I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 18. svibnja 2005. broj 20/2005

Domovinske vijesti■ "Papa Ivan Pavao II. i mediji"■ Predstavljene dvije knjige o socijalnom nauku Crkve■ Zagreb: Misa zahvalnica za izbor pape Benedikta XVI.■ Čestitka hrvatskih biskupa Svetom Ocu

Hrvatski biskupi vide budućnostHrvatske u Europskoj uniji

Hrvatski biskupi razgovarali s premijeromSanaderom i ministrom Biškupićem

Konferencija za novinare o plenarnomzasjedanju HBK

Pastoralne zadaće mjesnih Crkava u Godinieuharistije, pastoral mladih, posebicestudenata, pastoral Roma, pastoral osobališenih slobode, dušobrižništvo u bolnicama,rad Hrvatskog Caritasa, proglašenje Danasvetog djetinjstva, povratak crkvenih matičnihknjiga i drugih knjiga koje su Katoličkoj crkvinezakonito oduzete u komunizmu neke su odtema proljetnog zasjedanja hrvatskih biskupa

■ Koncert zborova katoličkih škola Hrvatske■ Festival duhovnih pjesama u Vodnjanu■ 30. obljetnica dolaska Kćeri Milosrđa

Kardinal Bozanić o izjavi predsjednikaMesića

Stav predsjednika naše države je u suprotnostis ustavnim ugovorom Europske unije, kojiizričito u članku 52. potiče institucionalnidijalog EU s Crkvama i drugim vjerskimzajednicama te u Crkvi prepoznaje pozicijupartnera u dijalogu u službi općeg dobragrađana

■ "Papa među nama"■ Susret kardinala Bozanića sa svećenicima■ Dan Bogoslovnog sjemeništa u Rijeci■ Objavljen prvi broj Glasnika Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije

Crkva u Hrvata■ Blagoslov samostana u Banjoj Luci

Bleiburg: Šezdeseta obljetnicahrvatskih stradanja

"Na ovom polju želimo da se čuje krik zaljudskošću i pravdom: zaustavitemanipuliranje sa žrtvama. Nije moguće graditipovijest manipulirajući brojem žrtava jednih inastojeći prikriti zločine učinjene drugima",poručio je kardinal Puljić

■ Visoko: Dan Franjevačke klasične gimnazije■ Chicago: Spomen na Bleiburg i križne putove■ Sarajevo: Zlatna plaketa Franjevačkom međunarodnom centru

Inozemne vijesti■ Svjetska konferencija o poslanju i evangelizaciji■ Jeruzalem: Bartholomaios I. posreduje u krizi u pravoslavnom patrijarhatu■ Vatikan: Papa potvrdio Biskupsku sinodu u listopadu■ Papa primio veleposlanike■ Nadbiskup Levada novi prefekt Kongregacije za nauk vjere■ Vrijeme provedeno u Božjoj prisutnosti najvažniji je pastoralni prioritet

Postupak za proglašenje blaženimIvana Pavla II. započinje odmah

Postupak za proglašenje blaženim Ivana PavlaII. najavljen na blagdan Gospe Fatimske,liturgijski spomen vrlo drag papi Wojtyli

■ 90. rođendan brata Rogera Schutza■ Prvo proglašenje blaženih bez Pape■ Asiz: Međureligijski koncerti u bazilici Sv. Franje■ Papa na Duhove zaredio dvadeset i jednog svećenika■ Ukrajinski grkokatolici sjedište premještaju u Kijev■ Sveta Stolica poziva kršćane i budiste na solidarnost■ Atena: Završena Svjetska ekumenska konferencija o misijama i evangelizaciji

Prilog dokumenti■ Priopćenje s XXX. plenarnog zasjedanja HBK■ Duh Sveti sjedinjuje■ Nerazdvojna veza Duha i crkvenih struktura■ Bog se prigiba nad svima koji su u potrebi

2 18. svibnja 2005. broj 20/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Ribnik: Staza Jurja KrižanićaRibnik, 8.5.2005. (IKA) -"Staza Jurja Križanića" (Obrh1617. ili 1618. - Beč 1683.),koja u dužini od oko 4 kmpovezuje Ribnik i Obrh, rodnomjesto toga znamenitogateologa, filologa i ekumeniste,otvorena je 8. svibnja. Naotvaranju se okupilo stotinjakmještana, načelnik općineRibnik Nikola Tržok,predsjednik Organizacijskogodbora Željko Car, ministar-savjetnik Veleposlanstva RuskeFederacije dr. Boris Medvedevi prof. emeritus dr. Ivan Golub.Svečanost je započelapredavanjem dr. Goluba ukojemu je ocrtao Križanićevživot i djelo, usmjerivši se naKrižanićeve odlaske, kojih je unjegovu životu bilo mnogo.Priliči se da se čovjeku "koji jeodlazio" postavlja Staza upravona mjestu prvoga odlaska,rekao je dr. Golub, podsjetivšida je Križanić u rodnomuzavičaju stekao iskustvostaroslavenskog jezika ubogoslužju, u dnevnom govoruiskustvo međunarječjasazdanog od tri narječja,kajkavskog, štokavskog ičakavskog (što će mu poslužitikao uzor za stvaranje njegovasveslavenskog zajedničkoggovora), a stekao je i iskustvoturske prijetnje. Osim toga,kako je rekao predavač,Križanić je stekao i iskustvogermanske bahatosti u Vojnojkrajini, a zatim i iskustvovjerske razdijeljenosti Slavena

na pravoslavne i katolike, sčime je krenuo na put. Najprijeu Ljubljanu na učenjehumanističkih znanosti, zatim uGraz na studij filozofije, uBolognu i Rim na studijteologije, gdje je crkvenimglavarima iznio svoju namisaoo putu u Moskvu (intentiomoscovitica) na carski dvor,gdje će radom naprosvjećivanju utirati putjedinstvu Crkava i povezanostiSlavena te htjeti privoljeti carana savez protiv Turaka. "Nakonsvećeničkoga ređenja i sdoktoratom iz teologijeKrižanić se vraća u domovinu,da se uvježba radom s domaćimVlasima u Žumberku iuznapreduje u dobi. Kao župniku Varaždinu dobiva odKongregacije za širenje vjereposlanje za Rusiju kamo odlazii ne oprostivši se od majke. UMoskvi upoznaje mladog caraAlekseja u kojega polaže svojenade. Po povratku odlazi uCarigrad, odatle u Rim, a izRima, čuvši da se u Moskviotvaraju škole filozofskogučenja, bez Papine dozvoleodlazi u Rusiju. Stavlja se caruAlekseju na raspolaganjesvojim intelektualnimdarovima. Od svega carprihvaća Križanićev prijedlogda poradi na pisanju slavenskegramatike. Sred posla, nakongodine dana 1661. car ga jeukazom prognao u Sibir.Križanić samo navodi da ga jeneki gospodin nešto upitao i on

je izlanuo glupu jednu riječ"edno glupoe slovo", koja ga jestajala izgona u Tobolsk.Neslomljiv, tu piše politička,jezikoslovna i teološka djela.Glavnim djelom zvanim"Politika" trasira put kako biRusija postala ekonomskimoćnom, vojno jakom ipolitički mudrom, da bi moglastati "u rede evropskih naroda"i izvršiti svoje poslanjeizbavitelja potlačenihslavenskih naroda. Kao misaovodilju svoje Politike Križanićstavlja riječi: "Sva se kraljevskasvjetovna mudrost sastoji udvojemu: poznaj sebe i nevjeruj inorodnicima". Kad jeumro Aleksej Križanića jeoslobodio mladi car Fedor,nakon čega on napušta Rusijubez trunka mržnje. U Vilniusustupa u dominikanski red. SJanom Sobieskim III. ide uBeč, opkoljen od Turaka, i tu12. rujna 1683. pogiba.Njegova namjera da iz Bečasiđe zacijelo u domovinu i dođena majčin grob, vjerojatno tu uSveticama, nije se nikadostvarila", rekao je predavač. Uposljednjih pola godine zbila suse još dva događaja vezana uzJurja Križanića: 16. prosinca2004. otvorena je u Muzejugrada Zagreba izložba "Moskva17. stoljeća očima JurjaKrižanića", a 22. veljače 2005.održan je u Moskvi znanstveniskup "Juraj Križanić - njegovoznačenje u 17. stoljeću i danas".

"Papa Ivan Pavao II. i mediji"Okrugli stol u povodu36. svjetskog danasredstava društvenogpriopćavanja,organizirali su Uredza odnose s javnošću iPovjerenstvo zamedije Riječkenadbiskupije

Rijeka, 10.5.2005. (IKA) - Upovodu 36. svjetskog danasredstava društvenogpriopćavanja, Ured za odnose sjavnošću i Povjerenstvo zamedije Riječke nadbiskupijeorganizirali su 10. svibnja uprostorijama Primorskog radijaokrugli stol na temu "Papa IvanPavao II. i mediji". Uvodno jepredavanje održao profesorSocijalnog nauka Crkve naTeologiji u Rijeci dr. JerkoValković. Podsjetio je naPapine riječi iz 1988.: "Nebojte se! Nemojmo ignoriratistvarnost u kojoj živimo, već jepokušajmo shvatiti u njezinojcjelovitosti. Stoga, razlikujmoupravo u svijetlu vjereautentične znakove vremena".Osvrnuvši se na ulogu i odnosCrkve prema medijima, dr.Valković je pojasnio njenuzadaću provođenja

evangelizacije, ali i potrebudavanja vlastitog doprinosa uizgradnji općega dobra. To jestalno zalaganje i stalnidoprinos kako bi ta kulturamedija postala sve autentičnijemjesto čovjekova razvitka.Obraćajući se brojnimnovinarima, dr. Valković jezaključio izlaganje Papinimriječima: "Ne bojte se novihtehnologija, suprotstavljanjasvijeta, niti vaše slabosti ilinedostatnosti". NovinarkaNovog lista Mirjana Grceosvrnula se, pak, nakonferenciju za tisak novogapape Benedikta XVI. te u tomsvjetlu pokušala predvidjetinjegov budući odnos smedijima. Novi Papa se većčetvrtog dana svog pontifikatasusreo se s više od 3000novinara akreditiranih uVatikanu, što dokazuje kako je,

unatoč brojnim obavezama izahtjevima najodgovornijecrkvene službe, želio pronaćivremena i za medije. Kako bisredstva društvenogpriopćavanja mogla izvršitipozitivno služenje na općedobro, potreban je odgovorandoprinos svih i svakogpojedinog, podsjetila je Grce nariječi Benedikta XVI.,napomenuvši kako novi Papaskreće pozornost i na etičkuodgovornost onih koji rade umedijima. Novinarima su seobratili i kolege iz Primorskogradija Irena Grdinić i Pjer Orlić,ukazujući na vizualnukomunikaciju i "govor tijela"Ivana Pavla II. U ime RadioRijeke izlagao je direktor JosipKrmpotić, istaknuvšijednostavnost Svetoga Oca koji"je govorio čovjeku i tako seuzdigao iznad svih".

3v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Zagreb: Proslavljen spomendan bl. Ivana MerzaSvečano misno slavljeu bazilici SrcaIsusova, gdje se nalaziblaženikov grob,predvodio biskupŠkvorčević

Zagreb, 10.5.2005. (IKA) - Naspomendan bl. Ivana Merza 10.svibnja požeški biskup AntunŠkvorčević predvodio jesvečano misno slavlje u baziliciSrca Isusova u Zagrebu, gdje senalazi blaženikov grob.Koncelebrirali su isusovačkiprovincijal o. Ivan Macan,postulator kauze za proglašenjesvetim Ivana Merza, o. BožidarNagy, upravitelj svetišta dr.Mijo Nikić i desetak svećenika.Laika Ivana Merza blaženim jeproglasio papa Ivan Pavao II.22. lipnja 2003. godine uBanjoj Luci. U propovijedi se biskupŠkvorčević osvrnuo na životniput Ivana Merza, istaknuvšinjegovu vjernost euharistijikroz koju je ostvario svojuveličinu i koja ga je vodila odljudskih prema Božjimvidicima. Ivan Merz nije blaženzbog ljudskoga već zbogsvojega uspjeha pred Bogom,

jer je, kako je to i Ivan PavaoII. u homiliji prilikomproglašenja Merza blaženimistaknuo, "svoj život učiniotrkom prema svetosti" koja jemjera kršćanskoga života. IvanMerz svoj je život predaoKristu, on je "u potpunosti biozahvaćen Isusom Kristom kakobih dohvatio puninu života",rekao je. Upozorivši kako su mladi danaszahvaćeni valom negativizmate postaju "mladi nemoći",biskup Škvorčević poručio imje da euharistija bude središte ivrhunac njihova života, budućida je u njoj Krist prisutansvojom pobjedom nad smrću.Gledajući našu 14-stoljetnupovijest vidimo kako ima jednosvetište hrvatsko na kojem sehrvatski čovjek 14 stoljećagrijao duhovno, preporađao isnažio, a to je misa, budući dasmo hraneći se euharistijskimkruhom uvijek imali majke i

vjerne obitelji koje su svojomeuharistijskom ispunjenošćuznale prenositi svojoj djecivrijednosti Božje koje jedinečovjeka ispunjaju. To je uvijeksuvremena poruka, i onolikokoliko u suvremenom svijetubudemo oduševljeni IsusomKristom toliko će po namahrvatski narod dohvaćati Božjevrhunce smisla, zaključio jebiskup Škvorčević. Nakon mise, biskup Škovrčevićpohodio je grob blaženogaIvana Merza, čiji su posmrtniostaci 1977. godine preneseni uBaziliku Srca Isusova uZagrebu. Na misi su pjevaliMješoviti zbor crkve Sv. Pavlaiz Zagreba i Hrvatsko pjevačkodruštvo "Jeka" iz Samobora.Oni su izveli misu u čast IvanaMerza koju je skladao dirigentzbora mo. Josip Degl Ivellio,dok je za orguljama bio RobertJakica.

Predstavljene dvije knjige o socijalnom nauku Crkve"Kršćanski socijalninauk" kardinalaJosepha Hoeffnera i"Socijalni govorCrkve u Hrvatskoj"dr. Stjepana Balobanapredstavljene uTribini grada Zagreba

Zagreb, 10.5.2005. (IKA) -Knjige "Kršćanski socijalninauk" kardinala JosephaHoeffnera i "Socijalni govorCrkve u Hrvatskoj" dr. StjepanaBalobana predstavljene su 10.svibnja u Tribini gradaZagreba. Riječ je o knjigamakoje su u izdanju Kršćanskesadašnjosti i Centra zapromicanje socijalnoga naukaCrkve tiskane 2004. godine, aodnose se na kršćanski socijalninauk, odnosno tematiziranjeaktualnih problema uHrvatskoj, koji su bitnopovezani s tim naukom. Nazočne je najprije pozdraviomoderator večeri StjepanBrebrić u ime Kršćanskesadašnjosti, zahvalivši se svimaonima koji su svjesni potrebe ivažnosti kršćanskogasocijalnoga nauka, ne samo upovijesno razvojnom smislu,nego s obzirom na konkretnucrkvenost i društvenost. U imeCentra za promicanjesocijalnoga nauka Crkvegovorio je njegov pročelnik mr.Gordan Črpić, osvrnuvši seposebno na riječi pape IvanaPavla II. koji je rekao da jesocijalni nauk Crkve instrumentevangelizacije u suvremenomsvijetu, a upravo nam onomogućuje izricanje ukategorijama razumljivimdanašnjemu čovjeku.

O knjizi kardinala JosephaHoeffnera "Kršćanski socijalninauk" govorio je pročelnikKatedre moralne teologije naKatoličkom bogoslovnomfakultetu Sveučilišta u Splitudr. Špiro Marasović, rekavšikako kršćanski socijalni naukuvažava objektivne okolnosti, aistodobno naglašavasubjektivnu odgovornost za teokolnosti, zbog čega on i jestnormativna znanost u društvu.Govoreći o knjizi, istaknuo jekako je riječ o najuspjelijempriručniku socijalnoga nauka,kako po svojem sadržaju kojegaobrađuje tako i po strukturi.Knjiga najprije obrađuje 3pojma važna za pravu ljudskudruštvenost, a riječ je osolidarnosti, supsidijarnosti iopćem dobru. Nadalje,Hoeffner posebna tematskapoglavlja posvećuje temamakao što su pravo i pravednost,brak i obitelj, rad i zanimanje,gospodarstvo, kao i država tezajedništvo naroda. Knjiga zatonije kompendij svih mogućihpitanja, nego razmišljanje štoCrkva svojim socijalnimnaukom želi poručiti, te nijenamijenjena samo studentimateologije, nego i svima onimakoji žele razumjeti socijalninauk Crkve, a osobito onimakoji zastupaju kršćanskevrednote, zaključio je dr.

Marasović. O knjizi dr. Balobana "Socijalnigovor Crkve u Hrvatskoj"govorio je profesor moralneteologije na Teologiji u Đakovudr. Vladimir Dugalić, rekavšikako ona sadrži 11 predavanjadr. Balobana podijeljenih u dvadijela. Prvi dio je teorijski iobrađuje socijalnuproblematiku, osobito onuCrkve u Hrvata od 1931. do1941. godine, te sadrži značajnepodatke o socijalnoj zauzetostikardinala Alojzija Stepinca,djelovanju svećenika VinkaAnderlića te spisateljskojaktivnosti Društva sv. Jeronimai pojedinih autora, socijalnojdimenziji života i djelovanjuMarije Propetog Petković,utemeljiteljice Družbe KćeriMilosrđa, kao i solidarnosti usvjetlu socijalnoga naukaCrkve. Drugi dio knjige odnosise na praksu i aktualiziraposebna socijalna pitanja uHrvatskoj kao što su pitanjekatehizacije, dostojanstvočovjeka u hrvatskom zdravstvu,smisao odricanja upotrošačkom društvu,gospodarstvo, etičnost uposlovanju te etika u politici iodgoj za politiku. Na taj načinknjiga želi aktualiziratipoštivanje dostojanstva ljudskeosobe, obrađuje pitanja koja sutrajni izazov društva u

4 18. svibnja 2005. broj 20/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Hrvatskoj i pokazujekontinuitet socijalnoga govoraCrkve u Hrvatskoj, rekao jeDugalić. Nazočnima se na kraju obratio iglavni inicijator za izdavanjeHoeffnerove knjige, te autorknjige "Socijalni govor Crkve uHrvatskoj" pročelnik Katedre

socijalnog nauka Crkve nazagrebačkom KBF-u dr.Stjepan Baloban. Zahvalio jesvima koji su na bilo koji načinpridonijeli izdavanju te dvijeknjige, posebno se zahvalivšiprof. Lotharu Roosu, koji ga jepotaknuo na izdavanje knjigekardinala Hoeffnera, što jetakođer znak brojnih aktivnosti

Centra za promicanjesocijalnoga nauka Crkve,osobito na njemačkomgovornom području. Govoreći,pak, o svojoj knjizi, rekao jekako je ona pokušaj teološkogapromišljanja crkvene situacije uHrvatskoj, budući da "socijalnigovor u Hrvatskoj nemaalternativu".

Misa za poginule branitelje Bosanske posavine,Usore, Žepča i banjolučkog kraja

Misu zadušnicu usvetištu Sveta MatiSlobode nazagrebačkom Jarunupredvodiodominikanac dr.Slavko Slišković

Zagreb, 11.5.2005. (IKA) -Misu zadušnicu za sve poginulebranitelje Bosanske posavine(Brčko, Brod, Šamac, Modriča,Orašje, Derventa, Odžak iGradačac), Usore, Žepča,Kaknja, Kotor Varoši i BanjeLuke predslavio je 11. svibnja usvetištu Sveta Mati Slobode nazagrebačkom Jarunudominikanac dr. SlavkoSlišković, profesor naKatoličkome bogoslovnomfakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Koncelebriralo je petnaestaksvećenika iz Bosanskeposavine, Žepča, Usore ibanjolučkog kraja, a na misi suse okupili vjernici iz tih krajevakoji žive na području Zagreba,Sesveta, Zaprešića i VelikeGorice, neki od njih uderventskoj i žepačkoj narodnoj

nošnji. Dr. Slišković istaknuo je kakose s prošlošću treba hrabrosuočiti da bi se dostojanstvenoživjela sadašnjost i kako bi seimala bolja budućnost, budućida nas tomu uči i naša vjera.Osvrnuvši se na misna čitanja,istaknuo je kako "možemopriznati da nas na misu nijesabrala smrt onih za kojemolimo, nego njihov život te danismo tu zato što su oni umrli,nego zato što su živjeli i zatošto su nam tijekom svojegaživota bili sinovi, očevi, braća,prijatelji ili poznanici". Onisvojom smrću nisu potvrdilisnagu smrti, nego života.Potvrdili su da je život tolikovrijedan da za njega ima smislai umrijeti. Njihova smrt nas uči

živjeti, rekao je, i nadodao kakoje na nama dati što više odsvojega života kako bismosvijet učinili ljepšim. Na kraju mise nazočnima seobratio i župnik župe DuhaSvetoga na zagrebačkomJarunu don Stjepan Matijević,rodom iz Žepča, rekavši kakobudućnost ima samo onaj kojine gubi nadu, jer svaki čovjektreba vjerovati da po njemubudućnost može biti svjetlija.Prigodne je riječi uputio i LukaMertić, župljanin te župe ijedan od organizatora susreta,kao i don Petar Šimić,upravitelj svetišta. Pjevanje jepredvodio zbor župe DuhaSvetoga.

Stručni skup za vjeroučitelje Dubrovačke biskupijeSredišnja temasusreta bila je"Najčešći problemi uponašanju kod djeceosnovnoškolske isrednjoškolske dobi"

Dubrovnik, 11.5.2005. (IKA) -Biskupijski stručni skup za svevjeroučitelje Dubrovačkebiskupije održan je 11. svibnjau Biskupskom sjemeništu uDubrovniku. U devetnici DuhuSvetomu susret je započeozajedničkom molitvom trećojBožanskoj osobi uz molbu zajednim od njegovih sedamdarova, darom savjeta.Pozdravne riječi, u svoje ime iime dubrovačkog biskupaŽelimira Puljića, uputio jepredstojnik Katehetskog uredadon Petar Palić.O središnjoj temi susreta"Najčešći problemi u ponašanjukod djece osnovnoškolske isrednjoškolske dobi" govorilaje dr. Vesna Raguž Staničić,klinički psiholog. Uzobjašnjavanje poremećajapsihološkog razvoja poputdisleksije, disgrafije,diskakulije, dislalije, disfazije išušljanja pri izgovoru, dr.Raguž Staničić upozorila jekako veliki broj djece zbog

poremećaja akademskog učenjane nastavlja školovanje. Brojnisu i različiti poremećaji koddjece s kojima se vjeroučiteljisusreću u razredu, od mucanja iporemećaja motorike do raznihoblika hiperaktivnosti. Uzrocičesto mogu biti posljedicaemocionalnih poremećaja udjetinjstvu te se odražavati nasocijalno funkcioniranje koddjece i adolescenata,napomenula je predavačicaNakon predavanja uslijedila jerasprava u kojoj su vjeroučiteljipostavljali pitanja i tražilisavjete za najprimjerenijerješavanje problema s kojima sesusreću u učionicama, kao inačine pomoći te podrške djecis poremećajima u ponašanju,njihovim obiteljima i zajedniciu kojoj djeca žive. Primijećenoje kako je sve više takve djeceu školama, pa se gotovo možegovoriti o poremećajuponašanja skupina, a ne samopojedinaca.U drugom dijelu skupa državni

povjerenici za Vjeronaučnuolimpijadu, Ana Matić zaosnovne škole i Angelina Tadićza srednje, izvijestile su oškolskim i biskupijskimnatjecanjima, kao i o državnomnatjecanju iz vjeronauka uZadru. Dubrovačku biskupijupredstavljaju učenici OŠ"Mokošica" i Klasičnegimnazije "Ruđera Boškovića". Kratak pregled stručnihskupova u biskupiji iznio je vlč.Palić, koji je također upoznaovjeroučitelje s novimudžbenicima s kojima će se odsljedeće školske godine moćislužiti u školama. PovjerenikVijeća za mlade KrešimirMarković predstavio je dvaovogodišnja projekta nanacionalnoj i svjetskoj razini,ljetni kamp Modrave i Svjetskisusret mladeži u Koelnu, te jepozvao župnike i vjeroučiteljeda animiraju mlade kako bisudjelovali na tim zanimljivim ivrijednim susretima.

5v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Zagreb: Misa zahvalnica za izbor pape Benedikta XVI.Misu zahvalnicuhrvatskoga episkopatapredvodio je kardinalBozanić, apropovijedao jebiskup Štambuk

Zagreb, 11.5.2005. (IKA) -Predsjednik Hrvatske biskupskekonferencije kardinal JosipBozanić predvodio je 11.svibnja u zagrebačkoj katedralimisu zahvalnicu za izbor papeBenedikta XVI. u suslavlju shrvatskim biskupimaokupljenima na proljetnomplenarnom zasjedanju iapostolskim nuncijem uHrvatskoj nadbiskupomFranciscom JavieromLozanom. Potičući okupljenevjernike da zahvale Bogu zaBenedikta XVI., kardinalBozanić podsjetio je na velikedogađaje u Crkvi proteklihtjedana, rekavši da je Crkvaživa i ona se očitovala proteklihtjedana te se moglo osjetiti da isvijet osjeća potrebu Crkve iPetrove službe.Spominjući se smrti pape IvanaPavla II. i izbora novog papeBenedikta XVI., hvarsko-bračko-viški biskup SlobodanŠtambuk u propovijedi jeukazao na velike pozitivnosti,ali upozorio i na negativnosti upristupu papinstvu i Crkvi.

Tako je spominjući smrt papeWojtyle, podsjetio da su mnogirekli kako je on bio mirotvorac,volio je ljude, prilazio je malomčovjeku, grlio je djecu, susretaose s velikima i značajnima,pisao pjesme, bio je velikčovjek. Istodobno, kazao jebiskup Štambuk, javljali su se idrugi glasovi koji nisu bilipreviše nježni, govorili su da jebio konzervativac, nije dopustiorastavu braka, svećenicima dase ožene, nije ženama dopustioda budu svećenici. Kad je umromožda su mnogi očekivali daće doći Papa koji će u sljedećihdesetak godina svake godineukinuti barem po jednu oddeset zapovjedi Božjih ili krozsedam godina ukidati jedan pojedan sveti sakrament, slikovitoje prokomentirao biskupŠtambuk. Govoreći o papiBenediktu XVI., citirao jenjegovu rečenicu da je naševrijeme doba diktaturerelativizma, što znači, pojasnioje biskup, da je sve dopušteno, idobro i zlo vrijede jednako, svevjere su iste, istina i laž idu

skupa. Upozoravajući kako toima posljedicu na ljudskome,društvenom, državnom pa i naeuropskome planu, biskup jerekao da su onda i oni koji sužrtve i oni koji žrtvuju drugejednaki, i onaj koji razapinje ikoji je razapet, i onaj kojemutreba suditi i kojega trebaprosuditi su isti.Ukazujući da je diktaturarelativizma pojam kojioznačava budućnost svijeta,biskup Štambuk rekao je daCrkva mora pronaći pametneizlaze da bi odgovorila na tudiktaturu. Podsjećajući da je udvadesetom stoljeću pokojnipapa Ivan Pavao II. spominjaotri velika zla nacizam, fašizam ikomunizam, biskup je upozoriokako mu se čini da je ono štoslijedi za vjeru i Crkvu opasnijeod komunističkog ateizma jersu dirnuti temelji na kojimapočiva svijet, osobito temeljiživota i temelji dostojanstvačovjeka. Zahvaljujući Bogu zaizbor novoga Pape, biskupŠtambuk zaželio mu je dug,sretan i blagoslovljen život.

Blagdan sv. Leopolda Mandića u Murskom SredišćuMisno slavlje nakojem su se okupilibrojni krizmanici,predvodio je vlč.Antun Štefan

Mursko Središće, 11.5.2005.(IKA) - Na uočnicu svetkovineLeopolda Bogdana Mandića, usrijedu 11. svibnja, u župnojcrkvi u Murskom Središćusvečano je proslavljen blagdantog hrvatskog sveca kojegSredišćanci osobito štuju.Svečano misno slavlje održanoje dan prije, jer je župnikKristijan Piskač želio da na tojmisi budu nazočni ovogodišnjikrizmanici koji sakramentpotvrde primaju 14. svibnja.Misu je služio predstojnikUreda za pastoral duhovnihzvanja Varaždinske biskupijevlč. Antun Štefan. Leopold

Bogdan Mandić bio je malistasom, a velik duhom. Bio jeispovjednik kojem su ljudivjerovali, u kolonama su čekalipred njegovomispovjedaonicom, istaknuo jevlč. Štefan. Govoreći zatim orelikvijama svetaca iz Padove(ruka sv. Leopolda i jezik sv.Antuna), propovjednik seobratio budućim krizmanicima,upitavši se što od nas ostaje kadodemo s ovoga svijeta. "Što jeu nama vrijedno, ali ne za nas,nego za drugoga? Mladi Isus bisačuvao vas! Isus bi uzeo vas,vas mlade! Ali, vi morateispuniti barem tri uvjeta da bi

iza vas ostalo nešto sačuvano.Trebate moliti, dolaziti na misui ispovijedati se, a prije svegatoga slušati svoje roditelje",poručio je vlč. Štefan,zamolivši zatim od sv.Leopolda zagovor kod Boga zakrizmanike, stare i bolesne te zapreminulog draškovečkogžupnika Ivana Cirkovića.Koncelebrirao je domaćižupnik Piskač. ŠtovanjeLeopolda Bogdana Mandića uMurskom Središću započeo jenekadašnji župnik Ivan Novak,koji je u blagdanskoj prigoditakođer posjetio župu.

Zadar: Svećenička rekolekcijaZadar, 11.5.2005. (IKA) -Mjesečni susret zadarskogprezbiterija održan je u srijedu11. svibnja u dvoraniNadbiskupskog sjemeništaZmajević u Zadru. S. TheaFilipović održala je predavanje"Mladi i euharistija", govorećio krizi vjere i euharistijskojpraksi kod mladih, što im jevažno u liturgiji i mogu li se tizahtjevi uskladiti s naraviliturgije. Izložila je i višepraktičnih smjernica zaoblikovanje misa s mladima te

katehetska nastojanja kojapromiču stavove potrebne usazrijevanju i slavljenjueuharistije.S. Thea je istaknula da su, uzshvaćanje euharistije kaoosobnog susreta s Kristom usakramentu, njene bitneodrednice zajedništvo isocijalna dimenzija. To jevidljivo na primjeru bl. MajkeTerezije iz Kolkate koja jerekla da ona i sestre vide Kristana oltaru kao hostiju i ubolesnim tijelima odbačenih.

"Ta dva aspekta Kristoveprisutnosti se međusobnouvjetuju, nadahnjuju iisprepliću. Tako jasnije dolazido izražaja egzistencijalnoznačenje otajstva vjere. Kršćanikoji su to shvatili živjet će štoispovijedaju i činit će štovjeruju", rekla je s. Thea,zaključivši da nas euharistijskikruh otvara ljubavi koja sesuprostavlja egoizmu, aeuharistijsko je zajedništvopoticaj za solidarnost i novi stilživota.

6 18. svibnja 2005. broj 20/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Zadar: Proslavljen sv. Leopold Bogdan MandićSkroman i pouzdan,kroz 52 godineispovjedničke službesvjedočio je da je Bogljubav u povijestičovjeka i svijeta,istaknuo je mons.Simeone Duca

Zadar, 12.5.2005. (IKA) -Blagdan sv. Leopolda Mandićasvečano je proslavljen 12.svibnja u Leopoldovu svetištuZadarske nadbiskupije, crkviGospe od zdravlja u Zadru,gdje je sv. Leopold tri godinedjelovao. Jutarnje svečanomisno slavlje predvodio jeapostolski protonotar mons.Simeone Duca. "Pokazivao jeveliku pažnju prema čovjeku, ada nije umanjivao težinugrijeha. Njegova je veličina uskrivenosti, da bi na pravomjesto stavio pastira duša",rekao je mons. Duca, opisujućilik Leopolda kao vjernog ocaduša punog razumijevanja istrpljenja, koji je u sjeni Krista

provodio svoju službu.Skroman i pouzdan, kroz 52godine ispovjedničke službesvjedočio je da je Bog ljubav upovijesti čovjeka i svijeta. "U siromaštvu izvanjskihdogađaja, Duh Sveti je zapaliou njemu veličinu vjernostiKristu i franjevačkom idealu usvećeničkoj službi. Darivao jesvoj život u šutnji i poniznostisamostanske ispovjedaonice,govoreći ljudima prijeodrješenja: "Sad ću vam datikomadić milosti, Gospodnjegoproštenja", rekao je mons.Duca, dodavši da je uzorpastirima u vršenju službeispovijedanja i poticaj svima da

osjete utjehu zbog susreta sIsusom. I ekumenski je duhživio u skrovitosti, poslušnosti ivršenju svoje službe, žrtvujućise za jedinstvo istočne izapadne Crkve. "Sv. Leopold jedarivao život dušama,prikazivao ih je u svojoj boli i snjima slavio sakramentpomirenja. Tu su se pokazalenjegove kreposti na herojskomstupnju", istaknuo je mons.Duca, rekavši da nam sv.Leopold želi poručiti da sepomirimo s Bogom."Prihvatimo tu preporuku. Toće biti lijepi dar koji ćemo mupokloniti", zaključio je mons.Duca u propovijedi.

Oproštaj od svećenika Ivana CirkovićaMisu zadušnicu užupnoj crkvi Sv. Rokau Draškovcu isprovodne obrede uMaloj Suboticipredvodio biskupCulej

Draškovec, 12.5.2005. (IKA) -Svećenik Varaždinske biskupijeIvan Cirković, koji je nakonduge i teške bolesti u 58. godiniživota i 32. godini svećeništvapreminuo u srijedu 11. svibnjau Županijskoj bolnici uČakovcu, pokopan je u četvrtak12. svibnja na mjesnom grobljuu Maloj Subotici.Pogrebni obredi započeli su uDraškovcu, mjestu njegoveposljednje svećeničke službe, ukojem je od 1985. obavljaoslužbu župnika. Misu zadušnicuza pokojnog župnika u župnojcrkvi Sv. Roka predvodio jevaraždinski biskup MarkoCulej u zajedništvu s 85svećenika Zagrebačkemetropolije. Nazočno je bilo iviše redovnica, bogoslova,sjemeništaraca, rodbina tebrojni vjernici iz župa u kojimaje vlč. Cirković službovao, ali idrugih međimurskih župa iostalih krajeva Varaždinskebiskupije.Obraćajući se ožalošćenommnoštvu biskup Culej upropovijedi je kazao kako seoni koji umiru u vjeri po smrtiupućuju tamo kamo je Kristotišao pripraviti mjesto onimakoji ljube Boga Oca. Tako je ipokojni župnik Cirković, koji jeveć na zemlji po svećeničkojslužbi bio blizak Isusu, otišaoKristu u susret, nakon što je uzavršnom razdoblju svogovozemaljskog života pobolesti, patnji i umiranju bioosobito blizak svomeSpasitelju. Biskup Culejpodsjetio je na njegovu zauzetupastoralnu službu, na čemu mu

je kao mjesni biskup uputioriječi zahvale. "Hvala ti, brateIvane, za sve što si u životulijepo učinio za Boga, Crkvu ibrata čovjeka. Hvala ti za lijeperiječi i osmjehe, kao i za patnjukoju si strpljivo podnosio. Nekati Gospodin bude vječnanagrada i radost koju ti nitko nemože oduzeti", istaknuo jebiskup. U oproštajnoj riječi preč. AntunHoblaj, dekanDonjomeđimurskog dekanata,istaknuo je kako je Varaždinskabiskupija u kratkom vremenuneočekivano ostala beznekoliko svećenika srednježivotne dobi, pa tako i odžupnika u Draškovcu, koji jecijelim svojim bićem, prožetimnadom i ljubavlju, živio vjerusvoga krštenja i volio Crkvu isvoje svećeničko zvanje.Podsjetio je na pokojnikovangažirani pastoralni rad teaktivnosti na materijalnojizgradnji i obnovi crkvenihdobara u rodnomdonjomeđimurskom kraju. Nijese štedio u dušobrižničkoj skrbiza svoje župljane, osobito onestarije i nemoćne. Osobito jenjegovao hodočašća ipobožnosti, obilazio utjehombolesne, posvećivao se djeci imladima. U dušobrižništvu doizražaja je dolazila njegovamirna, staložena, vedra igostoljubiva osobnost. Volio jeprirodu, životinje, sport, glazbui rodni zavičaj, u čemu senadasve prepoznavala njegovaljubav prema ljudima, koja gaje činila dobroćudnim,

plemenitim i dobrim čovjekomi svećenikom. Riječi oproštaja i zahvale u imežupljana izrekao je odbornikSlavko Blažeka, a u imesvećenika rodom iz župeDraškovec vlč. Ivan Mikec. Namjesnom groblju u MalojSubotici, gdje je sprovodneobrede vodio biskup Culej,riječi oproštaja uputio jesvećenik iste generacije JosipHorvat ml., dok je vlč. JosipJanković izrekao svoju pjesmukoju je spjevao u pokojnikovučast. Ivan Cirković rođen je 8.prosinca 1947. u MalojSubotici u obitelji Blaža iJelene, rođ. Vugrinec. Pučkuškolu polazio je u MalojSubotici i Čakovcu, a klasičnugimnaziju, odnosnointerdijecezansku školu uZagrebu, gdje je 1966. stupio ubogoslovno sjemenište i završiobogoslovni fakultet. Zasvećenika ga je u zagrebačkojkatedrali 24. lipnja 1973.zaredio zagrebački nadbiskupFranjo Kuharić. Od 1974. do1977. bio je kapelan u Ivancu.Potom je godinu i pol dana biokapelan u župi sv. Nikole uKoprivnici, nakon čega je ukolovozu 1978. godineimenovan upraviteljem župePokupsko. Te je služberazriješen 4. svibnja 1985.godine, kada je imenovanžupnikom u Draškovcu, gdje jeslužbovao puna dva desetljećasve do svoje smrti.

7v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Čestitka hrvatskih biskupa Svetom OcuHrvatski biskupiokupljeni naproljetnom plenarnomzasjedanju u Zagrebuuputili čestitku papiBenediktu XVI.

Zagreb, 12.5.2005. (IKA) -Hrvatski biskupi okupljeni naproljetnom plenarnomzasjedanju u Zagrebu uputili su12. svibnja čestitku papiBenediktu XVI. "Sveti Oče, uZagrebu se održava plenarnozasjedanje Hrvatske biskupskekonferencije, a glavna mu jetema promišljanje o nekimpastoralnim pitanjima vezanimuz Godinu euharistije. Mi,ovdje okupljeni biskupi, želimoiskoristiti ove trenutke našegasusreta i rada kao zgodnuprigodu da Vašoj svetostiuputimo najiskrenije čestitke upovodu početka Vašegapontifikata, u ime čitave Crkve

u Hrvatskoj, u ime svećenika,redovnika i redovnica, te svihvjernika naših biskupija.U svakoj smo biskupiji uputilisvoju hvalu Bogu, dubokozahvalni na neumornomdjelovanju Duha Svetoga kojivjerno vodi korake Crkve,slaveći svetu Euharistiju uzahvalu za Vašu osobu i zaVašu uzvišenu i dragocjenuslužbu u korist sveopće Crkve.Jučer, prvoga dana našegazasjedanja, svi smo zajedno uzagrebačkoj katedrali slavilisveta Otajstva na istu nakanu.Sveti Oče, izuzetno nam jedrago što smo Vas već imalipriliku primiti u našoj zemlji,

kao pročelnika Kongregacije zanauk vjere, u prigodi Simpozijao dvadesetoj obljetnici smrtikardinala Franje Šepera.Zahvalni smo što ste tada mogliposjetiti grad Zagreb, teizbližega upoznati vjeruhrvatskoga naroda. Sada Vam,izričući sinovsku ljubav svojeCrkve, obećajemo svojumolitvu, te zazivamo nad Vasdar Duha Svetoga i zagovorBlažene Djevice Marije, MajkeCrkve. Moleći apostolskiblagoslov za Crkvu uHrvatskoj, izričemo Vam svojenajdublje štovanje", ističuhrvatski biskupi u poruci Papi.

Gospić: Tribina o problematici darivanja organaNa tribini u povoduMeđunarodnog danamedicinskih sestaraizlaganje je održao dr.Josip Grbac

Gospić, 12.5.2005. (IKA) - UBiskupskom ordinarijatu uGospiću u povoduMeđunarodnog danamedicinskih sestara održana je12. svibnja tribina oproblematici darivanja organa,kao nastavak aktivnostigospićke podružnice Hrvatskogdruštva medicinskih sestara itehničara koji su 7. svibnjaimali duhovnu obnovu naKrasnom. Na tribini, koju jenajavila predsjednica gospićke

podružnice Ruža Oremović,izlagao je profesor na riječkojTeologiji dr. Josip Grbac.Pojasnio je stavove Crkve oproblematici darivanja organa."Crkva odobravahomotransplantaciju izsolidarnosti s bolesnima,solidarnosti sa životom, kao i izaltruizma. Pritom je potrebnozadovoljiti uvjete kao što suinformiranost darovateljaorgana, nužnost potrebe takvogčina te proporcionalnost rizika i

uzroka operacije", istaknuo jedr. Grbac, ukazavši na potrebusenzibiliziranja javnosti premadarivanju organa. Govorio je i okorisnosti posjedovanjadonatorske kartice uslučajevima kada bliža rodbinamora donijeti suglasnost odarivanju organa člana obitelji.Sve zainteresirane za tuproblematiku dr. Grbac jeuputio i na web stranicuwww.hdm.hr.

Blagdan sv. Leopolda u RijeciSredišnje blagdanskoslavlje u samostanuGospe Lurdskepredvodio je o.Tomislav Tenšek

Rijeka, 12.5.2005. (IKA) -Blagdan sv. Leopolda BogdanaMandića 12. svibnja svečano jeproslavljen u kapucinskomsamostanu Gospe Lurdske uRijeci. Blagdansko slavlje u tojžupi oživljuje ujedno spomenna 28 dana koje je 1923. sv.Leopold proveo kod kapucinana Žabici te ostavio neizbrisivtrag u samostanu i župi, aspomen na njega i danas je živmeđu vjernicima. Središnjeslavlje predvodio je o.

Tomislav Tenšek, vikarHrvatske kapucinske provincijesv. Leopolda Bogdana Mandićai zamjenik provincijala. Upropovijedi je istaknuo snažnupovezanosti života sv.Leopolda s euharistijom,izvorom i središtem kršćanskogživota. "U misi je Leopoldproživljavao kalvarijsku žrtvukojom je Isus spasio i još uvijekspašava svijet", ustvrdio jeTenšek, ukazavši naLeopoldovu želju te stalna

nastojanja da ljudima budeprijatelj. O tome svjedočenjegova pisma, ali isvjedočanstva ljudi koji su gasusretali. Zračio jeprijateljstvom, a ta je željaimala izvor u euharistijskomprijateljstvu s Bogom, kazao jeo. Tomislav te pozvao vjernikeda, po primjeru sv. Leopolda,"euharistija postane vrutak isnaga koja će nas učiniti boljimljudima i prijateljima".

Otvorena prva sakralna galerija u Slavonskom BroduSlavonski Brod, 12.5.2005.(IKA) - U povodu otvaranjaprve sakralne galerije uSlavonskom Brodu -"Laudato", a u sklopuobilježavanja Dana grada teproslave zaštitnika IvanaNepomuka, upriličen je 12.svibnja bogat program čiji sumedijski pokrovitelji biliHrvatski katolički radio, RadioBrod i Slavonskobrodska TV. Snekoliko glazbenih djelanastupili su pjevačka skupina

Apostoli mira i Nonetfranjevaca konventualaca, kojije tom prigodom promoviraonosač zvuka "Bezgrešnoj učast".Tom prigodom također je uistom prostoru otvorena iizložba portreta akademskogslikara Mate Jurkovića, podnazivom "Otvorite vrataKristu". Autor izložbe do sadaje izlagao na mnogimsamostalnim i skupnimizložbama u inozemstvu i

sudionik je mnogih likovnihkolonija u korist humanitarnihakcija. Galeriju i izložbuotvorio je gradonačelnik dr.Jozo Meter, a blagoslovioslavonskobrodski dekanStjepan Belobrajdić. VlasnicaGalerije Ksenija Abramovićzahvalila je svima na suradnji,razumijevanju i pomoći.Laudatova galerija otvorena jeu samom centru SlavonskogBroda (Šetalište braće Radić 7.)

8 18. svibnja 2005. broj 20/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Hrvatski biskupi vide budućnost Hrvatske u Europskojuniji

Hrvatski biskupirazgovarali spremijeromSanaderom iministrom Biškupićem

Zagreb, 13.5.2005. (IKA) -Hrvatski biskupi okupljeni natrodnevnome proljetnomplenarnom zasjedanju uZagrebu susreli su se 13.svibnja s hrvatskim premijeromdr. Ivom Sanaderom iministrom Božom Biškupićems kojima su razgovarali o tomekako teku pregovori o ulaskuHrvatske u Europsku uniju, azanimali su se i o prijedloguhaaškog tužiteljstva oproširenju optužnice protivgenerala Ivana Čermaka iMladena Markača koji jeposljednjih dana izazvao burne

reakcije u hrvatskoj javnosti. Riječki nadbiskup pojasnio jeda biskupi vide budućnostHrvatske kao članice Europskeunije i da su jedinstveni u tomestavu te da će ta tema biti jednaod točaka dnevnog reda o kojojće se popodne raspravljati naplenarnom zasjedanju. Na konferenciji za novinare uTajništvu HBK nadbiskupDevčić izvijestio je da im jepredsjednik Vlade rekao kakoje najavljeni prijedlogproširenja optužnice neodrživ.

Premijerov stav je da se nesmije dopustiti malodušnost ida će Hrvatska izboriti svojemjesto u Europskoj uniji, kazaoje nadbiskup Devčić. Na prijedlog proširenjaoptužnice osvrnuo se i šibenskibiskup Ante Ivas, rekavši dabiskupi dijele raspoloženjenaroda kako je neodrživo da sebilo tko tako ponaša premasuverenom narodu, poručivši daHrvatska treba pripadati Europii na institucionalni način.

Konferencija za novinare o plenarnom zasjedanju HBKPastoralne zadaćemjesnih Crkava uGodini euharistije,pastoral mladih,posebice studenata,pastoral Roma,pastoral osoba lišenihslobode,dušobrižništvo ubolnicama, radHrvatskog Caritasa,proglašenje Danasvetog djetinjstva,povratak crkvenihmatičnih knjiga idrugih knjiga koje suKatoličkoj crkvinezakonito oduzete ukomunizmu neke su odtema proljetnogzasjedanja hrvatskihbiskupa

Zagreb, 13.5.2005. (IKA) -Pastoralne zadaće mjesnihCrkava u Godini euharistije,pastoral mladih, posebicestudenata, pastoral Roma,pastoral osoba lišenih slobode,dušobrižništvo u bolnicama, radHrvatskog Caritasa, proglašenjeDana svetog djetinjstva,povratak crkvenih matičnihknjiga i drugih knjiga koje suKatoličkoj crkvi nezakonitooduzete u komunizmu, neke suod tema o kojima seraspravljalo na redovitomproljetnom plenarnomzasjedanju Hrvatske biskupskekonferencije od 11. do 13.svibnja u Zagrebu. Na konferenciji za novinare 13.svibnja u Tajništvu HBK,riječki nadbiskup Ivan Devčićizvijestio je da su biskupi dostavremena posvetili glavnoj temizasjedanja Godini euharistije,koju je proglasio papa IvanPavao II. te je u središturazmatranja bila euharistija kaootajstvo. O tome su predmetugovorili stručnjaci s područjaliturgije koji su upozorili namanjak misterijskog ozračja uodvijanju liturgije. Razgovaralose i o zadacima u Euharistijskojgodini na razini HBK, biskupijai župa. Biskupi su raspravljali i o raduHrvatskog Caritasa te suzaključili da je potrebanrazvojni, dinamični Caritas kojiće osluškivati potrebe u društvui pomagati u njihovurješavanju, sukladno svojimmogućnostima.

Hrvatski biskupi odobrili suprijedlog nakana Apostolatamolitve za 2006. godinu.Proglašen je i Dan svetogdjetinjstva koji će se, kao i u150 zemalja svijeta, uHrvatskoj slaviti na svetkovinuBogojavljenja. Riječki nadbiskup najavio je daće se u poslijepodnevnimsatima raspravljati o stanjucrkvenih medija kod nas. Predsjednik Odbora za mladepri HBK šibenski biskup AnteIvas izvijestio je da su biskupiraspravljali o pastoralu mladih,posebice studenata. Biskupi suizrazili želju puno većegangažmana u pastoralustudentske mladeži te će se usuradnji sa svećenicima iredovnicima utvrditi što bi sedalo napraviti da se taj vidpastorala digne na višu razinu. Spomenut je i problem ljetnogokupljanja mladeži, koji je kodnas tek na počecima, a kaoprimjer zanimljivogaokupljanja mladih biskup Ivasspomenuo je ljetni kamp uModravama u Šibenskojbiskupiji. Također, biskupi su razgovaralio Svjetskom susretu mladihkoji će se održati u kolovozu uKoelnu. Prema riječimabiskupa Ivasa, Nijemci su namposvetili poticajno velikupažnju, te su njihovipredstavnici, posebno izMuenchenske nadbiskupije

dolazili nekoliko puta nasastanke našeg Odbora zamlade. Pripreme zasudjelovanje naših mladih tekuutvrđenom dinamikom, a dosada se prijavilo oko 1300mladih za Koeln. Predsjednik Odbora HBK zapastoral Roma varaždinskibiskup Marko Culej istaknuo jezauzetost Crkve u pastoraluRoma katoličke vjeroispovijestite je izvijestio da je tiskanKatekizam na dva romskajezika bajaši i lovarski. Kao predsjednik Odbora HBKza osobe lišene slobode biskupCulej izvijestio je o pastoraluosoba u zatvorima,kaznionicama i domovima te jespomenuo da za sada imamojednoga zatvorskogdušobrižnika vlč. mr. MarkaŠmuca, koji djeluje ukaznionici u Lepoglavi.Upravitelji zatvora, premariječima biskupa Culeja, kažuda zatvorenicima nazočnostsvećenika puno znači. Na upit o svećeniku u Pitomačikoji je tražio od roditelja dapodmire crkveni dug kako biim djeca mogla primiti prvupričest, biskup Culej odgovorioje da je nakon napisa umedijima o tome slučajupozvao župnika iz Pitomače ipitao ga idu li djeca redovito navjeronauk i zaslužuju li ići napričest, a kad je on potvrdnoodgovorio, biskup mu je rekaoda ne kažnjava djecu zbogroditelja.

9v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Dubrovnik: Misa za maturanteNa današnji danželimo Bogu rećihvala, kazao jepropovjednik Palić,podsjetivši kako jeapostol Petar svojumaturu položio utrenutku kad se nanjemu izvršilo Isusovoobećanje

Dubrovnik, 13.5.2005. (IKA) -Misa zahvalnica za maturantedubrovačkih srednjih škola,njihove profesore, ravnatelje iroditelje slavljena je 13. svibnjanavečer u dubrovačkojkatedrali. Euharistijsko slavljepredvodio je don Petar Palić,tajnik dubrovačkog biskupa ipredstojnik Katehetskog uredaDubrovačke biskupije ukoncelebraciji s ravnateljemKlasične gimnazije "RuđeraBoškovića" don BernardomPlešom. Današnji dan je pun simbolike,istaknuo je u uvodu don Petar,od divnih Božjih čudesa koja susvakom darovana od ranogjutra do večeri, preko činjenicekako Crkva danas slavi blagdanGospe Fatimske koja se 1917.ukazala vidiocima, spomena natrenutak iz 1981. kada je nadanašnji dan na Trgu Sv. Petra

izvršen atentat na papu IvanaPavla II. do odluke papeBenedikta XVI. koji je upravoobznanio pokretanje postupkabeatifikacije svog prethodnika.Na današnji dan želimo Bogureći hvala, kazao jepropovjednik, podsjetivši kakoje apostol Petar svoju maturupoložio u trenutku kad se nanjemu izvršilo Isusovoobećanje da će ga drugi vezati ivoditi kuda on ne bude htio.Upitavši se otkud Petru i prvimkršćanima snaga za podnošenjeprogona i stradanja, don Petarje istaknuo kako je ljudskasnaga slaba i nedostatna, ali usvim kršćanima postoji Kristovduh koji im pomaže biti i onošto ne mogu. Kao što je davaosnage prvim kršćanima, Isusdolazi i nama danas, čak i ondakada nismo dovoljno zreli iotvoreni da ga primimo, rekaoje propovjednik.

Euharistijsko slavlje pjesmomsu obogatili učenici Umjetničkeškole "Luke Sorkočevića",čitanje kao i molitvu vjernikapročitali su srednjoškolskiprofesori i maturanti. Za prikazdarova, uz kruh i vino u Godinieuharistije prineseni su,povodom Godine fizike,najpoznatije Boškovićevo djelo"Theoria philosophie naturalis",molitve Očenaša, ZdravoMarije i Slava Ocu napisanestenografski, te sadnicaljekovitog nevena kojim su se upovijesti liječile mnoge bolesti.Na završetku misnog slavlja uzTe Deum, u ime maturanata2004./05. godine, riječi zahvaleizrekla je maturanticaEkonomske i trgovačke školeStela Čeperković. Organizatorsusreta je Vijeće za pastoralmladih Dubrovačke biskupije.

Završni susret župnih čitača Riječke nadbiskupijeOdgovornostprenošenja RiječiBožje ne proteže sesamo na liturgiju već ina svakodnevni život

Mrkopalj, 14.5.2005. (IKA) - Ucrkvi Majke Božje Žalosne uMrkoplju u subotu 14. svibnjariječki nadbiskup Ivan Devčić utijeku misnog slavlja predao jedužnosti liturgijskih čitačadvjestotrideset i petorici čitača ičitačica iz svih župa Riječkenadbiskupije koji su tijekomove pastoralne godine pohađaliseminare za čitače koji su biliorganizirani u sedam dekanatanadbiskupije, kao i jedandodatni za one koji su bilispriječeni sudjelovati naseminaru u svom dekanatu. Misi je prethodilo predavanjedr. Ivana Šporčića, profesorabiblijskih znanosti na Teologijiu Rijeci, u kojem je govorio ovažnosti Službe Riječi i načinuprenošenja Riječi Božje, velikojulozi i odgovornosti onoga kojiRiječ Božju naviješta u župskojzajednici. Temeljni zadatakčitača je da oživotvori BožjuRiječ, da ona od mrtvog slovapostane živi duh koji pokrećeljudska srca. Tekst iz DeiVerbum 25 govori da biskupi,propovjednici, svećenici,đakoni i svi koji na bilo kojinačin imaju po poslanju Crkveveze s Biblijom, BožjomRiječju, trebaju biti "ishranjeni"Božjom Riječju da njihovočitanje, propovijedanje,poučavanje ne bi bilo "jalovo".

Smatram da će liturgijski činiimati svoje dostojanstvo tekonda i samo onda ako oni kojiaktivno sudjeluju u liturgijskimdogađanjima, među kojimaliturgijski čitači zauzimajupovlašteno mjesto, budu imaliispravan odnos prema Bibliji.Čitač nikada ne bi smio izdatiispravan smisao, pa onda ukonačnici i poruku biblijskogteksta, rekao je, izmeđuostaloga, dr. Šporčić. U misi su suslavitelji bilisvećenici iz župa nadbiskupijekoji su dopratili svoje čitače. Upropovijedi je nadbiskupDevčić zahvalio svima koji supomogli da se susreti čitača iseminari održe, a naposečitačima koji su se odazvali tojslužbi koja je svakodnevno, aosobito u nedjeljnomliturgijskom slavlju od velikevažnosti, jer čitati Riječ Božju ikao takvu je prenositislušateljstvu da ona u njimaodjekne, nije jednostavno."Koliko će Riječ Božja naćisvoje utočište u srcimaokupljenih ljudi, to zna jedinoGospodin, ali na svima namaje, koji smo nositelji određenihslužbi u Crkvi, da stvorimo svepreduvjete kako bi Božja Riječnašla uistinu put do svačijegsrca. Iz ovoga je vidljivo, dragižupni čitači, da je Vaša služba,

uz sve ostale službe u Crkvi, odneizmjerne važnosti iodgovornosti. A ta seodgovornost prenošenja pisaneRiječi Božje proteže, ne samona liturgiju, već i nasvakodnevni život; u obitelji, uškolskom i župnomvjeronauku", rekao jenadbiskup Devčić. Nakon propovijedi nadbiskupDevčić svečano je svakomčitaču predao dužnostliturgijskog čitača polaganjemruku čitača na Sveto pismo, adekan ili predstavnik dekanatauručio mu je potvrdnicu da jezavršio seminar za liturgijskogčitača.Seminare za liturgijske čitačeorganiziralo je Nadbiskupijskopastoralno vijeće na čelu svoditeljem vlč. DaliboromBožićem uz suradnju dekana isvećenika u dekanatimanadbiskupije. Liturgijski čitači će se i nakonovog susreta nastaviti susretatina predavanjima i seminarima uorganizaciji Riječkenadbiskupije, a potaknuti su dabudu animatori i nositeljiosnivanja biblijskih zajednica usvojim župama ili na nivoudekanata.

10 18. svibnja 2005. broj 20/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Koncert zborova katoličkih škola HrvatskeNastupili su zborovi izšest od desetkatoličkih gimnazija uHrvatskoj

Zagreb, 14.5.2005. (IKA) - Nadrugom u nizu koncertuzborova katoličkih srednjihškola Hrvatske pod nazivom"Veni Creator Spiritus", koji je14. svibnja održan u dvorani"Šator" Ženske opće gimnazijeDružbe sestara milosrdnica uZagrebu, nastupili su zborovi:Franjevačke klasične gimnazije"Fra Marijan Lanosović" izSlavonskog Broda podravnanjem Hrvoja Špicera,Nadbiskupijske klasičnegimnazije "Don Frane Bulić" izSplita pod ravnanjem s. MirjeTabak, Nadbiskupske klasičnegimnazije iz Zagreba podravnanjem Nives PaulinićŠarić, Isusovačke klasičnegimnazije iz Osijeka podravnanjem Katarine Josipović,Pazinskog kolegija - klasičnegimnazije iz Pazina podravnanjem Ines Kovačić iŽenske opće gimnazije Družbesestara milosrdnica iz Zagrebapod ravnanjem s. ElizabetePeršić.Nazočne je pozdravilaravnateljica Ženske općegimnazije Družbe sestaramilosrdnica s. BerislavaGrabovac, istaknuvši kako jeupravo ta večer mladenačkoga

stvaralaštva i raspjevanogazajedništva protkanabogatstvom raznolike svjetske ihrvatske glazbene baštine lijepapriprava za blagdan Duhova.S.M. Blaga Bunčuga, vrhovnaglavarica Družbe sestaramilosrdnica istaknula je kako jepjesma oduvijek izražavalanajsuptilnije čovjekoveosjećaje, posebice ljubaviprema Bogu, čovjeku idomovini, o čemu govori i papaBenedikt XVI. koji kaže "kadačovjek stupi u dodir s Bogom, unjegovoj se egzistenciji budetitraji područja koja sama odsebe postaju pjesmom kojapoziva cjelokupno stvorenje dapostane pjesma Bogu zajedno sraspjevanim čovjekom".U ime Ministarstva znanosti,obrazovanja i sporta pozdravioje pomoćnik ministra NenadMarković, rekavši kako je cijeliživot jedna vrst glazbe, a djecanajljepše note u ispjevanimstihovima. Tom je prigodompredstavnicima škola podijelio iprigodne darove. U imeMZOŠ-a nazočila je i MarijaIvanković.Na početku koncerta skladbu"Veni Creator Spiritus" izveo jeMuški komorni zbor

Nadbiskupske klasičnegimnazije iz Zagreba podravnanjem Nives PaulinićŠarić. Izvedene su i skladbeŠime Marovića, BenedettaMarcella, Zdenka Runjića, P.Gotovca, A. Čelara,Charpentiera, A. Markovića, J.Njikoša, J. Gotovca te crnačkeduhovne skladbe. Uz pojedinesu zborove nastupili i solisti naklavijaturama, glasoviru,udaraljkama, violončelu,bongosima, a uz zborIsusovačke klasične gimnazijeiz Osijeka nastupio je itamburaški sastav. Koncertu su nazočili izagrebački pomoćni biskupValentin Pozaić te generalnivikar Zagrebačke nadbiskupijeVladimir Stanković. BiskupPozaić u svojem je govoruistaknuo kako je živ iraspjevani čovjek slava Božjate je mladima poručio da ponjima, koji su slika Božja uovome svijetu, slava Božja trajedovijeka.Na kraju koncerta svi sudioniciizveli su zajedničku skladbu"Neka slava Božja trajedovijeka" pod ravanjem s.Elizabete Peršić.

Festival duhovnih pjesama u VodnjanuNa festivalu jesudjelovalo 14župskih zborova te 6zborova osnovnihškola

Vodnjan, 14.5.2005. (IKA) - UVodnjanu je u subotu 14.svibnja u organizaciji HKZ MIosnovne zajednice Vodnjan IX.održan festival duhovnihpjesama "Iskrice" podpokroviteljstvom Porečko-pulske biskupije, ŽupanijeIstarske i Općine Vodnjan.Festival je otvorio porečko-pulski biskup Ivan Milovan, asudionike su pozdraviligradonačelnik KlaudioVitasović, predstavnikistarskog župana Orijano

Otočan te župnik MarijanJelenić.Na festivalu je sudjelovalo 14župskih zborova te 6 zborovaosnovnih škola u kojima jenastupilo ukupno 414 djece.Podijeljeno je dvanaestnagrada. Od župskih suzborova za poznate pjesmenagrađeni Trviž, Vodnjan, iSveti Petar u šumi, a odosnovnih škola Buje, Brtoniglai Poreč. Za nove pjesme iskladbe nagrađeni su župskizborovi: Labin Donji za pjesmu

"Ručice", tekst i glazbaAleksandre Korolija koja jepobjednik festivala, Rabac zapjesmu "Emanuel" i Sveti Ivaniz Pule za pjesmu "Češljugar".Nagrade za najbolji tekst"Češljugar" pripala je pjesnikuDanielu Načinoviću, zanajbolju glazbu Dolores BiasiolVojnić i za najbolji aranžmanGiorgi Marinu.Organizator priprema jubilarni10. festival i izdavanjemonografije.

Osijek: Svečani blagoslov kipa i kapele sveca izAsizaOsijek, 14.5.2005. (IKA) -Prijepodnevna svečanost usubotu 14. svibnja u osječkojfranjevačkoj crkvi SvetogaKriža i samostanu bila je uznaku sv. Franje Asiškoga.Pater Nikola Vukoja, franjevaciz Samobora i član upraveHrvatske franjevačke provincijesv. Ćirila i Metoda, blagoslovioje novouređenu kapeluposvećenu svecu iz Asiza i kipsmješten u "ružičnjak sv.

Franje". Repliku kipa izradio jeosječki akademski kipar EduardHudolin u Radionici za kamenuplastiku osječkoga odjelaHrvatskoga restauratorskgaZavoda pri Ministarstvukulture, a glavni poticaj zaizradu dao je fra Roko,nekadašnji osječki gvardijan.Prema riječima fra ŽeljkaPaurića, rektora franjevačkeosječke crkve, ideja za uređenjekapele dobila je zamaha na

jednom hodočašću u Asiz, adobrotom mnogih dobrih ljudije i zaživjela. Tako je fraNikola Vukoja blagoslovioprostor, zahvalio se iblagoslovio sve koji supripomogli u realizaciji, ali ione koji će tu tražiti okrijepu isnagu.Na svoj način svečanost suuveličali mladi, pjevači izFRAMA-e i skupina"Benedikt".

11v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Susret članova Katoličkog društva prosvjetnihdjelatnika IstreGrimalda, 14.5.2005. (IKA) - Umalom istarskom selu Grimaldiodržan je u subotu 14. svibnjaprvi susret članova Katoličkogdruštva prosvjetnih djelatnikaIstre "Mons. Antun Hek". Većje na osnivačkoj skupštini usiječnju ove godine najavljentaj susret uoči Duhova, koji bitrebao postati tradicionalan.Predsjednica Društva prof.Vilma Zohil-Unukić pozdravilaje nazočne i toplo zahvalilasvima koji su pomogli da to

Društvo zaživi. Najavila je iovogodišnje aktivnosti:jednodnevni izlet u rujnu(Marija Bistrica-Krašić-Zagreb); koncert uoči Božića;7. siječnja 2006. susret s dr.Tomislavom Ivančićem.Susret koji je okupio pedesetakčlanova društva započeo jepredavanjem dr. Josipa Grpcapod naslovom Škola za odgoj.Mnogi su bili spriječeni raznimnatjecanjima, nastavom idrugim aktivnostima kojih ne

manjka na kraju nastavnegodine, ali to nije umanjilosvečanost i ljepotu druženja.Nakon predavanja slavljena jemisa koju je predvodio mjesnižupnik vlč. Bernard Jurjević uzkoncelebraciju Josipa i VilimaGrpca te pjesmu zbora mladih.Slijedio je objed i nastavakdruženja, pri čemu je istaknutagostoljubivost župljana koji susudionike susreta srdačnodočekali, počastili ih i veselilise s njima.

Svetkovina Duhova u ŠibenikuCrkva mora biti usvijetu i u svijetunositi Božji duh,dostojanstvo koje Bogpotvrđuje za svakogačovjeka i narod,poručio je biskup Ivas

Šibenik, 15.5.2005. (IKA) - Nasvetkovinu Duhova, u nedjelju15. svibnja, svečano misnoslavlje u katedrali Sv. Jakova uŠibeniku predvodio je šibenskibiskup Ante Ivas. U tijeku misebiskup je devedeset osmoricikrizmanika iz župa Grad,Njivice, Mandalina i Zablaćepodijelio sakrament potvrde. Biskup je pozvao naoživljavanje dara vjere koji jeprimljen na krštenju. Kristovživot poruka je o dostojanstvuljudskog života, a čovjek jebiće dostojanstva koje prelazisve granice vidljivog iopipljivog. Svaki je čovjek

ljubljeno biće, Bog nas ljubi ivoli temeljna je poruka našekršćanske vjere, istaknuo jebiskup Ivas.Samo u ljubavi čovjek možeživjeti svoje ljudskodostojanstvo, a ljubav jepotisnuta i obeščašćena. Ljubavtreba biti prva riječ, istina ipravda te zauzimati prvo mjestokršćanskog ozračja imentaliteta. Vratimo se tomozračju koje kao da je našomkrivnjom sve manje, pozvao jebiskup Ivas. Duhovi su događaj kada su BogOtac i Bog Sin došli potvrditiDuh Ljubavi među svojim

učenicima. Duhovi su dan kadaBog želi utvrditi Crkvu uljubavi. Danas je Bog htio da sepreko Crkve svijetom širiozračje ljubavi, nesebičnosti isluženja. Budite svjedoci da seljubavlju može mijenjati svijet.Isus ne želi Crkvu zatvorenusamu u sebe, to nije njensmisao. Ona mora biti u svijetui u svijet unositi Božji duh,dostojanstvo koje Bogpotvrđuje za svakoga čovjeka inarod, a ne da bi čovjekovodostojanstvo ovisilo o voljiljudi ili političkih i nekihdrugih moćnika, poručio ješibenski biskup.

Svetkovina Duhova u požeškoj katedraliDok budete išli svojimživotnim putem,nemojte dopustiti davas bilo što ili bilo tkoisključi iz energetskeIsusove snage, izdjelovanja DuhaSvetoga, poručio jekrizmanicima biskupŠkvorčević

Požega, 15.5.2005. (IKA) - Nablagdan Duhova 15. svibnjasvečano misno slavlje upožeškoj katedrali Sv. TerezijeAvilske predvodio je biskupAntun Škvorčević ukoncelebraciji s generalnimvikarom mons. JosipomKrpeljevićem, katedralnimžupnikom preč. MatijomJurakovićem i više svećenika. Požeški biskup podijelio jemladima katedralne župesakrament potvrde.Predstavnici 115 mladih, kojisu primili sakrament, poručilisu biskupu da je za njih taj danosobito važan jer posredstvomkrizme postaju punoljetničlanovi Crkve Božje. ŽupnikJuraković je, pozdravljajućibiskupa, istaknuo kako "samo uDuhu Svetome imamo jamstvobiti zdraviji narod, a bez togaDuha bili bismo siročad". Biskup Škvorčević je potom

podsjetio kako je Isusovo čudoi to što Njegov duh već 20stoljeća živi, unatoč ljudskimslabostima. "Duh Sveti jepokretačka i životvorna snaga,najjača koja postoji u svemirute pobjeđuje i smrt. Duh IsusaKrista je energetska snaga kojojje ime ljubav. To je energetskizgusnuti Božji život koji jeprogovorio u stvaranju na svojnačin. Isusov Duh dolazi nakonpedeset dana da bi u srcimapreplašenih apostola napraviorez kako bi oni, ispunjeni tomsnagom i Božjom energijom,krenuli u ovaj svijet sposebnom jasnoćom,opredijeljeni za onaj život kojise može i mora roditi. Tajenergetski Božji sustav živi uCrkvi, a mi se u njegauključujemo kroz svetesakramente. Oni koji seuključuju u taj Božji energetskisustav ovom zemljom hodajupoput Isusa Krista, stvarajućineka životna stanja koja su

takva da ih čovjek ne možesvojim vlastitim sredstvimaostvariti. Isusova energetskasnaga nije samo snaga kojapokreće, nego i snaga kojaujedinjuje. Dokaz tome je iIsusova Crkva prisutna u svimnarodima svijeta koja nastojiživjeti jedinstvo", kazao jebiskup, ustvrdivši kako je DuhSveti taj koji ujedinjuje ipovezuje različite narodesvijeta koji idu zajednosvjedočeći Isusa Krista. Vi se krizmanici upravouključujete u to Isusovozajedništvo. U takvom svijetubiti uključen u Božji sustav jepredragocjeno. Dok budete išlisvojim životnim putem,nemojte dopustiti da vas bilošto ili bilo tko isključi iz teenergetske Isusove snage, izdjelovanja Duha Svetoga,zaključio je biskup Škvorčević.

12 18. svibnja 2005. broj 20/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Svetkovina Duhova u zagrebačkoj katedrali"Potvrda dačovječanstvo bezBoga i protiv Bogastari i samo sebeosuđuje na babilonskuzbrku, prijeti da onosamo sebe utopi usvojim temeljnimvrijednostima,moralnim i vjerskim,ali i ljudskim idruštvenim", rekao jeu propovijedi kardinalBozanić

Zagreb, 15.5.2005. (IKA) - Nasvetkovinu Duhova, u nedjelju15. svibnja, u zagrebačkojkatedrali svečano misno slavljepredvodio je zagrebačkinadbiskup kardinal JosipBozanić zajedno s kanonicima iprebendarima Prvostolnogkaptola zagrebačkog.Obraćajući se nazočnimvjernicima kardinal Bozanićpojasnio je biblijski i liturgijskiznačaj svetkovine Duhova te je,osvrćući se na Vjerovanje, ukojem se o Duhu Svetom izričeuvjerenje kako je onživotvorac, rekao kako se taživotvornost očituje i uživotnosti Crkve. "Budući da jeDuh Sveti život Trojstva, on tajživot izlijeva i u nas. Budući jeDuh Sina Božjega, čini nasdjecom Božjom, ovlašćujućinas da Boga možemo nazivatiOcem kao što ga je i Isuszvao", rekao je zagrebačkinadbiskup te pojasnio kakoDuhovi predstavljaju novorođenje za čovjeka. Duhovi surađanje novog čovječanstva,oblikovana i oživotvorena u"novom čovjeku" i uzorusvakoga savršenstva: IsusuKristu. Novo čovječanstvorođeno na Duhove nije drugodoli Crkva, predstavljena, akotako možemo reći, slikomdvorane Posljednje večere ukojoj su, pedeset dana nakon

Uskrsa, okupljeni apostoli sMarijom primili snagu Duha,koja je izražena šumom s neba iognjenim jezicima, a koja jepromijenila njihov život. Takoje bilo onda, ali tako je i danas.Na Duhove se vjernici svihnaroda, rasa i jezika okupljajute ih oganj Duha Svetoga sabireu jedinstvenu stvarnost Crkve -Mističnoga tijela Kristova,rekao je kardinal Bozanić,ustvrdivši kako se taj životobnavlja po opraštanju grijehakoje je donio Isus, a koje se uCrkvi događa po DuhuSvetome, pa je problematikagrijeha uvijek aktualna. "Svjesni smo da se sve višeumanjuje, pa čak i prešućuje,značenje grijeha. No, jošopasnije, poriče se značenjegrijeha kao neposluha Božjemzakonu i njegovoj ljubavi štovodi u opasnu ravnodušnostkoja ne želi razlikovati svjetlo itamu, poistovjećujući dobro izlo, s neizbježnim ishodom daje sve dopušteno", rekao jezagrebački nadbiskup,pojasnivši kako se takvomišljenje i ponašanje danaspropagira kao dostignućemodernoga čovjeka "koji sekonačno oslobodio svihmoralnih normi pa čak i Boga".No, razmislimo li dobro, to jeipak samo žalosna

prepoznatljivost "starog"čovjeka. Potvrda dačovječanstvo bez Boga i protivBoga stari i samo sebe osuđujena babilonsku zbrku, prijeti daono samo sebe utopi u svojimtemeljnim vrijednostima,moralnim i vjerskim, ali iljudskim i društvenim.Prisjetimo se nekih konkretnih ialarmantnih primjera koji sunam svakodnevno pred očima:omalovažavanje ljudskogživota - izraženo unajrazličitijim oblicima;sebeljublje, društvene igospodarske nepravde;pretjerana briga za novcem iblagostanjem koji postaju samisebi svrhom; neobuzdana željaza moći koja ponekadplemenito zvanje političara dasluži općem dobru, pretvara uvladanje nad drugima;pomanjkanje moralnih normina području afektivnog ispolnog života kako pojedinacatako i obitelji", rekao jekardinal Bozanić pozvavšivjernike da prihvate darobnovljenoga života kojeganudi svetkovina Duhova, ačime počinje i kršćanskoposlanje u svijetu.Uoči svetkovine Duhova 14.svibnja, u tijeku euharistijskogaslavlja u zagrebačkoj katedralikardinal Bozanić podijelio jesakrament potvrde.

30. obljetnica dolaska Kćeri MilosrđaU tijeku trostrukogslavlja u župiUznesenja Marijina -Plina Stablina fraPetar Milanovićblagoslovio kip bl.Marije PropetogaPetković, rad kiparaBranka Ivankovića

Plina Stablina, 15.5.2005.(IKA) - Župa UznesenjaMarijina - Plina Stablinaproslavila je u nedjelju 15.svibnja zaštitnicu GospuFatimsku, koju tradicionalnoslavi prve nedjelje nakonblagdana, 30. obljetnicudolaska sestara bl. MarijePropetog Isusa Petković isvetkovinu Duhova. Zatrostruko slavlje župa sepripremala trodnevnicom, a nauočnicu blagdana održana je ipriredba u čast blaženici idolasku Kćeri Milosrđa u tužupu. Svečano misno slavlje ucrkvi Gospe Fatimskepredvodio je zamjenikprovincijala fra PetarMilanović, koji je blagosloviokip blaženice - rad kiparaBranka Ivankovića. Prijepočetka blagoslova, članiceKUD-a "Neretvanka", koje suovih dana snimile CD na kojemsu tri pjesme posvećeneblaženici, otpjevale su pjesmu"Na bijelom žalu". "Danas kada

slavimo blagdan Duhova iGospe Fatimske, teobilježavamo 30. obljetnicudolaska i plodnog djelovanjasestara Kćeri Milosrđa u ovužupu, prisjetimo se povezanostiMarije i Duha Svetoga;prisjetimo se na poseban načinblagopokojnog pape IvanaPavla II., koji je "posvetomMariji" u tijeku svogapontifikata učinio velika djelakoja priznaje cijeli svijet",istaknuo je u propovijedi fraPetar. Riječi zahvalnosti Bogu,svećenicima i vjernicima kojisu podupirali redovnice uteškim i zahtjevnim počecimanjihova apostolata uputila je s.provincijalka Emila Barbarić.Posebno jezahvalila fra PetruSikavici i sadašnjem župnikufra Franji Laci, koji je izgradiocrkvu Gospe Fatimske, koja jeprije 30 godina bila samo san."Danas je ova župna zajednicaznak koliko može učiniti ljubavi jedinstvo, nenametljivost,radinost, spontanost,

velikodušnost,dobronamjernost, nesebičnost anadasve molitva", istaknula jes. Emila. Zahvalila je za milostšto se u toj župi umnažaju"Biseri Očeva milosrđa" kojiće, nasljedujući svojuzaštitnicu, moći mijenjati svijeti učiniti ga čovječnijim.Također je zahvalila fra PetruMilanoviću koji je svojomnazočnošću posvijestiopovezanost Franjevačkeprovincije PresvetogOtkupitelja i Družbe KćeriMilosrđa. S. Emila prenijela ječestitke vrhovne poglavarice s.Else Alcaraz, koja se nalazi usestrinskom pohodu uParagvaju, koja je, izmeđuostalog, istaknula: Zajedničkimolimo zagovor nebeskeMajke i naše blaženeutemeljiteljice da se u ovomvremenu nađe onih koji ćeprihvatiti "milosrđe" kao stavsvog života, slijedeći propetogKrista po primjeru bl. MarijePetković.

13v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Kardinal Bozanić o izjavi predsjednika MesićaStav predsjednikanaše države je usuprotnosti s ustavnimugovorom Europskeunije, koji izričito učlanku 52. potičeinstitucionalni dijalogEU s Crkvama idrugim vjerskimzajednicama te uCrkvi prepoznajepoziciju partnera udijalogu u službiopćeg dobra građana

Zagreb, 15.5.2005. (IKA) -Predsjednik Hrvatske biskupskekonferencije zagrebačkinadbiskup kardinal JosipBozanić 15. svibnja, nakonglasovanja na biračkom mjestuu Tkalčićevoj 33 u Zagrebu, naupit novinara da komentirareakciju predsjednika RHStjepana Mesića na susretpremijera dr. Ive Sanadera shrvatskim biskupima,odgovorio je:"Budući da je HBK na zadnjemzasjedanju imala posebnu točkudnevnog reda o ulozi izadacima Crkve u procesimapribližavanja HrvatskeEuropskoj uniji, biskupi susmatrali korisnim o toj temi kaoi o pitanjima vezanim uz nju unašem društvu razgovarati spredsjednikom hrvatske Vlade,kao predstavnikom visokedržavne institucije, dakakostrogo poštujući autonomijusvake strane. Stoga nas jeiznenadila takva reakcijagospodina predsjednika državeHrvatske, koja očitujenepoznavanje suvremenihdemokratskih procesa naeuropskom kontinentu.Gospodin predsjednik takvim

stavom u prvom redu proturječisam sebi, jer se je i on kaopredsjednik države, na vlastituinicijativu, više puta susreo saStalnim vijećem HBK. Nadalje,takav stav predsjednika našedržave je u suprotnosti sustavnim ugovorom Europskeunije koji izričito u članku 52.potiče institucionalni dijalogEU s Crkvama i drugimvjerskim zajednicama te uCrkvi prepoznaje pozicijupartnera u dijalogu u službiopćeg dobra građana. Nažalost,takvo predsjednikovo shvaćanjeuloge Crkve doziva nam usjećanje komunističkuideologiju. Stoga je potrebno namnogim stranama još punonapora i nastojanja kako bismose u našoj javnosti oslobodililošeg nasljedstva iz prošlogadoba." Kardinal je tim riječimakomentirao izjavu predsjednikaMesića koji je 14. svibnja, naproslavi 21. obljetnice Radija101, ocijenio neprimjerenimistup premijera Ive SanaderaPred Hrvatskom biskupskomkonferencijom. Naime hrvatskisu biskupi u sklopu svoga

proljetnog zasjedanja petak 13.svibnja pozvali premijera da ihizvijesti o tijeku pregovora oulasku Hrvatske u Europskuuniju. Mesić je na takavpremijerov istup reagiraoriječima da se "može sa svimarazgovarati, pa tako i spredstavnicima Crkve, ali ja bihpredložio da se Crkva bavisvojim problemima", na što jedodao kako je i on vjernik ali sene miješa u crkvena pitanja,pritom se kiselo osmjehnuvši. Mesićevu izjavu istoga je danaprokomentirao i predstojnikTiskovnog ureda HBK donAnton Šuljić koji je rekao kakoje predsjednik nedovoljnoobaviješten o naravi crkvenogposlanja. Također je rekao kakoje Mesić "djelomično podutjecajem svojih bivšihindoktrinacija pa stoganeprimjereno netaktično, pa inepromišljeno ulazi u područjeu kojemu nije kompetentan"."Time, naravno, ne šteti samoinstituciji predsjednika kojuobnaša, nego i dobrimodnosima između Crkve idržavnih vlasti", zaključio jeŠuljić.

Blagdan Duhova u hvarskoj katedraliBiskup Štambukporučio krizmanicimada više mole te da Bogu njihovu domu nebude "slučajnost",nego prijatelj i brat skojim će svakodnevnoživjeti

Hvar, 15.5.2005. (IKA) -Blagdan Duhova hvarskivjernici proslavili su u katedraliSv. Stjepana svečanom misomkoju je 15. svibnja predvodiohvarsko-bračko-viški biskupSlobodan Štambuk. U tijekumisnog slavlja biskup Štambukpodijelio je sakrament potvrdedjevojkama i mladićima,učenicima 2. razreda srednješkole. Biskup je govorio označaju Duha Svetoga kojidjeluje u živoj Crkvi, odnosnou životu svakog vjernika.Ukazao je na Crkvu koja jepodignuta na temeljimaKristova nauka i koju vodi DuhSveti te zatim spomenuo "one

koji bi htjeli Crkvu bezkršćanskih temelja", tj. stavoveosoba koje su povodu smrtiIvana Pavla II. pisali o njegovojpovijesnoj i duhovnoj veličini,ali i o njegovim pojedinim"konzervativnim stajalištima".Međutim, upravo ta"konzervativna" shvaćanjaIvana Pavla II., poput pravasvakog čovjeka na dostojanživot od začeća do naravnesmrti, protivljenja pobačaju ieutanaziji, utemeljena su naKristovu učenju i predstavljajutemeljne vrijednosti kojepromiče Crkva. Bez temeljnihkršćanskih vrijednosti, koje suujedno i ljudske, sve bi postalo

relativno, zavladala bi"diktatura relativizma" o kojojgovori novi papa BenediktXVI. Protivnici Crkve to i žele,da sve bude isto, da se nerazlikuje dobro i zlo. Čovjek nebi radio ono što je dobro, većono što želi, a dobrota znači dase zna reći "ne", poznata jemisao novoga Pape,napomenuo je biskup.Zaključujući propovijed biskupŠtambuk poručio je mladimkrizmanicima da više mole teda Bog u njihovu domu ne bude"slučajnost", nego prijatelj ibrat s kojim će svakodnevnoživjeti.

Svetkovina Duhova u zadarskoj katedraliNadbiskup Prenđapodijelio je sakramentpotvrde oko 70krizmanika izgradskih župa

ZAdar, 15.5.2005. (IKA) -Svetkovina Duhovaproslavljena je u nedjelju 15.svibnja u katedrali Sv. Stošije uZadru svečanim misnimslavljem koje je predvodiozadarski nadbiskup IvanPrenđa. Tom je prigodompodijelio sakrament potvrdeoko 70 krizmanika iz gradskihžupa sv. Stošije, sv. Šime i sv.Šimuna i Jude Tadeja, koji su

obnovili i svoje krsno obećanje."Duhovi su veliki dan zaCrkvu, veliki su dan za svakogvas osobno, jer vas Duh Svetitrajno opečaćuje svojomprisutnošću i djelovanjem uvama", poručio je nadbiskupPrenđa krizmanicima,pozivajući na molitvu da buduistinski Kristovi svjedoci i znaknjegove nazočnosti u svijetu.Nadbiskup ih je ohrabrio

rekavši da će im Duh Sveti datirazumijevanje svega što sudosad primali u školi života."Zašto živjeti Božje zapovijedi?Zašto biti čist i poštovati svoje itijelo drugoga? To ćeterazumijeti, jer svijet drugačijepropovijeda", rekao je, izmeđuostalog, nadbiskup mladima,dodavši da živjeti Božjezapovijedi znači živjeti svoječovještvo neokrnjeno, ne biti ni

14 18. svibnja 2005. broj 20/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

u čem zakinut i biti čovjek upunini. Kršćanin treba bitiuspravna pogleda, istaknuo jenadbiskup Prenđa, poručivši

mladima da hrabro ispovijedajuvjeru i Krista te da neće bitiprevareni. Poželio je da budusuodgovorni u izgradnji Crkve i

izrazio spremnost podrške ipomoći odraslih na putunjihova kršćanskog rasta.

"Zrno dobrote za obitelji"Koncert uzagrebačkom MuzejuMimara u povoduMeđunarodnog danaobitelji i Majčinadana

Zagreb, 15.5.2005. (IKA) -"Zrno dobrote za obitelji" nazivje koncerta Udruge brojnihobitelji Alojzije Stepinac upovodu Međunarodnog danaobitelji i Majčina dana koji je15. svibnja, na blagdanDuhova, održan u zagrebačkomMuzeju Mimara u suradnji sMinistarstvom obitelji,branitelja i međugeneracijskesolidarnosti.U tijeku programa, koji jevodio glumac Goran Grgić,nastupili su Matej i IvanŠkreblin, Tihana i PavleGolubić, Petra i Manda

Ljubičić kao talentiranipojedinci višebrojnih obitelji.Glumice Hrvatskog narodnogkazališta Branka Cvitković iMelanija Dogančić kazivale suu toj prigodi izabrane tekstovedjece o svojim obiteljima. Pozavršetku koncerta prigodnimriječima nazočnima se obratilapredsjednica Udruge NedaGolubić, majka devetero djecekoja je, čestitavši blagdan,izrekla nekoliko misli iz Pismaobiteljima pape Ivana Pavla II.Na kraju se predsjednicaGolubić zahvalila počasnojčlanici, ministrici obitelji

Jadranki Kosor te njenojpomoćnici Zdenki Ninić nasvesrdnoj potpori radu Udruge. Koncertu "Zrno dobrote zaobitelji" prethodila je svečanasjednica Vijeća za djecu kojomje predsjedala ministrica Kosor,a koja je u izvješću istaknulauspjeh projekta Autobus"Čudesna šuma", te osnivanjeSavjeta za djecu mladež, brak iobitelj. Na kraju službenogdijela sjednice dodijeljena supriznanja novinarskim radio-postajama za ostvareni projekt"Volim svoju obitelj".

"Papa među nama"Duhovsko bdjenje nariječkoj Delti uspomen na IvanaPavla II.

Rijeka, 15.5.2005. (IKA) -Duhovskim misnim slavljem naDelti koje je predvodio riječkinadbiskup Ivan Devčić sasvećenicima grada teprocesijom Trsatskim stubamado kipa pape Ivana Pavla II.završilo je u ranim jutarnjimsatima 15. svibnja glazbeno-duhovno bdjenje "Papa međunama", koje je Akademskokatoličko društvo "Jeronim" sRiječkom nadbiskupijom,Gradom Rijeka, Primorsko-goranskom županijom iHrvatskom glazbenom unijomPGŽ te medijskimpokroviteljima Novim listom iPrimorskim radijem, upriličilou spomen na misu koju je Papapredvodio u Rijeci na blagdanDuhova 2003. Program je započeo nastupimaizvođača koji su svoj glazbeniizričaj u potpunosti podrediliduhovnoj glazbi, kao i autorimapjesmama u spomen na SvetogOca. U gotovo dvosatnomprogramu nastupili supobjednici ovogodišnjegUskrsfesta Čedo Antolić iŽeljka Marinović, skupinaKumi, Novo Nebo, DenisTonkela, Duo Aledory, Grupa4"33"", Duško Jeličić i Bonaca.Najveću pozornost brojnihposjetitelja privukao je koncertzagrebačke skupine "Fides",dvadesetak glazbenika koji sustvorili slavljeničko i molitvenoozračje za slavlje.Premda je uvelike utjecala naodaziv vjernika i donekle

poremetila glazbeni diomanifestacije, pred sam početakmise kiša je prestala padati teomogućila nadbiskupu Devčićuda proslavi blagdan rođendanaCrkve na istom mjestu gdje jebudući blaženik papa IvanPavao II. prinio euharistijskužrtvu za sve riječke vjernike,njihove obitelji, te na osobitnačin za mlade.Duh Sveti poslan od Bogadolazi u ovaj tjeskobni svijet dauđe u ljudske strahove i njihpretvori u djelotvornu ljubav.On nas poziva da svjedočimoBoga i ovaj svijet ispunimonjegovom ljubavlju i nadom,pojasnio je riječki nadbiskupznačenje svetkovine Duhova,osvrnuvši se na petodnevniboravak Pape u Rijeci inezaboravne riječi Svetog Ocakoje je tom prigodom uputio."Papa nam i sad poručuje dabudemo narod nade, da bezstraha krenemo naprijed jer živiKrist je s nama po svom Duhukoji ga je uskrisio iz mrtvih.Dopustimo tom istom Duhu danas preobrazi u ljude koji ćepreuzeti odgovornost zaizgradnju boljeg svijeta, svojihobitelji te odazvati seduhovnom pozivu, poručio jenadbiskup Devčić svimvjernicima, a posebno mladimakojih je bilo u najvećem broju. I Papa bi izdržao na ovakvomkišnom vremenu pa ondanećemo dozvoliti da nasnekoliko kapi kiše potjera sDelte, rekla je voditeljica

programa Sanja Doležal, kojase odazvala pozivuorganizatora i unatoč brojnimobvezama došla u Rijeku sobitelji te zbog svogprepoznatljivog stila vođenjadobila ogromni pljesakokupljenih. Prije vrhunca cijelemanifestacije - duhovske mise,svim je okupljenima a posebnomladima, trsatski franjevac fraRozo Brkić svojimsvjedočanstvom svećeničkogživota naglasio vrijednostiduhovnog poziva, ali i skrenuopozornost na one obiteljske, nakoje je i sam Papa podsjetio,služeći misu za sve obitelji naDelti, pritom istaknuvšiplodove Duha Svetoga: ljubav,radost, mir, velikodušnost,uslužnost, dobrotu, vjernost,blagost i uzdržljivost. Ovo jesveto mjesto jer je ovdje budućiblaženik, papa Ivan Pavao II.predvodio euharistijsko slavljeza sve nas. Zbog toga smodužni graditi budućnost kojanas čeka, poručio je fra Brkić.Oni najizdržljiviji po završetkumise uputili su se stubamaPetra Kružića do svetišta GospeTrsatske te molili pred kipomPape, najvećeg trsatskoghodočasnika.Veliki broj sudionika bdjenjapotvrdio je želju organizatorada se takva manifestacijaorganizira iz godine u godinuna spomen-mjestu na Delti gdjeje papa Ivan Pavao II.predvodio misno slavlje.

15v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Susret animatora župnih zajednica mladihČetvrti vikend susretanimatora mladih izžupa Zagorskogarhiđakonata održanu pastoralnom centružupe sv. Jurja uGornjoj Stubici

Gornja Stubica, 15.5.2005.(IKA) - Četvrti vikend susretanimatora mladih iz župaZagorskog arhiđakonata održanje od 13. do 15. svibnja upastoralnom centru župe sv.Jurja u Gornjoj Stubici. Podtemom "Vještine i sposobnostianimatora za rad u grupi"šesnaestoro mladih iz desetakžupa učilo je o načinima rada umanjoj skupini te kako se dobroi kvalitetno pripremiti za svakusituaciju. Također su prvi put

imali priliku pripremiti isamostalno voditi nekeradionice. Posebni naglasakvoditelji formacije stavili su naanimatorski bonton. Programtrećeg dijela škole animatoratrajao je do nedjelje prijepodne, kad su se mladipridružili vjernicima župe nanedjeljnoj misi koju je prevodiopovjerenik za pastoral mladihZagrebačke nadbiskupijeBožidar Tenšek zajedno sdomaćim župnikom Ivanom

Špoljarom. Vlč. Tenšek bio jenazočan i u tijeku subotnjegdijela programa. U organizacijiPovjerenstva za pastoral mladihZagrebačke nadbiskupije te uzpotporu Ureda za mlade HBKprojekt škole animatora izvodečlanovi Salezijanske obitelji.Ovoga vikenda voditelji su biliIva Nikolić, Ivana Mamić iIvana Žućak uz duhovnupratnju don Peje Orkića,delegata za pastoral mladihsalezijanske provincije.

Susret kardinala Bozanića sa svećenicimaKardinal je sasvećenicimaVelikogoričko-odranskog iPokupsko-vukomeričkogdekanata razgovaraoo konkretnimpitanjima izsvakodnevnepastoralne prakse

Velika Gorica, 16.5.2005.(IKA) - Zagrebački nadbiskupkardinal Josip Bozanić susreose u ponedjeljak 16. svibnja uVelikoj Gorici s dvadesetaksvećenika Velikogoričko-odranskog i Pokupsko-vukomeričkog dekanata. Upastoralnom centru župeNavještenja BDM pozdravio ihje domaćin župnik i dekanmons. Josip Frkin.Kardinal Bozanić u svom sepozdravu na osobit načinosvrnuo na rimska događanjaoko smrti i ukopa pape IvanaPavla II. i izbora novog papeBenedikta XVI., u kojima je isam sudjelovao. Istaknuo jekako je sve ono što se događalo

oko smrti i ispraćaja i SvetogaOca bio svojevrsni fenomen idogađaj bez presedana u graduRimu, čime je na osobit načindošla do izražaja veličina IvanaPavla II. i njegova obljubljenostmeđu pukom, napose mladima.Govoreći o izboru novoga Paperekao je kako su kardinaliizbornici, vođeni DuhomSvetim, vrlo brzo prepoznalitko bi trebao postati Petrovimnasljednikom te da je novi Papaznak kontinuiteta na traguIvana Pavla II. Glavna temasusreta bilo je predstavljanjedvaju crkvenih dokumenata.Apostolsko pismo pape IvanaPavla II. u Godini euharistije"Ostani s nama, Gospodine"

predstavio je mons. Frkin, a ouputi Kongregacije zabogoštovlje i disciplinusakramenata "Redemptionissacramentum - Sakramentotkupljenja" govorio je ZoranGrgić. Drugi dio susretaprotekao je u razgovoru ukojem su se svećenici zajedno skardinalom osvrnuli na nekakonkretna pitanja izsvakodnevne pastoralne prakse,na koje se napose odnosispomenuta uputa Kongregacijeza bogoštovlje i disciplinusakramenata. Razgovor jeprotekao u iznimno otvorenomi dijaloškom ozračju. Susret jezavršio pohodom župnoj crkvi izajedničkom molitvom.

"Baršunasti trag mučeništva"U Splitu otvorenaprva izložba tekstilnecrkvene baštine ukontinuitetu od 14. do20. stoljeća

Split, 16.5.2005. (IKA) - UMuzeju grada Splita otvorena je16. svibnja izložba "Baršunastitrag mučeništva", prvaizložbena prezentacija tekstilnecrkvene baštine u kontinuitetuod 14. do 20. stoljeća, autoricekustosice Muzeja VjekoslaveSokol, u nazočnosti brojnihuzvanika iz kulturnog, javnog,političkog i crkvenog životagrada Splita. U sklopudogađanja proslave obljetnicepogibelji sv. Dujma, izloženojbogatoj splitskoj umjetničkoj ikulturnoj baštini pripadaju itekstilne crkvene dragocjenostičuvane u brojnim splitskimcrkvama, samostanima, a tekmali dio u Muzeju grada Splita.Liturgijsko ruho, predoltarnici,zastave i drugi tekstilnipredmeti u službi liturgijeupotpunjuju panoramsku slikuživota Crkve i grada Splitasljedbenika salonitanskemetropolije. Najstariji sačuvanipredmeti splitske liturgijskebaštine čuvaju se u rizniciprvostolnice i pripadajukulturnom sloju 14. stoljeća u

Splitu. Na izložbi je prikazan ipostupak restauracije tekstilnebaštine koja je u načelu osobinasplitske baštine općenito, kojueto i tekstil potvrđuje, kao npr.komunalni notni zapisi iz 17. i18. stoljeća unutar izvezenognašivka iz sredine 16. stoljeća,a koje je traskripirao maestrodon Šime Marović.I kao što biva u našem raduizložba je posljednja stepenicakojom pokušavamo opredmetitisva dosadašnja istraživanja,znanja i spoznaje. No, da bismouopće mogli utemeljiti našaistraživanja bilo je potrebnograđu pratiti unutar životaCrkve i Grada. Jer, povijestsplitske Crkve je sleđena spoviješću Grada, budući danakon razaranja Salone jedangrad useljava u carsku palačuunutar koje nastavlja život injegova metropolitska Crkva,rekla je autorica izložbe.U ime spriječenog nadbiskupaMarina Barišića, koji je trebaootvoriti izložbu, nazočnima seobratio generalni vikar dr. donIvan Ćubelić, te se zahvalio

kustosici Sokol za marljivi radna prikazivanju crkvenog blagakoji se čuva u ormarima župaSplitsko-makarske nadbiskupijei za koje, kako je rekao, i samine znamo često da postoji.Predstavljeno crkveno ruhopredstavlja znak iz svogvremena. Kroz protekla stoljećacrkveno ruho i svojim likovnimsadržajem, ali i bogatstvomizrade bilo je jedan od načinaslavljenja i čašćenja o Bogu,rekao je dr. Ćubelić. Izrazio jenadu da će se kroz dvije-trigodine popuniti zgrada koju jeCrkvi dodijelio Grad. Riječ je opalači Skočibušić na Peristilu ublizini katedrale, određene zabudući Muzej sakralneumjetnosti, u kojemu će bitičuvan najveći dio prikazanihizložaka, te cjelovita riznicasplitske katedrale, kao i mnogidrugi sadržaji znani i neznanipostavi naših župa.Uz izložbu, u nakladi Muzejagrada tiskan je bogatoilustrirani katalog na 80stranica, te prijevod sažetka naengleski jezik.

16 18. svibnja 2005. broj 20/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Zadvarski bratimi proslavili jubileje i zaštitnika250. obljetnicaustanovljenjabratovštine Sv. IvanaNepomuka i 100.obljetnica njezineobnove

Zadvarje, 16.5.2005. (IKA) -Jutarnjom misom u crkvi Sv.Ante Padovanskoga na grobljuna blagdan sv. IvanaNepomuka mučenika, 16.svibnja, ove godine naDuhovski ponedjeljak, bratimidrevne bratovštine Sv. IvanaNepomuka u Zadvarjuproslavili su 100. obljetnicuobnove bratovštine, stare 250godina, gotovo koliko igrobljanska crkva Sv. Ante. Do gradnje nove župne crkveSrca Isusova u središtu mjestaprije petnaest godina, Sv. Anteje bio župna crkva tezabiokovske župe, koja je

postojala i prije turskihvremena i u kojoj se još čuvajumnogi stari pučki i crkveniobičaji, napose u arhaičkimnapjevima i u korizmenimobičajima. Misno slavlje zatridesetak bratima i sve pokojnebratime predvodio je zadvarskižupnik don Ivan Lendić.Župnik je blagoslovio novibratimski barjak, koji su poizvornom, više od dvjestogodina starom, barjaku izradilesestre Kćeri Božje Ljubavipodno Marjana u Splitu. Barjakje bratovštini darovalazadvarska Općina, a dvojicačlanova bratovštine koplje zabarjak i dvije slike sv.

zaštitnika. U prigodnojpropovijedi župnik je potaknuobratime da i dalje čuvajudrevne pučke i crkvene običaje,koji su svjedočanstvo našeslavne i bogate prošlosti, ali izalog budućnosti, kako svihnas, tako i te iseljene i većostarjele župe, te da ih prenosena mlađe naraštaje, kako se nebi ugasila naša djedovskaognjišta. Nakon mise bratimi susa župnikom održali godišnjuskupštinu, na kojoj suraspravljali o tekućim pitanjimabratovštine.U misi Duhovskog ponedjeljkai za bratime, sudjelovali su ibrojni župljani Zadvarja.

Dan Bogoslovnog sjemeništa u RijeciNakon misnogaslavlja kojega jepredvodio nadbiskupDevčić i propovijedaobiskup Milovan,održana je Tribina otemi: "Poruke novogaPape Crkvi i svijetu"

Rijeka, 16.5.2005. (IKA) - NaDuhovski ponedjeljak i blagdanMarije Majke Crkve, koji jeove godine 16. svibnja, prematradiciji Bogoslovno sjemeništeu Rijeci, koje odnedavno nosiime "Bogoslovno sjemeništeIvan Pavao II.", proslavilo jesvoj dan. Najprije se u kapeliKraljice Apostola Bogoslovnogsjemeništa slavila misa koju jepredvodio riječki nadbiskupIvan Devčić, a propovijedaoporečko-pulski biskup IvanMilovan, a potom je u velikojdvorani Teologije održanatribina o temi "Poruke novogaPape Crkvi i svijetu".Uvodeći u misno slavlje,nadbiskup Devčić Mariju jeistaknuo kao Majku Crkve ikao uzor bogoslovima isvećenicima, te je pozvaookupljene na trenutak duhovnepovezanosti s novim Papomkoji je prijatelj hrvatskomnarodu i čovjek koji je spremanoduprijeti se izazovimavremena. Biskup Milovanporučio je prije svegabogoslovima kako od Marijetreba učiti vjerničke stavoveposlušnosti, otvorenosti,okupljanja na molitvu,jednodušnost, postojanost izajedništvo. "Jednodušnost,postojanost i zajedničkamolitva - nije li to bio temeljnistav Crkve kojim je u mjesecutravnju ove godine ona pratilavelike događaje u Rimu: bolest,smrt i pogreb Ivana Pavla II.,nezaboravnog nam i dragogPape koji je svojom osobom utim danima gotovo čudesnoujedinio oko sebe sav svijet? Inakon Papina pogreba Crkvaponovno jednodušno okupljenau molitvi pred konklave i za

vrijeme konklava u kojima jetako neočekivano brzo izabrannaš novi papa Benedikt", rekaoje, među ostalim, biskupMilovan, pozvavši bogoslove isve koji se okupljaju okoBogoslovnog sjemeništa dagaje crkveno zajedništvo. Nakon mise uslijedila jeTribina o temi "Poruke novogaPape Crkvi i svijetu".Okupljene je pozdravionadbiskup Devčić, ističući kakoje i novi Papa dočekan kao iIvan Pavao II., s jedne straneoduševljenje, a s druge kritike.Ova tribina trebala bi, premanjegovim riječima, osvijetliti ilibarem naznačiti nešto od onogau što već sada možemo bitisigurni kad je u pitanju noviPapa. Dr. Miln Šimunović usvom je izlaganju ukazao nanekoliko odrednica novogaPape, prikazavši ga kao čovjekakoji poziva ljude naprijateljevanje s Bogom, nadijalog i ekumenizam, ali inajavljuje preispitivanje odlukaiz prošlosti. Dodao je kakoKoncilski dokumenti nisuizgubili na važnosti, a novi ihpapa Benedikt XVI. u svojimdosadašnjim javnim nastupimaističe kao svoj smjerokaz. Dr.Šimunović zadržao se u svojimanalizama na tri do sada važnijePapine propovijedi, iz kojih jepokušao iščitavati mogućepravce djelovanja. Mr. IvanStošić za novoga je Papu rekaokako ga karakterizirauravnoteženost i odmjerenost.Potom je kratko prikazao onekoji se s nekadašnjim teologomRatzingerom nisu slagali, te jeprikazao i ono s čime se višeteologa i njegovih prijatelja

složilo. "Premda ima mnogotzv. protivnika, svi se slažukako je novi Papa genijalniteolog", rekao je mr. Stošić,nazvavši ga "čovjekomsredine".Na tribini su sudjelovale inovinarka Mirjana Grce ipravnica Mirjana Banić koje su,svaka sa svoga motrišta,prikazale i analizirale ono što jedo sada uočljivo u javnomdjelovanju novoga Pape. Prijesvega to je njegova usmjerenostkoncilskoj dijaloškoj dimenziji,u što se uključuje dijalog srazličitim kršćanskimzajednicama, kao i spredstavnicima drugih religija,zatim dijalog sa svijetom injegova usmjerenost premaunutarnjem biću Crkve.Zajedničko svim predavačimaje da su uočili kako papaBenedikt XVI. predstavljakontinuitet, kako, osim svojejasne i precizne teološke crte,pokazuje značajnu duhovnudimenziju kojoj je"prijateljevanje s Isusom"temeljna odrednica.Nakon predavanja bogoslovskioktet skladno je otpjevao dvijepjesme, a potom je prikazankraći film o papi Ivanu PavluII., za kojega je rektorSjemeništa mons. NikicaUravić rekao kako je kaostanovnik njihove kuće tomesjemeništu iskazao veliku čast,koja će biti još veća kadajednom bude proglašenblaženim i svetim. Potom subogoslovi čitali ulomke iztekstova pape Benedikta XVI.,iznijevši ih na načintelevizijskoga razgovora skardinalom Ratzingerom.

17v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Gornji Bogićevci: Proslavljen Dan općineNa Duhovskiponedjeljak položenisu vijenci kodspomen-obilježjapoginulim hrvatskimbraniteljima, a užupnoj crkvi DuhaSvetoga slavljenasvečana misa

Gornji Bogićevci, 16.5.2005.(IKA) - Na duhovskiponedjeljak 16. svibnjaproslavljen je Dan općineGornji Bogićevci. U toj suprigodi u središtu mjestapoloženi vijenci kod spomen-obilježja poginulim hrvatskimbraniteljima, a potom je služenamisa u župnoj crkvi DuhaSvetoga. Slavlje je predvodiožupnik župe Stara GradiškaMijo Lasović, a koncelebriraoje domaći župnik fra JosipBošnjaković, koji je na početkupozdravio sve vjernike tepredstavnike općine, županije iMinistarstva poljoprivrede RH.

Uputivši čestitku uz Dan općineizrazio je vjeru u napredak,ponajprije onaj duhovni pazatim i materijalni, kako bimještani bili izgrađeni kršćani iljudi. "Želim da na prvommjestu u općini bude Bog injegovi Zakoni, a onda ćeopćina biti blagoslovljena odDuha Svetoga", kazao je o.Bošnjaković i pozvao vjernikežupe da u što većem brojunazoče nedjeljama iblagdanima misama u Božjojkući.Vlč. Lasović u propovjedi jenapomenuo kako se slavljeDana općine poklapa s

blagdanom Blažene DjeviceMarije, Majke Crkve. "Marijaje dala glavu Crkve, IsusaKrista i zato je Majka Crkve,kao i zbog svoje ulogeSpasenja. Marija je po DuhuSvetome Majka svih nas. Onase brinula za Isusovo fizičkotijelo, a poslije njegovaUzašašća i za njegovoOtajstveno Tijelo. Marija ječvrsti potporni stup Crkve,zaštita mnogima koji joj seutiču - most između Boga isvijeta preko Isusa. Marija jenajlakši i najsigurniji put doIsusa", poručio je vlč. Lasović.

Biskup Mrzljak primio "predsjednika osnovnoškolaca"Drago Braić, učenik3. razreda izŽrnovnice, u sklopuprojekta "Učilica-igrom do znanja"izabran za prvogpredsjednikaosnovnoškolaca

Zagreb, 16.5.2005. (IKA) -Zagrebački pomoćni biskupJosip Mrzljak primio je danas,16. svibnja, Dragu Braića,učenika 3. razreda izŽrnovnice, koji je u sklopuprojekta "Učilica-igrom doznanja" izabran za prvogpredsjednika osnovnoškolaca.Uz Dragu je bio njegov otacNenad, autor ideje i konceptaprojekta "Učilica - igrom doznanja" Željko Markota idjelatnik Odjela za odnose sjavnošću "Učilice" Ivan Matić.

Gosti su upoznali biskupa sprojektom "Učilica - igrom doznanja", istaknuvši kako je riječo jedinstvenom projektu takvevrste u našoj zemlji, kojim seželi promicati ideja kako suobrazovanje i znanost jedni odključnih preduvjeta za svjetlijubudućnost naše domovine. Urazgovoru s biskupomMrzljakom predsjednikosnovnoškolaca pohvalio sekako ministrira u svojoj župi tekako je sudjelovao nanatjecanju ministranataSplitsko-makarske

nadbiskupije. S posebnomradošću istaknuo je kako će ovenedjelje primiti sakrament prvepričesti. Biskup Mrzljak jeistaknuo kako je znanjeiznimno važno u oblikovanjusvake osobe, ali da je uz znanjepotrebna i dobrota koja čini dase znanje koristi na dobrobitljudi. Na susret je Drago doniokrunicu koju je biskupblagoslovio, te je posvjedočioda ju rado moli sa svojimvršnjacima u Marijinu mjesecusvibnju.

Objavljen prvi broj Glasnika Druge sinode Zagrebačkenadbiskupije

Na 28 stranica u bojiGlasnik donosimnoštvo informacija oSinodi, njenomznačenju, konkretnimkoracima učinjenim upripremnomrazdoblju, kao i oočekivanjimarazličitih skupinavjernika

Zagreb, 16.5.2005. (IKA) - Prvibroj Glasnika Druge sinodeZagrebačke nadbiskupije izišaoje iz tiska uoči svetkovineDuhova. Na 28 stranica u bojiGlasnik donosi mnoštvoinformacija o Sinodi, njenomznačenju, konkretnim koracimaučinjenim u pripremnomrazdoblju, kao i o očekivanjimarazličitih skupina vjernika.Glasnik objavljuje Tajništvo zapripremu Sinode, a glavni iodgovorni urednik je tajnikpripremnog razdoblja TomislavMarkić. U uvodnoj riječiupućenoj čitateljima zagrebačkinadbiskup kardinal JosipBozanić ističe da se Glasnikomželi povremeno informirativjernike o tijeku pripremeSinode, kako bi ona doista bilazajednički hod svih članovaZagrebačke nadbiskupije. Pouzoru na papu Benedikta XVI.,koji je na početku svojepapinske službe istaknuo kako

se njegov program djelovanjaneće sastojati u vršenju vlastitevolje i slijeđenju vlastitih ideja,nego u osluškivanju riječi ivolje Božje, kardinal Bozanićpiše da će i Crkva zagrebačkakroz Sinodu u molitvi iosluškivanju riječi Božje,otvorena poticajima DuhaSvetoga, otkrivati put kojim jojje ići u predstojećim godinama.Urednik Markić u svojemuvodniku ističe važnost novogkoraka u sinodalnom hodu, a tosu predsinodske rasprave urazličitim zajednicama vjernikakoje će započeti ove jeseni.Svoja očekivanja od Sinode uGlasniku su opisali pomoćnizagrebački biskupi JosipMrzljak, Vlado Košić iValentin Pozaić. U Glasniku je, između ostaloga,predstavljeno svih sedamnaeststudijskih skupina koje supripremale radne listove za

predsinodske rasprave, kratkiizvaci iz kronike sinodskihdogađanja te prikaz nekihaktivnosti, poput 3.pretsinodskog susreta mladih uSisku i obiteljskog festivalaFamilyfest 2005. Najavljen je iprvi veliki susret kardinalaBozanića s krizmanicima gradaZagreba koji će se održati 28.svibnja u Košarkaškom centruDražena Petrovića. Glasnik jetiskan u nakladi od 62 tisućeprimjeraka, a bit će kaobesplatni obiteljski primjerakponuđen vjernicima u crkvamadiljem Zagrebačkenadbiskupije. Članoviuredništva su: Zvonimir Ancić,Hrvoje Cirkvenec, ZvonimirDespot, Ines Karačić, MarkoKovač, Verica Kraš, MladenŠkvorc i Mihael Sokol koji jeujedno i urednik fotografije.Grafičku pripremu glasilanačinili su Glas Koncila iTomislav Konšćak.

18 18. svibnja 2005. broj 20/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Šibenik: Hodočašće udruga i pokretaDanas je u Crkvivažan osjećajcrkvenosti ipripadnosti Crkvi.Samo u zajedništvumožemo biti jaki,poručio je biskup Ivasi pozvao na molitvu zazajedništvo i nakršćanskusuodgovornost

Šibenik, 16.5.2005. (IKA) -Pripadnici duhovnih pokreta ivjerničkih udruga koje djelujuna području Šibenske biskupijeu sklopu obilježavanja 450.obljetnice posvete šibenskekatedrale i Godine mjesneCrkve, hodočastili su naDuhovski ponedjeljak 16.svibnja u katedralu Sv. Jakova.Svečano misno slavlje uzkoncelebraciju don Ivice Boke,povjerenika za duhovne pokreteŠibenske biskupije i jošpetorice svećenika, predvodioje šibenski biskup Ante Ivas.Euharistiji je prethodioprigodni molitveno-meditativniprogram u sklopu kojeg jehodočasnike pozdravio i izrazioriječi dobrodošlice generalnivikar Šibenske biskupije mons.

Dominik Škevin. Dan poslije Duhova Crkva slaviblagdan Gospe Majke Crkve.Bog po Mariji želi živjeti,utjeloviti se i po njoj krenuti usvijet i čovječanstvo. Marija jebila žena euharistije, i nije čudošto je ova godina u CrkviGodina euharistije u kojoj smopozvani uči dublje u tajnuKristove nazočnosti ueuharistiji, istaknuo je biskupIvas.Katedrala Sv. Jakova iobljetnica njene posvete, nasimboličan način ističu kako jeIsus Krist trajno nazočan međunama i kako se među namanastanio s nakanom mijenjanjasvijeta. Ove godine željeli smo,poručuje biskup, da svi članovi

Šibenske crkve hodočaste ukatedralu, vidljivi znak Božjenazočnosti među nama. Ovegodine želimo probuditi svijestda Gospodin svoju Crkvu šaljena putove čovječanstva, nekaiziđe u svijet, ondje gdje seživot odvija.Kristovu prisutnost u svijetutreba svjedočiti životom i snjome graditi život. Danas je uCrkvi važan osjećaj crkvenosti ipripadnosti Crkvi. Samo uzajedništvu možemo biti jaki,zaključio je šibenski biskup.Sve je pozvao na molitvu zazajedništvo i na kršćanskusuodgovornost: "Nije kršćanskioptuživati svakoga, a neprihvatiti svoju vlastituodgovornost".

Omiš: Osobna nagrada Grada don Ivanu BanićuOmiš, 16.5.2005. (IKA) - Upovodu Dana grada OmišaGradsko vijeće Grada Omišadonijelo je odluku kojom sedodjeljuje osobna nagradaGrada u 2005. godini župnikužupe Sv. Mihovila Arkanđela uOmišu don Ivanu Baniću (51).U obrazloženju se ističe kako

se nagrada don Ivanu dodjeljujeza iniciranje i izradu omiškihgodišnjaka, čime pridonosiočuvanju povijesnih i kulturnihvrijednosti Grada Omiša te zapropovjedničko, karitativno ihumanističko djelovanje.Nagradu su mu na svečanojsjednici održanoj u ponedjeljak

16. svibnja, na Dan grada iblagdan nebeskog zaštitnikaOmiša sv. Ivana Nepomuka,uručio gradonačelnik IvanŠkaričić i predsjednikGradskog vijeća prof. IvanŽižić.

Blagdan sv. Ivana Nepomuka u SaborskomŽrtva sv. IvanaNepomuka i danas jesvijetli primjer tenadahnuće svima kojiu Krista vjeruju,poručio ogulinskidekan Rogić

Saborsko, 16.5.2005. (IKA) - USaborskom je 16. svibnjasvečano proslavljen blagdan sv.Ivana Nepomuka, nebeskogzaštitnika župe, a toga se danaujedno slavi i Dan općineSaborsko. Misno slavlje užupnoj crkvi Sv. IvanaNepomuka predvodio jeogulinski župnik i dekanTomislav Rogić u zajedništvu sjoš deset svećenika Ogulinskogi Slunjskog dekanata, te sredovnicima Hercegovačkefranjevačke provincije.Suslavili su, između ostalih,mjesni župnik fra SlavkoAntunović, gvardijansamostana franjevacatrećoredaca iz Ogulina o. PetarRunje, kao i član UpraveHercegovačke franjevačke

provincije fra Miljenko Šteko.Svečanost je započelapolaganjem vijenaca naspomenik palim Saborčanimana mjesnom groblju, te predspomenikom kod župnog stana.Tom su činu nazočili saborskizastupnik Ivan Vučić,gradonačelnici Ogulina i SlunjaNikola Magdić i Ivan Bogović,načelnici i predstavnicisusjednih općina Josipdola iRakovice te brojni hodočasniciiz Ogulina.Dekan Rogić govorio je,između ostaloga, o sv. IvanuNepomuku kao zaštitnikumostova, zagovorniku protivpoplave i zaštitniku ispovjednetajne kojeg se slavi već 600godina. Gubeći život zadobio jenovi, uskrsli proslavljeni život,

a njegova žrtva i danas jesvijetli primjer te nadahnućesvima koji u Krista vjeruju, patako i Saborčanima. Nagradakoju je primio od Boganadvisila je sve muke i nevoljekroz koje je morao proći,poručio je dekan Rogić"vjerničkom puku koji bolje odbilo kojeg zna što znači patiti",te ukazao na sve jaču potrebuživog svjedočenja vjere udanašnjem svijetu.Na kraju je mjesni župnikAntunović svima zahvalio napodršci, posebno Saborčanimaiz dijaspore koji misle na svojrodni kraj. Od radova kojislijede istaknuo je skorugradnju svetišta i postavljanjerasvjete u najnovijoj crkviGospićko-senjske biskupije.

19v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Blagoslov samostana u Banjoj LuciBiskup Komaricablagoslovioobnovljeni samostansestara milosrdnicaSv. Vinka Paulskog

Banja Luka, 11.5.2005.(IKA/KTA) - Banjolučkibiskup Franjo Komaricablagoslovio je u srijedu 11.svibnja iz temelja obnovljenisamostan sestara milosrdnicaSv. Vinka Paulskog u BanjojLuci. Biskup Komaricapredvodio je svečanoeuharistijsko slavlje u novojkapelici Bezgrješne odČudotvorne medaljice uzajedništvu s dvadesetaksvećenika iz Banjolučke idrugih biskupija. U misnomslavlju sudjelovale su brojnemilosrdnice iz svih provincijaRepublike Hrvatske, te iz svihsamostana Bosansko-hercegovačke provincije,predvođene svojom vrhovnomglavaricom s. M. BlagomBunčuga i članicama Vrhovneuprave, kao i provincijalnomglavaricom s. Koronom Cigić.Slavlju su se pridružile iklanjateljice Krvi Kristove izviše samostana banjolučkogkraja, brojni vjernici, tepredstavnici dobročinitelja,

graditelja i političkihdužnosnika u Banjoj Luci izreda hrvatskog naroda. Napočetku svečanosti biskupa jepozdravila majka M. Blaga,koja mu je zahvalila za njegovupodršku u tijeku ponovneizgradnje samostana. Svojesestre je ohrabrila da se,prepoznavši nove potrebepojedinih mjesnih Crkvi, "neboje staviti u službu Bogu idragom bližnjemu" u duhukarizme sv. Vinka. Biskup se upropovijedi osvrnuo nadramatične ratne godine,osobito na kolovoz 1995., kadasu i iz Banje Luke prognaneposljednje milosrdnice. Izrazioje svoju radost i zahvalnostBogu da su "bijele sestreponovno u svojoj Banjoj Luci,kojoj već 133 godine tolikodobra čine". Biskup jeblagoslovio kapelicu, oltar isvetohranište, koje je, kao icijeli interijer, umjetničkiosmislio i ostvario umjetnikAnte Mamuša. Blagoslovio je ikalež i patenu, koje je svojim

sestrama u Banjoj Lucidarovala vrhovna glavarica. Nakraju misnog slavlja uslijedio jeblagoslov samostana, u kojemje smješten ženski internat"Dom sestre Cecilije". Misnoslavlje završilo je radosnim"Tebe Boga hvalimo".U dvorani samostana održana jeprigodna akademija, koja sesastojala od nastupa pjevačkogzbora sestara iz različitihsamostana pod ravnanjem s.Julijane Djaković. S. ŽeljkaZeba predstavila je povijestsamostana u Banjoj Luci, anovakinje i postulantice izvelesu dramski prikaz "SestricaDolores" autora VojmilaRabadana. Provincijalnaglavarica s. Korona zahvalila jesvima koji su "na bilo kojinačin dali svoj udio u gradnjisamostana", napose s. MirniMatić, koja je u ime svojezajednice od 2003. vodilaobnovu. Svečanost je završenaprigodnim domjenkom ublagovaonici samostana.

Bleiburg: Šezdeseta obljetnica hrvatskih stradanja"Na ovom poljuželimo da se čuje krikza ljudskošću ipravdom: zaustavitemanipuliranje sažrtvama. Nije mogućegraditi povijestmanipulirajući brojemžrtava jednih inastojeći prikritizločine učinjenedrugima", poručio jekardinal Puljić

Bleiburg, 14.5.2005. (IKA) -Na središnjoj komemoraciji 60.obljetnice bleiburških žrtava ižrtava Križnoga puta u subotu14. svibnja na Bleiburškompolju u Austriji okupilo sedvadesetak tisuća ljudi koji suse htjeli pokloniti žrtvamakomunističkoga režima te sepomoliti za pokoj njihovihduša. Euharistijsko slavljepredvodio je vrhbosanskinadbiskup kardinal VinkoPuljić u zajedništvu s 90svećenika. U ime pokroviteljaHrvatskoga sabora bio jenazočan njegov predsjednikVladimir Šeks, u ime Vlade RHsudjelovala je Jadranka Kosor,te predsjednik Mešihataislamske zajednice u HrvatskojŠevko Omerbašić.Uvodeći u misno slavljekardinal Puljić istaknuo je kakose ideološka prašina nad svimapoginulima polako briše te jepozvao sve da zbogdostojanstva i svetostieuharistijskoga slavlja spustesve transparente i natpise. Upropovijedi je vrhbosanskinadbiskup pozvao da seprestane s manipuliranjem idvostrukim mjerilima kada su upitanju bleiburške žrtve i žrtveKrižnoga puta."Na ovom polju želimo da sečuje krik za ljudskošću i

pravdom: zaustavitemanipuliranje sa žrtvama. Nijemoguće graditi povijestmanipulirajući brojem žrtavajednih i nastojeći prikritizločine učinjene drugima. Naovom polju pozivamo da seprestane s dvostrukimmjerilima u poštivanju mrtvih.Neke žrtve bile su i ostalevrijedne poštovanja samo zatošto su iza sebe imale političkemoćnike i kreatore javnogmnijenja, dok su drugeprešućivane ili im je o vratprošlosti obješena krivica kojunisu počinili. Nepošteno je,nepravedno i za zajedničkiživot vrlo štetno s jedne straneprozivati druge uveličavajućibroj žrtava, a nijekati žrtvedrugih. To je protiv savjesti,protiv Boga i protiv čovjeka itako se ne gradi sretnabudućnost. Na ovom poljutražimo da spomen na žrtvebude obilježen na svimmjestima gdje su stradale odnasilja i mržnje, kako bi postalimjesta molitve i opomenanovim naraštajima da nikad nekrenu zlim putem.Iskrivljivanje povijesti,manipuliranje žrtvama,dvostruka mjerila i nijekanjeBožjeg zakona izazvali su novozlo kojeg smo većina bilisvjedoci", rekao je kardinal

Puljić i pozvao da se sa svihžrtava skine veo tajne. On jepritom pozvao sve vjernike dase mole za svaku osobu koja jebila žrtva mržnje i nasilja te dačiste pamćenje, suočavaju se sistinom i grade život utemeljenna istinskim i neprolaznimvrijednostima. Pritom jeistaknuo kako je nužnopoštivati svetinje. "Jao čovjekukojemu ništa nije sveto. Jaodruštvu u kojem ni život ljudskinije svetinja. To je sunovratdruštva", rekao je kardinalPuljić te pozvao hrvatskekatolike da upoznaju i poštujusvoje svetinje, a svima je uputiopoziv da se analiziraju iprikupljaju podaci o svimžrtvama II. svjetskog rata.Očistimo se od svih ideologija i"izama", rekao je na kraju svojepropovijedi vrhbosanskinadbiskup.Govoreći uvodno o jednoj odnajvećih tragedija hrvatskoganaroda, Šeks je rekao da jeBleiburg mjesto planskismišljenih pogubljenja tisućaljudi. Naša je obveza nositisjećanja na nedužne žrtvekrvavoga hrvatskog proljeća1945. godine, rekao jepredsjednik Sabora, dodajućikako treba utvrditi istinu o svimdogađajima. Pritom je istaknuokako se neće dopustiti

20 18. svibnja 2005. broj 20/2005

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

kriminalizacija akcija Bljeska iOluje, što su mnogobrojninazočni popratili skandiranjemimena odbjegloga generalaAnte Gotovine.Okupili smo se ovdje naBleiburškome polju 60 godinanakon jednog od najvećihzbjegova u II. svjetskom ratukoji će kasnije prerasti ugolemu tragediju, a broj žrtavani do danas, na žalost, nismo

uspjeli saznati, rekao je,obraćajući se nazočnima,muftija Omerbašić, dodajući dase molitvama želimo sjetiti svihnevinih, te je nazočne pozvaona praštanje. Prije toga efendijaAziz Halili molio se za žrtveBleiburga i Križnoga putaislamske vjere.Predstavnik parlamentaSkupštine BiH Vinko Zorić tomje prigodom rekao kako

"krvava istina iz naše povijestitreba biti ugrađena u temeljenaše države".Prije početka mise kardinalPuljić blagoslovio je novispomenik bleiburškim žrtvamana mjestu tragedije, za kojegaje idejno rješenje daoakademski kipar Stipe Sikirica.Na misi je pjevao zbor crkveMajke Božje Lurdske izZagreba.

Visoko: Dan Franjevačke klasične gimnazijeProvincijal Džolan opotrebi zdravognemira koji rađakreativnošću

Visoko, 14.5.2005. (IKA/FIA) -Misnim slavljem i akademijomFranjevačka klasična gimnazijau Visokom proslavila je 14.svibnja svoj Dan. Ukoncelebraciji profesora iodgojitelja, misno je slavlje ucrkvi Sv. Bonaventurepredvodio provincijal BosneSrebrene fra Mijo Džolan. Upropovijedi je provincijalgovorio o potrebi zdravognemira koji rađa kreativnošću."Postoji li neki specifičnifranjevački kod koji će dovestido toga nemira", zapitao seprovincijal i ustvrdio da je "taj

fratarski kod vrlo suvremensamo ga trebamo sebiposvijestiti", a radi se oizvornoj Franjinoj simpatijiprema svemu stvorenome.Franjevački pristup prirodi jepristup divljenja, a ne samoiskorištavanja. Na kraju jepoželio đacima i profesorimada ovu školsku godinu priveduradosno kraju sa zanimanjem izdravim nemirom. Uslijedila jesvečana akademija u Domu sv.Ante. Prof. fra Stjepan Pavićprisjetio se pok. fra AlojzijaIštuka, dugogodišnjegprofesora Franjevačke

gimnazije koji je preminuo 5.prosinca 2004. u Visokom.Nazočne je pozdravio iravnatelj gimnazije fra PavoVujica, koji je zahvalio svimakoji su sudjelovali u pripremi iizvedbi akademije tenapomenuo da je proteklegodine Gimnazija otvorilasvoje web stranice, a ovegodine izdala vodič u kojemu jepredstavljena ta institucija. Upopodnevnim satimaorganiziran je malonogometniturnir.

Chicago: Spomen na Bleiburg i križne putoveNakon misa slavljenihu sve tri hrvatskežupe, u Hrvatskomcentru priređenkomemorativniprogram

Chicago, 15.5.2005. (IKA) -Hrvati Chicaga i okolicedostojanstveno su obilježilispomen na hrvatske mučenike,žrtve Bleiburga i križnihputova, koji su u nepreglednimkolonama krvlju natopilizemlju nakon završetka II.svjetskog rata.Podizanjem hrvatske zastave naDaley Plaza, pored gradskevijećnice, pjevanjem američke ihrvatske himne započela je 13.svibnja svečanost Hrvatsko-američkog dana u graduChicagu. Skup je pozdraviožupnik u hrvatskoj župi sv.Jeronima fra Jozo Grbeš, , apotom je gradski vijećnik TonyPeraica govorio o nazočnostiHrvata u tom velegradu injihovu velikom doprinosunapretku grada na raznimpodručjima. Spomenuo je višeznamenitih Hrvata koji suostavili prepoznatljive tragovekao što su nekadašnjigradonačelnik i predsjednikVrhovnog suda države IllinoisMichael Bilandžić, umjetnikIvan Meštrović, košarkaš ToniKukoč i mnogi drugi. Potom sufolklorne skupine izvele bogatprogram hrvatskih pjesama iposkočica. Hrvatske putničkeagencije predstavile suturističku ponudu ljepotaHrvatske.

U nedjelju 15. svibnja u sve trihrvatske župe u Chicagu – SrcaIsusova, sv. Jeronima i bl.Alojzija Stepinca – slavljene sumise za sve one koji su nestaliu brojnim logorima, mučeni ipoubijani po putevima krozSloveniju, Hrvatsku, Bosnu iHercegovinu i u susjednimzemljama, po zatvorima, ali ikao žrtve na raznim stranamasvijeta, jer su ih i tamoprogonili i ubijali zločincikomunističke ideologije i vlasti.U svetištima spomenutihžupnih crkava bio je postavljenveliki, drveni i grubi križ kaoznak okrutne smrti, a prekonjega prebačeno bijelo platnoznakovito je govorilo o vjeri uusrksnuće. Propovijedi su bileprotkane vjerom u darove isnagu Duha Svetoga koji vodiCrkvu u svim vremenima,ugodnim i neugodnimpovijesnim zbivanjima, teuvijek budi na život i otvaravidike kada se čini da suzamračeni i neprepoznatljivi.Nakon misnih slavlja uslijedioje susret u Hrvatskom centru,gdje je izveden veličanstvenkomemorativni program. Navelikom filmskom platnuizmjenjivale su se uz prikladnuglazbu slike i video zapisi opatnicima marševa smrti,

svjedočenja preživjelihsudionika križnih putova, irazmišljanja o tim strašnimdogađajima.U dvoranu je potom ušla velikaskupina mladih s upaljenimsvijećama u rukama, polaganohodeći dok se nisu poredali uobliku plamenoga križa. Nizalasu se razmišljanja o postajamakrižnog puta Hrvata koji nijezavršio četrnaestom postajom,polganjem u grob, negosnažnom porukom prorokaEzekiela iz 37. poglavlja oDuhu Gospodnjem, koji budinepregledno mnoštvo suhih irazasutih ljudskih kostiju naživot.Gosti iz Domovine, klapa"Subrenum" iz Dubrovačkežupe, obogatili su događajumjetničkom izvedbom za tuprigodu izabranih pjesama.Idejni začetnik i voditeljpriprave za taj duhovni ikomemorativni događaj bio jefra Jozo Grbeš uz potporu isuradnju župnika župe bl.Alojzija Stepinca dominikancaNikole Dugandžića, ostalihsvećenika i Odbora proslave.Generalni konzulat RepublikeHrvatske u Chicagu, podvodstvom generalne konzuliceMarice Zorice Matković,podržao je pothvat i pomogao urealizaciji.

21v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Blagdan Duhova u SuboticiBiskup Penzešpodijelio sakramentpotvrde za 250krizmanika subotičkihžupa

Subotica, 15.5.2005. (IKA) -Biskup Ivan Penzeš podijelio jena svetkovinu Duhova 15.svibnja u subotičkoj katedrali-bazilici Sv. Terezije Avilske,sakrament potvrde za 250krizmanika subotičkih župa.Mise su slavljene namađarskom i hrvatskom jeziku.Krizmanike je na samompočetku predstavio katedralnižupnik mons. Stjepan Beretić.

U propovijedi je biskup Penzeškrizmanicima govorio oveličini i značenju darova DuhaSvetoga za njihov budući život,a sve je potkrijepio primjerompape Ivana Pavla II. koji je,kako je rekao, bio "veliki darCrkvi", i koji je izvanrednosurađivao s darovima DuhaSvetoga te divno svjedočiosvojim primjerom za Boga krozsvoj dugi pontifikat. Potaknuvšipotom krizmanike da budu

"odvažni svjedoci Isusovi",biskup je zaključio kako upravooni preuzimaju odgovornost zaCrkvu i čovječanstvo u trećemtisućljeću.Pjevanje su na misamapredvodili katedralni zborovi"Sv. Terezija" i "AlbeVidaković" pod ravnanjemmons. Josipa Miocsa, odnosnos. Mirjam Pandžić.

Sarajevo: Zlatna plaketa Franjevačkom međunarodnomcentruSarajevo, 16.5.2005. (IKA/FIA)- U povodu Dana općine NovoSarajevo u ponedjeljak 16.svibnja održana je u hoteluPalas svečana sjednicaOpćinskog vijeća na kojemu sudodijeljena najveća općinskapriznanja: zlatna i srebrenaplaketa. Na prijedlog Komisijeza odnose s mjesnimzajednicama, zaštitu čovjekoveokoline, spomen obilježja ijavna priznanja, jedan oddobitnika Zlatne plakete bio je i

Međunarodni franjevački centarSarajevo, za rezultatepostignute u oblastiobrazovanja, nauke, kulture isocijalne zaštite. Priznanje jeuručio predsjedavajućiopćinskog vijeća NedžadKoldžo.Uime dobitnika priznanjazahvalio je fra Stipo Karajica,koji je primio Zlatnu plaketu.Zahvalio je Općinskom vijećuna dodijeljenim priznanjima idosadašnjoj potpori u

ostvarivanju započetog projektaFranjevačkog međunarodnogcentra. Izrazio je nadu da iubuduće neće izostati potporaOpćine sličnim projektima.U sklopu Međunarodnogfranjevačkog centra trenutnodjeluje Franjevački medijskicentar Svjetlo riječi iFranjevački studentski dom. Uprostorijama Centra nalaze se,također, uredi HKO Kruh sv.Ante, Interreligijske službe Očiu Oči, CRS-a i Sprofonda.

BiH: Akcije uz Svjetski dan mladih u KoelnuSarajevo, 16.5.2005.(IKA/KTA) - U povoduSvjetskog dana mladih koji seove godine održava u Koelnuprovode se mnogobrojne akcijes ciljem da što veći broj mladihiz BiH sudjeluje na tom susretu.Domaćini u Njemačkoj, unadbiskupiji Paderborn –dekanatu Warburg, odlučili suorganizirati akciju pod nazivom"Marš solidarnosti",čiji je ciljmladima omogućitipristupačniju cijenu za toputovanje od 100 eura, umjesto

prvobitne od 200 eura. "Maršsolidarnosti" održat će se 29.svibnja, a u maršu ćesudjelovati 250 mladih koji ćepješačiti 12 km, a za svakiprijeđeni kilometar će pronaćisponzore. Potaknuti tim primjerom imladi Vrhbosanskenadbiskupije, uz potporuPovjerenstva za pastoral mladihodlučili su učiniti slično. Svojeumjetničke sklonostiupotrijebili su za oslikavanje

keramike, stakla, drveta teizradu različitih promotivnihpredmeta kako Svjetskog danamladih tako Dana mladihVrhbosanske nadbiskupije. Svizainteresirani imat će prigoduvidjeti i kupiti te radove naKupresu 21. svibnja te uKomušini 28. svibnja. Svi kojipodržavaju akciju mogupomoći tako što će razveselitisebe ili neku dragu osobuumjetninama te tako pomoćimladima pri odlasku u Koeln.

Vitina: Proslavljen blagdan sv. PaškalaSlavlje je započeloophodom kroz mjesto,a blagdanskueuharistiju predvodioje gospićko-senjskibiskup Mile Bogović

Vitina, 17.5.2005. (IKA) - ŽupaVitina u Mostarsko-duvanjskojbiskupiji proslavila je 17.svibnja blagdan svogazaštitnika sv. Paškala. Slavlje jezapočelo ophodom kroz mjestouz pjevanje litanija te molitvomslavnih otajstava krunice. Kipsv. Paškala nosili su krizmanici,a svečano euharistijsko slavljepredvodio je gospićko-senjskibiskup Mile Bogović. Biskup Bogović se upropovijedi osvrnuo na životsv. Paškala, koji je u euharistijiprepoznao najveće bogatstvo.

Istaknuo je kako čovjek zbognesavršenosti zaboravlja bitizahvalan Bogu i ljudima."Obitelj, kao i kršćanska školaoko stola Gospodnjega,temeljne su škole gdje nam Bogdaje još veće sposobnosti davidimo što smo sve dobili i štonam je u našoj vjeri dano poIsusu Kristu", napomenuo jebiskup, ustvrdivši kako jenajveća tragedija jednog narodaako slijedi one koji su sebični inezahvalni. Biskup se zatimprisjetio pokrenutog projekta uCrkvi - hrama zahvalnostihrvatskim mučenicima u

Udbini, kao i svihhercegovačkih i širokobriješkihmučenika.Na kraju mise župnik fraVelimir Mandić zahvalio jesvima koji su pridonijelibogatstvu slavlja te pozvaovjernike da se ponovno i u jošvećem broju nađu nakonvečernjeg misnog slavlja kadaće se po prvi put održatikoncert duhovnih pjesama podnazivom "Paško fest" na kojemće nastupiti veliki i mali župnizbor sv. Paškala.

22 18. svibnja 2005. broj 20/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Svjetska konferencija o poslanju i evangelizacijiNa skupu na poticajEkumenskog vijećaCrkvi, u Ateni seokupilo 600predstavnika različitihCrkvi i organizacija

Atena, 11.5.2005. (IKA) - Napoticaj Ekumenskog vijećaCrkvi u Ateni je 10. svibnjazapočela Svjetska konferencijao poslanju i evangelizaciji podnazivom "Dođi, Duše Sveti,iscijeli i pomiri! Pozvani uKristu biti zajednice pomirenjai ozdravljenja".Ekumensko vijeće Crkvi,osnovano 1948., okuplja višeod 340 kršćanskih Crkvi.Katolička crkva formalno nečini dio Vijeća, ali surađujeputem svojih predstavnika. Uuvodnom govoru nakonferenciji glavni tajnikEkumenskog vijeća Crkvimetodistički pastor SamuelKobia, pozvao je nanaviještanje Kristove porukeljubavi i mira čitavom svijetu,"premda ono može biti

nepopularno". Na skupu, kojise održava svake osme godine,ove se okupilo 600predstavnika različitih Crkvi iorganizacija. U razgovoru zaRadio Vatikan prof. GiovanniGiuranna, laik misionar tesudionik konferencije, istaknuoje kako se na atenskom susreturazgovara, između ostalog, omisijama, jednim od područja ukojem postoje određeneteškoće. "U središtu razgovorabio je također Duh Sveti, kaopočetak iscjeljenja i pomirenja,a danas se raspravljalo o načinuna koji kršćanske zajednice iCrkve mogu u Kristu bitizajednice sposobne ozdravljati imiriti", kazao je prof. Giuranna.Na upit novinara jesu li kršćanisvjesni da su pozvanizajednički svjedočiti vjeru u

svijetu, prof. Giurannaodgovorio je potvrdnoistaknuvši, međutim, kakoekumenski put, na kojem jetijekom godina postignut veliknapredak, predstavlja posaokoji svaka Crkva s naporomnastoji ostvariti u svojojunutrašnjosti. Govoreći nakraju o ciljevima iočekivanjima ovoga skupa,kazao je kako je njegov cilj ubiti živjeti ekumenizamprijateljstva i poznanstva.Postoji stoga velika nada da ćese pomirenje i ozdravljenje naneki način ponovno vratiti uCrkve te početi kružitiorganizmom, odnosno"Kristovim tijelom", zaključioje prof. Giuranna.

Jeruzalem: Bartholomaios I. posreduje u krizi upravoslavnom patrijarhatu

Svoje su posredovanjeponudili i katolički,anglikanski iluteranski crkvenipoglavari uJeruzalemu, a urasprave se uključili iizraelski, palestinski,jordanski i grčkipolitičari

Jeruzalem, 11.5.2005. (IKA) -Ekumenski patrijarhBartholomaios I. odlučio jeposredovati u sporu oko grčkogpravoslavnog patrijarha uJeruzalemu te je Irinaiosa I.pozvao na razgovor u Istanbul,prenosi Kathpress. Svoje suposredovanje ponudili ikatolički, anglikanski iluteranski crkveni poglavari uJeruzalemu.Sveti sinod na svojojposljednjoj i spornoj sjedniciizglasao je s 12 naspram 6glasova opoziv patrijarha. No,Irinaios I. tvrdi da je sjednicabila nevažeća, jer ju nije onsazvao. Svoje je protivnikeslužbeno je proglasio"šizmaticima", koji su se"odijelili od Crkve". U spor su se u međuvremenuuključili i izraelski, palestinski,

jordanski i grčki političari. Unoći na srijedu 11. svibnjaizraelski premijer Ariel Sharoni najbliži suradnici sastali su ses Irinaiosom I. i "drugimpredstavnicima pravoslavnogpatrijarhata". U razgovorima jezaključeno kako je Vladazainteresirana za dobre odnoses pravoslavnim patrijarhatom iostalim kršćanskim ustanovamau Svetoj zemlji. Izraelska Vladaje službeno priznala Irinaiosa I.,a u novonastaloj situaciji nemanamjeru "igrati suca" izmeđurazličitih struja.Prije toga su jordanska Vlada ipalestinski kabinet izrazilislaganje s opozivom patrijarhaIrinaiosa I., dok ga je grčkaVlada još u utorak pozvala daprihvati odluku o svrgnuću inapusti službu. Sukob se razbuktao zbog

spornog poslovnog sporazumasa židovskim investitorimakojima je dugoročno dano uzakup zemljište pravoslavneCrkve u arapskom dijeluJeruzalema. Irinaios I. tvrdi das time nije bio upoznat, već jeto djelo financijskog direktorapatrijarhata NikolaosaPapadimasa, koji, pak, tvrdisuprotno. Papadimas je odpočetka godine u bijegu te je zanjim raspisana međunarodantjeralica. Optužen je da jepronevjerio sredstvapatrijarhata u visini 600milijuna eura.Palestinski ministar SamirHuleileh izjavio je kako ih jepatrijarh još u subotu 7.svibnja, nakon četverosatnihrazgovora, opunomoćiopoduzeti pravne korake kako bise sporna transakcija proglasilanevažećom.

Vatikan: Papa potvrdio Biskupsku sinodu u listopaduPapa je potvrdio i sveodgovorne za Sinodukoje je papa IvanPavao II. imenovao uprotekle godine

Vatikan, 12.5.2005. (IKA) -Papa Benedikt XVI. potvrdio je12. svibnja saziv 11. Općeskupštine Biskupske sinode ovejeseni, no "skratio" zasjedanjaza tjedan dana. Biskupi izcijeloga svijeta okupit će setako u Vatikanu od 2. do 23.listopada, pod geslom"Euharistija - Izvor i vrhunacživota i poslanja Crkve". Papaje potvrdio i sve odgovorne zaSinodu koje je papa Ivan PavaoII. imenovao u veljači proteklegodine. Sinodom predsjedaju

prefekt Kongregacije zabogoštovlje i sakramentalnustegu nigerijski kardinalFrancis Arinze, meksičkikardinal Juan Sandoval Iniguezi indijski kardinal TelesphorePlacidus Toppo, dok jegeneralni relator patrijarhVenecije kardinal AngeloScola. Sinodu biskupa ustanovio jepapa Pavao VI. motu propriom"Apostolica Sollicitudo" 15.rujna 1965., s ciljem "pospješiti

jedinstvo i suradnju biskupačitavoga svijeta" sApostolskom stolicom, "putemzajedničkoga proučavanjauvjeta Crkve i skladnogarješenja pitanja koja se odnosena njezinu misiju". Biskupskasinoda ima stalno Generalnotajništvo, kojemu je na čelugeneralni tajnik, danas je tonadbiskup Nikola Eterović, kojije 11. veljače 2004. u službinaslijedio kardinala Jana PietraSchottea.

23v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Papa primio veleposlanikeU prvom obraćanjuveleposlanicimaakreditiranim priSvetoj Stolici papaBenedikt XVI. uputiosnažan poziv nadijalog kao sredstvoza postizanje mira usvijetu

Vatikan, 12.5.2005. (IKA) -Papa Benedikt XVI. primio jedanas, 12. svibnja, u Vatikanu uaudijenciju veleposlanikezemalja akreditiranih pri SvetojStolici. Na prvom susretu usvom pontifikatu sveleposlanicima akreditiranimpri Svetoj Stolici, Papa jeuputio snažan poziv na dijalogkao sredstvo za postizanje mirau svijetu.Na početku susreta Papi se uime veleposlanika obratiodoajen Diplomatskog zbora priSvetoj Stolici Giovanni Galassi,veleposlanik San Marina.Posebno je istaknuo svesloženije prilike u svijetu, sranom nasilja i korupcije,pomanjkanje poštivanja prava,sve veće izrabljivanje slabih,golemi jaz koji razdvaja bogatezemlje od zemalja u razvoju,besmisleno iskorištavanjeprirodnih dobara, širenje oružjaza masovno uništenje i širenjeodređenih biotehnologija kojene poštuju ljudskodostojanstvo, zbog kojihčovječanstvo biva izloženijenepovratnim katastrofama ikoje u svakodnevni život unosestrah i nesigurnost. "Vama se,Svetosti, obraćaju ljudi svihkontinenata i svih religija saželjom da izađu iz zlokobnespirale sebičnosti izastranjivanja, s osnovanomnadom da će Vaše mudroučiteljstvo znati poduprijetinovi mirni suživot međuljudima i narodima u razvojunovoga društva koje se nećesamo pokoravati zakonitostimaslobodnog tržišta i ideologijamoći, već će biti svjesnoduhovnih bogatstava kojesvako stvorenje nosi u sebi",rekao je Galassi. "Sveti Oče, naVašem će Vas putu pratiti

entuzijazam naše mladeži. Snestrpljenjem Vas očekuju uKoelnu da Vam kažu da suspremni živjetitranscendentalne vrijednostiobjavljene istine i svoje idealesolidarnosti prema najslabijima.Mi, pak, veleposlanici želimoVam ovom prilikom potvrditiželju da radimo na miru iprijateljstvu među narodimakako bi zajednički izgrađivalisolidarno društvo sapozornošću prema slobodi inepovredivoj vrijednostičovjekova života idostojanstva", rekao je doajenDiplomatskog zbora.U obraćanju veleposlanicima,papa Benedikt XVI. uputio jesnažan poziv na dijalog kaosredstvo za postizanje mira usvijetu. Podsjetio je pritomveleposlanike na lik svogaprethodnika pape Ivana PavlaII. i na njegovo zauzimanje zamir te rekao: "Dolazim izzemlje gdje su mir i bratstvodragi srcu svih njezinihstanovnika, osobito onih kojisu, poput mene, upoznali rat ipodjelu među braćom kojapripadaju istom narodu do kojihsu dovele razarajuće i neljudskeideologije, koje su pod plaštemsnova i opsjena, na pleća ljudinaprtili jaram tlačenja", rekaoje Papa. Zbog toga sam, dodaoje, "na osobit način osjetljiv nadijalog među svim ljudima,kako bi se prevladao svakioblik sukoba i napetosti te kakobi naša zemlja postala zemljamira i bratstva". Za papuBenedikta XVI. svi, "kršćanskezajednice, odgovorni pojedinciu narodima, diplomati i ljudidobre volje" pozvani su"stvoriti društvo u kojemu ćevladati mir kako bi se svladalanapast sukoba među kulturama,

etničkim skupinama i različitimsvjetovima". U tu svrhu,istaknuo je Papa, "svaki narodmora iz vlastite duhovne ikulturne baštine crpstiponajbolje vrijednosti kako bineustrašivo išlo ususretdrugome, prihvaćajući da dijelivlastita duhovna i materijalnabogatstva na dobrobit svih". Zapostizanje toga cilja zalaže se iCrkva koja, po mišljenjuBenedikta XVI., "neprestancedoziva u svijest i brani temeljnaljudska prava, koja se nažalostjoš uvijek krše u mnogimdijelovima svijeta, te radi natome da se priznaju prava svakeosobe na život, hranu, krov nadglavom, rad, zdravstvenupomoć, zaštitu obitelji ipromicanje društvenograzvitka, u poštivanjudostojanstva muškarca i ženekoji su stvoreni na slikuBožju". Budite sigurni da ćeKatolička crkva nastaviti svojusuradnju za očuvanjedostojanstva svakoga čovjeka iu službi općega dobra. Za tosvoje poslanje Crkva ne tražinikakvu povlasticu već samolegitimne uvjete slobode idjelovanja za svoje poslanje. Uzboru naroda Crkva se nada ćeuvijek podupirati dogovormeđu narodima i suradnjuutemeljenu na iskrenosti,obzirnosti i srdačnosti. Papa jena kraju zahvalio vladama zasudjelovanje na ukopu papeIvana Pavla II. te nasvečanostima vezanim uzpočetak njegova pontifikata.Poželio je da svi oni narodi kojijoš uvijek nemaju diplomatskeodnose sa Svetom Stolicom ušto skorije vrijeme imaju svojepredstavnike pri Svetoj Stolici.

Nadbiskup Levada novi prefekt Kongregacije za naukvjere

Nadbiskup SanFrancisca nasljeđujesadašnjega Papu namjestu prefektaKongregacije u kojojje radio sedam godinai čiji je član od 2000.godine

Vatikan, 13.5.2005. (IKA) -Papa Benedikt XVI. imenovaoje nadbiskupa WilliamaJosepha Levadu za prefektaKongregacije za nauk vjere,objavljeno je u Vatikanu 13.svibnja. Na tome mjestu noviprefekt zamjenjuje sadašnjegapapu Ratzingera. William J.Levada (68) potječe izkalifornijskoga Long Beacha.Godine 1961. u Los Angelesuzaređen je za svećenika, a 25.ožujka 1983. zaređen je zapomoćnoga biskupa u Los

Angelesu. Za nadbiskupa uPortlandu imenovan je 1. srpnja1986., a 17. kolovoza 1995.imenovan je nadbiskupomkoadjutorom u San Franciscu.Na mjesto ordinarija tekalifornijske metropole došaoje 27. prosinca 1995.,naslijedivši nadbiskupa JohnaR. Quinna. Između 1999. i2000. nadbiskup Levadaupravljao je i kalifornijskombiskupijom Santa Rosa. Od1976. do 1983. godine radio jeu Kongregaciji za nauk vjere,

gdje ga je upoznao i kardinalRatzinger, kada je 1981.preuzeo vodstvo tekongregacije. Levada je biojedini sjevernoamerički biskupkoji je radio u komisiji koja je,pod vodstvom kardinalaRatzingera, izradila noviKatekizam Katoličke crkve.Unutar BK SAD-a nadbiskupSan Francisca bio je nadležanza nauk vjere. Od 2000. bio ječlan Kongregacije za naukvjere.

24 18. svibnja 2005. broj 20/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Papa posjetio urede Rimskog vikarijataVatikan, 13.5.2005. (IKA) -Papa Benedikt XVI. posjetio je13. svibnja palaču Rimskogvikarijata gdje se susreo saosobljem zaposlenim u uredimaVikarijata. Pozdravljajućisvećenike i đakone, redovnike i

redovnice te laike koji rade uVikarijatu, Papa je rekao kakooni svojim radom u Vikarijatusudjeluju u poslanju Crkve."Dragi prijatelji, službarimskog biskupa povezuje me svama posebnim odnosom i

zbog toga računam na vašuduhovnu blizinu i na vašukonkretnu i velikodušnupotporu", rekao je Papaudijelivši na kraju svimuposlenicima apostolskiblagoslov.

Vrijeme provedeno u Božjoj prisutnosti najvažniji jepastoralni prioritet

Papa Benedikt XVI.susreo se u bazilici Sv.Ivana Lateranskog sasvećenicima iđakonima na službi uRimskoj biskupiji

Vatikan, 13.5.2005. (IKA) -"Izvanredno iskustvo vjere,koje smo doživjeli prigodomsmrti našega preljubljenog papeIvana Pavla II. pokazalo nam jeduboko jedinstvo Crkve uRimu, Crkve koja je punaživota i bogata revnošću: sve jeto plod vaše molitve i vašegaapostolata", rekao je papaBenedikt XVI. susrevši se 13.svibnja u bazilici Sv. IvanaLateranskog sa svećenicima iđakonima na službi u Rimskojbiskupiji. U svom obraćanju Papa jerekao kako računa na njihovemolitve, otvorenost i predanost"da bi ova naša ljubljenabiskupija sve velikodušnijeodgovorila na poziv koji joj jeGospodin povjerio", jamčeći imistodobno "iskrenost svojeočinske ljubavi". U nastavkugovora Papa je rekao kakokvaliteta njihova života injihove pastoralne službe kaoda pokazuje "da smo ovojbiskupiji kao i u mnogimdrugim biskupijama svijeta izasebe ostavili onu krizuidentiteta koja je mučila mnogesvećenike". Ostaju ipak uzroci"duhovne pustinje" koji pritišćučovječanstvo našega doba tekao posljedica toga podrivajuCrkvu koja živi u tomečovječanstvu, nadodao je Papa,izrazivši strahovanje da bi onimogli zaprijetiti i svećenicima.Zato je nužno, istaknuo je Papa,uvijek se iznova vraćatikorijenima našega svećeništva,a taj je korijen samo jedan:Gospodin Isus Krist. "Dragirimski svećenici, Gospodin nasnaziva prijateljima, čini nassvojim prijateljima, pouzdaje seu nas, povjerava nam svojetijelo u Euharistiji, povjeravanam Crkvu. Dakle moramodoista biti njegovi prijatelji, bitis njim iste misli, htjeti ono štoon želi i ne željeti ono što on neželi... Neka to bude našazajednička odluka: vršiti, svi

zajedno, njegovu svetu volju, ukojoj je naša sloboda i našaradost", rekao je Papa. Ali, svećenička služba, tumačiPapa, po svojoj je naravi uCrkvi i za Crkvu.Ministerijalno svećeništvo imakonstitutivni odnos s tijelomKristovim, u njegovojdvostrukoj i nerazdvojnojdimenziji euharistije i Crkve,euharistijskog tijela i crkvenogatijela. Zato je svećenička službaamoris officium, službaDobroga pastira, koji daje svojživot za ovce. Pritom je Papacitirao svoga prethodnika papuIvana Pavla II. koji je rekao:"Misa je u apsolutnom smislusredište moga života i mogadana". Papa je također skrenuosvećenicima pozornost nacrkvenu poslušnost, koja zasvećenika u konkretnom životuznači nadasve poslušnostnjihovu biskupu. Poslušnost,nastavio je Papa, nije neštoformalno, već je to poslušnostonomu koji je sam poslušan ipredstavlja poslušnoga Krista."Dok iskazujemo poslušnostbiskupu iskazujemo je Kristu ičitavoj Crkvi, koju onpredstavlja na tome mjestu",rekao je Sveti Otac. Papa je jošjednom podsjetio na homilijukoju je održao prije konklava, ukojoj je govorio o "svetomnemiru" koji mora nadahnjivatisvećenike, nemiru da se svimadonese dar vjere, da se svimadonese spasenje koje jedinoostaje vječno. Od presudne je važnosti, rekaoje Papa u nastavku propovijedi,da se blizina i pozornost premasvima iskazuje uvijek uKristovo ime te da uvijek vodika njemu. Sigurno da ta blizinai predanost iziskuju punovremena, brige i truda. Zato jeza svećenika, kako ne bi kaosvećenik i kao osoba podlegao

pod tim teretom, nadasve nužnoduboko jedinstvo s Kristom,čija je hrana bila vršiti voljuOčevu. Od Krista se svećeniktakođer uči svećeničkoj askezi,rekao je Papa, dodavši kakoona ne smije biti tek neštonuzgredno ili nekakav dodatniteret koji još više otežava dansvećeniku. "Naprotiv, u samomdjelovanju moramo se naučitiprevladati same sebe, napustiti ipredati svoj život", istaknuoPapa. A kako bi se to doista iostvarilo i kako ne bi ostalo tekpusta želja, potrebno jeizdvojiti vrijeme zaprikupljanje snaga, a nadasveza molitvu i meditaciju. "Stogaje vrijeme provedeno u Božjojprisutnosti pravi pastoralniprioritet, koji je u konačnicizapravo i najvažniji", istaknuoje Papa. To je na konkretannačin pokazao papa Ivan PavaoII. u svakoj prilici svoga životai svoje službe, rekao je Papa. "Dragi svećenici, nikadanećemo moći dovoljnoistaknuti koliko je naš osobniodgovor na poziv na svetosttemeljan i odlučujući. To jeuvjet ne samo da bi naš osobnipastoral bio plodonosan, većtakođer, i još šire, da bi se nalicu Crkve odražavalo Kristovosvjetlo", poručio je Papa. Zatosvećenik mora od sebe uklonitisve ono što ga odvaja od Kristai što je u suprotnosti s njegovimposlanjem."U svojoj službi rimskogbiskupa slijedit ću trag službemojih prethodnika, prihvaćajućina osobit način dragocjenonaslijeđe koje je ostavio izasebe Ivan Pavao II.: tim putem,dragi svećenici i đakoni,kročimo zajedno vedro i spouzdanjem", istaknuo je Papau obraćanju svećenicima iđakonima na službi u Rimskojbiskupiji.

25v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Postupak za proglašenje blaženim Ivana Pavla II.započinje odmah

Postupak zaproglašenje blaženimIvana Pavla II.najavljen na blagdanGospe Fatimske,liturgijski spomen vrlodrag papi Wojtyli

Vatikan, 13.5.2005. (IKA) -Postupak za proglašenjeblaženim pape Ivana Pavla II.započet će odmah, najavio je to13. svibnja papa Benedikt XVI.u tijeku susreta s rimskimklerom u bazilici Sv. IvanaLateranskog.Na završetku Papina obraćanjasvećenicima i đakonima naslužbi u Rimskoj biskupijipročitan je "reskript"Kongregacije za proglašenje

blaženih i svetih. U njemu seizmeđu ostaloga ističe da jepapa Benedikt XVI., "nakon štoje razmotrio predočene osobiteokolnosti", na audijenciji ukojoj je primio generalnogvikara Rimske biskupijekardinala Camilla Ruinija 28.travnja ove godine, poništioodredbu o vremenu od petgodina koliko treba proći odsmrti sluge Božjeg Ivana PavlaII., tako da postupak za njegovo

proglašenje blaženim i svetimmože odmah započeti.Taj je postupak najavljen nasimboličan dan. Naime, 13.svibnja Crkva slavi spomenGospe Fatimske, liturgijskispomen koji je bio vrlo dragpapi Wojtyli, ali 13. svibnja je idan na koji je 1981. godine naIvana Pavla II. izvršen atentatna Trgu Sv. Petra.

90. rođendan brata Rogera SchutzaŽivite u vašemvremenu, ljubite onekoji ništa neposjeduju, kao i vašebližnje, bez obzira nanjihov vjerski iliideološki nazor,poručio je uutemeljitelj zajedniceTaize

Vatikan, 13.5.2005. (IKA) -Utemeljitelj ekumenskezajednice iz Taizea brat Rogerproslavio je 12. svibnja 90.rođendan. Kao 25-godišnjiprotestantski pastor uŠvicarskoj Roger Schutz osjetioje snažan poziv da međuljudima svjedoči pomirenje teje stoga u, tada malo poznatom,francuskom selu Taizeu kupiostaru kuću i u njoj primaoprogonjene, siromašne inastradale u ratu koji je bjesnioEuropom.Prisjećajući se tog razdoblja urazgovoru za Radio Vatikan,brat Roger je napomenuo kakoje tada bilo vrijeme nemira,kada su se mnogi pitali što ćebiti od Europe. "Danas kršćanižive u vremenu napetosti isnažnih protivljenja koja ihpotresaju, ali mogu učiniti višenego što misle jer se hranesamim Kristom, odnosnoizvorima pomirenja, uočekivanju uspostave mira učitavoj ljudskoj obitelji",ustvrdio je brat Roger.

U njegovoj međunarodnojekumenskoj zajednici danasima više stotina braće svihkršćanskih vjeroispovijesti i iztridesetak zemalja, a neki odnjih, kao svjedoci mira i ljubavidjeluju u misijama u Južnoj iSrednjoj Americi, Aziji i Africi.U Taizeu se, osim toga, svakegodine okuplja na milijuneosoba, prije svega mladih, kojisvjedoče o jedinstvu ukršćanskoj vjeri. Živite u vašemvremenu, prilagodite seuvjetima trenutka, ljubite onekoji ništa ne posjeduju, kao ivaše bližnje, bez obzira nanjihov vjerski ili ideološkinazor. Nikada se nemojtepomiriti sa skandaloznimrazdvajanjem među kršćanimakoji lako govore o ljubaviprema bližnjemu, ali ostajupodijeljeni, poručio je bratRoger subraći u samostanskojzajednici u Taizeu.Pričest prioru u invalidskimkolicima u tijeku pogrebnemise za papu Ivana Pavla II. uVatikanu udijelio je, tada

kardinal Joseph Ratzinger. BratRoger, naime, već godinama sposebnim odobrenjem sudjelujeu katoličkom misnom slavlju,te je i u tijeku života IvanaPavla II. uvijek na papinskimmisama u Vatikanu primiopričest. Kada je papa IvanPavao II. 5. listopada 1986.godine posjetio zajednicu ugradiću 350 kilometara južnood Pariza u tijeku zajedničkemolitve istaknuo je: U Taizenavraćamo kao što navraćamoizvoru. Putnik se zaustavlja,utaži žeđ i nastavlja svoj put.Braća ove zajednice, vi toznate, ne žele vas zadržati. Onivam žele omogućiti da umolitvi i tišini pijete živu vodukoju je Krist obećao, daupoznate njegovu radost, daprepoznate njegovu nazočnostkako biste odgovorili na njegovpoziv i nakon toga otišlisvjedočiti njegovu ljubav i služiti svojoj braći u svojim župama,školama, sveučilištima i nasvim svojim radnim mjestima.

Atena: Svjetska konferencija o poslanju ievangelizaciji

Raspravljalo se i oproblemu prozelitizmate o pojmu"kanonskog teritorija"

Atena, 14.5.2005. (IKA) - UAteni se održava Svjetskakonferencija o misijama ievangelizaciji pod nazivom"Dođi Duše Sveti, iscijeli ipomiri", organizirana na poticajEkumenskoga vijeća Crkvi.Govoreći za Radio Vatikan otijeku konferencije, profesor naPapinskome sveučilištuUrbaniana i član katoličkogaizaslanstva na skupu donGianni Colzani izdvojio jeizlaganje nadbiskupaChristodoulosa, u kojemu seosvrnuo na temu susreta, tekazao kako ona upućuje naliturgiju, koja je za pravoslavnevjernike primjerni sažetak

života Crkve. NadbiskupChristodoulos upozorio je načinjenicu da su iscjeljenje ipomirenje u pravoslavnomeshvaćanju vezani uz liturgijskoi sakramentalno posredovanjete imaju očigledno crkvenoobilježje. Darovi Duha Svetogane oblikuju karizmatskepojedinačne osobe, već potičurazne službe koje svoj prostorpronalaze u Crkvi. Nakonferenciji se govorilo i oprozelitizmu, te su pravoslavnipredstavnici otvoreno izložilisvoja uvjerenja i poimanjemisija. Važnim smatraju pojam"kanonskoga teritorija".Odnosno, svaka Crkva ima

vlastiti teritorij koji je povjerenbiskupu i svećeniku, stoga nijeispravna, i nije znak bratstva,težnja drugih Crkvi premapotpuno samostalnomedjelovanju na tom prostoru.Premda u vrlo staloženojraspravi, otvoreno su osudilione kršćanske Crkve koje svojemisijsko djelovanje upravljajuprema kršćanima neke drugevjeroispovijesti, kazao je donColzani. Istaknuo je i izlaganjeameričkoga katoličkog teologaRoberta Schreitera, koji se pitaje li takvo viđenje kanonskogateritorija i danasodgovoarajuće.

26 18. svibnja 2005. broj 20/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Prvo proglašenje blaženih bez PapeNove blaženiceKatoličke crkve suredovnice MarianneCope i AscensionNicol Goni, aproglašenje je vodiokardinal Jose SaraivaMartins

Vatikan, 14.5.2005. (IKA) -Prvi put nakon tri desetljećaproglašenje novih blaženika ubazilici Sv. Petra u subotu 14.svibnja nije vodio Papa, većkardinal Jose Saraiva Martins,pročelnik Zbora za proglašenjesvetih. Dok su pape Ivan PavaoII. i njegov predšasnik PavaoVI. od 1975. godine osobnovodili svečani čin proglašenjenovih blaženika Katoličkecrkve, papa Benedikt XVI.zadržao je za sebe samoproglašavanje novih svetaca,dok će blaženike proglašavatipročelnik Zbora za proglašenjesvetih.Kardinal Martins je u prigodiproglašenja novih blaženica s.Ascension Nicol Goni,suutemeljiteljice sestaradominikanki misionarki odPresvete Krunice i s. MarianneCope, iz reda Sestara sv.Franje, govorio o čovjekovojžeđi za Bogom, za istinom,mirom i srećom koju ispunjujeIsus. U tijeku mise kardinal je,po zaduženju pape BendiktaXVI., pročitao Apostolskopismo kojim on te službeniceBožje ubraja u blažene. "Našesu dvije blaženice pronijele po

svijetu plodove i znakovenazočnosti Duha Svetoga, tegovorile jezikom istine iljubavi, koji je jedini u stanjusrušiti kulturne i rasneprepreke, te ponovno sagraditijedinstvo ljudske obitelji,raspršene zbog ponosa i željeza snagom", rekao je kardinalMartins, te propovijed završioriječima pape Benedikta XVI.koji je, započinjući Petrovuslužbu, upozorio kako nije moćta koja otkupljuje, već ljubav."To je Božji znak: On jeljubav… Bog, koji je postaoJaganjac, govori nam da spassvijeta dolazi od Raspetoga, ane od onih koji razapinju".Sestra Marianne Cope rođena jeu brojnoj obitelji 23. siječnja1838. u Heppenheimu, uNjemačkoj. Kada je imala dvijegodine, s obitelji se preselila uAmeriku, gdje je, 1862. ušla usamostan sestara Franjevačkogatrećeg reda. Vršila je raznedužnosti, među kojima iravnateljice u bolnici iredovničke poglavarice, a 1883.bila je jedina koja je odgovorilana apel biskupa u Honoluluu,za otvaranjem misije u bolniciza gubavce na otoku Molokai.

Četiri godine zatim otvorila jejednu kuću na tome otoku, te jetako bila prva redovnica koja jestupila na Molokai, zvan i"Nesretni otok". Tamo se vrlopredano stavila u službunapuštenih gubavaca, i postalaprimjer misionarkama. Bila jeuzor ljubavi i služenjagubavcima, a među krepostimakojima se odlikovala, posebicese isticala njezina moralnasnaga i teološka ljubavispunjena milosrđem premanapuštenim gubavcima.Preminula je 9. kolovoza 1918.godine, a pokopana je u bolniciza gubavce.Majka Ascension Nicol Gonirođena je 1868. u Španjolskoj.U dobi od 14 godina ušla je uzavod sv. Ruže Limske, a 1886.godine položila je prve zavjete ipočela raditi kao učiteljica. U50. godini osnovala je novukongregaciju Misionarkidominikanki od PresveteKrunice. Nakon životaprovedenog u misijama, služećiposljednjima, preminula je u72. godini u gradu Pamploni uŠpanjolskoj.

Asiz: Međureligijski koncerti u bazilici Sv. FranjeU "Duhu Asiza"talijanski i japanskiumjetnici priredili nizkoncerata liturgijskeglazbe tri različitebaštine

Asiz, 14.5.2005. (IKA) - Uprilog međunarodnom dijalogu"Duha Asiza" umjetnici izJapana i Italije priredili suovoga vikenda niz koncerataliturgijske glazbe tri različitebaštine. Uz gregorijanski koralu bazilici Sv. Franje u Asizuovoga su vikenda izvođene i

budističke skladbe Tendaiškole, kao i drevna japanskaGagaku glazba. U razdoblju od7. do 9. stoljeća ta je glazbaimala i vjersku funkciju teizražava kozmičku viziju iljubav Japanaca prema prirodi.Tom je inicijativom grad sv.Franje želio omogućiti

upoznavanje različitih kultura ireligija preko glazbe, ističuorganizatori. Visokipredstavnici škole Tendai, kojiimaju hram u Kyotu,sudjelovali su 1986. na pozivpape Ivana Pavla II. umeđureligijskoj mirovnojmolitivi u Asizu.

Papa na Duhove zaredio dvadeset i jednog svećenikaPapa se u svojojblagdanskojpropovijedi izravnousprotivio svimoblicima isključivosti irasizma. Crkva,prema njegovimriječima, mora uvijekiznova "otvaratigranice međunarodima i dokidatipregrade izmeđuklasa i rasa"

Vatikan, 15.5.2005. (IKA) -Papa Benedikt XVI. nasvetkovinu Duhova, u nedjelju15. svibnja, u bazilici Sv. Petrau Vatikanu, zaredio je 21đakona za svećenika. Međuzaređenim svećenicima 11 jeTalijana, petLatinoamerikanaca, triAfrikanca i dva Europljanina.Najmlađi zaređeni svećenik jenavršio 20, a najstariji ima 55godina i obrazovali su se ujednoj rimskoj bogosloviji. U propovijedi je Papa istaknuokako Deset Božjih zapovijedine dokidaju slobodu većomogućavaju skladnosupostojanje reda i slobode.Pravedni ljudski red možepostojati samo tada kada dolazi

od Boga te ljude povezuje uBožjoj perspektivi. Papa jepritom povezao kršćanskusvetkovinu Duhova sažidovskim blagdanom kojapodsjeća na sklapanje Saveza ina Deset Božjih zapovijedi nabrdu Sinaju. On se u svojojblagdanskoj propovijediizravno usprotivio svimoblicima isključivosti i rasizma.Crkva, prema njegovimriječima, mora uvijek iznova"otvarati granice međunarodima i dokidati pregradeizmeđu klasa i rasa". U Crkvinitko ne smije biti zaboravljen ipreviđen, jer u Crkvi postojesamo "slobodna braća i sestre uIsusu Kristu". Duh Božjiomogućuje međusobnorazumijevanje među ljudima.

On tako prevladava babilonskupobrkanost jezika i otvaraprepreke i granice međuljudima i narodima. U nastavkusvoje propovijedi BenediktXVI. odbacio je svaki bijeg odsvijeta. "Mi stalnozaključavamo naša vrata,želimo biti sigurni te ne želimoda nas smetaju niti Bog nitiljudi", rekao je Papa, misleći naApostole koji su se na danDuhova zaključali u dvoraniPosljednje večere. Vjernici bimorali prelaziti osobnaograničenja i otvarati sepozdravu mira. To označuje jošjednu poruku, da se okrećemoljudima, posebice potrebitimate da stvaramo mir u svijetu,rekao je Papa.

27v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Na grobu Ivana Pavla II. dnevno 23 tisuće hodočasnikaVatikan, 15.5.2005. (IKA) -Nakon što je u Vatikanskimgrotama pokopan papa IvanPavao II. to je mjesto ukoparimskih biskupa doživjelopravu poplavu hodočasnika kaonikada do sada. Dnevno se na

grobu Ivana Pavla II. izmijenioko 23 tisuće hodočasnika,izvijestio je OsservatoreRomano. Većina njih dolazizbog molitve, a samonekolicina iz radoznalosti.Hodočasnici izražavaju

neskriveno zadovoljstvo što jepapa Benedikt XVI. najaviopočetak postupka zaproglašenje blaženim papeWojtyle, izvješćujeOsservatore.

Ukrajinski grkokatolici sjedište premještaju u KijevSjedište bi trebalo bitipremješteno iz Lavovau Kijev do studenoga,s čime se povezujemogućnost daGrkokatolička crkva uUkrajini od SveteStolice dobije svojvlastiti patrijarhat

Kijev, 15.5.2005. (IKA) -Ukrajinska grkokatolička crkvasvoje će sjedište do studenogaove godine iz Lavovapremjestiti u glavni grad državeKijev. To je novinarimaobznanio veliki nadbiskupLavova kardinal LubomirHusar.S time se povezuje mogućnostda Grkokatolička crkva uUkrajini od Svete Stolice dobijesvoj vlastiti patrijarhat.Govoreći o toj mogućnosti i ostanovištu novoga pape

Benedikta XVI., kardinal Husarje istaknuo kako mu je Papa prinjihovu nedavnom susreturekao kako bi želio da "dozoretakve prilike". Papa jeukrajinskoga grkokatoličkogkardinala u audijenciju primiopočetkom svibnja. Vlastiti patrijarhat, kojegaodavno priželjkujeGrkokatolička crkva u Ukrajini,predmet je napetosti izmeđuSvete Stolice i Moskovskogapatrijarhata, koji Ukrajinu

smatra svojim "kanonskimteritorijem". Pritom se ističekako većina grkokatolika živina zapadu zemlje dok ih uglavnome gradu ima malo.Kijev je iz povijesnih razlogaza Crkve u Ukrajini odposebnoga značenja.Ivan Pavao II. u lipnju 2004.godine podržao je nastojanja sRimom sjedinjene Crkve, noipak ih je zamolio da se strpeoko osnivanja vlastitogapatrijarhata.

Ruandski biskupi izvijestili Papu o stanju u zemljiVatikan, 16.5.2005. (IKA) -Ruandski biskupi izvijestili su16. svibnja papu BenediktaXVI. o stanju u tojistočnoafričkoj zemlji. Usklopu njihova pohoda

apostolskim pragovima, Papa jeu audijenciju primionadbiskupa Kigalija ThaddeeNtihinyurwa i još tri biskupa.Ruanda još uvijek trpiposljedice krvavih obračuna. U

građanskom ratu 1994. inemirima koji su uslijediliubijeno je najmanje 800.000ljudi, među njima i tri biskupa,brojni svećenici i pripadniciredovničkih zajednica.

Sveta Stolica poziva kršćane i budiste na solidarnostPoruka Papinskogvijeća zameđureligijski dijalogu povodu Vesakha

Vatikan, 16.5.2005. (IKA) -Sveta Stolica pozvala jekršćane i budiste na suradnju isolidarnost. Osobito su nakonkatastrofalnih posljedicatsunamija 26. prosincapripadnici obje religije zajednopomagali žrtvama, ističe se uporuci objavljenoj u Vatikanu16. svibnja u povodu

budističkog blagdana Vesakha,spomena Budina rođenja.Ta suradnja u smislumeđureligijske solidarnostimorala bi se nastaviti, istaknuoje predsjednik Papinskog vijećaza međureligijski dijalognadbiskup Michael Fitzgerald.Mnogo je i ostalih povoda kojitraže kooperaciju i zauzimanje

obje religije za prava idostojanstvo čovjeka.Nadbiskup je također posebnoistaknuo pozitivna iskustvarazmjene katoličkih ibudističkih redovnika oiskustvima samostanskog iduhovnog života.

Atena: Završena Svjetska ekumenska konferencija omisijama i evangelizaciji

Ozračje bratstva kojeje obilježilo ove dane,sigurno je važnadionica na putupomirenja i iscjeljenjameđu Crkvama,ustvrdio je voditeljkatoličkog izaslanstvana skupu biskupFarrell

Atena, 16.5.2005. (IKA) -Zaključnim ekumenskimslavljem na Areopagu, gdje jesv. Pavao održao govorAtenjanima, u Ateni je 16.svibnja završila Svjetskaekumenska konferencija omisijama i evangelizaciji.Konferenciju, na kojoj jesudjelovalo 600 izaslanikarazličitih Crkvi, organiziralo jeEkumensko vijeće Crkvi. Otemi skupa "Dođi Duše Sveti,iscijeli i pomiri", razmišljalo seu brojnim izlaganjima iraspravama, u kojima jesudjelovao i američki katolikRobert Schreiter, profesorteologije u Chicagu. "Još prijenekoliko godina, tema

pomirenja nije bila posebiceistaknuta u misijskoj teologiji.Danas se, međutim, primjećujepotreba za poimanjem misija uodnosu na pomirenje",primijetio je Schreiter. Velikosu zanimanje na skupu privuklii pojmovi pomirenja iiscjeljenja. Oba pojma ističuviše postupak koji je u tijeku,nego postignuti rezultat,odnosno, ne toliko mir izdravlje u tjelesnome,psihološkome i duhovnomesmislu, već pomirenje iiscjeljenje. To je, kako jeistaknuto na skupu, povlašteniput koji valja prijeći unaviještanju Evanđelja ljudimau suvremenome svijetu. "Svrha

konferencije nije bila izradatočno određenih dokumenata,nego ostvarenje susreta međukršćanima različitih Crkvi,zauzetih na području misija,kako bi se međusobno upoznalii razmijenili iskustva. Cilj jesigurno postignut", ustvrdio jetajnik Papinskoga vijeća zapromicanje jedinstva kršćanabiskup Brian Farrell, koji jevodio brojno katoličkoizaslanstvo na konferenciji.Ozračje bratstva koje jeobilježilo ove dane, sigurno jevažna dionica na putupomirenja i iscjeljenja međuCrkvama, zaključio je biskup.

28 18. svibnja 2005. broj 20/2005

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

Poziv biskupa na izborePoruka hrvatskihbiskupa u prigodiizbora za lokalnu ipodručnu samoupravu15. svibnja 2005.

1. Mi, hrvatski biskupi,okupljeni u Zagrebu naproljetnom plenarnomzasjedanju Hrvatske biskupskekonferencije od 11. do 13.svibnja 2005. godine,upućujemo vjernicima igrađanima u RepubliciHrvatskoj poruku uočipredstojećih izbora za članovepredstavničkih tijela jedinicalokalne i područne samouprave,koji će se održati na svetkovinuDuhova, 15. svibnja. Iako jezadnjih mjeseci pozornost našei svjetske javnosti bilausredotočena na smrt papeIvana Pavla II. i na izbor papeBenedikta XVI., nismo ni ujednom trenutku zaboravljaliprilike u našoj domovini.Dapače, ti događaji snažno sunas još jednom podsjetili nariječi pape Ivana Pavla II.kojima nas je u raznimprigodama pozivao naodgovornost za budućnostsredine u kojoj živimo i radimo. 2. I ovim izborima pruža namse mogućnost da svatko od nasnajneposrednije odlučuje osvom osobnom i zajedničkom

dobru. Sudjelovanje naizborima nije samo ostvarivanjeosobnog prava, nego je iobveza. Stoga u imeodgovornosti za budućnostvlastite obitelji i djece, svogamjesta, grada i županije, trebaiskoristiti svoje građanskopravo i izići na izbore. Tko pakne izvršava tu dužnost,neodgovorno prepušta drugimabez njega odlučivati o pitanjimakoja se tiču zajedničkebudućnosti.3. Potrebno je, međutim, znatikome dati svoj glas. Hrvatskigrađani s pravom očekuju da seoni kojima daju svojepovjerenje pošteno, požrtvovnoi samozatajno trude okostvaranja radnih i drugihpreduvjeta za bolji materijalnipoložaj svih društvenih slojeva,posebice obitelji, mladih iumirovljenika. Ali čovjek neživi samo o kruhu. On je iduhovno biće pa u svezi snjegovom budućnošću valjapoštivati i njegove duhovnevrijednosti. Budući da bipolitička djelatnost trebala bitizauzeta skrb za opće dobro, tekao takva predstavlja časno i

prijeko potrebno služenjezajednici, očekuje se od onihkoji se kandidiraju za takvosluženje da posjeduju osimstručnih odlika i moralnevrline. Stoga treba birati onekoji cijene moralnu čestitost ipoštenje, požrtvovnost iodgovornost u izvršavanjupreuzetih dužnosti,istinoljubivost i vjernostobećanjima, solidarnost ipravednost. Očekuje se takođerda kandidati na izborima buduosjetljivi za nacionalne interesei narodni identitet, te iskazujuosobitu brigu za dostojanstvo ipoštivanje ljudskog života odprirodnog začeća do prirodnesmrti, kao i za prava svakogčovjeka, posebice onih koji suslabi i ugroženi. Molimo svimaprosvjetljenje Duha Svetoga ipreporučujemo sve koji ćebirati, kao i one koji će bitiizabrani, zagovoru našenebeske Majke koju nazivamoMajkom dobrog savjeta iDjevicom premudrom. Nekanam ona svima bude na pomoć.Vaši biskupiU Zagrebu, 11. svibnja 2005.

Priopćenje s XXX. plenarnog zasjedanja HBKZagreb, 11. - 13.svibnja 2005.

Kardinal Josip Bozanić,nadbiskup zagrebački ipredsjednik Hrvatske biskupskekonferencije, predsjedao jeXXX. plenarnom zasjedanjuHBK koje je održano uobnovljenoj dvoraniNadbiskupskoga duhovnogastola u Zagrebu, Kaptol 31, od11. do 13. svibnja 2005.godine. Aktivnim članovimaHBK na tom su se zasjedanjupridružili mons. FranciscoJavier Lozano, apostolskinuncij u RH i mons. Ante Jurić,nadbiskup splitsko-makarski umiru. Prvi put zasjedanju jeprisustvovao mons. ValentinPozaić, pomoćni biskupzagrebački. Zbog odgađanjaproljetnoga plenarnogazasjedanja nisu bili prisutnidelegati više europskihbiskupskih konferencija koji subili pozvani za prvotnopredviđeni termin u mjesecutravnju. Iznimno je ovomprigodom na zasjedanje pozvanjedino delegat Biskupskekonferencije Bosne iHercegovine mons. RatkoPerić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolskiadministrator trebinjsko-mrkanski.

Otvarajući zasjedanje, kardinalBozanić, istaknuo je da molitvakojom je započelo zasjedanjeulazi u bit rada biskupskekonferencije jer označavasvjetlo odozgor, Božju snagu isilu Duha Svetoga koji daježivotnu snagu Crkvi. Podsjetioje na riječi novoizabranogapape Benedikta XVI. koji je,24. travnja na Trgu Sv. Petra uRimu javno označiopreuzimanje svoje službe, i tomprigodom naglasio da je Crkvaživa. Kardinal Bozanić setakođer prisjetio smrti papeIvana Pavla II, radi čega jeproljetno zasjedanje HBK i biloodgođeno, te naglasio kako onošto se tada dogodilo uVječnome gradu, Rim i svijetdo sada nije vidio. Ustvrdio jeda je to silno mnoštvo ljudi,osobito mladih, u papi IvanuPavlu II. prepoznalo dobrotu zakojom u dubini srca čeznesvaki čovjek a koja je znak daje preko toga čovjeka posebnodjelovao Bog. Istaknuo je da jeCrkva u Hrvatskoj zahvalnaBogu za papu Ivana Pavla II.koji je toliko velikih stvariučinio za hrvatski narod, atakođer i za dar novoga papeBenedikta XVI. koji će voditi

Crkvu dalje, naprijed, služećiBogu i čovjeku. Dodao je da ćeprvi dan zasjedanja uzagrebačkoj prvostolnici bitikoncelebrirana sveta misazahvalnica za izbor novogaPape kojemu će biskupi sovoga zasjedanja uputitiposeban pozdrav s izrazimaodanosti i zajedništva.Kardinal Bozanić je zatimnajavio glavne teme zasjedanjate pozdravio ljude od medijazahvalivši im na praćenjucrkvenih zbivanja, osobitosvega onoga što se dogodilo uRimu proteklih tjedana. Zaželioje da ljudi od medija i uHrvatskoj budu u službi istine izajedništva. Posebni pozdravkardinal Bozanić uputio jeapostolskom nunciju u RHmons. Lozanu, mons. Periću temons. Pozaiću.Glavna tema zasjedanja bila jeposvećena pastoralnimzadaćama u mjesnim Crkvamau Godini euharistije. KardinalBozanić je naglasio da jeGodina euharistije baštinavelikoga pape Ivana Pavla II. tetim više obvezuje na zauzetost ipromišljanje. Osvrnuvši se natijek liturgijske obnove u Crkvipočevši od II. Vatikanskog

29v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

sabora, slijedom izlaganja prof.Ivana Šaška i prof. AnteCrnčevića, biskupi su razmotrilistanje na području liturgijskogaživota Crkve u Hrvatskoj te natemelju novijih dokumenatacrkvenoga učiteljstva donijelineke konkretne zaključke uvidu dubljega proživljavanjaliturgije, osobito euharistijekoja je fons et culmen, izvor ivrhunac svega života Crkve.Istaknuto je da veću pažnjutreba posvetiti teologiji misnihslavlja, svim službama koje suvezane za liturgiju,dostojanstvu i ljepotiliturgijskoga prostora,ozbiljnosti i kvaliteti crkvenogapjevanja, proživljenosti ipravome mjestu pučkihpobožnosti. Osobita jepozornost posvećena prijenosusvete mise putem radija itelevizije pri čemu jekonstatirano da nedostaje pravakoordinacija između medija ibiskupije kako bi se osiguraloda prijenos bude nazadovoljavajućoj razini, kakocrkveno-liturgijskoj tako iprofesionalnoj. Naime,primjećuje se da su komentari ipraćenje prijenosa nerijetkovrlo slabo pripremljeni s dostanesnalaženja i improvizacije. Utom vidu potaknuta je jačasuradnja između Odbora HBKza sredstva društvenekomunikacije i medija.Biskupi su se tijekomzasjedanja susreli s dr. IvomSanaderom, predsjednikomVlade RH, koji je došao upratnji mr. Bože Biškupića,ministra kulture i predsjednikaKomisije Vlade RH za odnose svjerskim zajednicama, teglasnogovornika Vlade RH.Budući da je jedna odpredviđenih točaka dnevnogareda bila: Hrvatska i Europskaunija te uloga Katoličke crkve utim procesima, Biskupi su o tojtemi htjeli izmijeniti mišljenje sPredsjednikom Vlade RH. Svismatraju da je Hrvatskoj mjestou EU i da treba poduzeti svekako bi ona što prije postigla tajcilj. I jedna i druga stranaistaknula je optimizam ipotrebu što jačega povezivanjasvih snaga u društvu kako bi semogla graditi sigurnija i sretnijabudućnost za sve, osobitomlade koji će moći svoj životniput ostvarivati u domovini a neizvan nje. Podnesen je izvještajo radu Biskupske komisijeHBK za odnose s državom.Istaknuto je da su pokrenutineki procesi u pitanjimapovrata oduzete imovine, da su

pred potpisivanjem sporazumio dušobrižništvu u bolnicama iostalim ustanovama zazdravstvenu i društvenu skrb teo povratu crkvenih matičnihknjiga, knjiga stanja duša,ljetopisa i drugih knjiga koje suu vrijeme komunističkogarežima nezakonito oduzeteKatoličkoj crkvi.Bilo je riječi i o upisivanjuprivatnih vjerničkih društava uUpisnik crkvenih pravnihosoba. Naglašeno je da pravnuregulativu za to trebadogovoriti na razini crkvene idržavne komisije. Biskupima jepodneseno izviješće o raduHrvatskoga Caritasa nakon štoje počelo s radom novo vodstvote važne crkvene institucije.Biskupi su dali podršku raduHrvatskoga Caritasa kojisvojim djelovanjem pridonosiiskazivanju djelatne brigeCrkve za najpotrebnije u našemdruštvu.Odlučeno je da će se glavnogaurednika Hrvatskogakatoličkoga radija imenovati uskladu sa Statutom nakon što seoformi Upravni odbor HKR-a.Biskupi su informirani o tijekupriprema za odlazak mladih izHrvatske na slavlje Svjetskogadana mladih u Koelnu ukolovozu ove godine koje ćepredvoditi papa Benedikt XVI.Naglašeno je da sve prijavemoraju ići preko Ureda HBK zamlade kako bi svi oni koji ćesudjelovati na tom važnomskupu mladih mogli biti napravi način zbrinuti iinformirani o svemu što jepotrebno. Istaknuto je kakodomaćini slavlja s posebnomradošću i gostoprimstvomočekuju upravo mlade izHrvatske.Biskupi su posebnu pozornostposvetili crkvenim medijima snaglaskom na pisane medije,osobito na katolički tjednik"Glas Koncila". Istaknuto je da,unatoč poteškoćama na tompodručju, pisana riječ ostajevažna za crkvenu informiranostali i za vjerničku formaciju.Istaknuto je da u tom vidu trebaneprestano pratiti to područje iiznalaziti nova rješenja koja ćepisane medije učinitiatraktivnijima i pristupačnijimačitalačkoj publici. Raspravljanoje o pastoralu studenata te jeutvrđeno da će trebati na tompodručju poduzeti odlučnijekorake i angažirati višesvećenika kako bi mnogobrojnastudentska populacija imalaonu pastoralnu skrb koja im jepotrebna i koju oni zaslužuju.

Usvojen je prijedlog da se nasvetkovinu Bogojavljenja ili TriKralja slavi Dan SvetogaDjetinjstva. Bitni sadržaj togadana jest da se na razne načinepotiče djecu i mlade naprikupljanje pomoći zanajugroženiju i najpotrebnijudjecu cijeloga svijeta, osobito umisijskim krajevima.Predsjednici pojedinih tijelaHBK podnijeli su izvješća,prijedloge i molbe svojih tijela.Priprema se temeljni dokumento odgoju u sjemeništima; nakatehetskom planu najavljenesu već tradicionalne katehetskeškole te pokrenuta inicijativaobnove Hrvatskoga katoličkogkatehetskog društva; određenoje da se VI. uskrsna nedjeljaubuduće slavi kao nedjeljaturizma; predstavljeni suvjeronaučni priručnici zaRome, kao i za obiteljsku ižupnu katehezu.Mr. Petar Tomašić, svećenikRiječke nadbiskupije, na vlastitije zahtjev razriješen službepovjerenika HBK za ekološkapitanja a na njegovo mjestoimenovan je prof. dr. VlatkoDugalić, profesor moralneteologije na Teologijiu Đakovu. Biskupi su izvješteni o tijekupriprema za gradnju crkvehrvatskih mučenika na Udbini.Nakon provedenog natječaja zaarhitektonsko-urbanističkorješenje izabran je rad prof.Nikole Bašića. Blagoslovgradilišta i polaganje kamenatemeljca bit će 9. rujna ovegodine. Sa zasjedanja biskupi su uputiliIzjavu povodom izbora zapredstavnike lokalne i područnesamouprave, pozivajući svevjernike i ostale građane daiskoriste svoje pravo i izvršesvoju dužnost te na izborimaizaberu ljude koji će jamčitizauzetost za opće dobro, zaistinske i prave vrijednosti tetako osigurati svojim sredinamaizgradnju bolje budućnosti.Biskupi su posebnu pozornostposvetili aktualnoj situaciji unašem društvu. Naglašeno je dau ovom trenutku treba sačuvatii promicati mir i zajedništvo unarodu te izbjegavatinepotrebno dramatiziranje.Biskupi s puno pouzdanja uBožju pomoć toplo pozivajuvjernike da pojedinačno i nazajedničkim slavljima mole zadomovinu Hrvatsku. Kao što suto činili do sada, biskupi i uovim trenucima svepovjeravaju zagovoru presveteBogorodice Marije.

30 18. svibnja 2005. broj 20/2005

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

Duh Sveti sjedinjujePropovijed papeBenedikta XVI. nasvetkovinu Duhova,15. svibnja 2005.

Prvo čitanje i Evanđeljenedjelje Duhova donose namdvije velike slike slanja DuhaSvetoga. Čitanje iz Djelaapostolskih govori kako je, nadan Pedesetnice, Duh Sveti,pod znakovima silnoga vjetra iognja, prodro u zajednicuIsusovih učenika koja je molila,te je time označio početakCrkve. Za Izrael, Pedesetnicaje, od blagdana žetve, postalablagdanom kojim se spominjalosklapanje sinajskoga saveza.Bog je pokazao svoju prisutnostu narodu po vjetru i ognju, aonda im je podario svoj zakon,10 zapovijedi. Tek se time djelooslobođenja, započeto izlaskomiz Egipta, u potpunostiostvarilo: ljudska slobodauvijek je podijeljena sloboda,zajedništvo sloboda. Samo uuređenom skladu sloboda, kojisvakome otvara pripadajući muprostor, može se uspostavitizajednička sloboda. Stoga darzakona na Sinaju nije bioograničenje ili poništenjeslobode, nego je postaotemeljem istinske slobode. Abudući da se pravedan ljudskiporedak može uspostaviti samoako dolazi od Boga i akosjedinjuje ljude pod Božjimvidikom, u jednom uređenomustrojstvu ljudskih sloboda nemogu nedostajati zapovijedi štoih sam Bog daruje. Tako jeIzrael postao narodom u puniniupravo po savezu s Bogom naSinaju. Susret s Bogom naSinaju mogao bi se smatratitemeljem i jamstvom njegovapostojanja kao naroda.Vjetar i oganj, koji suobuhvatili zajednicu učenikaKristovih okupljenu u Dvoraniposljednje večere, predstavljajudaljnji razvoj sinajskogadogađaja te su mu dali novuširinu. Toga su se dana uJeruzalemu nalazili, po onomešto nam donose Djelaapostolska, "Židovi, ljudipobožni iz svakog naroda podnebom" (Dj 2,5). I evo, tu sepokazuje karakterističan darDuha Svetoga: svi su onirazumjeli riječi apostola:"Svatko ih je čuo govoritisvojim jezikom" (Dj 2,6). DuhSveti daruje sposobnostrazumijevanja. On nadilazipodjelu započetu u Babilonu -pomutnju srdaca, koja nassuprotstavlja jedne drugima - teotvara granice. Narod Božjikoji je na Sinaju bio oblikovan,sada je proširen tako da više nepoznaje granica.

Novi narod Božji, Crkva, narodje koji dolazi iz svih naroda.Crkva je od početka katolička,to je njezina najdublja bit. SvetiPavao to tumači i podvlači udrugome čitanju, kada kaže:"Ta u jednom Duhu svi smo ujedno tijelo kršteni, bilo Židovi,bilo Grci, bilo robovi, biloslobodni. I svi smo jednimDuhom napojeni" (1 Kor12,13). Crkva mora uvijekiznova postajati ono što ona većjest: mora otvarati granicemeđu narodima i rušiti pregrademeđu staležima i rasama. Unjoj ne može biti nizaboravljenih, ni prezrenih. UCrkvi postoje samo slobodnabraća i sestre Isusa Krista.Vjetar i oganj Duha Svetogamoraju neprekidno otvarati onegranice koje mi ljudinastavljamo između sebepodizati; moramo uvijek iznovaprolaziti od Babilona, odzatvaranja u nas same, premaDuhovima. Moramo stogastalno moliti da nas Duh Svetiotvori, da nam daruje milostrazumijevanja, te takopostanemo narod Božji iz svihnaroda - štoviše, sveti namPavao kaže: u Kristu, kojipoput jedinoga kruha hrani svenas u Euharistiji i privlači nassebi u svome tijelu razapetomna križu, mi moramo postatijedno tijelo i jedan duh.Druga slika slanja Duha, što jenalazimo u Evanđelju,diskretnija je, no upravo takouspijeva prenijeti svu veličinudogađaja Duhova. UskrsliGospodin kroz zatvorena vrataulazi do mjesta gdje su senalazili učenici te ih dvaputpozdravlja govoreći: Mir vama!Mi uvijek zatvaramo našavrata; uvijek se želimoosigurati, tako da nam ostali, pani Bog, ne mogu smetati. Stogatrebamo uvijek molitiGospodina samo za ovo: da ondođe k nama nadilazeći našezatvorenosti te nam ponese svojpozdrav. "Mir vama!": ovajGospodinov pozdrav je most,što ga on postavlja između nebai zemlje. On tim mostom silazido nas, a mi možemo uzaći, timmostom mira, sve do njega. Natome mostu, uvijek skupa sNjime, i mi moramo stići dobližnjega, do onoga komu smopotrebni. Upravo snizujući seskupa s Kristom, uzvisujemo sedo njega i do Boga: Bog jeLjubav, pa je i silazak, sniženje,što ga ljubav od nas traži, u istovrijeme i istinski uzlazak.

Upravo tako, snizujući se, midostižemo visinu Isusa Krista,istinsku visinu ljudskoga bića.Nakon Gospodinova pozdravamira slijede dva znaka kojiobilježavaju Duhove: Gospodinželi da se njegovo poslanjenastavi u učenicima: "Kao štomene posla Otac i ja šaljemvas" (Iv 20,21). Nakon čegadahne u njih i kaže: "PrimiteDuha Svetoga. Kojima otpustitegrijehe, otpuštaju im se; kojimazadržite, zadržani su im" (Iv20,23). Gospodin je dahnuo usvoje učenike i tako im darovaoDuha Svetoga, svoga Duha.Dah Isusov jest Duh Sveti.Prepoznajemo ovdje,ponajprije, podsjećanje naizvještaj o stvaranju čovjeka uKnjizi Postanka: "GospodinBog napravi čovjeka od prahazemaljskog i u nosnice muudahne dah života" (Post 2,7).Čovjek je ovo čudesnostvorenje, koje čitavo izlazi izzemlje, ali u kojega je položendah Božji. Isus je dahnuo nadučenicima te im darovao nanovi, uzvišeniji način, dahBožji. U ljudima, iako sa svimnjihovim ograničenjima, jošuvijek ima nečega potpunonovoga - dah Božji. Božji životprebiva u nama. Dah njegoveljubavi, njegove istine i njegovedobrote. Tako ovdje možemovidjeti i podsjećanje na krštenjei potvrdu - na to novopripadanje Bogu, što nam gaGospodin daruje. TekstEvanđelja poziva nas na ovo:da živimo uvijek u prostorudaha Isusa Krista, da od njegaprihvatimo život, tako da on unama nadahne istinski život -život što ga nikakva smrt nemože oduzeti.Uz svoj dah, uz dar DuhaSvetoga, Gospodin povezujemoć opraštanja. Čuli smoprethodno kako Duh Svetisjedinjuje, ruši granice, vodiljude jedne prema drugima.Sila, koja otvara i čini da senadiđe Babilon, sila jepraštanja. Isus može darovatioproštenje i vlast opraštanja, jerje on sam pretrpio posljedicegrijeha i rastopio ih u plamenusvoje ljubavi. Oproštenje dolazis križa; on preoblikuje svijetljubavlju koja se daruje.Njegovo srce otvoreno na križupredstavlja vrata kroz koja usvijet ulazi milost oproštenja. Asamo ta milost možepreoblikovati svijet i izgraditimir.Ako uspoređujemo dva

31v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

događaja Duhova, silni vjetarpedesetoga dana i lagani dahIsusov uvečer Uskrsa, moženam pasti na pamet kontrastizmeđu dvaju događaja naSinaju, o kojima nam govoriStari zavjet. S jedne strane tu jegovor o ognju, o grmljavini ivjetru, koji prethode objavi 10zapovijedi i sklapanju saveza(Izl 19 sl.); s druge strane,tajanstveni izvještaj o Iliji naHorebu. Nakon dramatičnihdogađaja na brdu Karmelu, Ilijaje pobjegao od gnjeva Ahaba iIzebele. Slijedeći Božjuzapovijed, hodočastio je dobrda Horeb. Dar božanskogasaveza, dar vjere u jedinogaBoga, kao da je iščezao izIzraela. Ilija, na neki način,mora ponovno zapaliti plamenvjere na Božjem brdu, te gaponovno donijeti Izraelu. Onondje doživljava vjetar, potres ioganj. No Bog ni u čemu odtoga nije prisutan. Tada osjetilagani povjetarac. I Bog muprogovori iz toga lahora (1 Kr19,11-18). Ne govori li namupravo uskrsna večer o čemu seovdje zapravo radi? Ne daje linam se ovdje da vidimonavještaj sluge Jahvinoga, okojemu Izaija kaže: "On neviče, on ne diže glasa, niti sečuti može po ulicama" (42,2)?Ne čini li se tako doista daponizni lik Isusov predstavljapravu objavu u kojoj nam seBog otkriva i u kojoj nam Boggovori? Nisu li doista poniznosti dobrota Isusova pravobogojavljanje? Ilija se, na brduKarmelu, nastojao boriti protivudaljavanja od Boga ognjem imačem, ubivši Baaloveproroke. No na taj način nijemogao ponovno uspostavitivjeru. Na Horebu on morashvatiti da Bog nije u vjetru, upotresu, u ognju; Ilija moranaučiti prihvaćati lagani glasBožji i, tako, unaprijed priznati

onoga koji je pobijedio grijehne snagom, nego svojomMukom; onoga koji nam je,svojim trpljenjem, darovao moćpraštanja. Tako Bog pobjeđuje.Dragi ređenici! Na taj se načinporuka Duhova upravljaizravno vama. Duhovski prizoriz Ivanova evanđelja govori ovama i vama. Svakome od vas,na sasvim osoban način,Gospodin kaže: Mir vama - Mirtebi!Kada Gospodin to kaže, onne daruje nešto, već daruje sebesama. Doista, on sam jest mir(Ef 2,14). U tom Gospodnjempozdravu možemo nazrijeti ipodsjećanje na veliko otajstvovjere, na svetu Euharistiju, ukojoj nam on stalno daruje sebesamoga, a tako i pravi mir. Tajse pozdrav stoga smješta usredište vašega svećeničkogaposlanja: Gospodin vampovjerava otajstvo ovogasakramenta. U njegovo ime vimožete reći: ovo je tijelo moje -ovo je krv moja. Dozvolite da,po svetoj Euharistiji, uvijekbudete iznova privučeni uzajedništvo života s Kristom.Smatrajte središtem svakogasvoga dana mogućnost njezinadostojna slavljenja. Voditeuvijek iznova ljude premaovome otajstvu. Pomozite im,počevši od Euharistije, dadonose svijetu mir Kristov.U Evanđelju što smo ga upravočuli odjekuje još jedna riječUskrsloga: "Kao što meneposla Otac i ja šaljem vas" (Iv20,21). Krist to kaže na sasvimosoban način, svakome od vas.Po svećeničkom ređenju vi steuključeni u poslanje apostola.Duh Sveti je vjetar, ali nijebezobličan. On je sređeni Duh.Objavljuje se upravo nalažućiposlanje, u sakramentusvećeništva, kojim se nastavljaapostolsko služenje. Po tomeste otajstvu vi uključeni u velikiniz onih koji su, počevši od

Duhova, primili apostolskoposlanje. Vi ste uključeni uprezbitersko zajedništvo, uzajedništvo s biskupom inasljednikom Petrovim, koji jeovdje u Rimu i vaš biskup. Svimi uključeni smo u mrežuposlušnosti Kristovoj riječi,riječi onoga koji nam dajepravu slobodu, jer nas vodislobodnim prostranstvima iširokim obzorjima istine.Upravo u toj zajedničkoj vezi sGospodinom mi možemo imoramo živjeti dinamizamDuha. Kao što je Gospodinizašao od Oca i darovao namsvjetlo, život i ljubav, takoposlanje mora i nas trajnopokretati, te postanemo nemirnii u tom nemiru svakome tkotrpi, tko je u dvojbama, pa i tkose opire, donosimo radostKrista.Konačno, tu je i vlastopraštanja. Sakrament pokoreje jedno od blaga Crkve, jer sesamo u opraštanju ostvarujeistinska obnova svijeta. Ništa seu svijetu ne može popraviti, akose ne nadiđe zlo. A zlo se moženadići samo praštanjem.Naravno, to mora bitiučinkovito praštanje. No takvooproštenje može nam dati samoGospodin. Oproštenje koje neudaljuje zlo samo na riječima,nego ga doista preoblikuje. Tose može dogoditi samo popatnji i doista se dogodilotrpećom ljubavlju Kristovom, izkoje mi zahvaćamo vlastopraštanja.Konačno, dragi ređenici,potičem vas na ljubav premaMajci Gospodinovoj. Buditepoput svetog Ivana koji ju jeprimio u nutrinu svoga srca.Dozvolite da vas stalnoobnavlja svojom majčinskomljubavlju. Od nje se naučiteljubiti Krista. Gospodinblagoslovio vaš svećenički put!Amen.

Nerazdvojna veza Duha i crkvenih strukturaPapin nagovor uzmolitvu Kraljice neba,na Duhove 15. svibnja2005.

U bazilici Sv. Petra upravo jezavršilo euharistijsko slavljepod kojim sam s radošćuzaredio 21 novoga svećenika.Taj je događaj važan trenutakrasta naše zajednice. Odzaređenih službenika ona,doista, prima život, posebiceputem posluživanja BožjeRiječi i sakramenata. Ovo jestoga dan radosti za cijelurimsku Crkvu. A novimsvećenicima to su na osobitinačin njihovi Duhovi. Njimaponovno upravljam pozdrav temolim Gospodina da uvijek

prati njihovo služenje.Zahvaljujemo Bogu na darunovih prezbitera i molimo da uRimu kao i u čitavome svijetuprocvatu i dozriju brojna i svetasvećenička zvanja.Ovo zgodno poklapanjesvetkovine Duhova sprezbiterskim ređenjima potičeme da podvučem nerazdvojnuvezu koja u Crkvi postojiizmeđu Duha i ustanove. Otome sam nešto rekao već iprošle subote, preuzimajući uposjed katedru rimskogabiskupa, u Sv. Ivanu

Lateranskome. Katedra i Duhsu usko povezane stvarnosti,kao što su to i karizma iredovita hijerarhija. Bez DuhaSvetoga Crkva bi se svela nasasvim ljudsku organizaciju,pod teretom svojih vlastitihstruktura. No, u Božjimnaumima Duh se obično služiljudskim posredništvom kakobi djelovao u povijesti. Upravoje stoga Krist, koji je ustanoviosvoju Crkvu na temeljuapostola okupljenih oko Petra,nju i obogatio darom svogaDuha, kako bi je tijekom

32 18. svibnja 2005. broj 20/2005

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

stoljeća jačao (ups. Iv 14,16) ivodio do pune istine (usp. Iv16,13). Neka crkvena zajednicauvijek ostane otvorena ipoučljiva djelovanju DuhaSvetoga, da bude među ljudimavjerodostojni znak i učinkovitooruđe Božjega djelovanja!

Povjeravamo ovu željuzagovoru Djevice Marije, okojoj danas razmatramo uslavnome otajstvu Duhova.Duh Sveti koji je u Nazaretusašao nad Nju da je učiniMajkom utjelovljene Riječi(usp. Lk 1,35), sašao je danas

nad Crkvu koja se rađaokupljena oko Nje u DvoraniPosljednje večere (usp. Dj1,14). Zazovimo pouzdanoBlaženu Djevicu Mariju, kakobi nam ona izmolila obnovljenoizlijevanje Duha nad Crkvunaših dana.

Bog se prigiba nad svima koji su u potrebiPapina kateheza naopćoj audijenciji usrijedu 18. svibnja2005.

Kateheza br. 47 - Uvodnočitanje: Psalam 113; Slavaimenu Gospodnjem (I. večernjanedjelje III. tjedna) Hvalite sluge Gospodnje, /hvalite ime Gospodnje! /Blagoslovljeno ime Gospodnje/ sada i dovijeka! / Od istokasunca do zalaska / hvaljeno biloime Gospodnje! / Uzvišen jeGospodin nad sve narode, /slava njegova nebesa nadvisuje./ Tko je kao Gospodin, Bognaš, / koji u visinama stoluje / igleda odozgo nebo i zemlju? /Podiže iz prašine uboga, / izgliba vadi siromaha / da gaposadi s prvacima, / s prvacimasvoga naroda. / Nerotkinji dajeda u domu stanuje / kaoradosna majka djece brojne. 1. Odjeknuo je sada u svojsvojoj jednostavnosti i ljepotiPsalam 113, dostojan uvod umalu zbirku psalama od 113 do118, koji se obično nazivaju"Egipatski hallel". Upravoaleluja, to jest pjesma hvale,uzvisuje oslobođenje izfaraonova ropstva i Izraelovuradost služenja Gospodinu uslobodi obećane zemlje (usp. Ps114-115).Nije slučajno židovska predajapovezala ovaj niz psalama spashalnim bogoslužjem. Slavljetoga događaja Pashe, u odnosuna svoje povijesno-društvene iosobito duhovne dimenzije,bilo je viđeno kao znakoslobođenja od zla u svojraznolikosti njegova očitovanja.Psalam 113 je kratka pjesankoja u svome hebrejskomeizvorniku sadrži tek šezdesetakriječi, koje su sve prožeteosjećajima pouzdanja, hvale iradosti. 2. Prva kitica (usp. Ps 113,1-3)slavi "ime Gospodnje" koje -kao što je poznato - ubiblijskome načinu izražavanja

označuje samu osobu Boga,njegovu živu i djelatnuprisutnost u ljudskoj povijesti.Izrazitom upornošću triputodjekuje "ime Gospodnje" usredištu poklonstvene molitve.Svo biće i svo vrijeme - "odistoka sunca do zalaska", kažepsalmist (r. 3) - uključeno je ujedno jedinstveno odavanjehvale. Kao da se jedanneprekidan uzdah uzdiže odzemlje prema nebu da proslaviGospodina, Stvoritelja svemirai Kralja povijesti. 3. Upravo nas tim kretanjemprema gore Psalam vodi premabožanskom otajstvu. Drugi dio(usp. rr. 4-6) doista slaviGospodinovu transcendenciju,opisanu uzvišenim slikama kojenadilaze obično ljudskoobzorje. Svečano se izjavljuje:Gospodin je "uzvišen", "uvisinama stoluje", i nitko mu nemože biti ravan; čak i kad gledaprema nebesima, On to čini"odozgo", jer "slava njegovanebesa nadvisuje" (r. 4).Božanski pogled upravljen jena čitavu stvarnost, nazemaljska i nebeska bića. Ipak,njegove oči nisu ohole niudaljene, poput onih nekogahladnoga vladara. Gospodin sesagiba - kaže psalmist - i "gledaodozgo nebo i zemlju" (r. 6). 4. Tako dolazimo i doposljednje slike ovoga Psalma(usp. rr. 7-9), koja pozornostprebacuje od nebeskih visinaprema našem zemaljskomobzorju. Gospodin se brižnosagiba prema našoj malenosti ibijedi, koje bi nas moglenavesti da u strahu ustuknemo.On se svojim pogledom punimljubavi i svojom djelotvornomzauzetošću upravlja izravnoprema posljednjima inajbjednijima ovoga svijeta:"Podiže iz prašine uboga, izgliba vadi siromaha" (r. 7).

Bog se prigiba, dakle, nadpotrebitima i trpećima kako biih utješio. Siromahu dodjeljujenajvišu čast, da bude "posađens prvacima"; da, "s prvacimasvoga naroda" (r. 8).Usamljenoj i nerotkinji, koju jedrevna civilizacija ponižavalakao da je suha i beskorisnagrana, Bog daje čast i valikuradost da ima mnogo djece(usp. r. 9). Psalmist na taj načinhvali Boga, tako različita odnas u svojoj veličini, a opettoliko bliskoga stvorenjimakoja trpe.Lako je u ovim zaključnimrecima Psalma 113 naslutitipralik Marijinih riječi u njezinuVeliča, u tom hvalospjevunauma Božjih. Ondje Bog"pogleda na neznatnostslužbenice svoje". Joštemeljitije od našega Psalma,Marija proglašava da Bog"silne zbaci s prijestolja, auzvisi neznatne" (usp. Lk1,48.52; usp. Ps 113,6-8). 5. Vrlo stari "Večernji himan",sačuvan u takozvanimApostolskim ustanovama(VII,48), preuzima i daljerazvija radostan poticaj ovogaPsalma. Spominjemo to ovdje,na koncu našega razmišljanja,kako bismo prikazali"kršćansko" tumačenje što ga jezajednica od početaka pridavalapsalmima: "Hvalite, djeco,Gospodina, / hvalite imeGospodnje. / Hvalimo te,pjevamo ti, blagoslivljamo te /radi tvoje velike slave. /Gospodine kralju, Oče Krista,zaklanoga jaganjca, / kojioduzima grijeh svijeta. / Tebipripada hvala, tebi čast, tebislava, / Bogu Ocu po Sinu uDuhu Svetome / u vijekevjekova. Amen" (S. Pricoco -M. Simonetti, La preghiera deicristiani, Milano 2000, str. 97).