skripta by: Sanja

V. Čerić, M. Varga, H. Birolla: Poslovno računarstvo

A. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA

A.1 Informacijska tehnologija i poslovanje

1. Opišite informacije kao strategijski resurs poslovanja.

Za donošenje kvalitetnih odluka potrebno je poznavati različite vrste informacija o okolini poduzeća (procjena tržišta određenog proizvoda ili usluge, informacije o nabavljačima materijala i sirovina, zakonski propisi, konkurencija), kao i o poslovanju poduzeća (raspoloživost opreme i radne snage, popunjenost skladišta potrebnim materijalima i sirovinama, financijsko stanje poduzeća). Za donošenje kvalitetnih odluka potrebne su potpune i kvalitetne informacije koje su ujedno i dostupne na vrijeme.

2. Opišite znanje kao strategijski resurs poslovanja.

Da bi se informacije mogle kvalitetno i u potpunosti iskoristiti, potrebno je znanje (različita pravila i postupci koji omogućuju racionalno korištenje informacija za rješavanje poslovnih zadataka). Ono nam omogućuje da donosimo kvalitetne odluke na svim razinama, od strategijskih do operativnih odluka. Za donošenje nekih odluka nisu dovoljne samo odgovarajuće informacije, već je potrebno poznavati i metode koje omogućuju nalaženje racionalnih rješenja.

3. Opišite razliku između informacijske i računarske znanosti.

Informacijska znanost proučava komunikaciju pomoću informacija u društvu i pritom istražuje izvore informacija, organizaciju informacija, te pretraživanje, širenje i upravljanje informacijama. Ona obuhvaća i ispituje ponašanja ljudi kao izvora, kanala za prijenos i primatelja informacija, semantičke organizacije poruka i kanala za prijenos informacija te dokumenata, znanja i društvenog konteksta prenošenja informacija. Računarska znanost bavi se proučavanjem prikaza i strukturiranja informacija, računalnim sklopovljem (hardverom) i programskom opremom (softverom). Pojmom računarstvo označava se računarska znanost i tehnika, te način njihove primjene.

4. Opišite trend distribuirane obrade podataka i mrežno računalo.

Distribuirana obrada koristi stolna i pokretna računala kako i omogućila decentralizaciju i raspodjelu obrade na udaljena mjesta. U tom konceptu obrade više nije potrebno uključivanje na velika centralna računala. i to ne samo za obradu teksta i rad s tablicama, već čak ni za mnogo zahtjevnije obrade kao što su rad s grafikom i multimedijima, manjim bazama podataka i modeliranje složenih procesa. Mrežno računalo je vrlo jeftino računalo koje od hardvera ima samo centralni procesor i memoriju, a od softvera preglednik za WWW. Ne mogu čuvati programe ni podatke (nemaju diskova ni disketa), već ih dobivaju od poslužitelja u mreži. Slaba strana ovog koncepta je što kod problema u radu centralnog računala ili mreže korisnici na mrežnom rač. ne mogu obaviti nikakav posao.

5. Opišite ulogu računalnih mreža u poslovanju.

Koncept klijent-poslužitelj iskoristio je povezivanje računala pomoću računalnih mreža. Korisnička računala su klijenti koji za rješavanje složenijih zahtjeva traže posluživanje od snažnih računala – poslužitelja koji poslužuju veći broj stolnih računala u mreži. Poslužitelji sadrže velike baze podataka cijele organizacije ili njenih dijelova te velike programe koji zahtijevaju znatne resurse računala i koje nije racionalno držati na velikom broju računala u organizaciji. Poslužitelji omogućuju da se nove verzije softvera ne moraju instalirati pojedinačno na svakom od računala u mreži.

6. Opišite na primjeru timskog rada i outsourcinga kako informacijska tehnologija mijenja postojeće načine rada i poslovanja.

Timski rad sve je potrebniji jer su zadaci koji se postavljaju pred organizaciju sve složeniji. Sve više poslovnih organizacija oslanja se na timove koji su formirani samo za potrebe izvršenja određenog zadatka ili projekta. Takva vrsta rada zahtijeva mogućnost brze i jednostavne komunikacije te korištenje softverskih alata koji podržavaju rad u skupini, održavanje sastanaka na daljinu i sl. Osnovni alat za komunikaciju na daljinu je elektronička pošta. Mogućnost brzog i jeftinog slanja velikih količina podataka na velike udaljenosti te bitno poboljšana komunikacija utjecali su i na znatno povećanje opsega povjeravanja posla vanjskim organizacijama (outsourcing), koje mogu biti jako udaljene, a da protok informacija i dinamika rada na projektu ne trpe. Zahvaljujući outsourcingu organizacije se mogu fokusirati na ključne poslove za koje su specijalizirane.

7. Opišite elektroničko poslovanje kao novi način poslovanja, nastao pod utjecajem informacijske tehnologije.

Elektroničko poslovanje je kombinacija svih oblika informacijske tehnologije upregnutih u poboljšanje i izmjenu načina poslovanja. Obuhvaća, među ostalim, elektroničko komuniciranje, rad u skupini na rješavanju zadataka, slanje velikih količina podataka kroz računalne mreže, elektroničko trgovanje, multimedijsko trgovanje na WWW-u, te korištenje elektroničkih publikacija unutar poduzeća, između suradničkih organizacija ili globalno na Internetu. Elektroničko poslovanje dovodi do racionalnijeg poslovanja, mogućnosti bržeg i kvalitetnijeg odlučivanja, te povećane konkurentnosti poslovnih organizacija na tržištu. EP se razvija u više smjerova: elektronički marketing, elektronička tržišta, elektroničko bankarstvo, el. izdavaštvo etc.

8. Opišite moguće oblike računalnog kriminala, koje donosi korištenje informacijske tehnologije.

Klasični primjer lokaliziranog računalnog kriminala je masovna krađa vrlo malih iznosa pomoću zaokruživanja decimalnih iznosa bankovnih računa velikog broja klijenata banke na dolje i prebacivanje dobivenih iznosa na svoj bank. račun. Kod mreža računala postoje veće mogućnosti: probijaju se zaporke za pristup računalima korporacija ili vladinih organizacija i otkrivaju informacije koje predstavljaju industrijsku ili vojnu tajnu, a u nekim slučajevima kriminalci i izmijene sadržaj tih informacija, a da to vlasnici informacija često i ne znaju. Presreću se i pojedinci tako da se iz poruka uzimaju brojevi kreditnih kartica pa se na račun vlasnika kartice troše velike svote novca. Opasnost predstavljaju i inteligentni sustavi koji automatizirano obavljaju svakodnevne aktivnosti u naše ime.

skripta by: Sanja

9. Opišite opasnosti koje prijete od računalnih virusa.

Računalni virusi su programi koje su napisale zlonamjerne osobe. Šire se putem disketa, ali i računalnih mreža. Mogu se naći u datotekama dobivenim prijenosom preko Interneta, pa čak i u AV programima. Nakon aktiviranja mogu izbrisati ili izmijeniti podatke, slati poruke na e-mail adrese koje čuvamo u računalu etc. Neprekidno nastaju novi virusi, ali i načini da ih se otkrije i uništi. Makrovirusi

10. Opišite moguće načine kršenja privatnosti pojedinaca i povrede autorskih prava pri korištenju informacijske tehnologije.

Kriminalci mogu zloupotrebljavati informacije o pojedincima trošeći njihov novac ili u sudskim parnicama, organizacije mogu čitati e-poštu svojih zaposlenika ili pratiti koje sadržaje pregledavaju na Webu, vladine organizacije analiziraju elektroničke poruke unutar cijele zemlje. Neke tvrtke prikupljaju podatke o pojedincima te ih preprodaju masovnim oglašivačima na Internetu. Autorska prava se mogu kršiti besplatnim korištenjem ili preprodajom tekstova, softvera i sl.

A.2 Strategijski aspekti informacijske tehnologije

11. Na koje se načine informacijska tehnologija koristi kao strategijski resurs, te pobliže opišite postupak poboljšanja procesa i promjene organizacijske strukture.

Informacijska tehnologija koristi se u različitim aspektima rada organizacije. Osnovni načini na koje se ona može koristiti kao startegijski resurs jesu sljedeći: poboljšavanjem procesa i primjenom organizacijske strukture, uključivanjem informacijske tehnologije u proizvode i usluge, te povezivanjem s drugim organizacijama. Postupak poboljšanja procesa (odn. business process reengineering) temelji se na radikalnoj promjeni prslovnih procesa uz intenzivno korištenje IT, čime se postiže znatno smanjenje troškova poslovanja, ali se često javljaju znatne redukcije u organizacijama i otpuštanje radnika. Kao alternativa tome pojavio se evolucijski pristup poboljšanju procesa koji je utemeljen na kontinuiranom poboljšanju procesa. U praksi se često kombiniraju ta dva pristupa. Jedna od mogućnosti izmjene organizacijske strukture korištenjem IT je korištenje Interneta kao infrastrukture koja omogućuje stvaranje 'virtualne organizacije'. Ta organizacije ne treba imati svoj prostor, već se može sastojati od ljudi koji rade na različitim (pa i jako udaljenim) lokacijama.

12. Na koje se načine informacijska tehnologija koristi kao strategijski resurs, te pobliže opišite uključivanje informacijske tehnologije u proizvode i usluge.

Informacijska tehnologija koristi se u različitim aspektima rada organizacije. Osnovni načini na koje se ona može koristiti kao startegijski resurs jesu sljedeći: poboljšavanjem procesa i primjenom organizacijske strukture, uključivanjem informacijske tehnologije u proizvode i usluge, te povezivanjem s drugim organizacijama. IT je našla široku primjenu u području proizvodnje (npr. robotizacija proizvodnje, kompjuterizirano dizajniranje proizvoda) i uslužnih djelatnosti gdje je povećana kvaliteta, raznovrsnost i brzina usluga (bankomati, rezervacijski sustavi, prodaja softvera putem Weba).

13. Na koje se načine informacijska tehnologija koristi kao strategijski resurs, te pobliže opišite povezivanje sa drugim organizacijama.

Informacijska tehnologija koristi se u različitim aspektima rada organizacije. Osnovni načini na koje se ona može koristiti kao startegijski resurs jesu sljedeći: poboljšavanjem procesa i primjenom organizacijske strukture, uključivanjem informacijske tehnologije u proizvode i usluge, te povezivanjem s drugim organizacijama. U suradnji s drugim organizacijama, IT je stvorila strategijski važna rješenja. Jedno od prvih novosti bilo je uvođenje elektroničke razmjene podataka (brza razmjena velikog broja transakcija putem zaštićene veze). Intranetima (kompanijske računalne mreže koje se koriste Internet tehnologijom) su povećane mogućnosti povezivanja kompanija, a povezivanjem intraneta (ekstraneti) dvaju ili više kompanija ostvaruju se i složeniji, netransakcijski oblici suradnje. Elektroničko tržište je elektronički način suradnje većeg broja organizacija na tržištu čime se omogućuje brža i potpunija informacija o ponudi i potražnji nego na klasičnom tržištu, što omogućuje postizanje povoljnijih uvjeta trgovine.

B. INFORMACIJSKI SUSTAVI

B.1 Informacijski sustav u poslovanju

14. Opišite informacijski sustav.

Informacijski sustav (IS) je sprega i sustav materijalnih i nematerijalnih elemenata kojima se opisuje poslovna stvarnost, rješavaju poslovni zadaci i ispunjavaju poslovni ciljevi. IS je podatkovna slika procesa iz realnog sustava. To je niz međusobno korespondirajućih dijelova koji su povezani i usmjereni nekom cilju. To je i komunikacijski sustav unutar kojeg postoji algoritam transformacije ulaznih elemenata u izlazne. Kao dio IS-a, čovjek/pojedinac formalizira poslovno okružje u podatke, procedure, algoritme, informacije i znanja te usklađujući primjenu IT-a i programsku podršku, ispunjava poslovne funkcije i zadatke (dostavljanje i čuvanje podatka neophodnih za odlučivanje, održanje procesa te razvoj i neprekidnost poslovanja). IS se pojavljuje i primjenjuje kao ključni element poslovanja. Njegova je povećana uloga i važnost popraćena i rastućom primjenom informacijske tehnologije (IT).

15. Opišite ciljeve informacijskog sustava.

Poslovni sustav dobiva informacije iz raznih izvora, vanjskih ili unutarnjih, a informacijski sustav ih obrađuje u nove i korisne informacije. Cilj je informacijskog sustava opskrbiti poslovni sustav svim njemu potrebnim informacijama, potrebnim za: - izvođenje poslovnog procesa - upravljanju poslovnim sustavom

skripta by: Sanja

16. Opišite ulogu informacijskog sustava u izvođenju poslovnog procesa.

Poslovni proces je djelatnost promatranog sustava, odn. poslovi koji se u njemu obavljaju. Informacijska tehnologija se koristi u mnogim poslovnim procesima jer podiže efikasnost odvijanja poslovnog procesa. U nekim posl. procesima nemoguće je efikasno obavljati posao bez primjene inf. tehnologije. Upotrebom IT poslovni proces se može automatizirati pa je potrebno manje manualnog rada, može se učiniti djelotvornijim i uopće napraviti na drugačiji način. Automatizacija uredskog poslovanja jedan je od važnih zadataka primjene IT. Primjenom IT moguć je reinženjering – prijelaz na radikalno drugačiji način obavljanja poslovnog procesa.

17. Opišite ulogu informacijskog sustava u odlučivanju i korake u procesu odlučivanja.

Jedan od zadataka informacijskog sustava jest osigurati informacije za efikasno upravljanje poslovnim sustavom. Informacija, bilo unutarnjeg ili vanjskog karaktera, predstavlja podlogu za donošenje određene poslovne odluke. Odluka je pak u funkciji ostvarivanja svrhe i cilja postojanja sustava. Pomoću odluka svjesno se upravlja sustavom. Prema tome, svaki poslovni odnosno stvarni sustav nastoji izgraditi svoj informacijski sustav koji će dati podlogu za brzo i kvalitetno odlučivanje, dakle za transformaciju informacija u odluke. Proces odlučivanja sastoji se od ovih koraka: - Prepoznavanje problema – prepoznaje se problem koji ima utjecaj na poslovni proces - Pronalaženje i ocjenjivanje opcija – menadžeri pronalaze moguće opcije rješenja problema - Odabir opcije – bira se opcija koja najbolje ispunjava menadžerske ciljeve. Obično je to ona koja donosi najveću dobit uz najmanje troškove, odn. ona koja nije u sukobu s osnovnim ciljevima poslovnog sustava. - Provedba – realizira se odabrana opcija. Može iziskivati i posebne korake. - Ocjena – ocjenjuje se kako je početni problem riješen te kolika je dobit ostvarena tim rješenjem. Kasnije je moguće učiniti korekcije u rješavanju problema. Ako je rješenje problema uzrokovalo novi problem, započinje novi proces odlučivanja.

18. Opišite što sve uključuje upravljanje poslovnim sustavom, te opišite razine upravljanja.

Pretpostavka za upravljanje poslovnim sustavom je odlučivanje. Ono uključuje planiranje, organiziranje i kontroliranje poslovnih aktivnosti. Planiranjem se formuliraju ciljevi poslovnog sustava i razvijaju planovi ostvarenja ciljeva. Organiziranjem se izgrađuje organizacijska struktura i propisuju pravila odn. procedure obavljanja posl. aktivnosti. Kontroliranjem se nadgledaju poslovne aktivnosti kako bi se u budućnosti bolje obavljale. Upravljanje se odvija na više razina: operativnoj, taktičkoj i strateškoj. Operativno upravljanje pripada operativnim ili manjim menadžerima koji nadgledaju dnevne poslovne aktivnosti i provode odluke taktičkih menadžera (informacije: dnevni izvještaji). Taktičko upravljanje pripada taktičkim ili srednjim menadžerima koji promatraju aktivnosti unutar dužeg razdoblja (inf.: sumarni i periodički izvještaji). Strateško upravljanje pripada strateškim ili najvišim menadžerima koji donose strateške (često dugoročne) poslovne odluke. Takve odluke pripadaju ključnim poslovnim funkcijama. Viši menadžeri donose odluke na temelju sintetiziranih odn. agregiranih informacija, za razliku od nižih koji se služe analitičkim (detaljnim) informacijama.

19. Navedite od kojih se dijelova sastoji informacijski sustav, te opišite sustav za obradu transakcija.

Uobičajeni su dijelovi informacijskog sustava sustav za obradu transakcija, upravljački izvještajni sustav, sustav za potporu odlučivanju i sustav uredskog poslovanja. Sustav za obradu transakcija (Transaction Processing System TPS) ili transakcijski sustav pruža potporu tekućem odvijanju poslovnog procesa. Transakcijski je sustav osnovni dio informacijskog sustava. On pripada operativnoj razini poslovnih aktivnosti. Stariji je naziv EOP. Općenito, sustavi za obradu transakcija imaju tri opće funkcije: vođenje evidencije, izdavanje dokumenata i izvještavanje. Vođenje evidencije uključuje evidentiranje zapisa o svakoj poslovnoj transakciji u bazu podataka. Izdavanje dokumenata se odnosi na generiranje raznovrsnih dokumenata potrebnih u poslovanju (računi, karte, čekovi, virmani i sl.), što je nužno za djelotvorno funkcioniranje poslovnog procesa. Izvještavanje služi za praćenje odn. kontroliranje posl. procesa. Kod velikog broja transakcija rade se izvještaji o pogreškama ili pogrešno obavljenim transakcijama da bi se našle neprihvaćene ili neuobičajene transakcije koje treba naknadno kontrolirati.

20. Navedite od kojih se dijelova sastoji informacijski sustav, te opišite upravljački izvještajni sustav.

Uobičajeni su dijelovi informacijskog sustava sustav za obradu transakcija, upravljački izvještajni sustav, sustav za potporu odlučivanju i sustav uredskog poslovanja. Upravljački izvještajni sustav (Management Information System MIS) ili upravljački IS služi poslovodstvu, prvenstveno srednjem, opskrbljujući ga djelomično agregiranim i kategoriziranim informacijama dobivenim iz transakcijskog dijela IS-a. Stoga se ovaj sustav naziva i izvještajnim IS-om (Information Reporting System IRS). Njegov je cilj pokazati menadžerima pregled aktivnosti poslovnog procesa i upozoriti na trendove pojedinih aktivnosti. Većinom crpi informacije iz transakcijskog sustava. Upravljački izvještajni sustav većinom sadrži unaprijed definirane izvještaje koji mogu biti izrađivani po nekom redovitom rasporedu, mogu biti izvještaji o nekim izvanrednim situacijama ili izvještaji koji se izrađuju po zahtjevu menadžera. U dijelu literature se upravljački informacijski sustav (MIS) koristi kao sinonim za IS.

21. Navedite od kojih se dijelova sastoji informacijski sustav, te opišite sustav za potporu odlučivanju.

Dijelovi informacijskog sustava su sustav za obradu transakcija, upravljački izvještajni sustav, sustav za potporu odlučivanju i sustav uredskog poslovanja. Sustav za potporu odlučivanju (Decision Support System DSS) obrađuje postojeće informacije da bi stvorio informacije potrebne za odlučivanje. On svojim informacijama želi pomoći menadžerima u rješavanju nestrukturiranih ili slabo strukturiranih problema, za razliku od programiranog sustava za odlučivanje (Programmed Decision System PDS) koji može zamijeniti čovjeka u rutinskom odn. strukturiranom odlučivanju, a koji može bit uključen u sustav za obradu transakcija. Strukturirane odluke su odluke koje je, za poznate ulaze, lako donijeti koristeći se određenim pravilima. Njih je lako programirati. Namjena sustava za potporu odlučivanju drugačija je. Takav sustav mora podržavati nestrukturirano ili slabo strukturirano odlučivanje, biti dovoljno fleksibilan da može prihvatiti i odgovoriti na promjenu postupka odlučivanja i biti jednostavan za korištenje. Nestrukturirano odlučivanje obavlja se u sljedećim koracima: identificiranje i formuliranje

skripta by: Sanja

problema, modeliranje problema u sustavu za potporu odlučivanju, izvršavanje proračuna prema modelu. Ako model ne daje zadovoljavajuće rezultate, treba ga redefinirati.

22. Navedite od kojih se dijelova sastoji informacijski sustav, te opišite sustav uredskog poslovanja.

Uobičajeni su dijelovi informacijskog sustava sustav za obradu transakcija, upravljački izvještajni sustav, sustav za potporu odlučivanju i sustav uredskog poslovanja. Sustav uredskog poslovanja (Office Information System OIS) dio je IS-a koji uključuje različite primjene informacijske tehnologije u uredskom poslovanju. Ured je mjesto gdje menadžeri, stručni radnici, tajnice ili uredsko osoblje obavljaju upravljačke ili administrativne poslove. Ti poslovi pripadaju barem u jednu od ovih vrsta poslova: odlučivanje (posao stručnjaka, zahtijeva veće znanje u poduzeću na određenom području – menadžeri i stručni radnici), manipulacija podacima (prikupljanje podataka, njihovo sređivanje i pohranjivanje u prikladnom obliku. Posao se obavlja manualno ili računalno), manipulacija dokumentima (priprema, prepisivanje i raspoređivanje dokumenata), komunikacija (komunikacija s klijentima, poslovnim partnerima ili suradnicima. Menadžeri mogu i do 50% vremena utrošiti na komunikaciju), arhiviranje (klasično arhiviranje i poslovi oko evidentiranja zapisa o poslovnim aktivnostima). Automatizacija ureda (Office Automation) i odjelno računarstvo (Departmental Computing) su dva osnovna pojma koja se vezuju uz uvođenje informacijske tehnologije u urede. Glavni dijelovi sustava uredskog poslovanja su obrada dokumenata, komunikacije, telekonferiranje i pomoćni sustavi. Obrada dokumenata uključuje različite poslove obrade dokumenata (kopiranje, obrada teksta i slika, stolno izdavaštvo, arhiviranje). Komunikacijama na raspolaganju stoji nekoliko različitih tehnologija (elektronička pošta, glasovna pošta, telefoniranje, telefaks). Telekonferiranje se sve češće koristi (audio-, video-, računalno konferiranje, kućna televizija, rad kod kuće). Pomoćni sustavi su sustavi za potporu rada u skupini, organizatori rada, prezentacijski programi, programi kojima se simuliraju oglasne ploče etc.

23. Opišite i skicirajte sustav u skladu sa općom teorijom sustava.

Po općoj teoriji sustava, sustav je skup elemenata (komponenata sustava) organiziranih na određen način, koje zajedno postižu određeni cilj ili daju određen rezultat, npr. informacijski sustav je sustav u kojem po određenoj proceduri zajednički djeluju ljudi, sredstva informacijske tehnologije (računala, programi, komunikacijska mreža) s ciljem da onima kojima je to potrebno pravovremeno učini dostupnima određene podatke odn. informacije. Svaki sustav djeluje unutar nekog okoliša, koji se, kao i sam sustav, sastoji od elemenata. Ti elementi okružuju sustav i često su u interakciji s elementima sustava. Za promatrani problem važno je odrediti granice sustava, što znači odrediti koji su elementi u sustavu, a koji izvan njega. Slika prikazuje kako se elementi sustava mogu grafički prikazati. Svaki geometrijski lik predstavlja jedan element sustava. Strelicama su prikazani odnosi među elementima. U nekim slučajevima pojedini element može i sam biti sustav pa je on podsustav promatranog sustava. Na slici se informacijski sustav sastoji od ovih poslovnih cjelina (podsustava): proizvodnje, marketinga, financija i razvoja. Svaki podsustav ima zadatak da obavi informacijske aktivnosti za pojedini poslovni podsustav. Na taj način gledano, IS je ujedno i model poslovnog sustava kojemu pripada, odn. za kojeg obavlja informacijske aktivnosti.

24. Opišite pojam modela i objasnite rečenicu "Informacijski sustav je model poslovnog sustava".

Model je apstrakcija, odn. pojednostavljena reprezentacija stvarnog sustava. IS sadrži podatke kojima se opisuje poslovni sustav i pomoću kojih se obavljaju mnoge poslovne aktivnosti. On je dakle informacijski model poslovnog sustava, a podaci koje sadrži IS informacijska su «slika» poslovnog sustava. Kao što npr. financijske knjige pokazuju financijsku «sliku» poduzeća, tako IS sadrži cjelokupnu informacijsku «sliku» poduzeća.

25. Opišite elemente modela informacijskog sustava.

Elementi modela IS-a su model podataka, model procesa i model izvršitelja (resursa). Model podataka definira podatke koji nastaju ili se koriste u poslovnom sustavu. Podacima se simbolički prikazuju stvarni elementi poslovnog sustava (npr. proizvod se prikazuje šifrom, nazivom, cijenom…) koji će biti zabilježeni u bazi podataka. Model procesa (model funkcija) definira procese ili funkcije koje se odvijaju u poslovnom sustavu, odn. kojima se mijenjaju podaci IS-a. Podaci se u IS-u mogu mijenjati programima. Model izvršitelja definira one elemente koji obavljaju funkciju u poslovnom sustavu: software (programsku opremu: način obrade podataka, zahtjevi zaštite podataka, OS, sustav za upravljanje bazom podataka), hardware (tehničku opremu: IT, stupanj distribuiranosti podataka i obrade, računala, radna mjesta), lifeware (ljude izvršitelje poslova u IS-u) i orgware (organizaciju svih komponenata u skladnu cjelinu: koncepcija i organizacija rada IS-a).

skripta by: Sanja

C. UPRAVLJANJE PODACIMA

C.1 Podaci i računala

26. Opišite pojmove: podatak, informacija i znanje.

Podatak je bilo kakva forma u kojoj je fizički zabilježen neki događaj, zapažanje ili činjenica. Možemo ga definirati i kao skup prepoznatljivih znakova zapisanih na određenom mediju (papiru, filmu, magnetskom mediju). Sa informatičke strane, podatak je simbolički prikaz obilježja promatranog objekta, odn pojam kojim opisujemo i kvantificiramo funkciju elementa u određenom trenutku. Informacija odn. obavijest je činjenica s određenim značenjem. Ona donosi novost, obavještava o nečemu, otklanja neizvjesnost, i općenito služi kao podloga za odlučivanje. Njenu vrijednost određuje primatelj. Što je važnija, točnija i svježija, vrednija je pri odlučivanju. Znanje je uređen skup informacija nekog područja. Njime se opisuje stanje stvari, koje je ustanovljeno po nekom prihvaćenom kriteriju. Svako područje organizira u danom vremenskom trenutku svoje znanje utvrđivanjem prikladnih kategorija koncepata (elemenata znanja), njihovih međusobnih odnosa i ograničenja. Postoje različiti načini prikaza znanja. Najpoznatiji je u obliku pravila (u matematici aksiomi, teoremi..)

27. Opišite što je to tehnika prikaza podataka, te opišite tehnike prikaza znakovnih i zvučnih podataka.

Tehnike prikazivanja podataka bave se načinima bilježenja raznovrsnih podataka na računalnom mediju. Prema medijskoj vrsti podaci mogu biti znakovni, zvučni i slikovni, a moguće su i njihove međusobne kombinacije. Podaci u računalu zapisani su u nekom od precizno definiranih formata, kojih u upotrebi ima velik broj. Znakovnim podacima prikazani su podaci mnogih obilježja objekata koje promatramo, kao što su ime (tekst), iznos računa (broj), datum rođenja (datumski oblik), a prikazani su u obliku teksta ili broja. Neki od uobičajenih formata zapisa jesu ASCII, EBCDIC i RTF. Zvukovnim podacima opisuje se glazba, ljudski glas i ostali zvuci. Zvučni podaci su često komprimirani jer su količinski dosta obimni. Često su isprepleteni (zajednički kodirani) s odgovarajućim videozapisom, te istovremeno i komprimirani, npr. MPEG koji je primjer multimedijalnih podataka koji pripadaju dvjema medijskim vrstama. Ostali formati zvučnih podataka: WAV, MID, AIFF, IBK, RMI, VOC.

28. Opišite što je to tehnika prikaza podataka, te opišite tehnike prikaza slikovnih podataka.

Tehnike prikazivanja podataka bave se načinima bilježenja raznovrsnih podataka na računalnom mediju. Prema medijskoj vrsti podaci mogu biti znakovni, zvučni i slikovni, a moguće su i njihove međusobne kombinacije. Podaci u računalu zapisani su u nekom od precizno definiranih formata, kojih u upotrebi ima velik broj. Slikovni podaci sadrže nepokretne slike (fotografije, grafički prikaz) i pokretne slike (videosekvence). Za slikovne podatke važno je da su količinski znatno obimniji od znakovnih jer jedna slika u boji sadrži toliku količinu podataka, mjerenu u bitovima, koliku čitava knjiga samog teksta. Slika u boji sadrži veću količinu podataka nego crno-bijela slika jer sadrži podatke barem o trima osnovnim bojama. Podaci slikovnih objekata bilježe se u različitim formatima: EPS, GIF, JPEG, BMP, WMF, TGA, PCX, koji su nastali iz različitih potreba. Pokretne slike odnosno video daju iluziju pokreta. Video se sastoji od serije statičkih slika (okvira) koji se pred ljudskim okom smjenjuju najmanje 24 puta u sekundi te daju iluziju pokreta. Norma minimalne kvalitete zahtijeva 30 okvira u sekundi. Zbog velike količine podataka, podaci videa redovito se komprimiraju (npr. MPEG i do omjera 200:1)

29. Opišite što je to kompresija podataka i koje tehnike kompresije podataka postoje.

Kompresija podataka je tehnika smanjivanja veličine zapisa podataka radi smanjenja potrebnog memorijskog prostora pri pohranjivanju podataka, odn. skraćenja vremena prenošenja komunikacijskim putovima. S obzirom na očuvanje sadržaja podataka, tehnike kompresije se dijele na tehnike bez gubitka sadržaja i tehnike s gubitkom sadržaja. Tehnikama bez gubitka sadržaja smanjuje se ukupna količina podataka, a da se ni najmanje ne gubi sadržaj podataka (poslovni podaci). Tehnikama s gubitkom sadržaja komprimiranjem se gubi dio sadržaja (slike).

30. Opišite što je to kriptiranje, kriptografija i kriptoanaliza.

Kriptiranje odn. šifriranje (encryption) je postupak kojim se izvorni otvoreni tekst (plaintext) transformira u kriptogram (ciphertext, kriptirani, šifrirani tekst). Cilj je kriptiranja učiniti sadržaj nerazumljivim za sve osim za ovlaštene korisnike koji će ga postupkom dekriptiranja (decryption) transformirati natrag u izvorni oblik. Kriptografija se bavi poslovima kriptiranja. Kriptoanaliza je postupak pronalaženja izvornog teksta bez poznavanja upotrijebljenog ključa, a kriptologija znanstvena disciplina koja studira kriptografske metode.

31. Opišite i skicirajte hijerarhijsko uređenje organizacije podataka na računalu.

Da bismo podatke mogli efikasno pronalaziti i obrađivati, moramo ih na računalu prikladno organizirano pohraniti na vanjskoj odnosno sekundarnoj memoriji računala. Kod hijerarhijskog uređenja podataka u računalu najviši je element baza podataka, a niži su dijelovi datoteka, zatim slog, polje, znak i bit. Baza podataka je skup podataka koji su zapisani u različitim datotekama a za potrebe pojedine aplikacije izvučenih iz datoteka pomoću ključa. Datoteka je skup sadržaja pohranjenih na vanjskom mediju ili materijalnom nositelju, kojem je pridruženo ime kako bismo taj skup razlikovali od ostalih sadržaja na tom mediju. Slog odn. zapis je manji element od datoteke i sadrži podatke nekog objekta. Svaki slog se sastoji od polja. Svako polje sadrži podatke jednog atributa (obilježja) objekta. Polje može biti numeričko, opisno, slovno, datumsko. Atribut pomoću kojeg možemo jednoznačno identificirati pojedini objekt odnosno slog u datoteci nazivamo ključnim atributom ili ključem. Podaci su u polju zapisani kao niz znakova odn. bajtova. Jedan je znak uvijek zapisan odn. kodiran određenom kombinacijom bitova.

vidi sliku na str.81.

skripta by: Sanja

C.2 Datoteke

32. Objasnite što je datoteka, te navedite koje vrste datoteka postoje.

Datoteka je skup sadržaja pohranjenih na vanjskom mediju ili materijalnom nositelju, kojem je pridruženo ime kako bismo taj skup razlikovali od ostalih sadržaja na tom mediju. Datoteka se sastoji od skupa istovrsnih podataka – slogova ili zapisa, obuhvaćenih nekim zajedničkim kriterijem i smještenih u memoriji računala. Jedan slog donosi podatke jednog objekta, dakle datoteka donosi podatke skupa istovrsnih objekata. Atribut ili skup atributa kojima se jednoznačno može identificirati svaki slog u datoteci naziva se ključem. Datoteke se dijele prema metodi adresiranja slogova. Metodom adresiranja određuje se mjesto, odn. adresa sloga u datoteci (kriterij podjele je način fizičkog organiziranja slogova. Osnovne vrste datoteka jesu: slijedna (sekvencijalna), direktna (relativna) i indeksna datoteka.

33. Opišite vrste i način obrade slijednih (sekvencijalnih) datoteka.

U slijednoj (sekvencijalnoj) datoteci slogovi se upisuju i memoriraju jedan do drugoga redoslijedom dolaska. Sljedeći se slog upisuje na adresu neposredno iza prethodnog sloga. U obradi se slogovi obrađuju istim redoslijedom. Kod slijedne datoteke slogovi mogu biti međusobno slijedno povezani fizički i logički. Fizički su zaista smješteni na susjednim adresama. Kod logičke povezanosti slogovi ne moraju biti smješteni na susjednim adresama jer se povezanost ostvaruje pomoću povezivača (pomoćni podaci u slogu koji pokazuju adresu sljedećeg sloga u nizu). Obrada slijedne datoteke se može ubrzati ako se slogovi slijedne datoteke poredaju (sortiraju) po ključu, a zatim se skupno obrađuje više slogova. Svi slogovi promjena smještaju se u datoteku promjena, a redaj se po istom ključu po kojem je uređena slijedna datoteka. Obrada počinje čitanjem prvog sloga slijedne datoteke (starog stanja) i prvog sloga datoteke promjena. Ako su vrijednosti obaju ključeva iste, obavlja se promjena podataka sloga. Promijenjeni slog se upisuje u datoteku novog stanja. Ako je vrijednost ključa sloga starog stanja manja od vrijednosti sloga promjene, slog starog stanja upisuje se nepromijenjen u datoteku novog stanja, čita se sljedeći slog datoteke starog stanja i ponovo uspoređuju ključevi. Ako je vrijednost ključa starog stanja veća od vrijednosti ključa sloga promijene, čita se novi slog promjene i ponovo uspoređuju ključevi. Obrada se ponavlja dok se ne iscrpe datoteke starog stanja i promjena. Na kraju se dobiva nova slijedna datoteka u kojoj se nalaze svi nepromijenjeni, kao i svi promijenjeni slogovi stare slijedne datoteke. Tako je u jednom prolazu obrađena čitava slijedna datoteka i dobiveno novo stanje slijedne datoteke.

34. Opišite način pristupanja slogovima direktne (relativne) datoteke, te objasnite problem sinonima.

U direktnoj (relativnoj) datoteci slogovi se pohranjuju na relativnim adresama, počevši od relativne adrese 1 do adrese n. Pritom se slog s ključem 1 memorira na relativnoj adresi 1, slog s ključem 2 na relativnoj adresi 2. Pronalaženje slogova je jednostavno jer postoji čvrst odnos ključa i (relativne) adrese sloga (adresa = ključ). U praksi su rijetki primjeri ovakve pravilne razdiobe pa zato ključ transformiramo u adresu pogodnom matematičkom operacijom, dakle adresa = f(ključ). Najčešća operacija transformacije ključa u adresu je dijeljenje s ostatkom (hash function, randomizing function). [primjer JMBG: ostatak pri dijeljenju je 286, dodamo 1 i adresa sloga je 287]. Metodom transformacije ključa u adresu omogućen je direktan pristup svakom slogu pa se stoga datoteka naziva i direktnom. Medij na kojem se memorira datoteka mora imati mogućnost direktnog pristupa, a takav su medij diskovi. Sinonimi su jedini pravi problem direktne datoteke. Kod sinonima različiti ključevi daju istu adresu. Pošto svi slogovi sinonimi ne mogu biti smješteni na istoj adresi, problem se rješava tako da se svi slogovi sinonimi (osim prvog, koji je zauzeo adresu) smještaj u tzv. preljevno područje ili smjeste na prvo slobodno mjesto i pokazivačem ulančaju. Takvi se slogovi pronalaze tek u drugom koraku, nakon što je ustanovljeno da se nalaze u preljevnom području. Ako postoji veći broj sinonima, to može degradirati dobra svojstva relativne datoteke. Problem se može riješiti povećavanjem kapaciteta adrese (da se na jednu adresu može pohraniti više slogova).

35. Opišite strukturu i način pristupanja slogovima indeksne datoteke.

Indeksna datoteka se sastoji od indeksnog područja i područja slogova. U indeksnom području je smješten indeks (kazalo), sličan kazalu koje susrećemo u knjigama. Uza svaki ključ u indeksu nalazi se adresa njegova sloga u području podataka. Pronalaženje slogova uvijek počinje od indeksa pronalaženjem adrese sloga, a nastavlja se u području slogova pronalaženjem sloga na dobivenoj adresi. Zato valja indeksno područje organizirati u obliku datoteke u kojoj je pronalaženje indeksnih slogova brzo. Takva je direktna datoteka pa se indeksno područje može organizirati na taj način, tj. kao direktna datoteka. Prednost indeksne datoteke je mogućnost formiranja više indeksa za više različitih ključeva (npr. da se kod slogova o osobama može pronalaziti osobe po mat.broju i po prezimenu, formiraju se dva samostalna indeksa – po prezimenu i JMBG-u).

36. Opišite strukturu i način pristupanja slogovima indeksno-sekvencijalne datoteke.

Indeksna slijedna datoteka je kombinacija i indeksne i slijedne: omogućuje pojedinačnu obradu slogova (npr. čitanje ili promjene pojedinačnih slogova) zbog karakteristika indeksne datoteke, a omogućava i skupnu obradu svih ili veće skupine slogova zbog karakteristika slijedne datoteke. Kao i indeksna, tako i ova datoteka ima dva područja: indeksno područje i područje podataka. Područje podataka je organizirano a uređena (sortirana) slijedna datoteka, koja se sastoji od blokova u koje je moguće smjestiti više slogova. Za svaki se blok bilježi jedna indeksna vrijednost u indeksu, obično vrijednost najvećeg odn. posljednjeg sloga u bloku. To znači da je kod ove datoteke indeks manji jer je broj indeksnih vrijednosti manji od broja slogova u datoteci. On je, naime, jednak broju blokova. Kod datoteka kod kojih je broj indeksnih slogova manji od broja slogova u datoteci, indeksno područje mora biti organizirano kao uređena slijedna datoteka i nikako ne može biti organizirano kao direktna datoteka (kao indeksne datoteke). Za pojedinačno pronalaženje pojedinih slogova koristi se indeks, od kojeg počinje pretraživanje. [slika i objašnjenje na str. 90]. Za čitanje svih slogova ili velike skupine slogova koristi se samo područje podataka koje se čita kao slijedna datoteka, od prvog sloga u prvom bloku do posljednjeg sloga u posljednjem bloku područja podataka. [nastavak na str. 90]

skripta by: Sanja

C.3 Baze podataka

37. Opišite što je baza podataka.

Baza podataka je skup podataka koji su zapisani u različitim datotekama a za potrebe pojedine aplikacije izvučenih iz datoteka pomoću ključa. Baza podataka je skup podataka nekog informacijskog sustava. Ona sadrži podatke različitih objekata poslovnog sustava (npr. poslovni partneri, projekti, proizvodi, usluge, fakture, narudžbe, ugovori). Baza podataka je skup međusobno ovisnih podataka, spremljenih bez redundancije (zalihosti), koji služe jednoj ili više aplikacija na optimalan način, gdje su podaci neovisni o programima kojima se obrađuju i gdje postoji kontrolirani pristup podacima.

38. Navedite vrste baza podataka, te opišite što su i navedite vrste formatiranih baza podataka.

Ovisno o vrsti i namjeni podataka u bazi podataka kao i načinima korištenja podataka razlikujemo: baze formatiranih podataka (najčešće se koriste u poslovnim primjenama. Ovisno o načinu izgradnje, razlikujemo baze podataka građene po hijerarhijskom ili mrežnom modelu, te suvremene baze podataka građene po relacijskom, objektnom ili dimenzijskom modelu), baze neformatiranih podataka (sadrže različite tekstualne ili multimedijalne podatke. Pronalaženje dokumenata obavlja se navođenjem ključnih riječi za koje očekujemo da se nalaze u dokumentu) i baze znanja (sadrže znanje prikazano u različitim oblicima, npr. u obliku pravila, semantičkih mreža, okvira ili scenarija). Postoje dvije vrste formatiranih baza podataka: one koje su građene prema hijerarhijskom ili mrežnom modelu (to su starije baze podataka) i one koje su građene prema relacijskom, objektnom ili dimenzijskom modelu (suvremene baze podataka. Podaci takvih baza podataka zorno se prikazuju tablicama).

39. Opišite što su neformatirane baze podataka, kako se one pretražuju, te navedite neke primjere neformatiranih baza podataka.

Neformatirane baze podataka sadrže tekstne ili različite multimedijske podatke. Ponekad se govori i o bazi 'dokumenata': tekstova novinskih, stručnih ili znanstvenih članaka, bibliografskih ili drugih tekstnih podataka, slika, videozapisa, zvukovnih podataka i sl., a njih nije prikladno prikazivati u tabličnom obliku. Pretraživanje dokumenata iz baze podataka obavlja se navođenjem (ključnih) riječi za koje očekujemo da se nalaze u dokumentu. Logičkim pretraživanjem (uporabom logičkih operatora AND, OR i NOT) može se pretraživati prema više ključnih riječi. Primjeri neformatiranih baza podataka: informacijske baze novinskih agencija i novina, baze podataka znanstvene i stručne literature iz mnogih područja, baze podataka burzovnih informacija…

40. Opišite što su baze znanja i gdje im je područje primjene.

Baze znanja sadrže znanje prikazano u različitim oblicima, npr. u obliku pravila, semantičkih mreža, okvira ili scenarija. Tako prikazano znanje može se upotrijebiti korištenjem različitih mehanizama zaključivanja. Primjenjuju se u mnogim područjima, npr. u ekspertnim sustavima i drugim sustavima temeljenim na znanju mogu se rješavati mnogi problemi kao što su dijagnoza uzroka grešaka u složenim sustavima, financijska predviđanja, konfiguriranje računalnih sustava, planiranje akcija i slika.

41. Opišite od čega se sastoji relacijska baza podataka, opišite dijelove relacijske sheme, te navedite osnovne značajke relacije.

Podaci se u relacijskim bazama podataka nalaze u relacijama, odnosno tablicama, stoga se relacijska baza podataka sastoji od skupa relacija odn. tablica. Definiciju jedne relacije nazivamo relacijskom shemom. Ona se sastoji od naziva relacije i popisa atributa (obilježja) koji ulaze u sastav relacije. Relacijskom shemom baze podataka nazivamo definiciju čitave baze podataka. Ona se sastoji od relacijskih shema svih relacija koje ulaze u sastav baze podataka. Relacija ili tablica sastoji se od n-toraka ili redaka te atributa odn. stupaca. Osnovne značajke relacije jesu: ne postoje dva jednaka stupca, redoslijed stupaca nije bitan, ne postoje dva jednaka retka i redoslijed redaka nije bitan.

42. Navedite najčešće korištene operacije u relacijskim bazama podataka i potkrijepite ih primjerima.

Skup relacija koje se izvode u relacijama odn. tablicama nazivamo relacijskom algebrom. Budući da svaka relacija predstavlja (matematički) sklop n-torki, relacijska algebra raspolaže ponajprije sklopovnim operacijama, a to su, između ostalog, operacije unije, razlike, Kartezijeva produkta i presjeka. - operacija selekcije – predstavlja selekciju n-torku jedne relacije koje zadovoljavaju zadanom kriteriju. vidi sliku i objašnjenje na str. 105 - operacija projekcije – predstavlja selekciju stupaca jedne relacije. vidi str. 105 - operacija spajanja – od dvije se relacije formira nova relacija tako da se spoje n-torke prve relacije s n-torkama druge relacije koje imaju istu vrijednost atributa spajanja, tj. mogu se spojiti one relacije koje imaju istovrsne atribute.

43. Objasnite što je to normalizacija relacijske baze podataka, zašto se provodi i navedite koje normalne forme poznajete.

Dobro oblikovana relacijska baza podataka nije redundantna. Redundancija (zalihost) postoji kad je ista činjenica u bazi podataka zabilježena više puta, te je broj podataka nepotrebno povećan. Redundancija ne pridonosi kvaliteti baze podataka, nego unosi niz poteškoća u rad s bazom podataka, poznate kao anomalije unosa, brisanja ili promjene podataka. Normalizacija relacijske baze podataka je zapravo uklanjanje redundantnih podataka. Teorija normalizacije objašnjava anomalije postojanjem redundantnih podataka u bazi podataka te donosi pravila sustavne eliminacije redundancije iz baze podataka. Samo potpuno normalizirana baza podataka nema redundancije i u njoj se lako i pouzdano obavljaju sve operacije s podacima. Teorija normalizacije ustanovila je više normalnih formi, od kojih su najpoznatije: prva normalna forma (1NF), druga normalna forma (2NF), treća normalna forma (3NF), Boyce-Coddova normalna forma (BCNF), četvrta normalna forma

skripta by: Sanja

(4NF) i peta normalna forma (5NF). 1NF je najniža odn. najblaža normalna forma, a 5NF je najviša, odn. najstroža. Svaka viša normalna forma obuhvaća i sve niže normalne forme.