informativno zabavni mjesečni magazin, besplatni primjerak ...recepti s tržnice 15. Ćećin kutak...

danasdanasinformativno zabavnimjesečni magazin,besplatni primjerak

Mjesec ljubavina osječkoj tržniciMjesec ljubavina osječkoj tržnici

Zeleni četvrtak:Održivost u različitosti

Zeleni četvrtak:Održivost u različitosti

Šetnja tržnicoms književnicomJulijanom Matanović

Šetnja tržnicoms književnicomJulijanom Matanović

br. 7siječanj / veljača2018.

sadržaj3. UMIROVLJENIK NEĐO NIKOLOV, BIVŠI VODITELJ KOMERCIJALE: Kao dječak sam prodavao povrće,

a kasnije postao djelatnik Tržnice

4.-5. MEĐUNARODNI PROJEKT – DOMAĆA HRANA ZA DOMAĆE LJUDE: Mjesec ljubavi na osječkoj tržnici

6. OPG GRADIŠTANAC NEVENKA: Ljubav prema pčelarstvu unatoč nestabilnom tržištu;OPG DOKIĆ: Desetljeća bavljenja poljoprivredom

7. KRIŽEVAČKA MLJEKARA: Pouzdani mliječni kutak;OPG PEKEZ: Fini okusi prošlosti

8. OPG DRAGO GRUJIĆ: Hladetina – delicija za prave gurmane;OPG MOLNAR: Cvijeće i mljevena paprika iz Kopačeva

9. OPG RADIĆ LIOVIĆ: Kutak za šampinjone;OPG ŠARIĆ: Sezonsko povrće, jagode i maline

10.-11. ŠETNJA TRŽNICOM S POZNATIM OSJEČANIMA: KNJIŽEVNICA JULIJANA MATANOVIĆ– Oduševili su me suncobrani s motivom reklje

12. ZELENI ČETVRTAK NA OSJEČKOJ TRŽNICI: Održivost u različitosti

13. VREMEPLOV ZELENOG ČETVRTKA: Poziv na antistresni doručak

14. Recepti s tržnice

15. Ćećin kutak

16. Barometar cijena

2informativno zabavni mjesečni magazin

Umirovljenik Neđo Nikolov od djetinjstva je vezan uztržnicu, ali kaže da mu nikada ni u primisli nije bilo da ćepostati djelatnikTržnice, a još manje da će baš to biti tvrtka izkoje će otići u mirovinu. Naime, njegovi su baka i djeda bilimeđu prvim proizvođačima povrća u Osijeku i desetljećimasu prodavali na glavnoj i na donjogradskoj tržnici. Neđo imje od najranijeg djetinjstva pomagao.

Povrtlarska tradicija- Moj djed po kome sam dobio ime, još je k aošesnaestogodišnji mladić došao iz Bugarske i počeo raditikod jednog povrtlara. Kasnije je kupio zemlju i počeo raditiza sebe. To je postao pravi obiteljski posao, radili smo svi odjutra do mraka. A ja sam išao i s bakom prodavati na tržnicu.Sjećam se da smo dolazili već u pet ujutro na tržnicu i složilirobu, a do deset bi sve prodali. Bio je to naporan, ali lijepposao. Imali smo i arteški bunar, navodnjavanje, tople leje,nadničarke. Ljudi su dolazili i kod nas kući kupovati, uvijekje bio velik red u dvorištu, kuća puna ljudi. Opskrbljivali smoi osječku bolnicu i sjećam se da mi je najsmješnije bilo kad sunaručivali tikvice za varivo - narudžba je bila 400 kilogramatikvica i 30 kilograma kopra. Teško je i zamisliti 30 kilograma

kopra, priča sa žarom u očima Nikolov i dodaje da je 1995.godine bio gotovo prisiljen prodati zemlju jer sam nijemogao nastaviti tako velik posao, a nadničare je bilo teškonaći. Ranije je radio u osječkoj Tvornici šećera, a nakonodrađene prve smjene u tvornici, nastavljao je raditi nazemlji sve do 21 sat. UTržnici se zaposlio 2003. godine.

Širok djelokrug rada- Tako se prekinula obiteljska tradicija, a ja sam ipak završiona tržnici. I zbog toga mi je toplo oko srca. Bio sam voditeljkomercijale, posao mi je bio osigurati što kvalitetnije uvjeterada i komunikaciju između zakupaca klupa i poslovnihprostora s upravom Tržnice. Radio sam komercijalu i vodionabavu i ranije u Šećerani pa mi je taj posao ušao pod kožu.Sudjelovao sam kod sklapanja ugovora sa zakupcima,pratio naplatu prihoda od zakupa, a bavio sam se imarketingom. U posljednje vrijeme to je postajao svedelikatniji posao jer su ljudi u sve većim financijskimproblemima, ali pravilnim pristupom i dogovorom sve seriješi. Tržnica izlazi ususret ljudima mogućnošću obročneotplate i slično. Osim toga, vodio sam brigu i o voznomparku Tržnice, od servisiranja preko registracije doosiguravanja vozila. Moj je djelokrug rada bio širok, ali bilo jezanimljivo i volio sam to raditi, rekao je Nikolov. Naglasio jeda je bio dio ekipe koja je osmislila i organiziralamanifestaciju Zeleni četvrtak koja uspješno traje već desetgodina. U mirovini je tek godinu dana, a kaže da i daljedolazi na tržnicu, najmanje tri puta tjedno. I dalje tu kupujevoće, povrće i ostale namirnice koje se na tržnici prodaju.Umirovljeničke dane provodi družeći se s poznanicima, adrago mu je što je i supruga Jadranka prije šest mjesecipostala umirovljenica. Oboje rado posjećuju kćerku i zeta uZagrebu i, kako kaže, jure s dvoipolgodišnjim unukom.Danas nema vrt i ne bavi se povrtlarstvom ni iz hobija. Uzkuću ima mali travnjak i kaže da mu je to dovoljno pa uzsmijeh dodaje da mu je uzgoja povrća i preko glave.


Obilježavanje Svjetskog današećerne bolesti

- Po s e b n o s a m p o n o s a n n a re d ov i t oobilježavanje Svjetskog dana šećerne bolestina glavnoj tržnici, u suradnji s osječkim KBC-om, Medicinskom školom i Društvom za zaštituod dijabetesa. Bila je to krasna manifestacija,godinama smo ju uspješno provodili. Tu seokupilo najmanje 1.500 ljudi, a desetak smo ihspasili šećerne bolesti jer nisu ni znali da juimaju. Obilježavanje je trajalo do prije dvijegodine, prisjeća se Nikolov.

UMIROVLJENIKNEĐONIKOLOV,BIVŠIVODITELJKOMERCIJALE

Kao dječak sam prodavao povrće,a kasnije postao djelatnik Tržnice


MEĐUNARODNIPROJEKT–DOMAĆAHRANAZADOMAĆELJUDE

Mjesec ljubavi na osječkoj tržnici

Početak veljače odmah je glavnutržnicu obojio bojama ljubavi. Naime,održan je prvi ovogodišnji festival"Četiri godišnja doba - Mjesec ljubavina osječkoj tržnici". Ta se zanimljivamanifestacija održala u sklopumeđunarodnog projekta ''Domaćah r a n a z a d o m a ć e l j u d e ' ' k o j izajednički provode Tržnica d.o.o. im a đ a r s k a t v r t k a P é c s iVagonhaszonsitó zrt.

N a fe s t i v a l u s e n a z a b av a n –r a s p j e v a n i r a s p l e s a n n a č i npromovirala interakcija izmeđuproizvođača i kupaca, kao i stvaranjeuvjeta za razvoj eko i etno turizma natržnici te kulturna interakcija izmeđuhrvatskih i mađarskih kupaca iproiz vođača. Posjetitel j ima sudijeljena originalna srca od slame


MEĐUNARODNIPROJEKT–DOMAĆAHRANAZADOMAĆELJUDE

koja je izradio akademski kipar NikolaFaller, predsjednik udruge Slama.Festival su pjesmom uljepšali KarlaForjan i Andrej Dorić, a plesomčlanovi plesne skupine Shine.Posjetiteljima je predstavljena imađarska gastronomija podjelommađarskog gulaša.

Unatoč veselom i zabavnom uvodu uprojekt, jedan od ciljeva je podizanjesvi jest i zajednice o problemuodbačene hrane. Plan je u suradnji slokalnim udrugama, kroz projektneaktivnosti osigurati svakodnevnoprikupljanje viškova svježeg voća ipovrća koje će se potom dostavljatipučkim kuhinjama za pripremuobroka ljudima u potrebi. Ugođajfestivala ljubavi najbolje će dočaratifotografije snimljene tom prigodom.


RITAM TRŽNICE

GRAĐANI O TRŽNICI

Volim ići na tržnicu jer je tamo uvijekživahno i često sretnem nekogpoznatog. Volim razgledati ponudu naštandovima i obično kupujem domaćesezonsko voće i povrće. Ponekadkupim svježi sir i vrhnje.

Tajana Beljo, vozačica taksija

Redovito idem na veliku tržnicu, baremjednom tjedno. Kupujem voće naotvorenom dijelu tržnice, meso isuhomesnate proizvode. Danas samkupio kobasice i čvarke. Ponekad odemi na malu tržnicu u Bosutskom naselju.

Veljko Tanasković, električar

Na tržnicu dolazim jednom tjedno,najčešće kupujem povrće koje mi tajtjedan treba, svježi sir, vrhnje i meso.Danas sam kupila i šampinjone. Prekozime sam malo manje zadovoljnaponudom, ali tijekom ljeta ima stvarnosvega.

Ivana Gojković, referentica

OPG GRADIŠTANAC NEVENKA

Ljubav premapčelarstvu unatočnestabilnom tržištu

Kako je to kada hobi postane posao može se doznati od OsječankeNevenke Gradištanac, ako zastanete uz njezinu klupu punu staklenkimeda. Njezin se suprug počeo baviti pčelarstvom nakon što je otišao uprijevremenu mirovinu.- Suprug je tada bio premlad da bi bio nezaposlen i posvetio sepčelarstvu. Ja sam radila u MIO Standardu i kad je firma otišla u stečaj,završila sam na birou. I sad sam tu. Hobi je postao obiteljski posao. Imamo80 košnica u Valpovačkoj Satnici što je dovoljno, ima dosta posla, ali jezanimljivo. Išla sam i u pčelarsku školu, pomno sam promatrala pčele. Tose mora voljeti, inače bi bilo naporno. Ipak, ja samo pomažem suprugukoji obavlja većinu posla i vodi glavnu riječ. Moj dio posla je dolazak natržnicu, tu sam svakim danom osim nedjeljom, Svojevremeno jepčelarstvo bilo i unosno, ali sada u Slavoniji više ništa nije unosno. Prije trisam godine počela dolaziti na tržnicu i bila sam zadovoljna, ali ovegodine nisam – promet mi se smanjio za 70 posto, kaže Nevenka dodajućida velik utjecaj na kupce imaju mediji pa kad se, primjerice, objavi vijest olažnom medu u trgovačkim centrima, kupci izgube povjerenje i udomaće pčelare. Isto tako, kaže, kada se na televiziji objavi da je zdravokoristiti med i limun, prodaja poraste. Napomenula je da su za svoj meddobivali priznanja na natjecanjima, no da uvijek ima sumnjičavih kupaca.- Zanimljivo je da su neki kupci nepovjerljivi, a nama je teško dokazati da umed ništa ne dodajemo. A s druge strane, mnogi kad kupuju iduisključivo za cijenom i ne razmišljaju da kupuju patvoreni med, važno imje da je pet kuna jeftiniji. Ovo je lijep posao, no ovisi o tržištu koje jenestabilno. Naš posao nitko neće naslijediti, kćerka je otišla u Australiju,iako je bila zainteresirana za pčelarstvo, a sin se boji pčela. Tako mora biti,ni ja nisam htjela raditi ono što su radili moji roditelji pa nisam iznenađenašto naša djeca neće nastaviti naš posao, zaključila je gospođaGradištanac.

Dvadesetak godina Milenko Dokić iz Tenje vlasnik jeOPG-a, a toliko dugo dolazi i na tržnicu, iako se i ranijebavio poljoprivredom. Ima dva jutra zemlje i uzgajačešnjak, luk, grah, ukrasne tikvice, bundeve turkinje,krumpir, salatu, celer, a u ponudi ima i mljevenu papriku,orahe i lješnjake.- Nekada sam radio u OLT-u, a tada sam proizvodio onošto može stajati, da se ne mora prodati odmah čim seubere. Nekada nismo mogli svaki dan na tržnicu, alidanas je manje ljudi i manje kupuju. Sada moramodvostruko češće dolaziti, da bismo prodali kao nekad,iako imamo i stalne mušterije. Najviše se kupujesezonsko povrće. Neki naruče što im treba pa to idućidan donesem. Dolazim na tržnicu svaki dan, osimponedjeljkom, a ljeti supruga prodaje dok sam ja na njivi.Djeca se ne žele baviti poljoprivredom pa ćemo možda imi nagodinu prekinuti. Imam 70 godina i već mi jepomalo dosta rada, zaključio je Dokić.

OPG DOKIĆ Desetljeća bavljenjapoljoprivredom

7

informativno zabavni mjesečni magazin

RITAM TRŽNICEKRIŽEVAČKA MLJEKARA

GRAĐANI O TRŽNICI

Često idem na glavnu tržnicu, sviđa mi sešto mogu kupiti domaće voće i povrćeod proizvođača. Tako se uvijek malo iraspitam o proizvodima. Osim togakupujem meso, kobasice i svježi sir svrhnjem.

Katica Dragović, njegovateljica

Odlazak na glavnu tržnicu mi je poputrituala vikendom.Tada nakupujem voća ipovrća za cijeli tjedan, meso i sir. Katkadkupim med i tjesteninu. Osim na glavnu,volim ponekad otići na autopiju, pronaćikakvu sitnicu koja mi treba

Goran Nježić, grafički dizajner

Najčešće idem na tržnicu u Donjemgradu i kupujem domaće voće, kao ipovrće koje nemam u svom vrtu.Ponekad svratim i na malu tržnicu naFeđiki jer mi je često usput. Danas sam naglavnoj tržnici kupila gljive i čaj kodtravara.

Biljana Crevar,inž. prehrambene tehnologije

Pouzdanimliječni kutakKriževačka mljekara već osam godina ima svojprodajni štand u zatvorenom dijelu glavne tržnicei nudi prepoznatljive proizvode – svježe mlijeko,svježi sir, jogurt, tvrde sireve, stepku, sirutku,maslac... Prodavačica Izabela Živković kaže da jepotražnja velika, a najviše se prodaje svježi sir,kako zbog kvalitete tako i zbog povoljne cijene od15 kuna za kilogram. Kaže da se nekada maslacpuno više kupovao, ali da je prodaja još uvijekzadovoljavajuća. Njezina radna kolegica SilvijaŠtefančić napomenula je da se ipak osjeti kakoima sve manje kupaca, osobito mlađih tezaključila da mladi nemaju naviku kupovati natržnici, nego odlaze u trgovačke centre. Ipak,optimizam ih ne napušta, kao ni osmjesi.

OPG PEKEZ

Fini okusiprošlostiMirisi dimljenog sušenog mesa šire se sa štandaNedeljke Pekez. Uz slaninu, kobasicu, čvarke,prodaje i domaće rezance, jaja, lješnjake i orahe.- Osam godina prodajem na tržnici, moram jer mije teško živjeti s mirovinom od 1.600 kuna. Nudimdomaće proizvode koje jede i moja obitelj. Naproljeće i ljeto prodajem i jagode, a sadauglavnom suhomesnato. Prodaja ne ide bašdobro, najviše se prodaju slanina i svježakobasica. Ljudi mi kažu da više vole svježukobasicu, nego dimljenu jer su željni, vole taj okuskoji su davno jeli. Prodavat ću dok budedopušteno prodavati na otvorenom. Redovitokontroliramo uzorke mesa i zbog sebe i zbogmušterija. Nadam se da se nigdje na našoj tržnicineće pojaviti trihinela jer bi to bio najgoriproblem, istaknula je Nedeljka.


GRAĐANI O TRŽNICI

Rado idem na tržnicu, mislim da jeponuda jako dobra čak i zimi, a uvijek senađe i nešto povoljno. Poznajem većdosta prodavačica u koje imampovjerenja. Danas sam kupila kelj,mrkvu, piletinu i tvrdi domaći sir.

Olivera Krndija, službenica

Idem na glavnu tržnicu svaki drugi dan,kupujem ono što mi taj dan treba zakuhanje. Najčešće je to razno povrće, akupujem i meso. Osim toga, volim setamo naći s prijateljicama i sjesti s njimana kavicu u Arenu.

Olga Đapić, umirovljenica

Idem redovito na tržnicu i najradijekupujem domaće kobasice, većpoznajem neke prodavačice i iimam unjih povjerenja. Kupujem i voće ipovrće, a nekad volim samo prošetati ipogledati kako se kreću cijene.

Milorad Vukmirović, umirovljenik

OPG DRAGO GRUJIĆRITAM TRŽNICE

Hladetina – delicija za prave gurmaneTko god voli svježu domaću hladetinu, prodajno mjesto MileneGrujić dobro mu je poznato. A tko god proba to domaće, pomalozaboravljeno jelo, uvijek ga hvali i dolazi po još, kako ponosnokaže ova prodavačica iz Bijelog Brda. Prodajom se bavi petgodina, otkako je u mirovini.- Željela sam malo lansirati domaće proizvode koje nitko drugine prodaje. Imam mnogo stalnih mušterija, moju hladetinukupuju i zdravstveni radnici.Tajna dobre hladetine je da se dobroskuha – stave se svinjske nogice, repići, uši, mora biti i sušenogmesa, lovorov list, biber u zrnu i glavica češnjaka. A kad je gotova,hladetinu razlijem u posude i odozgo posipam mljevenomljutom i slatkom paprikom i stavim nasjeckani češnjak. To jeodličan, pravi seljački recept. Najčešće se jede za doručak. Jedinapravim i ''zatopite kobasice'', to su kobasice zalivene mašću, kaošto su radile naše bake. Tako pripremljene kobasice mogu seodržati čak do kraja godine, istaknula je Milena. Dodala je dasamo ona suši i melje šipak za čaj, a jedina na tržnici pravila je iposlasticu – slatko žito s grožđicama i mljevenim orasima za čimeje bila velika potražnja tijekom prosinca. Na njezinom se štandumogu kupiti i domaći salenjaci, pogačice s čvarcima, kiflice, pita sjabukama, ajvar, grah salata i sok od rajčice. Naglasila je da radi sljubavlju, pazi da su proizvodi uvijek svježi, nikada ne donosiništa staro, a njezini vjerni kupci to cijene.

Ponuditi kupcima što ljepše cvijeće i povrće već je 35godina glavni cilj Dežeu Molnaru iz Kopačeva.- Trenutačno u ponudi imamo jaglace, kale i drugocvijeće, aranžmane od suhog cvijeća i mljevenupapriku. Riječ je o obiteljskom poslu koji su započelimoji roditelji, a supruga i ja smo nastavili. Trudimo sekoliko možemo, prodajemo svoje proizvode, nebavimo se švercom niti prodajemo na veliko. Jedna kćiima cvjećarnicu pa i ona pomaže u uzgoju, a druga jeprofesorica, pošla je drugim smjerom. Osjeti se da jekupovna moć opala, posljednjih je godina puno teženego na počecima, rekao je Molnar dodajući da ćeraditi dok budu mogli jer od toga žive.

OPG MOLNAR

Cvijeće i mljevenapaprika iz Kopačeva

9


RITAM TRŽNICEOPG RADIĆ LIOVIĆ

GRAĐANI O TRŽNICI

Idem redovito na glavnu tržnicu, baremjednom tjedno, a katkad i na tržnicu uRetfali. Najčešće kupujem voće i povrće,uglavnom ono što mi tog dana treba.Cijene su u redu, a voće je često jeftinijenego u trgovačkim centrima.

Vera Vukelić, umirovljenica

Na glavnu tržnicu ne idem često, aliskoro svake nedjelje idem na autopiju sdjedom. Njemu uvijek nešto treba,nekakav alat i razne sitnice, a nekadkupi i povrće. Ponekad i ja vidim neštozanimljivo, ali rijetko kupujem.

Filip Novoselec, učenik

Idem često na tržnicu na Gajevom trgu iuglavnom kupujem povrće. Ima parženica kod kojih najčešće kupujem, auvijek provjerim i cijene. Zadovoljnasam ponudom, a mislim da bi nekecijene mogle biti i povoljnije.

Kristina Marković, trgovkinja

Kutak za šampinjoneVeć godinama kupci na glavnoj tržnici dobro znaju da sešampinjoni kupuju na prodajnom mjestu uza zid zgrade, ublizini ulaza u natkriveni dio tržnice. Ksenija Cvetko iz OPG-a Radić Liović, iz Čepina kaže da se proizvodnjomšampinjona bave već 26 godina i jednako toliko ih prodajuna tržnici.- Kada smo počeli s proizvodnjom, potražnja zašampinjonima bila je velika, a u okolici nije biloproizvođača gljiva pa smo se odlučili baviti time. Najprijesmo uzgajali bukovače, a nakon dvije godine isključivošampinjone, sve do sada. Postali smo prepoznatljivi.Prodaja je posljednjih nekoliko godina slabija, ali još uvijeku granicama da se može preživjeti od toga. Rad s ljudima jezanimljiv, nekad bude lošijih dana i meni i kupcima, ali sveje to u okvirima uobičajenog, rekla je gospođa Cvetko.Dodala je da prema željama kupaca šampinjone odvojiprema veličini pa se tako mogu odabrati veći ili sitnijiprimjerci gljiva.

OPG ŠARIĆSezonsko povrće, jagode i malineIako je, kako kaže, u svom pravom elementu doktraje sezona jagoda i malina, Dragomir Šarić izVišnjevca uzgaja i povrće te redovito dolazi natržnicu skoro 15 godina. Toliko dugo se i bavipoljoprivredom, obrađujući dva jutra unajmljenezemlje uTvrđavici.- Supruga je to potencirala, voljela je raditi na zemljipa sam se i ja priključio. A učinio sam to i iz nužde jermirovina nije vrijedna spomena. Uzgajamo skoro svevrste povrće, za svaku sezonu ponešto. Trenutačnonudimo mrkvu, peršin, kelj, raštiku, blitvu, celer… Nemože se na tome obogatiti, ali može se pristojnoživjeti i popuniti mirovinu. Ima divnih mušterija, a imanje divnih kao u svakom poslu. Ali svakako je višesimpatičnih i zbog njih se isplati raditi, a ja se uvijektrudim biti ljubazan. Kad je roba kvalitetna, onda se iproda, tu nemam prigovora, rekao je Šarić. Dodao jeda ima dvojicu sinova koji su policajci, ponekaduskoče kad treba raditi na zemlji, ali ne bi preuzeli tajposao.- Priča se da ovdje nema posla, vrijedni mladi ljudiodlaze u inozemstvo i tamo si nađu posao. Međutim,ima i ovdje posla, samo treba htjeti raditi. Kaže se daje novac svuda oko nas, samo ga treba znati uzeti,zaključio je Šarić.

Omiljena hrvatska književnica i književna znanstvenicaJulijana Matanović, prije šest se mjeseci ponovno doselila uOsijek iz kojeg je otišla prije 25 godina i odmah je, kako kaže,posjetila tržnicu. Redoviti odlasci na glavnu tržnicu otada sujo j uobiča jen dio svak odnevice, k ao i n jez inojpetnaestogodišnjoj kćeri Magdaleni i suprugu PavluPavličiću.

Ritual- Odmah sam na glavnoj tržnici pronašla žene kod kojihkupujem mliječne proizvode i piletinu te odabrala mesnicu.Čak su nas ljudi od kojih smo kupili stan odveli na tržnicu iupoznali sa svojim prodavačima, od kojih godinama kupuju iu koje imaju povjerenja. To je bio važan korak. Zbog kćeri samoprezna što kupujemo i što jedemo, vjerujem prodavačimakada kažu da je domaće pa me mogu i preveslati ako suzločesti. I u Zagrebu sam imala svoje prodavače naTrešnjevačkom placu od kojih sam kupovala voće, povrće izačinsko bilje pa i sada kad vikendima idem u Zagreb, odem knjima. I oni su me pitali za razliku između njihove i osječketržnice, kaže Julijana i dodaje da je najveća razlika u tome štoje u Zagrebu, zbog blizine, više proizvoda iz Dalmacije.Naglasila je da suprug Pavao na tržnicu ide baš svaki dan, asubotom mu se pridruži i Magdalena.- Njih dvoje su pomalo ritualni, subotom obvezno idu na

tržnicu u nabavku, a potom odu u obližnji kafić. U sjećanju mije ostala ona stara, nenatkrivena tržnica i takva mi se višesviđala, bilo je više zraka. Svjesna sam da govorim iz sebičneperspektive osobe koja tamo kupuje, a ne onih koji tamoprodaju, stoje i mrznu. No oduševili su me suncobrani smotivom slavonske reklje. Šoping centre ne volim, nisu centrikrivi, ali tamo mi se javlja velika količina nervoze. Divim se


ŠETNJA TRŽNICOM S POZNATIM OSJEČANIMA KNJIŽEVNICAJULIJANA MATANOVIĆ

Odmah sam na glavnoj tržnici pronašla žene kod kojih kupujem mliječne proizvodei piletinu te odabrala mesnicu. To je bio važan korak.

Zbog kćeri sam oprezna što kupujemo i što jedemo, rekla je Julijana

Sok od aronije brzo se našaou Zekićevoj vrećiciOduševili su me suncobrani

s motivom reklje

Bogatom izboru ukiseljenogpovrća teško je odoljeti

Izravan razgovor s proizvođačem je dragocjen


ŠETNJA TRŽNICOM S POZNATIM OSJEČANIMA

ljudima koji mogu tamo ići od trgovine do trgovine, voditidjecu… Tržnica je drugo, tamo vidiš ljude na drugi način. Ušoping centru samo prođeš, ako ih poznaješ, mahnut ćeš. Natržnici ipak zastaneš. Osim toga, ljudskije je, na zraku si i možešizravno popričati s proizvođačima. Grad svakako treba imatitržnicu, zaključila je i podsjetila je da je često motiv osječketržnice iskorištavala u pričama i znanstvenim tekstovima.

Povjerenje u OsijekKaže da danas svi, kada pomisle na Osijek, imaju na umu samojedno - autobus prepun mladih ljudi koji odlaze. Došla seuvjeriti da nije tako.- Nije pravedno prema mladima da govorim u njihovo ime,kad me pitaju o povratku u Osijek jer nisam tražila posao, nitirješavanje stambenog pitanja. Mladi mogu reći – ''lako je njojgovoriti, ona ima toliko godina i ne mora rješavati to što mimoramo riješiti''. Ali me spašava to što sam došla s djetetom,curicom koja će možda svoju budućnost graditi u Osijeku. Nebih svoje dijete, koje mi je sve, dovela u grad u koji nemampovjerenja. Često mi se čini da hodam ulicama ovog grada,sjećanjem na grad te da mi je toliko drag jer u njega upisujemsvoje formativne godine, svoje najljepše ženske godine. UOsijeku sam živjela od svoje devetnaeste do tridesetčetvrtegodine, a to su godine u kojima sazrijevaš, zaljubljuješ se,udaješ. Meni se sve i lijepo i ružno dogodilo u tom gradu. Kadsam odlazila iz njega, odlazila sam odlukom supruga uzobećanje da ćemo se vratiti. No nije tako bilo. Ovo je prvi putada sam nešto napravila prema vlastitoj odluci. Ovo mi jedvadeseta adresa, a sva moja preseljenja do sada potaknuli sudrugi, ispričala je Julijana i naglasila da bi sada trebala vidjeti jeli ona osoba koja zna odlučiti ili je dobro to što su u njezinoime drugi odlučivali.

O kuhanju- Redovito kuham, svaki dan svježe jer ne volimpodgrijavati. Ne kuham prema receptima, nego neštosvoje. Ne otvaram kuharice niti gledam emisije okuhanju jer kuhanje je nešto osnovno, nešto što sepodrazumijeva u životu i nema smisla oko toga pravitiveliku pompu. Kuhamo za nekoga, kuhamo s ljubavlju itime ga održavamo na životu. Divim se osobama koježive same i kuhaju svaki dan. Da živim sama, jela bihnešto usput. Kuham klasično, a ovdje pripremam onošto nisam kuhala u Zagrebu. Nešto me promijenilo.Primjerice, u Zagrebu nikada nisam kuhala grah,čobanac, a sarmu vrlo rijetko. Sada sam uvela jela kojasam nekada kuhala dok sam živjela u Osijeku. Tako je i skolačima – vratila sam se piti sa sirom i rajskohu, kažeJulijana.

O pisanju- Da bih pisala moram imati čist mozak, ne smijem ni skim pričati. Ako me, primjerice, Magda malo nasekirane mogu pisati. A Pavao je drukčiji, ako je za taj dannešto zacrtao i smislio, to će i ispisati. Ima sve u svojojglavi raspoređeno. Ne propituje puno, nego misli da jepisac odgovoran prema svome talentu. On mi je inajbolje definirao moj problem – ja svaki danproživljavam cijeli svoj život. Sve dovodim u odnose ivezu što je za priču jako dobro, a ja na život gledam kaona priču. Kada počnem pisati dovoljno je da mi je tijeloispunjeno emocijama i iz te emocije pišem, a pravupriču nemam. U mom je životu bilo svačega, to niježivot koji bi netko živio, ali je pripovjedno zahvalan.Ako na život gledate kao na priču, ne može nikad bititoliko loše da ne bismo to ispisali. To sada učim i svojedijete. Ljudima treba literatura više nego ikada,zaključila je ova književnica.

Sok od aronije brzo se našaou Zekićevoj vrećiciSok od aronije brzo se našaou Zekićevoj vrećici

Grah na Julijanin načinMagda nije baš ljubiteljica povrća pa joj morampodvaljivati, recimo pravim krem juhe i tako ih radijepojede. Zbog nje rado kupujem ekološki proizvedenopovrće. Naviknula sam ju i na grah. Shvatila sam da netreba praviti zafrig, iako će za nekoliko godina moždabiti rečeno da je zafrig zapravo zdrav.Tako sam doživjelai sedam ''špinatskih revolucija'' – govorili su špinat jezdrav, pa zatim nije zdrav… To se mijenja. Kuham grahbez suhog mesa, ali s puno povrća - mrkve, celera iostalog, koje ostavim u komadima, a na kraju izvadim izgraha, izmiksam štapnim mikserom pa to daje potrebnugustoću. Da u grahu bude mirisa, slaninu isjeckam,ispržim i tako stavim u grah, otkrila je književnicaJulijana svoj recept.

Bogatom izboru ukiseljenogpovrća teško je odoljetiBogatom izboru ukiseljenogpovrća teško je odoljeti

Izravan razgovor s proizvođačem je dragocjenIzravan razgovor s proizvođačem je dragocjen

Siječanj – najdepresivniji mjesec u godini? Ne na Zelenomčetvrtku osječke Tržnice. Čak i kada je o prolaznosti vremenariječ, priča može biti vedra. A upravo sa slovom o vremenu iurama otvorili smo novi ciklus događanja na starom zelenommjestu pod satom.

Tradicijske priče

Prva ovogodišnja događanja na Zelenom četvrtku najava sunovina u konceptu tog programa.Osim eko-priča i promoviranja novih proizvoda i proizvođača,Zeleni četvrtak predstavit će neke druge priče koje nam nenude svježu i zdravu hranu, ali su domaće i tradicijske. Takosmo podsjetili kako na tržnicama možete pronaći urara koji upetoj generaciji njeguje obiteljsku tradiciju brige o urama. Naglavnoj je osječkoj tržnici i stalni mali sajam antikviteta pa jejedan Zeleni četvrtak u esekerskom štihu, uz čaj i štrudlu sjabukama, bio posvećen duhu secesije i art decoa u Osijeku.Male, poticajne poduzetničke priče s eko predznakom inadalje su naša najdraža tema, a jedna takva razvija se uViškovcima u OPG-u Lagator. Svega 1,5 ha poljoprivrednihpovršina toj je vrijednoj obitelji dovoljno da stvori obilje uraznolikosti i kvaliteti. Uzgajaju aroniju, lješnjake i drugo voće.

Imaju i mali pčelinjak s 50-ak košnica i to im je dovoljno zamalu, ali raznoliku proizvodnjupekmeza, sokova, čajeva, medenjaka i meda s dodacima.Slatki okus meda imala je još jednazimska priča Zelenog četvrtka. Predstavljen je inovativniproizvod – medeni maslac, ukusan i zdrav namaz oddomaćeg maslaca i meda uljane repice.

Hrana, zdravlje i dobrota

Hrana i zdravlje u tijesnoj su vezi, jedna je od najglasnijihporuka Zelenog četvrtka, a onasiječanjska odnosila se na čudesnu moć (eko)zobi, koju sunjemački znanstvenici proglasili medicinskom biljkom 2017.godine. Zahvaljujući biokativnim kemijskim sastojcima zobima antioksidacijska svojstva, snažan je imunomodulator,djeluje protuupalno, pospješujezacjeljivanje rana, ublažava crvenilo i različite infekcije kože,smanjuje rizik od stvaranja masnih naslaga na stjenkamakrvih žila, smanjuje rizik i ublažava posljedice ateroskleroze,ima snažan antikancerogeni potencijal, izvrsna je pomoć koddijabetesa. Za zob se tvrdi da je prava hrana za mentalni fitnes(pomaže kod stresa, depresije, anksioznosti, pomažepamćenju, bistri um), a posjetitelji Zelenog četvrtka kušali suzob ''a la rižoto'', zobene kolačiće i čaj od zobi.Dobro je biti dobar- i to jedna od važnih poruka Zelenogčetvrtka. Afirmirali smo je pozivom na ugodno druženje uzneobične domaće medenjake te pijane i trijezne kupine – sveto kako bismo i mi obilježili međunarodni dan komplimenata.Jedini je uvjet za druženje bio udijeliti kome kompliment, riječkoja će nekoga obradovati.


EKOLOGIJA ZELENI ČETVRTAK NA OSJEČKOJ TRŽNICI

Održivost u različitostiPiše: Ljiljana Olujić


EKOLOGIJAVREMEPLOV ZELENOG ČETVRTKA – SIJEČANJ 2011. GODINE

Piše: Ljiljana Olujić

Dragocjen za ljepotu

Kada je ljepoti riječ, i tu matičnjak ima svoje mjesto.Zahvaljujući antivirusnom i antibakterijskom svojstvumatičnjak je odličan u tonicima i drugim proizvodima začišćenje kože, a učinkovit je i kad su u pitanju akne.Primjenjuje se u uljima i losionima za „zatezanje“ kože,nježan je ali djelotvoran sastojak u uljima za masažu ipiling, a želimo li kupku koja će nas ne samo osvježiti, već ismiriti, u njoj matičnjak treba biti obvezan sastojak.Mirisno eterično ulje matičnjaka koristi se i u proizvodnjiparfema, toaletnih vodica, sapuna, šampona.

Poziv na antistresni doručakŠto smo radili u siječnju 2011. godine? Zeleni četvrtak i tadaje njegovao dobre navike i bio podsjetnik kako možemo (itrebamo) birati svježe, zdravo, domaće kao pouzdanupodršku dobroj kondiciji. A kada je u pitanju stres (a on jenažalost naš svakodnevni suputnik), priroda u suradnji sdrevnom mudrošću i znanstvenim spoznajama nudiizvrsna rješenja.Prije sedam godina nutricionisti su imali možda malodrukčiju rang listu super hrane, pa je tako antstresnidoručak Zelenog četvrtka ponudio zobene pahuljice sprirodnim sokom od naranče, suhim marelicama ibrusnicama, svježim bananama i kokosom, ali i malipodsjetnik na antistresnu hranu, koji je i danas aktualan.

Mali podsjetnik na antistresnu hranu

ZOB – zobena kaša pomaže kod proizvodnje serotonina(hormona sreće) u organizmu i na taj način nam pomažekod uznemirenosti i osjećaja tjeskobe;AVOKADO – za ovo se voće, ne baš voćnog okusa, kaže dapobjeđuje stres; osim toga pomaže pri uklanjanju celulita ipomlađuje kožu. Bogat bjelančevinama, kalijem,magnezijem, folnom kiselinom, vitaminima B skupine,vitaminom E i K, fitosterolima;BUČINE GOLICE – ne zaboravite na njih jer su istraživanjadokazala da njihovi aktivni sastojci djeluju na izlučivanjehormona sreće serotonina;BANANA – bogata kalijem, vitaminom B6, magnezijem ibiljnim vlaknima – sastojcima kojiopuštaju i djeluju na dobro raspoloženje;BRUSNICA – prirodni antibiotik, smanjuje razinu šećera ukrvi, normalizira rad jetra i bubrega, smanjuje rizik oboljenjaod raka dojke i debelog crijeva;SMEĐA RIŽA – potiče izlučivanje serotonina, obiluje kalijem,željezom, fosforom i fitokemijskim tvarima koje snižavajukolesterol, ima nizak glikemijski indeks;BADEMI – idealna hrana za jačanje srca (visok udiomagnezija), sadrži vitamin E – vitaminmladosti, vitamine skupine B, potiče cirkulaciju; bademovoulje uravnotežuje krvni tlak;SEZAMOVE I SUNCOKRETOVE SJEMENKE – nazivaju ih isuper hranom jer već i u malim količinama povoljno djeluju

na naš organizam; bogate su vitaminima skupine B,vitaminom E, magnezijem, selenom, bjelančevinama;ZELENO LISNATO POVRĆE – sadrži magnezij i kalcij (poznatipo umirujućem djelovanju);ČEŠNJAK – još jedna super namirnica koja zahvaljujućiaktivnoj tvari alicinu štiti organizam(djeluje i antibakterijski), a zahvaljujući saponinu eliminirakolesterol, dok kumarična kiselina iz češnjaka ima čak iantikancerogeno djelovanje;HLADNO PREŠANA ULJA – hladno prešana ulja sjemenkigrožđa, lana, podlanka („boljeg lana“, kako ga odnedavnoradi njegovih izvrsnih svojstava nazivaju), konoplje, maslina,suncokreta –obiluju nezasićenim masnim kiselinama(omega-3, 6 i 9) koje između mnogih blagotvornihdjelovanja na organizam imaju odličan učinak i naotklanjanje depresije;KRASTAVAC – za njega se kaže da hladi jetra i poboljšavahormonsku ravnotežu pa tako djeluje i na boljeraspoloženje; on je i jedan od glavnim sastojakadetoksikacijskih i antistresnih napitaka;NARANČA – mirisno, ukusno i lijepo voće čija nas vedra bojaraduje; obiluje vitaminom C koji je neizostavan u borbiprotiv stresa;BILJNI ČAJEVI – zeleni čaj, melisa, kamilica, lavanda, lipa,menta, glog, gospina trava – mogu vam pomoćipojedinačno, a još su bolji kada su u šalici toplog napitkazajedno.

Recepti s tržniceDobro je poznato da će prodavači(ce) na piji uvijek rado popričati s kupcima, dati kakav koristansavjet ili prijedlog kako pripremiti namirnice koje prodaju. Razmjena recepata s obje straneštanda se podrazumijeva, bilo da je riječ o brzinskom jelu ili kakvoj složenoj raskošnoj deliciji.Donosimo nekoliko recepata susretljivih prodavačica i prodavača…


Goran Vranović – Često pravim piletinu s povrćem u woku, to jeukusno jelo, jednostavno za pripremiti. Najprije pileći file narežem natrakice, popržim u woku na maslinovom ulju pa meso izvadim, a na tovruće ulje stavim zaleđeni ''kineski mix'' povrća i kratko prodinstam.Vratimmeso u wok, dodam malo soja sosa i pirea od rajčice, malo slatko-kiselogkineskog umaka pa narežem na trakice svježu crvene, zelene i žutupapriku radi boja, nasjeckani list lisnatog celera, tikvice i mrkvu narezanena trakice. To sve pržim oko pola sata, da se svježe povrće poprži, ali daostane hrskavo i poslužim se uz duge tanke rezance.

Katarina Marić – Rado pripremam jela od puretine i piletine, često se nepridržavam određenog recepta nego sama smislim zanimljivo jelo premasvom ukusu. Često mi je na jelovniku punjeni rolani pureći zabatak. Najprijepureći zabatak otkoštim pa ga punim šunkom, tvrdim sirom i gljivama.Meso zarolam i stavim mrežicu za pečenje kojom zabatak dobro stisnem dazadrži oblik te da nadjev ne procuri. Tako pripremljeno meso pečem oko sati pol u pećnici zagrijanoj na 200 stupnjeva. Kad je pečen, zabatak narežemna ploške i poslužim uz prilog prema želji.

''Kineska'' piletina

Rolani pureći zabatak

Kristina Zelinac – Budući da na tržnici prodajem piletinu, to meso mije često i na jelovniku. Fino jelo su punjene rolice od pilećih prsa. Najprijeobarim nekoliko što većih listova špinata. Batom stanjim odreske pilećihprsa, na to stavim list špinata, komad šunke za pizzu i tanku plošku sira, paodreske zarolam, umočim u jaja i prezle i pržim ih na naglo nekolikominuta na zagrijanom ulju. Kada se razrežu, rolice izgledaju vrlodekorativno. Uz pohane rolice za prilog pripremim rižu s povrćem. Važnomi je da u riži bude što više raznobojnog povrća da bude više šarenila ujelu pa me sve to asocira na proljeće u tanjuru.

Punjene pileće rolice

Ivan Delibos – I od kukuruznog brašna mogu se napraviti fini kolači idruge poslastice. Odlična je i torta od kukuruznog brašna koja sejednostavno i brzo priprema, a jako je ukusna. Najprije umutim tri žumancas 200 grama šećera pa dodam 3 žlice ruma, 150 grama kukuruznog brašna ina kraju snijeg od tri bjelanca. Umućenu smjesu ulijem u nauljen kalup zatortu i pečem u pećnici na umjerenoj temperaturi. Ohlađenu tortuprerežem na pola, donji dio premažem džemom od kajsija ili šljiva, ponovnostavim gornji dio i po vrhu posipam mješavinom šećera u prahu i cimeta.

Torta od kukuruznog brašna

Produkcija: Osijek danasUrednica: Melita BerečićPriprema i tisak: Gradska tiskara Osijek

Nakladnik: Tržnica d.o.o.Direktor: Igor Medić031/213-330www.trznica.hr

15


Ćećin kutakSrećko Milas Ćećo, djelatnik s najduljim stažom u Tržnici d.o.o. živaje riznica znanja o povijesti osječke tržnice i ljudima koji su kroz njuprošli ili tu još rade. Svoja zapažanja već gotovo 40 godina zapisujei tako spašava od zaborava razne zanimljive događaje, anegdote iviceve… Dio svojih uspomena u svakom broju dijeli i s nama:

Rondel velikankiNedavno sam bio u Zagrebu i sjedio na tržnici na Dolcu, nasuprot spomeniku kumici i pio kavu. U sebi sam vršiousporedbu tržnica i zapisivao svoje misli. Konobarica i konobar su gledali kako sjedim sam, pišem i smijem se. Pitali suodakle sam pa kad sam rekao da sam iz grada nobelovaca, nisu znalo o čemu govorim. Rado sam im objasnio. Usput samse sjetio naših bakica - prodavačica prije 40-ak godina, kad sam tek počeo raditi u Tržnici. Nosile su nošnje i prema tojodjeći znalo se koja što prodaje. Tako je poznata brbljivica Mariška imala mađarsku nošnju, a prodavala je ljutu papriku.Šokice su prodavale jaja, voće i povrće i znalo se da je riječ o domaćoj, a ne švercanoj robi. Rado sam pričao s njima, bilesu uvijek spremne za šalu i zezanciju.Tako sam jednom u sred ljeta pitao jednu Bosanku koja je imala na sebi dvije suknjei pregaču – ''da ti nije toplo, snašo?'' A ona je odgovorila: ''sad sam taman vrela koliko treba!'' i počela se glasno smijati.Pitao sam zašto se smije, a ona je rekla: ''Eno ide šokica koja ima šest suknji. Ako sam ja vrela, ona je prokuvala!''. Zato sesad pitam zašto mi ne bismo imali takav spomenik prodavačici s pije? One su prodavale od rane zore, stajale skoro pocijele dane zimi i ljeti, čak su i za vrijeme Domovinskog rata pod pucnjavom prodavale. Međutim, ne bih sad želio damoje radne kolegice iz zgrade Uprave budu ljubomorne, želim da znaju kako i o njima imam lijepo mišljenje. Uvijek susrdačne i rado se šale, prošle su mnoge promjene u firmi i prilagodile se. Zapravo, kad sam već spominjao nobelovce,zašto im se ne bi osigurala bista u Rondelu velikana u Tvrđi? Tamo kao da postoji mjesto koje čeka baš žensku bistu. Eto,ova ideja je dar mojim kolegicama zaValentinovo.

Vi imate poslovnu ideju, a nemate prostor za njezinu realizaciju. Mi imamo ideju kako u našem prostorurealizirati Vašu ideju. Za samo jednu kunu mjesečno unajmite kiosk ili štand na glavnoj osječkoj tržnici poduvjetom da prodajete robu ili pružate usluge kojih nema na gornjogradskoj tržnici. Više informacija potražite uupraviTržnice,Trg Ljudevita Gaja 5 ili nazovite: 213-330.

KVALITETNODOMAĆESVJEŽETržnica Osijek

Umirovljenici! Neka utorak bude vaš dan za dolazak na tržnicu jer osim dobrog ugođaja i bogate ponude,nudimo vam i deset posto niže cijene za mnoge proizvode i usluge. Akcija Umirovljenički utorak, plod jesuradnje stranke Aktivni nezavisni umirovljenici i Tržnice d.o.o.. Svakog utorka potražite štandove i prodajnamjesta s posebnom oznakom popusta za umirovljenike. Uživajte u druženju i dobrom raspoloženju tenapunite svoje košare voćem, povrćem, jajima, mesom i mliječnim proizvodima po povoljnijim cijenama.

3informativno zabavni mjesecni magazin

Barometar cijenaBarometar cijenaMed kesten

45 kn/kg

Jabuka

3-8 kn/kg

80 kn/l

Sok aronije

Purećivratovi

17,99 kn/kg

Grejp

20 kn/kg

Krumpr

3-5 kn/kg

Luk

5-6 kn/kg

Limun

20 kn/kg

Pastrnjak

20 kn/kg

18-20 kn/kg

Svježe pile

20 kn/l

Jabučni ocat

Švargla

Čvarci

50-80 kn/kg

Cvjetača

25 kn/kg

25-29,90 kn/kg

ZelenaSalata

5 kn/kom

Cikla

7-8 kn/kom

Brokula

20 kn/kg

Prokulice

20 kn/kg

Poriluk

12-15 kn/kg

Mrkva

6-8 kn/kg

Peršin

15-20 kn/kg

Kruška

15-20 kn/kg

informativno zabavni mjesečni magazin, besplatni primjerak ...recepti s tržnice 15. Ćećin kutak...

Documents