informatika i racunarstvo zbirka zadataka

Vinkoslav Galeev Predrag Broanac Milan Kora Ljiljana Mileti Sanja Grabuzin Snjeana Babi Zlatan Soldo Lidija Kralj Gordana Sokol

INFORMATIKA I v

RACUNALSTVO Zbirka zadataka iz informatike i raunalstva za

srednje kole i gimnazije

1. izdanje Zagreb, 2009.

Informatika i raunalstvo Zbirka zadataka iz informatike i raunalstva za srednje kole i gimnazije Autori:

Vinkoslav Galeev, Predrag Broanac , Milan Kora , Lji ljana Mileti, Sanja Grabuzin , Snjeana Babi , Zlatan Soldo, Lidija Kralj, Gordana Sokol

Urednik: Vinkoslav Galeev

Recenzija: Zlata Trupevi , Armando Slaviek

Lektura: Kristina Lovri-Matijevi, Kristina Prilika

Ilustracija naslovnice: Tomislav Stanojevi

Priprema za tisak: Tomislav Stanojevi

Tisak: Gradska tiskara Osijek

Dio slika iz foto-arhive asopisa Bug, Mrea, Enter i Drvo znanja.

Za izdavaa: Robert ipek

I zdava: SysPrint d.o.o. XlV. trokut 8a, p.p. 84, 10020 Zagreb, Hrvatska tel: (01) 6558740, fax: (01) 655 8741 e-mail: [email protected], web: www.sysprint.hr

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta odobrilo rjeenjem: Klasa: UPW 602-09/08-03/00577 Ur. broj : 533-12-09-02 Zagreb, travanj 2009.

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 699667

ISBN 978-953-232-250-7

SysPrint d.o.o, Zagreb, svibanj 2009. Nijedan dio ove knjige ili CO-a ne smije se umnoavati, fotokopirati niti na bilo koji nain reproducirati bez nakladnikova pismenog doputenja.

SADRAJ Predgovor . ........................... 5 8 Snimanje i obrada multimedije . ....... 124 1 Osnove informatike . . ................. 6

1.1 Osnovni pojmovi . ..... .. .. ... . ..... 8 1.2 Povijesni razvoj raunala ............ 9 1.3 Vrste raunala ............. . . . ..... 9

8.1 Uvod u multimediju . ... ... ... .. .. . 125 8.2 Zvuk i glazba . .. . .. .............. 126 8.3 Crte, slika, fotografija . . . .. . .. . . .. 129 8.4 Animacija i video . .. . . . . .......... 130

1 .4 Matematike osnove rada raunala ... 11 9 Izrada prezentacija ................. 132 2 Strojna i programska oprema raunala . . . 34

2.1 Strojna oprema ................ . .. 35 2.2 Programska oprema .. . ... . .. ...... 38

9.1 Program PowerPoint. . .... . .... . .. 133 9.2 Izrada prve prezentacije ... . .. .. . . . 133 9.3 Dodavanje slajdova . .... . . .. . .. .. 133 9.4. Rad s tablicama ... ... .. ..... . .. . 136

2.3 Kako radi raunalo ...... . . .. . ..... 40 9.5 Oblikovanje prezentacije . . ... . . . .. 138 3 Osnove rada s raunalom . . .. . ....... . 42

3.1 Operacijski sustav ... . ... .. .. ... ... 43 3.2 Rad s podacima i ureajima . . ... . . . . 48

9.6 Animacije i posebni efekti . . .. . .. ... 141 9.7 Multimedija u prezentaciji ...... . ... 143 9.8 Ispis prezentacije . . .... . . . . ...... 144 9.9 Izvedba prezentacije ..... . ........ 144

4 Obrada teksta ... .. ........ . ....... . 52 4.1 Uvod u obradu teksta ... . . . .... . . .. 55 4.2 Oblikovanja dokumenta . ... ... ... . . 56 4.3 Rad s blokovima teksta .... . .. .... . . 58 4.4 Rad s tabulatorima ................ 59 4.5 Rad s tablicama ......... . . ....... 60 4.6 Ispis dokumenta .................. 62 4.7 Dodatna oblikovanja teksta . .. ... . .. 62 4.8 Slike i crtei ... ... . ..... .. ........ 63 4.9 Dodatne mogunosti i alati .......... 67

10 Izrada web-stranica . ............... 146 10.1 Uvod u izradu web-stranica . ...... 148 10.2 Prva web-stranica .. ......... .. . 149 10.3 Rad s tekstom . . ............ . . . . 149 10.4 Izrada web-mjesta . ..... . .... .. . 150 10.5 Teme u FrontPageu ... .. ... .. . ... 150 10.6 Rad sa slikama ...... . .... . ... .. 151 10.7 Poveznice .... .... . .. ....... ... 152 10.8 Navigacija na internetu .......... 154 10.9 Rad s tablicama .... . .... ... . ... 154

5 Proraunske tablice ................ . 70 5.1 Uvod u proraunske tablice .... . .... 72

10.10 Rad sa zvukom ............ . ... 159 10.11 Objavljivanje web-mjesta ........ 160

5.2 Prilagoavanje tablice ....... . . . . . .. 74 5.3 Rad s radnim listovima . ............ 74

11 Uvod u Microsoft Office 2007 . ...... . 162

5.4 Vrste podataka i njihovo oblikovanje . . 74 5.5 Raunanje u Excelu .......... . ... . 77 5.6 Grafikoni ........... ............. 84

12 Programiranje . ... .. .............. 168 12.3 Programski jezik QBASIC .... . . .. 168

Uvod . .............. . ... ... ... 168 5.7 Sortiranje podataka . . ....... .. . . ... 88 Zadaci ... . . . ... . ... . . . . .. . . . . 179 5.8 Slike i crtei ............. .. ....... 89 5.9 Priprema za ispis i ispisivanje ........ 90

12.4 Programski jezik Pascal ....... .. . 196 Uvod ... ...................... 196

6 Baze podataka . .................... . 92 6.1 Osnovni pojmovi . ... .. .... . ....... 93 6.2 Baza podataka Access ............. 93 6.3 Tablica podataka . .. ... . . .. .. ...... 93

Zadaci ... . ... . . . . ............ 229 12.5 Programski jezik C .............. 240

Uvod ...................... . .. 240 Zadaci . . . .. . .... .. .... ... . . .. 277

6.4 Zajednika polja u tablicama ........ 97 6.5 Izrada upisnog obrasca ..... .. . . . .. 99 6.6 Stvaranje upita ......... ... ... . . . 101

13 Objektno orijentirano programiranje . . .. ..... . ........ . 298

6.7 Stvaranje izvjetaja . .. . . ...... . ... 101 Dodatak . .......................... . 314 7 Internet . ......................... . 104

7.1 Uvod u internet ........... .. ..... 107 7.2 Povezivanje na internet ............ 107 7.3 Pregledavanje i pretraivanje

interneta ...................... . 108 7.4 Elektronika pota ... .... . ....... 120 7.5 Razmjena datoteka na internetu .. . . . 120 7.6 Virusi i antivirusna zatita .. .. ...... 120

Dragi uenici,

iz vaeg dosadanjeg iskustva znate da se znanje najbolje stjee vjebom i rjeavanjem praktinih zadataka. To posebice vrijedi za predmet informatika i

raunalstvo. Stoga smo uz udbenik Informatika i raunalstvo priredili i ovu opsenu zbirku zadataka.

Zbirka sadrajno slijedi poglavlja u navedenom udbeniku. Skreemo vam pozornost na poglavlja o programiranju koja su neto drukije organizirana. U dvanaestom poglavlju Programiranje obradili smo tri programska jezika - QBASIC, Pascal i C. Naravno, rjeavat ete zadatke samo iz onog programskog jezika kojeg obraujete na nastavi u koli. Za one koji ele produbiti svoje znanje, priredili smo opseniji uvodni dio (za svaki programski jezik zasebno). U trinaestom poglavlju Objektno orijentirano programiranje donosimo zadatke iz programskog jezika C# koji se nastavljaju na gradivo obraeno u udbeniku.

Da biste mogli koristiti zbirku kao samostalno sredstvo za uenje i vjebanje, svako poglavlje zapoinje kraim uvodom u kojem ponavljamo bitne dijelove iz udbenika. Neki su uvodni dijelovi proireni dodatnim sadrajima, sukladno raznovrsnim nastavnim programima u srednjim kolama.

Veinu zadatka lako ete rijeiti ako paljivo proitate gradivo iz udbenika. No, neki zadaci zahtijevaju dodatno promiljanje i samostalnu primjenu steenog znanja. Takve smo zadatke pokuali uiniti to zanimljivijima i bliskijima svakodnevnim ivotnim situacijama pa e vam, nadamo se, predstavljati dodatni izazov za rjeavanje.

Rjeenja zadataka nai ete na CD-u uz udbenik. Ova zbirka zadataka poglavito je namijenjena vama. Rjeavajui zadatke i praktine probleme temeljitije ete nauiti gradivo. Osim toga, sami ete moi procijeniti koliko dobro ste usvojili gradivo. Time ete postupno postati samostalni u primjeni steenog znanja. A to je i cilj vaeg obrazovanja.

Puno uspjeha ele vam autori

5

6

Informatika i raunalstvo - Zbirka zadataka

1 OSNOVE INFORMATIKE

Podatak je niz sainjen od slova, brojki i znakova koji neto znae. Informacija je podatak koji ima smisao, neko odreeno znaenje. Skup informacija o pojedinom predmetu, dogaaju ili pojavi tvori nae znanje.

Informatika je znanost koja se bavi prouavanjem, razvojem i uporabom postupaka i sredstava za (automatsku) obradu podataka. Temeljni elementi kojima se bavi infor-matika su informacije i elektronika raunala kojima se obrauju podaci. Raunalstvo se iskljuivo bavi raunalima, tj. prouavanjem i razvojem raunala kao sloenog sustava.

Raunalo pomae ovjeku da brzo i tono obradi podatke i tako doe do infor-macija.

Raunalo je sustav koji se sastoji od strojne i programske opreme. Suvremeno raunalo je elektroniki, digitalni, automatski i programibiini ureaj za obradu podataka.

Raunala nisu oduvijek bila takva. Razvila su se iz elektromehanikih naprava za obradu podataka. Tek je izum tranzistora omoguio izradu raunala kakvu danas poznajemo. Raunala su postala manja, pouzdanija i jeftinija za proizvodnju i odravanje. To je omogui lo njihovu masovnu proizvodnja i primjenu. Izum mikro-procesora utjecao je na pojavu nove vrste raunala. Masovnom proizvodnjom osobnih raunala raunala su stekla iroku primjenu u svim granama ljudske djelatnosti.

Raunala se meusobno razliku po izgledu, sposobnostima, dijelovima od kojih su sastavljena itd. Zbog toga se moe pojaviti problem kompatibilnosti njihove strojne i programe opreme.

Ipak, raunala funkcioniraju na slian nain i na slinim osnovnim prinCIpima. Temeljni principi rada raunala oslanjaju se na von Neumannov model, uporabu binarnog brojevnog sustava i jedinstveno l ogiko zakljuivanje.

1 Matematike osnove rada raunala

Raunalo funkcionira kao digitalni ureaj - obrauje samo numerike podatke. Sve ostale podatke (slova, zvukove, slike itd.) raunalo zapisuje u obliku brojeva. Raunalo brojeve zapisuje u binarnom brojevnom sustavu, koristei samo znamenke O i 1. Svaki podatak i instrukcija koji se unose u raunalo kodiraju se u binarni zapis. Cjelokupan rad raunala temelji se na kombiniranju dvaju stanja binarnog sustava.

Raunalo je po svojoj strukturi (grai) binarno. Strujni krugovi od kojih je napravljeno mogu biti samo u jednom od dvaju stanja: ima struje i nema struje.

Matematike osnove raunala temelje se na binarnoj prirodi raunala te njegovim komponentama pomou kojih se moe simulirati logiko zakljuivanje. Engleski ma-tematiar George Boole postavio je formalna matematika pravila za logiku pa je po njemu nova matematika disciplina nazvana Booleova algebra ili Booleova logika.

Raunalo je sastavljeno od komponenti (sklopova) pomou kojih moe simulirati lo-giko zakljuivanje na temelju Booleove algebre. Logiki sklopovi su osnovne je-dinice od kojih se tvore raunala.

Logike izjave mogu se zapisivati u obliku logikih varijabli. Budui da logika va-rijabla moe imati samo dvije vrijednosti (istinita ili neistinita), rezultat logike izjave

skraeno se moe zapisati u binarnom obliku: 1 - istina, O - la.

Logikim izjavama moemo vriti iogike operacije. Operacije oznaavamo sim-bolima. Logike simbole nazivamo logiki operatori ili logike funkcije. Osnovni

logiki operatori su I (engl. AND), ILI (engl. OR) i NE (engl. NOT).

Osnovna pravila za logike operatore prikazujemo u tablicama istinitosti. Tablice istinitosti imaju ulazni dio u kojem su navedene sve mogue vrijednosti povezanih

logikih izjava te izlazni dio u kojem je ispisan ishod njihovog povezivanja, tj . vrijed-nosti logike funkcije.

Uporabom specijalnih programa mogue je simulirati rad logikih sklopova raunala. To omoguava lake projektiranje logikih cjelina raunala (npr. integriranih krugova i procesora).

7

8


1.1 Osnovni pojmovi

1.1. Na termometru oitavamo podatke o temperaturi. Jesu li ti podaci informacije? Objasnite. 1.2. Zlatan je u koli dobio zadau napisati rad o primjeni raunala u suvremenim automobilima. Prijatelj mu je preporuio dvije odline knjige, obje priblino jednako opirne. Jedna je upravo objavljena i na japanskom jeziku, a druga je starijeg izdanja na engleskom jeziku. Iz koje knjige e Zlatan dobiti vie informacija?

1.3. to vie utjee na nae znanje - podaci ili informacije? 1.4. Koja je razlika izmeu podatka i informacije?

1.5. Da li je informacija ujedno i podatak? Utemeljite svoj odgovor. 1.6. Koji utjecaj imaju informacije na nae znanje? 1.7. Koji utjecaj ima nae znanje na podatke i informacije? 1.8. Koja je razlika izmeu informatike i raunalstva? 1.9. Navedite nekoliko opisnih odrednica raunala .

1.10. Navedite nekoliko primjera uporabe raunala u svakodnevnom ivotu. Ukaite na prednosti njihove uporabe. 1.11. to znai kada kaemo da je raunalo digitalni ureaj? 1.12. Zato je programibilnost raunala tako vana osobina, koja ga razlikuje od svih ostalih ureaja, naprava i strojeva? 1.13. Opiite pojam strojne opreme raunala (hardware) . to se tu sve ubraja? 1.14. Bez ega raunalo ne moe primati ni izvravati namjenske zadae?

1.15. Raunalo je tako konstruirano da mu se mora instalirati programska oprema. Je li to prednost ili pak nedostatak raunala? Objasnite.

1.16. Kako biste objasnili sve uestaliju zastupljenost raunala u igrama i igrakama za djecu? 1.17. to znai biti informatiki pismen, a to informacijski pismen? 1.18. to je vanije - biti informacijski pismen ili bili informatiki pismen?


1.2 Povijesni razvoj raunala

1.19. Navedite nekoliko razloga koji potiu ovjeka da smilja i usavrava sredstva i naprave za raunanje.

1.20. Iako je abak jednostavna naprava skromnih mogunosti, odrao se u uporabi do dananjih dana. Kako biste to mogli objasniti?

1.21. Navedite barem jedan primjer raunalne naprave iji izumitelj nije mogao do kraja ostvariti svoje zamisli jer tadanja tehnologija izrade nije bila u stanju realizirati njegove zamisli.

1.22. Uporaba koje vrste energije je bila odluujua za ubrzani razvoj raunala? Objasnite zato.

1.23. to je Hollerith uspio dokazati svojim sortirnim strojem? Koje dalekosene posljedice je to imalo na daljnji razvoj raunala?

1.24. Zato je drugi svjetski rat znaajno potaknuo nastojanja za usavravanje raunala?

1.25. Iako je Colossus bio prvo pravo elektroniko raunalo, ipak se raunalu ENIAC pripisuje ta titula. Objasnite zato. 1.26. Elektronska cijev i tranzistor rade na slinom principu. Unato tome, tranzistor je daleko zasluniji za razvoj suvremenih raunala. Objasnite zato.

1.27. Izum mikroprocesora utjecao je na razvoj nove vrste raunala. Navedite o kojoj vrsti raunala je rije i objasnite zato?

1.3 Vrste raunala

1.28. esto kaemo da se raunala razlikuju po snazi. to tono pod time mislimo? 1.29. Koje raunalo ope namjene poznajete? Kakvo treba biti raunalo ope namjene?

1.30. Kada aljete poruku elektronike pote preko Internet mree, vau poruku zaprima i dalje prosljeuje do korisnika kome je poruka namijenjena odreena vrsta raunala. Kojoj vrsti pripada takvo raunalo?

9

10


1.31. Objasnite kako se raunalo iz stroja za raunanje razvilo u najsvestranije pomagalo ovjeku? to mu je omoguilo takav razvoj? 1.32. Koja je osnovna razlika izmeu superraunala i osobnog raunala? 1.33. Koja su dva osnovna standarda po kojima se proizvode osobna raunala? 1.34. Neka osobna raunala nisu meusobno kompatibilna. to to znai? Koja su to

raunala koja meusobno nisu kompatibilna? 1.35. Kako se raunala dijele po veliini? U koju skupinu po veliini spada raunalo na kojem radite u uionici za informatiku? 1.36. Zato je vana podjela raunala po proizvoau procesora? Kakve to ima veze s nabavkom dijelova za raunalo? 1.37. Koliko puta su dananji procesori bri od prvih procesora za osobna raunala?

1.38. Kreo je naumio kupiti novo raunalo. Budui da sebe smatra raunalnim znalcem, odluio je da nee kupovati gotovu raunalnu konfiguraciju, nego da e sam odabrati komponente (strojne dijelove) za svoje raunalo koje e biti po IBM standardu. Koju odluku mora Kreo najprije donijeti? Koju komponentu e najprije nabaviti?

1.39. Marko ima raunalo s procesorom Pentium III. to moemo zakljuiti o starosti Markovog raunala?

1.40. Jure ima raunalo s procesorom iji je radni takt 2,8 GHz, a ime raunalo s procesorom radnog takta od 2,2 GHz to moemo zakljuiti ije raunalo je bre, tj. koje

raunalo e bre raditi?

1.41. U koju skupinu raunala spada notebook?

1.42. Pronaite podatak kako se zove superraunalo koje je pobijedilo ahovskog velemajstora Garija Kasparova u ahovskom turniru?

1.43. Ako znamo da ovjek u najboljem sluaju obrauje oko tisuu bitova podataka u sekundi, a da je brzina dananjih procesora vie milijardi instrukCija u sekundi, kako objasniti da ovjek jo uvijek pobjeuje raunalo u igranju aha? to nam to govori? 1.44. Spadaju li pametni mobiteli (Smartphones) u osobna raunala. Utemeljite svoj odgovor.

1.45. Kako objasniti potrebu suvremenog ovjeka da neprestano uza se ima raunalo? Je li rije o prolaznom modnom trendu ili moda o novom obliku ovisnosti?


1.4 Matematike osnove rada raunala

1.4.1 Binarni zapis

1.46. to je bit? 1.47. Od koliko znamenaka je sastavljen binarni brojevni sustav? 1.48. Na internetu potraite informaciju o tome zato i od kada ovjek upotrebljava dekadski brojevni sustav, a raunalo binarni brojevni sustav?

1.4.2 Mjerne jedinice za koliinu memorije

1.49. Poredajte sljedee jedinice po redu, poevi od najvee : kB, bit, GB, MB, TB, B.

1.50. I zraunajte: a) 2 TB =? MB b) 2048 B = ? kB c) 18 GB = ? B d) 700 MB =? B

1.51. Koliko bajtova u memoriji raunala zauzima reenica koja se sastoj i od 1700 znakova?

1.52. Koliko pjesama u MP3 zapisu moete spremiti na CD iji je kapacitet 700 MB, ako zapis jedne pjesme ima kapacitet 7 MB ? 1.53. Danas gotovo svaki mobilni aparat ima mogunost fotografiranja, spremanja video i audio zapisa na mobilnu karticu . Zapisi mogu biti razliitog kapaciteta kao i kapaciteti mobilnih kartica.

I zraunajte: a) Ako je kapacitet mobilne kartice u vaem mobilnom aparatu 600 MB, a redom ste

pohranili na nju 10 slika sljedeih kapaciteta: 80 kB; 1,32 MB; 45 MB; 1456 kB; 3526 B; 43456 B, koliko e ostati praznog prostora na kartici za spremanje novih zapisa?

b) Miro alje Olegu preko Bluetootha video zapis sa spotom jedne pjesme. Kapacitet kartice u mobilnom aparatu je 420 MB, a kapacitet video zapisa je 10840 kB. Hoe li na mobilnoj kartici biti dovoljno prostora za spremanje video zapisa sa spotom pjesme?

11

12


1.4.3 Brojevni sustavi Binarni brojevni sustav

1.54. Koji od navedenih brojeva ne pripadaju binarnom brojevnom sustavu i zato? a) 10000 b) 010101 e) 10021100 d) 11 e) 1,01 f) 0,1111 g) 000001 ,1000 h) 8,1

1.55. Koliko razliitih brojeva moemo prikazati s etiri znamenke u binarnom brojevnom sustavu? Koji je pri tome najmanji broj? Napiite taj broj u dekadskom obliku.

1.56. Pretvorite sljedee dekadske brojeve u binarne: a) 24 b) 128 e) 36 d) 101 e) 225 f) 53 g) 1 h) 11

1.57. Pretvorite sljedee binarne brojeve u dekadske: a) 101 b) 11 e) 1011100001 d) 110011 e) 10110011 f) 10101 g) 1 h) 10 i) 11111


Savjet Pomou kalkulatora na osobnom raunalu moemo pretvarati brojeve iz jednog u drugi brojevni sustav kao i vriti

raunske operacije. Moemo raditi s dekadskim, binarnim, oktalnim i heksadekadskim brojevima.

O Hex 0 Dec O Ocl O Sin

D lnv D Hyp I I

f3

01 o Degrees O Radians O G rads

[ Sackspace I [ CE I [ C

Postupak pretvaranja brojeva iz jednog sustava u drugi (npr. broj iz dekadskog u heksadekadski zapis) : Kalkulator (Ga/culator) u znanstvenom (Scientific) nainu rada 1. utipkamo dekadski broj 161 2. kliknemo miem na oznaku Hex 3. rezu ltat je A1 (1SI

elimo li vriti raunske operacije s brojevima u bilo kojem brojevnom sustavu, dovoljno je kliknuti na oznaku eljenog brojevnog sustava. Daljnji postupak je isti kao i za raunske operacije s brojevima udekadskom brojevnom sustavu.

Heksadekadski brojevni sustav

1.58. Koji od navedenih brojeva ne pripada heksadekadskom brojevnom sustavu i zato? a) A3 b) e) X103 d) 9,9 e) EOOOO f) 18 g) G5A

1.59. Usporedite sljedee brojeve i stavite odgovarajui znak>, < ili = : a) A7(16) D 18(16) b) 8CE(16) D 544(16) e) 43(16) D 8E(16) d) 76(16) D A1 (16) e) 111A(16) D 324(16) f) EOF(16) D FEO (16) g) 20(16) D 10(16) h) 99(16) D C2(16) i) 100(16) D AO(16)

13

14


1.60. Pretvorite sljedee brojeve u zadane brojevne sustave: a) 24(10) = ?(16) b) 4E23(16) = ?(10) c) 1349(10) = ? (16) d) 142(10) = ? (16)

Oktalni brojevni sustav

1.61. Koji od sljedeih brojeva ne pripadaju oktalnom brojevnom sustavu: a) 17 b) 88 c) 29 e) 145 f) 1 g) 8

1.62. Pretvorite sljedee oktalne brojeve u dekadske brojeve: a) 36 b) 101 c) 27

1.63. Pretvorite sljedee dekadske brojeve u oktal ne: a) 36 b) 101 c) 27

d) 10111 h) 79

d) 115

d) 115

Pretvaranja izmeu binarnog, oktalnog i heksadekadskog brojevnog sustava

1.64. Svoju visinu izraenu u centimetrima zapiite u heksadekadskom obliku. Heksadekadski oblik pretvorite u oktalni, a oktalni pretvorite u binarni i na kraju binarni pretvorite u dekadski. to moete zakljuiti? 1.65. Koji je broj vei:

a) B03(1 6) ili 7042(8) b) 1001101 (2) ili 21 (8)

1.66. Pretvorite brojeve 632(8) i E2(16) u binarni zapis.

1.67. Koliko nula ima u binarnom zapisu broj 040(1 6) ?

1.68. Pretvorite sljedee brojeve u odgovarajui broj zadanog brojevnog sustava zadanim redoslijedom:

a) 12 -? -? -? b) 4A -? -? -? (10) - . (2) - . (8) - . (1 6) (16) - . (2) - . (8) - . (1 0) c) 213(8) = ?(2) = ?(16) = ?(10) d) 100010001 (2) = ? (16) = ?(10) = ?(8) e) EF1 -? -? -? f) 12 -? -? -? (16) - . (2) - . (10) - . (8) (8) - . (2) - . (1 0) - . (1 6) g) \10)= ?(2) = ?(8) = ?(1 6) h) 1110011(2)= ? (8) = ?(10) = ? . (1 6)

1.69. Koliko nula ima u binarnom zapisu broja 45(10,?

1.70. Broj 0(16) pretvorite u oktalni broj.


1.71. Broj 10110011 (2) pretvorite u dekadski broj.

1.72. Broj 777(8) pretvorite u binarni broj.

1.73. Poredajte po veliini brojeve poevi od najveeg: 10110011 8(2)' A3F(16),24(10)' 6042(8)' 1.74. Radnik je dobio godinju nagradu za svoj rad u iznosu 401 2 (10) kuna. Odluio je kupiti novi mobilni ureaj po cijeni od 3018(16) kuna. Hoe li imati dovoljno novaca da ga kupi? 1.75. Popunite tablicu:

1011001 732

148 EF C1

10000000

1.76. Koje su dvije tvrdnje istinite? Oktalni broj 43(8) jednak je: a) dekadskom broju 35 b) dekadskom broju 32 c) heksadekadskom broju 23 d) heksadekadskom broju 125

Prikaz brojeva u raunalu

1.77. Na raspolaganju za prikaz broja imamo jedan bajt. Kako e u memoriji raunala biti prikazan dekadski broj 5?

1.78. Koji su dekadski brojevi pohranjeni u s ljedea dva bajta:

a) [ 1 1 11 1 : 1 1 11 O 011 O 11 b) O 010 O O O 010 1 11 O 11 c) O 010 O O O 1 11 O 0 10 1 I 1 d) 1 11 O O 11 O 010 1 11 e) 1 [ 1 11 1 1 1 11 O 011 O 11 f) 1 11 11 O O O 11 1 1 10 010

15

16


1.79. Na raspolaganju za prikaz broja imamo dva bajta. Kako e u memoriji raunala biti prikazan binarni broj 111001111? 1.80. Na raspolaganju za prikaz broja imamo dva bajta. Kako e u memoriji raunala biti prikazan broj 2F1 B(16? 1.81. to je mantisa, a to eksponent sljedeih brojeva:

a) 2,356E + 13 b) 8,445E-9 c) 4,002E+0

1.82. Napiite u zapisu kliznog zareza s ljedee dekadske brojeve: a) 5 b) 1,456 c) 2400 d) 78,456 e) 456789123 f) 0,00002456 g) 0,000000012

1.83. Tehnikom dvojnog komplementa prikaite broj -28(10) u zapisu od 8 bita. 1.84. Prikaite eksponencijalno i notacijom kliznog zareza brojeve: 2345,45 i 0,0000254.

1.85. Prikaite zadane decimalne brojeve u 8-bitnom registru s predznakom: -50i-13.

1.86. Izraunajte vrijednosti slijedeih raunskih operacija tako da uporabite aritmetiku dvojnog komplementa i registar od 8 bita.

a) 25 - (-3) c) -14 - 8

b) 36-(-12) d) 43 - 3

1.87. Koji je najmanji cijeli broj kojeg moemo smjestiti u registar sa 8 bita.

1.88. Koji je najvei cijeli broj koji se moe smjestiti u registar sa 16 bita.

1.89. Napiite u zapisu s pokretnim zarezom (tokom) sljedee dekadske brojeve: a) 1,124 b) 123,123 c)4444 d) 0,00012 e) 10000125


1.90. Pretvorite sljedee dekadske brojeve u binarne: a) 0,25 b) 12,5 c) 0,125 d) 5,4 e) 22,1

1.91. Pretvorite dekadski broj 43,625 i 1,25 u binarni broj. 1.92. Pretvorite dekadski broj 13,3 u binarni. Tonost odredite sami. 1.93. Pretvorite sljedee binarne brojeve u dekadske:

a) 11,11 b) 11,001 c) 1011,111 d) 1000,101010

1.94. Pretvorite binarni zapis 1011010,0001 u oktalni i heksadekadski zapis.

1.95. Pretvorite oktalne brojeve 5043,12 i 7052,13 u binarni i heksadekadski zapis. 1.96. Pretvorite dekadski broj 173,92 u oktalni s tonou od 4 decimalna mjesta. 1.97. Pretvorite dekadski broj 124,125 u oktalni broj. 1.98. Dekadski broj 5122,425 pretvorite u heksadekadski broj. 1.99. Pretvorite broj 110,001 u oktalni zapis. 1.100. Pretvorite oktalni broj 7,05 u binarni zapis. 1.101. Pretvorite heksadekadski broj 19D,05 u binarni zapis. 1.102. Pretvorite sljedee brojeve u dekadske:

a) 1100100,01 (2) b) 317,5(8) c) 20AB,4(16) '

1.103. Prikaite zadane realne brojeve u standardnoj tonosti : a) -215 b) 112 c)4,1 25

1.104. Koje su vrijednosti prikazane u 32-bitnom registru postavljenom na standardnu tonost? a) 1111 1111 0101 OOOO OOOO OOOO OOOO OOOO b) 0101 1111 1111 OOOO OOOO OOOO OOOO OOOO c) 1100 1001 1000 OOOO OOOO OOOO OOOO OOOO d) 0111 1111 1011 OOOO OOOO OOOO OOOO OOOO

17

18


1.105. Koji su brojevi zapisani u memoriji raunala:

lolololololol11olq11110111011111111101010101010101010101 01010101 111010101010 1111101110 1111111111 101 110101010 101 010101010101010101 1.106. Prikaite sljedee brojeve u memoriji raunala:

a) -21,375 b)11,15 e) 132,625 d) -45,345

Binarna aritmetika

Pravi la za zbrajanje u brojevnim sustavima:

BINARNI brojevni sustav baza = 2

0+0=0 1 + O = 1 0+1 = 1 1 + 1 = O i pamtimo 1

OKTALNI brojevni sustav baza = 8

Zbroj znamenki < baze: npr. 2 + 4 piemo 6 i pamtimo O Zbroj znamenki = baze: npr. 6 + 2 piemo O i pamtimo 1 Zbroj znamenki > baze: npr. 6 + 9; piemo za koliko je broj vei od baze; npr. 15 - 8 = 7 i pamtimo 1

HEKSADEKADSKI brojevni sustav baza = 16

Zbroj znamenki < baze: npr. 7 + 5 piemo e i pamtimo O ; Zbroj znamenki = baze: npr. 8 + 8 piemo O i pamtimo 1 ; Zbroj znamenki > baze: npr. 7 + A; piemo za koliko je broj vei od baze; npr. 17 - 16 = 1 i pamtimo 1.

1.107. ZbrOj ite s ljedee binarne brojeve: a) 1011 (2) i 1111 (2) b) 101101 (2) i 1001101 (2)

d) 1110011(2) i 11011(2) f) 10(2) i 10(2)

e) 1000(2) i 111 (2) e) 1(2) i 1(2) g) 111 (2) i 11 (2) i) 101 (2) i 111 (2)

h) 111111 (2) i 11111 (2)


1.108. Izrazite u binarnom zapisu brojeve 321 (8) i 82(16)" Zbrojite dobivene brojeve.

1.109. Zbrojite: a) 11001 (2) + 101,01 (2) = b) 1000,1 (2) + 101 (2) + 11 (2) = c) 111 (2) + 1001 ,01 (2) + 111,1111 (2) = d) 101,1 (2) + 101 (2) + 1 (2) + 1011 (2) = e) 100111 (2) + 100111,01 (2) + 100111 (2) =

1.110. Izrazite brojeve 15(8) i E1 (16) u binarnom brojevnom sustavu . Zbrojite dobivene brojeve i rezultat prikaite u heksadekadskom brojevnom sustavu.

1.1 11. Oduzmite brojeve metodom svoenja na binarno zbrajanje: a) 11011101 (2) i 1101 (2) b) 1011001 (2) i 10011 (2) c) 1110000(2) i 111(2) d) 100000(2) i 11111(2) e) 111111(2) i 10000(2) f) 101111(2) i 1111(2)

1.112. Pomnoite s ljedee binarne brojeve: a) 1011 (2) i 11 (2) c) 101101 (2) i 1011 (2) e) 11(2)i10(2)

1.113. Pomnoite: a) 101 (2) i 0,1(2) b) 1001 (2) i 10111 (2) c) 101010(2) i 1,001 (2)

b) 10111(2) i 101(2) d) 101 (2) i 11 (2) f) 1011 (2) i 111 (2)

1.114. I zraunajte paze i na redoslijed raunskih operacija: a) 1100 . (1100 + 110111) = b) 11110 110000 + 1010 = c) 10110 + 10 - 1000 . 10 =

1.115. Podijelite brojeve 10001 i 11 te provjerite rezultat.

1.116. I zraunajte : a) (1100111 -1101) :1001 = b) 101101+111100:100-11 = c) 101000:101-11-10 =

1.117. Pomnoite binarne brojeve: a) 1100101 i 0,001 b) 11,011 i 110,11

19

20


1.118. Podijelite s lj edee binarne brojeve: a) 100001 (2) i 11 (2) b) 1110011 (2) i 101 (2)

d) 1111 (2) i 101 (2) c) 111101111 (2)i 1011 (2) e) 110(2) i 11 (2) f) 1001101(2) i 111(2)

1.119. Podijelite binarne brojeve 111101111 i 1011. Provjerite dobiveni rezultat tako da svaki pojedini broj pretvorite u dekadski broj .

1.120. Popunite tablicu:

El \!} 101010 101111

101101 1010

101001111 11111111

1.121. I zraunajte: a) 1011 (2) + 11 2(8) + D(16) = ? (10) c) 402(16) - 514(8)= ? (2) e) 10100(2) + 1 E(16) = ? (8)

flOW

1111111111 101010111

b) 17(8) + A(16) = ? (2) d) 11 (2) . 14(8) = ? (10)

1.122. U oktalnom brojevnom sustavu zbrojite s ljedee brojeve: a) 11 3(8)i 421(8) b) 671(8) i 513(8) c) 345(8) i 43 (8) d) 414(8) i 67(8) e) 4245(8) i 3410(8)

1.123. U heksadekadskom brojevnom sustavu zbrojite brojeve: a) 977(16) i C39(16) c) 1 EOA(16) i AB(16) e) A1 E(16) i 200F(16)

b) D3(16) i 114(16) d) 458(16) i 714(16) f) A(16) i E(16)

1.124. I zraunajte produkt oktalnih brojeva 31 i 24 u binarnom zapisu.

1.125. Zbrojite brojeve 117(8) i B01 (16)' Rjeenje prikaite u heksadekadskom brojevnom sustavu .

1.126. Prikaite zbroj brojeva 10110011 (2) i 1110011 (2) U heksadeksadskom broj evnom sustavu .

1.127. Prikaite zbroj brojeva A1 (16) i 1A(16) u binarnom brojevnom sustavu.

1.128. Zbrojite brojeve 101111 (2) i 111101 (2) . Provjerite udekadskom brojevnom sustavu rezultat.


1.129. Na tekuem raunu klijent banke je posjedovao iznos od 1250,00 kn. Na bankomatu je podigao iznos od 03(16) kuna, a u trgovini je platio s karticom raun u iznosu od 47(8) kuna. Koliki je iznos njegovog salda na tekuem raunu? (saldo = prihod - rashod).

1.4.4 Kodiranje

1.130. emu slui ASCII kod? 1.131. Koliko razliitih znakova moemo prikazati s ASCII kodom?

1.132. Oa li postoje u ASCII standardu kodovi za znakove i ? Napiite binarno kodove tih slova.

1.133. Pomou ASCII tablice kodirajte binarno: a) Svoje ime i prezime b) Ime grada u kojem ivite c) Ime vae kole

1.134. Pomou ASCII tablice odredite koji su znakovi zapisani u raunalu i njihovo znaenje:

Binarni broj 01000100 01101111 01100010 01110010 01101111 Znak

Binarni broj 01001010 01110101 01110100 01110010 01101111 Znak

1.4.5 Logike izjave i logiki operatori

1.135. Napiite pet logikih izjava. 1.136. Koje su mogue vrijednosti, odnosno ishodi logike izjave?

1.137. Je li izjava "Upravo sam zaspao." logika izjava? 1.138. Zato izjava "Informatika je dosadna." nije logika izjava? 1.139. Koju koliinu informacija sadri jednostavna logika izjava?

21

22


1.140. Koje izjave su logike izjave: a) Imam puno novaca. b) Stariji sam od tebe. c) Danas je moj najsretniji dan. d) Ti si najljepa u razredu. e) Sretan sam kad te vidim. f) Bit u najsretnija kad mi postane deko.

1.141. Koju vrijednost imaju sljedee logike izjave: a) 8 > 4 b) 5 < 6 c) 7 ~ 4 d) 6:=::; 7 e) 3 = 5 f)6;t:2

1.142. Ako imamo logiku izjavu koja je netona i odaberemo logiku varijablu A koja e je predstavljati, kako bi glasio skraeni zapis izjave u binarnom obliku? 1.143. Logiku izjavu "Popodne> dopodne" predstavite slovom A i ishod zapiite u binarnom obliku.

1.144. Popunite tablicu oznaavanja ishoda logikih izjava.

I istina I false

1.145. emu slue logiki operatori? 1.146. Koji su osnovni logiki operatori? 1.147. to dobijemo kao rezultat primjene logikog operatora na vrijednosti logikih izjava? 1.148. Pod kojim uvjetima logiki operator I daje kao rezultat neistinu?

1.149. Pod kojim uvjetima logiki operator ILI daje kao rezultat istinu? 1.150. Kakva mora biti vrijednost logike izjave da bi logiki operator kao rezultat dao neistinu?

1.151. to su tablice istinitosti i emu slue?


1.152. Za koji logiki operator vrijedi ova tablica istinitosti?

o

o

1.153. Popunite tablicu istinitosti za logiki operator ILI.

o O

o

o

1.154. Popunite tablicu istinitosti za logiki operator I.

O O

O

O

1

1.155. Pretpostavimo da na internetu elimo pronai sve udbenike iz informatike. Kako emo zadati izraz za pretraivanje koristei se logikim operatorima?

1.156. Sven si eli nabaviti psa. Svejedno mu je koje e biti pasmine, samo da nije pekinezer. Na internetu eli pogledati slike pasa da se lake odlui. Koji izraz za pretraivanje Sven treba upisati sluei se logikim operatorima?

1.157. Napiite sljedeu izjavu u simbolikom obliku: "Onaje pametna, ali nije marljiva".

1.158. Napiite tablicu istinitosti :

a) Y=A+B+C

d) Y=A+BC

g) Y=AB

b) Y=(A+B) C e) Y=A+B h) Y=AB

c) Y=A+B+C

f) Y=A+B i) Y=AB+C

23

24


1.159. Kako glase De Morganova pravila?

1.160. Ispitajte pomou tablica vrijednosti vrijede li ove jednakosti:

a) A(A+B) =A b) A (A+B)=A B c) AB=A+B

d) AB=BA

e) (A+B)(C+D)=AC+AD+BC+BD

1.4.6 Logiki sklopovi

1.161. Nacrtajte logiki sklop za koji vrijedi A+B i odredite tablicu stanja.

1.162. Nacrtajte logiki sklop za koji vrijedi A + B i odredite tablicu stanja.

1.163. Nacrtajte logiki sklop za koji vrijedi A+B + C i odredite tablicu stanja.

1.164. Nacrtajte logiki sklop za koji vrijedi A . B + A . B i odredite tablicu stanja.

1.165. Nacrtajte logiki sklop i odredite tablicu stanja za koji vrijedi:

a) A C+A B b) A B+AC

c) A B+AB d) AB+BC

1.166. Izraunajte vrijednost na izlazu Y (slijedi sliku logikog sklopa), ako su na ulazu vrijednosti za A i B:

a) A=1; B=O b) A=O; B=1 c) A= 1; B=1 d) A=O; B=O :-------il )I-----------I[)U--Y


1.167. I zraunajte vrijednost na izlazu Y (slijedi sliku logikog sklopa), ako su na ulazu vrijednosti za A i B:

a) A= 1; B=O b) A=O; B=1 e) A=1; B=1 d) A=O; B=O

A

B


a) A=1; B=O b) A=O; B=1 e) A=1; B=1 d) A=O; B=O

A B

1.169. Izraunajte vrijednost na izlazu Y (slijedi sliku logikog sklopa). ako su na ulazu vrijednosti za A i B:

a) A= 1; B=O; C=O b) A=O; B=1; C=1 e) A= 1; B=1; C=O

1.170. Izraunajte vrijednost na izlazu Y (slijedi sliku logikog sklopa). ako su na ulazu vrijednosti za A i B:

a) A=1; B=O ...:..A":"""""r----\ b) A=O; B=1 B e) A= 1; B=1 ---.-+--I

y

25

26


1.171. I zraunajte vrijednost na izlazu Y (slijedi sliku logikog sklopa), ako su na ulazu vrijednosti za A, B i C:

a) A= 1; 8=0; C=O A b) A= 1" 8=1" C=O , , B e) A= 1" 8=0" C=1 , ,

e 1.172. Izraunajte vrijednost na izlazu Y (slijedi sliku logikog sklopa), ako su na ulazu vrijednosti za A i B:

a) A= 1; 8=0 b) A=O; 8=1 e) A= 1; 8=1 d) A=O; 8=0

A B


a) A= 1; 8=0 b) A=O; 8=1 e) A= 1; 8=1 d) A=O; 8=0

A

B


a) A= 1; 8=0 b) A=O; 8=1 e) A= 1; 8=1 d) A=O; 8=0

A

B

y



a) A= 1; B=O; C=O b) A= 1; B=1; C=O e) A=1; B=O; C=1

A B

e


a) A= 1; B=O; C=O b) A= 1; B=1; C=O e) A= 1; B=O; C=1

A B

_c---~[:>o~------~ 1.177. Izraunajte vrijednost na izlazu Y (slijedi sliku logikog sklopa), ako su na ulazu vrijednosti za A, B i C:

a) A= 1; B=1; C=1 b) A= 1; B=O; C=O e) A=1; B= O; C=1

A B

e y

27



a) A=1; 8=0 b) A=O; 8=1 A B e) A=1; 8=1 d) A=O; 8=0


a) A=1; 8=0 b) A=O; 8=1 A B e) A=1; 8=1 d) A=O; 8=0


1.4.7 Projektiranje logikih sklopova Osnovni logiki sklopovi u raunalu vre ulogu osnovnih log ikih operacija. Povezivanjem vie l ogikih sklopova u funkcionalne cjeline ostvaruju se upravljake i log iko-aritmetike funkcije raunala (npr. aritmeti ke operacije). Rad osnovnih logikih sklopova moe se simulirati raunalnim programom. Jedan od takvih je Logisim. U njemu su osnovni l og iki operatori predstavljeni odgovarajuim log ikim sklopom. Svaki osnovni l ogiki sklop ima svoj definirani simbol, svoje ulaze i svoj izlaz.

A) Osnovni logiki sklopovi 1.180. U programu Logisim uitajte datoteku Logiki sklopovi.circ. Za svaki l og iki sklop nacrtajte tablicu istinitosti na osnovu kombinacija vrijednosti svih ulaznih pinova i tablicu usporedite s onom u udbeniku.

ILI (OR) A~

B~ I (AND)

A~ B~

NE (NOT)

NILI (NOR)

NI (NANO;

29

30


1.181. Uitajte datoteku Ostali logiki sklopovi.circ i mijenjanjem ulaznih varijabli simulirajte rad tih sklopova. Nacrtajte tablicu istinitosti za svaki l ogiki sklop.

NILI (NOR) ISKLJUiVO ILI (XOR)

NI (NANO) ISKLJUiVO NILI (XN OR)

B) Crtanje logikih sklopova

1.182. Za nacrtani l ogiki sklop napiite tablicu stanja simulacijom rada sklopa mijenjajui vrijednosti ulaza A i B.


1.183. Nacrtajte sljedee sklopove i njihove tablice istinitosti:

a) ASC+ABC Za crtanje ovog sklopa potrebno je koristiti logika vrata I (AND) s tri ulaza. Rezultat provjerite pomou simulatora logikih sklopova.

.11., .

B . 0fo--oott-e

...... +-+-----1 c 0 ..... - ....

b) Y= (A+B) (A+B)+C (A+B) c) Y=A+B(A+B A)+A+B C d) Y= (A+B) A B C+A+B+C e) Y= A SC+ASC+ASC f) Y=A S C+ASC+ABC+AB C

C) Minimizacija logikih sklopova

1.184. Ponovite i utvrdite pravila za logike operatore pomou simulatora Logisim.

a) Uitajte u Logisim datoteku Pravila logikih operatora.circ. KOMUTATIVNOST

A~B~ B~ A~

A~B~ B~ A~

ASOCIJATIVNOST

A~ A~' D y Y B0 D' B0 ' e 0 e0

A~' B 0 :

e 0

A~' 80 ~ e0

31

32


DISTRIBUTIVNOST

NEUTRALNI ELEMENT

INVOLUTIVNOST A[~)--t>o--t>o---@l

KOMPLEMENTARNOST

Proanalizirajte nacrtane logike sklopove i logika pravila koja predstavljaju. Iznad svakog nacrtanog sklopa pripadajue je logiko pravilo . Mijenjajui logike vrijednosti ulaza provjerite istinitosti logikih pravila. Tijekom mijenjanja ulaznih varijabli i analize izlaza nacrtajte tablicu istinitosti za svaki sklop.

b) Uitajte datoteku De Morganovi zakoni. e ire i provedite isti postupak kao u zadatku a). De Morganovi zakoni

=

=

D) Sklopovi za zbrajanje

1.185. Uitajte datoteku 4-bitni zbrajae.eire i simulirajte njegov rad na sljedei nain. Mijenjate vrijednost pribrojnika A i pribrojnika B i oitavajte rezultat. Dobivene rezultate provjerite postupkom zbrajanja binarnih brojeva.

1.186. Nacrtajte 8-bitno zbrajalo i simulirajte njegov rad.


33

34

Informatika i raunalstvo - zbirka zadataka

2 STROJNA I PROGRAMSKA OPREMA RAUNALA

Raunalo se sastoji od strojne i programske opreme.

Strojnu opremu raunala (hardware) ine elektrini i elektroniki sklopovi od kojih je sastavljeno raunalo. Programsku opremu raunala (software) ine programske instrukcije (naredbe) razliite razine sloenosti.

Pomou strojne opreme raunalo izvodi radnje, postupke i procese. Pomou pro-gramske opreme upravlja se cjelokupnim radom raunala.

Prednost raunala je njegova nadogradivost. Nadogradnjom raunala proiruju se njegove mogunosti. U raunalo se mogu ugraivati novi, dodatni strojni dijelovi. Isto tako moe se ukloniti stara i/ili instalirati nova programska oprema. Nadogradnja

raunala omoguena je podjelom strojne i programske opreme na osnovnu (nunu) i dodatnu.

Osnovna strojna oprema raunala su sredinja jedinica, monitori, tipkovnica i mi. Obzirom na dostupnost, strojnu opremu dijelimo na vanjske i unutranje dijelove. Obzirom na protok podataka, strojnu opremu dijelimo na ulazne i izlazne dijelove.

Osnovnu programsku opremu raunala ini operacijski sustav. Programsku opre-mu dijelimo na sustavske i korisnike (primjenske) programe.

2 Strojna i programska oprema raunala

2.1 Strojna oprema

2.1. Zato se neki dijelovi strojne opreme nazivaju osnovni? Objasnite i navedite primjer.

2.2. Kojim se strojnim dijelovima mogu proiriti radne mogunosti raunala? Navedite dva primjera.

2.3. Ako raunalo ne moe proizvoditi zvuk, kojom strojnom opremom se to moe omoguiti. Objasni.

2.4. Zato se neki strojni dijelovi raunala nazivaju vanjski, a neki unutranji?

2.5. Jesu li svi vanjski dijelovi strojne opreme nuni za pravilan rad raunala? Objasnite na primjeru.

2.6. Bez kojih strojnih dijelova raunalo ne moe raditi?

2.7. Pomou kojih strojnih dijelova komuniciramo s raunalom? Objasnite to znai komunicirati s raunalom i navedite dva primjera.

2.8. Zato se u nekim dravama razlikuje raspored tipki na tipkovnici?

2.9. emu slui mi raunala? Objasnite na primjeru .

2.10. Objasnite kako radi mi raunala.

2.11. Objasnite povezanost izmeu pomicanja mia po podlozi i slike na zaslonu monitora.

2.12. Koji ureaj je vaniji za rad raunala - mi ili tipkovnica? Utemelji svoj odgovor.

2.13. Zato tipkovnica ne spada u vanjske ureaje? Objasni.

2.14. Koji je dio strojne opreme potreban da bi se na monitoru vidje la slika iz raunala?

2.15. Ako monitor ima dijagonalu zaslona od 15 ina , koliko je to u centimetrima?

2.16. Dijagonala zaslona monitora mjeri 0,508 metara. Kolika je dijagonala tog zaslona u inima?

2.17. Filip je u nagradnoj igri osvojio novi monitor od 19 ina . Moe birati izmeu CRT ili LCD modela. Ako na njegovom radnom stolu ima vrlo malo mjesta, koji model je bolje da odabere? Objasnite.

35

36


2.18. Ako znamo da u pisa ulazi papir, zato kaemo da je pisa izlazni ureaj?

2.19. Pretpostavimo da u jednoj tvrtci tajnica direktora treba novi pisa. Svi slubeni dokumenti tvrtke, osim onih u boji, ispisivat e se preko tog pisaa. Koji vrstu p isaa biste

preporu ili tajnici? Utemelji svoju preporuku .

2.20. Maja dijeli sobu s mlaom sestrom Ninom. Naveer voli sluati glazbu na raunal u, i to vrlo glasno. Meutim, to smeta Nini jer ne moe spavati. Kako Maja moe nadograditi

raunalo da ipak glasno slua glazbu dok njena sestra Nina spava?

2.21 . Ako je tavan spremite za stare stvari, to je onda memorija raunala?

2.22. Od kojih se glavnih dijelova sastoji memorija raunala?

2.23. to e se dogoditi ako u drvenu kutiju stavimo disketu, na nju jaki magnet i zatvorimo? Objasnite.

2.24. to e se dogoditi ako DVO disk stavimo u drvenu kutiju s avliima i snano je tresemo oko pola minute? Objasnite.

2.25. Marin treba prenijeti manju koliinu podataka sa svojeg kunog raunal a na kolsko. Koju pomonu memoriju e za to upotrijebiti - tvrdi disk ili disketu?

2.26. Ana i njena prijateljica Iva zajedno piu projektni zadatak. Njihov e rad trajati oko mjesec dana. Za to vrijeme svaka e prikupiti puno dokumenata, fotografija i video zapisa. Koja pomona memorija je najprimjerenija za prenoenje njihovih podataka na raunal o u kolsku knjinicu: disketa, CO-R disk, CD-RW disk ili tvrdi disk? Objasnite.

2.27. Koja je razlika i zmeu CD i DVO diska, ako znamo da izvana izgledaju gotovo jednako?

2.28. POjasnite razliku i zmeu CD-R i CD-RW diska?

2.29. Damir eli svome prijatelju presnimiti glazbu u trajanju od 2 sata. Koje sve optike medije moe upotrijebiti u tu svrhu? Objasnite.

2.30. Zato neke vanjske ureaje nazivamo ulazni ureaji, a neke izlazni ureaj i?

2.31 . Moe li neki vanjski ureaj biti ulazi i izlazni istovremeno? Objasnite i navedite primjer takvog ureaj a.

2.32. Navedite nekoliko dodatnih dijelova strojne opreme rauna l a , navedite emu slue i da li spadaju u ulazne ili izlazne ureaje.


2.33. Da li se kuite raunala nalazi u sredinjoj jedinici ili se sredinja jedinica nalazi u kuitu? Objasnite.

2.34. Moe li se raunalo tijekom rada iznova pokrenuti? Ako misli da moe, objasnite kako.

2.35. Gledajui raunalo izvana, moemo li znati da li tvrdi disk trenutano zapisuje podatke?

2.36. Ako je kuite raunala polegnuto, da li to znai da se ne radi o osobnom raunalu?

2.37. Zato se matina ploa (Motherboard) ba tako zove?

2.38. Koje prikljuke vidi na slici i emu slue?

2.39. Kreo je od strica dobio igrau palicu (Joystick). Meutim, na njegovom raunalu nema prikljuka na koji bi ga prikijuio. Mora li Kreo kupiti novo raunalo? Objasni!

2.40. Na monitoru vidimo to se odvija u raunalu . Moemo li na njemu gledati i televizijski program?

2.41. Da li se sve okoline jedinice moraju prikljuiti na sredinju jedinicu, odnosno povezati s matinom ploom?

2.42. Ako matina ploa prikuplja i usmjerava podatke od ulaza prema izlazu, gdje se obrauju ti podaci?

2.43. Marko ima dvadeset igrica spremljenih na svojem raunalu. Gdje se one nalaze dok je raunalo iskljueno?

2.44. Marko je pokrenuo jednu od svojih omi ljenih igrica. U kojoj memoriji se nalazi igrica koju Marko trenutano igra?

37

38


2.45. Prije nekoliko dana Monika je napisala domau zadau na raunalu. Svoj uradak spremila je u datoteku na raunalu. Danas je pronala jedan zanimljiv tekst i odluila ga dopisati. Otvorila je dokument sa zadaom i u trenutku kada je ve napisala pola novog teksta, nestalo je struje i raunalo je prestalo raditi. Kada je Monika ponovo pokrenula

raunalo (nakon to je dola struja), u dokumentu sa zadaom nije bilo one polovice teksta kojeg je napisala. Zato?

2.46. to su prednosti, a to nedostaci radne memorije u odnosu na pomonu. 2.47. to su prednosti, a to nedostaci vanjske memorije u odnosu na radnu. 2.48. to je osnovna razlika izmeu ROM-a i RAM-a? 2.49. Koji je dio sredinje memorije raunala slian nainu rada depnog kalkulatora? Objasnite.

2.50. Zamislite da se raunalu pokvari ROM. Opiite kako bi radilo takvo raunalo, odnosno to ne bi moglo raditi.

2.51. Zamislite da se raunalu pokvari RAM. Opiite kako bi radilo takvo raunalo, odnosno to ne bi moglo raditi.

2.52. to je prednost koju imaju sve vanjske pomone memorije osim tvrdog diska? 2.53. Koja je znaajka vanjske memorije glede brzine pristupa podacima? Objasnite zato je to tako. 2.54. Koje su osobine unutranje memorije glede trajnosti podataka? 2.55. U emu je slinost i u emu razlika izmeu RAM-a i flash diska? 2.56. Koje su slinosti flash diska i tvrdog diska? 2.57. PO emu su slini i po emu razliiti USB flash disk i memorijska flash kartica?

2.2 Programska oprema

2.58. Pojasnite svrhu i ulogu programske opreme u radu raunala.

2.59. Navedite nekoliko primjera radnji iz ivota koje odgovaraju programskim naredbama.


2.60. Opiite jednu aktivnost koju izvodi svaki dan po ugledu na sloenost programske opreme prikazane na slici.

Navedite jednostavne radnje (naredbe) koje pri tome izvodi, kako se one udruuju u sloenije radnje (procedure) pa sve do sloene aktivnosti (program). 2.61. Koje su glavne zadae sustavske programske opreme? Kome ona vie pomae -korisniku raunala ili raunalu?

2.62. Navedite nekoliko primjera sustavske programske opreme i koja je njihova namjena. 2.63. Opiite zato se korisnika (primjenska) programska oprema ba tako zove. 2.64. Navedite nekoliko primjera zadataka i problema koje ovjek moe rijeiti uporabom

korisnike (primjenske) programske opreme. 2.65. to su to integrirani programski paketi i koja je njihova namjena? 2.66. Na slici je prikazano meusobno djelovanje izmeu korisnika, raunala i programa.

/ RUKUJE, TUMAi

~ ---~.~ PODATAK ~==~ ~

UPRAVLJA

~ / ,-----,

RAUNALO Koja djelovanja nedostaju na slici?

39

40


2.67. Kako dijelimo programsku opremu glede naina nabavke?

2.68. Koja je razlika izmeu shareware i freeware programske opreme?

2.69. U koju skupinu po nainu nabavke spada operacijski sustav Microsoft Windows?

2.70. Kada kupimo autorski zatien programski proizvod, ije je on vlasnitvo?

2.71. Kako emo doznati koja prava imamo kao kupac programskog proizvoda?

2.72. to je to piratski softver? Tko proizvodi piratski softver? O kakvim gusarima se tu radi?

2.3 Kako radi raunalo

2.73. Zato kaemo da je raunalo najsvestraniji i najsavreniji, a ipak ogranieni alat?

2.74. Koje su prednosti raunala nad ovjekom? Objasnite i navedite primjer.

2.75. Koje su prednosti ovjeka nad raunalom? Objasnite i navedite primjer.

2.76. Koje su prednosti raunala nad ostalim strojevima? Objasnite i navedite primjer.

2.77. to su prednosti, a to nedostaci raunala u odnosu na depni kalkulator?

2.78. Opiite slijed aktivnosti u glavi ovjeka tijekom rjeavanja nekog raunskog zadatka.

2.79. Navedite etiri bitna elementa u raunalu koja sudjeluju u rjeavanju zadataka i naznaite smjer protoka podataka tijekom rjeavanja problema.


2.80. Objasnite princip rada rauna la po von Neumannovom modelu (pomogni si gledajui sliku).

l ............ ....... .... ......................................................... -....................... -.................................. . I Ul az n o - i z l az n e j ed i n i ce i I ......................................... i I ii: I i. Memo~a : . I I Ulazne jedinice . 1 i Vanjska memorija Izlazne jedinice j I

! ~ ____ 0_0 _ _ _ _ _____ _ _ ____ __ _ _ ____ 0 _ 0 __ _ ____ _ _ ___ J ________ ." ___ _ __ .. "._0 __ _0_ _ __ _ _ _ 0 _ 0 __ _ ___ _ _ _ __ _ __ _ _ ___ __ _ _ __ ___ ____ __ _ _ o_o o! ~t

I Unutarnja memorija

CP-U

1

l :

~ i I I I

_ . .. . _ . .. _ . _. _ o o . _ . _ _ . _ oo. _. _ o o _ _ . .. ..... .. .. .. _ .. ..... ....... .. .. .... .... _ . .. ~ 2.81. Von Neumann je princip rada tadanjih raunala opisao sredinom prolog sto ljea . Po kojim principu rade dananja raunala?

2.82. Moe li raunalo tijekom vremena postati sposobnije i pametnije? Objasnite. 2.83. Kiki je ove kolske godine krenuo u 1. razred. U udbeniku iz matematike vidio je da

e uit i n-ti korijen i eksponencijalne funkcije. Meutim , njegovo raunalo nema program koji omoguava takve raunske operacije. Moe li Kiki rijeiti nedostatak svojeg raunala? 2.84. Bojan ve nekoliko godina ima raunal o. Instalirao je u njega razne programe tako da sada moe obraivati digitalne fotografije, praviti videozapise i snimati instrumentalnu glazbu. Osim toga, pomou tih programa priprema kolski list i plakate za dan kole. Jednog dana dobio je preko interneta raunal ni virus koji mu je obrisao sve programe. Njegovo raunalo vie nije bi lo u stanju nita napraviti . Moe li Bojan rijeiti ovaj problem ili mora kupiti novo raunalo?

41

42


3 OSNOVE RADA S RAUNALOM Da bi raunalo moglo izvoditi namjenske zadae , potrebno je ugraditi, odnosno insta-lirati programsku opremu kojom e korisnik upravljati raunalom . Vrsta programske opreme zaduena za komunikaciju izmeu korisnika i raunala je operacijski sustav.

Operacijski sustav je skup programa pomou kojih se upravlja radom cjelokupnog raunalnog sustava: od strojnih dijelova, drugih sustavskih i korisnikih programa, do podataka korisnika. Zaduen je za prihvaanje i izvravanje korisnikovih elja i naredbi te svrhovito, pouzdano i cjelovito djelovanje raunala.

Da bi korisnik mogao upravljati raunalom, najprije treba ovladati operacijskim sustavom - upoznati njegove elemente, mogunosti i nain rada.

Jedna od temeljnih zadaa operacijskog sustava je i organizacija podataka u raunalu te osiguravanje korisniku jednostavnog i uinkovitog rada s (njegovim) podacima.

Osnovne organizacijske jedinice podataka u raunu su datoteke i mape. Datoteka (Fi/e) je zapis u kojemu se nalaze podaci spremljeni na disku raunala pod odreenim imenom. Mapa (Fo/der) je zatieno mjesto na disku gdje se datoteke i druge mape grupiraju po nekoj zajednikoj osobini. Mape s podacima organizirane su u stablastu strukturu koja podsjea na stablo okrenuto naopake . Izvorna ("korijenska") mapa je Radna p ovrina iz koje se kao grane stabla ire sve ostale mape i pod mape na disku .

Windows Explorer je program operacijskog sustava Windows namijenjen za rad s datotekama i mapama - za njihovo stvaranje, preimenovanje, premjetanje, kopiranje, brisanje, pregledavanje i sl. Za ureivanje i odravanje cijelog diska ili pojedine particije koristimo pomone programe iz programske grupe Alati sustava.

3 Osnove rada s raunalom

3.1 Operacijski sustav

3.1. Opiite svojim rijeima to je operacijski sustav i koja je njegova uloga u radu raunala.

3.2. Koje su osnovne zadae operacijskog sustava?

Ukljuivanje i iskljuivanje raunala

3.3. to oznaava pojam "podizanje sustava"?

3.4. Koji se program tijekom podizanja sustava prvi uita i kamo se uita?

3.5. Kakve e biti posljedice ako se operacijski sustav tijekom podizanja sustava ne moe uitati?

3.6. Od kuda se operacijski sustav uita u radnu memoriju?

3.7. Iako uitavanje operacijskog sustava ima svoje nedostatke (npr. usporava se podizanje sustava), ima i svoje prednosti. Koje?

3.8. S kojim operacijskim sustavom radi na raunalu u informatikoj uionici u koli?

3.9. Objasnite razliku izmeu vieuslunog i viekorisnikog naina rada pod operacijskom sustavom.

3.10. Koji podaci su potrebni da bi se korisnik jednoznano prijavio za vieusluni rad na raunalu?

3.11. Koje su posljedice ako korisnik ne zna jedan od potrebnih podataka za prijavljivanje za rad na raunalu?

3.12. Po emu korisnik zna da se uspjeno prijavio za rad na raunalu?

3.13. Kako se zove glavni izbornik u operacijskom sustavu Windows XP?

3.14. Na koje sve naine moemo otvoriti glavni izbornik Windowsa XP?

3.15. to se sve nalazi u glavnom izborniku Windowsa XP?

43

44


3.16. Po emu se prepoznaju podizbornici glavnog izbornika Windowsa XP?

3.17. to je ponovno pokretanje (restartanje) raunala?

3.18. Opiite pravilan postupak iskljuivanja raunala pod operacijskim sustavom Windows XP

3.19. Moe li se raunalo iskljuiti pomou glavne tipke Power?

Elementi suelja

3.20. Koje je vrste korisniko suelj e operacijskog sustava Windows XP? Objasnite po emu se to prepoznaje.

3.21. Koji su osnovni elementi korisnikog suelja operacijskog sustava Windows XP?

3.22. Objasnite vezu izmeu pokazivaa mia na zaslonu monitora i mia na tvojoj klupi ili radnom stolu.

3.23. Zato je prozor temeljni grafiki elementi korisnikog suelja operacijskog sustava Windows XP?

3.24. Nabrojite grafike upravljake elemente ukorisnikom sueiju Windowsa XP

3.25. Koja je svrha, odnosno namjena grafikih upravljakih elemenata?

3.26. Opiite izgled i glavne znaajke radne povrine operacijskog sustava Windows XP

3.27. Smije li korisnik mijenjati izgled i sadraj radne povrine?

3.28. to predstavlja ikona u grafikom sueiju operacijskog sustava Windows XP?

3.29. Koja je uloga, odnosno namjena ikone?

3.30. Koje su dvije glavne vrste ikona i emu slue?

3.31. Zato sustavske ikone ne smijemo brisati, a korisnike smijemo?

3.32. Koje su glavne sustavske ikone operacijskog sustava Windows XP?

3.33. to je Ko za smee (Recyc/e Bin)?


3.34. Koja je opa svrha korisnikih ikona?

3.35. Po emu su vizu;3.1no znakovite, prepoznatljive ikone preaca?

3.36. Opiite razliku izmeu npr. ikone dokumenta i ikone preaca do dokumenta pohranjenog u raunalu.

3.37. to e se dogoditi kada obriemo ikonu dokumenta, a to kada obriemo ikonu preaca do dokumenta?

3.38. Koje su slinosti, a koje razlike izmeu ikona programa i ikona mapa?

3.39. Moe li mapa imati svoju ikonu preaca? Objasni.

3.40. to se dogodi kada dvokliknemo na ikonu programa?

3.41. Hoe li se dogoditi potpuno ista posljedica ako dvokliknemo na ikonu programa i ako kliknemo na ikonu preaca do programa?

3.42. Opiite to se dogaa tijekom pokretanja programa.

3.43. U kojoj su vezi program i prozor programa?

3.44. emu slui programska traka (Taskbar)? Od kojih se dijelova sastoji?

3.45. Ako imate nekoliko otvorenih prozora koji se meusobno prekrivaju, kako ete najbre otvoriti jednog od onih koji se trenutano nalaze "ispod", prekriveni drugim prozorima?

Upravljanje i komunikacija s Windowsima

3.46. Na koje je dijelove podijeljen glavni izbornik Start i emu oni slue?

3.47. to se sve nalazi u glavnom izborniku Windowsa XP?

3.48. Od ega se sastoji podizbornik Svi programi?

3.49. Koja pomagala sadri programska grupa Pomagala (Accessories)?

3.50. to su zapravo izbori u izbornicima? to se dogodi kada kliknemo miem na nekog od njih?

45

46

Informatika i raunalstva - zbirka zadataka

3.51. U emu je slinost i u emu razlika izmeu izbora u izbornicima glavnog izbornika i istoimenih ikona na radnoj povrini?

3.52. Zato je operacijskom sustavu Windows vaan nastavak imena datoteke?

Organizacija podataka u raunalu

3.53. Kako se zove program za pregledavanje i pristupanje vanim dijelovima strojne i programske opreme raunala?

3.54. Od ega se sastoje nazivi ureaja vanjske memorije prikazani u programu Moje raunalo (My Computer)?

3.55. Kako po nazivu ureaja vanjske memorije moemo prepoznati koji je disketni ureaj, a koji ureaj za tvrdi disk?

3.56. Kako po izgledu ikona ureaja vanjske memorije moemo prepoznati da li se radi o ureaju za tvrdi disk ili za optiki medij?

3.57. Zato ureaj vanjske memorije nazivamo jo i pogon? to on pogoni?

Rad s prozorima

3.58. Koji su standardni dijelovi prozora programa?

3.59. Kako se prozor koji je minimiziran vraa u normalnu veliinu, tj. na veliinu u kojoj je bio prije minimiziranja?

3.60. Opiite to znai maksimizirati prozor. Koje znaajke prozora se pri tom gube, tj. to vie nije mogue raditi s prozorom?

3.61. Koje su razlike, a koje slinosti izmeu trake s alatima (Too/bar) i trake s izbornicima (Menubar)?

3.62. Veliina prozora moe se i runo podeavati. Moe li se veliina prozora namjestiti da bude vea od zaslona monitora?

3.63. Opiite kako se premjeta prozor.


3.64. PO emu se prepozna koji je prozor trenutano aktivan?

3.65. Kako moemo uiniti aktivnim prozor koji je u potpunosti prekriven drugim prozorima na radnoj povrini?

Prilagoavanje Windowsa

3.66. Gdje se u operacijskom sustavu Windows nalazi kalendar? Kako se pokree taj program?

3.67. Opiite postupak prilagoavanja vremena.

3.68. Zato je vano imati tono namjeten sat, odnosno sistemsko vrijeme?

3.69. Kako se namjeta pozadinska slika na radnoj povrini operacijskog sustava?

3.70. to su Windowsove teme i kako se namjetaju?

3.71. Koja je svrha uvara zaslona (Screen Saver)?

3.72. Kako se podeava uvar zaslona? to moemo podesiti?

3.73. Kako se zove program koji sadri sva podeavanja i prilagodbe operacijskog sustava Windows?

3.74. Kako se pokree program Upravljaka ploa (Control Pane0?

3.75. to je razluivost zaslona? Gdje i kako se namjeta, odnosno prilagoava?

3.76. Ispod koje vrijednosti nije dobro imati namjetenu brzinu osvjeavanja zaslona monitora?

3.77. to treba uiniti da na radnoj povrini uvijek imamo vidljivu kontrolu za podeavanje glasnoe zvuka iz zvunika?

3.78. emu slue regionalne postavke (Regional and Language Options) i to se njima podeava?

3.79. to je predodreena vrijednost za hrvatske jezine postavke - decimalni zarez ili decimalna toka?

47

48


3.80. Koje podatke moemo iitati na prvoj programskoj kartici programa Sustav (System)?

3.81. Kako se zove postupak suprotan instaliranju programa? Zato je on potreban?

3.82. Kojim postupkom se uklanjaju programi instalirani u raunalu?

3.83. to su i emu slue zakrpe programske opreme?

3.84. Luka je na internetu pronaao zanimljivu igricu pa ju je prenio na svoje raunalo . Meutim, nakon to ju je instalirao, raunalo mu vie nije radilo kao prije - znatno se usporilo, a neke programe s kojima je prije normalno radio vie uope nije mogao pokrenuti. Kako e Luka najbre i najlake rijeiti ovaj problem i vratiti raunalo u prijanje stanje (prije instaliranja igrice s interneta)?

3.2 Rad s podacima i ureajima

Datoteke, mape i postupci s njima

3.85. Moe li datoteka sadravati mape? Objasni.

3.86. Moe li mapa sadravati i datoteke i mape?

3.87. Moe li se mapa prepuniti podacima?

3.88. Objasnite stablastu strukturu podataka na disku.

3.89. Koja mapa se nalazi u "korijenu" stablaste strukture podataka?

3.90. Koji se sve znakovi mogu pojaviti lijevo od naziva mape u Windows Exploreru?

3.91. U emu je slinost i u emu razlika imenovanja datoteka i mapa?

3.92. to se obino dogodi kada dvokliknemo na ikonu datoteke, a to kada dvokliknemo na ikonu mape?

3.93. Mora li se ime datoteke razdvojiti od njenog nastavka?


3.94. Da li datoteka osim imena mora sadravati i nastavak imena?

3.95. Moe li mapa osim imena sadravati i nastavak imena?

3.96. Koju informaciju obino sadri nastavak imena datoteke?

3.97. Alenka je u jednoj mapi imala etiri datoteke s nastavkom .BMP i jednu s nastavkom .TXT. Da bi datoteke imala pregledno sloene, ovako ih je preimenovala:

SLlKA1.BMP SLlKA2.BMP SLlKA3.BMP SLlKA4.BMP SLlKA5.BMP

Je li ovo dobar nain kako je Alenka preimenovala datoteke?

3.98. Nino je u jednoj svojoj mapi primijetio datoteke s nastavkom .COM koje su imale nerazumljiva imena. Budui da je postojala bojazan da mu se raunalo zarazi lo raunalnim virusom, odmah ih je obrisao. Je li Nino pravilno postupio?

3.99. Opiite detaljnije mjesto gdje se nalazi datoteka D:\Moje slike\2007\SLlKA1.BMP

3.100. Ako je ime datoteke koju trenutano ureujemo A:\KOLA\POPIS S DISKA.TXT, s kojeg pogona smo je uitali?

3.101. Koja je razlika izmeu mape ipodmape?

3.102. Moe li podmapa biti vea od mape u kojoj se nalazi? Objasni.

3.103. Moe li podmapa sadravati vie datoteka nego njena mapa? Objasni.

3.104. Koji nain prikazivanja sadraja mapa u Windows Exploreru trebamo ukljuiti ako elimo vidjeti kako se zovu datoteke u mapi i kada su zadnj i put mijenjane?

3.105. Koji nain prikazivanja sadraja mapa u Windows Exploreru trebamo ukljuiti ako elimo procijeniti koje podatke sadre datoteke u mapi?

3.106. U postupku stvaranja nove datoteke sustav joj dodijeli ime Nova mapa . Smijemo li promijeniti to ime?

3.107. Smijemo li u mapi stvoriti vie od jedne pod mape?

49

50


3.108. Mogu li pod mape u mapi imati ista imena? Objasni.

3.109. Nakon brisanja datoteke ili mape, to se dogodi s njenim sadrajem?

3.110. Je li datoteka premjetena u Ko za smee upotrebljiva za kasnije koritenje? Objasni.

3.111. to e se dogoditi ako obriemo cjelokupan sadraj mape Ko za smee?

3.112. Moemo li ukloniti mapu Ko za smee? Objasni.

3.113. Opiite premjetanje datoteka postupkom povuci i spusti.

3.114. Ante je oznaio nekoliko datoteka i krenuo ih premjetati postupkom povuci i spusti. Usred postupka se sjetio da zapravo treba kopirati datoteke. Kako e Ante najbre i najlake izvriti kopiranje umjesto premjetanja datoteka?

3.115. Koliki kapacitet memorije zauzme jedno slovo?

3.116. U jednoj datoteci je zapisano MMMMMMM, a u drugoj MONITOR. Da li te dvije datoteke zauzimaju isti kapacitet memorije? Objasni.

3.117. Ako se datoteka sastoji od rijei RAUNALO koja je osam puta kopirana u dokumentu, koliki e kapacitet memorije zauzeti ta datoteka?

3.118. Od koliko se znakova sastoji datoteka iji je kapacitet 40 kB?

3.119. Kapacitet mape je 4096 kB. Izrazi to veom jedinicom za kapacitet memorije.

3.120. Ako znamo da je kapacitet diskete 1,44 MB, hoe li datoteka od 1460 kB stati na disketu? Izraunajte i dokaite.

Osnovne operacije s ureajima za pohranu podataka

3.121. Kako moemo saznati koliko je slobodnog prostora preostalo na nekom ureaju vanjske memorije?

3.122. Opiite postupak uklanjanja nepotrebnih datoteka s tvrdog diska.

3.123. Zato dolazi do fragmentiranja (cjepkanja) datoteka na tvrdom disku? Koje posljedice ima fragmentacija na rad raunala?


3.124. Kako se moe smanjiti fragmentiranost datoteka na tvrdom disku?

3.125. Koju vanu ulogu moe imati disketa tijekom podizanja sustava?

3.126. Zato se danas disketa sve manje upotrebljava?

3.127. to je formatiranje diskete?

3.128. Mogu li se formatirati tvrdi disk i optiki diskovi (CD i DVO disk)?

3.129. Koje su razlike i koje slinosti izmeu CD i DVO diskova?

3.130. Koji optiki diskovi se mogu itati u CD ureaju?

3.131. Koja je razlika izmeu ureaja za izvoenje DVO diskova i ureaja za snimanje DVO diskova?

3.132. Kako moemo podesiti izvravanje samopokretanja datoteka na ureaju za optike diskove?

51

52


4 OBRADA TEKSTA

Podsjetnik za program Word

Da biste pokrenuli Word odaberite: Start> Programi> Microsoft Office > Microsoft Office Word 2003 ili dvostruko kliknite na njegovu ikonu plavog W. Za zatvaranje Worda odaberite Datoteka > Izlaz. Da biste

otvorili novi dokument (isti list papira), odaberite Datoteka> Nova. Za otvaranje postojeeg dokumenta - Datoteka > Otvori. Za spremanje odaberite Datoteka > Spremi. Alati za otvaranje, spremanje, ispis itd . dostupni su na alatnoj traci Standard.

Najjednostavniji nain oznaavanja je pomou mia - kliknite na poetku dijela koji elite oznaiti te drei pritisnutu lijevu tipku mia vucite pokaziva do kraja dijela koji elite oznaiti. Za oblikovanje teksta (boja, vrsta pisma, ... ) upotrijebite alate s alatne trake Oblikovanje. Odlomak poravnavate tako da ga oznaite te odaberete odgovarajui gumb na traci Oblikovanje ili odabirom Oblikovanje> Odlomak. Da biste odredi li oblikovanje stranice, odaberite Datoteka> Postavljanje stranice. Za oblikovanje zaglavlja i podnoja odaberite Pogled> Zaglavlje i podnoje. elite li tekst poravnati u stupce, koristite tipku Tab koja pomie toku unosa za

odreeni broj mjesta udesno. Za poravnavanje teksta moete koristi itabulatore koje postavljate klikom na ravnalu ili odabirom Oblikovanje> Tabulatori. Postoji pet vrsta tabulatora: lijevi tabulator (poravnava lijevi rub teksta), desni tabulator (po-ravnava desni rub teksta), tabulator centriranja (poravnava tekst po sredini), decimalni tabulator (poravnava brojeve tako da im decimalni zarezi budu potpisani jedan ispod drugog) i tabulator trake.

Naredbama Kopiraj i Izrei spremamo podatke u meuspremnik, a naredbom Zalijepi ih ubacujemo u dokument na eljeno mjesto.

4 Obrada teksta

Da biste umetnuli sliku odaberite Umetanje> Slika> Isjeak crtea, pa u oknu zadataka potraite, odaberite i umetnite sliku koju elite.

Da biste u dokument umetnuli tablicu, postavite toku unosa na mjesto gdje je elite umetnuti, odaberite Tablica> Umetni> Tablica. Upiite broj stupaca i broj redaka u odgovarajue okvire. U odjeljku Postavke samoprilagodbe moete odabrati neke mogunosti oblikovanja tablice. Za stvaranje tablice moete upotrijebiti i alat Umetni tablicu sa Standardne alatne trake ili alate s alatne trake Tablice i obrubi.

Da biste poravnali sadraj elije, oznaite elije, u izborniku preica odaberite Poravnanje elije, pa u podizborniku odaberite kvadrati sa eljenim oblikom poravnavanja. Da biste u eliji dobili tekst napisan okomito, u izborniku preica odaberite Smjer teksta.

Za promjenu irine stupca ili retka postavite pokaziva mia na crtu koja ih dijeli, pa je povlaite na odgovarajuu stranu. elite li da neki stupci budu jednake irine,

oznaite ih, pa u izborniku preica odaberite Svrstaj stupce jednoliko. Za umetanje ili brisanje stupaca ili redaka odaberite odgovarajue naredbe iz izbornika Tablica. Za oblikovanje tablice u izborniku preica odaberite Obrubi i sjenanje. Za smjetanje tablice uz tekst u izborniku preica odaberite Svojstva tablice, kartica Tablica, pa odaberite eljenu mogunost. Da biste sortirali tablicu oznaite je, pa u izborniku Tablica odaberite Sortiranje.

Da biste iskljuili automatsko podruje crtanja, odaberite Alati> Mogunosti, pa na kartici Openito uklonite kvaicu ispred Pri umetanju samooblika ... Za umetanje gotovih oblika, na alatnoj traci Crtanje odaberite Samooblici > Osnovni oblici te kliknete na eljeni lik, nakon toga miem razvuete lik. Umetnuti gotovi oblik moete mijenjati odabirom Oblikuj samooblik.

53

54


Za dodavanje sjene ili 30 oblika, nakon crtanja odaberite jedan od alata Nain sjenanja ili 30 vrsta da biste uredili oblik.

Za umetanje umjetniki oblikovanog teksta kliknite na gumb Umetni WordArt na alatnoj traci Crtanje Za odreivanje redoslijeda oblika, tj. premjetanje ispred ili iza odaberite odgo-varajuu naredbu iz Crtanje> Redoslijed. Da biste oblike grupirali: oznaite jedan oblik, pa drei pritisnutu tipku Ctrl oznaite ostale oblike. Na alatnoj traci Crtanje u izborniku Crtanje odaberite Grupa.

Odabirom jezika birate pravopis i gramatiku koji e se primjenjivati na vae tekstove. elite li odrediti jezik cijelog dokumenta ili nekog njegovog dijela odaberite Alati> Jezik> Postavi jezik. Za provjeru pravopisa napisanog teksta odaberite Alati> Pravopis i gramatika. elite li da Word stalno provjerava pravopis dok vi upisujete tekst, odaberite tu mo-

gunost u Alati> Mogunosti, kartica Pravopis i gramatika. Na istom mjestu ozna-avate i sakrivanje pogreaka u dokumentu. Mogunosti automatskog ispravka podeavate odabirom Alati> Mogunosti samoispravka.

4 Obrada teksta

4.1 Uvod u obradu teksta

4.1. Pokrenite program Word, otvorite novi dokument, pa: a) napiite pet reenica o filmu kojeg ste zadnjeg gledali; b) spremite datoteku pod imenom zadatak4-1.doc; c) zatvorite tu datoteku.

4.2. Otvorite pet novih dokumenata: a) spremite ih pod imenima prvi.doc, drugi.doc, treci.doc, cetvrti.doc i peti.doc; b) zatvorite sve te dokumente.

4.3. Otvorite novi dokument, pa: a) napiite tekst neke pjesme s barem tri strofe; b) spremite datoteku pod imenom zadatak4-3.doc; c) zatvorite tu datoteku.

4.4. Otvorite novi dokument, pa: a) napiite tekst s temom po elji; b) tekst treba imati naslov i barem etiri odlomka, a u svakom barem po tri reenice; c) spremite datoteku pod imenom zadatak4-4.doc.

4.5. Opiite postupak oznaavanja jedne rijei. 4.6. Opiite postupak oznaavanja jednog retka teksta.

4.7. Opiite postupak oznaavanja jednog odlomka. 4.8. Zato je potrebno oznaiti tekst? 4.9. Opiite postupak oznaavanja cijelog dokumenta. 4.10. Objasnite razliku izmeu naredbi Spremi i Spremi kao. 4.11. Opiite postupak ispravljanja jednog slova u nekoj rijei. 4.12. Opiite postupak ukljuivanja prikaza alatne trake Crtanje.

4.13. Koju naredbu ete upotrijebiti da vratite zabunom izbrisani tekst, odmah nakon brisanja?

55

56


4.2 Oblikovanja dokumenta

4.14. Gdje moete provjeriti koja su pisma instalirana na vaem raunalu? 4.15. Otvorite datoteku zadatak4-1.doc, pa oblikujte:

a) prvu reenicu - Arial 12, plavo; b) drugu reenicu - Gomic Sans 14, crveno; e) treu reenicu - Times New Roman 10, zeleno; d) etvrtu reenicu - Arial 14, crno; e) petu reenicu - Gomic Sans 21, naranasto; f) spremite datoteku pod imenom zadatak4-15.doc.

4.16. Otvorite datoteku zadatak4-3.doc, pa oblikujte: a) prvi odlomak (prva strofa) - Arial 12, plavo, podebljano; b) drugi odlomak (druga strofa) - Gomic Sans 14, crveno, ukoeno; e) spremite datoteku pod imenom zadatak4-16.doc.

4.17. Otvorite datoteku zadatak4-4.doc, pa Oblikujte: a) prvi odlomak - Arial14, crveno, podcrtano, poravnato po sredini; b) drugi odlomak - Gomic Sans 12, plavo, ukoeno, poravnato ulijevo; e) trei odlomak - Times New Roman 10, zeleno, podebljano, poravnato desno; d) naslov - Arial 15, plavo, podebljano, poravnato po sredini; e) spremite datoteku pod imenom zadatak4-17.doc.

4.18. Otvorite datoteku zadatak4-17.doc, pa Oblikujte: a) prvi odlomak - prored 2; b) drugi odlomak - prored 1.5; e) trei odlomak - prored 1; d) spremite datoteku pod imenom zadatak4-18.doc.

4.19. Opiite postupak oblikovanja odlomka da biste dobili ovakav tekst: Gomic Sans 18, plavo, podebljano, poravnato obostrano. 4.20. Opiite postupak oblikovanja teksta da bude u obl iku Indeksa.

4.21. Opiite postupak oblikovanja odlomka da bude poravnat obostrano. 4.22. Objasnite kako Word raspoznaje kraj odlomka.

4.23. Opiite postupak oblikovanja naslova da biste dobili ovakav tekst: Arial 14, crveno, podcrtano, poravnato po sredini.

4.24. Otvorite novi dokument, pa: a) podesite usmjerenje stranica na pejzano; b) sve margine 2 cm; c) u zaglavlje napiete "Glumci"; d) u podnoje unesete broj stranice; e) napiite pet reenica o vama omiljenim glumcima; 1) spremite datoteku pod imenom zadatak4-24.doc.

4.25. Otvorite novi dokument, pa: a) podesite usmjerenje stranica na portretno; b) sve margine 1,5 cm; c) u zaglavlje napiete "Pjevai"; d) u podnoje unesete broj stranice, poravnate ga po sredini ;

4 Obrada teksta

e) napiete naslov i dva odlomka teksta s po tri reenice o vama omiljenim pjevaima; 1) spremite datoteku pod imenom zadatak4-25.doc.

4.26. Otvorite novi dokument, pa: a) podesite usmjerenje stranica na pejzano; b) sve margine 2,5 cm; c) u zaglavlje napiete: u sredinu va razred, a desno datum; d) u podnoje unesete broj stranice, poravnate desno; e) napiete naslov i tri odlomka teksta s po dvije reenice o vaem razredu; 1) spremite datoteku pod imenom zadatak4-26.doc.

4.27. Opiite postupak oblikovanja dokumenta s marginama 1,5 cm i portretnom orijentacijom. 4.28. Opiite postupak oblikovanja zaglavlja i podnoja da biste u zaglavlju napisali svoje ime, a u podnoju broj stranice/ ukupan broj stranica poravnato udesno. 4.29. Opiite postupak oblikovanja dokumenta s marginama 2 cm i pejzanim usmjerenjem.

4.30. Opiite postupak oblikovanja zaglavlja i podnoja da biste u zaglavlju napisali neki tekst, a u podnoju broj stranice poravnat po sredini. 4.31. Otvorite novi dokument, pa:

a) podesite usmjerenje stranica na portretno; b) sve margine 2 cm; c) u zaglavlje napiete "Sportovi"; d) u podnoje unesete broj stranice; e) napiite pet reenica o nekim zanimljivim sportovima; 1) spremite datoteku pod imenom zadatak4-31.doc.

57

58


4.32. Otvorite datoteku zadatak4-31.doc, pa oblikujte: a) prvu reenicu - Arial 12, plavo, podebljano; b) drugu reenicu - Gomic Sans 14, crveno, podcrtano; c) treu reenicu - Times New Roman 10, zeleno, kurziv; d) spremite datoteku pod imenom zadatak4-32.doc.

4.33. Otvorite datoteku zadatak4-26.doc, pa oblikujte: a) prvi odlomak uvuen slijeva za 2 cm; b) drugi odlomak uvuen zdesna za 1,5 cm; c) u treem odlomku uvucite samo prvi redak za 2,5 cm; d) izmeu drugog i treeg odlomka umetnite dva prazna retka; e) obrubite prvi odlomak s 3D, crvenim okvirom; e) spremite datoteku pod imenom zadatak4-33.doc.

4.3 Rad s blokovima teksta

4.34. Koje tipkovnike kratice se koriste za kopiranje, premjetanje i lijepljenje blokova teksta?

4.35. Opiite postupak kojim ete u tekstu dobiti dva jednaka odlomka? 4.36. Opiite postupak kojim ete u tekstu s tri odlomka premjestiti prvi odlomak na kraj teksta.

4.37. Otvorite datoteku zadatak4-32.doc, pa: a) kopirajte cijeli tekst tri puta; b) svaki kopirani primjerak teksta obojite drugom bojom; c) prvi primjerak teksta poravnajte lijevo, drugi po sredini, trei desno, a etvrti

obostrano; d) spremite datoteku pod imenom zadatak4-37.doc.

4.38. Otvorite datoteku zadatak4-3.doc, pa: a) kopirajte pjesmu dva puta; b) svaki kopirani primjerak pjesme obojite drugom bojom; c) na svaki kopirani primjerak pjesme primijenite drugaiju vrstu i veliinu pisma; d) svaki kopirani primjerak pjesme poravnajte drugaije; e) u zag lavlje napiite ime autora pjesme; f) umetnite obrub stranice s oblikom po elji; g) spremite datoteku pod imenom zadatak4-38.doc.

4.39. Otvorite novi dokument, pa: a) napiite tekst s tri odlomka o zimskim sportovima; b) prvi odlomak obojite plavo, drugi zeleno, a trei crveno; c) premjestite prvi odlomak na kraj teksta; d) uokvirite prvi odlomak dvostrukom, valovitom plavom crtom; e) spremite datoteku pod imenom zadatak4-39.doc.

4.4 Rad s tabulatorima

4.40. Nabrojite vrste tabulatora. 4.41. Koja je uloga tipke Tab?

4.42. Koritenjem tipke Tab napiite i oblikujte tekst kao na slici:

Salata Krumpir Spinat Mrkva Perin Krastavci

Jagode Vinje Limun Jabuke Kruke Mandarine

b) spremite datoteku pod imenom zadatak4-42.doc. 4.43. Koritenjem tabulatora napiite i oblikujte tekst kao na slici:

Kruh Mlijeko okolada

Salata Tjestenina

11,34 5,45 8,79 6,56 3,99

b) spremite datoteku pod imenom zadatak4-43.doc.

4 Obrada teksta

59

60


4.44. Koritenjem tabulatora napiite i oblikujte tekst kao na slici:

a) \ I I 1 . I 2 . I 3 . I 4' I 5 . I & I 7 ' I 8 . I 9 . I 10' I 11' I 12' I ~. I : 14' I

Rad s tabulatorima ........................................................................... 21 Rad s tablicama ................................................................................ 25 Ispis dokumenata ..................... ........................................................ 30 Slike i crtei ............................................................................... ........ 33 Dodatne mogunosti i alati .............................................................. 39

b) spremite datoteku pod imenom zadatak4-44.doc.

4.5 Rad s tablicama

4.45. Opiite postupak umetanja tablice s tri stupca i etiri retka.

4.46. Opiite postupak promjene irine jednog stupca. 4.47. Opiite postupak promjene veliine cijele tablice. 4.48. Opiite postupak kojim e tablica dobiti dvostruki, crveni vanjski rub i plavu podlogu. 4.49. Opiite kako biste u tablicu umetnuli jedan stupac slijeva. 4.50. to e se dogoditi ako u posljednjoj eliji tablice pritisnete tipku Tab? 4.51. Otvorite novi dokument, napravite ovakvu tablicu (pripazite na poravnanja teksta u stupcima) i spremite je pod imenom zadatak4-51.doc.

Vrsta namirnice Cijena po ki logramu Koliina (kg) Jagode 15,00 kn 5 Salata 4,99 kn 3 Krumpir 1,86 kn 6 Jabuke 5,00 kn 10 Trenje 24,99 kn 2

4 Obrada teksta

4.52. Otvorite novi dokument, pa; a) napiite naslov ':.Jelovnik", poravnajte ga desno; b) umetnite tablicu sa est stupaca i pet redaka, u stupce napiite dane

(ponedjeljak - petak), a u retke tjedne (1. - 4.); c) napiite jelovnik za uinu, po danima u tjednu, za sva etiri tjedna; d) tekst za svaki tjedan oblikujte drugaije (boja, vrsta, veliina); e) spremite datoteku pod imenom zadatak4-52.doc.

4.53. Otvorite datoteku zadatak4-52.doc, pa: a) oblikujte tablicu koristei obrube i sjenanje; b) poravnajte tablicu po sredini stranice; c) podesite usmjerenje stranice na pejzano; d) sve margine 1,5 cm; e) ispiite dokument; f) spremite datoteku pod imenom zadatak4-53.doc.

4.54. Otvorite novi dokument, pa; a) umetnite tablicu s tri stupca i dvanaest redaka; b) u tablicu unesite imena prijatelja, njihove adrese i telefonske brojeve; c) s lijeve strane tablice umetnite jedan stupac i u njega upiite redne brojeve; d) sortirajte podatke u tablici prema imenima prijatelja, uzlazno, spremite datoteku

pod imenom zadatak4-54d.doc; e) sortirajte podatke u tablici prema adresama, silazno, spremite datoteku pod

imenom zadatak4-54e.doc; f) sortirajte podatke u tabiici prema teiefonskim brojevima, uzlazno, spremite

datoteku pod imenom zadatak4-54f.doc.

4.55. Otvorite novi dokument, napravite ovakvu tablicu (pripazite na poravnanja teksta u stupcima) i spremite je pod imenom zadatak4-55.doc.

i vrsta

izvod

I plaa , ek

raun

f izvod i. I plaa

i ek i

~{I)

datum uplatafi splata

12.06 . -3,50 kn

13.06. 3326,24 kn

24 .06 . -1740,42 kn

30.06. -526,23 kn

1.08 . -3,40 kn

23.08. 3329,24 kn

24 .08 . -1272,42 kn

I I

I i raun 30.08 . -533,23 kn i ~ .. ."",,~ ~ .... -;ft,~~,..." .~""""'"""~

61

62


4.6 Ispis dokumenta

4.56. Otvorite novi dokument, pa: a) napiite tekst s etiri odlomka s barem tri reenice o temi po elji; b) kopirajte cijeli tekst sedam puta; c) spremite datoteku pod imenom zadatak4-56.doc b) ispiite sve neparne stranice.

4.57. Otvorite datoteku zadatak4-56.doc, pa: a) ispiite prve dvije stranice.

4.58. Otvorite datoteku zadatak4-56.doc, pa: a) ispiite cijeli dokument.

4.59. Otvorite datoteku zadatak4-56.doc, pa: a) ispiite drugu i treu stranicu.

4.60. Opiite postupak dvostranog ispisivanja dokumenta. 4.61. Opiite postupak odabira pisaa na kojem ete ispisati dokument. 4.62. Opiite postupak ispisivanja parnih stranica dokumenta.

4.63. Opiite postupak prekidanja ispisa dokumenta. 4.64. Opiite postupak brisanja popisa dokumenta koji ekaju ispis.

4.65. Opiite postupak ispisivanja dviju stranica dokumenata na jedan list papira (ne dvostrano) .

4.7 Dodatna oblikovanja teksta

4.66. Otvorite novi dokument, pa; a) koristei oblikovanje u tri stupca napiite tekst o nekom dogaaju u vaoj koli; b) napiite naslov dogaaja poravnat po sredini; c) u zaglavlju napiite svoje ime; d) u podnoju napiite broj stranice, poravnat po sredini; e) spremite datoteku pod imenom zadatak4-66.doc.

4.67. Otvorite novi dokument, pa; a) koristei numerirane popise napiite popis za kupovinu; b) oblikujte ga - Arial 16, plavo; e) napiite naslov, poravnajte ga po sredini; d) spremite datoteku pod imenom zadatak4-67.doc.

4.68. Otvorite novi dokument, pa; a) koristei grafike popise napiite popis prijatelja; b) oblikujte ga - Comie Sans 15, zeleno; e) napiite naslov, poravnajte ga udesno; d) spremite datoteku pod imenom zadatak4-68.doc.

4.69. Otvorite novi dokument, pa;

4 Obrada teksta

a) napiite jelovnik za uinu, po danima u tjednu, upotrijebite grafike i numerirane popise;

b) tekst oblikujte: naranasto, Comie Sans 14; e) napiite naslov 'Jelovnik", poravnajte ga desno; d) spremite datoteku pod imenom zadatak4-69.doc.

4.70. Opiite postupak izrade numeriranog popisa.

4.71. Opiite postupak oblikovanja teksta u tri stupca s crtom izmeu stupaca.

4.72. Opiite postupak oblikovanja ve napisanog teksta u popis s grafikim oznakama.

4.73. Opiite postupak odabira slike za PQpis s grafikim oznakama.

4.74. Otvorite novi dokument, pa; a) koristei oblikovanje u dva stupca napiite tekst o nekom dogaaju po elji; b) napiite naslov dogaaja poravnat po sredini; c) u zaglavlju napiite svoje ime; d) u podnoju napiite broj stranice, poravnat po sredini; e) spremite datoteku pod imenom zadatak4-74.doc.

4.8 Slike i crtei

4.75. Opiite postupak umetanja i poravnavanja slike da biste dobili sliku make koja je postavljena desno od teksta.

63

64


4.76. Otvorite datoteku zadatak4-69.doc, pa: b) umetnite sliku neke namirnice ispred teksta, poravnajte je lijevo; c) umetnite drugu sliku namirnice na poetak prvog odlomka teksta, poravnajte je

desno, tako da tekst ide uz nju; d) treu sliku namirnice umetnite ispod teksta, poravnajte je po sredini; e) spremite datoteku pod imenom zadatak4-76.doc.

4.77. Otvorite datoteku zadatak4-74.doc, pa: a) umetnite fotografiju s tog dogaaja uz tekst, poravnajte je lijevo, tako da tekst ide

uz nju; b) spremite datoteku pod imenom zadatak4-77.doc.

4.78. Otvorite datoteku zadatak4-55.doc, pa: a) iznad tablice napiite naslov "Tekui raun" b) umetnite sliku neke novanice izmeu naslova i tablice, poravnajte je lijevo; c) umetnite neku sliku banke uz tablicu, poravnajte je desno; d) treu sliku bankara umetnite ispod tablice, poravnajte je po sredini; e) spremite datoteku pod imenom zadatak4-78.doc.

4.79. Otvorite novi dokument, pa; a) napiite naslov i dva odlomka teksta o kunim ljubimcima; b) uz prvi odlomak umetnite sliku make, poravnajte je lijevo uz tekst; c) uz drugi od lomak umetnite sliku psa, poravnajte je desno uz tekst; d) u zaglavlju napiite "Kuni ljubimci", poravnajte po sredini; e) u podnoju umetnite broj stranice poravnat lijevo; f) spremite datoteku pod imenom zadatak4-79.doc.

4.80. Otvorite novi dokument, pa napiite ove tekstove: a) (x + y)2= X2 + 2xy + y2; b) x, . x2 = y3 : Y4; c) cm2, dm3 , m2, km3; d) A, (2,3), B2 (4, 5), C3 (1 , 1); e) o: je kut kod vrha A, ~ je kut kod vrha B, y je kut kod vrha C; f) spremite datoteku pod imenom zadatak4-80.doc.

4.81. Otvorite novi dokument, pa: a) napiite tekst pozivnice za neki dogaaj; b) oblikujte tekst po elj i; c) umetnite neku veselu sliku; d) koristei samooblike nacrtajte i obojite smjekia; e) spremite datoteku pod imenom zadatak4-81.doc; f) ispiite cijeli dokument.

4.82. Otvorite novi dokument, pa: a) napiite tekst o vaem omiljenom godinjem dobu; b) oblikujte tekst po elji; c) umetnite dvije odgovarajue slike; d) podesite usmjerenje stranica na portretno; e) sve margine 1,5 cm; f) u zaglavlje napiete ime godinjeg doba; g) u podnoje unesete broj stranice, poravnate ga po sredini; h) spremite datoteku pod imenom zadatak4-82.doc; i) ispiite cijeli dokument.

4.83. Otvorite novi dokument, pa: a) napiite plakat za neki dogaaj; b) odaberite boju, vrstu i veliinu pisma po elji; c) umetnite tri odgovarajue slike; d) spremite datoteku pod imenom zadatak4-83.doc.

4.84. Otvorite novi dokument, pa napiite ove tekstove: a) (a + b)3= a3 + 3a2b + 3ab2 + b3; b)P=av

a'

c) lidija@skola; d) A17 (12, 32) , 823 (44, 52), C31 (16,17); e) 25C, 120, 250, 350$; f) o = 2 (a + b), P = a b; g) spremite datoteku pod imenom zadatak4-84.doc.

4.85. Otvorite novi dokument, pa: a) napiite osam reenica o moru; b) umetnite neku sliku mora; c) oblikujte sliku tako da

informatika i racunarstvo zbirka zadataka

Documents