INFORMACIJA O TRŢIŠTU

RUSKE FEDERACIJE

Pripremila BHEPA, jul 2016. godine

2

RUSKA FEDERACIJA - OSNOVNI PODACI

- Prostire se na 17 miliona km², što je čini najvećom zemljom svijeta; - Ruska federacija je sastavljena od 85 konstitutivnih regiona, koji su grupisani u 9

federalnih okruga; - Po preliminarnim procjenama Rusija se nalazi na 9. mjestu u svijetu po broju stanovnika,

sa 146,3 miliona stanovnika (1. januar 2015); - Ima 15 gradova sa preko milion stanovnika; - Glavni grad je Moskva, sa oko 11,5 miliona stanovnika; - Zvanični jezik je Ruski jezik. - Državno uređenje: Rusija je demokratska federativna republika sa predsjedničkim

sistemom vlasti. - Internet domen: .ru

KARAKTERISTIKE PRIVREDE RUSKE FEDERACIJE

Nakon raspada SSSR-a Rusija je proživjela značajne promjene i preobražaj od globalno izolovane, centralističke ekonomije do tržišno orijentisane, globalno integrisane ekonomije. Primjenom ekonomskih reformi u 90-tim godinama većina industrije je privatizovana, uz izuzetke u sektorima energetike, transporta, bankarstva i namjenske industrije. Industrija Rusije je uglavnom podijeljena između globalno konkuretnih proizvođača roba. Tokom 2008 - 2009. godine ruska ekonomija je bila jedna od ekonomija koja je najviše osjetila udarac ekonomske krize uslijed pada cijena nafte i stranih kredita na koje su se ruske banke i kompanije oslanjale. Ekonomija je doživjela najveći pad sredinom 2009. godine, ali je u trećem kvartalu te iste godine počela da bilježi rast. 2011. godine Rusija je postala vodeći svjetski proizvođač nafte prestigavši Saudijsku Arabiju. Za rusku ekonomiju je 2015. godina bila godina prilagođavanja kombinovanom uticaju režima međunarodnih sankcija, koji je nametnut u julu 2014. godine, i padu globalnih cijena nafte. Ovaj dupli potres je znatno smanjio bruto domaći prihod i potisnuo potrošačku i investicionu tražnju. Drugi pad globalne cijene nafte u avgustu 2015. godine je odložio očekivani ekonomski oporavak, uzrokujući pad realnog BDP za oko 3,7% u 2015. godini. Zbog teških ekonomskih prilagođavanja, ruska ekonomija je prošla kroz duboku recesiju, sa vrhuncem u drugom kvartalu 2015. godine. Uporno niske cijene nafte dovele su do deprecijacije rublje. Slobodni kurs je omogućio brzo prilagođavanje uvoza, odnosno pad obima uvoza od 25,7%, rast neto izvoza u 2015. godini, a takođe je deprecijacija rublje dovela i do dvocifrene inflacije. Pad kupovne moći domaćinstava je posljedično doveo do smanjenja potrošnje domaćinstava za 9,6% u 2015. godini, njene prve kontrakcije od globalne finansijske krize u 2008. godini. Iako je kontrakcija ekonomske aktivnosti zahvatila sve sektore 2015. godine, neke industrije su iskoristile slabljenje rublje za povećanje proizvodnje i izvoza. Relativne cijene sada favorizuju ruske firme, koje su poboljšale izvozne performance u nekim neenergetskim robnim sektorima kao što su ugalj, metali i hemikalije. Poljoprivreda je jedan od sektora koji je iskoristio ograničenje uvoza hrane i lokalizovanu proizvodnju, te se

3

proširio za 3,1% u 2015. godini. Uopšteno, pozitivan uticaj deprecijacije na proizvodnju razmjenjivih dobara nije mogao da kompenzira kolaps domaće tražnje. MMF u izveštaju predviđa da će ruska ekonomija ponovo rasti u 2017. godini i da će ostvariti stopu od 1,0 odsto.

- Rast realnog BDP, u procentima

*Izvor: Svjetska banka

Danas se ruska ekonomija uglavnom temelji na izvozu energenata (nafte i zemnog plina) i sirovina i rastućoj domaćoj potrošnji. Tradicionalna sovjetska metalurgija i sa njom povezana proizvodnja mašina, automobila i aviona preživljavaju zahvaljujući visokim carinama koje sprečavaju uvoz jeftinijih i kvalitetnijih inostranih proizvoda. Mnoge fabrike preorijentisale su se na saradnju sa zapadnim kompanijama i licenciranu proizvodnju stranih proizvoda. Raznorodna teritorija Rusije može se podijeliti u privrednom pogledu na dvije zone: zapadnu (Evropski dio Rusije) i istočnu (Sibir i Daleki istok). Vodeća privredna grana je teška indrustrija.

SEKTORI PRIVREDE

Energetika Energetika je dobro razvijena. Rusija je ključni snabdjevač nafte i gasa u velikom dijelu Evrope, smatra se energetskom super silom s obzirom da ima najveće rezerve prirodnog gasa i nafte na svijetu, a druga je po veličini po rezervama uglja. Najveci je proizvodač električne energije u svijetu i peti najveći proizvođač obnovljive energije. Velike hidrocentrale su izgrađene na rijeci Volgi i na Sibirskim rijekama Jenisej i Angora. Rusija je bila prva zemlja koja je počela sa proizvodnjom nuklearne energije u civilne svrhe, trenutno je četvrti proizvođač po veličini u proizvodnji ove vrste energije. Ruska vlada planira velika ulaganja u program za sledeću generaciju tehnologija za proizvodnju nuklearne enegrije. Najveći ugljeni baseni su: Kuznjecki basen u Sibiru i Pecorski basen na sjeveru Evropskog dijela Rusije.

4

Teška metalurgija Teška metalurgija je najrazvijenija na Uralu. Automobilska industrija Automobilska industrija je razvijena u Moskvi, Toljatiju, Nižnjem Novgorodu, Sankt Petersburgu i još nekim gradovima. Moskva, Kazanj, Irkutsk su centri proizvodnje aviona, a Sankt Petersburg brodova. Veoma je razvijena vojna industrija. U prošlosti, ruska auto industrija je poprilično zaostajala za američkom i japanskom auto industrijom u pogledu broja proizvedenih jedinica, kvaliteta proizvodnje i usluga klijentima. Međutim, danas, auto industrija Rusije odaje potpuno drugačiju sliku. Auto industrija predstavlja jedan od najvećih industrijskih sektora sa najvećom stopom rasta. Trenutno Rusija je šesta najveća zemlja u pogledu obima prodaje automobila. Auto industrija predstavlja industriju na koju otpada 3% nacionalnog GDP-a. Prehrambena industrija Prehrambena industrija ne zadovoljava potrebe stanovništva te se prehrambeni proizvodi uvoze u značajnim količinama. Uprkos posjedovanju velike površine, Rusija ima relativno malo obradivog zemljišta zbog nepovoljnih klimatskih uslova. Ipak, ova zemlja posjeduje 10% ukupnog svjetskog obradivog zemljišta. Od poljoprivrednih kultura najviše je zastupljena proizvodnja pšenice, raži, ječma, zobi i sjemena suncokreta. Lan raste najbolje u sjeverozapadnom dijelu zemlje, a krompir i neke vrste povrća (zelje i mrkva) u centralnom dijelu Ruske nizije. S obzirom da Rusija izlazi na tri okeana, ruske ribarske flote su poznate u svijetu po ulovu ribe, a izvoz ribe i morskih plodova je poslednjih godina u porastu. Pad rublje doveo je do rasta cijena na uvezenu robu, a ruska ograničenja na uvoz prehrambenih proizvoda iz Evrope i SAD uzrokovala su porast potrošačkih cijena. Pad rublje i smanjenje uvoza pomogli su ruskim firmama da dovedu u red proizvodnju u zemlji, u okviru takozvanog programa "supstitucije uvoza". Prvi uspjeh ostvaren je u poljoprivredi. Zahvaljujući devalvaciji, državnoj podršci i odlasku konkurenata iz tržišnog takmičenja, u 2015. godini industrijska proizvodnja u ovom sektoru porasla je za oko tri posto. Stočarstvo Od stočarstva karakteristično je gajenje jelena na sjeveru Rusije, kao i gajenje polarnih lisica, dabrova, kuna i hermelina. Rusija je najveci izvoznik krzna na svijetu. Metalna industrija Rusija je jedan od najvećih proizvođača minerala u svijetu. Rusija proizvodi 20% od ukupne svjetske proizvodnje nikla i kobalta i oko 5-7% od ukupne svjetske proizvodnje željezne rude i uglja. Takodje, Rusija je veliki proizvodjač dijamanata, metala platinum grupe, obojenih metala, čelika, zlata,boksita, itd. Aluminij i drugi sirovi metali čine 65% ukupnog izvoza Rusije.

5

Kako bi privukla više investitora, Vlada Rusije je svjesna da mora uvesti pogodnosti u relevantne zakone. Npr. stranim kompanijama nije dozvoljeno da direktno budu uključene u razvoj mineralnih resursa, medjutim omogućeno im je da uđu u partnerski odnos sa domaćim kompanijama. Vlada Rusije radi na uvođenju amandmana kojim bi se omogućilo finansiranje projekata iz metala i rudnika od strane stranog kapitala. *Izvor: Invest in Russia Saobraćaj Saobracaj je uglavnom razvijen u evropskom dijelu Rusije. Prema istoku je izgrađena Trans-sibirska magistrala koja spaja Moskvu i evropski dio Rusije sa dalekim istokom – Vladivostok. To je najduža pruga na svijetu (9.288 km). Sjevernije od ove izgrađena je bajkalsko-amurska magistrala (3.200km). Rusija ima oko 930.000 km puteva, a na prilazima velikim gradovima postoje obilaznice tzv. „putni prsteni“ oko Moskve i Sankt Petersburga koji predstavljaju prava graditeljska remek djela. U planu je izgradnja novih dionica auto puteva ili prilagođavanje vec postojećih dionica starih magistrala. Morskim putevima se uglavnom prevozi roba. Veliki saobracajni značaj ima plovni put Volga-Don. Po njemu se ostvaruje preko 50% riječnog prevoza u Rusiji. Saobraćaj po jezerima je takođe dobro razvijen, posebno na Kaspijskom jezeru. S obzirom da je Rusija velika i rijetko naseljena zemlja sa mnogo udaljenih i izolovanih gradova i oblasti, vazdušni saobraćaj ima veliki značaj, posebno za stanovništvo krajnjeg sjevera i dalekog istoka države koji zavise isključivo od ove vrste saobraćaja. U zemlji postoji preko 2.700 aerodroma, a čak 137 aerodroma ima status međunarodnih. Rusija je jedna od najvažnijih zemalja u kosmičkim istraţivanjima i posjeduje par aktivnih kosmodroma, najpoznatiji je Bajkonur. Takođe, Rusija ima razvijenu industriju vezanu za vazduhoplovni saobraćaj na svim poljima. Nauka Nauka je posebno razvijena i ima dugu tradiciju. Rusija je poznata po svojim visoko-obrazovnim ustanovama, istraživačkim centrima, akademijama i visoko-stručno obrazovanom kadru. Turizam Rusija predstavlja zemlju bogatu prirodnim ljepotama: planine, mora i rijeke koje imaju potencijal za privlačenje turista. U oblasti turizma donijet je osmogodišnji plan finansiranja najatraktivnijih projekata u regionima s najvećim turistickim potencijalom, a ukupno je predviđeno da se uloži 2,5 milijardi eura. Uprkos prirodnim ljepotama i istorijskim znamenitostima Rusija trenutno koristi samo oko 30% svojih turističkih potencijala.

6

EKONOMSKI POKAZATELJI

GDP (paritet kupovne moći): Poređenje zemlje sa svijetom: 7 $3,718 trilliona (2015. procjena) $3,862 trilliona (2014. procjena) $3,834 trilliona (2013. procjena) GDP (zvanični kurs): $1,325 trillion (2015. procjena) GDP - (realna stopa rasta): Poređenje zemlje sa svijetom: 210 -3,7% (2015. procjena) 0,7% (2014. procjena) 1,3% (2013. procjena) GDP – po glavi stanovnika (PPP): Poređenje zemlje sa svijetom: 73 $25.400 (2015. procjena) $26.400 (2014. procjena) $26.700 (2013. procjena) GDP – struktura po sektoru porijekla: poljoprivreda: 4,4% industrija: 35,8% usluge: 59,7% (2015. procjena) Stopa rasta industrijske proizvodnje: Poređenje zemlje sa svijetom: 185 -3,5% (2015. procjena) Radna snaga: Poređenje zemlje sa svijetom: 8 74,89 milliona (2015. procjena) Radna snaga po zanimanju: poljoprivreda: 9,4% industrija: 27,6% usluge: 63% (2014) Stopa nezaposlenosti: Poređenje zemlje sa svijetom: 58 5,4% (2015. procjena) 5,2% (2014. procjena) Populacija ispod linije siromaštva: 11,2% (2014. procjena) Budţet: prihodi: $216,3 milijardi rashodi: $251,6 milijardi (2015. procjena)

7

Porezi I drugi prihodi: Poređenje zemlje sa svijetom: 175 17,5% GDP (2015. procjena) Budţetski suficit (+) ili deficit (-): Poređenje zemlje sa svijetom: 107 -2,9% of GDP (2015. procjena) Javni dug: Poređenje zemlje sa svijetom: 162 13,5% of GDP (2015. procjena) 10,4% of GDP (2014. procjena) Stopa inflacije (potrošačke cijene): Poređenje zemlje sa svijetom: 217 15,5% (2015. procjena) 7,8% (2014. procjena) Bilans tekućeg računa: Poređenje zemlje sa svijetom: 9 $65,8 milijardi (2015. procjena) $59,46 milijardi (2014. procjena) Izvoz: Poređenje zemlje sa svijetom: 15 $337,8 milijardi (2015. procjena) $497,8 milijardi (2014. procjena) Izvozni proizvodi: Nafta I naftni derivati, prirodni gas, metali, drvo I proizvodi od drveta, hemikalije, namjenska industrija I dr. Izvozni partneri: Nizozemska 14%, Kina 7,5%, Italija 7,4%, Njemačka 7,3%, Turska 5% (2014) Uvoz: Poređenje zemlje sa svijetom: 23 $197,3 milijarde (2015. procjena) $308 milijarde (2014. procjena) Uvozne robe: Mašine, vozila, farmaceutski proizvodi, plastični polu-završeni metalni proizvodi, meso, voće i orašasti plodovi, optički i medicinski instrumenti, željezo, čelik. Uvozni partneri: Kina 17,6%, Njemačka11,5%, SAD 6,6%, Italija 4,4%, Bjelorusija 4,2%, Ukrajina 4% (2014) Ino rezerve i rezerve zlata: Poređenje zemlje sa svijetom: 7 $377,8 milijardi (31 December 2015. procjena) $385,5 milijardi (31 December 2014. procjena) Vanjski dug: Poređenje zemlje sa svijetom: 23

8

$599 milijardi (31 December 2014. procjena) $728,9 milijardi (31 December 2013. procjena)

Kursna lista: Ruska rublja (RUB) - US dolar: 61,27 (2015. procjena) 38,378 (2014. procjena) 38,378 (2013. procjena) 30,84 (2012. procjena) 29,382 (2011. procjena) Energetski sektor: Električna energija - proizvodnja: Poređenje zemlje sa svijetom: 4 1.064 milijardi kWh (2014. procjena) Električna energija - potrošnja: Poređenje zemlje sa svijetom: 4 1.065 milijardi kWh (2014. procjena) Električna energija - izvoz: Poređenje zemlje sa svijetom: 25 8,12 miliona kWh (2014. procjena) Električna energija - uvoz: Poređenje zemlje sa svijetom: 24 8,87 miliona kWh (2014. procjena) Električna energija – instalisani generisani kapacitet: Poređenje zemlje sa svijetom: 6 242,2 miliona kW (2013 procjena) Električna energija – iz fosilnih goriva: Poređenje zemlje sa svijetom: 110 68,8% od ukupno instalisanih kapaciteta (2012. procjena) Električna energija – iz nuklearnih goriva: Poređenje zemlje sa svijetom: 18 10,1% od ukupno instalisanih kapaciteta (2012. procjena) Električna energija – iz hidro postrojenja: Poređenje zemlje sa svijetom: 92 20,2% od ukupno instalisanih kapaciteta (2012. procjena) Električna energija – iz drugih obnovljivih izvora: Poređenje zemlje sa svijetom: 103 0,4% od ukupno instalisanih kapaciteta (2012. procjena) Sirova nafta - proizvodnja: Poređenje zemlje sa svijetom: 1 10,84 miliona bbl/day (2014. procjena) Sirova nafta - izvoz:

9

Poređenje zemlje sa svijetom: 2 4,594 miliona bbl/day (2014. procjena) Sirova nafta - uvoz: Poređenje zemlje sa svijetom: 62 29.650 bbl/day (2014. procjena) Sirova nafta – potvrđene rezerve: Poređenje zemlje sa svijetom: 7 103,2 milijarde bbl (1. Januar 2015. procjena) Rafinisani petroleumski proizvodi - proizvodnja: Poređenje zemlje sa svijetom: 4 6.053 miliona bbl/day (2014. procjena) Rafinisani petroleumski proizvodi - potrošnja: Poređenje zemlje sa svijetom: 8 2,8 miliona bbl/day (2014. procjena) Rafinisani petroleumski proizvodi - izvoz: Poređenje zemlje sa svijetom: 1 3,3 miliona bbl/day (2014. procjena) Rafinisani petroleumski proizvodi - uvoz: Poređenje zemlje sa svijetom: 83 44.600 bbl/day (2014. procjena) Prirodni gas - proizvodnja: Poređenje zemlje sa svijetom: 2 578,7 milijardi cu m (2014. procjena) Prirodni gas-potrošnja: Poređenje zemlje sa svijetom: 2 409,2 milijardi cu m (2014. procjena) Prirodni gas-izvoz: Poređenje zemlje sa svijetom: 1 201,9 milijardi cu m (2014. procjena) Prirodni gas-uvoz: Poređenje zemlje sa svijetom: 14 24,2 milijardi cu m (2014. procjena) Prirodni gas – potvrđene rezerve: Poređenje zemlje sa svijetom: 2 32,6 trilliona cu m (1. Januar 2015. procjena) *Izvor: CIA

10

POSLOVANJE U RUSKOJ FEDERACIJI - 2016. GODINA

- Poređenje Ruske Federacije sa ostalim zemljama u pogledu lakoće poslovanja

*Izvor: Doing Business baza podataka

- Poređenje Ruske Federacije i drugih konkurentnih ekonomija u pogledu lakoće

pokretanja biznisa

*Izvor: Doing Business baza podataka

11

- Poređenje Ruske Federacije i drugih konkurentnih ekonomija u pogledu lakoće dobijanja dozvola za gradnju

*Izvor: Doing Business baza podataka - Poređenje Ruske Federacije i drugih konkurentnih ekonomija u pogledu lakoće

trgovanja preko granica

*Izvor: Doing Business baza podataka

12

Napomena: Svjetska Banka (WB) je izradila publikaciju „Russia-Doing Business 2016” u kojoj se mogu naći svi relevantni podaci o mjerenjima po osnovu Doing business metodologije (npr. procedure dobijanja građevinske dozvole, procedure za registraciju nekretnine, procedure za registraciju preduzeća, dobijanje kredita, zaštita investitora, procedure za izvoz i uvoz i sl.).

IZVOZ I UVOZ

Savjeti za izvoznike

- Ukoliko se uvoz roba u Rusiju vrši kroz transakciju između strane i ruske kompanije, obično je ruska strana odgovorna za carinjenje.

- Da bi se roba uvezla u rusiju i carinila, uvoznik treba da izvrši sve carinske uplate

prema izabranim carinskim procedurama i u skladu sa ostalim zahtjevima carinske legislative (npr. zahtjevi certificiranja).

- Za uvoz pojedinih roba su potrebne dozvole.

- Rusija ima nekoliko specijalnih ekonomskih zona koje nude carinske povlastice.

Uvozne restrikcije Tehničke mjere Za uvoz pojedinih roba u Rusiju potrebne su dozvole, certifikati (npr. usaglašenosti sa standardima, sanitarni standardi itd), licence i drugi tipovi ovlašćenja, za koje se moraju podnijeti aplikacije carinskim organima tokom carinjenja. Zaštitne mjere Rusija može da nametne anti-dampinške obaveze na određene robe (npr. komercijalna vozila porijeklom iz Italije i Njemačke) ili specijalne (zaštitne) dažbine na određene robe (npr. posuđe od porcelana). Skorije restrikcije Neki prehrambeni i poljoprivredni proizvodi porijeklom iz navedenih država (SAD, EU i dr.) su zabrenjeni za uvoz. CARINE EAUE system klasifikacije tarifa, koji se trenutno primjenjuje u Rusiji, se zasniva na međunarodno priznatom harmonizovanom sistemu opisa i kodiranja roba. Stope Uvozne obaveze važe za većinu proizvoda. Većina cariskih stopa u Rusiji su ad-valorem (kao procenat carinske vrijednosti robe). Takođe postoje specifične obaveze za određene

13

vrste uvoza, obračunate na obim (zapremina), težinu ili količinu. Neke obaveze se sastoje od kombinovanih stopa gdje su dva pristupa uključena, tako da osnovica može varirati. Redovne carinske stope variraju, od 100% do najmanje 2 Eura po litru na pića, pa do 0 za širok asortiman opreme i mašina, lijekova i određenoh prioritetnih uvoza. Carinski reţim (prosječne carinske stope po sektorima za 2016. godinu): Prosječna tarifa vezana za sve proizvode: 5,19% (preferencijalne stope 4,65%) Prosječna tarifa vezana za poljoprivredne proizvode: 15,23% (preferencijalne stope 11,34%) Prosječna tarifa vezana za industrijske proizvode: 4,51% (preferencijalne stope 4,21%) U prosjeku, carinske stope se kreću između 5% i 15% od carinske vrijednosti proizvoda. Tarife se primjenjuju na uvozne robe koje potiču iz bilo koje zemlje osim onih sa kojima Rusija ima specijalan carinski tretman na osnovu ugovora o slobodnoj trgovini ili GSP (primjenjuje Generalni sistem preferencijala). Pod GSP-om neke sirovine i ručno rađeni proizvodi porijeklom iz zemalja u razvoju i nerazvijenih zemalja mogu biti uvezeni za 75% od regularne stope ili po nultoj stopi respektivno. Generalni sistem preferencijala (GSP) Carinske unije Rusije, Bjelorusije i Kazahstana 2010. godine su Rusija, Bjelorusija i Kazahstan formirali Euroazijsku carinsku uniju. Ona je vodila kreiranju Euroazijske ekonomske unije u januaru 2015. godine, kada je i Armenija postala član. Kasnije se pridružio i Kirgistan. Euroazijska ekonomska unija (EAEU) je međunarodna organizacija za regionalne ekonomske integracije. Kao što je već pomenuto njene članice su sljedeće države: Ruska Federacija, Bjelorusija, Kirgistan, Kazahstan i Armenija. EAEU predviđa slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i radne snage, teži koordinisanoj, harmonizovanoj i jedinstvenoj politici u oblastima utvrđenim Ugovorom i međunarodnim sporazumima u okviru Unije. Ruski Generalni sistem preferencijala u korist zemalja u razvoju i nerazvijenih zemalja je uveden 1992. godine kao dio vladinih napora za proširenje uvoza u Rusiju. Nerecipročni preferencijalni sistem Rusije daje tarifne preferencije određenim proizvodima uvezenim iz 147 zemalja. Od uvođenja GSP-a šema je revidirana nekoliko puta. 27. novembra 2009. godine Međunarodni savjet EurAsEC I Komisija za carinsku uniju su odlučili da odobre osnovne dokumente koji omogućavaju praktično funkcionisanje Carinske unije između Bjelorusije, Kazahstana i Rusije, a jedan od tih dokumenta je i Protokol o zajedničkom sistemu tarifnih preferencijala. Trenutno Rusija, Bjelorusija i Kazahstan odobravaju preferencijalni tarifni tretman pod GSP-a za 103 zemlje u razvoju (među kojima je i Bosna i Hercegovina) i 49 nerazvijenih zemalja (nerazvijene zemlje imaju pravo na bezcarinski preferencijalni tretman). Sve tri zemlje primjenjuju identičan preferencijalni tarifni režim za listu preferencijalnih proizvoda GSP-a, koja je unificirana i za zemlje u razvoju i nerazvijene zemlje.

14

Carinska unija odobrava listu od oko 2800 proizvoda (desetocifreni HS kod) porijeklom iz navedenih zemalja za koje će se primjenjivati preferencijalne tarife prilikom uvoza na carinsku teritoriju Carinske Unije. Smanjenje tarifnih stopa za najpovlašćenije nacije (MFN) pod GSP-om Carinske Unije zavisi od porijekla preferencijalnih proizvoda:

- Svi proizvodi iz šeme koji su porijeklom iz nerazvijenih zemalja imaju bezcarinski pristup ujedinjenom tržištu Rusije, Bjelorusije i Kazahstana.

- Preferencijalni proizvodi iz zemalja u razvoju imaju 25% na MFN obaveze. Više informacija možete pogledati na sljedećoj web stranici: http://www.ved.gov.ru/eng/activities/system/ Naknade za carinsku obradu variraju od oko 8 Eura do 470 Eura po carinskoj deklaraciji, zavisno od carinske vrijednosti pošiljke.

Stopa uvoznog PDV za većinu proizvoda iznosi 18% njihove carinske vrijednosti, uključujući carine i akcize (ako ih ima). Pregled procedura i dokumenata za trgovinu preko granice Ruske Federacije

- 2012. godine Rusija je olakšala trgovinu preko granice smanjujući broj dokumenata potrebnih za svaku izvoznu i uvoznu transakciju i snižavajući povezane troškove.

- 2014. godine Rusija je olakšala trgovinu preko granice uvodeći elektronski sistem za

podnošenje izvoznih i uvoznih dokumenata i smanjujući broj fizičkih pregleda.

- Ne postoji utvrđena procedura za registraciju uvoznika i izvoznika kod carinskih vlasti. Međutim, u praksi, moguće je da će carinska služba tražiti određene dokumente prije uvoza (npr. certifikat o poreskoj registraciji itd.)

U praksi, dokumentacija koja se podnosi carisnkim vlastima varira i zavisi od karaktera uvoznih/izvoznih roba, uslova transakcije itd. Dokumenti za izvoz

- Narudžba o prihvatanju - Brodski tovarni list-otpremnica - Komercijalna faktura - Pošiljka/ CMR - Carinska izvozna deklaraciija - Certifikat o porijeklu - Izvozna narudžbenica - Lista pakiranja - Kupoprodajni ugovor

Dokumenti za uvoz

- Narudžba o prihvatanju - Brodski tovarni list-otpremnica - Certifikat o usaglašenosti - Komercijalna faktura

15

- Teretni list - Carinska uvozna deklaracija - Dokumenti o uskladištenju - Pismo banke - Lista pakovanja - Kupoprodajni ugovor

Više informacija o carinama možete naći na: www.customs.ru Hrana, određene vrste proizvoda za djecu i limitirani izbor drugih dobara mogu biti predmet PDV od 10% ili 0. Ruska vlada je objavila spisak tehnološke opreme čiji je uvoz oslobođen plaćanja PDV-a. *Izvor: Doing Business baza podataka World Bank 2016; Doing Business 2016

GOST STANDARD GOST standard podrazumijeva grupu standarda koju propisuje Evroazijski savjet za standardizaciju, metrologiju i sertifikaciju. Ova grupa standarda prvobitno je razvijana od vlade Sovjetskog saveza, kao dio nacionalne standardizacije. GOST trenutno predstavlja regionalni standard koji se primenjuje u dvanaest zemalja, a to su: Rusija, Bjelorusija, Ukrajina, Moldavija, Kazahstan, Azerbejdžan, Jermenija, Kirgistan, Uzbekistan, Tadžikistan, Gruzija i Turkmenija. GOST R je naziv za GOST standard koji se primenjuje u Ruskoj Federaciji. Ono što je preduslov za izvoz na rusko tržište je visok kvalitet proizvoda. Od 1993. godine, ruskа Vlаdа donosi zаkone koji propisuju da se za svaku robu koja stupa na rusko tržište prethodno mora utvrditi njena usklađenost sa propisanim standardima i normama, te se tako standard GOST R uvodi u sistem sertifikаcije sа nаmjerom zаštite zdrаvljа i bezbjednosti stаnovništvа Rusije. GOST R standard se odnosi na: potrošаčke proizvode kаo što su hrаnа, tekstil, kozmetikа i igrаčke; mehаničku i električnu robu; industrijsku opremu zа prehrаmbenu i hemijsku industriju, industriju nаfte, gаsа i izgrаdnje i druge industrije. Sertifikovanje proizvoda prema GOST R standardu daje propusnicu proizvođačima širom svijeta da svoje proizvode plasiraju na ruskom tržištu, koje je veliko i samim tim značajno za plasman svih vrsta proizvoda. Zahtevi GOST R standarda su često strožiji od regulativa Evropske unije i međunarodnih standarda. Kao garancija da proizvodi ispunjavaju norme koje su propisane ovim standardom, izdaje se GOST R sertifikat, koji je potvrda da je predmet kontrole u svemu zadovoljio standarde i tehničke propise i da se može plasirati na rusko tržište. GOST R sertifikat može biti dodijeljen bilo kom proizvođaču iz bilo koje zemlje, uz obaveznu inspekciju – kontrolu proizvodnog procesa, higijenskih uslova i laboratorijsko ispitivanje proizvoda.

Vrste sertifikata u sistemu GOST R Ruska vlada je, sa namjerom da zaštiti zdravlje i bezbjednost potrošača, donijela zakon koji propisuje obaveznu sertifikaciju pojedinih proizvoda i podrazumijeva obavezno utvrđivanje usklađenosti proizvoda koji stupaju na rusko tržište sa propisanim standardima i normama. Ukoliko želite da svoju robu ili usluge plasirate na rusko tržište, za to vam je neophodan

16

GOST R sertifikat, koji potvrđuje usklađenost sa standardima i tehničkim propisima Rusije i predstavlja preduslov za nesmetan prelaz granice i pristup na rusko tržište. U okviru GOST R sitema postoji nekoliko vrsta sertifikata. U zavisnosti od samog proizvoda, postoje dvije vrste sertifikacije, i to:

1) Obavezna sertifikacija (odnosi se na proizvode za koje je zakonom obavezno sertifikovanje);

2) Dobrovoljna sertifikacija (odnosi se na proizvode koji ne podliježu obaveznoj sertifikaciji u skladu sa ruskim zakonom).

Obavezno utvrđivanje usklađenosti je neophodan uslov da bi proizvod (koji se nalazi na listi proizvoda za koje je zakonom obavezno sertifikovanje) mogao da se plasira na rusko tržište, i ono se obavlja u dva oblika:

1) deklarisanje usklađenosti,

2) obavezna sertifikacija. Deklarisanje usklađenosti obuhvata dva procesa: – donošenje deklaracije usklađenosti, – registraciju deklaracije usklađenosti u sertifikacionoj kući. Deklaraciju usklađenosti donosi proizvođač ili isporučilac robe na osnovu svojih dokaza, potvrđenih od strane nezavisne ekspertize, a zadatak sertifikacione kuće je samo da registruje deklaraciju. Deklaracija usklađenosti je dokument, sastavljen u skladu sa određenim pravilima, kojim proizvođač potvrđuje da je čitav spektar njegovih proizvoda ili usluga usklađen sa uslovima predviđenim za obaveznu sertifikaciju datih proizvoda ili usluga. Deklaraciju usklađenosti proizvođač (isporučilac) donosi na osnovu sledećih dokumenata:

- protokoli kontrolnih ispitivanja proizvodnje, izvršenih od strane proizvođača ili kompetentnih laboratorija,

- sertifikati usklađenosti ili protokoli ispitivanja sirovina, materijala, proizvoda,

- dokumenti koje su za datu proizvodnju propisali federalni zakoni, a koje su izdali opunomoćeni organi (sanitarno-higijenske ocjene, veterinarski sertifikati, itd),

- sertifikati sistema kvaliteta ili proizvodnje,

- drugi dokumenti koji direktno ili indirektno potvrđuju usklađenost proizvodnje sa propisanim uslovima.

Zahtjev za Deklaraciju usklađenosti može podnijeti pravno lice ili fizičko lice – individualni preduzetnik, koje je, u skladu sa zakonodavstvom Ruske Federacije, registrovano na njenoj teritoriji, bilo da je proizvođač ili prodavac, ili da je strani proizvođač koji sa proizvođačem ili prodavcem registrovanim na teritoriji RF posluje na osnovu ugovora koji predviđa obezbjeđivanje usklađenosti njegovih proizvoda sa uslovima GOST i GOST R tehničkih

17

standarda i snosi odgovornost ukoliko njegovi proizvodi nisu usklađeni sa uslovima normativne dokumentacije ili tehničkih standarda. U sistemu GOST R Deklaracija usklađenosti se donosi na rok koji je odredio proizvođač, na osnovu planiranog perioda proizvodnje date robe ili pružanja konkretnih usluga. Deklaracija usklađenosti, registrovana u registru, ima istu pravnu snagu kao i Sertifikat usklađenosti, nezavisno od šeme obaveznog utvrđivanja usklađenosti, i važi na čitavoj teritoriji RF. Propisno registrovana Deklaracija usklađenosti daje proizvođaču pravo da obilježi sopstvene proizvode znakom usklađenosti, na način koji je propisao Državni komitet RF za standardizaciju i metrologiju. Sertifikat usklađenosti je dokument, sastavljen u skladu sa određenim pravilima, kojim sertifikaciona kuća, nezavisno od proizvođača i kupca, potvrđuje da proizvodnja odgovara zahtjevima kvaliteta i sigurnosti koje su za datu proizvodnju propisali standardi i pravila Ruske Federacije, kao što su GOST, GOST R i drugi. Ovaj sertifikat potvrđuje, dakle, kvalitet isporučene robe i njenu usklađenost sa ugovorenim uslovima. Sadrži profil robe ili potvrđuje njenu usklađenost sa izvesnim standardima ili sa specifikacijama za naručenu isporuku. Obaveznu sertifikaciju u sistemu GOST R vrši sertifikaciona kuća, na osnovu ugovora sa podnosiocem zahteva za sertifikaciju. Rok važenja sertifikata usklađenosti određuje sertifikaciona kuća, i on može biti od 1 do 3 godine. Dobrovoljna sertifikacija može se primjeniti na proizvode koji ne podliježu obaveznoj sertifikaciji u skladu sa ruskim zakonom. Uvoznici ili izvoznici iniciraju dobrovoljnu sertifikaciju sa ciljem da formalno dokažu usklađenost svojih proizvoda sa važećim ruskim standardima i tehničkim normama. Drugim riječima, ova vrsta sertifikata predstavlja marketinški alat za pridobijanje ruskih korisnika. Vise informacija o GOST standardu i načinu apliciranja za isti možete naći na web stranici Trgovinsko-industrijske komore Ruske Federacije (http://www.tikrf.org/sertifikati/gost-standard/) ili www.gost.ru

POREZI

Od 1. januara 2016. godine sljedeći federalni porezi i dažbine važe:

- PDV; - Akcize; - Porez na lični dohodak (13 - 30%); - Porez na ekstrakciju mineral; - Porez na vodu; - Dažbine za upotrebu prirodnih i bioloških resursa; - Državne obaveze i registracione takse.

Regionalni porezi uključuju porez na imovinu (1,5 - 2,2%), kockanje i transport. Lokalni porezi i dažbine obuhvataju porez na zemljište (0,3 - 1,5%) i ličnu imovinu (0,1 - 2%). PDV PDV je federalni porez u Rusiji, koji se plaća federalnom budžetu.

18

PDV se primjenjuje na vrijednost roba, rada, usluga, imovinskih prava isporučenih Rusiji. Standardna stopa PDV je 18%, s tim da se niža stopa od 10% primjenjuje na osnovne prehrambene proizvode, odjeću za djecu, lijekove i medicinske proizvode, neke štampane publikacije. Lista proizvoda i usluga koje su oslobođene PDV obuhvata osnovne bankarske i osiguravajuće usluge, usluge finansijskih kompanija, obrazovne usluge, prodaju određene osnovne medicinske opreme, putnički transport, usluge garancije i određene društveno važne usluge.

SPOLJNOTRGOVINSKA RAZMJENA RUSKE FEDERACIJE SA SVIJETOM

- Izvoz Rusije po zemljama (2011 - 2015) (Hiljade Eura)

Zemlje Izvoz 2011. Izvoz 2012. Izvoz 2013. Izvoz 2014. Izvoz 2015.

Svijet 371.180.082 408.034.348 396.961.349 374.522.933 309.828.240

Holandija 43.967.899 59.122.124 52.143.232 50.166.198 36.215.040

Kina 24.907.732 27.810.650 26.821.219 28.147.215 25.527.112

Italija 20.032.772 21.785.646 21.957.262 21.810.230 14.598.572

Njemačka 16.345.419 18.691.755 17.287.447 18.770.225 14.330.018

Japan 10.219.940 12.120.536 14.807.027 14.918.807 12.996.778

Koreja 9.570.208 10.781.162 11.192.933 13.603.062 11.888.452

Bjelorusija 17.898.892 16.624.424 12.701.046 12.443.014 11.196.731

Turska 10.831.712 12.521.090 11.384.931 11.100.384 10.543.539

Kazahstan 10.176.144 11.579.719 12.963.004 10.428.666 9.280.772

Poljska 15.216.565 15.359.308 14.611.790 11.856.684 8.570.615

- Uvoz Rusije po zemljama (2011 - 2015) (Hiljade Eura)

Zemlje Uvoz 2011. Uvoz 2012. Uvoz 2013. Uvoz 2014. Uvoz 2015.

Svijet 219.761.483 245.857.140 237.111.911 215.647.469 164.669.248

Kina 34.489.640 40.252.189 40.032.286 38.257.002 31.711.205

Njemačka 26.878.045 29.772.287 28.537.116 24.786.463 17.109.612

SAD 9.248.339 12.056.210 12.586.220 13.988.667 10.351.130

Bjelorusija 10.416.627 10.101.873 10.509.474 9.265.579 7.197.152

Italija 9.546.332 10.445.033 10.964.236 9.541.766 7.147.383

Japan 10.778.456 12.189.010 10.209.259 8.213.228 6.142.874

Ukrajina 14.359.537 13.961.331 11.888.447 8.060.477 5.083.630

Francuska 7.054.015 10.735.004 9.803.439 7.938.305 5.011.881

Koreja 8.310.878 8.535.119 7.758.627 6.750.033 4.083.191

Kazahstan 4.963.076 7.316.207 4.264.942 5.395.819 3.851.382

19

- Izvoz Rusije po proizvodima (2011 - 2015) (Hiljade Eura)

Tar. Naziv proizvoda Izvoz 2011. Izvoz 2012. Izvoz 2013. Izvoz 2014. Izvoz 2015.

Svi proizvodi 371.180.082 408.034.348 396.961.349 374.522.933 309.828.240

'27 Mineralna goriva, ulja, destilacijski proizvodi, itd. 252.855.089 286.803.497 280.093.867 260.387.540 194.686.677

'72 Željezo i čelik 15.780.802 17.578.884 15.109.932 15.464.134 13.712.147

'99 Robe koje nisu nigdje drugo navedene 29.763.710 13 0 8.762.096 9.726.952

'31 Đubrivo 7.235.566 8.690.640 6.867.076 6.761.923 7.975.480

'84 Mašine, nuklearni reaktori, bojleri, itd. 3.826.734 5.942.219 6.676.371 6.964.041 7.817.566

'71 Biseri, dragocjeno kamenje, metali, 2.675.539 10.748.180 10.766.779 8.911.190 7.094.575

'76 Aluminij I proizvodi od 5.556.904 5.646.823 5.363.867 4.758.601 6.360.489

'44 Drvo i proizvodi od drveta 5.006.877 5.237.214 5.518.663 5.840.712 5.687.883

'10 Žitarice 3.186.817 4.861.068 3.577.729 5.331.376 5.092.413

'74 Bakar i proizvodi od 3.589.238 4.501.963 3.737.900 3.690.152 4.018.243

'28 Neorganske hemikalije, izotopi 5.666.253 6.094.975 6.049.331 3.859.945 3.462.489

'85 Električna i elektronska oprema 2.373.759 3.522.507 3.747.252 3.708.149 3.116.029

'29 Organske hemikalije 3.079.483 3.513.069 3.463.541 3.377.798 2.667.381

'03 Riba, rakovi, školjke.. 1.707.672 1.950.152 2.122.380 2.157.840 2.510.284

'87 Vozila izuzev željezničkih i tramvajskih 2.154.651 3.613.289 3.629.990 2.442.403 2.458.061

'75 Nikal i proizvodi od 3.366.474 3.071.589 2.842.332 3.025.221 2.401.049

'40 Rubber and articles thereof 2.796.418 3.075.075 2.852.155 2.271.079 2.246.144

'73 Guma i proizvodi od 1.486.735 2.377.587 2.589.543 2.371.733 2.081.032

'39 Plastika i proizvodi od plastike 1.113.271 1.630.009 1.935.188 2.016.874 2.080.190

'26 Rude, pepeo 2.891.609 3.023.311 2.722.133 2.482.996 1.765.291

'88 Avioni, letjelice i njihovi dijelovi 0 3.402.226 4.185.305 875.833 1.725.001

- Uvoz Rusije po proizvodima (2011 - 2015) (Hiljade Eura)

Tar. Naziv proizvoda Uvoz 2011. Uvoz 2012. Uvoz 2013. Uvoz 2014. Uvoz 2015.

Svi proizvodi 219.761.483 245.857.140 237.111.911 215.647.469 164.669.248

'84 Mašine, nuklearni reaktori, bojleri, itd. 37.098.501 44.956.650 42.886.977 39.199.172 30.764.025

'85 Električna i elektronska oprema 22.215.937 27.674.869 26.762.550 25.383.010 19.018.361

'87 Vozila izuzev željezničkih i tramvajskih 27.182.309 34.682.776 30.260.526 23.642.311 13.853.931

'30 Farmaceutski proizvodi 9.466.490 10.414.459 10.956.066 9.632.814 7.830.204

'39 Plastika i proizvodi od plastike 7.220.709 8.944.454 8.632.846 8.297.954 6.873.179

'90 Aparati optički, foto, medicinski, tehnički 5.459.681 8.176.703 6.732.888 5.962.090 4.600.440

'73 Proizvodi od željeza i čelika 5.551.079 5.926.644 6.162.364 5.194.537 3.673.605

'08 Jestivo vode, orasi, kora citrusa, dinje 4.454.668 4.882.896 4.819.781 4.122.316 3.553.336

20

'72 Željezo i čelik 4.525.500 4.978.353 4.435.673 4.289.606 2.974.071

'28 Neorganske hemikalije, jedinjenja plemenitih metala, izotopi 2.091.401 2.571.244 2.641.224 2.488.859 2.926.319

'88 Avioni, letjelice i njihovi dijelovi 0 3.719.228 4.397.820 5.469.999 2.855.910

'02 Meso i mesne prerađevine 4.444.170 5.742.474 5.080.468 4.158.620 2.798.260

'27 Mineralna goriva, ulja, destilacijski proizvodi, itd. 3.639.177 3.152.608 2.743.018 3.040.275 2.694.351

'40 Guma i proizvodi od 2.816.844 3.722.445 3.590.558 3.096.305 2.436.774

'62 Odjeda i pribor 2.491.373 3.185.833 3.105.511 3.027.266 2.415.460

'29 Organske hemikalije 2.183.949 2.622.345 2.506.347 2.331.563 2.383.499

'33 Еterična ulja, parfemi, kozmetika, sredstva za higijenu 2.443.746 2.843.353 2.936.986 2.725.497 2.369.045

'38 Razni proizvodi hemijske industrije 1.934.399 2.227.647 2.319.049 2.346.063 2.350.995

'61 Odjeda, pribor, štrikani ili heklani 2.348.730 3.187.789 3.061.425 2.802.085 2.177.567

'94 Namještaj, rasvjeta, znaci, montažne zgrade 2.722.418 3.498.003 3.517.754 3.220.823 2.130.431

'64 Obuda i njeni dijelovi 2.986.739 3.312.916 3.446.503 2.770.099 2.128.252

* Izvor: ITC

Iz prethodnih tabela, a u skladu sa onim što je napisano ranije u tekstu, vidljivo je da su već 2014. godine na vrijednost uvoza i izvoza Ruske Federacije uticale međunarodne sankcije i pad cijene nafte. Vidimo da su vrijednosti i uvoza i izvoza u 2014. godini opali u odnosu na 2013. godinu, a 2015. godine još vise smanjili svoju vrijednost. Posmatrajući grupe izvozno-uvoznih proizvoda, a kako je i prethodno u informaciji napomenuto više od polovine izvoza Ruske Federacije se odnosi na izvoz mineralnih goriva, ulja, metala i proizvoda od metala, dok u uvoznim proizvodima dominiraju mašine, nuklearni rekatori, bojleri, Električna i elektronska oprema, vozila, farmaceutski proizvodi itd.

SPOLJNOTRGOVINSKA RAZMJENA BOSNE I HERCEGOVINE SA RUSKOM FEDERACIJOM

- Spoljnotrgovinska razmjena BiH i Ruske Federacije 2011 - 2015. godina

(Euri)

Uvoz Izvoz

Godina Vrijednost Vrijednost Izv/Uv

2011. 122.010.195,18 27.232.095,87 22,32%

2012. 128.266.736,64 28.653.820,38 22,34%

2013. 85.939.236,70 29.277.596,29 34,07%

2014. 83.067.382,94 40.699.712,09 49,00%

2015. 87.347.946,79 50.127.260,30 57,39%

Ukupno 506.631.498,25 175.990.484,93 34,74%

21

- Uvoz BiH iz Ruske Federacije 2011 - 2015. godina (grafički prikaz)

- Izvoz BiH u Rusku Federaciju 2011 - 2015. godina (grafički prikaz)

Iz gore navedene tabele i grafikona, vidljivo je da se vrijednost izvoza BiH u Rusiju konstantno povećavala svake godine od 2011. do 2015. godine. Takođe je primjetan nagli skok u vrijednosti izvoza 2014. godine u odnosu na prethodnu godinu, što je uglavnom posledica velikog povećanja vrijednosti izvoza lijekova (sa 22,66 miliona Eura u 2013. godini na 31,32 miliona Eura u 2014. godini).

0

20.000.000

40.000.000

60.000.000

80.000.000

100.000.000

120.000.000

140.000.000

2011 2012 2013 2014 2015

Vri

jed

no

st (

Euro

)

Godina

Uvoz

0

10.000.000

20.000.000

30.000.000

40.000.000

50.000.000

60.000.000

2011 2012 2013 2014 2015

Vri

jed

no

st (

Euro

)

Godina

Izvoz

22

S druge strane vrijednost uvoza BiH iz Rusije se povećala 2012. god. u odnosu na 2011. godinu, ali zatim ima trend opadanja sve do 2015. godine, kada se primjećuje blagi porast vrijednosti uvoza u odnosu na 2014. godinu.

Generalno, vrijednost uvoza je znatno visočija od vrijednosti izvoza BiH u Rusiju te je prisutan trgovinski deficit, odnosno mala pokrivenost uvoza izvozom. Razlog za visok trgovinski deficit je uvoz energenata iz Ruske Federacije. Bosna i Hercegovina ima unilateralni preferencijalni izvozni režim sa Rusijom, te ohrabruje povećanje izvoza BiH u Rusiju u 2014. i 2015. godini. BiH iz Rusije uvozi najviše naftne plinove, naftu i ulja, kameni ugalj i slična kruta goriva, ugljene elektorde, četkice i dr. Bosna i Hercegovina u Rusku Federaciju najviše izvozi lijekove, voće (jabuke, kruške i dunje, a u nešto manjoj količini marelice, trešnje i višnje, breskve), dijelovi i pribor motornih vozila, obuću idr. Detaljan pregled uvoznih i izvoznih proizvoda nalazi se u tabelama koje slijede.

- Pregled vodećih tarifa u uvozu BiH iz Rusije u 2015. godini

(Euri)

Tarifa Naziv Tarife Vrijednost

2711 Naftni plinovi i ostali plinoviti ugljenvodonici 63.279.200,68

2709 Nafta i ulje dobivena od bitumenskih minerala 6.111.487,87

2701 Kameni ugalj; briketi i slična kruta goriva 5.135.757,26

8545 Ugljene elektrode, ugljene četkice, ugalj za sijalice

2.703.778,04

2921 Jedinjenja s amino grupom 1.972.462,51

4104 Štavljene ili "crust" goveđe kože 1.906.990,07

8474 Masine za sortiranje, prosijavanje, separaciju… 855.750,20

4107 Goveđe kože (uključujudi bivolje) i kože kopitara 768.619,18

8537 Table, ploče, pultovi, stolovi, ormari… 550.884,37

8414 Zračne ili vakuumske pumpe, zračni ili plinski kompresori…

430.498,05

8426 Brodske zakretne dizalice; kablovske, mostne… 364.961,67

3920 Ostale ploče, listovi, filmovi, folije i vrpce… 262.837,76

8705 Motorna vozila za specijalne svrhe 245.474,99

2102 Kvasci (aktivni ili neaktivni) 240.879,31

4804 Kraft-papir i karton nepremazani, u rolnama ili listovima

238.666,65

8501 Električni motori i električni generatori 178.002,57

7605 Žica od aluminija 145.335,58

9019 Aparati za mehanoterapiju; aparati za masažu i dr.

122.000,00

8708 Dijelovi i pribor motornih vozila 91.805,82

8703 Osobni automobili i druga motorna vozila 84.642,48

Ukupno vodećih 20: 85.690.035,08

Ukupno uvoz iz Ruske Federacije: 87.347.946,79

Učešće prvih 20 u ukupnom uvozu: 98,10%

23

- Pregled vodećih tarifa u izvozu BiH u Rusiju u 2015. godini

(Euri)

Tarifa Naziv Tarife Vrijednost

3004 Lijekovi 32.741.184,78

0808 Jabuke, kruške i dunje, svježe 10.772.405,97

8708 Dijelovi i pribor motornih vozila 1.436.083,05

6403 Obuda sa vanjskim đonovima od gume, plastične mase

1.201.748,86

2842 Ostale soli anorganskih kiselina ili peroksikiselina 1.032.862,85

0809 Marelice, trešnje i višnje, breskve 842.745,81

9401 Sjedala (osim onih iz tarifnog broja 9402) 673.111,57

0806 Grožđe, svježe ili suho 244.581,13

2917 Polikarboksilne kiseline, njihovi anhidridi… 223.167,96

7326 Ostali proizvodi od željeza ili čelika 198.286,40

8462 Mašine alatke (uključujudi prese) za obradu metala 100.609,04

1005 Kukuruz: 80.466,95

4407 Drvo obrađeno po dužini piljenjem, glodanjem ili rezanjem

70.674,83

8545 Ugljene elektrode, ugljene četkice, ugalj za sijalice 51.663,99

2008 Vode, orašasti plodovi i ostali jestivi dijelovi biljaka 46.570,60

0709 Ostalo povrde, svježe ili rashlađeno 44.042,39

8421 Centrifuge, uključujudi centrifuge za sušenje 41.105,32

3922 Kade, tuš-kade, sudoperi, umivaonici, bidei… 39.741,44

1206 Sjeme suncokreta, uključujudi lomljenmo ili drobljeno

35.600,40

9801 Zbirne pošiljke 33.699,67

Ukupno vodećih 20: 49.910.353,01

Ukupno izvoz u Rusku Federaciju: 50.127.260,30

Učešće prvih 20 u ukupnom izvozu: 99,57%

- Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa Ruskom

Federacijom po sektorima

(Euri)

Sektor Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz porast u %

2014. 2014. 2014. 2015. uvoz izvoz

Agroindustrijski sektor 183.545 3.167.437 357.956 12.109.591 95,02 282,32

Mineralna goriva i el. energija 73.704.621 - 74.526.446 - 1,12 -

Hem. farm. proiz, đubriva, plastika, kaučuk, guma.. 299.428 33.141.952 2.523.858 34.047.979 742,89 2,73

Kamen, kreč, cement, beton, keramika i proizvodi 94.019 41.735 92.852 - -1,24 -100,00

Koža, krzo, tekstil i proizvodi 4.358.917 1.403.356 2.775.244 1.201.749 -36,33 -14,37

Drvo, papir i namještaj 240.411 781.563 372.103 777.173 54,78 -0,56

Rude, metali i proizvodi 135.182 80.767 358.219 252.891 164,99 213,11

Mašine, aparati, meh. uređaji, kotlovi, vozila, oružje 4.049.292 2.062.840 6.339.994 1.695.588 56,57 -17,80

Ostali razni proizvodi 1.968 20.062 1.276 42.289 -35,16 110,79

UKUPNO 83.067.383 40.699.712 87.347.947 50.127.260 5,15 23,16 *Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH obuhvataju izvoz i uvoz roba prema ICD i UCD po carinskim procedurama..

24

Iz navedenih podataka, jasno je da se Bosna i Hercegovina i ne može „podičiti” dobrom ekonomskom saradnjom sa Ruskom Federacijom pogotovo imajući u vidu činjenicu da su pojedine BH kompanije nekada bilo značajno prisutne na tržištu Rusije, posebno u oblasti građevinarstva i inžinjeringa. Međutim, uslijed promjena u zadnjih 15-20 godina, te promjene strukture tržišta današnja ekonomska saradnja nije uporediva sa nekadašnjom. BH građevinske i inžinjering firme danas svoju šansu mogu tražiti prvenstveno u obliku pružanja građevinskih usluga, mada je veliko opterećenje za BH privredu nedostatak kompletnog pravnog okvira između dvije zemlje koji bi olakšao njihovo poslovanje. U pogledu vođenja zvanične statistike Bosni i Hercegovini takođe ne ide u prilog ni činjenica da dosta BH preduzeća ostvaruju izvoz u Rusiju preko Srbije (koja sa Rusijom ima potpisan Ugovor o slobodnoj trgovini), te se takvo plasiranje BH proizvoda nigdje zvanično ne vodi kao izvoz BiH nego izvoz Srbije. Nadležne institucije u BiH nisu realizovale potpisivanje sljedećih sporazuma sa Vladom Ruske Federacije: Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, Sporazum o promociji i zaštiti ulaganja. Značajan problem predstavlja i pitanje klirinškog duga. Kada govorimo o unapređenju ekonomske saradnje između dvije zemlje postoji prostor za unapređenje iste u sljedećim sektorima: poljoprivredno prehrambeni sektor, turizam, zatim energetika, građevinarstvo, metalni sektor, farmacija itd. Ovdje ne treba zaboraviti i pitanje konkuretnosti BH proizvođača kao i njihovih proizvodnih kapaciteta, te troškova transporta. Uzimajući u obzir sve preporuke i činjenice navedene u ovoj informaciji, kao zaključak se nameće neophodnost uređivanja pravnog okvira u sferi ekonomske saradnje između BiH i Ruske Federacije, te strateško planiranje nastupa BH privrede na tržištu Ruske Federacije u šta treba da se intezivno uključe sve relevantne institucije i organizacije u Bosni i Hercegovini.

SAJMOVI U RUSKOJ FEDERACIJI TOKOM 2016. GODINE: 09 - 11. Novembar 2016. AgroSib SAjam poljoprivrede I pčelarstva Ruska Federacija IEC Novosibirsk Expo Centre Novosibirsk 22 - 25. Novembar 2016. YugAgro Međunarodni sajam poljoprivredne ekonomije Ruska Federacija Kuban Expocentre Krasnodar 23 - 25. Maj 2017 VIV Russia Međunarodni sajam stočarstva I prerade mesa Ruska Federacija IEC Crocus Expo

25

Moskva Očekuje se u oktobru 2016. Agrotech Russia Sajam poljoprivredne tehnologije Ruska Federacija All-Russian Exhibition Center (VVC) Moskva 15 - 18. octobar 2016. Mobi Sajam automobile I dijelova Ruska Federacija Kuban Expocentre Krasnodar 25 - 27 oktobar 2016. PCVExpo Međunarodni sajam pumpi, kompresora I ventila Ruska Federacija IEC Crocus Expo Moskva 14 - 16. mart 2017. PIAC/Autoprom Russia Međunarodna konferencija I sajam autokomponenti Ruska Federacija Lenexpo Sankt Peterburg Očekuje se u maju 2017. Autoindustry Međunarodni sajam autokomponenti Ruska Federacija Expo-Volga Exhibition Center Samara Očekuje se u maju 2017. Autosib Međunarodni specijalizovani sajam vozila, prevoznih uređaja, dijelova, opreme, auto usluga… Ruska Federacija IEC Novosibirsk Expo Centre Novosibirsk 12 - 14. octobar 2016. Pharma Međunarodni sajam lijekova, hrane I suplemenata Ruska Federacija ExpoForum Convention and Exhibition Centre Sankt Peterburg 28 - 30. mart 2017. P-MEC Russia Međunarodni sajam farmaceutskih proizvoda,medicinskih uređaja I dijelova

26

Ruska Federacija All-Russian Exhibition Center (VVC) Moskva 28 - 30. marct 2017. CPhI Russia Međunarodni sajam farmaceutske industrije Ruska Federacija All-Russian Exhibition Center (VVC) Moskva Više podataka o nabrojanim i ostalim sajmovima u Rusiji i drugim zemljama možete naći na sljedećoj web stranici: http://www.tradefairdates.com/

Korisni kontakti: Organizacije weblink: Russian Federal Service for Veterinary and Phytosanitary Surveillance www.fsvps.ru Customs Union of Republic of Belarus, Replubic of Kazakhstan and the Russian Federation www.tsouz.ru The Federal Customs Service of Russia www.customs.ru The Ministry of Industry and Trade www.minprom.gov.ru National State Standards (GOST) www.gost.ru The Sanitary Rules and Norms (SanPiN) www.rospotrebnadzor.ru Federal Service for Regulation of the Alcohol Market (Rosalkohol) www.fsrar.ru Trgovinski događaji weblink: World Food Moscow www.world-food.ru Golden Autumn www.goldenautumn.ru Prodexpo www.expocentr.ru Ingredients Russia www.ingred.ru Peterfood www.peterfoodfair.imperiaforum.ru Neki od vodećih maloprodajnih lanaca u Rusiji su: Metro AG: Njemački maloprodajni lanac-na ruskom tržištu operiše pod brendom Real hipermarketa. X5 Retail Group N.V: U Rusiji, X5 operiše pod sljedećim brendovima: Pyaterochka, Perekrestok i Karusel. Magnet OAO: Ruska kompanija koja operiše pod brendom Magnit. Kompanija posjeduje 3.204 prodavnice i 24 hipermarketa, kao I 8 distributivnih centara. Sedmoi Kontinent OAO: Ruska kompanija koja posjeduje super i hiper markete u većim gradovima.

27

DIREKTNA STRANA ULAGANJA IZ RUSKE FEDERACIJE U BiH

Pripremila: FIPA (april 2016. godine)

Kako bi se izbjegli nesporazumi oko razlika u iznosima direktnih stranih ulaganja (DSU) u

okviru informacije, naglašavamo da su uzroci tome različiti izvori i različite metodologije

praćenja i iskazivanja vrijednosti.

Dva izvora podataka o direktnim stranim ulaganjima (DSU) su:

- Centralna banka BiH (CBBH), koja prati tokove finansijskog kapitala rezidenata i ne rezidenata, evidentira priliv i odliv sredstava, iskazuje stvarne transakcije stranog ulaganja u toku posmatranog perioda;

- Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO), koje iskazuje

vrijednosti DSU na osnovu navedenih vrijednosti u sudskim rješenjima.

Ruska Federacija je svakako značajna i u globalnim tokovima DSU, a najznačajnija je po

prilivu i kao izvor stranih ulaganja u okviru zemalja u tranziciji. Prema podatcima UNCTAD-

a (United Nations Conference on Trade and Development, World Investment Report, WIR

2015) DSU tokova u i iz tranzicijskih ekonomija dosegli su rekordne iznose u 2013,

prvenstveno zahvaljujući Ruskoj Federaciji. Rusija je bila treća zemlja u svijetu po iznosu

investicija u zemlji i četvrta zemlja investitor u svijetu. Međutim, u 2014. godini Rusija je

bila šesnaesta na listi zemalja primaoca stranih ulaganja i šesta po iznosu investicija u

inostranstvu.

Povezanost zemalja EU i ekonomija u tranziciji je utjecala da su zemlje u tranziciji, u

prethodnih deset godina, bile najbrže rastući primaoci stranih ulaganja u svijetu. Kriza

između EU i Rusije, vezana za Ukrajinu, je negativno utjecala na priliv investicija u 2014.

godini, a procjenjuje se da će negativan trend biti nastavljan i 2015, što će svakako utjecati

i na zemlje regiona. Projekcije UNCTAD-a su 45 milijardi dolara za 2015. godinu i nastavak

negativnog trenda, dok bi od 2016. godine investicije u zemlje u tranziciji mogle imati

pozitivan trend (47 milijardi dolara u 2016. i 53 milijarde dolara u 2017. godini).

PREGLED PODATAKA CENTRALNE BANKE BiH

Strana ulaganja u Bosni i Hercegovini

Prema podacima Centralne banke BiH, ukupno stanje direktnih stranih ulaganja (DSU), na

dan 31.12.2014, u BiH iznosi 11.643 miliona KM ili 11,6 milijardi KM (5,953 miliona EUR ili

6 milijardi eura).

Napomena: Podaci Centralne banke BiH su revidirani prema posljednjim preporukama

MMF-a i OECD-a, a odnose se na Tokove i Stanje DSU u BiH.

28

Zvanični podaci o Stanju i Tokovima direktnih stranih ulaganja u BiH na godišnjem nivou

objavljuju se devet mjeseci po isteku izvještajne godine. U toku godine objavljuju se

privremeni podaci u okviru Tokova DSU (ali bez segmenta zadržanih zarada, koji se

obračunavaju jedanput godišnje i uvrštavaju na godišnjem nivou) i Platnog bilansa (sa

procijenjenim iznosom zadržanih zarada).

Nakon značajnog smanjenja investicija u 2009. godini, kao posljedica globalne ekonomske

krize, direktna strana ulaganja su imala pozitivan trend u 2010. i 2011. godini. Porast

stranih ulaganja u 2010, u odnosu na 2009, iznosio je 70,5%, dok je porast DSU u 2011, u

odnosu na 2010. bio 16,3%. Nešto skromniji iznosi su registrovani u 2012. i 2013. godini,

te su DSU u 2012. imale pad za -14%, a u 2013. za -26% u odnosu na prethodne godine.

Očekivano povećanje je registrovano u 2014. godini, kada su direktna strana ulaganja bila

veća za 66,3% u odnosu na 2013. godinu. Ukupne strane direktne investicije u BiH u 2014.

godini, prema zvaničnim podacima Centralne banke BiH, iznosile su 740 miliona KM ili 378

miliona EUR.

- Tokovi direktnih stranih ulaganja u Bosni i Hercegovini

Milioni Eura

*Izvor: Centralna banka BiH

29

- Najznačajnije zemlje investitori u BiH (maj 1994 - decembar 2014 - Ukupan iznos

investicija 6 milijardi EUR

Milioni Eura

*Izvor: Centralna Banka BiH

Prema preliminarnim podacima Centralne banke u okviru Platnog bilansa, sa procijenjenim iznosima zadržanih zarada, direktne strane investicije u 2015. godini su iznosile 242 miliona EUR. Prema podacima iz Tokova DSU Centralne banke BiH (bez iznosa zadržanih zarada), direktne strane investicije u prvih devet mjeseci 2015. godine su iznosile 112 miliona EUR. Napominjemo da su ovo preliminarni podaci, a zvanični podaci Centralne banke BiH za 2015. godinu se očekuju u avgustu 2016. godine.

Direktna strana ulaganja (DSU) iz Ruske Federacije u BiH

Ruska Federacija je četvrta najznačajnija zemlja strani investitor u BiH, sa ukupnim

iznosom investicija od 1.014 miliona KM (ili 518 miliona Eura), zaključno sa decembrom

2014. godine. Učešće DSU iz Rusije iznosi 8,7% u ukupnim stranim investicijama u BiH.

U poslednjih nekoliko godina, Rusija je zemlja koja najviše investira na godišnjoj osnovi,

međutim, nepovoljan pokazatelj je to što su vlasnički udjeli poslednjih godina na niskom

nivou, a najveći dio ulaganja se realizuje kroz ostali kapital (zaduživanja). U ukupnoj

strukturi investicija iz Rusije, zaključno sa decembrom 2014. godine, (1.013,5 miliona KM)

vlasnički udjeli i zadržane zarade imaju negativnu vrijednost (-339 miliona KM), dok ostali

kapital iznosi 1.352,5 miliona KM.

Napomena: Direktna strana ulaganja (DSU) po komponentama obuhvataju: vlasničke

udjele (u opremu i drugu robu i usluge, gotovinu i ostale vlasničke udjele), zadrţane

zarade (iznos preostalih profita, nakon umanjenja za iznos poreza na dobit i plaćanja

dividendi ili drugih doznaka profita od strane preduzeća s direktnim ulaganjem u BiH svom

30

direktnom stranom ulagaču) i ostali kapital (među kompanijski zajmovi, obveznice,

instrumenti tržišta novca, trgovinski krediti i ostala dugovanja).

Prema preliminarnim podacima za period I-IX 2015. godine, koji su bez iznosa zadržanih

zarada, direktne investicije iz Rusije su iznosile 22,5 miliona KM i to u okviru ostalog

kapitala, dok su vlasnički udjeli ostali nepromijenjeni (0.0).

- Pregled investicija iz Ruske Federacije u BiH, Tokovi i Stanje po godinama i

učešće u iznosu direktnih stranih ulaganja (DSU) za određeni period:

Godina DSU u BiH milioni KM

DSU iz Rusije milioni KM

UDIO

Tokovi DSU na godišnjem nivou u godišnjem iznosu

2007 2.600 333 12,8%

2008 1.337 339 25,4%

2009 352 129 36,6%

2010 600 89 14,8%

2011 699 140 20,0%

2012 601 146 24,5%

2013 445 -82

2014 740 196 26,5%

I-IX 2015* 219 23 10,3%

Stanje DSU na kraju godine u ukupnom iznosu

2007 7.170 335 4,7%

2008 8.577 655 7,6%

2009 9.417 921 9,8%

2010 9.820 901 9,2%

2011 10.734 949 8,8%

2012 11.226 915 8,2%

2013 11.666 1.048 9,0%

2014 11.643 1.014 8,7%

*Izvor: Centralna banka BiH, *prvih devet mjeseci 2015 (bez iznosa zadržanih zarada)

U 2014. godini, sa 195,8 miliona KM, Ruska Federacija je bila prva na listi zemalja po

vrijednosti investicija na godišnjem nivou. Vlasnički udjeli su prethodne godine bili

nepromijenjeni (0.0), zadržane zarade su imale negativnu vrijednost -17,5 miliona KM

(moguće poslovanje s gubitkom ruskih kompanija), a ostali kapital je iznosio 213,3 miliona

KM (zaduženja kompanija).

U 2013. godini, poslije niza godina, prvi put je zabilježen negativan iznos investicija iz

Rusije u iznosu od -82 miliona KM. Vlasnički udjeli su povećani za 6,9 milion KM, zadržane

zarade su bile negativne i iznosile -41,7 miliona KM, dok je ostali kapital takođe bio

negativan i iznosio -47,3 miliona KM.

31

U 2012. godini Rusija je opet najveći investitor u BiH, sa ukupno investiranih 147,5 miliona

KM. U strukturi ulaganja, vlasnički udjeli su povećani za 0,9 miliona KM, zadržane zarade

su bile negativne -47,5 miliona KM, dok je ostali kapital iznosio 194,1 milion KM.

U 2011. godini, prema zvaničnim podacima o Tokovima DSU, Centralne banke BiH,

investicije iz Rusije su iznosile 140,3 miliona KM (72 miliona eura). Ruska Federacija je u

navedenom periodu po visini investicije bila najveći investitor u BiH. U 2011. godini

vlasnički udjeli su povećani samo za 0,1 milion KM, zadržane zarade su bile negativne (-

38,9 miliona KM), dok je ostali kapital iznosio 179,1 milion KM (od toga zaduženja 176,4

miliona KM).

Prema prvim podatcima (bez zadržanih zarada) za I kvartal 2015. godine, investicije iz

Rusije su iznosile 14,4 miliona KM i to u okviru ostalog kapitala.

PODACI MINISTARSTVA VANJSKE TRGOVINE I EKONOMSKIH ODNOSA U

BIH (MVTEO) O ULAGANJIMA IZ RUSKE FEDERACIJE

Napomena: Informacije Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u BiH

(MVTEO) o ulaganju za prethodni periodu predstavlja pregled registrovanih stranih

investicija kod nadležnih sudova i koristite se za analize ulaganja po kompanijama.

Na osnovu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o politici direktnih stranih ulaganja u

Bosni i Hercegovini iz juna 2010. godine, u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih

odnosa BiH (MVTEO), prešlo se na novi sistem izvještavanja. Na osnovu elektronski

dostavljenih podataka od nadležnih sudova u bazi podataka raspoložive su registracije od

01.01.2009. godine.

Informaciju o broju registriranih kompanija i iznosima investicija, potrebno je ažurirati sa

Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, obzirom da se u bazu podataka koja

im je dostupna, unose i izmjene po naknadno prispjelim rješenjima ili izmjene na osnovu

provjera sa nadležnim sudovima.

Obzirom na zastoj u dostavi podataka Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u

BiH (MVTEO) od nadležnih registracijskih sudova, pregled DSU na osnovu sudskih

registracija se odnosi na period do septembra 2014. godine. Napominjemo da je trenutno,

zbog navedenog zastoja, statistika DSU značajno ograničena i bez relevantnih podataka

za tekuću godinu.

U periodu I - IX 2014. godine ukupno je investirano 208,5 miliona KM, od čega je iz

Ruske Federacije investirano svega 20.824 KM. Investicije iz Rusije su u ovom periodu

činile samo 0,01% od ukupnih registrovanih investicija. U ovom periodu je osnovano šest

novih kompanija ruskih investitora sa minimalnim iznosima kapitala.

32

U 2013. godini iz Rusije je investirano 8.052.080 KM, sa učešćem od 2,8% u ukupno

registrovanom kapitalu u ovoj godini (284,1 milion KM). Najznačajnija investicija u ovoj

godini je investicija kompanije Ker Inžinjering d.o.o. Kazanj Rusija i pet fizičkih lica u

kompaniju Elektroinženjering d.o.o. Banja Luka u ukupnom iznosu od 7.835.318 KM, a koji

su postali vlasnici kompanije Energoinvest-Rasklopna oprema RAOP iz Istočnog Sarajeva.

Uvidom u Informacije MVTEO-a o ulaganjima u BiH, a na osnovu informacija o registraciji /

preregistraciji kompanija kod nadležnih sudova, u 2012. godini ulaganja iz Rusije su

iznosila 16.730 KM (ukupni iznos u 2012. godini 430,4 miliona KM). Ova ulaganja se

odnose na osnivanje pet kompanija: „Imperia Tour“ d.o.o. Banja Luka, „KNEMA Balkan“

d.o.o. Banja Luka, „Base S Investment“ d.o.o. Sarajevo i „Ross-Adrija“ d.o.o. Brod od

strane fizičkih lica, kao i osnivanje društva „Argosy“ d.o.o. Brod investitora Zatvoreno

akcionarsko društvo Agrosi.

U 2011. godini, prema informacijama MVTEO-a, a prema podacima dobijenim od

nadležnih sudova, iz Rusije u BiH je investirano 32.896 KM što predstavlja učešće od

0,01% u iznosu za 2011. godinu (428 miliona KM).

Prema rješenjima nadležnih registracijskih sudova dostavljenih Ministarstvu u periodu od

1. 1. 2009. do 30. 9. 2014. godine, ukupna ulaganja iz Ruske Federacije su iznosila 9.3

miliona KM, te su učestvovala sa 0.40% u ukupnom DSU za navedeni period (2,3

milijarde KM - prema informaciji MVTEO-a iz decembra 2014. godine).

Prema podacima registrovanih DSU (direktnih stranih ulaganja) u Ministarstvu vanjske

trgovine i ekonomskih odnosa BiH (raniji sistem izvještavanja), od maja 1994. do

31.6.2010. godine, Ruska Federacija je investirala 392,6 miliona KM, što predstavlja 5,2%

ukupno registrovanih investicija u ovom periodu (7,6 milijardi KM).

Najveći investitor iz Rusije i jedan od najznačajnih investitora u BiH je NeftegazInKor.

Prema informacijama iz Press materijala Optima Grupe d.o.o. Banja Luka - kompanija

Zarubezneft o.a.d. Moskva je državna naftna kompanija u 100%-tnom vlasništvu Vlade

Ruske Federacije (a oni su vlasnici NeftegazInKor-a). Preko kćerke firme „NeftegazInKor“

iz Moskve, Zarubezneft je 2007. godine kroz privatizaciju, postao je vlasnik većinskog

paketa akcija u preduzećima Rafinerija nafte Brod, Rafinerija ulja Modriča i distributivne

mreže benziskih pumpi ''Nestro Petrol''.

Početkom 2008. godine „Zarubezneft osniva novo preduzeće u Bosni i Hercegovini pod

imenom „Optima Grupa“. Zadatak ''Optima Grupe'' je planiranje i upravljanje razvojem

naftne industrije kroz preduzeća Rafinerija nafte Brod, Rafinerija ulja Modriča, te razvijanje

i širenje maloprodajne mreže benzinskih pumpi ''Nestro Petrol''.

Do decembra 2011. su u BiH investirali 484 miliona eura, a od 2008. do 2011. zaposlili

1.086 radnika (u julu 2015. bilo 1.180 zaposlenih). „Optima Grupa“ je i jedan od najvećih

izvoznika Bosne i Hercegovine, a u narednom periodu planiraju nove investicije u remonte

postrojenja. (Rafinerija Bosanski Brod ima i registrovane gubitke, na kraju 2014. godine, sa

značajnim kratkoročnim obavezama, dugoročnim kreditnim zaduženjima i dugovanjima

Vladi RS, a broj zaposlenih na kraju 2014. godine je iznosio 1.299).

33

- Investicije grupacije ''Nestro'' od momenta prenosa nadleţnosti do 31.12.2011.

god.

Vrsta ulaganja Valuta

Rafinerija

nafte Brod

Nestro

Petrol

Optima

Grupa UKUPNO

Investiciona ulaganja eura 119.932.714 15.758.483 17.250.000 152.941.197

Finansiranje tekućih

troškova i obrtnih

sredstava

eura 27.638.879

230.430.000 258.068.879

Za regulisanje

obaveza preduzeća

nastala do prenosa

vlasništva

eura 72.550.000

72.550.000

UKUPNO eura 220.121.593 15.758.483 247.680.000 483.560.076

*Izvor: „OPTIMA Grupa” d.o.o. Banja Luka - Press materijal 2012.

- Plan investicionih ulaganja

Naziv firme Valuta

Godina UKUPNO

2012 2013 2014 2015 2016

’’Rafinerija nafte

Brod’’ mil.eura 96,9 276,8 236,7 145,4 3,8 759,6

’’Nestro Petrol’’

Banja Luka mil.eura 27,5 9,6 6,9 4,2 4,2 52,4

’’Optima Grupa’’ mil.eura 32 6,12 0,24 0,24 0,24 38,84

’’Rafinerija ulja

Modriča’’ mil.eura 13,69 12,11 18,82 16,78 2,64 64,04

UKUPNO mil.eura 170,09 304,63 262,66 166,62 10,88 914,88

*Izvor: „OPTIMA Grupa” d.o.o. Banja Luka - Press materijal 2012.

PREGLED PODATAKA PREMA FIPA EVIDENCIJI

Prema FIPA evidenciji u prethodnim godinama, najznačajnije investicije iz Rusije su

investicije i reinvesticije kompanija:

- NeftegazInKor (Zarubezneft o.a.d.) nastavlja ulaganja u Rafineriju nafte Bosanski Brod, Rafineriju ulja Modriča i Nestro Petrol. U 2014. godini su vršili redovne remonte postrojenja, te otvarali nove benzinske pumpe. Trenutno na teritoriji BiH imaju 84 benzinske pumpe. U 2015. godini su realizovali reinvesticiju u okviru Rafinerije ulja Modriča otvaranjem novog "Blending centra" u koji su investirali 13 miliona eura.

34

- Kompanija NIS (u vlasništvu ruske kompanije Gazprom Neft) u novembru 2012. godine potpisala je ugovor o kupovini 100% vlasništva kompanije OMV BH, a u martu 2013. je preuzela 28 benzinskih pumpi OMV-a u Bosni i Hercegovini. Pored jedne od najjačih mreža na tržištu BiH, NIS je preuzeo i skladište naftnih derivata, predstavništvo u Sarajevu i sve zaposlene radnike. Sve benzinske pumpe će u potpunosti biti rebrendirane i poslovaće pod brendovima Gazprom i NIS Petrol.

- Istočno-evropska finansijska korporacija je 2007. godine osnovala IEFK bank a.d.

Banja Luka i investirala 20 miliona KM. Banka od 2010. godine posluje u vlasništvu domaćih akcionara i pod novim imenom MF banka a.d. Banja Luka.

- U septembru 2012. godine ruski naftni gigant „Gazpromneft“ je kupio lanac

benzinskih pumpi „Oktan promet“ Bijeljina.

- Akvizicijom Volksbank Austrija, ruska banka Sberbank dolazi i na BiH tržište. Nakon zvaničnog preuzimanja Volksbanke, u 2013. godini su registrovana povećanja kapitala, rebrendiranje i otvaranje novih poslovnica, koja najavljuju aktivnije učešće Sberbanke na finansijskom tržištu BiH. Registrovani investitor u Sberbank a.d. Banja Luka i Sberbank BH d.d. jeste Sberbank Europe AG Beč, Austrija.

- Uljanovsk ODD iz Rusije je preuzeo 49% vlasništva u „Pobjeda Technology Goražde“ d.d. (PTG) kupovinom akcija na Sarajevskoj berzi (kupili 32.455 dionica ukupne vrijednosti 2,1 milion KM, april 2013). Vlada FBiH je u oktobru 2013. dozvolila kupovinu većinskog paketa od 51% dionica, a ruska kompanija „Ulianovsk tvornica municije“ se obavezala da će u kompaniju investirati od 5 do 7 miliona eura, u nove tehnologije i povećanje proizvodnje, sa zadržavanjem postojećeg broja radnika. U augustu 2015. godini većinski paket dionica od investitora iz Rusije preuzima ACS AGE Holdings Inc, kompanija iz Amerike, za 2,7 miliona KM.

- Ruski investitor Oleg Burlakov (kompanija Privredni preporod) je dobio koncesiju na

Rudnik uglja i bentonita Lješljani B. Novi / Novi Grad. Koncesioni ugovor je potpisan 25.5.2012. godine i investitor se obavezao da će investirati 12 miliona EUR. Sredinom septembra 2014. godine, predstavnici kompanija Privredni preporod i Rudnika Velenje iz Slovenije potpisali su ugovor o izradi idejnog projekta otvaranja rudnika mrkog uglja Lješljani. Nakon izgradnje rudnika i njegovog puštanja u rad, ovaj rudnik bi zapošljavao oko 250 radnika.

- Ruska kompanija Ker Inženjering d.o.o. Kazanj i pet fizičkih lica su osnovali

kompaniju Elektroinženjering d.o.o. Banja Luka i kupili kompaniju Energoinvest – Rasklopna oprema RAOP iz Istočnog Sarajeva. Plan investitora jeste da RAOP postane remontna baza za termo, ali i hidroelektrane i trafostanice u Jugoistočnoj Evropi. Ruski partneri su najavili da je u planu i formiranje posebnog edukativnog centra i stipendiranje studenata Mašinskog i Elektrotehničkog fakulteta, kako bi se osigurao novi kadar za potrebe ovog preduzeća. RAOP još uvijek nije počeo sa proizvodnjom nakon što su novi vlasnici preuzeli fabriku.

Najavljene investicije:

- Konzorcijum ruskih firmi je kupio zemljište i Dom Mladost na Jahorini, a planiraju graditi hotel od 20.000 m2 i investiciju od oko 50 miliona KM, uz zapošljavanje 150 radnika.

35

- U 2016. godini je najavljen interes privrednika iz Rusije za izgradnju hotela u Trebinju, tj. izgradnju hotelskog kompleksa pod nazivom "Moskva" na području bivše kasarne, sa kapacitetom od 70 apartmana i u procijenjenoj vrijednosti od četiri miliona eura.

- Predstavnici Holdinga „Bezbjednost od žive“ iz Krasnodara su u martu 2016. godine imali razgovore u Vladi RS oko mogućnosti ulaganja u postrojenje za upravljanje otpadom.

- Najavljena je saradnja firme Orao iz Bijeljine i kompanije Klimov iz Ruske Federacije. Prema dogovoru, Orao bi se trebao osposobiti za remont motora za helikoptere.

- NeftegazInKor, odnosno Nestro grupa je u martu 2015. godine dobila koncesiju da gradi dvije benzinske pumpe i odmaralište na autoputu Banja Luka-Gradiška. Nestro Petrol ima 84 benzinske stanice na tržištu u BiH, a u 2015. godini u zakup uzimaju i benzinske pumpe MD Bukvić Brčko Distrikt, s ciljem širenja mreže.

- Ruski investitor, OAD NeftegazInKor Moscow, planira izvršiti modernizaciju

Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, prije svega kako bi se smanjilo emitovanje

štetnih materija u vazduh.

- Ruski milijarder Rašid Serdarov (kompanija registrovana na Kipru i porijeklo investicije Kipar) za 2015. je planirao početak izgradnje termoelektrane „Ugljevik 3“. Pored izgradnje TE Ugljevik 3 (instalisane snage 2x300 MW) pokrenuće se i površinski kopovi uglja u rudnicima „Ugljevik Istok 2“ i „Delići i Peljave - Tobut“. Izgradnja TE Ugljevik 3 je jedan od najznačajnijih projekata u energetski sektor BiH. Ukupna vrijednost investicije se procjenjuje na oko 700 miliona eura.

- Ruski investitor Rašid Serdarov je krajem juna prošle godine u Rudom otvorio

renovirani hotel, a istovremeno je položen kamen temeljac za izgradnju

Hidroelektrane Mrsovo na rijeci Lim kod Rudog, u čiju izgradnju je planirano uložiti

oko 200 miliona KM. HE Mrsovo će biti akumulaciono-pribranska hidroelektrana

koja će koristiti raspoloživi hidropotencijal donjeg toka rijeke Lim. Procjenjena

instalisana snaga iznosi 36,8 MW, sa godišnjom proizvodnjom od 140,6 GWh

električne energije. Planirani završetak radova i priključenje na elektroenergetsku

mrežu se očekuje 2019. godine.

- Fizičko lice iz Rusije Andrej Dulačenko je u maju 2014. godine kupio Zemljoradničku zadrugu Lastva u stečaju Trebinje i planira izgradnju hotela. Investitor planira da se na ovom izletničkom području bavi ugostiteljstvom i visokim turizmom.

- Planiran je nastavak radova na izgradnji Hotela Ruža Mostar (koja je obustavljena prije pet godina zbog sporne izgradnje četvrtog sprata), investitor Emir Kečo sa kapitalom iz Rusije. ZiraatBank BH je u septembru 2014. godine odobrila 20 miliona EUR podrške investitoru za završetak radova na hotelu Ruža. Predstavnici investitora su najavili potpisivanje ugovora sa poznatim hotelskim lancem Hilton.

- U julu 2010. je potpisan memorandum između Vlade RS, Zarubeznefta i Naftne

industrije Srbije (NIS) o saradnji na istraživanju nafte na području Republike

36

Srpske. Preduzeće „Jadran-Naftagas“ (zajedničko preduzeće srbijanskog NIS-a i

ruske kompanije Zarubezneft) i Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva

Republike Srpske su krajem 2011. godine potpisali Ugovor o koncesiji za

istraživanje i korištenje ugljovodonika (sirove nafte i gasa) na teritoriji Republike

Srpske. Koncesija je dodijeljena na 28 godina, a preduzeće „Jadran-Naftagas“ se

obavezalo da će u istraživanja i eksploataciju ugljovodonika investirati 229 miliona

dolara. Do sada je urađena reinterpretacija starih seizmičkih podataka,

dekonzervacija i ispitivanje dvije stare bušotine koje je potvrdilo postojanje nafte i

gasa, a takođe su izvršena i nova ispitivanja (Novi Grad – Doboj (210 km), istražni

prostor Semberija (516 km), istražni prostor Posavina (310 km), Banja Luka –

Zvornik (303 km) i Majevica (100 km)). U toku istraživanja nafte na teritoriji

Republike Srpske, u februaru 2015. godine je objavljeno da je pronađena nafta u

Obudovcu kod Šamca, ali da je potrebno izvršiti dodatna istraživanja da se utvrdi

da li su rezerve nafte dovoljne za veću eksploataciju u budućnosti.

- Ruska kompanija je također iskazala interes i za istraživanje nafte na području

Livanjskog kantona, a u projekt bi investirali 12 miliona eura, a također i za

istraživanje nafte na području Federacije BiH, za koje su predvidjeli da bi u fazi

istraživanja potencijala bilo potrebno od 10 do 30 miliona eura, a za kasniju

eksploataciju projekt se procjenjuje do 150 miliona eura.

- Projekt izgradnje gasovoda Južni tok, koji je najavljivan prije nekoliko godina, a koji

je trebao jednim krakom da prolazi kroz Republiku Srpsku, obustavljan je krajem

2014. godine (investitor Gazprom Neft). Nažalost, projekt koji je trebao omogućiti

stabilno snabdijevanje gasom iz Rusije, obustavljan je do daljnjeg, jer Evropska

unija nije mogla da podrži izgradnju ovog gasovoda zbog neusklađenosti sa

propisima na nivou Unije. Naknadni pregovori oko realizacije gasovoda preko

Turske su također stopirani.