informaciona okolina i komunikacioni kontekst i
DESCRIPTION
INFORMACIONA OKOLINA i KOMUNIKACIONI KONTEKST I. Prof. dr Milorad K. Banjanin. ZNANJE. ORIJENTACIJE. VEŠTINE. K O N T E K S T. INDIVIDUALN I nivo. S A D R Ž A J. POSAO. ORGANIZACION I nivo. KULTURA I STRATEGIJA. RAD I PODRUČJE RADA. TEHNOLOGIJA. ORJENTACIJE. - PowerPoint PPT PresentationTRANSCRIPT
INFORMACIONA OKOLINA
i
KOMUNIKACIONI KONTEKSTI
Prof. dr Milorad K. Banjanin
S
A
D
R
Ž
A
J
ORJENTACIJE
K
O
N
T
E
K
S
T
TEHNOLOGIJAKULTURA I STRATEGIJA
ZNANJEVEŠTINE
ORIJENTACIJE
INDIVIDUALNI nivo
ORGANIZACIONI nivo
POSAO
RAD I
PODRUČJE RADA
Pregled aspekata znanja i korespodentnih tipova učenja
Forma – aspek znanja
Tip učenja Performansni fokus
Vremenska perspektiva
Svest - nivo
PODATAK Instiktivno Sakupljanje podataka-feedback
Trenutačna Osećajna svest
INFORMACIJA Proceduralno Proceduralnost - efikasnost
Vrlo kratkoročna
Receptorska - čulna
ZNANJE Refleksivno Funkcionalnost - efektivnost
Kratkoročna Svesno -refleksivna
PRIMENJENO ZNANJE
Sistemsko-strukturalno
Produktivnost - upravljanje
Srednjeročna Komunalna - kontekstualna
INTELIGENCIJA Integrativno učenje
Optimalna integracija
Dugoročna Strukturalna
MUDROST Generativno – otvoreno interakcijsko
Obnova – integritet veza
Vaoma dugoročna
Etična
Kapacitet za deljenje znanja saradnjom u ZAJEDNICAMA znanja i učenja
Sinergijsko Saradnja- kooperacija koordinacija kolaboracija
Vanvremenska
Univerzalna
za učenje
za navigaciju ili operativno upravljanje
za kontrolu parametara
sistema i performansi
procesa
za donošenje
operativnih i instant odluka
U stvaranju displeja namenjenih komunikaciji klijenta ili operatora (korisnika) i sistema koristi se trinaest glavnih
principa. Značaj principa zavisi od kategorije zadataka za koje su displeji namenjeni
Najbolji odnos između displeja i zadataka, diktiraju ljudi, odnosno korisnici sistema sa svojim karakteristikama
Nijedan displej ne predstavlja najbolje rešenje za sve zadatke zbog različitih karakteristika korisnika
Sistem
Sistem
Dispelj
informacije
Čula (receptori)
Operatovo opažanje i svesnost onoga što
sistem radi (mentalni modeli)
Principi
Ključne komponente u dizajnu displeja
višestrani fenomen koji povezuje ono što je osećajno i
spoznajno u komunikaciji, a informaciju stavlja u kontekst jasnog ili nejasnog značenja,
prijatnog ili neprijatnog osećanja, relevantnog i irelevantnog saznanja,
prihvatljivog ili neprihvatljivog stava.
prva dimenzija
druga dimenzija
akt ili proces pripisivanja značenja i davanja smisla
displeju Svaka ličnost ima sopstveni referentni okvir i vrednosni
sistem iz koga proizilazi njen interpretativni sistem.
Interpretativni sistem
sintetizuje
vrednosti
navike
mišljenja
spoznaje
stavove
SMISAO je komunikativna
vrednost koju imaju reč, izraz ili
poruka prema svom mestu u
lingvističkom sistemu.
Za kreiranje poruka neophodno je postići
njihovu jednoznačnost. Jednoznačnost određuje kontekst, koji naglašava samo jedno, a isključuje
druga ZNAČENJA.
U konkretnoj situaciji interpretativni sistem čoveka će se modelovati na osnovu neposrednih opažaja, osećanja,
informacija i događaja. Informacija-sistem je u potpunosti dinamična i čini strukturu naše inteligencije koja funkcionišući
proizvodi smisao.PR EDSTAVLJA NJE
(prezentovanje)
Slika 2.4.- Č e t ir i k o n s tr u k t iv n e k o m p o n e n te S M IS L A
INFO RM AC IJA
Čovek je rezultanta svih uticaja, a značajan uticaj na
njegov interpretativni sistem imaju faktori sredine i
situacioni faktori. Njihovo jedinstvo ostvareno je
kontekstom.
KONTEKST je mikrookruženje komunikacije
DIMENZIONIRANJE KONTEKSTA
KONTEKST definišu i uticaji šire društvene, ekonomske,
socijalne, psihološke, fizičke, istorijske i druge okolnosti i
uslovi unutar kojih se odvijaju interakcije,
aktivnosti, akcije, procesi ili događaji i gde im je zadato
značenje.
KONTEKST određuje promptna ili momentalna socijalna
situacija-ambijent specifičnih karakteristika, kao
mikrookruženje određene interakcije ili procesa.
1
2
DIMENZIJE KONTEKSTA
fizička
mentalna
diskurzivna
pokriva osećanje bola, hladnoće, zadovoljstvo
konzumiranja hrane, radosti, dinamike doživljaja
otkriva se sistematičan, koherentan skup iskaza, slika, metafora i formalizacija koje konstruišu neki objekat na
određeni način i označavaju postojeća govorna razmena među
ljudima
strukturiraju ga razmišljanje, sanjanje, meditiranje, kreiranje
ideja i doživljaji iz duhovnog iskustva
Dinamika e-komunikacije se odvija u on-line diskursu i dramatično se menja u odnosu na face-to-face dijalog
EFEK
TIV
NO
ST K
OM
UN
IKA
CIJ
E
SPOSOBNOSTI KOMUNIKACIONOG KANALAvisokeniske
PapirAudio zapis
E-mail konverzacija
Video zapis
Konverzacija telefonom
Video konverzacija
Face-to-Face konverzacija
Vidljiva gestikulacija je karakteristična za USMENU KOMUNIKACIJU (govor tela,
intonacija, osmeh, iznenađenost u pogledu) i ona predstavlja metaporuke retoričkih
modela komunikacije.
U online diskursu je celokupna usmena komunikacija redukovana na ELEKTRONSKI
TEKST, i zato je potrebno razmotriti upotrebu alternativnih simbola u pisanom
tekstu koji zamenjuju paralingvistički jezik, kinestetiku i sinhroniju.
Metaporuke u tekstu, u kontekstu dijaloške interakcije čovek-kompjuter,
predstavljaju FREJMOVE ili skripte određene situacije.
Frejm u e-komunikaciji, pored iskaza, ima i zaglavlje i format, i oni konstituišu e-metaporuku
koja govori nešto o stvarnoj poruci koja prenosi elektronski
tekst.
6. Mas-medijski
5. Javni/retorički
Razumevanje poruka obezbeđuje KONTEKST koji predstavlja mikrookruženje u kome se
komunikacija odigrava.
1. Intrapersonalni
7. Interkulturalni
2. Interpersonalni
3. Grupni-manja grupa
4. Organizacioni
Fokus je na situacionim kontekstima komunikacioni proces je ograničen brojnim i različitim faktorima (ulogama-brojem ljudi,
odnosima i interakcijama, prostorom između sagovornika, vremenom-stepenom
povratne informacije (feedback), i resursima slobodnih kanala).
Analizira se nekoliko osnovnih konteksta.
6. Mas-medijski
5. Javni/retorički
pored razmišljanja podrazumeva i maštanje, zapažanje, sanjarenje, rešavanje problema u glavi, unutrašnji dijalog i može se odigravati
čak i u prisustvu druge osobe
1. Intrapersonalni
7. Interkulturalni
2. Interpersonalni
3. Grupni-manja grupa
4. Organizacioni
ljudi se uvek samoanaliziraju, tj. PROCENJUJU i sagledavaju sami sebe i
svoje osobine istraživanje intrapersonalne komunikacije orijentisano je
na ulogu kognicije u ljudskom ponašanju, na spoznaju, na
simbole i na namere pojedinaca
1. Intrapersonalni
6. Mas-medijski
5. Javni/retorički
bogat istraživanjima i teorijama o tome kako se ODNOSI uspostavljaju, održavaju i
raspadaju - ODNOSI su veoma složeni i različiti
1. Intrapersonalni
7. Interkulturalni
2. Interpersonalni
3. Grupni-manja grupa
4. Organizacioni
2. Interpersonalni
INTERAKCIJE u okviru svakog od ovih odnosa omogućavaju učesnicima u komunikaciji da maksimiziraju broj
kanala, koji funkcionišu simultano za oba učesnika interakcije.
istraživači interpersonalne komunikacije su proučavali i veze
između interpersonalne komunikacije i masovnih medija, i
odnose u organizacionim i INTERAKCIJAMA U UČIONICAMA
6. Mas-medijski
5. Javni/retorički
više ljudi i sa mnogo perspektiva pa ima mnogo potencijala koji doprinose ciljevima
grupe
1. Intrapersonalni
7. Interkulturalni
2. Interpersonalni
3. Grupni-manja grupa
4. Organizacioni
3. Grupni-manja grupa
korist koju male grupe za rešavanje problema dobijaju iz ove razmene višestrukih perspektiva se naziva
komunikaciona sinergija i objašnjava zašto male grupe mogu biti efikasnije od
pojedinaca u postizanju postavljenih ciljeva Dva najvažnija oblika ponašanja male grupe
su MREŽNO KOMUNICIRANJE i POZICIONO PONAŠANJE. U mrežnom komuniciranju postoje
i komunikacioni šabloni za PROTOKE INFORMACIJA po
grupama (ko se kome obraća i po kom redosledu?)
6. Mas-medijski
5. Javni/retorički
komunikacija unutar i između velikih, proširenih informacionih okruženja
1. Intrapersonalni
7. Interkulturalni
2. Interpersonalni
3. Grupni-manja grupa
4. Organizacioni
4. Organizacioni
obavezno sadrži interpersonalne interakcije, prilike za javni govor, situacije malih grupa, i
posrednička iskustva postoji jasno definisana hijerarhija u većini organizacija, kao princip organizovanja gde su stvari ili ljudi rangirani poziciono jedan
iznad drugog istraživani predmeti su
elektronska izdanja, nesigurnost na poslu, protesti-duvanje u
pištaljku, trač, uvežbavanje posla, seksualno uznemiravanje i
agresivnost na radnom mestu
6. Mas-medijski
5. Javni/retorički
jedna OSOBA DELI INFORMACIJE sa velikom GRUPOM govornom prezentacijom po
retoričkim principima
1. Intrapersonalni
7. Interkulturalni
2. Interpersonalni
3. Grupni-manja grupa
4. Organizacioni
5. Javni/retorički
u javnom govoru, GOVORNICI imaju tri primarna cilja: da informišu, da objasne ili da ubeđuju, pri
čemu je PROAKTIVNO ANGAŽOVANJE u središtu retoričke komunikacije
retorički principi definišu raspoloživa sredstva govornika koje on koristi za
ubeđivanje svoje publike jedna oblast u okviru konteksta javne retorike, koja je značajno privukla pažnju istraživača, je
KOMUNIKACIONA APREHENSIJA, ili u širem smislu STRAH OD GOVORA
PRED PUBLIKOM
6. Mas-medijski
5. Javni/retorički
obuhvata masovne medije ili kanale za prenos masovnih poruka za masovnu publiku
1. Intrapersonalni
7. Interkulturalni
2. Interpersonalni
3. Grupni-manja grupa
4. Organizacioni
6. Mas-medijski
MASOVNI MEDIJI su štampa-novine, film-video, CD-Rom-e, TV, radio i nove
KOMUNIKACIONE TEHNOLOGIJE zasnovane na kompjuterima
u veoma širokom obimu istraživanja istražene su i
teme onlajn društvena podrška, instant mesidžing i društvena povezanost, prvi
lični web sajtovi, analiza kviz šou-a itd.
6. Mas-medijski
5. Javni/retorički
relativno MLAD AKADEMSKI KONTEKST, koji se upotrebljava od 1950. godine, a odnosi se na
KOMUNIKACIJU DVE ili više OSOBA SA RAZLIČITIM KULTURNIM NASLEĐEM, pri čemu te osobe ne moraju biti
isključivo iz različitih zemalja
1. Intrapersonalni
7. Interkulturalni
2. Interpersonalni
3. Grupni-manja grupa
4. Organizacioni
7. Interkulturalni
KULTURA je sistem sa višedimenzionalnim karakteristikama
određene zajednice ili grupe i “ne pripada izolovanom pojedincu” KO-KULTURA -označava grupe individua
koje su deo neke veće kulture i koje kroz jedinstvo i individualno određenje stvaraju
sopstvene prilike KULTURA utiče na ukupno
delovanje OSOBE
KULTURA• Култура је динамички систем дељениx симбола, веровања, ставова,
вредности, очекивања и норми понашања• Култура је створено знање које људи користе при интерпретацији
искуства и формирању социјалног понашања• Култура је интеграција научених модела понашања (које деле
чланови друштва), културних симбола и значења • Култура је акумулација заједничких добара-креативних и
искуствених вредности, норми , схватања, ритуала и традиције међу члановима организације или друштва
• Нискоконтекстна култура (low context culture), корисници у преносу поруке доминантно користе вербалну комуникацију. Поруке су конкретне и експлицитно изражене
• Висококонтекстна култура(high context culture), корисници у преносу порука мање користе вербални модел, а више ситуационе околности и невербалне акције. У порукама има мало експлицитног и директног
• Култура је инваријантна, тј. разликује се од групе до групе а може варирати и унутар саме групе
Адаптивност(мења се и прилагођава)
Садржајност(учи се)
Симболичност(симболички се представља)
Дељивост
(укључује у токове,процесе и активности – групе,
тимове, организације)
Структуралност(успоставља односе и
интергисана је)
Трансмитивност(трансгенерацијска је и
кумулативна)
КУЛТУРА
1
2
3
4
5
6
Članovi neke organizacije često ne
mogu da razumeju informacije ili događaje
koji su mnogo komplikovaniji od njih
samih.
Potencijalni student nekog univerziteta koji pokušava da razumeju kompleksne
informacije koje se tiču finansijskih uslova ili režima studiranja određenog
studijskog programa.
Da bi interpretirali veoma dvosmislene informacije,
potrebna je veoma kompleksna komunikacija.
Dosta je pouzdana hipoteza da znanja naših studenata o
komunikaciji i komunikacijskim kontekstima nisu na
potrebnom ili su čak i ispod kritčnog nivoa, a isti zaključak
se može izvesti i za nastavničko i administrativno
osoblje na univerzitetima.
Rešenje problema vidimo u implementaciji oblasti iz teorije komunikacija u studijske
programe na svim departmanima univerziteta ili proširivanju već postojećih programa sa savremenim komunikacijskim temama i po
standardima bolonjskih studija.
Dakle, INFORMACIONA OKOLINA i KOMUNIKACIONI KONTEKSTI jesu značajni
faktori efikasnosti i kvaliteta bolonjskih studija.
KONTEKST INTERNRT i Web KOMUNIKACIJE
PREDNOSTI
Ž i v i m o u e r i
bogatstvo SOFTVERSKIH ALATA je dostupno kako na besplatnoj, tako i na komercijalnoj (plaćenoj osnovi
1.
aspekt globalnog učešća verovatno je i suština sadašnje faze evolucije
na internetu2.
Velike industrije telekomunikacija i računarstva, i inovativne kompanije koje su usvojile
„E.BUSINESS“ MODELE su u usponu
3.
Internet mreža možda čak može podstaknuti i državne vlade na preduzimanje odgovornijih
postupaka radi državne sigurnosti
4.
korišćenje ALGORITAMA dizajniranih i testiranih od strane
drugih, i ugrađenih u slobodni softver
5.
dostupnost ogromnih količina podataka za negovanje novih pristupa prema
naučnom istraživanju preko INTERNETa, koji deluje kao
UNIVERZALNI KONEKTOR.
6.
INTERNETA
Internet i veb su stvorili FORMU KOMUNIKACIJE, koja je bila
nezamisliva do pre nekoliko decenija.7.
RAZMENA i
DELJENJE digitalnih podataka
Internet
zasnovan na paketnom prenosu
podataka, odnosno TCP/IP protokolu,
nudi niz standardnih protokola
pogodnih za deljenje i razmenu
podataka.
DELJENJE PODATAKA predstavlja dinamičan proces u kome više korisnika može istovremeno
pristupiti aktuelnim podacima. U RAZMENI PODATAKA korisnik
čita podatke koji su aktuelni samo u trenutku čitanja.
USKA POVEZANOST PODATAKA I INTERNETA
Web 2.0
Socijalni Web,
Povezivanje ljudi,
(2000-2010)
Web 3.0
Semantički Web
Povezivanje znanja
(2005-2020) Web 4.0
Holistički-
sveobuhvatni Web,
Povezivanje Inteligencije,
(2015-2030)
Web 1.0
Web,
Povezivanje informacija,
(1990-2000)Evolutivni
razvoj Web-a
Evolutivni razvoj Web-a
Web 1.0
Web,
Povezivanje informacija,
(1990-2000)
Pretraživački mehanizmi
Sadržajni portali
File Serveri
Baze podataka
Desktop
Deljenje datoteka
Korporativni portali
Web sajtovi
Evolutivni razvoj Web-a
Web 2.0
Socijalni Web,
Povezivanje ljudi,
(2000-2010)
E- mailMrežne Konferencije
BlogoviSocijalne mrežeInstant poruke
Portali zajednicaSocijalni bookmarkHibridne Web aplikacije
Tržišta i aukcije
Evolutivni razvoj Web-a
Web 3.0
Semantički Web
Povezivanje znanja
(2005-2020)
Veštačka inteligencija
Semantički websajt
Korisnički interfejs
Inteligentni agenti
Ontologije
Semantičko pretraživanje
Baze znanja
Semantički desktop
Personalni asistenti
Web agenti koji znaju, uče i zaključuju
Autonomna intelektualna svojina
Semantički Blog
Semantički E-mailSemantičke socijalne
mrežeSemantička preduzeća
Inteligentna tržišta
Semantičke zajednice
Evolutivni razvoj Web-a
Web 4.0
Holistički-
sveobuhvatni Web,
Povezivanje Inteligencije,
(2015-2030)
popularan naziv za
napredne internet
tehnologije i
aplikacije
uzajamno povećanje kolektivne
inteligencije i dodate vrednosti za
svakog učesnika dinamičkim
stvaranjem i deljenjem
informacija
podrazumeva interaktivnu
dvosmernu komunikaciju između
korisnika Interneta i savremenih web
aplikacija, kao i iz
među samih
korisnika međusobno
Posetioci više nisu samo pasivni
primaoci informacija, već sudeluju u
njihovom stvaranju, dopunjavanju,
modifik
ovanju i prenošenju
Preduzeće 2.0 predstavlja koncept u kome se internet tehnologije koriste u svrhu kvalitetnije
razmene informacija među zaposlenima u preduzeću, ali i sa eksternim saradnicima i
partnerima.
Inteligentni web, odnosno
ekstenzija postojećeg veba. Podrazumeva sinergiju
veštačke inteligencije,
automatskog učenja i obradu
prirodnog jezika
Semantički web
„uči“računar šta podaci
znače, a računar potom
uz pomoć veštačke
inteligencije može da
izvede zaključak iz
naučenog.
Ostvarenje ideje o
semantičkom web-u, kao
mestu na kome su sve
informacije tako
kategorizovane i
uskladištene tako da ih
računar može razumeti
podjednako
dobro kao i čovek
Prelaz na web
orijentisan
prema znanju.
Na ovaj način je l ljudima
i računarima omogućeno da
pomoću Interneta, bez
ograničenja povezuju,
razvijaju, dele i koriste
znanje
Unutrašnju komunikacij
a
Deljenje i razmenu
informacija
Promovisanje
saradnje
Omogućavaju bržu i pouzdaniju
komunikaciju između inženjera zaduženih za
različite aktivnosti tokom čitavog životnog
ciklusa proizvoda
Nude jezgro za stvaranje okruženja elektronske
interakcije koji uključuje kombinaciju baze
informacija i znanja, mehanizma za podršku, alata za vizuelizaciju i
kontrolu procesa unutar kompanije
Korporativni portali su efikasno sredstvo za UPRAVLJANJE ORGANIZACIONIM ZNANJEM
stečenim izvan i unutar organizacijeKorporativni portal unapređuje saradnju i deljenje znanja među zaposlenima ili ekspertima koji se nalaze na fizički
razdvojenim lokacijama
Unapređenje
efikasnosti
Funkcije implementacije korporativnih portala
Internet i web su stvorili KONTEKST I MODALITETE KOMUNIKACIJE, koji su billi nezamislivi do pre nekoliko decenija.
TOTALNA
NEPOSREDNA
SVEPRISUTNA
DOSTUPNA
OTGORENA-DELJIVA
NEKONTROLISANA
KOMUNIKACIJA
Sadržajna, dinamična, interaktivna, proaktivna, ireverzibilna
bez obzira na moguće zahteve
za plaćanje radi brže konekcije
bez obzira na rastući
„digitalni jaz“
osim u nekim aspektima
HVALA NA
PAŽNJI
Prof. dr Milorad K. Banjanin
Komunikacioni KONTEKST
OBJEKTI ISTRAŽIVANJA I TEORIJSKI PROBLEMI
INTRAPERSONALNI
Komunikacija sa samim sobomKomunikacija oči u oči
Komunikacija sa grupom ljudi
Komunikacija unutar i između velikih i proširenih
okolina
Formiranje utiska i donošenje odluka, simboli i značenja, opservacije i
opisivanje, prisutnost ega i ubeđivanje
INTERPERSONALNI
GRUPNI-MANJA GRUPA
ORGANIZACIONI
JAVNI/RETORIČKI
Komunikacija sa većom grupom slušalaca
MAS-MEDIJSKI
Komunikacija sa veoma velikom publikom putem
medija
INTERKULTURALNI
Komunikacija između i unutar različitih kultura
pojedinih članova
Strategije održavanja odnosa, intima u odnosima, kontrola u odnosima,
interpersonalna privlačnostVođstvo po polu i grupi, grupna ranjivost, grupe i priče, grupno donošenje odluka,
težina zadatkaHijerarhija i moć organizacije, kultura i organizacioni život, moral zaposlenog,
mišljenja i zadovoljenost radnikaPredavanje o komunikaciji, efektivnost interpretacije, kritika govora i teksta,
etika govora, kulturalne analizeUpotreba mas medija, afilijacija i televizijsko programiranje, televizija i
vrednosti, mediji i zadovoljenje potreba Postavka kulture i pravila, kultura i anksioznost, hegemonija,
etnocentrizam