IMPRESIONIZAM kao izrazito francuski umjetniki stil nastao u posljednjim desetljeima 19 st.; najprije se javio u slikarstvu a onda se proirio na poeziju i glazbu; naziv je dobio po slici Claudea Moneta Impresija na izlobi u Parizu 1974.; slikali su vedre prizore iz ivota, ljepote prirode, guve parikih predgraa i ulica, omiljena tema je voda; slikari: Renoir, Pissarro, Manet i Degas; pjesnici: Verlain, Rimbaud, Mallarme Claude Debussy najznaajniji predstavnik glazbenog impresionizma; Poslijapodne jednog fauna, Odrazi u vodi, Oblaci, Mjeseina -glazbenici naglaavaju promjenljivost tonskih boja i glazbenog ugoaja, impresionistiki skladatelji piu najee programnu glazbu, osobito ih privlai voda, skladaju u malim lirskim formama: minijaturi i solo pjesmi, izbjegavali su velike klasine forme, mnoge znaajke se podudaraju s romantizmom Znaajke glazbenog stila kako bi proirio tonalitet, Debussy je upotrebljavao: -srednjovjekovne moduse u kojima nema hijerarhije glazbenih stupnjeva i koji daju njegovoj glazbi arhaini prizvuk -pentatonsku ljestvicu od pet tonova karakteristinu za glazbu Kine, Japana i Jave; stavki ton te ljestvice moe biti osnovni niz tona -cjelotonsku ljestvicu u kojoj su svih est tonova meusobno udaljeni za cijeli ton i okja nema hijerarhiju stupnjeva ni voicu -paralelno nizanje akorada suprotno pravilima klasine harmonije, Debussy je nizao akorde paralelnim pomakon ne brinui se o rjeenju disonantnih akorada Harmonija je u imp. Imala ulogu zvune boje, postala je vanija od melodije i ritma Uvod u umjetnost prve polovine XX. Stoljea Apstarktni govor bitna je znaajka svih umjetnosti XX. Stoljea, a ne samo glazbe! -zapanjujui napredak znanosti i tehnologije; znanost je utjecala na sve ovjekove djelatnosti a ne samo umjetnost; u umjetnosti koja postaje antiromantina, te sklona eksperimentu i istraivanju, trai se istina, a ne ljepota ba kao i u znanosti; umjetnici vie ne dre do

tradicionalnih vrijednosti miljenja i djelovanja; 20.st. vie ne obiljeava i povezuje samo jedan stil, nego postojanje raznovrsnih stilova OPE ZNAAJKE UMJETNOSTI XX. STOLJEA Slikarstvo-umjetnost se sluila istraivanjem i eksperimentom Fovizam-1905. Francuska (Henri Matisse- Veliki crveni interieur) Ekspresionizam-1905. Njemaka i Austrija (E.L.Kirchner-ena pred ogledalom) Kubizam-1908. Francuska (Pablo Picasso-Gospoice iz Avignona) Futurizam-1910. Italija (Giacomo Balla-Dinamizam psa na lancu) Dadaizam-1914. vicarska (Marcel Duchamp-Zato se ne kihne?) Nadrealizam-1922. Pariz (Salvador Dalli-Postojanost sjeanja) Kiparstvo Constantin brancusi-Poljubac, Henry Moore-Dva oblika,Alexander Calder-Mobili Arhitektura-najbre postala dio svakodnevnog ivota, vodee naelo: oblik slijedi funkciju Knjievnost-odmicanje od uvrijeenih stavova, ruenje dotadanjih pravila (Marcel Proust-U traganju za izgubljenim vremenom, Franz Kafka-Proces, Albert Camus-Stranac Film jedina autentina umjetnost XX. St. ; nastaje nova glazbena vrsta-filmska glazba Uzeto sa :http://www.salabahteri.cjb.net/ Email : mailto:salabahteri@hi.hinet.hr