industriski dizajn-26

8/10/2019 Industriski dizajn-26

1/26

13. POVIJESNI RAZVOJ INDUSTRIJSKOG DIZAJNARazne su teorije o tome od kada datira industrijski dizajn. Neki smatraju da jeparni stroj i poetak industrijske revolucije usko vezan za poetak industrijskog dizajna. Kao rani primjer industrijskog dizajna navodi se prvi eljezni most raspona31 m u Coalbrookedale-u na rijeci Severin iz 1779 (konstruirao A. Darby). Uz parni stroj, otkrivanje elektriciteta i serijska proizvodnja uzrokovali su mnoge promjene u drutvu.

SLIKA 1 MOST NA RIJECI SEVERIN

Povijesni razvoj vee se uz pokrete poput Arts and Crafts u Engleskoj, De Stijl uNizozemskoj, Art Nuoveau u Nizozemskoj i Austriji (pod imenom Secession) te Bauhaus u Njemakoj koji je imao najjai utjecaj na formiranje modernog industrijskog dizajna. Odlazak ljudi okupljenih oko Bauhausa uvelike je doprinio razvoju industrijskog dizajna u Sjedinjenim dravama. Povijesni periodi mogu se prema [2] grupirati prema umjetnikim pokretima koji su bili izvori suvremenog dizajna.

13.1 SEKTA EIKERAProtestantska sekta ejkera, odnosno Ujedinjeno drutvo vjernika u Kristov drugi dolazak, koju je 1747. pokrenula u Engleskoj Jane i James Wardley, a nakon emigriranja Jane Wardley u SAD, formirana je kao zajednica vjernika koji su ivjeli ekonomski samostalno i odvojeno od ostatka drutva. Oko 1832. poinju na tritu prodavati svojnamjetaj. U skladu s religijskim shvaanjima temeljenim na tenji ka istoi, perfekciredu i jednostavni, smatrali su da svaki predmet mora ispuniti svoju funkciju i

ostvariti upotrebnu vrijednost. Istiu izuzetnu vanost upotrebne vrijednosti, kojamaterijalizirana, ini perfekciju. Izbaeni su nepotrebni ukrasi s predmeta i namjetaja. Tono je specificirano koje boje trebaju biti fasade, namjetaj, posue i sl. Namjetaj i uporabni predmeti svojom su jednostavnou, strogou i kvalitetom, teili ka skoj perfekciji te se u mnogoemu poklapaju s teorijom suvremenog dizajna.

1


2/26

Slika 2 Shaker-ska soba

Slika 3 Shaker-ski namjetaj

2


3/26

13.2 POKRET ARTS AND CRAFTS (1860-1900)U Viktorijanskoj Engleskoj, u doba industrijske revolucije i znatnijeg bogaenja industrijalaca, William Morris, pod snanim utjecajem pisca John Ruskina i njegoveromantine idealizacije obrtnika ponosnog na svoje djelo, vjeruje u socijalizam koji e omoguiti radnikim klasama da uz pomo ljepote svakodnevnih predmeta s veseljem rilaze radu [2]. Ogoren je na strojeve odgovorne za proizvodnju runih i pretencioznih predmeta, izlaz nalazi u obrtu. Inae kao pisac, dizajner, umjetnik i socijalist, Morris utemeljuje asopis Oxford and Cambridge magazine, gdje iznosi svoje ideje, poeziju i stavove te teorije o rukotvorinama u dekorativnim umjetnostima. Sdvama istomiljenicima pokree tvrtku za dekoriranje te izrauje uzorke za zidne tapete i tekstil. Njegov je utjecaj izrazito velik kod dekoracija kua i crkava. Isti pokret javlja se u SADu i Kanadi.

Slika 4 Uzorak dekoracije proizvedene u Morris & Co.

3


4/26

Slika 5 Stolna i vrtna lampa u slitu Arts and Crafts

Slika 6 Arts and Crafts u arhitekturi

4


5/26

13.3 L'ART NOVEAU (1890-1910)Pokret koji su u Belgiji, kao reakciju na slubenu umjetnost i buroaski manirizam,zapoeli H. Van de Velde i V. Hort, proirio se brzo itavom Europom i SAD. U Njemakojse naziva Jugendstil, u Italiji Floreale, u Austriji Secession, u Engleskoj i SADu Liberty, te u naim krajevima pod imenom Secesija. U panjolskoj posebni su radovi A. Gaudia. Karakteriziraju ga ritmiki floralni elementi i prikazi ena. Dekorativni oblici (grane, lie, cvjetovi) imaju i svoju namjenu poput ruki, stalaka i sl. Ovi pokreti su pokuaj da se unaprijedi tehnika, arhitektura i primijenjena umjetnost, bez istodobnog odbacivanja umjetnosti u vidu ornamenata.

Slika 7 Casa Batllo, A. Gaudi, Barcelona

5


6/26

Slika 8 Secesija (Be) i Jugendstil (Darmstadt) u arhitekturi

6


7/26

Slika 9 L'Art Nouveau

Slika 10 Liberty

7


8/26

Slika 11 Secesija u Splitu (Palaa Naki, Sumporno kupalite, Zgrada Sveuilita)

8


9/26

13.4 DEUTSCHER WERKBUND (1907-1934)Pod velikim utjecajem W. Morrisa i J. Ruskina (Arts and Crafts), Herman Mathesius u Mnchenu pokree udruenje Deutcher Werkbund, koje okuplja umjetnike, obrtnike i industrijska poduzea s ciljem oplemenjivanja profesionalnog rada i povezivanja umjetnosti, rukotvorina i industrije. Stav Mathesiusa je bio Jedino standardizacija,shvaena kao rezultat zdrave usklaenosti, moe omoguiti stvaranje pouzdanog i za sveprihvatljivog ukusa. Naglaavanjem potrebe standardizacije, Mathesius se razlikujeod Morissa koji naglaava potrebu individualizacije. Mathesius je svojim radionicama uspio uspostavit vezu izmeu umjetnosti i industrije. U to vrijeme AEG zapoljavaPetera Behrensa kao prvog dizajnera, odnosno umjetnikog savjetnika, koji je bio odgovoran za dizajn cijelog proizvodnog programa tvornice, te arhitekturu i tipografiju. Dolaskom nacizma, pokret se gasi.

Slika 12 Dizajn arhitektura i Petera Behrensa

9


10/26

13.5 BAUHAUS (1919-1933)kola Staatliches Bauhaus, gdje pod vodstvom Waltera Gropiusa u Weimaru (Njemaka),povezuje umjetnost i primijenjenu umjetnost, te postaje jedan od najutjecajnijihfaktora u arhitekturi i dizajnu. Uenje kole temeljeno je na vanosti geometrije, preciznosti, jednostavnosti i ekonominosti u dizajnu proizvoda i arhitekturi. Utjecaj Bauhausa bio je veoma velik u Njemakoj, Europi i SADu. Iako nema mnogo dijelakoja obiljeavaju ovaj pokret, ideje Bauhausa bile su brzo i iroko prihvaene. Nastava je bila organizirana u obliku radionica za pojedine tehnike poput stolarstva,metala, keramike, tekstila. Prouavanje geometrije i osnovnih geometrijskih oblika, rezultiralo je formama u obliku kugle, stoca, valjka, kocke te koritenje boja poput ute, crvene i plave. Filozofiju su temeljili na funkcionalizmu, Svaka stvar jeutvrena svojom svrhom. Iz ove kole izali su mnogi znaajni nastavnici. U okviru nave rade se prototipovi industrijskih proizvoda. Dolaskom nacizma gasi se kola, adosta njenih nastavnika bjei u SAD gdje je u Illinoisu osnovan Design New Bauhaus. Poslije rata osniva se u Ulmu fakultet (Hochschule fr Gestaltung) iz kojeg su proizala mnoga velika imena Njemakog dizajna. 1968. godine fakultet se zatvara jeruprava fakulteta se nije eljela uklopiti u reformu visokog kolstva u Njemakoj.

Slika 13 Predmeti i arhitektura Bauhausa

10


11/26

13.6 AMERIKI INDUSTRIJSKI DIZAJNZa razliku od Europe, gdje su industrijski dizajneri bili arhitekti i inenjeri, uSADu su prvi industrijski dizajneri bili dizajneri u teatrima i umjetnici ilustratori. Industrijski dizajn je esto bio u slubi prodaje i oglaavanja, gdje je jednino bio bitan vanjski izgled proizvoda, a ne i unutranji. Pioniri amerikog dizajna,poput W. D. Teaguea, N. B. Geddesa i R. Loewya su naglaavali aerodinaminost dizajna, bez obzira to dodaci u obliku krilaca nisu imali nikakve funkcije i predstavljale su istu kulisu. Ovo je karakteristika za 30 te godine. Usporedi li se dizajnautomobila iz 50tih godina s europskim automobilima koje je karakterizirala jednostavnost linija, ameriki su automobili obilovali mnotvom neutilitarnih detalja.Sedamdesetih godina je na ameriki dizajn izvrio veliki utjecaj europski dizajn i tu u amerikom dizajnu prednjae Henry Dreyfuss i Eliot Noyes, gdje je konkurencija na tritu prisilila kompanije poput Bella, Deerea, Forda i IBMa da rade na diferenciraju proizvoda te su dizajnere integrirali u razvojni proces proizvoda, to je poluilo veliki uspjeh.

Slika 14 Walter Dorwin Teague - arhitektura, fotoaparati, lampa, radio i termosica

11


12/26

Slika 15 Norman Bel Geddes - radio, stolna lampa, namjetaj, posue, vozila

12


13/26

Slika 16 Raymond Loewy - kutija cigareta, iljilo za olovke, ormar, posue, lokomotive, automobili

Slika 17 Eliot Noyes - IBM elektrina pisaa maina, stalak za telefon i logotipovi

13


14/26

Slika 18 Henry Dreyfuss - lokomotiva, telefoni, usisava, sat, termometar, helikopter Hughes 500, ergonomske studije

14


15/26

13.7 FRANCUSKI INDUSTRIJSKI DIZAJNTridesetih godina prolog stoljea osnovan je L'Union des Artistes Modernes koji jeokupljao imena poput Robert Mallet-Stevensa, Le Corbusiera i J. Dumonda, koji ostvaruju znaajan doprinos u arhitekturi i dizajnu namjetaja. Pedesetih godina na inicijativu J. Vienota, osnivaju se asopis Art Prsent i L'Institut Francaise d'Esthte Industrielle koji promiu ideju o industrijskoj estetici te smatraju bitnim djelovati na, po njihovom miljenju, brojnim runim proizvoda koji su bili posljedica loeg koncepta, odnosno dizajna. J. Vienot osniva jednu od prvih agencija za dizajn,osnova Komoru sindikata industrijskih estetiara te pokree 1953. prvi internacionalni kongres dizajna.

Slika 19 Robert Mallet-Stevens, stolice i arhitektura

15


16/26

Slika 20 Charles-douard Jeanneret-Gris (Le Corbusier) - stolice i arhitektura

16


17/26

Slika 21 Flaminio Bertoni - Citron Traction Avant (1934), studija za DS 19, CitronDS 19, Citron AMI 6 i Citron 2CV

17


18/26

13.8 TALIJANSKI INDUSTRIJSKI DIZAJNPoetak industrijskog dizajna u Italiji vee se uz arhitekta, slikara i dizajnera Gio Pontija, koji 1928. pokree asopisa Domus, gdje se ve dugi niz godina objavljuju ovi u arhitekturi i dizajnu. Kasniji talijanski dizajn karakterizira neprestanotraenje novih oblika i formi poput radova arhitekta i dizajnera Ettore Sottsassa.Veliki je bio angaman arhitekata i dizajnera u dizajniranju namjetaja poput VicaMagistrettia, Giancarla Piretta. Znaajan je doprinos dizajnera u automobilskoj industriji, gdje prednjai dizajnerski sudio Pininfarina, te dizajneri Nuccio Bertone i Giorgetto Giugiaro.

Slika 22 Gio Ponti - arhitektura, stolice, stolovi, jedai pribor, ajnik, lampa i aparat za espresso

18


19/26

Slika 23 Ettore Sottsass - stolne lampe, stolica, stoli, Olivetti Valentine

Slika 24 Vico Magistretti - stolice i rasvjetna tijela

19


20/26

Slika 25 Giancarlo Piretti stolice, stol, dra kiobrana i lampa

Slika 26 Pininfarina - automobili, eksterni hard disk i Gorenje

20


21/26

Slika 27 Nuccio Bertone Fiat Barchetta (1947), Alfa Romeo BAT 9 (1959), Alfa Romeo Giulietta (1970), Lamborghini Miura

Slika 28 Giorgetto Giugiaro - Porche VW Tapiro, DMC De Loeran, Masserati Ghibli,Ferrari GG50

21


22/26

13.9 SKANDINAVSKI INDUSTRIJSKI DIZAJNZnaajni doprinos skandinavskom dizajnu dao je tridesetih godina finski arhitekt idizajner laminiranog namjetaja Alvar AAlto, da bi sedamdesetih finski dizajn doivio pravi procvat s imenima poput Timo Sarpaneva i Antti Nurmesniemi.

Slika 29 Alvar Aalto - namjetaj i arhitektura

Slika 30 Timo Sarpaneva

22


23/26

Slika 31 Antti Nurmesniemi telefon, posue, stolice, svjetiljka, Helsinki metro

23


24/26

Danski dizajn oituje se kvalitetnim upotrebnim predmetima jednostavnog oblika i jasnih linija. Imena koja su znatno doprinijela danskom dizajnu su Jakob Jensen (dizajnira za Bang & Olufsen te je i danas je jo aktivan) i Henning Koppel.

Slika 32 Jacob Jensen - telefoni, gramofon B&O, detektor plina, sat, zvonce, toster, termometar, Blotooth

Slika 33 Henning Koppel - posue i satovi

24


25/26

Slika 34 Poul Henningsen - rasvjetna tijela i stolice

vedski dizajn, uz poznate dizajnere namjetaja poput Karl Erik Ekseliusa, Bruna Mathssona, istie se i po industrijskom dizajnu kojeg je prouzroio jak industrijski razvoj. Kod vedskog dizajna poznato je da se dosta polae na primjeni ergonomije u dizajnu proizvoda.

Slika 35 Karl Erik Ekselius - namjetaj

Slika 36 Bruno Mathsson namjetaj

25


26/26

industriski dizajn-26

Documents