informatikau...

51
INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTI PRIRUČ NIK ZA KOLEGIJ INFORMATIKA U POVIJESNOJ ZNANOSTI Radna verzija – ne citirati

Upload: others

Post on 04-Jan-2020

8 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

INFORMATIKAUPOVIJESNOJZNANOSTI

PRIRUČNIK ZA KOLEGIJ INFORMATIKA UPOVIJESNOJ ZNANOSTI

Radna verzija – ne citirati

Page 2: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

1 / 51

1.ŠTO JE PC RAČUNALO ?

Računalo je elektronički uređaj koji služi za automatsku obradu podataka. Računalo operira

isključivo s digitalnim podacima ( kombinacije digitalnih znamenki 0 i 1 ).

PC računalo je vrsta računala koje služi za osobnu upotrebu ( PC = personal computer tj. osobno

računalo ), a na tržištu se prvi put pojavljuje 1981. godine. PC kompatibilna računala su u svijetu

najviše u upotrebi i postala su standard za najširu upotrebu.

2.ŠTO JE HARDVER I SOFTVER ?

Hardver su fizički dijelovi od kojih se sastoji računalo. To su svi elektronički sklopovi i

komponente , mehanički i elektromehanički dijelovi i uređaji koji čine računalo. Na hrvatskom

jeziku hardver se naziva sklopovlje.

Za razliku od hardvera , softver čine programi koji se fizički ne mogu opipati. Softver se

pohranjuje na memorijskim jedinicama ( diskovi, diskete, CD i dr. ) u digitalnom obliku.

Hardver i softver su dvije povezane računalne cjeline bez kojih računalo ne može raditi. Na

današnjem stupnju tehnologije softver predstavlja značajniju komponentu od hardvera.

3.SASTAVNI DIJELOVI RAČUNALA

Osnovni dijelovi PC računala su: sistemska (centralna) jedinica, monitor , tipkovnica i miš.

3.1. SISTEMSKA JEDINICA

Sistemska jedinica je osnovni dio svakog PC računala i ona zapravo predstavlja računalo u

užem smislu riječi. Sastoji se od sljedećih logičkih cjelina :

Page 3: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

2 / 51

Kućište je limena kutija u kojoj su smješteni svi ostali dijelovi sistemske jedinice. Na

kućištu se nalaze tipke POWER koja služi za paljenje računala i tipka RESET koja se koristi kad

računalo zablokira.

Uređaj za napajanje služi za pretvaranje mrežnog napona na niski napon na kojem radi

računalo.

Matična ploča je centralni dio računala. Na njoj se nalaze procesor (mozak cijelog

računala) , utori za umetanje kartica vanjskih uređaja , utori za memorijske kartice , bios čip i razni

drugi elektronički sklopovi koji to povezuju.

Memorijske kartice sadrže RAM memoriju računala. To je radna memorija koja se može

proširivati i na taj način se povećava brzina rada računala.

Grafička kartica pretvara računalne digitalne signale u analogne video signale prikladne za

prikaz na monitoru. Grafičke kartice se razlikuju prema rezoluciji , broju boja , brzini i količini

memorije.

Čvrsti disk je uređaj koji koristi magnetski medij za pohranu digitalnih podataka. Disk je

fiksno ugrađen u sistemskoj jedinici. Na njemu se nalazi sav softver koji koristimo na računalu.

Disketni pogon je uređaj za smještaj i rad disketa.

Osim navedenih često srećemo jošneke dodatne dijelove, kao što je mrežna kartica,

modem, TV kartica , zvučna kartica i dr.

3.2. MONITOR

Monitor je uređaj koji služi za prikazivanje slike. On nam omogućuje komunikaciju s

računalom i prikazivanje rezultata rada. Korisnik PC računala najviše vremena provodi gledajući u

monitor i zbog toga je vrlo bitna kvaliteta slike koja se prikazuje. Monitori imaju veću rezoluciju

(gustoću točkica) od televizora pa samim tim i kvalitetniju sliku.

Za ugodno gledanje slike vrlo je važna veličina monitora. Ona se izražava u inčima, a danas

se najviše srećemo s 15 `` i 17`` monitorima. Druge važne karakteristike su razmak točaka,

rezolucija, vertikalna i horizontalna frekvencija.

Monitori isijavaju određena zračenja koja se do sada nisu pokazala opasnim za ljudsko

zdravlje. Ipak, postoje strogi kriteriji za dozvoljeni nivo zračenja monitora te je potrebno da

monitori imaju oznaku LR (low radiation).

Monitori sa katodnom cijevi se upotrebljavaju za stolna računala dok prijenosna rade s LCD

ekranima.

Page 4: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

3 / 51

3.3. TIPKOVNICA

Služi za unos podataka u računalo. Današnje tipkovnice imaju standardno 105 tipke, a

raspored slova odgovara rasporedu na pisaćoj mašini. Pojedine zemlje imaju raspored tipki

prilagođen za slova i znakove karakteristične za tu zemlju.

Esc – služi za izlazak odnosno odustajanje od nekog izbornika ili naredbe

F1-F12 – funkcijske tipke za brzo pokretanje nekih naredbi

RAZMAKNICA – za umetanje razmaka u tekstu

Enter – za pokretanje naredbe ili prelazak u novi red prilikom pisanja teksta

TAB – tipka za ubacivanje većeg razmaka u tekst

← - tipka za brisanje

Caps Lock – tipka za uključivanje stalnog pisanja velikih slova

Shift – tipka za pojedinačno pisanje velikih slova ili znakova iznad brojeva

Ctrl,Alt – u kombinaciji s drugim tipkama za specijalne efekte

Windows – pokreće startni izbornik

Insert – tipka za uključivanje i isključivanje pretipkavanja teksta

Home – tipka za skok kursora na početak retka

End – tipka za skok kursora na kraj retka

Page Up – tipka za skok kursora za jednu stranicu prema gore

Page Down - tipka za skok kursora za jednu stranicu prema dolje

Delete – tipka za brisanje znaka ispred kojeg se trenutno nalazi kursor

Strelice – za pomicanje kursora u željenim smjerovima

Print Screen – spremanje slike cijelog ekrana u posebnu memoriju

Scroll Lock – tipka za blokiranje listanja sadržaja ekrana

Pause/Break – privremeno zaustavljanje ili prekid određene akcije na računalu

Num Lock – tipka za uključivanje i isključivanje brojčane tastature

3.4 MIŠ

Mišje uređaj koji služi za pokazivanje po ekranu. Pomoću njega se pokreću programi i

naredbe , premještaju objekti , crta , biraju opcije i dr.

Najveći broj akcija se izvodi lijevom tipkom miša . Desna tipka miša koristi se samo za specijalne

akcije.

- pokazivanje

Page 5: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

4 / 51

- jednostruki klik na lijevu tipku (označavanje objekta ili pokretanje naredbe iz izbornika)

- dvostruki klik na lijevu tipku (pokretanje programa, otvaranje mapa, pokretanje datoteka

i sl.)

- premještanje objekata

- obuhvaćanje više objekata pomoću lasa

3.5 PISAČ

Pisačje uređaj koji služi za ispis tekstualnih i grafičkih informacija iz računala na papir.

Prema tehnologiji rada dijele se na tri vrste :

- matrični (iglični) pisači

- tintni (InkJet) pisači

- laserski pisači

-

Matrični pisači rade najstarijom tehnologijom sličnom kao mehanički pisači strojevi.

Nedostatak im je da su spori , bučni i daju najslabiju kvalitetu otiska. Prednost im je da mogu

istovremeno pisati više kopija ako se koristi indigo papir, te se koriste u uredima gdje se zahtijeva

ispis u više primjeraka.

Tintni pisači koriste glavu za pisanje koja se sastoji od tankih cjevčica koje prskaju tanki

mlaz tinte na papir. U odnosu na matrične puno su tiši, brži i daju kvalitetan otisak u boji, te su

najrašireniji.

Laserski pisači su najkvalitetniji i najskuplji. Rade na sličnom principu kao fotokopirni

uređaj, te su najbrži, najtiši i daju najbolji otisak, ali kao i tintni ne mogu koristiti indigo papir.

3.6. SKENER

Uređaj za digitalizaciju slika ili tekstova koji se nalaze na papiru ili nekoj drugoj podlozi.

Digitalizirana slika se prenosi u memoriju računala da bi se mogla pomoću softvera dalje

obrađivati. Karakteristika koja najviše utječe na kvalitetu skenera je rezolucija .

Page 6: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

5 / 51

3.7. MODEM

Modem je uređaj koji služi za komuniciranje između dva udaljena računala putem

telefonske linije. Izrađuju se u vanjskoj i unutrašnjoj izvedbi. Karakteristika koja najviše utječe na

kvalitetu modema je brzina prijenosa podataka.

3.8. MEMORIJE

Memorije služe za pohranu digitalnih podataka. Korisnik PC računala operira sa sljedećim

memorijama:

1.čvrsti disk

2.diskete

3.CD-i

4.RAM (radna memorija)

RAM je privremena memorija (gašenjem računala RAM se potpuno isprazni) , a ostale

spadaju u trajne memorije. Traje memorije ne ovise o napajanju električnom energijom. Podatci se

trajnočuvaju u magnetskom ili u mehaničkom obliku.

Čvrsti disk je uređaj koji koristi magnetski medij za pohranu podataka. Spada u stalnu,

unutarnju memoriju PC računala. Na njemu se nalaze svi programi i ostali digitalni podaci koje

koristimo na računalu. Osnovna mu je karakteristika njegov kapacitet koji se mjeri u GB.

Disketa je stalna , prijenosna memorija koja koristi magnetski medij za pohranu podataka.

Danas su u upotrebi diskete promjera 3,5 inča kapaciteta 1,44 MB. Kod disketa se treba pridržavati

slijedećih uputa:

-diskete držati dalje od magneta

-ne izlagati visokim temperaturama

-ne polijevati tekućinama

-čuvati od lomova , savijanja i drugih mehaničkih oštećenja

Kompaktni disk (CD) u odnosu na disketu ima slijedeće prednosti: veliki memorijski

kapacitet, pouzdanost i dugotrajnost zapisa. Česti naziv je i optički disk jer se digitali podaci

zapisuju optički, pomoću laserske zrake.

JEDINICA ZA TRAJNU

POHRANU

KAPACITET PRIBLIŽAN BROJ STRANICA

TEKSTA

Disketa 1.44 MB 290

Page 7: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

6 / 51

CD-ROM 650- 700 MB 140 000

DVD-ROM 4.7-17 GB 940 000- 3 400 000

Tvrdi disk 40 GB 8 000 000

4. ORGANIZACIJA PODATAKA U MEMORIJAMA

Svi digitalni podaci koji se nalaze na memorijskim jedinicama moraju se logički

organizirati. Podaci su organizirani u datoteke, a datoteke se radi bolje preglednosti smještaju u

mape.

Datoteka je skup digitalnih podataka koji predstavljaju konkretan sadržaj (tekst, slika i dr.)

i ima jedinstveno ime pod kojim se vodi.

Mapa je okvir u koji se smještaju datoteke radi organizacije i

bolje preglednosti. U mapi se mogu nalaziti datoteke i manje mape, a

one mogu sadržavati jošmanje mape.

Cijela struktura grananja mapa naziva se stablo mapa. Put koji treba

prijeći po granama (mapama) do željene datoteke naziva se staza.

Primjer organizacije podataka na tvrdom disku:

5. PROGRAMSKA OPREMA RAČUNALA

Program je skup digitalnih podataka koji čina funkcionalnu cjelinu i se sastoji od jedne ili

više međusobno povezanih datoteka. Programi se dijele prema svojoj namjeni odnosno prema vrsti

posla koji se pomoću njih obavlja.

Page 8: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

7 / 51

Osnovni program svakog PC računala je operativni sustav , a ostali programi koji služe za

specijalnu namjenu nazivaju se korisnički programi ili aplikacije. Postoji čitav niz programa

različite namjene te ćemo spomenuti samo neke.

5.1 OPERATIVNI SUSTAVI

Njihova osnovna zadaća je ostvarivanje svih potrebnih preduvjeta za rad korisničkih

programa. Kvalitetan operativni sustav osigurava pouzdan i ugodan rad na računalu.

Operativni sustav sastoji se od više pojedinačnih programa koji čine jednu cjelinu i aktivira

se neposredno nakon uključivanja računala , a prije svih drugih programa. Jedan dio operativnog

sustava ostaje trajno aktivan u radnoj memoriji dok se ostatak aktivira prema potrebi.

Rad operativnog sustava može se predočiti kao neprekidni nadzor nad svim elementima

hardverske konfiguracije u očekivanju nekog zahtjeva od korisnika, ili od aplikacije koja se

izvršava na računalu.

Od pojave PC računala do danas napravljene su brojne verzije operativnih sustava za tu

vrstu računala , a navesti ćemo najraširenije:

DOS je stari operativi sustav koji je radio u tekstualnom modu i imao je vrlo ograničene

mogućnosti.

Windows 3.1. je prvi operativni sustav s grafičkim okruženjem koji je uklonio većinu

nedostataka DOS-a , međutim i sam je imao brojne nedostatke.

Windows 95 je grafički operativni sustav za PC računala koji je uveo novo, puno ugodnije

grafičko okruženje i jednostavniji rad za početnike.

Windows 98 je trenutno najrašireniji operativni sustav za PC računala, a glavna mu je

prednost podrška za brojne hardverske uređaje i prilagođenost internetu.

Windows XP je najnoviji operativni sustav s najdotjeranijim okruženjem i jošvećom

podrškom za razne hardverske uređaje čiji se rad integrira s operativnim sustavom.

Zahtijeva procesor radnog takta bar 400 MHz i minimalno 128MB RAM memorije.

5.2. PROGRAMI ZA OBRADU TEKSTA

Pisanje i obrada teksta je najčešći posao za koji se koristi PC računalo. Lakoća korištenja i

brojne mogućnosti najnovijih programa za obradu teksta dovedene su gotovo do savršenstva.

Najpopularniji program za obradu teksta je Microsoft Word, koji je dio programskog paketa

Office. Zadnje dvije verzije Office-a ( ver. 2000HR i ver. XP) lokalizirane su i na hrvatski jezik.

Page 9: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

8 / 51

5.3. PROGRAMI ZA TABLIČNE PRORAČUNE

Služe nam za izradu , oblikovanje i proračunavanje tabličnih podataka i grafičko

prikazivanje tabličnih podataka. Najviše se koriste u ekonomskim proračunima, za izradu

troškovnika , trgovačkih kalkulacija, obračuna plaća i sl.

Najpopularniji program za tablične proračune je Excel koji je također dio paketa Microsoft Office.

5.4. GRAFIČKI PROGRAMI

Oni služe za izradu i obradu slika na računalu. Pod slikom se podrazumijeva svaki grafički

objekt kao što je fotografija , ilustracija, nacrt , grafikon i sl. Postoji velik broj grafičkih paketa ,a

najpoznatiji su CorelDraw i Adobe Photoshop.

5.5. ANTIVIRUSNI PROGRAMI

Jedan od najvećih problema s kojima se korisnik PC računala može susresti je zaraza

njegovog računala nekim od računalnih virusa. Računalni virusi su programi napisani s namjerom

da unište podatke na disku ili da pokvare funkcioniranje nekog programa. Prenose se s računala na

računalo posredstvom disketa , kompaktnih diskova ili Interneta, skriveni unutar podataka koji se

kopiraju na čvrsti disk. Danas je poznato više od 10000 različitih računalnih virusa.

Postoji niz antivirusnih programa, no budući da se svakodnevno pojavljuju novi virusi

potrebno je i njih vrločesto obnavljati.

Page 10: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

9 / 51

WINDOWS

1.ŠTO JE WINDOWS

Windows je trenutno najrašireniji operativni sustav. Naziv Windows (prozori) je dobio po

tome što se u radu otvaraju brojni četvrtasti okviri koji sliče na prozore.

2.POČETNI EKRAN

Na idućoj slici je pokazan tipičan početni ekran operativnog sustava Windows:

RADNA POVRŠINA

IKONE

TIPKA START

TASKBAR

Page 11: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

10 / 51

Radna površina je podloga na kojoj se radi i na kojoj se nalaze svi ostali dijelovi sustava.

Radna površina predstavlja radni stol na kojem radimo i smještamo svoje predmete. Ona je uvijek u

pozadini bez obzira da li je vidimo ili ne. Boja i design radne površine se mogu promijeniti.

Ikone su sličice koje predstavljaju programe, programske prečice, mape ili datoteke. Sličica

izgledom i nazivom asocira na svoju namjenu. Broj i raspored ikona na radnoj površini je

proizvoljan.

Tipka Start služi za početak rada odnosno za biranje posla koji želimo obaviti na računalu.

Pritiskom na tipku Start otvara se startni izbornik.

Startni izbornik i podizbornici služe za biranje posla koji želimo raditi na računalu. Redak

odnosno naredba u izborniku koja ima strelicu u desno ima podizbornik. Podizbornici se

automatski otvaraju kad prelazimo kursorom preko naredbi. Označena naredba poplavi.

Traka sa zadaćama (taskbar) se nalazi na dnu radne površine. Služi za prikaz naslova

svih programa koji su trenutno pokrenuti odnosno koji su učitani u radnu memoriju. Jednostavnim

pritiskom na gumb aktiviramo pripadni prozor u prvi plan.

Izgled početnog ekrana operativnog sustava Windows može se promijeniti prema osobnoj

želji korisnika računala.

3.STARTNI IZBORNIK

Startni izbornik nudi mogućnost izbora posla koji želimo na računalu obaviti. Na

raspolaganju su sljedeće mogućnosti:

Programs – biranje i pokretanje željenog programa. Otvaraju se podizbornici i korisnik

stazom dolazi do željenog programa. Pokretanje željenog programa izvodi se jednostrukim klikom

na lijevu tipku miša.

Favorites – popis najčešće korištenih adresa na internetu ili čvrstom disku.

Documents – pokretanje nekog dokumenta koji smo nedavno koristili. Pod dokumentom se

smatra tekstualna ili neka druga datoteka (file) i na popisu je ponuđeno max. 15 zadnje korištenih

dokumenata.

Settings / Control Panel – služi za razna podešavanja računala, pisača, trake sa zadaćama,

startnog izbornika i mapa.

Page 12: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

11 / 51

Find – služi za pronalaženje datoteka ili mapa ( Files or Folders) na trajnim memorijama ili

adresa na internetu. Također se mogu tražiti osobe (People) prema imenu, adresi, telefonu i sl.

Help – pomoći uputstva o operativnom sustavu Windows. Služi za samostalno učenje po

lekcijama ili prema indeksu riječi.

Run – služi za pokretanje programa ili otvaranje dokumenata upisivanjem naziva datoteke.

S obzirom da je u sustavu Windows najlakše program pokrenuti pomoću ikone ili preko gumba

Start, naredba Run se vrlo rijetko koristi.

Log off – služi za odjavu trenutnog korisnika računala tako da se drugi korisnik može

ulogirati i početi sa radom

Shut Down / Turn off Computer – služi za isključivanje računala ili restart računala

Postupak za gašenje računala: 1. Start

2. Shut Down / Turn off

3. OK / Turn off

4. MANIPULACIJE S PROZORIMA

Prozori su osnovni oblik komunikacije s računalom u operativnom sustavu Windows. Svaki

program koji pokrenemo nalazi se unutar pravokutnika koji se naziva prozor. Na donjoj slici je

jedan tipičan prozor sa svim elementima:

Page 13: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

12 / 51

S prozorom možemo izvoditi sljedeće manipulacije :

1. premještanje (MOVE) – uhvatimo prozor za naslovnu traku i premještamo ga po radnoj

površini

2. promjena veličine (SIZE) – uhvatimo prozor za bilo koji rub i rastežemo ga

3. maxsimiziranje (MAXIMIZE) – povečanje prozora na cijeli ekran

4. vraćanje na prethodnu veličinu (RESTORE)

5. minimiziranje (MINIMIZE) – smanjenje prozora na veličinu gumba na traci sa zadaćama

6. zatvaranje (CLOSE)- prekid rada i uklanjanje prozora iz radne memorije

Akoželimo promijeniti izgled prozora treba pokrenuti naredbu View i izabrati željenu naredbu.

5.POKRETANJE PROGRAMA

U operativnom sustavu Windows 98 programi se mogu pokretati na više načina:

1. Dvostruki klik na ikonu programa koja se nalazi na radnoj površini (najbrži način)

2. Start – Programs - jednostruki klik na željeni program

3. Start – Run… - upisati naziv programske datoteke

4. Pokretanjem programske datoteke koju pronađemo na disku

Dodavanje ili uklanjanje traka s alatimaSkrivanje ili prikazivanje alatne trake

Prikaz neke od pomoćnih traka za pretraživanje

Prikaz velikih ikona u prozoru

Prikaz malih ikona u prozoru

Prikaz ikona jedne ispod druge

Detaljni prikaz s popratnim objašnjenjima

Prikaz kao sličica

Slaganje ikona prema nekom kriteriju

Linijsko slaganje ikona

Osvježavanje sadržaja prozora

Page 14: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

13 / 51

6.WINDOWS EXPLORER

Ovaj program služi za pretraživanje trajnih memorija i manipuliranje s datotekama i

mapama (kopiranje, premještanje, brisanje, preimenovanje …). Pokreće se stazom Start –

Programs – Accessories - Windows Explorer

Prozor programa Windows Explorer sastoji se od karakterističnih traka (naslovna,

naredbena, alatna, statusna) i od dva odvojena prozora.

U lijevom prozoru prikazan je sadržaj računala po nivoima. U prvom nivou prikazan je

sadržaj radne površine bez programskih prečica (Desktop). U drugom nivou prikazan je sadržaj

programa My Computer (trajne memorije i programi za podešavanje). U trećem i četvrtom nivou

prikazana je struktura mapa na čvrstom disku. Simbol + ispred mape znaći da se mapa grana i

pritiskom na njega otvaraju se podmape. Simbol – ispred mape znaći da je mapa razgranata i

Page 15: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

14 / 51

pritiskom na njega skriva se struktura mape. Označavanjem željene mape prikazuje se u desnom

prozoru njezin sadržaj.

U desnom prozoru prikazan je sadržaj otvorene mape. Način popisivanja sadržaja mape

može se promijeniti u izborniku View ili pritiskanjem gumba Views u alatnoj traci.

U statusnoj traci programa Windows Explorer navedene su najvažnije informacije o

sadržaju označene mape (broj datoteka u mapi, informacija o preostalom slobodnom prostoru na

čvrstom disku).

7.RAD S DATOTEKAMA I MAPAMA

Datoteke se nalaze na trajnim memorijama (čvrsti disk , disketa , CD). Ako datoteka ima

puno, one se smještaju u mape radi bolje preglednosti i lakšeg snalaženja. Datoteke tražimo

pomoću programa Windows Explorer. U lijevom prozoru označimo memoriju odnosno mapu u

kojoj tražimo datoteku. Popis mapa dobijemo u desnom prozoru.

Datoteku označimo tako da u desnom prozoru jedanput kliknemo na nju. Ako na nju dvostruko

kliknemo, datotekaće se otvoriti u programu u kojem je izrađena.

Ako želimo označiti više datoteka u nizu, držimo tipku SHIFT i označimo prvu i posljednju

u nizu. Više datoteka se može označiti i pomoću lasa (kliknemo mišem i dok držimo gumb miša i

vučemo ga tako da u kvadrat koji se ocrtava, tzv. «laso» uhvatimo sve datoteke koje želimo

označiti).

Ako želimo označiti više datoteka koje nisu u nizu držimo tipku CTRL dok označavamo

datoteke.

Mape se označavaju na isti način kao i datoteke.

STVARANJE NOVE MAPE NA ČVRSTOM DISKU

1. pokrenuti program Windows Explorer

2. u lijevom prozoru označiti čvrsti disk (jednostruki klik na Hard disk (C:) )

3. pokrenuti naredbe File- New - Folder

4. utipkati ime koje želimo dati mapi ( npr. Vježbe )

Akoželimo stvoriti novu mapu unutar neke mape treba u lijevom prozoru označiti željenu mapu i

ponoviti postupak 3 i 4. Isti postupak je i za disketu.

Page 16: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

15 / 51

KOPIRANJE DATOTEKE S DISKETE NA ČVRSTI DISK

1. pokrenuti Windows Explorer

2. staviti disketu u pogon i u lijevom prozoru označiti disketu ( 3.5 Floppy(A:) )

3. u desnom prozoru označiti datoteku koju želimo kopirati

4. uhvatiti i prenijeti tu datoteku u lijevi prozor (mapa kojoj se približavamo poplavi)

5. kada poplavi mapa u koju kopiramo datoteku, otpustiti tipku miša

6. provjeriti da li je datoteka iskopirana tako da u lijevom prozoru otvorimo mapu u koju smo

kopirali

KOPIRANJE DATOTEKE SČVRSTOG DISKA NA DISKETU

1. pokrenuti Windows Expolrer

2. staviti disketu koju kopiramo u disketni pogon

3. u lijevom prozoru otvoriti mapu na čvrstom disku u kojoj se nalazi datoteka koju želimo

kopirati

4. u desnom prozoru označiti datoteku koju želimo kopirati

5. prenijeti tu datoteku u lijevi prozor do oznake za disketu ( 3.5 Floppy (A:) ), kad oznaka

poplavi otpustiti tipku miša

6. provjeriti da li je datoteka iskopirana

PREMJEŠTANJE DATOTEKE IZ JEDNE MAPE U DRUGU

1. pokrenuti Windows Explorer

2. u lijevom prozoru označiti mapu u kojoj se nalazi datoteka koju premještamo

3. u desnom prozoru označiti datoteku koju premještamo

4. uhvatiti i prenijeti tu datoteku u lijevi prozor

5. kad poplavi mapa u koju želimo datoteku premjestiti otpustiti tipku miša

PROMJENA NAZIVA DATOTEKE

1. pokrenuti Windows Explorer

2. u lijevom prozoru otvoriti mapu u kojoj se nalazi datoteka koju želimo preimenovati

3. u desnom prozoru označiti datoteku koju želimo preimenovati

4. pokrenuti naredbu File – Rename

5. upisati novi naziv datoteke

6. pritisnuti Enter

Page 17: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

16 / 51

BRISANJE DATOTEKA

1. pokrenuti Windows Explorer

2. u lijevom prozoru otvoriti mapu u kojoj se nalazi datoteka koju želimo obrisati

3. u desnom prozoru označiti datoteku koju želimo obrisati

4. pokrenuti naredbe File – Delete

5. potvrditi brisanje pritiskom na tipku Yes

Brisanje datoteka možemo izvršiti na jošdva načina : pritiskom na tipku Delete ili odvlačenjem

datoteke u kantu za smeće ( Recycle Bin) koja se nalazi na radnoj površini. Na isti način možemo

brisati i mape. Obrisane datoteke i mape možemo iz koša vratiti na ono mjesto s kog smo ih

obrisali. Potrebno je otvorit koš, označiti željenu datoteku u košu i pokrenuti naredbu File –

Restore. Datoteke koje se nalaze u kanti za smeće ostaju tamo neko vrijeme, no kasnije nestaju, pa

treba biti pažljiv prilikom brisanja datoteka, da se greškom ne obriše neka važna datoteka.

Datoteke koje se nalaze u kanti za smeće možemo nepovratno obrisati pojedinačno (File –

Delete) ili sve zajedno (File – Empty Recycle Bin).

STAVLJANJE IKONA NA RADNU POVRŠINU

Na radnu površinu stavljamo ikone onih programa , datoteka ili mapa koje najčešće trebamo

u svakodnevnom radu. Ikona programa na radnoj površini nam omogućuje najbrže pokretanje tog

programa dvostrukim klikom na lijevu tipku miša. Previše ikona na radnoj površini smanjilo bi

preglednost pa treba dovesti ikone samo onih programa koječesto pokrećemo.

Postupak dovođenja je sljedeći:

1. pokrenuti Windows Explorer i smanjiti mu prozor tako da se u pozadini vidi radna

površina

2. u lijevom prozoru otvoriti mapu u kojoj se nalazi programska datoteka programa čiju

prečicu želimo dovesti na radnu površinu

3. u desnom prozoru označiti tu programsku datoteku

4. File - Copy

5. Na desktopu kliknuti desnim gumbom miša i odabrati Paste Shortcut

Na taj način smo na desktopu kreirali prečicu (shortcut) na odabrani program ili dokument.

Prečica (shortcut) je ikona koja ne zauzima memorijski prostor na disku, a sadrži sve potrebne

informacije za pokretanje programa. Ako obrišemo prečicu ništa se ne gubi jer originalna

programska datoteka ostaje netaknuta u svojoj mapi. Svaka ikona koja ima s donje desne strane

strelicu je prečica.

Page 18: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

17 / 51

8. INSTALIRANJE NOVIH PROGRAMA

Korisnik PC računala treba često instalirati nove programe. Svi programski paketi novijeg

datuma u svome sastavu imaju datoteku Setup.exe ili Install.exe čijim se pokretanjem procedura

instaliranja automatski odvija, korisnik povremeno odgovara na neko od pitanja.

Programi se također mogu instalirati pokretanjem ikone Add/Remove Programs do koje

dođemo pokretanjem naredbi Start – Settings - Control Panel (ili samo Start – Control Panel u

Windowsima XP). Ova procedura pronađe i pokrene na disketi ili CD-u automatiziranu instalaciju

programa.

9. DEINSTALIRANJE PROGRAMA

Korisnik PC računala često treba ukloniti nepotrebne programe. Neki programi se mogu

ukloniti pokretanjem programa Uninstaller koji se nalazi u pripadnom izborniku programa.

Ako takvog programa nema deinstaliranje možemo napraviti procedurom:

1. Start

2. Settings

3. Control Panel

4. Add/Remove Programs

Sa popisa instaliranih programa izaberemo onaj koji želimo ukloniti i pokrenemo automatsku

deinstalaciju pritiskom na gumb Add/Remove.

Ako se program kojeg želimo deinstalirati ne nalazi na tom popisu , moramo obrisati sve

datoteke i mape koje mu pripadaju. Deinstaliranje na ovaj način nije preporučljivo jer dijelovi

programa ostaju upisani u skrivenim sistemskim datotekama i opterećuju računalo.

Ovaj način treba koristiti samo ako ne postoji mogućnost pokretanja automatizirane

deinstalacije programa.

Page 19: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

18 / 51

10. PODEŠAVANJE RAČUNALA

Na računalu su moguća razna podešavanja. Izbor podešavanja se vrši u programu Control Panel do

kojeg dođemo izborom naredbe Settings u startnom izborniku ili pokretanjem programa My

Computer. Na raspolaganju su sljedeće mogučnosti podešavanja:

32 Bit ODBC -podrška za 32-bitni sustav datoteka

Add New Hardware -podešavanja nakon dodavanja novih hardverskih dijelova

Add/Remove Programs -instaliranje i deinstaliranje programa

Date/Time -podešavanje datuma, vremena i vremenske zone

Display -podešavanje izgleda ekrana

Find Fast -kreiranje i podešavanje indeksa datoteka radi bržeg

pretraživanja

Fonts -instaliranje ili uklanjanje fontova

Game Controllers -podešavanje računala za igre

Internet -podešavanje računala za pristup internetu

Keyboard -podešavanje tipkovnice

Mail and Fax -podešavanje za elektroničku poštu i faksiranje

Modems -podešavaje modema

Mouse -podešavanje miša

Multimedia -podešavanje multimedijskih komponenti

Network -podešavanje za lokalnu mrežu ili Internet

Passwords -postavljanje i uklanjanje lozinke za pristup računalu

Power Menagement -podešavanje za štednju el. energije

Printers -instaliranje i podešavanje pisača

Regional Settings -podešavanje regionalnih specifičnosti (novac, datum …)

Sounds -podešavanje zvuka

System -najvažnije informacije o računalu i operativnom sustavu

Telephony -podešavanje telefonske veze

Users -podešavanje računala za više korisnika

Page 20: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

19 / 51

Postupak za postavljanje slike na radnu površinu:

1. Start

2. Settings

3. Control Panel

4. Display

5. u kartici Background iz popisa Wallpaper izabrati jednu od ponuđenih slika

6. gumb Apply

7. zatvoriti sve prozore

Podešavanje programa Screen Saver:

Screen Saver je program koji pokreće dinamičnu sliku ako se duže vrijeme ništa ne radi na

računalu. To je korisno jer jednolična slika šteti zaslonu monitora. Dodirom miša ili neke tipke na

tastaturi vraća se slika kakvu smo ostavili.

1. Start

2. Settings

3. Control Panel

4. Display

5. otvoriti karticu Screen Saver

6. izabrati jednu od ponuđenih pokretnih slika

7. u rubrici Wait upisati vrijeme nakon kojegće se Screen Saver aktivirati

8. Apply

9. zatvoriti sve prozore

Page 21: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

20 / 51

INTERNET EXPLORER

1. ŠTO JE INTERNET?

Internet je mreža međusobno povezanih računala koja su razasuta širom svijeta, a međusobno supovezana telefonskim linijama, optičkim kabelima, mrežnim kabelima velike brzine prijenosapodataka. On je nov način komuniciranja, sukladan vremenu u kojem živimo, brz iunaprijeđenih mogućnosti:

1. informacije razmjenjuje najbržim i najpovoljnijim putem

2. informacije postaju osobne

3. informacije biramo slobodnim izborom

Priključkom svojeg računala na Internet , moguće je uz malo znanja pristupiti bilo kojem odposlužiteljskih računala bilo gdje u svijetu.

2. USPOSTAVLJANJE VEZE PREMA INTERNETU

Za uporabu bilo kojeg Internet servisa , neophodno je prvo uspostaviti vezu s pristupnimračunalom. Potrebno je ispuniti tri uvjeta: posjedovati računalo i modem , otvoriti korisničkiračun kod Internet Service Providera (ISP), te nabaviti i podesiti programe potrebne za pristupodređenim uslugama. Pristupno računalo (Access Server) provjerava prava pristupa onoga tkoželi na Internet i pridodaje mu internet IP adresu pod kojom će biti prepoznatljiv na internetu.Pri svakom spajanju ISP provjerava korisničko ime i lozinku koje koristimo da bi se spojili. Zaispravno spajanje potrebno je podesiti neke postavke :

otvoriti korisnički račun kod ISP-a

podesiti modem

podesiti operativni sustav

podesiti web preglednik

Page 22: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

21 / 51

3. WEB PREGLEDNIK

Web preglednik (browser) program je koji omogućava pregledavanje web stranica. InternetExplorer najpopularniji je web browser koji se danas koristi. Uz Windowse isporučuje seInternet Explorer 5.0, uz Windowse Millennium Edition dolazi Internet Explorer 5.5, a uzWindowse XP Internet Explorer 6.0. Osim Internet Explorera možemo jošsresti i NetscapeNavigator.

4. SUČELJE INTERNET EXPLORERA

Internet Explorer je vrlo jednostavan za upotrebu. Pokreće se dvostrukim klikom na njegovuikonu. Njegov osnovni ekran nakon pokretanja izgleda kao na slici:

Na vrhu prozora Internet Explorer nalazi se 11 ikona:

Back – povratak na prethodnu stranicu

Forward – prijelaz na slijedeću stranicu

Page 23: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

22 / 51

Stop – prekid učitavanja trenutačne stranice

Refresh – ponovno učitavanje trenutno učitane stranice

Home – učitavanje početne stranice

Search – otvaranje panela za pretraživanje weba

Favorites – otvaranje panela s popisom omiljenih stranica

History – otvaranje panela s popisom adresa upamćenih u posljednje vrijeme

Mail – sadrži pet naredbi: za čitanje elektroničke pošte, slanje nove poruke, slanje linka,

slanje cijele stranice elektroničkom poštom i čitanje novinskih grupa

Print – ispisuje trenutačnu stranicu na pisač

Edit – učitava trenutačnu stranicu u program za uređivanje web stranica

Ispod alatne trake nalazi se polje Address u koje se upisuje adresa web stranice kojoj se želi

pristupiti. Zbog osobine AutoComplete IE nam nudi adrese koje je dosad "naučio" u padajućem

popisu, a mi onda sami odabiremo željenu adresu.

S desne strane trake za upis adrese nalazi se gumb Go. Umjesto pritiska na Enter nakon

upisivanja adrese možemo pritisnuti i ovaj gumb.

Traka s linkovima sadrži pokazivače na neke fiksne stranice na internetu, pa je najčešće

isključujemo.

PREGLEDAVANJE WEB STRANICA

Kada se željena stranica učita , mogu se pregledati sadržaji koji se nalaze na njoj. Ako se na

stranici nalaze linkovi, koji vode na nove stranice, strelica pokazivača pri prelasku preko njih

mijenja svoj oblik. Odabirom željenog linka počinje učitavanje nove stranice.

SPREMANJE WEB STRANICA

Ponekad je potrebno sadržaj stranice trajno spremiti u memoriju kako bi ga se kasnije

moglo koristiti za detaljnije pregledavanje ili proučavanje podataka u njemu.

Spremanje se izvodi odabirom opcije Save as , koja se nalazi u izborniku File. Nakon toga pojavit

će se klasični Save prozor u kojem se odabire mapa (folder) na tvrdom disku u koju će preglednik

snimiti dokument.

Page 24: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

23 / 51

ISPIS WEB STRANICE

Pronađeni sadržaj na internetu ponekad nam je potrebno prenijeti na papir, a to nam

omogućava naredba Print (uobičajeni postupak za ispis dokumenta pomoću pisača). Za bolji

nadzor ispisa postoji drugo rješenje, web dokument možete dugmetom Edit proslijediti u Word ,

urediti ga i potom ga poslati na ispis iz Word-a.

PAMĆENJE WWW ADRESA

WWW adrese su često vrlo komplicirane i teško pamtljive, pa preglednik posjeduje opciju

koja dozvoljava pohranu adresa zanimljivih stranica. Adrese pohranjujemo na sljedeće načine:

1. kliknuti desnom tipkom miša iznad praznog dijela dokumenta (ne iznad slike ili linka), iz

ponuđenog izbornika odabrati Add to favorites… i zatim dati naziv izabranoj adresi

2. kliknuti na ikonu Favorites, iz ponuđenog izbornika odabrati Add to favorites… i zatim

dati naziv izabranoj adresi

Internet Explorer pamti adrese stranica koje smo posjetili i sprema ih, a mi ih možemo vidjeti i

odabrati klikom na ikonu History. Pregledane adrese složene su po tjednima.

5. PRETRAŽIVANJE WEB-A

Procjena govori da većsada ima više od 50 milijuna Internet poslužitelja širom svijeta,

svaki od njih sadrži velik broj stranica što nam otežava snalaženje i pronalazak željenih podataka.

Pomoćpri traženju možemo potražiti na nekom od web pretraživača.

Web pretraživači jesu web stranice iza kojih se kriju velike baze podataka s vezama za web

dokumente rasprostranjene na poslužiteljima širom svijeta:

www.altavista.com

www.google.com

www.iskon.hr

Svaki od tih pretraživača ponudit će vam veći ili manji popis pronađenih adresa čiji sadržaj

možete pogledati jednostavno ako kliknete na jednu od adresa s popisa. Tražeći stranice po nekom

pojmu ,moguće je da pretraživačne će pronaći sve postojeće stranice. Uzrok tome može biti

nesavršen pretraživač, pogreška u upisanoj ključnoj riječi ili stranica nije prijavljena na tom

pretraživaču.

Page 25: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

24 / 51

OUTLOOK EXPRESS

1. E-POŠTA (E-MAIL)

Elektronička pošta jedan je od najvažnijih Internet servisa koji omogućava razmjenu poruka

i dokumenata. Za razliku od weba, ovo nije javni servis (vašu poštu pročitat će samo onaj komu ste

je naslovili).

Kao što pismo sadrži adresu pošiljatelja i primatelja , tako i Internet pismo mora sadržavati adresu

onoga koji šalje i onoga koji prima. Adresa e-pošte postala je danas većuobičajeni podatak u

poslovnom svijetu i najčešće pripada pojedincu, no izdaju se i adrese na ime tvrtke ili udruženja.

Komunikacija e-poštom je brza, jednako učinkovita u cijelom svijetu, a poruke čekaju primaoca u

"sandučiću" do trenutka čitanja.

2. E-MAIL ADRESA

E-mail adresa je jedinstvena oznaka korisnika Interneta. Ona se sastoji od dva dijela koji su

međusobno povezani znakom @ (čita se et).

Prvi dio adrese označava korisnika, tj. naziv korisničkog računa osobe koja je vlasnik te e-mail

adrese.

Drugi dio adrese označava računalo na kojem osoba ima otvoren korisnički račun. Tako dolazimo

do e-mail adrese koja izgleda ovako: ime@nazivservera

Primjer izgleda ovako: [email protected]

3. PREGLEDNIK E-POŠTE

Preglednik e-pošte program je koji omogućuje pregledavanje pristigle i odaslane pošte.

Najrašireniji preglednik je Outlook Express koji nam omogućuje:

primiti poštu s poštanskog poslužitelja, prenijeti ju na korisnikov disk i učiniti je vidljivom

primiti poštu iz nekoliko poštanskih sandučića

pisanje nove poruke , prenijeti je poslužitelju i zabilježiti njeno stanje

izravni odgovor Replay i prosljeđivanje poruke Forward

uporabu osobnog imenika adresa e-pošte

Page 26: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

25 / 51

Sučelje Outlook Expressa sastoji se od najmanje dva prozora , a najčešće od tri prozora.

U prvom se ispisuje popis ladica u koje se trpaju primljene i poslane poruke, u drugom

popisuju sve poruke koje se nalaze u ladici koju trenutno pregledavate, te u trećoj ispisuje sadržaj

poruke koju trenutnočitate.

Osnovne ikone i naredbe Outlook Expressa su:

New Mail - napravi novu poruku

Reply - odgovori pošiljatelju ( unutar poruke koju smo primili)

Reply to All - odgovori svima (ako smo jedan od više primatelja)

Forward - proslijedi poruku

Print - ispiši poruku

Delete - obriši poruku

Send/Recv - razmijeni poštu

Address - imenik

Find - omogućava traženje poruka ili adresa

Page 27: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

26 / 51

Mape kroz koje prolaze poruke e-pošte:

Inbox (primljeno) – pristigle poruke se nalaze u mapi Primljeno dok ih se ne obriše

Outbox (poslano) – mapa u kojoj se nalaze poruke namijenjene slanju prije slanja

Sent items (poslano) – sve uspješno poslane poruke sele se u mapu poslano

Deleted items (obrisano) – poruke obrisane u prethodnim mapama nalaze se ovdje. Tek kada se

ovdje obrišu nestat će zauvijek

Pri spajanju na Internet pokazuje se sljedeći prozor:

Na njemu se nalaze podaci o odabranom ISP, korisničkom imenu (User name) i lozinci (Password)

koje nam dodjeljuje odabrani ISP, te telefonski broj na koji se spajamo.

Naredbom Send/Recv uspostavlja se veza s poštanskim poslužiteljem, poruke koje šaljemo odlaze

u poštanski sandučić, a one poslane nama primamo iz sandučića.

Uspješno poslana, poruka će biti zabilježena u Sent items mapi. U slučaju da primatelj nije

pronađen (pogrešna adresa) poštanski poslužitelj vraća poruku uz obavijest.

Primljene poruke se smještaju u mapu Inbox.

Page 28: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

27 / 51

Prozor koji se pokazuje odabirom naredbe Send/Recv:

ODGOVOR I PROSLJEĐIVANJE PORUKE

Poruke e-pošte vrlo su često kratke i sadržajne. Kako bi odgovori bili također kratki i brzi često se

upotrebljava naredba Reply za slanje odgovora pošiljatelju. Primljena poruka se tada može

nadopuniti ili komentirati, a naredbom Send se vraća pošiljatelju.

Naredbom Forward moguće je primljenu poštu proslijediti dalje na željenu adresu. Pri tome je

moguće nadopuniti poruku dodatnim sadržajem.

Page 29: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

28 / 51

WORD 2000

1.ŠTO JE I ČEMU SLUŽI WORD?

Word je najkorišteniji program za pisanje i obradu teksta na svijetu. Word 2000 je novija

verzija tog programa, namijenjena za rad pod operativnim sustavom Windows i lokalizirana na

hrvatski jezik. Word 2000 se isporučuje na CD-u u sastavu programskog paketa Microsoft Office

2000.

Word se pokreće preko naredbe Start – Programs – Microsoft Word ili preko ikone na

radnoj površini.

2. POČETNI EKRAN I ALATNE TRAKE

Naslovnatraka snazivomdokumenta

Traka snaredbama

Dvije trake salatima

Gumbi zamanipulacijudokumentom

Horizontalno ravnalo

Vertikalnoravnalo

Gumbi zapromjenu prikazadokumenta

Traka zavertikalnunavigaciju

Prostor za pisanje teksta

Statusna trakaAlatna traka za crtanje

Page 30: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

29 / 51

U naslovnoj traci piše naziv programa i naziv trenutno otvorenog programa.

Traka s naredbama sadrži sve raspoložive naredbe Worda koje su svrstane u izbornike.

Svaka naredba ima jedno slovo podcrtano. Ako pritisnemo na tastaturi tipu Alt + podcrtano slovo ,

otvara se izbornik dotične naredbe. Naredbe koje su blijede trenutno se ne mogu izvršiti.

Naredbe koje iza sebe imaju tri točkice ne izvršavaju se odmah nego joštreba odgovoriti na neka

pitanja. Naredbe koje imaju strelicu u desno imaju podizbornik. Oznake pored naredbi su tastaturne

prečice za tu naredbu.

Dvije trake s alatima sadrže gumbe za brzo pokretanje najčešćih naredbi. Broj traka s alatima kao i

broj i raspored gumba može se promijeniti. Gumbi koji su sivi trenutno se ne mogu aktivirati.

Prostor za pisanje teksta predstavlja bijeli papir, a prilikom pisanja ne vidi se cijela stranica već

samo dio stranice koji upravo gledamo.

Horizontalno i vertikalno ravnalo nalaze se iznad i s lijeve strane papira. Ravnala služe za mjerenje

razmaka na papiru, za podešavanje margina i uvlačenje teksta. Ravnalo je podijeljeno na bijelo i

sivo područje. Bijelo područje označava prostor za pisanje, a sivo područje predstavlja margine

gdje se ne može pisati tekst.

Manipulacijesdokumentima

Uređivanje

Izmjenapogleda

Umetanje udokument

Oblikovanjedokumenta

Raznialati

Izradatablica

Manipulacije sprozorima otvorenihdokumenata

Pomoć

Page 31: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

30 / 51

Statusna traka (status bar) prikazuje podatke o trenutnom položaju tastaturnog kursora i stanje

nekih specijalnih funkcija Worda.

Gumbi za promjenu prikaza dokumenta služe za uključivanje željenog prikaza dokumenta.

Najčešće se koristi Pogled izgleda ispisa.

3. MANIPULIRANJE S DOKUMENTIMA

OTVARANJE NOVOG DOKUMENTA

Automatsko otvaranje novog dokumenta kad pokrenemo Word

Naknadno otvaranje pomoću gumba Nova

Pisanje na osnovu obrasca pomoću naredbe Datoteka – Nova…

OTVARANJE POSTOJEĆEG DOKUMENTA

Pomoću gumba Otvori : označiti željeni dokument, te pritisnuti gumb Otvori

Pomoću naredbi Datoteka – Otvori, označiti željeni dokument , pritisnuti gumb Otvori

Pomoću naredbe Datoteka i na dnu popisa izabrati jedan od dokumenata koji su posljednji

otvarani

Pomoću tipke Start – Documents, na popisu izabrati jednu od datoteka koje su zadnje

otvarane (obično je na popisu 15 zadnjih datoteka)

MEMORIRANJE NOVOG DOKUMENTA NAČVRSTI DISK

Pomoću gumba Spremi, te upisati željeni naziv dokumenta i pritisnuti Spremi

Pomoću naredbi Datoteka – Spremi, te upisati željeni naziv dokumenta i pritisnuti gumb

Spremi

Brojstranice

Broj

sekcij

Br.trenutne stranice/Ukupni br.stranica

Udaljenostkursora odgornjeg rubapapira

Brojretka

Brojstupca

Specijalnefunkcije

Jezik

Page 32: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

31 / 51

MEMORIRANJE PROMJENA U STAROM DOKUMENTU

Ako stari dokument koji većima naziv mijenjamo, novu verziju memoriramo preko stare

verzije jednostavnim pritiskom na gumb Spremi.

Prilikom takvog presnimavanja Word ne postavlja nikakva pitanja, a stara verzija dokumenta je

nepovratno izgubljena.

Ako iz nekog razloga želimo zadržati staru verziju dokumenta, novu verziju moramo spremiti

pomoću naredbi Datoteka – Spremi kao… te upisati drugi naziv dokumenta. U tom slučaju na

disku su snimljene obje verzije , svaka pod svojim nazivom.

AUTOMATSKO MEMORIRANJE DOKUMENATA

U slučaju nestanka električne energije , sve promjene u dokumentu koje nismo snimili na

disk nepovratno se brišu iz radne memorije. Zbog toga treba pritiskati gumb Spremi kako bi trajno

snimili posljednje promjene. Postoji mogućnost da Word automatski memorira dokument nakon

vremenskog perioda koji podesimo.

Podešavanje automatskog spremanja se obavlja pomoću naredbi Alati – Mogućnosti…-

Spremanje.

ZATVARANJE DOKUMENTA

Pomoću gumba Zatvori dotičnog dokumenta

Pomoću naredbi Datoteka - Zatvori

Ako prije zatvaranja dokumenta nismo memorirali zadnje promjene, Word će nam ponuditi tu

mogućnost

IZLAZAK IZ PROGRAMA WORD

Pomoću gumba Close u naslovnoj traci

Pomoću naredbi Datoteka - Izlaz

Nakon zadavanja naredbe za izlazak iz programa Word, prvo će se izvršiti zatvaranje svih

otvorenih dokumenata. Ako promjene u nekom dokumentu nisu snimljene ,program će postaviti

pitanje da liželimo promjene snimiti.

Page 33: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

32 / 51

4. UREĐIVANJE TEKSTA

PONIŠTAVANJE NAREDBI

Pritiskom na strelicu prema dolje vidimo popis svih akcija koje smo napravili. Grupnim

označavanjem možemo poništiti više akcija odjedanput. Ne možemo poništavati akcije

napreskokce nego samo u nizu.

PREMJEŠTANJE TEKSTA

Riječi, rečenice ili proizvoljne dijelove teksta možemo premještati s jednog na drugo mjestou

dokumentu. Postupak je sljedeći:

1. označiti tekst koji želimo premjestiti

2. izrezati tekst pomoću naredbe Izreži

3. postaviti kursor na mjesto gdježelimo premjestiti tekst

4. zalijepiti na to mjesto pomoću gumba Zalijepi

Drugi način za premještanje teksta je pomoću miša, tehnikom uhvati – vuci – pusti.

KOPIRANJE TEKSTA

Tekst možemo kopirati s jednog na drugo mjesto u dokumentu. Postupak je sljedeći:

1. označiti tekst koji želimo kopirati

2. kopirati pomoću gumba Kopiraj

3. postaviti kursor na mjesto gdježelimo kopirati tekst

4. zalijepiti tekst na to mjesto pomoću gumba Zalijepi

Drugi način za kopiranje teksta je pomoću miša, tehnikom uhvati – vuci – pusti s time da prilikom

povlačenja držimo pritisnutu tipku Ctrl.

AUTOMATSKO TRAŽENJE RIJEČI U DOKUMENTU

Akoželimo pronaći neku riječu dokumentu možemo upotrijebiti automatsko traženje pomoću

naredbi Uređivanje – Traži…

Poništi upis

Ponovno učini

Page 34: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

33 / 51

UMETANJE SPECIJALNIH SIMBOLA

Ako u tekst želimo umetnuti specijalni simbol kakvog nema na tastaturi, postupak je sljedeći:

1. postaviti tastaturni kursor na mjesto u tekstu gdje želimo ubaciti simbol

2. naredba Umetanje

3. naredba Simbola…

4. odabrati font sa simbolima

5. označiti željeni simbol

6. gumb umetni

7. zatvoriti prozor sa simbolima

PISANJE EKSPONENATA, INDEKSA I PRECRTAVANJE TEKSTA

naredbe Oblikovanje – Font – Eksponent - gumb U redu

naredbe Oblikovanje – Font – Indeks – gumb U redu

naredbe Oblikovanje – Font – Precrtano - gumb U redu

Izgled izbornika:

Page 35: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

34 / 51

UVLAČENJE TEKSTADijelove teksta možemo uvlačiti s lijeve ili desne strane. Za uvlačenje teksta služe klizači na

horizontalnom ravnalu. Brojevi na ravnalu služe nam za orijentaciju koliko smo tekst uvukli.

ISPISIVANJE DOKUMENTA

Kad smo dokument uredili i oblikovali u željenom obliku, prvo ga snimimo na disk , a onda

možemo pristupiti ispisivanju dokumenta. Ako nam je na računalo spojen pisačispis dokumenta

pokrenemo pritiskom na gumb Ispis.

Želimo li sami odrediti osobine ispisa postupak je sljedeći: naredba Datoteka – naredba Ispis…-

podesiti parametre ispisa – gumb U redu

PODEŠAVANJE DIMENZIJA PAPIRA, MARGINA I ORJENTACIJE ISPISA

Podešavanja se vrše u izborniku do kojeg stižemo: Datoteka – Postava stranice…- podesimo

parametre – gumb U redu

Uvlačenjeteksta slijevestrane

Uvlačenjesvih redakaosim prvog

Uvlačenjesamo prvihredaka uodlomcima

Uvlačenjeteksta sdesnestrane

Page 36: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

35 / 51

NUMERIRANJE STRANICA

Ako smo napisali višestranični dokument iželimo numerirati stranice postupak je sljedeći:

Umetanje – Brojeva stranica… - izabrati poziciju gdje će se brojevi ispisivati – U redu

Brojevi stranica se nalaze u prostoru margine pa su zbog toga na ekranu sive boje. Kod ispisa na

papir brojevi su iste boje kao i tekst.

PRILAGOĐAVANJE RADNIH TRAKA

Trake s alatima ili traku s naredbama možemo prilagoditi svojim potrebama. Možemo ih

premještati po ekranu , uklanjati s ekrana ili pak dovesti nove trake. Traku premještamo tako da je

uhvatimo na lijevoj strani i povučemo na željeno mjesto. Traku se može premjestiti na drugi rub

prozora ili je postaviti bilo gdje ne prozoru. Trake uključujemo pomoću naredbi : Pogled – Alatne

trake

IZRADA I UREĐIVANJE TABLICA

Word ima izuzetne mogućnosti za izradu i uređivanje tablica.

Jednostavnu tablicu možemo kreirati pomoću naredbe Tablica – Umetni tablicu – upisati broj

stupaca i broj redaka - U redu .

Page 37: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

36 / 51

Brži način za kreiranje jednostavne tablice je da pritisnemo gumb Umetni tablicu i zatamnimo

željeni broj stupaca i redova.

Po tablici se miže kretati na tri načina : kursorskim strelicama, tabulatorom ili pomoću miša.

Tablicu popunjavamo upisom teksta u željenu ćeliju. Tablicu možemo uređivati na razne načine :

mijenjatiširinu stupaca ili visinu redaka, ubacivati nove retke ili stupce itd.

Za detaljno uređivanje tablice treba pritisnuti gumb Tablice i obrubi i pojavljuje se nova traka s

alatima za tablice:

Pomoću alata za prostoručno crtanje tablice može se izraditi nepravilne tablice.

Page 38: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

37 / 51

MICROSOFT EXCEL

OSNOVE

Microsoft EXCEL je program za tablične izračune koji dolazi u Microsoft OFFICE paketu.

Pokretanje programa

Excel se pokreće na isti način kao i druge aplikacije pod Windows-ima. Potrebno jedovesti pokazivačmiša do ikone za Excel i klikneti lijevim gumbom dva puta ili gapokrenuti iz START izbornika. Tada se otvara radni prozor za Excel koji ima sljedećiizgled:

Cijeli EXCEL dokument zove se radna knjiga ili WORKBOOKSastoji se iz nekoliko radnih listova (WORK SHEETS)Radni list sastoji se od stupaca (COLUMNS) i redova (ROWS)Stupci su označene slovima, a redovi brojevimaĆELIJA (CELL) je osnovna jedinica radnog lista u EXCELU. Svaka ćelija jeoznačena slovom stupca i brojem reda kojem pripada, pa se kaže da ima svojuADRESU. Adresa ćelije na slici je A1

Na vrhu Excel prozora se nalazi ime trenutno aktivnog dokumenta, zatim ikone zasmanjivanje, povećavanje i zatvaranje prozora.

Ime dokumenta

Redovi

Ćelija

Radni listovi

Stupac

Page 39: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

38 / 51

Naredbe MS Excel-a

Traka izbornika

Traka izbornika sadrži izbornike s naredbama:

za rad sa datotekama (File)izmjenu sadržaja (Edit)pregled (View)ubacivanje (Insert)formatiranje (Format)rad sa podacima (Data)rad sa prozorima (Window)pomoć(Help)

Standardne naredbe na traci s alatima

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19

S lijeva na desno su ikone na traci s alatima (Toolbar) koje omogućavaju:

1. kreiranje novog dokumenta2. otvaranje postojećeg dokumenta3. snimanje dokumenta u toku rada (Save)4. ispis5. pregled dokumenta prije ispisa (Print Preview)6. provjeru točnosti teksta na engleskom (Spell check)7. izrezivanje (CUT)8. kopiranje (COPY)9. umetanje (PASTE)10. formatiranje prema uzorku11. poništenje posljednje izvršene naredbe (UNDO)12. ponavljanje nekoliko poništenih naredbi (REDO)13. zbrajanje ćelija iznad ili pored trenutno aktivne ćelije14. sortiranje sadržaja odabranih ćelija rastućim nizom15. sortiranje sadržaja odabranih ćelija padajućim nizom16. kreiranje dijagrama i grafikona17. umetanje grafičkih elemenata18. zumiranje – povećanje i smanjenje prikaza tablice19. Help – pristup pomoći (na engleskom)

Page 40: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

39 / 51

Naredbe za formatiranje

Ispod standardne trake naredbi nalazi se traka s alatima za formatiranje sadržaja ćelijakoje omogućavaju:

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19

1. mijenjanje fonta2. odabir veličine fonta3. podebljavanje slova i brojeva4. kurziv (italic)5. podvlačenje sadržaja ćelija (slova i brojeva)6. poravnavanje sadržaja ćelije ulijevo7. centriranje sadržaja ćelije8. poravnavanje sadržaja ćelije udesno9. spajanje više ćelija u jednu (merging)10. prikazivanje oznake valute11. prikazivanje znaka za postotak12. umetanje zareza za označavanje tisućica13. povećanje broja decimala koje će se prikazati u ćeliji14. smanjivanje broja decimala koje će se prikazati u ćeliji15. pomicanje odlomka ulijevo16. uvlačenje odlomka17. formatiranje prikaza rubova ćelije18. bojenje pozadine ćelije19. promjena boje slova ili brojeva u ćeliji

Traka formule

Ispod trake alata nalazi se traka formule za upis formula.

Formula je matematički izraz koji služi za analizu podataka u radnom listu. Formule izvodeoperacije kao što su: zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijelenje, ali i kombinacije raznihmatematičkih operacija.

Izlazak iz programaIz Excel-a će te izaći kada iz FILE izbornika odaberete naredbu EXIT i potom pritisnetetipku ENTER na tipkovnici ili kliknete mišem na naredbu EXIT.

Također možete kliknuti na dugme sa oznakom x u gornjem desnom uglu prozora.Najbrži način za izlazak iz Exel-a je ukoliko kombinacijom tipki ALT + F4.

Kombinacija tipki ALT + F4 dobiva se na slijedeći način: pritisnete i držite pritisnutu tipkuALT, a zatim pritisnete tipku F4 i otpustite obje tipke..

U svakom od gore opisanih slučajeva dobiti će te dijalog prozor koji će vas pitati da liželite sačuvati promjene koje ste unijeli u dokument.

Page 41: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

40 / 51

Unošenje podatka u ćelije

Da bi ste počeli unositi vrijednosti u ćeliju, kliknite na nju i počnite s unošenjem.Možete unositi brojeve ili tekst. Tekstualni podaci će biti automatski postavljeni u lijevu,brojčani u desnu stranu ćelije. Ovo je važno znati jer ćete nekada vidjeti i brojeve koji supostavljeni u lijevoj strani ćelije. To znači da ih je neko namjerno formatirao kao tekst. Dabiste radili sa ovakvim brojevima prvo ih morate deformatirati (kliknite na ćeliju desnimklikom, a zatim na Edit > Clear > Formats).

Prelazak iz jedne u drugu ćeliju

Među ćelijama se možemo kretati:mišem (klik na jednu, pa na drugu ćeliju...)tipkom TAB na tipkovnici (za prelazak u slijedeću ćeliju)strelicama na tipkovnici (gore, dolje, lijevo, desno)

Selektiranje (označavanje) dijelova tabele

Ćeliju selektiramo klikom na nju.

Ako želimo označiti cijeli radni list, kliknemo jednom naprazni kvadratiću lijevom kutu tablice između oznaka A i 1.

Ako selektiramo dio tablice, kliknemo u ćelijuod koje počinjemo selektiranje, pa držećilijevu tipku miša vučemo u željenompravcu – npr. desno ili desno dolje. Kadpustimo tipku miša, na tablici će biti označenselektirani dio.

Ako želimo selektirati cijeli stupac kliknemo na slovo iznad togstupca (ili na broj reda ako želimo selektirati cijeli red).

Page 42: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

41 / 51

Kopiranje i prebacivanje sadržaja tabele

Ove operacije obavljaju se na sličan način kao i u Wordu.

Kopiranje sadržaja ćelije: kliknete na ćeliju, zatim Edit > Copy ili Ctrl+C ili klik na ikonicuza kopiranje na toolbaru. Zatim kliknete na bilo koju drugu ćeliju u tablici u koju želiteprekopirati sadržaj, pa Edit > Paste ili Ctrl+V ili klik na ikonicu za umetanje na toolbaru.

Ako kopirate dio tabele (grupu ćelija), prvo selektirajte taj dio, kopirate ga na neki odprethodno objašnjenih načina, pa kliknete na prvu ćeliju dijela u koji želite kopirati tajsadržaj i upotrijebite neku od Paste komandi.

Za prebacivanje sadržaja ćelije ili grupe ćelija postupate slično, s tim da koristite Edit >Cut ili Ctrl+X, pa Edit > Paste ili Ctrl+V.

Umetanje stupaca ili redova

Insert > Cells.../Rows/Columns je naredbaza umetanje ćelije, stupca ili reda. Kliknitena red ili stupac ISPRED kojeg želite ubacitinovi red ili stupac. Novi red ili stupac uvijekće biti ubačeni ISPRED označenog.

Istu operaciju možete napravitidesnim kliknom na red ili stupacISPRED kojeg želite ubaciti novi iodabirom naredbe INSERT.

Page 43: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

42 / 51

Brisanje stupca ili reda

Da bi ste obrisali neku stupac ili red,kliknite na brojčanu oznaku reda ilislovnu oznaku stupca, pa u izbornikuEdit odaberite Delete.

Također možete kliknuti na brojčanuoznaku reda ili slovnu oznaku stupca, paonda opet kliknete na to mjesto desnimklikom i iz padajućeg izbornika odabereteDelete.

Primjetit će te da slijedeći red ili stupac automatski dobivaju broj obrisanog.

Dodavanje novih radnih listova

Kada otvorite Excel, vidjet će te da su radni listovi označeni (dolje lijevo, na dnu tabele)kao Sheet 1, Sheet 2, Sheet 3.

Kad kliknete desnom tipkom miša na neki od ovih oznaka, dobiti će te padajući izbornik:

Page 44: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

43 / 51

Klikom na INSERT ubaciti će te novi radni list. On se uvijek ubacuje ISPRED radnog listana koji ste kliknuli.

Naredba DELETE služi sa brisanje tog radnog lista. Time će te ga nepovratno obrisati.

Naredba RENAME služi za promijenu naziva lista. Kad se postojeće ime zacrni, samopreko njega upišite novo ime.

Naredba MOVE OR COPY nudi vam da radni list premjestite ISPRED nekog drugog kojićete odabrati iz ponuđenog spiska ili da ga premjestite na kraj (Move to end). Također,možete ga kopirati u novi Excel dokument, ili u neki većpostojeći, trenutno otvoreni Exceldokument.

Premještanje se lako obavlja i tako što kliknete na jezičak radnog lista, pa ga, držećipritisnut taster miša, vučete na željeno mjesto – iza ili ispred nekog drugog jezička.

Ako odaberete New Book,radni list će postati novizasebni dokument

Odabrani radni list spremateprije onog koji odaberete nalisti (Before sheet)

Page 45: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

44 / 51

KORIŠTENJE FORMULA U EXCELU

Excel se najčešće koristi za različite izračune za obavljanje kojih su ključne formule.Formula UVIJEK počinje znakom jednakosti (=) i sastoji se od adresa ćelija iodgovarajućih matematičkih operatora.

Formule se mogu upisivati u za to ordređenu traku formule

ali se mogu upisivati i u samu ćeliju. Pritiskom na Enter nakon upisivanja formule dobivaterezultat.

Moguće je vršiti računsku operaciju sa ćelijama bilo gdje u tablici.

Page 46: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

45 / 51

Pregled formula za osnovne računske operacije:

ZBRAJANJE

Najjednostavnija formula za zbrajanje je =A1+A2 .Upišemo znak jednakosti, pa adresu ćelije ili upišemo ili kliknemo na tu ćeliju – tadase njena adresa sama upiše u formulu.Svejedno je da li se piše =A1+A2 ili =a1+a2.

Međutim, ako želimo zbrojiti niz brojeva, bilo bi teško upisivati adrese svih ćelija.Tada koristimo formulu koja glasi: =SUM(A1:A2), gdje je SUM oznaka za zbrajanjekao računsku operaciju (zamjenjuje plus), a adrese ćelija u zagradama su zapravopočetna i krajnja adresa ćelija u nizu koji zbrajamo.

Pogledajte sljedeći primjer:

Ovu formulu možete primijeniti ako je kolona unutar koje računate «čista», tj. ako subrojevi uredni i ako nema praznih polja ili polja sa tekstom u koloni sa brojevima.

ikona SUM u toolbaru također služi za sabiranje. Dovoljno je mišem odabratiniz ćelija koje želimo zbrojiti i kliknuti na gumb. Rezultat dobijamo na kraju niza.

ODUZIMANJE: =A1-B1 (znak za oduzimanje je crtica na tipkovnici)MNOŽENJE: =A1*B1 (znak za množenje je zvjezdica na tipkovnici)DIJELJENJE: =A1/B1 (znak za dijeljenje je kosa crta nagnuta)

KOMBINIRANA FORMULA - primjer: =(A1+B1)/C1

VAŽNO: Kada dobijete neki rezultat primjenom formule, Excel u toj ćeliji pamtiFORMULU po kojoj ste računali. Ako promijenite neki od brojeva u nizu koji ste,recimo, zbrojili – vidjet će te da se zbroj automatski mijenja (jer je «ispod» broja kojivi vidite kao rezultat ostala zapamćena formula po kojoj je taj broj dobiven).

Page 47: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

46 / 51

Osnovno formatiranje ćelija (Format > Cells)

Kada kliknete na izbornik Format, a zatim na Cells dobit će te prozor za formatiranjećelija.Prva opcija je Number (broj) gdje u Category biramo format u kojem će podaci bitiprikazani.

U Excelu možete formatirati podatke na puno načina: kao tekst, broj, datum itd.Sami brojevi mogu biti formatirani kao cijeli brojevi (integers), valuta (currency), postoci(percentages) i sl.

Kada počnete pisati u Excelu, program automatski sve stavlja u general format, što značida ako upišete broj, on pretpostavlja da želite format broja. Ako vidi tekstualni znak,pretpostavlja da želite tekst, a s tekstom se ne mogu raditi računske operacije.

Kad Excel prikaže broj, on nema zareze i točke. Ako želite da se 23453 prikaže kao$23.453,00, trebate promijeniti format iz general u currency. Evo jošnekih formata:

general (opći) 1234,5number (broj) 1.234,50currency (valuta) 1.234,50 knpercent (postotakt) 123450%fraction (razlomak) ½

Da biste promijenili format, kliknite desnom tipkom miša na označenu ćeliju, red ili stupac iodaberite Format Cells > Number. Kada ste odabrali format za broj.

Page 48: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

47 / 51

Napomena: Ako Excel automatski ide na američki standard po kome je zarez separator zatisućice, a točka indikator decimala to možete promijniti na Europski standard tako daidete u My Computer > Control Panel > Regional Settings > Number, a zatim pod Decimalsymbol upišete zarez, pod Digit grouping symbol točku, a pod No. of digits in group (brojznamenki u grupi) stavite 3.

Druga opcija pod Format Cells je Alignment (poravnanje).

Ona omogućava različito poravnanjesadržaja ćelije(Horizontal: da li će sadržaj horizontalno bitiporavnat ulijevo, udesno, centriran...;Vertical: da li će biti pri vrhu, na sredini, ili pridnu ćelije...).

Opcija Wrap text omogućava da duži sadržaju jednoj ćeliji bude prikazan u nekolikoredova umjesto da se ćelija značajno izdužiili da dio teksta bude nevidljiv.

Opcija Merge cells omogućava spajanje višećelija u jednu. Prethodno označite ćelije koježelite spojiti, s tim da samo u jednoj od njihmože biti neki sadržaj.

Opcija Font nudi izbor fonta (vrste pisma),stila (podebljan, kurziv, podvučen), veličinefonta, boje fonta, kao i neke dodatne efektečije uzorke možete vidjeti u prozorčićuPreview.

Pažnja! Nekada broj treba formatirati kao tekst. Ako unosite broj koji nećete zbrajati ilimnožiti, kao što je broj telefona, treba ga formatirati kao tekst. U suprotnom broj011234900 može biti prikazan kao 11234900 a broj +3851234900 kao 3,85123E10

Page 49: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

48 / 51

Opcija za formatiranje ćelija koju ćete koristiti da biste radni list učinili preglednijim jeBorder.

Ona vam daje niz mogućnosti da definirate izgled granice ćelija i grupa ćelija, tj. da poželji postavljate ili uklanjate linije koje ih odvajaju.

Opcija Patterns omogućava bojenje podloge prethodno označene ćelije ili grupe ćelija.Ako vam odabrana boja ne odgovara, vratite se na bijelu (bezbojnu) opcijom No Color.Pattern: vam nudi i niz uzoraka za sjenčenje podloge ćelija.

Jednim klikom određujemorubove ćelije koju smoprethodno odabrali uExcel tablici

Biramo boju ivrstu linije kojomivičimo ćeliju

Page 50: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

49 / 51

Bilo kojoj ćeliji možete dodati i komentar ako u izborniku INSERT odaberete COMMENT.U žuti okvir koji ćete dobiti upišite komentar, a on će biti prikazan kao crveni trokutićuuglu ćelije.Kada kliknete na njega, ili preko njega prijeđete mišem pokazuje se komentar.

Ispis Excel tablica

Prije nego ispišete Excel document dobro ga je podesiti za ispis pomoću naredbe File >Page Setup.

Na kartici Page možete npr. dabrati opciju Landscape, pri čemu će biti odštampana podužini papira, što može biti korisno ako vam je tablica kratka i široka. Kada ispisujete

Page 51: INFORMATIKAU POVIJESNOJZNANOSTIcroaticum.hrstud.hr/~historicus/informatika/Osnove_informatike.pdf · Informatika u povijesnnoj znanosti 2 / 51 Kućište je limena kutija u kojoj su

Informatika u povijesnnoj znanosti

50 / 51

Excel dokument može vam se desiti da se isprinta samo sadržaj tabele ali ne i rubovićelija (gridlines). Da biste ih ispisali kliknite na opciju Gridlines na kartici Sheet.

Na kartici Sheet možete birati i koji ćete dio radnog lista ispisati ako ne želite ispisati cijelutablicu. Kliknete na kvadratićna kraju okvira pod Print area:, pa na radnom listu označitedio koji želite ispisati. Vidjet će te da se taj opseg ćelija sam upisuje u okvir Print Area.Tada jošjednom kliknite na kvadratićna kraju okvira.

Dio radnog lista koji želite štampati možete birati i preko File > Print Area > Set PrintArea tako što ćete PRVO na radnom listu označiti dio koji želite štampati, a zatim kliknutina navedenu opciju. Označeni dio možete poništiti ako odete na File > Print Area > ClearPrint Area.