Imenice

Željko Predojević

• Imenice su promjenjiva vrsta riječi kojima imenujemo bića, stvari i pojave koje nas okružuju.

Imenice prema značenju: opće vlastite

OPĆA je imenica zajedničko ime za sva bića, predmete i pojave koje pripadaju istoj vrsti.. (pas, more…..)

pojedine vrste bića, stvari i pojava

momak, zvijer, pero, kuća….. zbirne imenice (skup istovrsnih bića ili predmeta koji se

smatraju cjelinom)momčad, lišće, zvjerad, perje, šiblje….gramatička jednina iako znače množinurod se određuje prema nastavku u N jd.

• gradivne imenice (označavaju tvari ili materije)– zrnce soli, pahulja snijega, gram brašna– uvijek se upotrebljavaju u jednini– kemijske soli, crna brašna →množina gradivnih

imenica ne znači veću količinu materije, nego različite vrste materije

• opća imenica imenuje bilo kojega pripadnika svoje vrste

• opće se imenice pišu malim početnim slovom.

• Vlastita imenica ime je za jedno određeno biće, predmet ili pojavu.

• vlastita imenica imenuje određenog pripadnika svoje vrste

• vlastite imenice pišu se velikim početnim slovom

2. Imenice s obzirom na čovjekov dodir s onim što imenice označuju:

stvarnemislene

I. stvarne ili konkretne imenice imenuju ono što je opipljivo, što

možemo vidjeti ili dotaknuti, u što se možemo uvjeriti

osjetilima: žena, dijete, kuća, stol, trava….. II. mislene ili apstraktne (nestvarne) imenice imenuju

ono što nije opipljivo, što ne vidimo i ne možemo dotaknuti, nešto

nestvarno što pomišljamo kao stvarno: pomisao, bol, radost,

tuga, uspjeh, ljubav…..

• imenice imaju obilježja roda, broja i padeža- sva se tri obilježja izriču jednim nastavkom koji nazivamo padežni nastavak

GRAMATIČKE KATEGORIJE IMENICA

stol-Ø N, m.r., jd. srn-a N, jd., ž.r.

ROD gramatička kategorija koja se očituje u slaganju imenica s drugim imenskim riječima (pridjevima, zamjenicama, brojevima)

imenice su jednorodne riječi- uvijek isti rod, mijenja se broj i

padež- MUŠKI, ŽENSKI, SREDNJI ROD- izriče se nastavkom i određuje prema nastavku u N jd.

muški rod : -Ø, -o, -a ( dan, auto, starješina )ženski rod : -a, -Ø ( žena, pustoš)srednji rod : -o, -e, -a, -Ø ( selo, polje, doba, pleme )

BROJimenički broj gramatička je kategorija kojom imenica izriče

jedan primjerak ( biće, stvar ili pojavu) onoga što

imenujemo ili izriče više primjeraka- JEDNINA

(SINGULAR) I MNOŽINA (PLURAL)

zbirne imenice- granje, telad, cvijeće, djeca, telad , gospoda- znače množinu, ali su gramatička jednina jer imaju deklinaciju za jedninu

singularia tantum - imenice koje imaju samo oblik za jedninu vlastite imenice-Zagreb, Ana…. pluralia tantum – imenice koje imaju samo množinu

( dekliniraju se kao imenice u množini) vrata, grablje, naočale, hlače, novine, škare, ljestve…

• PADEŽ imenice se mijenjaju po padežima • promjena riječi po padežima naziva se

DEKLINACIJA ili SKLONIDBA ( padeži imaju svoje ime i padežna pitanja te nastavke za jedninu i množinu)

• riječi koje se mijenjaju po padežima zovu se imenske riječi ( imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi)

• PADEŽ→ izriče odnose imenice s ostalim riječima u rečenici

NOMINATIV tko? što?GENITIV koga? čega?DATIV komu? čemu? AKUZATIV koga? što?VOKATIV oj! ej!LOKATIV o komu? o čemu?INSTRUMENTAL s kim? s čim?

• N – nešto imenuje, najčešće rečenični subjekt• G - izriče podrijetlo, pripadnost ili nečiju

osobinu• D – padež namjene i cilja• A – padež objekta( predmeta radnje)• V- padež dozivanja, oslovljavanja, obraćanja• L- padež mjesta• I – padež sredstva i društva

nominativ i vokativ nazivaju se nezavisnim i samostalnim

padežimagenitiv, dativ, lokativ, instrumental nazivaju se

zavisnim ili kosim padežima