006. str. 189-204

Sl. 1. Hotel, razgletlnica, poslano 1917. Foto: M. Ollrom (iz zbitke Duika Radenoviio, OrahoNica) SL 2. Hotel, danainje stanje. Pogled sa

zapadd. Foto: D. Zec, 2005.

Sl. i. Carl Hoftauer, hotel Spilzer, nacfi, DAOS, fond hr 495-1812, mapa 7, zbirka projekttle dokumentacije

200

SL 1. Cart Hoftauer, hotel Spitzer, tloctl prizemlja, DAOS, forul br 495 18/2, nxapa 7, zbirka projektne dokumentacie

D. Zec, AXMANNOV HOTEL U ORAHOVICI, OZ 2812006. str. 189-204

r6]tPlifnF-fo5Tiortr-f 't'iTzr]<E=11FFF'VI<I

SL 5. Vkbt Atman\ Hotel Spiaer docrt prbemja, DAOS, fond br 195-18/2, mapa 7, zbitka prcjekhe dokumentacije

iS.PmsEF:5n51.rOnr-aStrzTK

E5F"%Tfti r-Td-

Sl 6. Vtktor Amann. Hate! Spttzet, tlotn kata, DAOS, fond br. 195-1812, mapa 7, zbirka prcjektne dokumentucije

%6.#

?Sl. 7. Viktor Avnann, Hotel Spitzer, naol glavnog proteljo, DAOS, fond br. 495'18/2, mapa 7, zbitkl ptojekhe dokumentacije

201

D. Zec, AXMANNOV HOTEL U ORAHOVICI, OZ 2812006. str. 189-204

Sl. 8. Hotcl, glavno poiclje (1913?) hivatna zbit ko D. Rddetlo ta, Onthorica

Sl. 9. ViktorAtmntv, HotclSpitzer Nac boinogpnieja, DAOS. lbnd br 195- 1812, nnpa 7, zbitka

p oj ek ne rl o kLon e ntu c ij e

Sl. 10. Ilotel, fttzglednica, paslatlo 1907. MSO, gralitka zbit*i

ll"v.0,al'outco "!+"+

SL IL Hotel, razglednicu, detalj. Foto: S. Ollxtn. MSO, gafiika zbi*t

202

D. Zec,,{XMANNOV HOTEL U ORAHOVICI, OZ 2812006. str. 189-204

Sl. 12. Vikot Awlann, kuta haneierii, Sr'ossmaletow 1, Osijek (1918.). DAOS, zbirka ptojektue cloktnlentaciie, POl6937

Ia-r--.--

I

Gru nil',1

Sl. 13. Kia Waneievit, detdlj. Foto: D. Zac 2005.

SL l4. I iArc! ,4vt onn. ltotrl spr!2ct. Jrt,tlj Foro: D. Zec. 200s

203

D. Zec, AXMANNOV HOTEL U ORAHOVICL OZ 2812006. str. 189-204

AXMANN'S HOTEL IN ORAHOVICA

SUMMARY

According to the plan made by Osijek architectVktor Armann (1878 - 1946) the hotel in Orahovica wasbuilt in 1906 in a tlpical ar1 nouveau style.

The supewisor of the construction work on the hotelwas lvan Domes, a civil engineer with who Axmann justthen started cooperating.

The hotel was erected in the period of rapideconomic growth in Orahovica in the beginning of the20th century for the Jewish merchant Leopold Spitzerand it carried his name in the beginning.

The hotel is characterised by its good position in thecity. It is an elongated one floor building with a

distinguished convex lateral fagade. The ftont faEadecarries art nouveau features expressed by architecturalsculpture and omaments. Decorative effect ofthe fagadeis enhanced by the contrast in the structure of the wallsudace (tactile treatment ofthe wall surface by the use ofplaster of rough texture is contrasted with smooth wallsurfaces) as well as the use of various materials, such as

characteristic ceramic tiles which create peculiardecorative patterns in higher parts of the faEade.

These motifs (squares arranged to form a tdangle)are symbolic of freemasons' signs which Viktor A-xmann,being a member of a Masonic lodge himself, planned as

an integral part of the building.

Comparative examples of the Orahovica hotel can befound in the architectural oeuwe of Viktor Axmann in

Osijek. The best comparative analysis can be made bycomparing the hotel to the Vrane5id house inStrossmayerova Street in Osiiek (1918) which representsa variant of the Orahovica project from 1906. Othercomparative examples are the administrative building ofthe factory of matches in Osijek (1908), and to someextent the Cadinovid house (1906) and the Stanetf' house(1e10).

Preserved Axmann's construction plans as well as

aborted plans made by Osijek architect W C. Hofbauerwere used in covering this topic. The paper represents a

contribution to the research of Armann's oeuvre:numerous Axmann's projects outside Osijek have notbeen dealt with scientifically or mentioned in literatureon architecture. That is exactly the reason why it is

necessary to completely cover left out Axmann'sarchitectural works "in the provinces" and in that way tryto more thoroughly do research into the work of thisarchitect.

The paper also brings forth an analysis of the currentstate of the hotel and describes the process of itsrenovation (renovation and rebuilding of the hotelstarted in 2004). Emergence of art nouveau elements onother buildings in Orahovica has been shortly covered inthe paper.

The hotel in Orahovica has not so far beenresearched in detail, and it has been very conciselypresented in expert literature.

204