Indeks dobrog upravljanja u Hrvatskoj 2012. · 2013. 4. 25. · Indeks dobrog upravljanja u Hrvatskoj 2012. rezultati istraživanja Zagreb, 26.travnja 2013. Istraživački centar
35
Indeks dobrog upravljanja u Hrvatskoj 2012. rezultati istraživanja Zagreb, 26.travnja 2013. Istraživački centar GONG-a u suradnji s Institutom za javne financije autorice istraživanja: Nives Miošić, Mihaela Bronić i Marina Škrabalo Projekt „Zajedno protiv korupcije“ financiraju:
Indeks dobrog upravljanja u Hrvatskoj 2012. rezultati istraživanja Zagreb, 26.travnja 2013. Istraživački centar GONG-a u suradnji s Institutom za javne financije
autorice istraživanja: Nives Miošić, Mihaela Bronić i Marina Škrabalo Projekt „Zajedno protiv korupcije“ financiraju:
O projektu i istraživanju
Projekt IPA 2008 – Zajedno protiv korupcije Partneri: GONG, Udruga gradova, Alianzia Fair-
Play svibanj 2011 – svibanj 2013
Indeks dobrog upravljanja u Hrvatskoj – DUH Suradnja GONG-ovog Istraživačkog centra i
Instituta za javne financije Mjeri transparentnost, otvorenost i odgovornost
tijela vlasti na državnoj razini
Predavač
Bilješke uz prezentaciju
Ostala istraživanja LOTUS, suradnja OCD i tijela vlasti na suzbijanju korupcije, provedba antikorupcijske strategije
Svrha istraživanja Afirmacija dobrog upravljanja kao:
svjesnog političkog odabira načina organizacije javnih poslova poluge ukupnog razvoja
Poticanje institucija i političkog vodstva na (samo)procjenu s obzirom na to kako: upravljaju komuniciraju ostvaruju demokratski definirane ciljeve
Smanjenje jaza između vlasti i građana kao posljedice klijentelizma, nemara i nekompetentnosti političkih elita
Nakon samo dva desetljeća, sam model reprezentativne demokracije doveden je u pitanje!
Predavač
Bilješke uz prezentaciju
Ono služi kao podloga za uzajamnu usporedbu, dugoročno evidentiranje promjena i što je najvažnije, dobrovoljno učenje i poboljšanja u upravljačkim praksama državnih institucija. Pomoću Indeksa želimo ukazati na negativne obrasce, ali i afirmirati pozitivne iskorake prema dobrom upravljanju, u okružju opterećenom otpornom kulturom tajnosti i klijentelizma, mnoštvom neusklađenih propisa i manjkom ljudi s primjerenim znanjima i vještinama.
Metodologija Provedba: siječanj – ožujak 2013
Uzorak: 29 tijela Vlada RH Hrvatski sabor Sva ministarstva (20) uredi Vlade RH (7)
Izvori informacija: Službene Internet stranice Odgovori na upitnik Upiti AZOP-u i Uredu za zakonodavstvo Internet baza DKOM-a Poslovnik Hrvatskog sabora
Svi podaci se odnose na rad institucija u 2012.
Predavač
Bilješke uz prezentaciju
Odabir tijela za uzorak vodio se uvjerenjem da upravo ova tijela središnjeg državnog aparata imaju najviše utjecaja na ukupnu kvalitetu odluka o javnim politikama te obrasce upravljanja na svim razinama vlasti ali i u svim sferama društva, a time i na iskustvo i percepciju vladanja među građanima. Uvid u preliminarne rezultate početkom travnja – mogućnost slanja ispravki iz uzorka su izostavljeni: Ured za protokol, Ured za opće poslove, Ured za središnju javnu nabavu te Ured zastupnika Vlade RH pred Europskim sudom za ljudska prava, budući da ih nismo smatrali relevantnima s obzirom na njihov djelokrug, odnosno izostanak nadležnosti za donošenje i/ili provedbu javnu politika ili funkciju internog nadzora.
Dobro upravljanje – ono što demokraciju drži na okupu POŠTENO vladavina prava otvorenost i
transparentnosti ostvarenje demokratski
definiranih ciljeva i javnog interesa
KOMPETENTNO učinkovito djelotvorno ekonomski održivo pružanje
javnih usluga
politička odgovornost
smisleno
sudjelovanje građana u političkim procesima
Dobro upravljanje u kontekstu EU
Pravo na dobru upravu Povelja EU o temeljnim
pravima, Članak 41. 1. Svatko ima pravo da
institucije, tijela, uredi i agencije Unije njegove predmete obrađuju nepristrano, pravično i u razumnom roku.
Načela dobrog upravljanja Bijela knjiga EK o upravljanju, 2002, Otvorenost Participacija Odgovornost Učinkovitost Koherentnost
Predavač
Bilješke uz prezentaciju
Pravo na dobru upravu 1. Svatko ima pravo da institucije, tijela, uredi i agencije Unije njegove predmete obranuju nepristrano, pravično i u razumnom roku. 2. Ovo pravo uključuje: (a) pravo svake osobe na saslušanje prije poduzimanja bilo kakve pojedinačne mjere koja bi na nju mogla nepovoljno utjecati; (b) pravo svake osobe na pristup svojem dosjeu, uz poštovanje zakonitih interesa povjerljivosti te profesionalne i poslovne tajne; (c) obvezu uprave da obrazloži svoje odluke. 3. Svaka osoba ima pravo da joj Unija nadoknadi svaku štetu koju uzrokuju njezine institucije ili njezini službenici pri obavljanju svojih dužnosti, u skladu s općim načelima zajedničkima pravnim sustavima država članica. 4. Svaka se osoba može pisanim putem obratiti institucijama Unije na jednom od jezika Ugovora i mora dobiti odgovor na istom jeziku.
Istraživane dimenzije
1. Informiranje javnosti i osiguranje pristupa informacijama
2. Proračunska transparentnost i odgovornost
3. Uključivanje javnosti u političko odlučivanje
4. Spremnost za procjenu učinaka propisa
5. Praćenje provedbe i izvještavanje o politikama
6. Upravljanje sukobom interesa
7. Otvorenost Sabora spram javnosti
8. Parlamentarni nadzor
Predavač
Bilješke uz prezentaciju
Dimenzije, kao i pokazatelji unutar svake od dimenzija definirani su temeljem pregleda relevantne svjetske literature o mjerenju kvalitete javnog upravljanja, domaćih istraživanja i iskustava istraživača uključenih u ovo istraživanje. Dimenzije su definirane uzimajući u obzir specifičnosti djelokruga i modaliteta pojedinih institucija. Tako se neke dimenzije odnose na sve institucije u uzorku, dok su u drugima određene institucije izuzete budući da nemaju relevantne nadležnost. Svaka od istraživanih dimenzija sastoji se od određenog broja pokazatelja, koji se, ponovno s obzirom na djelokrug i nadležnosti pojedinih tijela u uzorku razlikuju – na agregatnoj razini – 142 pokazatelja (60 internetskih), 106 bodovanih i 36 interpretativnih Indeks je osmišljen modularno kako bi se osim izmjena indikatora mogle i dodavati nove dimenzije. Sve primjedbe koje su pristigle tijekom istraživanja razmotrit ćemo vrlo ozbiljno prilikom unaprjeđivanja metodologije za drugi krug istraživanja.
56%
49% 51%
41%
0%
20%
40%
60%
80%
100%
Hrvatski sabor Vlada RH Ministarstva(n=20)
Uredi Vlade(n=7)
Prosječno ostvareni rezultati po vrstama tijela
prosjek 49%
Predavač
Bilješke uz prezentaciju
kvaliteta upravljanja u tijelima državne vlasti daleko od zadovoljavajuće, uz velike neujednačenosti između različitih dimenzija, ali i pojedinačnih institucija. Ovo daje razloga za ozbiljnu zabrinutost, ali i ukazuje na nužnost sustavnih, usmjerenih poboljšanja.
Predavač
Bilješke uz prezentaciju
razlike su ogromne – Od 9% do 84% - (PUP – većina pokazatelja odnosi se na provedbu zakonom određenim aktivnosti – tek je pripremna faza) „informiranje javnosti i pristup informacijama“ i „otvorenost Sabora javnosti“ dostižu zadovoljavajuću razinu od dvije trećine ostvarenih bodova. Za njima slijedi i „uključivanje javnosti u političko odlučivanje“ sa 44% ostvarenih bodova možemo zaključiti da se najbolji rezultati odnose na spremnost institucija na pružanje informacija i komunikaciju s javnosti. U Indeksu za 2012. godinu, načelo na koje je vlast relativno najviše obraćala pažnju jest otvorenost - transparentnost politika i uključivanje javnosti u njihovu pripremu. dimenzije koje su daleko od zadovoljavajućih: Upravljanje sukobom interesa (26%), praćenje provedbe i izvještavanje o politikama (29%) gotovo u potpunosti odsutna proračunska transparentnost i odgovornost (9%). Očito je da načelo odgovornosti daleko zaostaje za otvorenošću institucija, dok izraziti raskorak između relativno visoke transparentnosti „slova“ i netransparentnosti „brojki“ o politikama otvara i pitanje nekoherentnosti modernizacije državne uprave, budući da se suštinski radi o istom principu upravljanja.
84%
74% 72%
52%
0%
20%
40%
60%
80%
100%
Hrvatski sabor Vlada RH Ministarstva(n=20)
Uredi Vlade(n=7)
Prosječno ostvareni rezultati u dimenziji Informiranje javnosti i pristup informacijama
prosjek 68%
Predavač
Bilješke uz prezentaciju
Sabor ostvaruje najvišu razinu rezultata, Vlada i ministarstva gotovo poravnati, na malo iznad 70%. Uredi Vlade znatno su podbacili.
Informiranje javnosti i pristup informacijama 4 podskupine pokazatelja: postojanje, ažurnost i funkcionalnost službene
Internet stranice objava relevantnih kontakt podataka i osnovnih
informacija o kompetencijama dužnosnika i službenika, te nadležnosti pojedinih institucija
primjena Zakona o pravu na pristup informacijama
objava podataka vezanih uz javnu nabavu i dodjelu resursa
Predavač
Bilješke uz prezentaciju
Ad 1) Sva tijela, osim Ureda Vlade RH za unutarnju reviziju, imaju vlastitu internetsku stranicu, koja se u najvećem broju slučajeva ažurira na svakodnevnoj osnovi i čije su tražilice funkcionalne – popraviti pristup osobama s poteškoćama Ad 2) Visoku razinu ostvarenosti bodova (71%-100%) tijela imaju i u odnosu na objavu informacija o strukturi i djelokrugu institucije i njezinim rukovoditeljima. Podbačaj - objava bilo kakvih izvještaja - manje od polovice tijela u uzorku (43%). Ad 3) šaroliko – 4 tijela nisu uopće podnijela izvještaj, 4 su kasnila – ostali u roku; petina tijela dobila nalog Agencije za zaštitu osobnih podataka da tražiteljima informacija dostavi informacije koje su im nezakonito uskraćene, a skoro trećina je po nalogu AZOP-a trebalo dostaviti informacije uskraćene uslijed tzv. „šutnje administracije“. Ovi nalazi nam govore da se tijela uvelike razlikuju po svojem razumijevanju osiguravanja prava na pristup informacijama kao formalne obveze ili pak uporišta za razvoj niza dobrih praksi demokratičnog upravljanja. Ad 4) javno pribavljanje usluga i dobara – najveća razinu varijance – od 29% (zainteresira javnost u povjerenstvima za dodjelu sredstava) do čak 90% (objava plana nabave). Izvršenje ugovora objavljeno je samo u polovici tijela, a nitko ne objavljuje same ugovore. Trećina tijela je imalo jedan ili više poništenih postupaka javne nabave (pravosuđe čak 5, a zdravlje 3) Anegdota – Ministarstvo kulture – Kulturna vijeća
Proračunska transparentnost i odgovornost Problematika: Građani uglavnom ne razumiju informacije u
proračunima državnih institucija, nemaju dovoljno vremena za njihovu analizu i ne analiziraju ih.
Što smo i kako istraživali? Objavu najvažnijih proračunskih dokumenata Uključivanje javnosti u proračunski proces Ulogu Sabora u proračunskom procesu
Predavač
Bilješke uz prezentaciju
Transparetnost proračuna državnih institucija je mogućnost građana da dobiju informacije o proračunima državnih institucija koje su: potpune, bitne, točne, pravovremene i predstavljene na razumljiv način. Bodovali smo : jesu li državne institucije objavile najvažnije proračunske dokumente na svojim Internet stranicama te jesu li 2012. pokušale uključiti javnost u proces donošenja svog proračuna. Ministarstvu financija i Vladi još je bodovano i jesu li poštovali zakonske rokove pri donošenju državnog proračuna za 2013., a Vladi i Saboru još i koliko su otvoreni za prijedloge amandmana parlamentarnih klubova na proračun te jesu li u zakonski propisanom roku izglasali proračun za 2013.
7% 12% 9% 4%
0%
20%
40%
60%
80%
100%
Hrvatski sabor Vlada RH Ministarstva(n=20)
Uredi Vlade(n=7)
Prosječno ostvareni rezultati u dimenziji Proračunska odgovornost i transparentnost
prosjek 9%
Predavač
Bilješke uz prezentaciju
Ukupna transparentnost proračuna analiziranih državnih institucija 2012/13. je izrazito niska. Prosječno ostvareni rezultat za sve analizirane državne institucije u dimenziji proračunska transparentnost iznosi 9%. Od 29 državnih institucija gotovo dvije trećine nije ostvarilo niti jedan bod u ovoj dimenziji! Samo je jedanaest institucija (odnosno oko jedne trećine) uopće ostvarilo bilo kakve bodove - osam ministarstva, Vlada i Sabor, te Ured za udruge Vlade RH
Proračunska transparentnost – najvažniji nalazi Državne institucije ne potiču građane na suradnju
Samo 5 institucija objavilo vlastiti proračun za 2013. ii polugodišnje/godišnje financijsko izvješće za 2012.
Samo 4 ministarstva su pokušala utvrditi mišljenje javnosti o nekim prioritetima njihova proračuna za 2013.
Proračuni državnih institucija su preopsežni i nepregledni, građanima su nerazumljivi
Tablica rashoda po korisnicima i programima ima 206 stranica!
Nema poveznica između proračuna, ciljeva resora i strateških ciljeva Vlade
Proračun za građane se ne izrađuje
Predavač
Bilješke uz prezentaciju
Prijedlog proračuna samo Ministarstvo financija i Ministarstvo uprave Proračun: Ministarstvo financija, uprave, pomorstva, vanjskih poslova i Ured za udruge u izglasanom Državnom proračunu za 2013. i projekcijama za 2014. i 2015. ključna tablica u kojoj su rashodi prikazani po korisnicima i programima prikazana je na čak 206 stranica – preopsežno za građane Poduzetništvo, kultura, turizma i reg. Razvoj su utvrđivali mišljenje javnosti, ali s foksuom na specifične projekte i probleme, pri čemu je proračunsko planiranje samo jedan od procesa eventualne primjene nalaza.
Proračunska transparentnost – najvažniji nalazi Sabor nema dovoljno vremena za razmatranje
proračuna Sabor imao samo 14 dana analizu i raspravu o
prijedlogu proračuna za 2013.
OECD preporuča 3 mjeseca; međunarodni prosjek – 60 dana
Između izglasavanja proračuna za 2013. i rebalansa
proračuna za 2012. prošlo samo 8 dana
Predavač
Bilješke uz prezentaciju
Zastupnici su Saboru su predstavnici građana, i u njihovo ime oni raspravljaju o prijedlogu proračuna, imaju ga pravo mijenjati, usvajaju ga i kontroliraju njegovo izvršenje opravdano se može sumnjati da su zastupnici u tako kratkom roku mogli kvalitetno analizirati dva tako ozbiljna i opsežna dokumenta državnog proračuna.
Proračunska transparentnost – najvažniji nalazi proračunski korisnici nemaju dovoljno vremena za
proces pripreme državnog proračuna mora slijediti precizno utvrđeni vremenski raspored kojeg se treba pridržavati
2012. uopće se nisu poštivali zakonski rokovi
prilikom planiranja državnog proračuna za 2013. Ministarstvo financija kasnilo je oko mjesec dana s
prvim dokumentom – domino efekt
Predavač
Bilješke uz prezentaciju
Tijekom planiranja državnog proračuna neophodno je poštivati zakonski propisane rokove kako bi se svi sudionici mogli na vrijeme pripremiti za obavljanje svojih dužnosti i zadataka.
Problemi vezani uz planiranje državnog proračuna - ministarstva
Predavač
Bilješke uz prezentaciju
gotovo 3/4 ministarstva ukazuje da se susreće s problemom preopterećenosti osoblja koje radi pripremu proračunskih dokumenata, a što je opet vezano i uz prekratke rokove, ali i identificiran manjak kapaciteta proračunskih korisnika pojedinih ministarstava za izradu proračuna. Nadalje, većina je ministarstava prepoznala problem nerealnih proračunskih limita u uputama Ministarstva financija, s obzirom na ciljeve koji su postavljeni resornim politikama i s tim u vezi, po njima neutemeljenim rezanjima konačne verzije njihovog prijedloga proračuna
43% 46%
0%
20%
40%
60%
80%
100%
Ministarstva (n=20) Uredi Vlade (n=7)
Uključivanje javnosti u političko odlučivanje
prosjek 44%
Predavač
Bilješke uz prezentaciju
kroz rad radnih skupina Kroz javne rasprave o nacrtima zakonskih i drugih programskih akata - primjena Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnošću
Uključivanje javnosti u političko odlučivanje Većina akata se izrađuje iza zatvorenih vrata, radne
skupine su izuzetak: Za samo 24% akata izrađivanih tijekom 2012.
formirana je radna skupina U 62% tih radnih skupina sudjelovala
zainteresirana javnost
Nejasni kriteriji za određivanje potrebe formiranja radnih skupina Nejasni kriteriji izbora „vanjskih” članova radnih
skupina – samo 1 javni poziv za kandidiranje
Uključivanje javnosti u političko odlučivanje
Primjena Kodeksa savjetovanja 92% tijela (osim MRRFEU i MVEP) objavljuju informacije o
postupcima savjetovanja 54% uz internetske, provelo i neke dodatne oblike savjetovanja svega 29% nacrta zakona o kojima je Vlada raspravljala prošlo
kroz internetsko ili neki drugi oblik savjetovanja, no to je još uvijek veliki pomak od 18% u 2011.
Velika većina poštivala minimalni preporučeni rok od 15 dana,
pri čemu ima i primjera provedbe savjetovanja u trajanju od 30, pa čak i 90 dana (samo MUP i M. Pravosuđa kraće)
Nejasni kriteriji ide li zakon na savjetovanje ili ne!
Predavač
Bilješke uz prezentaciju
(2011 – 18% zakona prošlo savjetovanje)
Spremnost za primjenu PUP Najbolje rangirana dimenzija – ukazuje na ispunjenje mahom
zakonskih obveza
Savjetovanje o Planu normativnih aktivnosti provela 1/3 tijela (nije obaveza)
Razlike u podacima o broju zakona i predviđenih procjena Plan normativnih aktivnosti - 127 prijedloga (47% kroz PUP) GONG istraživanje – 175 prijedloga (39% kroz PUP) Izmjene planova ministarstava bez obavještavanja Ureda za
zakonodavstvo?
Zakoni koji ne postoje u Planu normativnih aktivnosti: MVEP – Zakon o odnosu Vlade i Sabora u EU, MINGO – Zakon o strateškim investicijskim projektima?
Predavač
Bilješke uz prezentaciju
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u 2013. ne planira izradu niti jednog zakonskog akta, te stoga nije niti izradilo Plan normativnih aktivnosti. Mi se, međutim, pitamo što je s jednim od ključnih zakona koji bi trebao regulirati odnos Vlade i Sabora kada je riječ o europskim temama, a kojeg je trebalo pripremiti upravo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, i to još 2012. godine. Unatoč kašnjenju, navedeni zakon nije se našao u normativnom planu MVEP-a ni za 2013. godinu. Slično tome, u Planu normativnih aktivnosti za 2013. ne nalazi se ni Zakon o strateškim investicijskim projektima kojeg je Ministarstvo gospodarstva uputilo u doduše skraćeno javno savjetovanje već sredinom siječnja 2013., a bivši prvi potpredsjednik Vlade u medijima ga je najavljivao još u rujnu prošle godine.
Praćenje provedbe i izvještavanje o politikama
bez praćenja provedbe i rezultata javnih politika nemoguće govoriti o dobrom upravljanju u javnom sektoru
Prosječan rezultat – 29% Ministarstva – 27% Uredi Vlade – 36%
54% tijela podnijelo barem jedan izvještaj o provedbi politike, programa ili zakona
samo 3 tijela podnijela godišnji izvještaj o radu 42% ima smjernice za izvještavanje – svrha?
Godišnji izvještaji institucija bi trebali postati osnova za procjenu uspješnosti ministara, njihovog tima i rukovodećih službenika, kako na razini Vlade, tako i na razini Sabora.
Predavač
Bilješke uz prezentaciju
uredi Vlade u velikoj mjeri usmjereni na provedbu manjeg broja specifičnih politika (rodna ravnopravnost, odnos vlasti i civilnog društva, ljudska i prava nacionalnih manjina), pa im je stoga jednostavnije pratiti i izvještavati o njihovoj provedbi. S druge strane, Ministarstva imaju veći broj politika za koje su odgovorna, ali imaju i znatno veću količinu financijskih i ljudskih resursa te bi se lošiji rezultati ministarstva u ovoj dimenziji ipak trebali pripisati već spomenutom manjku koordinacije, ali i manjku analitičkih kapaciteta unutar samih ministarstava Vlada ima smjernice za postupanje u komunikacijskim aktivnostima središnjih tijela državne uprave i ureda Vlade Republike Hrvatske, no te se smjernice odnose na postupanje u vanjskoj, PR komunikaciji, ali ne i na interno izvještavanje tijela prema Vladi o rezultatima.
Upravljanje sukobom interesa
prosječno 26% ostvarenih bodova
raspon od 0% (MRRFEU) do 100% (MFin)
85% tijela ostvarilo tek 1 bod – imenovan Povjerenik za etiku
samo Ministarstvo financija, MORH i Ured za unutarnju reviziju imaju podzakonski akt koji regulira pitanje sukoba interesa!
Predavač
Bilješke uz prezentaciju
Kodeks profesionalne etike službenika Ministarstva financija za djelatnike carinske, odnosno porezne uprave Kodeksu strukovne etike unutarnjih revizora Naputak o provedbi javne nabave u Ministarstvu obrane
0 slučajeva deklariranja sukoba interesa službenika ili dužnosnika,
0 provedenih disciplinskih postupaka zbog neprijavljenog sukoba interesa.
0 pritužbi na dodjele sredstava zbog sukoba interesa 0 poništenih odluka o dodjeli sredstava
= Hrvatska je zemlja bez sukoba interesa?
ILI IPAK
malobrojni i krnji mehanizmi za upravljanje sukobom interesa
loš zakonodavni okvir potpuno nerazumijevanje pojma „sukob interesa”
Upravljanje sukobom interesa
Predavač
Bilješke uz prezentaciju
Zanimljivo je pritom da se i Vlada RH i Ministarstvo poljoprivrede referiraju na medijsko izvještavanje o slučaju ministra Jakovine, ističući kako je ministar odbacio optužbe za sukob interesa, no i priznao da se ogriješio o Zakon o sprječavanju sukoba interesa, budući da nije prebacio upravljanje tvrtkom na drugu osobu. Protiv ministra Jakovine Vlada RH nije provela nikakav postupak, a u tom trenutku Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa nije funkcioniralo. sukob interesa je neizbježna, ali ne i neupravljiva pojava, tipična za mala društva s klijentelističkom kulturom koju postupno, ali sustavno treba razgrađivati. Tek kad slična istraživanja pokažu da službenici i dužnosnici redovito deklariraju potencijalne sukobe interesa te da se njima adekvatno upravlja, moći ćemo zaključiti da smo postigli pozitivne pomake na ovome području
Otvorenost Sabora javnosti 66% ostvarenosti bodova
Informativno-edukativna funkcija većinom ispunjena 12.772 građana u posjeti Saboru Internship program – 52 studenata tijekom 2012.
Deliberativna funkcija i sudionička demokracija 17 okruglih stolova u suorganizaciji s OCD-ima 11 okruglih stolova organiziranih samostalno Vanjski članovi saborskih odbora – svi osim 3
Područja unaprjeđenja: Objava životopisa kandidata za vanjske članove Imenovanja vanjskih članova na preporuku matičnih odbora Objava pojedinačnih rezultata javnog glasanja zastupnika/ca Pregled individualnih i klupskih zastupničkih aktivnosti Specijalizirane rubrike ili sadržaji usmjereni na specifične
društvene grupe
Predavač
Bilješke uz prezentaciju
Vanjske članove nemaju Odbor za vanjsku politiku, Odbor za europske integracije i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost
Nadzorna funkcija parlamenta 30% mogućih bodova – nadzorna funkcija ne funkcionira!
rasprave o izvještajima izvršnih tijela su same sebi svrha u prosjeku unutar dva radna mjeseca od podnošenja
izvještaja Saboru
Broj rasprava o izvještajima raste prema kraju godine - obrnuto proporcionalno vremenskom ritmu organiziranja provedbe politika u narednom godišnjem ciklusu
Zaključci odbora i plenuma na razini (ne)prihvaćanja – nema specificiranja preporuka ili naputaka za daljnje djelovanje
Predavač
Bilješke uz prezentaciju
Time je dovedena u pitanje učinkovitost saborskog nadzora u pogledu izravnog doprinosa poboljšanjima u narednom ciklusu. Pritom je čak 87% razmotrenih izvještaja dobilo zeleno svjetlo, što je posebno visoko uzme li se u obzir da su se razmatrali rezultati rada institucija tijekom mandata prethodne. Jedno je izvješće povučeno (HERE za 2010. godinu). Odbačena su godišnja izvješća o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Nacionalnog vijeća za znanost Republike Hrvatske, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Agencije za regulaciju tržišta željezničkih usluga za 2010. Godinu (sic!), HINE. U svim ovim slučajevima radilo se o političkim intervencijama u promjene upravljačke strukture ili jačeg nadzora. Ispada da je odbacivanje saborskog izvještaja političko oružje koje se koristi u krajnjim situacijama kada je politička volja za promjenama nedvosmislena. Inače je nemoguće objasniti kako to da nova vlast odobrava rad skoro 90% institucija koje su djelovale od palicom prethodne vlasti koju je nova vlast prokazivala kao nekompetentnu. Pretežu redovna godišnja izvješća i to institucionalna. Polugodišnja se odnose na rad HINE te na jedno od rijetkih tematskih izvješća o korištenju predpristupnih fondova EU. Nekoliko revizorskih izvješća ima definiran fokus i evaluacijsku svrhu, te su u tom pogledu dobrodošle iznimke. To su Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitosti upravljanja poslovnim prostorima u vlasništvu RH; financiranja političkih stranaka i njihovih kampanji u 2010 te učinkovitosti javne nabave u Hrvatskoj pošti.
Niti jedna interpelacija tijekom 2012. – što radi opozicija?
Zastupnička pitanja – raširena praksa 135 usmeno (podjednako pozicija i opozicija) 1006 pisanih pitanja (83% Laburisti)
Odgovori u prosjeku unutar roka (30 dana), ali s rasponom od 6 – 217 dana
MINGO i Vlada RH u prosjeku najviše kasne (51, odnosno 47 dana za odgovor)
Najbrži MGiPU i Ministarstvo rada – 20 dana 33% tijela odgovorilo na sva pitanja – ostali barem jedno
nedogovoreno pitanje
Nadzorna funkcija parlamenta
Zaključci
velika neujednačenost rezultata u dimenzijama i tijelima – skupni pokazatelj nekoherentnosti u razvoju sustava otvorenost vlasti ≠ odgovornost transparentnost programskih i netransparentnost
proračunskih dokumenata ogroman raspon između institucija istog tipa
Visoka razina poštivanja formalne norme u kontrastu s malo nenormiranih „dobrih praksi”
No, Indeks DUH dokazuje da su dobre prakse dobrog upravljanja moguće i u hrvatskim uvjetima!
Zaključci
Pomaci u područjima koja su političke elite: prepoznale kao važne „popustile“ jer ne iziskuju značajnije napore niti
ulaganja ne percipiraju „politički opasnima“ za objavu
Bez pomaka – bolne točke upravljanja Proračunsko planiranje (i transparentnost) Sukob interesa Praćenje i nadzor nad provedbom politika
Što nam treba da bi upravljanje svugdje bilo dovoljno dobro?
Politička vizija dobre uprave kao nacionalnog strateškog resursa
Reforma javne uprave – strateški investicijski projekt Vladi u krilu
Sistematizacija otvorenosti proaktivna objava i brojki i slova tehnološka rješenja za ponovnu upotrebu podataka Proračun za građane!
Stimulacija odgovornosti Obveze izvještavanja i ocjene prema rezultatima Upravljanje sukobom interesa!!!
Preporuke Donijeti praktične smjernice i poticaje za proaktivnu objavu
podataka (minimalni opseg, tehnički parametri, savjetodavna i tehnička potpora, provjera zadovoljstva korisnika)
Pojačati koordinaciju za proaktivnu objavu podataka – Povjerenik za informiranje, Služba Vlade RH za odnose s javnošću, Služba Sabora za medije i informiranje, Uprava za za e-Hrvatsku Ministarstva uprave i Ministarstvo financija
Zatvoriti raskorak u proaktivnoj objavi „brojki“ i „slova“ - objava proračunskih dokumenata i izvještaja te dokumentacije javne nabave Pojačati primjenu Akcijskog plana Partnerstva za otvorenu vlast u
segmentu fiskalne transparentnosti Potaknuti objavu sadržaja ugovora javnih nabava, uz zaštitu
podataka koji mogu ugroziti intelektualno vlasništvo. Zakonom odrediti da ugovori o javnoj nabavi stupaju na snagu tek
javnom objavom!?!
Preporuke Pokrenuti projekt Proračun za građane – od provjere
preferenci preko savjetovanja do sažetih pregleda proračuna i izvršenja
otkloniti uzroke nepoštivanja zakonskih rokova u proračunskom procesu
dati najmanje mjesec dana Saboru za razmatranje proračuna i pojačati stručnu potporu odborima za analizu i savjetovanja s građanima
uvesti mješovita tijela za alokaciju javnih resursa kao redovnu praksu
razviti novi zakonski i institucionalni okvir za obuhvatno upravljanje sukobom interesa
Preporuke Smjernice i edukacija za učinkovitu, analitičku i
participativnu izradu propisa - Ured za zakonodavstvo u suradnji s DSJU
Kvartalno ažurirati Plan normativnih aktivnosti uz zabranu donošenja propisa u istom kvartalu u kojem se najavljuje
Pojačati nadzornu ulogu Sabora obvezujuće preporuke i zaključci izvršnim vlastima, interpelacije tematske sjednice namjenska nadzorna tijela pododbori …
