Seminarski rad

Luka Split

.

1.UVOD

1.1 Luka Split

Split, drugi grad po veličini u Hrvatskoj, predstavlja važno kulturno, turističko,

industrijsko, trgovačko i posebno, sportsko središte Dalmacije.

Splitska luka, smještena na izuzetnoj geografskoj poziciji na Mediteranu, jedno

je od najvažnijih središta za lokalni i međunarodni pomorski promet. Sa godišnjim

prometom od 3,5 milijuna putnika i 650 000 vozila, splitska luka je treća luka na

Mediteranu (poslije Napulja i Pireja).

Zbog izuzetnog povijesnog nasljeđa i 1700 godina tradicije, luka i grad Split su postali neizbježna destinacija brodova koji krstare Mediteranom.

Slika 1: luka Split

Izvor: www.portsplit.com, 03.07.2009.

1.2. Povijest luke

Temelje današnjem Splitu postavili su grčki naseljenici s Visa, kad su u IV, ili III

st.podigli Aspalatos, stanicu za trgovanje sa susjednim ilirskim plemenima.

Rimskim osvajanjem ilirske Salone došao je Aspalatos pod vlast Rima (Spalatum).

Rimski car Dioklecijan povukao se godine 305. u palaču koju je izgradio u tihom

zatonu, ne sluteći da time postavlja temelje budućeg lučkog i pomorskog grada

Splita.

U XII stoljeću, zahvaljujući geografskom položaju koji omogućuje doticanja s

kopnom i dubokom pozadinom kao i prometne dodire s naseljima na Jadranskom i

Sredozemnom moru. Split razvija kopnenu trgovinu karavanskim putevima, a

pomorsku preko svoje luke. U to doba Split postaje autonomni pomorski grad, te se

širi i izlazi iz zidova Dioklecijanove palače. Grad raspolaže svojim ratnim brodovima i

vojskom, svojim prihodima, sklapa trgovačke ugovore s ostalim slobodnim

gradovima, kuje novac, “spalatin”, ima luku s brodogradilištem, te trgovačku

mornaricu, kojom prevozi putnike i robu preko Jadrana i Mediterana.

 

U XVI stoljeću Split postaje središnjom izvoznom lukom Balkanskog

poluotoka. Tako je iz cijelog turskog carstva, čak i iz Indije, Perzije, dolazila trgovačka

karavana u Split, odakle se roba u pratnji naoružanih galija prevozila u Veneciju.

Preko Splita se i izvozila roba iz Venecije u Turske krajeve. Izgradio se “Lazaret”

(mjesto gdje se roba raskuživala i gdje se vršila karantena), te se osnovala prva

novčarska kuća (banka).

 

Od sloma mletačke države 1797. do 1086. Split spada pod Okupaciju Austrije,

koju od 1806. do 1813. zamjenjuje Francuska. U ovom razdoblju, robni tokovi

skrenuli su drugim smjerovima, pa tako Split novim izgrađenim cestama održava

svoje trgovačke odnose sa jakim, bosanskim zaleđem, Srbijom pa čak Bugarskom i

Rumunjskom, dovozeći robu u svoj poznati Lazaret, odakle su je preuzimale lađe s

Jadranskog i Crnog mora.

 

Za vrijeme drugog austrijskog vladanja (1813 – 1918) zatvoren je splitski

Lazaret, te zabranjen dolazak karavana u Split, što je uvjetovalo stagnaciju splitskog

gospodarstva. Nakon 1850.

 

Split bilježi postupan gospodarski uspon, pa se razvija u trgovački centar svog

bližeg zaleđa i susjednih otoka. Gradi se veliki lukobran koji pospješuje razvoj

splitske luke. Gradi se željeznička pruga prema Siveriću i Kninu koja je 1925. godine

preko Gospića spojena s prugom Rijeka- Zagreb- Beograd. 1882. godine split dobiva

fizionomiju političkog,kulturnog, nacionalnog i gospodarskog centra srednje kopnene

i primorske Dalmacije.

 

Razvojem industrije u regiji početkom XX stoljeća, splitska luka postaje centar

za robni promet ovog dijela Jadrana.

U novije doba dolazi do širenja gradske luke , izgrađeni su novi specijalizirani robni terminali, pa je putnički promet izdvojen od robnog prometa. Tako se južni dio splitske luke uz gradsku jezgru koristi za putnički promet, dok je robni promet preusmjeren u industrijsku zonu, sjeverni dio Luke – Vranjičko-Solinski bazen i Kaštelanske bazene.

1.3 Tehnički podaci

LUKA

Otvorena: 24 sata

SIDRIŠTE

Pozicija: 43o29.6 N 16o26.2E

Dubina: 40 m

Udaljenost od obalnog mjesta: 0,5 NM

VHF

Split Radio na VHF 16 (24 sata)

Lučki operativni centar na VHF 9 (24 sata)

Peljar na VHF 12 (06:00-20:00 sati)

Lučka kapetanija na VHF kanalu 10 i VHF kanalu 16 ( 24 sata)

Tegljači na VHF 14 (24 sata)

LUČKI OPERATIVNI CENTAR (LOC)

Lučki operativni centar je tijelo koje kontrolira pomorski promet na području

Lučke uprave Split

VHF veza: kanal 09

Radno vrijeme: 00.00-24.00 sati

Najava ETA na sidrište ili mjesto za ukrcaj peljara najmanje 2 sata prije

dolaska broda.

Kontakt adresa:

Lučki operativni centar

Gat sv. Duje 1, 21 000 SPLIT

Tel./fax: 021/338-262

e-mail: operativa@portsplit.com

LUČKO PELJARENJE

Obavezno za brodove preko 500 BT

VHF veza: kanal 12

Radno vrijeme: 00.00-24.00 sati

Ukrcaj peljara: 0,5 nautičkih milja od lukobrana (43o29.6' N, 16o26.2' E)

(Na zahtjev zapovjednika peljar se ukrcava JZ od svjetionika na rtu «Ražanj»,

na približnoj poziciji 43o19' N 016o25.0'E)

Zapovjednik broda dužan je potvrditi ETA na mjesto za ukrcaj peljara

najmanje 2 sata prije dolaska

Peljarska služba proslijedit će službi priveza vrijeme dolaska, kao i vrijeme

odlaska broda.

PRIVEZ/ODVEZ

VHF veza: kanal 12

Radno vrijeme: 00.00-24.00

LUČKO TEGLJENJE

nije obavezno- VHF veza: kanal 14

Radno vrijeme: 00.00-24.00 sati

Korištenje tegljača potrebno je najaviti 3 sata ranije, a otkazati 1 sat ranije.

1.4 Karte luke

Slika 2: Lučko područje

Izvor: www.portsplit.com, 03.07.2009.

Slika 3: Gradska luka . vezovi

Izvor: www.portsplit.com, 03.07.2009.

Slika 4: Prilaz luci

Izvor: www.portsplit.com, 03.07.2009.

1.5 Lučka uprava

Odlukom Vlade Republike Hrvatske (a na temelju članka 31. stavka 1.i 2.

Zakona o morskim lukama Narodne novine br. 108/95) od 24. travnja 1997. godine

osnovana je Lučka uprava Split, radi upravljanja, izgradnje i korištenja luke Split.

Splitska luka, prema namjeni kojoj služi je otvorena luka za međunarodni javni

promet, a prema veličini i značaju je luka od osobitog (međunarodnog) gospodarskog

interesa za Republiku Hrvatsku.

Lučka područja nad kojima se proteže nadležnost Lučke uprave su:

Bazen Gradska luka

Vranjičko – solinski bazen

Kaštelanski bazen A

Kaštelanski bazen B

Kaštelanski bazen C

Kaštelanski bazen D - Resnik

Lučka uprava je neprofitna pravna osoba čije je osnivanje, ustrojstvo i

djelatnost uređeno Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama.

Od svog osnutka do danas Lučka uprava Split ( 1997.-2007.g.) je u lučku infra i

supra strukturu uložila više od 120 milijuna kuna ( od toga više od 90 milijuna je

uloženo u gradsku luku) čime su stvoreni preduvjeti za što bolju protočnost putnika i

vozila u gradskoj luci, te jačanje međunarodne konkurentnosti ostalih bazena u

teretnom prometu.

2.ČIMBENICI KOJI UTJEČU NA PROMETNU POTRAŽNJU ZA USLUGAMA LUKE SPLIT

Čimbenici koji utječu na potražnju potrošača za proizvodom ili uslugom su:

cijena proizvoda ili usluge dohodak potrošača cijene povezanih proizvoda ili usluga organizacija poslovanja razvoj kopnenih prometnica

drugi specifični čimbenici, što znači da promjena jednog od tih čimbenika analogno dovodi do promjene drugog

Individualna potražnja za proizvodom ili uslugom temelji se na volji potrošača da određeno dobro kupi. Na temelju dobivenih i sumiranih individualnih potražnji dobiva se tzv. tržišna krivulja potražnje.

Tržišna krivulja potražnje determinira tržišnu funkciju potražnje, čija je formula slijedeća:

QDX=F(PX, I, PY, T)

QdX – količina dobra X koju pojedinac potražuje u određenom razdoblju (godina, mjesec, tjedan, dan ili dr.),

PX – jedinična cijena dobra X,

I – dohodak potrošača,

PY – cijena povezanog (komplementa ili supstituta) dobra,

T – ukusi potrošača.

0

0,5

1

1,5

2

2,5

0 0,5 1 1,5 2 2,5 3 3,5

Potraživana količina u danom razdoblju (kom)

Jed

inič

na

cije

na

(kn

)

3. STATISTIČKI PODACI O POSLOVANJU LUKE SPLIT

Luka Split d.d. je u prijeratnim godinama zauzimala vodeće mjesto među srednjodalmatinskim lukama po prometu roba, a poziciju treće po veličini hrvatske luke drži posljednjih 30-tak godina. Splitska je luka, nakon riječke, dugo bila druga po važnosti s godišnjim prometom od 1.5-2.0 milijuna tona robe zahvaljujući svom povoljnom geografskom položaju i prirodnim uvjetima za prihvat brodova s velikom dubinom gaza.

GODINATERETNI PROMET(u tonama)

1989. 28095051990. 22988531991. 13825521992. 15483481993. 14008151994. 18932491995. 13707781996. 1349673

1997. 12481831998. 15233901999. 15203602000. 18633512001. 21510132002. 20825022003. 24015492004. 25819312005. 27739122006. 30327012007. 30242792008. 2993257

Grafikon: Promet u tonama tereta od 1989.-2008.godine

4. OCJENA POTRAŽNJE

Ocjenjena funkcija: y= 134,1681718x + 2061101,284

Što znači da, ukoliko je varijabla x nula, tada bi prosječna količina prevezenog tereta

2061101,284 tona . Parametar b (134,1681718) predstavlja koeficijent povećanja

potražnje. Da je, u nekom slučaju, parametar b negativnog predznaka, to bi značilo

da potražnja ne raste nego, upravo suprotno, pada, te bi to značilo poslovanje s vrlo

malim prihodom te ukoliko se nastavi to negativno poslovanje, sa gubicima.

5. PROGNOZA PROMETNE POTRAŽNJE(za sljedećih 5 godina)

GODINA TONE TERETA2009. 2063918,8162010. 2064052,9842011. 2064187,1522012. 2064321,322013. 2064455,488

Promet u tonama tereta

0

500000

1000000

1500000

2000000

2500000

3000000

3500000

1989. 1991. 1993. 1995. 1997. 1999. 2001. 2003. 2005. 2007.

godine

ton

e te

reta

6. ZAKLJUČAK

S obzirom na statističke podatke i procIjenjene podatke za narednih pet godina, lako

možemo uočiti kako luka posluje u konstantnom dobitku, što nam ukazuje na njenu

stabilnost i konstantan napredak.

7.LITERATURA

- Skripta: „Planiranje prometne potražnje“- Internet: www.portsplit.com