1) Informatika u pedagogiji (pedagoška informatika) je grana informatike. Primarni

fokus ima na kompjuterskim programima, sistemima i mrežama koji podržavaju

istraživanje i razvoj pedagogije. Pedagoška informatika je bazirana na informatičkoj

nauci, kompjuterskoj nauci i pedagogiji, ali predstavlja i spoj ove 3 nauke. Ovaj

termin se upotrebljava od 2004. godine.1

2) HTML je kratica za HyperText Markup Language, što znači prezentacijski jezik za

kreiranje web stranica. Da bi se web stranice mogle oblikovati, stvoren je HTML.

Pomoću njega moguće je mijenjati fontove slova po tipu (obitelji: Arial, Times, Curier

itd.), veličini i stilu (običan, italic, bold ili italic bold). Moguće je umetati slike u tekst,

definirati prored, uvučenost teksta i drugo.2

3) Portable Document Format (skraćeno: PDF) je format zapisa dokumenata kojeg je

kreiralo poduzeće Adobe Systems 1993. godine. Koristi za za zapis

dvodimenzionalnih dokumenata neovisno o uređaju i rezoluciji ispisa3

4) E-knjiga, eKnjiga ili eknjiga (engl. eBook, e-book), skraćenica od elektronska knjiga,

je knjiga koja se distribuira u digitalnoj formi. E-knjige se čitaju na računarima sa

programima kao što su Adobe Reader ili Microsoft Reader, ili na posebnim

portabilnim čitačima.

E-knjiga se prvi put pominje 1971. godine kada je Michael Hart, student univerziteta u

Illinoisu, putem univerzitetske mreže počeo distribuirati knjige u digitalnoj formi. To je

bio početak projekta koji je Hart poslije nazvao project Gutenberg, po revolucionaru

tehnologije štampanja Johannu Gutenbergu. Projekt se zalaže za kreiranje elektronskih

verzija književnih dijela u javnom domenu i njihovo besplatno distribuiranje putem

interneta i pripadaju mu velike zasluge za širenje i populizaciju e-knjiga.4

5) Prvi e-časopisi pojavili su se još sedamdesetih godina 20. stoljeća, ali zbog

nedostupnosti većem broju korisnika nisu doživjeli širu primjenu. U posljednjih

desetak godina sve veći broj časopisa prelazi iz papirnatog u elektronički format.

1 http://en.wikipedia.org/wiki/Education_informatics2 Dr. sc. Senada Dizdar, docent Filozofski fakultet Sarajevo Odsjek za komparativnu književnosti bibliotekarstvo3 Dr. sc. Senada Dizdar, docent Filozofski fakultet Sarajevo Odsjek za komparativnu književnosti bibliotekarstvo4 https://bs.wikipedia.org/wiki/E-knjiga

1

Pod pojmom elektronički časopis podrazumijevaju se svi časopisi koji su dostupni u

elektroničkom obliku, danas se uglavnom podrazumijeva da su dostupni preko World

Wide Web-a.

Oni su posebna vrsta elektroničkog dokumenta koji imaju svrhu omogućavanja materijala

za akademska istraživanja i proučavanja, oblikovani su približno jednako tiskanim

časopisima, meta podaci upisani su u specijaliziranoj bazu podataka i najčešće su dostupni

preko akademskih i specijaliziranih knjižnica.

Elektronički časopis organiziran je kao baza podataka, tj. svaki članak koji se nalazi u

časopisu opisan je setom podatka (autor, naziv časopisa, ISSN broj, stranica, ustanova

autora itd.), što olakšava njihovo pretraživanje i listanje.

Većina časopisa je zapisana i objavljena u HTML (Hyper Text Markup Language, tj. jezik

za označavanja hiper teksta koji se upotrebljava za izradu WEB sadržaja) i/ili PDF

(Portable Document Format) formatu, ali neki od njih dostupni su u samo jednom od ta

dva formata.

E-časopisi čitaju se pomoću pretraživača (eng. browser) koji su istovremeno i internetski

pretraživači (Netscape, Internet Explorer, Opera, Mozilla Firefox i ostali), a za časopise

koji se nalaze u PDF fomatu potreban je još i Adobe Acrobat Reader ili neki drugi čitač.

Oni sa svojim brojnim ugrađenim opcijama i alatima predstavljaju dopunsku pomoć u

pregledavanju i manipulaciji e-časopisima.5

6) IP broj ili IP adresa je jedinstvena brojčana oznaka računala na internetu. IP adresa je

u osnovi binarni broj, koji je u slučaju trenutno važeće verzije IP protokola, IPv4,

binarni broj 32 bita dug. Često se radi lakšeg pamćenja IP adrese zapisuju u dekadskoj

notaciji, gdje se 32-bitni broj podijeli na četiri 8-bitna broja, koji se zatim prikazuju

kao četiri decimalna broja odvojena točkom. Svaki od tih brojeva je u rasponu 0-255,

što je upravo raspon brojeva koji se mogu prikazati u jednom 8-bitnom binarnom

prikazu. IPv6 verzija protokola predviđa 128-bitne adrese, te se u tom slučaju može

koristiti i heksadecimalni zapis, radi kraćeg oblika i jednostavnosti.6

7) PostScript (skraćeno: PS) je programski jezik poduzeća Adobe Systems, namjenjen

grafici, primarno stolnom izdavaštvu.7

5 http://hr.wikipedia.org/wiki/Elektroni%C4%8Dki_%C4%8Dasopis6 http://www.ip-adress.com/7 Dr. sc. Senada Dizdar, docent Filozofski fakultet Sarajevo Odsjek za komparativnu književnosti bibliotekarstvo

2

8) Elektroničko učenje (e-učenje ili engl. e-learning) danas sve češće susrećemo u

praktičnoj primjeni. Osim osnovne upotrebe multimedije i interneta u sklopu

svakodnevnog formalnog obrazovanja, danas se putem sustava e-učenja omogućava i

organizacija konferencija, kao i tzv. E-learning akademije, online obrazovanja

zaposlenika u nekim tvrtkama te različiti komercijalni tečajevi.

Današnje doba modernih tehnologija i globalizacije donosi brze promjene u svim

aspektima ljudskog života. Svakim danom stvaraju se nove informacije, a opći razvoj

kontinuirano zahtijeva nova znanja i vještine. Javlja se potreba za što bržim,

pravovremenim obrazovanjem, koje će istovremeno biti otvoreno, široko dostupno.

"Početak obrazovanja na daljinu na sveučilišnoj razini dogodio se u SAD-u krajem 19.

stoljeća, kad je pokrenuto više inicijativa za obrazovanje putem dopisnih studija. Već

početkom 20. stoljeća pozornost je usmjerena kreiranju novih pedagoških modela za

dopisne studije, kao i standardima kvalitete za njihovo provođenje. (…) Računalna

tehnologija omogućila je interaktivno poučavanje u obrazovanju na daljinu koje je vođeno

posebno dizajniranim obrazovnim softverom (engl. courseware), a prvi takvi sustavi

pojavili su se približno 1960. godine. (…) Poseban napredak u korištenju računala za

obrazovanje omogućila je tehnologija multimedijalnog CD-ROM-a, a svojevrsna

tehnološka i pedagoška revolucija u obrazovanju na daljinu nastupila je s razvojem World

Wide Weba8

9) Internetski preglednik [1] [2](Web preglednik, web browser, Internet browser) je

program koji korisniku omogućuje pregled web stranica i multimedijalnih sadržaja

vezanih uz njih. Iz jednog od njih trenutno čitate ovaj tekst.

Najpopularniji preglednici danas su:

Firefox - besplatan preglednik otvorenog koda

Mozilla - imenom Mozilla danas nazivamo spoj Firefoxa i Thunderbirda

Opera - besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Opera

Internet Explorer - besplatan preglednik zatvorenog koda tvrtke Microsoft

Safari - besplatan preglednik tvrtke Apple

Google Chrome - besplatan preglednik tvrtke Google9

8 Ljiljana Bodrožić: "E-learning"9 Časopis Bug

3

10) Poslužitelj (eng. server) je namjensko računalo koje šalje ili prima podatke od

mnogostrukih klijenata. Poslužitelji se klasificiraju po namjeni na sljedeće:

web poslužitelj

datotečni poslužitelj (file server)

poslužitelj e-pošte

poslužitelj za pregledavanje virusa, itd.

Razvoj poslužitelja omogućio je razvoj aplikacijskog okružja i paradigme klijent-

poslužitelj (engl. client-server). U ovom okružju aplikacija je podijeljena na klijent

(obično na mikroračunalu) koji prikazuje podatke i djelomično ih obrađuje, dok se

poslužitelj koristi kao glavna okosnica obrade i spremanja podataka.10

O ovoj problematici je pisano u

1) “Web-Based Learning through Educational Informatics: Information Science Meets

Educational Computing – Web bazirano učenje kroz pedagošku informatiku:

Informatička nauka u susretu sa informatikom u pedagogiji” Nigel Ford (University of

Sheffield, UK)

2) Ljiljana Bodrožić: "E-learning"

3) Jasna Tingle: "E-learning i što bismo njime mogli u Hrvatskoj"

4) Ćukušić, M., Jadrić, M.: "E-učenje: koncept i primjena", Školska knjiga, Zagreb,

2012.

5) Jadrić, M., Ćukušić, M., Lenkić, M.: "E-učenje: Moodle u praksi", EFST, Split, 2012.

10 http://hr.wikipedia.org/wiki/Poslu%C5%BEitelj

4