Broj 11.141, cijena 0,8 KM

Bawa Luka Godina LXIV www.glassrpske.com

zz

Na de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawaDe`urni telefon 212-848�

Ponedjeqak, 13. novembar 2006.

BAWA LUKA - Savez nezavisnih

socijaldemokrata pokrenu}e inici-

jativu i pozva}e sve politi~ke stran-

ke i ostale dru{tvene faktore na do-

govor o mogu}em referendumu, na ko-

jem bi se gra|ani Republike Srpske

na demokratski na~in izjasnili da li

su za ukidawe policije Republike

Srpske, poru~io je ju~e u Bawoj Luci

~lan Glavnog odbora SNSD-a Rajko

Vasi}.

- SNSD je na sve na~ine poku{ao

da proces reforme policije vrati u

okvire Sporazuma o restrukturisawu

policijskih struktura u BiH, koji je

prihvatila i republi~ka Narodna

skup{tina. Me|utim, taj sporazum je

derogiran na~inom izbora i rada Di-

rekcije za reformu policije - rekao je

na konferenciji za novinare Vasi}.

On je istakao da }e SNSD predlo-

`iti Narodnoj skup{tini Republike

Srpske da povu~e saglasnost na za-

kqu~ewe tog sporazuma, jer je potpu-

no jasno da se on ne primjewuje.

- U radu Direkcije u~estvuje stra-

nac, iako to nije predvi|eno spora-

zumom, a odluke se stalno

donose preglasavawem je-

dinog predstavnika Repu-

blike Srpske u ovom tije-

lu - naglasio je Rajko Va-

si}, dodav{i da je SNSD

mnogo puta ukazivao na

neodr`ivost takve prakse.

Ali, to je stalno zanemari-

vano, uz, kako je rekao, obi-

latu podr{ku Kancelari-

je visokog predstavnika,

iako policija nije pitawe iz

Dejtonskog mirovnog spora-

zuma.

- Zbog takve politi~ke manipula-

cije mo`emo smatrati da sporazum ni-

je ni za`i-

vio i zato

}emo tra`-

iti da Na-

rodna sku-

p{tina po-

vu~e sagla-

snost na

wegovo za-

kqu~ewe -

objasnio je

Vasi}.

^lan Glavnog odbora SNSD-a is-

takao je da je ova partija, prihvataju-

}i Sporazum o restrukturisawu poli-

cije, smatrala da je to "dobra polazna

osnova za efikasnu politi~ku struk-

turu u BiH, u skladu sa najboqom

evropskom praksom#.

- Na{ ciq je bio da se kroz taj

proces pove}a efikasnost policij-

skih struktura u BiH u borbi protiv

organizovanog kriminala i korupci-

je i od toga ne odustajemo - rekao je

Vasi}.

Na pitawe novinara {ta }e se po-

sti}i mogu}im referendumom - ako

se pretpostavi da }e gra|ani podr`a-

ti opstanak policije Republike Srp-

ske, dok }e na drugoj strani ostati

potpuno suprotni stavovi iz Federa-

cije i me|unarodnih krugova - Rajko

Vasi} je odgovorio da }e se na taj na-

~in "iscrpiti sve demokratske mo-

gu}nosti#.

- O~igledno je da se ne uva`ava

stav Narodne skup{tine Republike

Srpske o tom pitawu, kao i podr{ka

koju je SNSD dobio na posqedwim iz-

borima, jer su gra|ani svoj glas dali

ovoj partiji i zbog jasnog stava o re-

formi policije - dodao je on.

Vasi} je kazao da partija ~iji je on

~lan poku{ava svima, koji manipuli-

{u reformom policije, da stavi do

znawa da stav SNSD-a o reformi po-

licije nije bio predizborna varka

ili vje{ta~ko nacionalno homogeni-

zovawe, ve} jedan od temeqnih stavo-

va o reformama u BiH.

- Ako to niko nije shvatao ozbiq-

no, na{e je pravo da posegnemo za re-

ferendumom, kao jednim od najdemo-

kratskijih oblika izra`avawa narod-

ne voqe - zakqu~io je Rajko Vasi}.

¥ D. MOMI]

OSIGURAWE A.D.

CERTTUV

CERTIFIKATCERT-slu`ba izdavanja certifikata

RWTUV Systems GmbH..

Sistem kvaliteta za usluge osiguranja

INICIJATIVA SAVEZA NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA

Strana 21.

PRIPREME ZA NOVU TURISTI^KU SEZONU U NP

"

SUTJESKA"

TTJJEENNTTII[[TTEE PPOONNOOVVOO DDII[[EE

BAWA LUKA - Predsjed-

nik Partije demokratskog

progresa Mladen Ivani} re-

kao je ju~e za na{ list da ova

stranka podr`ava inicijati-

vu SNSD-a i da }e u~estvova-

ti u razgovorima o organizo-

vawu referenduma.

- Moram da podsjetim da je

svojevremeno Vlada, na ~ijem

je ~elu bio Dragan Mikere-

vi}, podnijela ostavku zbog

mogu}nosti ukidawa polici-

je i MUP-a Republike Srp-

ske - istakao je Ivani}.

On je dodao da }e zbog to-

ga, kao i zato {to i novi pri-

jedlog Direkcije za refor-

mu policije predvi|a ukida-

we policije Republike Srp-

ske i wenog MUP-a, PDP ak-

tivno u~estvovati u tim raz-

govorima.

- Ne treba zaboraviti da

ni u jednoj decentralizova-

noj dr`avi policijska ovla-

{}ewa nisu u potpunosti od-

uzeta entitetima, pokrajina-

ma ili federalnim jedini-

cama - naglasio je Mladen

Ivani}.

Potpredsjednik Srpske

demokratske stranke Mi}o

Mi}i} rekao je za "Glas Srp-

ske# da }e ova stranka u~e-

stvovati u pregovorima i po-

dr`ati sve, kako je rekao, "pa

i radikalne zahtjeve, koji }e

pomo}i da opstane policija

Republike Srpske#.

- SDS }e podr`ati sve ob-

like demokratskog izja{wa-

vawa i sve {to predstavqa od-

raz narodne voqe - kazao je

Mi}i}.

Predsjednik Socijali-

sti~ke partije Petar \oki}

naglasio je da se svi odgovor-

ni politi~ari u BiH moraju

suo~iti sa ~iwenicom da se

"odgovori na najte`a pitawa

moraju tra`iti od gra|ana#.

- Jedno od tih pitawa je i

reforma policije, i mi }emo

veoma ozbiqno razmotriti

zahtjev SNSD-a, kada ga zva-

ni~no dobijemo - napomenuo

je \oki}. ¥ D. Mo.

9 7 7 1 8 4 0 1 1 5 0 0 1

I S S N 1 8 4 0 - 1 1 5 5

REFERENDUM O POLICIJISNSD poku{ao da vrati proces reforme policije u okvire Sporazuma

o restrukturisawu policijskih struktura, ali je taj sporazum derogiran...

Stav ove partije o reformi policije nije bio predizborna varka

ili vje{ta~ko nacionalno homogenizovawe, ve} jedan od temeqnih

stavova o reformama u BiH, naglasio Rajko Vasi}

DANAS SPECIJALNI DODATAK

REAGOVAWA NA JU^ERA[WU INICIJATIVU SNSD-a

Podr{ka bez uslovqavawa

SAD USD 1 1.499690 1.520390 1.535415V. Britanija GBP 1 2.878875 2.909163 2.941459[vajcarska CHF 1 1.215137 1.227534 1.241553Japan JPY 100 1.271837 1.293795 1.318486Australija AUD 1 1.152068 1.167311 1.181264Kanada CAD 1 1.327206 1.345971 1.360841Danska DKK 1 0.258674 0.262260 0.265230Norve{ka NOK 1 0.235241 0.238501 0.241203EMU EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830[vedska SEK 1 0.212044 0.215191 0.217417Hrvatska HRK 100 26.208464 26.709867 27.223675Srbija i Crna Gora CSD 100 2.372944 2.474168 2.573265Slovenija SIT 100 0.799289 0.816017 0.832746Turska TRY 1 1.007294 1.051522 1.091236

78000 Banja Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: 051/243-239 i 051/243-228, telefaks 051/243-343, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info›novablbanka.com Web: www.novablbanka.com

KURSNA

LISTA

Zemlja Oznaka za devize i efekt.

valutu

Jedinica za devize

Kupovni za devize

Srednji

za devize

Prodajni za devize

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 13.11.2006. godineKursevi u konvertibilnimmarkama (BAM)

JASNI STAVOVI

^lan Glavnog odbora SNSD-a

je, na po~etku konferencije za no-

vinare, jo{ jednom ponovio odra-

nije poznate stavove ove partije o

reformi policije.

- To su postojawe policije Re-

publike Srpske u okviru komplet-

ne strukture u BiH, koja }e imati

nadle`nosti na svojoj teritoriji,

bez bilo kakvog prelaska me|uen-

titetske linije. Potom, zahtijeva-

mo da postoji republi~ko Mini-

starstvo unutra{wih poslova, a

prihvatamo i zakonodavne nadle-

`nosti na nivou BiH, ali uz fi-

nansirawe policije Republike

Srpske iz republi~kog buxeta - is-

takao je Vasi}.

Odgovaraju}i na pitawe da li }e na odgovornost biti po-

zvani srpski kadrovi u Savjetu ministara, koji su dozvolili

da se Direkcija za reformu policije formira mimo postignu-

tog politi~kog sporazuma, Vasi} je rekao da u ovom trenutku

to i nije toliko va`no pitawe.

- Mnoge stvari u BiH usvajaju se i prelamaju preko koqe-

na i nemogu}e je vra}ati se unazad i vr{iti nekakve istrage.

Ipak, o~ito je da je nekome bilo bitno da se u Narodnoj skup-

{tini Republike Srpske sporazum samo spomene, a da se onda,

politi~kom prevarom, ~itav proces vodi nekim drugim kolo-

sijekom - istakao je Rajko Vasi}.

Vasi}: Dosta sa politi~kim

manipulacijama

DODATAK "GLASA SRPSKE"

ODGOVORNOST

STRADAWE pripadnika

Radni~kog bataqona [este san-

ske kraji{ke brigade osta}e

zabiqe`eno kao jedna od veli-

kih tragedija, koja je zadesila

Sanski Most 1995. godine.

- Smatram da je najve}a gre-

{ka tada{wih vlasti u San-

skom Mostu bila da se, nepo-

sredno pred okupaciju ovog gra-

da, formira bataqon od pro-

fesora, pravnika, in`ewera,

koji su prakti~no vojno neobu-

~eni poslani direktno na pr-

vu liniju fronta. Desetog ok-

tobra 1995. godine tada{woj

Komisiji za razmjenu Drugog

kraji{kog korpusa Vojske Repu-

blike Srpske prijavqen je ne-

stanak ~ak 151 pripadnika ovog

bataqona - rekao je portparol

republi~ke Kancelarije za tra-

`ewe nestalih i zarobqenih

lica Milan Ivan~evi}.

Od decembru iste godine,

zakqu~no sa 27. januarom na-

redne, iz zatvora u Cazinu i

Biha}u `iv je razmijewen 51

pripadnik Radni~kog bata-

qona.

Po{to su se neki - u me|u-

vremenu - sami izvukli na slo-

bodnu teritoriju, na spisku ne-

stalih ostalo je jo{ wih 75.

Ivan~evi} je istakao da je

ve}ina qudi iz ovog bataqona

stradala na potezu od Sanskog

Mosta do Radi}a.

Tijela nekih boraca, pre-

ma wegovim rije~ima, prona|e-

na su u jednom minskom poqu

na Mija~ici, a pojedinci su

stradali i u Lu{ci Palanci,

uglavnom na Benakovcu. Osam

tijela komisija Petog korpu-

sa takozvane Armije BiH is-

poru~ila je iz Potkaliwa, mje-

sta prema Ha{anima, dok su po-

smrtni ostaci nekih srpskih

boraca prona|eni i u samim

Ha{anima.

- Pojedina tijela prona{li

smo na koti Kamenica, dok su

neki pripadnici Radni~kog ba-

taqona nestali u Vrawskoj,

odakle smo u jednoj razmjeni do-

bili sedam tijela. Tragaju}i

daqe, na{li smo tri spaqena

le{a. Jedan Bo{wak nam je re-

kao da su dobili benzin u fla-

{ama, kako bi zapalili tijela

jer, glasilo je obja{wewe pret-

postavqenih, "{to bi se pati-

li i vukli ~etnike na neko dru-

go mjesto# - istakao je Milan

Ivan~evi}.

Isti ~ovjek im je pokazao i

mjesto na kojem su zapalili ti-

jela. Na toj lokaciji prona|e-

ni su ostaci kostiju, koje nisu

izgorjele.

Jedanaest godina poslije

stradawa boraca Radni~kog ba-

taqona [este sanske brigade,

jo{ uvijek se traga za 25 wego-

vih pripadnika.

- Me|u wima su i ~etvori-

ca, koja su bila u zatvoru u

Majki}ima, koji se nalazio pod

kontrolom pripadnika Krup-

ske brigade. Ovi srpski borci

su, nakon mu~ewa, obje{eni na

stub balkona, ali wihova ti-

jela ni do danas nismo uspjeli

da prona|emo - kazao je Ivan-

~evi}. Tako|e, do danas nisu

prona|eni ni posmrtni ostaci

zastavnika Rade Rogi}a iz San-

skog Mosta, ~ije gnusno ubi-

stvo je zabiqe`eno i na video-

traci.

- Ne mogu da prihvatim od-

govor, da su nadle`ni organi

istra`ili slu~aj i saslu{ali

sve aktere ovog doga|aja, ali da

nisu uspjeli da saznaju loka-

litet, na kojem je sahraweno

tijelo ovog nesre}nog ~ovjeka.

Nadle`ni, tako|e, nisu do{li

ni do mjesta na kojima su poko-

pani posmrtni ostaci svih

ostalih srpskih boraca, koji su

stradali na ovom podru~ju - na-

glasio je na{ sagovornik.

On je naveo i to da je iden-

tifikovano mjesto zlo~ina,

odnosno ubistva zastavnika

Rogi}a i ostalih pripadnika

Radni~kog bataqona, kao i da

je utvr|eno ~ija je ku}a, u bli-

zini koje se dogodio ovaj zlo-

~in.

U Kancelariji su se pona-

dali da bi im vlasnik te ku}e

mogao pomo}i da rije{e ovaj

slu~aj, jer je on najboqi pozna-

valac terena. Me|utim, on ni-

je vratio na svoje predratno

ogwi{te.

Prisjetimo se da je Rogi}a

likvidirao dr`avqanin Suda-

na Teofik el Harabi. Prema

pisawu federalne {tampe, Ha-

rabi nije bio u grupi sudan-

skih dr`avqana, koji su sre-

dinom 1992. godine iz Hrvatske

do{li na podru~je Biha}a, ka-

ko bi obu~avali pripadnike

bo{wa~kih formacija. On se,

najvjerovatnije, krajem 1994.

godine prikqu~io 505. vite-

{koj brigadi Petog korpusa

samoproklamovane Armije

BiH.

Tako|e, tvrdi se da je Ha-

rabi krajem 1995. godine for-

mirao Kancelariju Visokog

saudijskog komiteta u Biha-

}u i da je kasnije u ovom gra-

du otvorio i privatnu apote-

ku "Una lijek#. On se o`enio

dr`avqankom BiH i 2001. go-

dine, prema nekim saznawi-

ma, vratio u Medinu...

Prema podacima Udru`e-

wa "Ostanak#, poslije rata u

Sanskom Mostu uni{teno je

1.130 ku}a, u Biha}u 432, Dr-

varu 137, Bosanskom Petrov-

cu 520, Kqu~u 670, a u Bosan-

skoj Krupi 377.

Vrijednost imovine, koja

je uni{tena u zapadnokraji-

{kim op{tinama, prema pro-

cjenama "Ostanka#, ve}a je od

milijardu konvertibilnih

maraka. ¥ G. KLEPI]

R. JOVI]

(Kraj)

BOSNU je, izgleda, ponovo, po ko zna koji put

u wenoj tragi~noj istoriji, ponio |avo...

Narednih dana o~ekuje se odluka Direkcije za

reformu policije, bez saglasnosti Republike Srp-

ske, odnosno preglasavawem i u suprotnosti sa spo-

razumom koji su potpisala sva tri parlamenta u

BiH. Ta odluka }e negirati uop{te postojawe po-

licije Srpske i predstavqati ~in klasi~nog na-

metawa mi{qewa protiv kojeg je jedan kompletan

narod.

Situacija podsje}a na kraj 1991. i po~etak 1992.

godine, a ona je dovelo do izlaska predstavnika

srpskog naroda iz parlamenta tada{we BiH.

@eli li neko da se istorija ponovi!?

Osnovni temeq opstanka i funkcionisawa sa-

da{we BiH jeste da nema preglasavawa i nameta-

wa ni~ije voqe drugima.

U protivnom, to objektivno vodi u nove ne-

voqe.

Na stranu {to bi po svakom pravu, od me|una-

rodnog pa do obi~ajnog, direkcija, bilo koje vrste,

pa i ova za reformu policije, mogla svoje vi|ewe

pred javnost da donese jedino upravo u formi pri-

jedloga, ali u skladu sa usvojenim sporazumom.

Besmisleno je ~ak i pomisliti da ~lanovi Di-

rekcije iza|u sa kona~nim i bespogovornim odlu-

kama i da se kao stru~na lica (?), negiraju}i izja-

{wewe Parlamentarne skup{tine BiH, opredije-

le za stavove nelegalnog centra mo}i.

A taj centar mo}i pokazao je svoje lice i u ne-

davnom istupu Adnana Terzi}a i stalnim atakova-

wima Harisa Silajxi}a.

Ovdje je problem mnogo {iri i mnogo komplek-

sniji, jer se nastavqa negirawe bilo kakvog Usta-

vom ure|enog prava.

Taj gard od 1992. dr`e iste politi~ke snage iz

Sarajeva, ali je iznena|uju}e {to nema adekvatnog

reagovawa i suprotstavqawa odgovornih u me|una-

rodnoj zajednici.

O~ekivati je da visoki predstavnik Kristi-

jan [varc [iling, ma koliko diplomatsko isku-

stvo ima, ne poznaje sve marifetluke ovih prosto-

ra, tako da mu, izme|u ostalog, nije poznato da na

ovom prostoru, otkad postoji, va`i da "udar na|e

iskru u kamenu#.

I, ako na jednostrano djelovawe politi~kih

snaga iz Sarajeva ne reaguje onaj koji bi morao i

koji ima za to mandat i koji je pla}en desetinama

hiqada maraka, onda mora bar prihvatiti, kao lo-

gi~an i pravi~an ~in, da reaguju oni koji se sara-

jevskom politikom osje}aju ugro`enim.

Najmawe {to su gra|ani u Republici Srpskoj,

pa i autor ovog teksta, "o~ekivali# jeste da Viso-

ki predstavnik reaguje na beslovesno izlagawe Ad-

nana Terzi}a u Ujediwenim nacijama.

Jer, nije samo pitawe moralne obaveze, nego

pitawe ovla{}ewa koja ima, da za{titi jedan na-

rod i wegove predstavnike od neprimjerenih optu-

`bi, koje mogu transmisijskim djelovawem ozbiq-

no da ugroze funkcionisawe i stabilnost komplet-

ne BiH.

Ako se ve} BiH nalazi u samom vrhu korumpi-

ranih zemaqa, o ~emu govori i visoki predstav-

nik, i ako ima pravosu|e koje je boqe pla}eno od

bilo koje druge profesije - i to od poreza gra|ana

- za~u|uju}e je da se zahtjev Milorada Dodika, ~i-

ja je to du`nost i obaveza kao premijera, da sudije

rade agilnije i br`e, do~ekuje na no`, a pre}uti

se Terzi}eva prqava igra u Ujediwenim nacijama.

I daqe...

Sumwamo da politi~ka istorija uop{te pam-

ti da je neko pred takvim auditorijumom, kakav je

bio u Wujorku, napadao vlastitu zemqu, i to ne bi-

lo ko, ve} vode}i politi~ar te iste zemqe, odno-

sno predsjedavaju}i Savjeta ministara.

Gra|ani ove zemqe, bez obzira koju politi~ku

opciju podr`avali, ~ak nemaju mogu}nost ni da do-

znaju u ime koga je to {to je rekao izrekao Adnan

Terzi}, ako ne u ime sarajevske politi~ke ~ar{i-

je. Javnost zna da nijedan organ na nivou BiH nije

utvrdio bilo kakvu platformu za Terzi}ev istup.

Kuda sve to vodi?

Ili je, zaista, Bosnu |avo ponovo ponio!?

Gospodin Terzi} (i ni{ta mawe gospodin Si-

lajxi}) i wihovi politi~ki ahbabi, ako misle da

je mogu}e zajedno `ivjeti u ovoj zemqi, najmawe

{to moraju nau~iti jeste da je BiH jednako moja ko-

liko i wihova.¥ Tomo MARI]

PODVU^ENO

Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa

1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi

kao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.

Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike

Srpske sa srebrnim vijencem.

Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine

Republike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992.

godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske.

Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759.

Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.

e-mail: redakcija@glassrpske.com; marketing@glassrpske.com

Tomo MARI], glavni i odgovorni urednik Rajko RADOVANOVI], direktor

AKCIONARSKO DRU[TVO

Ni politi~ari, a

ni javnost, ve} dugo se

ne pozivaju na Aneks

7 Dejtonskog mirovnog

sporazuma. Uspje{an

povra}aj nepokretne

imovine objektivno je

ovaj dokument stavio

ad acta. No to ne zna-

~i da izbjeglice, rase-

qena lica i povratni-

ci `ive normalnim

`ivotom.

Ukqu~ivawe struje za deset po-

vratni~kih bo{wa~kih porodica

u bratuna~kom nasequ Glogova za-

biqe`ili su, visoko rangiraju}i

informaciju, gotovo svi mediji na

ovim prostorima. Da li zbog sa-

mog ~ina elektrifikacije ili ak-

tivnog u~e{}a ameri~kog ambasa-

dora Daglasa Meklhenija - ne tre-

ba naga|ati.

Volio bih vjerovati da }e usko-

ro uslijediti sli~na informaci-

ja iz nekog grahovskog ili drvar-

skog naseqa.

Porodice iz Glogove su bes-

krajno zahvalne za dobro~instvo,

kao {to bi ~itava dr`ava, poseb-

no weni predstavnici i neki po-

srednici, trebalo da ne zaborave

{ta su sve Sjediwene Ameri~ke

Dr`ave i druge zemqe uradile da

pomognu ratom pogo|eno stanov-

ni{tvo BiH. Od brojke koja poka-

zuje finansijski izra`enu pomo}

za obnovu zemqe - zavrti se u gla-

vi. Procjene se kre}u od pet do de-

vet milijardi dolara. Sama ~iwe-

nica da se radi o procjenama i da

nema organa gdje se mo`e na}i po-

uzdan podatak, dovoqno govori sa-

ma za sebe; i daje mogu}nost da se

sumwa da je bilo nenamjenskog ko-

ri{}ewa sredstava, da se ne ka`e

kako to narod naziva.

Izgledno je da vrli donatori,

pored strahota koje su gledali na

televizijskim ekranima ili o wi-

ma ~itali u {tampi, nisu imali u

vidu sve specifi~nosti sukoba na

ovim prostorima. "Svakih otpri-

like pola veka, na ovim prostori-

ma de{ava se da mudraci bivaju

u}utkani, da budale zaja{u i da se

fukara obogati# (Me{a Selimo-

vi}).

A to se i desilo.

I neki koji su zaja{ili i ko-

ji su se obogatili, imali su pozi-

ciju da odlu~uju o ogromnim sred-

stvima upu}enim za obnovu poru-

{enog. Ta pozicija je, istovreme-

no, zna~ila da se nikada ne}e utvr-

diti ta~an iznos, niti gdje su sve

zavr{ila sredstva.

Izbjeglicama i raseqenim li-

cima, {to treba pozdraviti, vra-

}ena je nepokretna imovina. Naj-

~e{}e, radilo se o opusto{enim

naseqima, poru{enim i popaqe-

nim domovima, bez vode, bez stru-

je, sa uni{tenom infrastruktu-

rom. Najhrabriji i bez ikakvih

drugih mogu}nosti (nisu tako broj-

ni) odlu~ili su se na povratak i,

samim tim, na uslove ̀ ivota kakve

su imali wihovi daleki preci. Ni

danas mnogima nije druga~ije.

Pomenuti ameri~ki ambasa-

dor, kojeg gra|ani ove zemqe do`i-

vqavaju kao neupitan autoritet,

izjavio je u Glogovu:

"Bez obzira na to

ko }e biti u budu}no-

sti na kojem nivou vla-

sti, od tih vlasti o~e-

kujemo da istinski i u

potpunosti zavr{e im-

plementaciju Aneksa

7 Dejtonskog sporazu-

ma. To se, jednostavno,

mora uraditi...#

Podsje}a na revo-

lucionarni pokli~:

Na{ ciq je nemogu}e!

Prvi dokument Dejtonskog mi-

rovnog sporazuma, od kojeg se bit-

no odstupilo, bio je upravo Aneks

7. Citira}emo wegove kqu~ne od-

redbe:

"Svakom licu koje tra`i po-

vra}aj imovine... izvr{i}e se wen

povra}aj.#

"Svakom licu koje tra`i na-

doknadu umjesto povra}aja.... izvr-

{i}e se pravi~na nadoknada.#

"U slu~ajevima kada se podno-

silac zahtjeva da nadoknada umje-

sto povra}aja imovine, Komisija

mo`e dati nov~ani iznos ili kom-

penzacionu obveznicu za kupovi-

nu nepokretne imovine u budu}-

nosti.#

"Imovinski fond za izbjegli-

ce i raseqena lica }e se osnova-

ti u Centralnoj banci BiH.#

Fond nikada nije osnovan i,

osim prava na povra}aj devasti-

rane imovine, sva druga prava iz

Aneksa 7 zamijenila je politika.

Obespravqenu izbjegli~ku po-

pulaciju niko ne mo`e li{iti

sumwe da su u toj izmijewenoj po-

litici u~estvovali i oni koji su

zaja{ili i koji su se obogatili.

Jednako i sam sumwam da }e

izjava ameri~kog ambasadora ne-

{to promijeniti, bez obzira {to

upu}uje na "istinski i u potpuno-

sti#, kao i da se to "mora uraditi#.

Obeshrabreni, sumwaju i onih

130 hiqada qudi, koji "i daqe ~eka-

ju na pomo} i povratak#, koliko ih

je izbrojila wegova ekselencija.

Neka autoru ovog teksta bude

dozvoqeno da, kao utjehu i kao opo-

menu, ponudi misao Ive Andri}a:

"Niko ne zna {ta zna~i roditi se

i ̀ iveti na ivici izme|u dva sve-

ta, poznavati i razumevati jedan

i drugi, a ne mo}i u~initi ni{ta

da se oni objasne me|u sobom i

zbli`e, voleti i mrzeti i jedan i

drugi, kolebati se i povoditi ce-

log veka, biti kod dva zavi~aja bez

ijednoga, biti svuda kod ku}e i

ostati zauvek stranac; ̀ iveti ra-

zapet, ali kao `rtva i mu~iteq u

isto vreme...#

Izbjegli~ku nesre}u, izgleda,

mo`e da pravedno rije{i samo bi-

ologija. ^ini to ve} petnaest go-

dina. Jer, izbjeglice umiru dva pu-

ta: kada moraju da napuste vjekov-

na ogwi{ta i kada nemaju gdje da

se vrate.

I dok to traje, investicija od

samo 37 hiqada maraka, koju su

obezbijedili ambasadorov fond,

UNHCR, op{tina Bratunac i lo-

kalna "Elektrodistribucija# bi-

la je povod za udarnu vijest u na-

{im medijima.

I za tu`nu pri~u o izbjegli-

{tvu. ¥

DANAS I OVDJE

Pi{e Veqko KOJOVI]

LAMENT NAD IZBJEGLI[TVOM

ponedjeqak, 13. novembar 2006.NOVOSTI

2

PRIJAVE I ISTRAGE

Ministarstvo unutra{wih poslova Republike Srpske podni-

jelo je slu`beni izvje{taj i krivi~ne prijave nadle`nim

tu`ila{tvima, koji su vezani za sve doga|aje o kojima smo pisali

u "Dosijeu 'Glasa Srpske'# prethodnih sedmica.

Tu`ila{tvo BiH, na osnovu toga, vodi istragu o zlo~inima

na zapadnokraji{kom podru~ju 1995. godine, a u ovoj istrazi je,

izme|u ostalih, obuhva}eno i ubistvo Rade Rogi}a.

Potvr|eno nam je i da je Stanica javne bezbjednosti Kupres 1992.

godine Okru`nom tu`ila{tvu Bawa Luka podnijela ve}i broj

krivi~nih prijava "po poznatom i nepoznatom izvr{iocu krivi~nog

djela ratnih zlo~ina nad pripadnicima Jugoslovenske narodne

armije, kao i po~iwenim krivi~nim djelima ratnih zlo~ina nad

civilnim stanovni{tvom u Kupresu i okolini#.

"Grupu Dowe Kolibe#- odnosno stradawe mladih vojnika JNA,

koji su zarobqeni 2. maja 1992. godine kod Broda - obradili su or-

gani bezbjednosti JNA, dok za "Grupu transporter#, odnosno do-

ga|aje u sarajevskoj Dobrovoqa~koj ulici i na Br~anskoj malti u

Tuzli, prilikom povla~ewa JNA, istragu vodi Tu`ila{tvo BiH.

Naglasimo da je "Gostovi}ka grupa# obra|ena u sklopu Izv-

je{taja, koji je podnio Centar javne bezbjednosti Doboj Tu`ila{tvu

BiH 28. oktobra 2005. godine. U ovom izvje{taju obra|ena su i os-

tali ratni zlo~ini, koje su u BiH po~inili muxahedini...

STRADAWE PRIPADNIKA JNA, SRPSKIH BORACA

I CIVILA U MINULOM RATU: RADNI^KI BATAQON [ESTE SANSKE BRIGADE

ZLO^INI NA VIDEO-TRACINadle`ni organi istra`ili slu~aj monstruoznog

ubistva zastavnika Vojske Republike Srpske Rade

Rogi}a i saslu{ali sve aktere ovog doga|aja, ali nisu

uspjeli da saznaju lokalitet, na kojem je sahraweno

tijelo ovog nesre}nog ~ovjeka... Jedanaest godina

poslije wihovog stradawa, jo{ uvijek se traga za

tijelima 25 pripadnika ovog bataqona

\Strava i u`as: Zloglasne "Hamze" ostavile

iza sebe video-materijal o egzekuciji Rade

Rogi}a

DOSIJE

"

GLASA SRPSKE"

BOSNU, PONOVO, \AVO PONIO?

ponedjeqak, 13. novembar 2006. NOVOSTI

3

BAWA LUKA - Predsjed-

nik Republike Srpske Milan

Jeli} izjavio je u petak uve~e

da }e biti predsjednik svih gra-

|ana Srpske i da }e se baviti

stvarnim problemima stanov-

nika, po{to }e samo tako i on

i stranka iz koje je do{ao na

ovu funkciju mo}i da ispune

svoja predizborna obe}awa.

Milan Jeli} je, gostuju}i

na Radio-televiziji Republi-

ke Srpske, rekao da o~ekuje da

po~etkom naredne godine do|e

do realizacije ~itavog niza

zna~ajnih investicija.

Najavquju}i da }e uskoro

biti potpisani veliki finan-

sijski ugovori, predsjednik Je-

li} je dodao da su neki ve} pot-

pisani, i to u oblasti izgrad-

we putne mre`e.

Predsjednik Republike je

istakao da je potrebno vi{e

ulagati u obrazovawe mladih i

pozvao preduze}a da se prikqu-

~e inicijativi za formirawe

Fondacije za stipendirawe us-

pje{nih studenata, koju je ve}

podr`ala "Elektroprivreda

Srpske#.

Milan Jeli} je dodao da }e

se zauzeti da me|unarodna zajed-

nica ima identi~na mjerila

prema svim narodima u BiH, a

ne da se mi{qewe jednih favo-

rizuje, a drugih zanemaruje.

- Podr`avam sva preno{e-

wa nadle`nosti sa entiteta na

nivo BiH samo ukoliko }e to

donijeti ne{to dobro svim we-

nim gra|anima, a ne da to bude

samo zbog forme - istakao je

predsjednik Jeli}.

Komentari{u}i istup

predsjedavaju}eg Savjeta mini-

stara BiH Adnana Terzi}a u

Savjetu bezbjednosti Ujediwe-

nih nacija, prvi

~ovjek Republi-

ke Srpske je is-

takao da je sve

{to je Terzi} do

sada uradio i re-

kao bilo protiv

Srpske, kao i da

je to vidqivo i

iz formirawa i

rada Komisije za

reformu poli-

cije.

- Iz Sarajeva

dolaze razne ini-

cijative, ~iji je

ciq unitarizaci-

ja BiH, i te poli-

ti~are treba li-

{iti ovakvih ideja - rekao je

Milan Jeli}.

Predsjednik Republike

Srpske je naglasio da reforma

policije ne mo`e biti kvali-

tetno obavqena, ako se odlu~u-

je o mijewawu ustavnog ure|e-

wa BiH formirawem policij-

skih regija, koje prelaze enti-

tetske granice. ¥

MILAN JELI] O SVOM BUDU]EM RADU

BI]U PREDSJEDNIK

SVIH GRA\ANAZauze}u se da me|unarodna zajednica ima identi~na

mjerila prema svim narodima u BiH, a ne da se

mi{qewe jednih favorizuje, a drugih zanemaruje...

Iz Sarajeva dolaze razne inicijative, ~iji je ciq

unitarizacija BiH, i te politi~are treba li{iti

ovakvih ideja, istakao predsjednik Srpske

\Milan Jeli}: Po~etkom godine

realizacija zna~ajnih investicija

BAWA LUKA - Predsjed-

nik Vlade Republike Srpske

Milorad Dodik izjavio je

prekju~e, reaguju}i na izjavu

predsjedavaju}eg Savjeta mi-

nistara BiH Adnana Terzi-

}a da nema ovla{}ewa da da-

je koncesije na koridoru 5C,

da }e Srpska "zavr{iti taj

posao#.

- Za nas taj koridor nije

prioritetna stvar, ali smo

tu dionicu uvrstili u auto-

put od Bawe Luke, preko Do-

boja i [amca, prema Bijeqi-

ni, jer na taj

na~in `elimo

da {to vi{e

integri{emo

R e p u b l i k u

Srpsku u put-

nu infrastruk-

turu i komuni-

kacije - rekao

je premijer Dodik.

Podsjetimo da je Vlada

Srpske sa austrijskim gra|e-

vinskim koncernom "[tra-

bag# u Be~u potpisala Memo-

randum o izgradwi mre`e au-

toputeva u republici, kojim

je predvi|eno davawe konce-

sija i za dio autoputa na ko-

ridoru 5C, koji prolazi kroz

Republiku Srpsku u du`ini

od 46,4 kilometra. ¥

PREMIJER MILORAD DODIK ODGOVORIO ADNANU TERZI]U

Mi gradimo koridor kroz Srpsku

\Milorad Dodik: Zavr{i}emo taj

posao

TERZI] I KUPUSOVI]

Predsjedavaju}i Savjeta ministara Adnan

Terzi} izjavio je da premijer Republike Srp-

ske Milorad Dodik ne mo`e davati koncesi-

je na koridor 5C, jer se "radi o projektu od

dr`avnog interesa#.

- Koncesiju na autoput mo`e dati samo Ko-

misija za koncesije BiH - rekao je Terzi} za

sarajevsko "Oslobo|ewe#.

Koordinator Ministarstva transporta i

komunikacija za pripremu projektne dokumen-

tacije za autoput na koridoru 5C Namik Ku-

pusovi} izjavio je da je u pitawu panevropski

koridor, "pa autoput kroz BiH je me|uenti-

tetski projekat i stoga se nalazi u nadle`no-

sti zajedni~kih organa#. On je dodao da, upr-

kos svemu, smatra da Milorad Dodik ima do-

bre namjere.

SARAJEVO - U sudovima u

BiH do sada je za ratne zlo-

~ine pravosna`no osu|eno 39

lica, a oslobo|eno wih 23,

pokazali su podaci, priku-

pqeni u nedavno objavqenoj

publikaciji "Ratni zlo~ini

u BiH - pravosna`no okon~a-

ni krivi~ni postupci 1992 -

1996#.

Srna je prenijela da je

ovih 39 pravosna`no osu|e-

nih, me|u kojima nema onih

kojima je su|eno u odsustvu,

dobilo ukupno 333 godine i

~etiri mjeseca zatvora. Naj-

vi{a kazna je bila 20 godina

zatvora i izre~ena je u jed-

nom slu~aju. Na 15 godina osu-

|ena su ~etvorica optu`enih,

izre~ena je jedna kazna od 13

godina, tri po 12, kao i pet

desetogodi{wih kazni. Naj-

ni`a zatvorska kazna izno-

sila je {est mjeseci.

Prema podacima iz ove

publikacije, u Republici

Srpskoj je jedan predmet pra-

vosna`no okon~an, i to oslo-

ba|aju}om presudom 11 optu-

`enih, a jedan predmet je za-

vr{en i u Br~ko distriktu,

gdje je jedno lice osu|eno.

U Federaciji BiH pravo-

sna`no su oko~ani postupci

protiv 50 lica koja su izve-

deni pred sud. Karakteristi-

~an je i desetogodi{wi pro-

ces, vo|en u Sarajevu, u kojem

je jedno lice 1993. godine osu-

|eno na smrtnu kaznu da bi,

poslije brojnih `albi, za-

htjeva i rje{ewa, slu~aj bio

okon~an 2002. godine, kada mu

je potvr|ena kazna od devet

godina zatvora.

Publikaciju, u kojoj su sa-

dr`ane optu`nice, ̀ albe, pr-

vostepene i kona~ne presude,

objavilo je Ameri~ko udru`e-

we pravnika i Udru`ewe tu-

`ilaca BiH. ¥

PROCESUIRAWE RATNIH ZLO^INA U SUDOVIMA BiH

TRI VIJEKA ZATVORA

ME\URELIGIJSKO

VIJE]E BiH

Vratiti

imovinu

konfesijama

SARAJEVO - ^lanovi Me|ure-

ligijskog vije}a BiH su na posqed-

woj sjednici ponovo naglasili po-

trebu vra}awa imovine crkvama i

vjerskim zajednicama kroz natural-

nu restituciju, koja je ujedno i jedi-

na ekonomski odr`iva, prenijela je

Srna saop{tewe ovog vije}a.

^lanovi Vije}a su, na inicijati-

vu Srpske pravoslavne crkve, u vezi

sa pitawem Sarajevske bogoslovije

iznijeli jasan i nedvosmislen stav

da je neophodno ostvariti sve uslo-

ve kako bi SPC {to prije mogla ob-

noviti rad ove visoko{kolske usta-

nove u Sarajevu.

U saop{tewu je nagla{eno da

obnavqawe rada Sarajevske bogo-

slovije ne bi trebalo vezati za do-

no{ewe Zakona o restituciji i da

se pitawe povratka zgrade, kao

osnovnog uslova, treba i mo`e ri-

je{iti prije toga.

"Obnavqawem rada Bogoslovije

zajedni~ki }e se pristupiti ulasku

svih visoko{kolskih ustanova crka-

va i vjerskih zajednica u Univerzi-

tet grada Sarajeva#, zakqu~eno je u

pomenutom saop{tewu. ¥

PO^ELA RASPODJELA

VAKCINE PROTIV GRIPA

Besplatno 11

hiqada doza

BAWA LUKA - Po regional-

nim zavodima i centrima zapo~ela

je raspodjela 25 hiqada doza vakci-

ne protiv gripa, koje je obezbijedi-

lo Ministarstvo zdravqa i soci-

jalne za{tite u saradwi sa repu-

bli~kim Fondom zdravstvenog osi-

gurawa.

Od ovog broja, 11 hiqada doza

besplatno }e dobiti najosjetqivi-

je grupe stanovni{tva - pacijenti

zavisni od insulina i oni sa hroni~-

nim oboqewima.

- Planiramo da 14. novembra, na

Svjetski dan borbe protiv dijabete-

sa, krenemo sa besplatnim davawem

vakcine najosjetqivijeim grupama

stanovni{tva - istakao je republi~-

ki ministar zdravqa i socijalne za-

{tite Ranko [krbi}. ¥ R. [.

Do sada pravosna`no osu|eno 39

lica, a oslobo|eno wih 23... Svi

osu|eni dobili ukupno 333 godine

i ~etiri mjeseca zatvora

ponedjeqak, 13. novembar 2006.DOGA\AJI

4

SARAJEVO - Visoki

predstavnik u BiH Kristi-

jan [varc [iling rekao je

u subotu da }e premijer

Milorad Dodik ugroziti

kapacitet Republike Srp-

ske za borbu protiv kri-

minala "ukoliko ostvari

svoju prijetwu o smawewu

plata u pravosu|u#, javi-

la je Srna.

[varc [iling smatra

da Dodik ne bi upu}ivao

prijetwe o smawewu pla-

ta u pravosu|u da je ozbi-

qan u pogledu borbe pro-

tiv kriminala, kao {to je

obe}ao tokom predizborne

kampawe, navodi se u sa-

op{tewu OHR-a.

- Ako se uzme u obzir

i najava da }e premijer Do-

dik zatra`iti povla~ewe

Republike Srpske iz Vi-

sokog sudskog i tu`ila~kog sa-

vjeta BiH, ~ini se da on svojim

mije{awem u rad pravosu|a

ugro`ava vladavinu prava - oci-

jenio je [varc [iling.

On je dodao da se time pre-

mijer Srpske "izla`e kritici

da je spreman posegnuti za me-

todama kontrole koje su bile

uobi~ajene u Isto~noj Evropi

prije 20 godina#.

[varc [iling navodi da se

Dodikovo najavqeno smawewe

plata za 30 odsto ne bi odnosi-

lo na Specijalno tu`ila{tvo,

projekat s kojim je premijer li~-

no povezan, i ~iji bi zaposleni

imali plate i do 30 odsto ve}e

od plata redovnih sudija i tu-

`ilaca.

- Nije jasno kako bi smawewe

plata unaprijedilo funkcioni-

sawe pravosu|a, jer bi smawewem

plata sudije i tu`ioci u Repu-

blici Srpskoj bili dovedeni u

inferioran polo`aj u odnosu na

wihove kolege u ostatku zemqe -

rekao je visoki predstavnik

[varc [iling.

On je podsjetio da Visoki

sudski i tu`ila~ki savjet ima

mehanizme i ovla{}ewa za do-

no{ewe odgovaraju}ih sankci-

ja ako postoji nezadovoqstvo

u pogledu rada sudije ili tu-

`ioca. ¥

POSLIJE NAJAVE SMAWEWA PLATA U PRAVOSU\U SRPSKE

[VARC [ILING PROTIVNije jasno kako bi smawewe plata unaprijedilo

funkcionisawe pravosu|a, jer bi smawewem plata

sudije i tu`ioci bili dovedeni u inferioran polo`aj,

smatra visoki predstavnik

\Kristijan [varc [iling:

Dr`i vodu pravosu|u

Premijer Milorad Dodik

rekao je da najavom da }e sma-

witi plate u pravosu|u ne `e-

li uticati na sudstvo, ve} sa-

mo tra`i da "sudije rade po-

sao za koji su i pla}eni#. Do-

dik je izjavu [varc [ilinga

ocijenio kao "nevjerovatnu#.

- Nevjerovatno je da u BiH,

~im neko javno ka`e svoj stav,

na wega odmah reaguje visoki

predstavnik. Ako je ovo de-

mokratija, ova zemqa nema ni-

kakve {anse da napreduje - na-

glasio je Dodik.

DODIK

BAWA LUKA - Na osnovu

dva posebna kolektivna ugovora,

koje je granski Sindikat gra|e-

vinarstva i stambeno-komunal-

ne djelatnosti potpisao sa gran-

skim udru`ewima poslodavaca u

Privrednoj komori Republike

Srpske, za gotovo 40 odsto pove-

}ane su plate i ostala prava za

oko 13.000 radnika koji su zapo-

sleni u ovim djelatnostima.

- Cijena rada je pove}ana na

sto maraka i utvr|ena je kva-

litetnija raspodjela koefici-

jenata, u odnosu na prethodi ko-

lektivni ugovor, koji je u prak-

si odavno neupotrebqiv, budu-

}i da je usvojen 1998. godine i

nije uskla|en sa va`e}im Za-

konom o radu, kao i Op{tim ko-

lektivnim ugovorom - izjavio

je na{em listu predsjednik

granskog Sindikata gra|evi-

narstva i stambeno-komunalne

djelatnosti Mile Ribi}. On na-

pomiwe da je kolektivni ugo-

vor za stambeno-komunalnu dje-

latnost, gdje je zaposleno oko

7.000 radnika, potpisan 15. sep-

tembra, dok je za resor gra|evi-

narstva, koji zapo{qava 6.000

radnika, zakqu~en u pro{li

utorak.

- U oba kolektivna ugovora

utvrdili smo omjer koeficije-

nata u odnosu dva naprema {est,

{to zna~i da bi nekvalifiko-

vani radnik imao minimalnu

platu u iznosu od 200 maraka -

ka`e Ribi}, dodaju}i da je u po-

gledu za{tite prava radnika

dobro da su potpisana dva po-

sebna kolektivna ugovora.

Sekretar republi~ke Uni-

je poslodavaca Sa{a A~i} po-

jasnio je da nije ni{ta neobi~-

no {to je u resorima gra|evi-

narstva i stambeno-komunalne

djelatnosti do{lo do zakqu~i-

vawa dva posebna kolektivna

ugovora, jer to dozvoqavaju pro-

pisi koji reguli{u oblast ko-

lektivnog pregovarawa.

- Ukoliko asocijacije po-

slodavaca i sindikati proci-

jene da treba u jednoj grani usvo-

jiti dva kolektivna ugovora i

da je to u interesu radnika, ne-

ma zakonskih prepreka da to i

urade - naglasio je A~i}.

U granskom Sindikatu sma-

traju da su radnici u gra|evi-

narstvu u znatno nepovoqnijem

polo`aju u odnosu na stambeno-

komunalnu djelatnost, zbog ras-

prostrawenosti rada na crno,

kao i neodgovaraju}e za{tite

prava radnika u privatnim

preduze}ima u kojima vlasnici

firmi, u ve}ini slu~ajeva, ni-

su zainteresovani za sindikat

ili radnicima zabrawuju sindi-

kalno organizovawe. Mile Ri-

bi} ocjewuje da je rad na crno

u gra|evinarstvu te{ko sprije-

~iti, jer se radnici anga`uju

kao sezonci i rijedak je slu~aj

da prijavquju poslodavce, bu-

du}i da im je to {ansa za brzu

i dobru zaradu.

U Sindikatu, kako je re-

kao, nemaju ta~ne podatke ko-

liko radnika nije prijavqeno

kod poslodavca, ali se pret-

postavqa da ih ima koliko i

prijavqenih, odnosno oko 6.000

qudi. ¥ M. MILUNOVI]

ZA[TITA RADNIKA U GRA\EVINARSTVU I STAMBENO-KOMUNALNOJ

DJELATNOSTI

SEZONSKO CRNILO

Rad na crno u gra|evinarstvu te{ko sprije~iti, jer se

radnici anga`uju kao sezonci i rijetko prijavquju

poslodavce, budu}i da im je to {ansa za brzu

i dobru zaradu

INSPEKCIJA

Glavni inspektor rada

Gordana Jugovi} izjavila je za

na{ list da u spre~avawu ra-

da na crno inspekcija redov-

no kontroli{e sve resore,

ukqu~uju}i i oblast gra|evi-

narstva.

Ona smatra da ovdje pro-

blem nije vi{e izra`en, u od-

nosu na ostale privredne dje-

latnosti. Jugovi}eva napomi-

we da je evidentno da najve}i

problem u inspekcijskim kon-

trolama rada na crno predsta-

vqaju neregistrovani privred-

ni subjekti, {to zahtijeva ve-

}e anga`ovawe tr`i{ne in-

spekcije.

FINANSIJSKI

izvje{taj o radu op-

{tine Srbac za pro-

{lu godinu po svim

materijalno zna~ajnim

aspektima ne prikazu-

je objektivno i isti-

nito imovinsko i fi-

nansijsko stawe.

Iznose}i ovu ocje-

nu, glavni revizor Re-

publike Srpske Bo-

{ko ^eko konstato-

vao je u revizorskom

izvje{taju da finan-

sijski izvje{taj nije

sastavqen u skladu sa

ra~unovodstvenim

pravilima i standar-

dima, a aktivnosti op-

{tinskih slu`bi ni-

su u potpunosti uskla-

|ene sa va`e}im pro-

pisima.

Kod izrade rang-li-

ste zahtjeva za dodjelu

stipendija studentima

primjewivani su krite-

rijumi koji nisu pred-

vi|eni u Odluci o sti-

pendirawu u~enika i

studenata u {kolskoj

2004/2005. godini i koji

nisu navedeni u javnom oglasu.

Revizor je preporu~io

Skup{tini op{tine da donese

odluku o gra|evinskom zemqi-

{tu i da je uskladi sa va`e}im

zakonom, zatim da ovla{}ena

lica op{tinske administra-

tivne slu`be rje{ewe o odo-

brewu gra|ewa izdaju prema za-

konom utvr|enim uslovima, a

menaxmentu op{tine da nave-

dena potra`ivawa analizira

i naplati.

- Revizijom je utvr|eno da

su ovla{}eni op{tinski slu-

`benici sa obveznicima na-

knada zakqu~ivali ugovore o

odlo`enom pla}awu i izdava-

li rje{ewa o odobrewu gra|e-

wa, prije uplate naknada, {to

je u suprotnosti za Zakonom o

gra|evinskom zemqi{tu - kon-

statovano je u revizorskom iz-

vje{taju. Naknade za dodijeqe-

no gra|evinsko zemqi{te u iz-

nosu od 107.264 marke, po mi-

{qewu revizora, pogre{no su

evidentirane na kapitalne do-

bitke, {to je uticalo na mawe

iskazivawe neporeskih priho-

da za isti iznos.

Zbog nedovoqnog sprovo|e-

wa odredbi Pravilnika o in-

ternim kontrolnim postupci-

ma, na pojedinim pozicijama su

buxetska sredstva tro{ena u

iznosima ve}im od buxetskih

okvira (naknada tro{kova za-

poslenih i skup{tinskih od-

bornika, nabavka materijala i

tro{kova energije, tro{kovi

goriva i prevoza, kapitalni

tro{kovi...). Iz istog razloga

nisu uspostavqena odre|ena

ograni~ewa buxetske potro-

{we (tro{kovi goriva, tele-

fona, slu`benih vozila, re-

prezentacije...).

Revizor je utvrdio da nisu

dosqedno sprovedene ni odred-

be Zakona o postupku nabavke

robe, usluga i ustupawu rado-

va. U postupku ocjene ponuda

nije kori{}en metod bodova-

wa po unaprijed utvr|enim

kriterijumima, a ugovori su za-

kqu~ivani sa dobavqa~ima bez

za{titnih klauzula, vezanim

za pribavqawe garancija za

kvalitetno obavqawe posla.

¥ D. V. M.

REVIZIJA FINANSIJSKOG IZVJE[TAJA OP[TINE

SRBAC U PRO[LOJ GODINI

Brojni propusti u poslovawu

PRIHODI I RASHODI

Prema bilansu uspjeha op-

{tine Srbac iskazan je ma-

wak prihoda nad rashodima u

iznosu od 52 hiqade maraka, a

prema nalazu revizije ostva-

ren je vi{ak prihoda nad ras-

hodima od 344.000 maraka.

Utvr|ena razlika odnosi se

na pogre{no evidentirawe i

klasifikaciju otplate kre-

dita, kapitalnih ulagawa i

naknada.

\Bo{ko ^eko: Mnogo

nepravilnosti

STRANA^KA HRONIKA

BAWA LUKA - Predsjednik Partije demokratskog progre-

sa Mladen Ivani} rekao je u subotu, poslije sjednice Glavnog

odbora, "da }e se PDP izjasniti o u~e{}u u vlasti tek posli-

je drugog kruga razgovora sa SNSD-om#.

- SNSD mo`e sam da formira Vladu i u takvim uslovima

smatramo da bi trebalo da ka`u na koji na~in i kako u tome

vidi ulogu PDP-a - rekao je Ivani}.

Ivani} je potvrdio da je Glavni odbor PDP-a zakqu~io da

je rukovodstvo ove partije odgovorno za neuspjeh na nedavno

odr`anim izborima.

- Zbog toga }e, na redovnom strana~kom saboru, 10. febru-

ara idu}e godine, biti izabrano novo rukovodstvo partije - re-

kao je Ivani}. ¥ D. Mo.

PARTIJA DEMOKRATSKOG PROGRESA

Odluka nakon drugog kruga

BAWA LUKA - Demokratska patriotska stranka je, zbog

lo{ih rezultata na proteklim op{tim izborima u BiH, istu-

pila iz Demokratskog pokreta Srpske.

Na ju~e odr`anoj sjednici Glavnog odbora DPS-a u Zvor-

niku, neopozivu ostavku na mjesto generalnog sekretara i

~lana Predsjedni{tva DEPOS-a podnio je Darko Jotanovi}.

To su u~inili i svi ~lanovi Glavnog odbora DEPOS-a iz

ove stranke. O daqem politi~kom djelovawu DPS }e ~lanstvo,

simpatizere i javnost blagovremeno obavijestiti, saop{te-

no je ju~e iz ove politi~ke stranke. ¥ M. Mi.

DEMOKRATSKA PATRIOTSKA STRANKA

DEPOS pro{lost

OSMACI - Na bira~ka mje-

sta u op{tini Osmaci, u Repu-

blici Srpskoj, ju~e do 15 ~aso-

va iza{ao je 841 glasa~ ili 25,8

odsto od ukupno 3.315 bira~a, po-

tvrdio je ~lan Op{tinske iz-

borne komisije Nikola Mili-

~i}.

On je dodao da glasawe na

svih {est bira~kih mjesta pro-

ti~e u najboqem redu, javila je

Srna.

Gra|ani s pravom glasa izja-

{wavaju se o opozivu na~elni-

ka op{tine Osmaci Edina Ra-

mi}a. Odbornici Skup{tine op-

{tine Osmaci donijeli su 14.

oktobra odluku o pokretawu po-

stupka opoziva na~elnika op-

{tine.

Za ovu odluku glasalo je de-

vet, od ukupno 17 odbornika, dok

toj sjednici nisu prisustvovali

odbornici Stranke demokrat-

ske akcije i Demokratskog na-

rodnog saveza.

U obrazlo`ewu odluke o po-

kretawu postupka opoziva nave-

deno je, izme|u ostalog, da na-

~elnik op{tine Osmaci Edin

Rami} nije sprovodio skup{tin-

ske odluke i zakqu~ke.

On, tako|e se navodi, nije

uva`avao prijedloge, mi{qewa

i stavove skup{tinskih organa

i komisija, nije se pridr`avao

odluka o izvr{ewu op{tinskog

buxeta i nije se dovoqno anga-

`ovao oko pristupa op{tine

Osmaci u Savez op{tina i gra-

dova Republike Srpske. ¥

U OP[TINI OSMACI

Glasali o opozivu na~elnika

\Edin Rami}: Gra|ani

odlu~uju

ZVORNIK - Zbog lo{ih izbornih rezultata, kompletno

Predsjedni{tvo Srpske demokratske stranke, sa predsjedni-

kom Draganom ^avi}em na ~elu, treba da podnese neopozivu

ostavku, navodi se u saop{tewu za javnost Op{tinskog odbo-

ra SDS-a Zvornik.

Kako je saop{teno iz zvorni~kog SDS-a, nakon sjednice

u petak uve~e, neophodno je pokrenuti i inicijativu za iz-

mjenu Statuta i Programa stranke.

- ^lanovi Glavnog odbora SDS-a iz Op{tinskog odbora

ove stranke u Zvorniku obavezuju se da glasaju u skladu sa ovim

zakqu~cima - navodi se u saop{tewu, koje je potpisao pred-

sjednik zvorni~kog SDS-a Savo Eri}. ¥ S. S.

ZVORNI^KI ODBOR SDS-a

Tra`e neopozive ostavke

U SRPSKOJ demokratskoj stranci ne prestaju raspra-

ve na temu za i protiv Predsjedni{tva i predsjednika stran-

ke Dragana ^avi}a. Krunski razlozi za smjene su lo{i iz-

borni rezultati, a uqe na raskole u stranci dolila je bur-

na sjednica Predsjedni{tva, poslije koje je potpredsjednik

stranke Mladen Bisi} podnio ostavku, a to isto zatra`io

i od ^avi}a, koji je odbio ovakav ~in.

Po ve} vi|enom sinopsisu, uslijedila su brojna reago-

vawa, naprasno osvije{}enih op{tinskih odbora, te istak-

nutih pojedinaca stranke. Rajko Gwato je, u ime Gradskog od-

bora SDS-a Bawa Luka, rekao da Predsjedni{tvo i predsjed-

nik ^avi} treba da podnesu ostavku.

Osim reagovawa poslije sjednice Predsjedni{tva, ^a-

vi} se ne ogla{ava, {to jo{ vi{e komplikuje ionako slo-

`enu situaciju u stranci. Analiti~ari procjewuju da u

stranci mo`e do}i i do rascjepa, jer je ^avi} nepokole-

bqiv u ocjeni da u izbornom debaklu nema wegove odgovor-

nosti.

Nije malo ni onih koji dijele ^avi}evo mi{qewe i bez-

rezervno ga podr`avaju, a opet, mno`e se i zahtjevi za smjene.

Dani pred nama da}e odgovore na brojna pitawa. ¥ N. G. S.

NASTAVQA SE BURA U SDS-u

^avi} na tapetu

ponedjeqak, 13. novembar 2006. EKONOMIJA

5

SEDMI^NI IZVJE[TAJ SA TRGOVAWA NA BAWALU^KOJ BERZI

BAWA LUKA - Na

pro{losedmi~nom trgova-

wu na Bawalu~koj berzi,

ostvaren je promet od

12.247.243 maraka kroz

4.619 transakcija.

Od ukupnog prometa na

berzanskoj kotaciji pri-

vatizaciono- investici-

onih fondova ostvareno

je 2.108.800 maraka, dok je

sa akcijama na berzanskoj

kotaciji ostvareno

2.337.628 maraka od ukup-

nog prometa.

Berzanski indeks Re-

publike Srpske u toku pro-

{le sedmice dobio je na

vrijednosti za 2,59 odsto,

dok je indeks fondova

ostvario pad za 2,17 odsto,

kao i indeks preduze}a iz

sistema Elektroprivrede

"ERS10# koji je pao 1,98

odsto.

Najve}i promet od

1.724.544 maraka u sedmici

za nama na berzanskoj kota-

ciji imale su akcije "Tele-

koma Srpske#. Prosje~na

cijena akcija "Telekoma#

na trgovawu u petak bila je

2,80 maraka {to je za 0,71

odsto mawe u odnosu na kraj

pro{le sedmice.

Najve}i promet od

679.490 maraka na pro{lo-

nedjeqnom trgovawu na ber-

zanskoj kotaciji ostvaren

je sa akcijama "Cepter fon-

da#, a do{lo je i do pada

cijene akcija ovog fonda

za 0,18 odsto. Akcije "Cep-

ter fonda# u petak su ima-

le prosje~nu cijenu od 16,93

maraka.

Ovosedmi~ni dobitnik

me|u fondovima su akcije

"Aktiva Invest fond# kod

kojih je cijena porasla za

2,04 odsto i na trgovawu u

petak su prometovane po

prosje~noj cijeni od 12,01

maraka.

Gubitnik sedmice je

"BLB Profit# a.d. Bawa

Luka ~ije su akcije izgu-

bile na vrijednosti za 7,55

odsto i zavr{ile na pro-

sje~noj cijeni od 16,77 ma-

raka.

Od akcija na slobod-

nom berzanskom tr`i{tu

najve}i promet od 1.018.637

maraka ostvaren je sa akci-

jama "Bira~# a.d. Zvornik

koje su dobile na vrijed-

nosti za 10,36 odsto.

¥ Da. P.

Najve}i promet akcijama

"

Telekoma"

POSLOVNI SVIJET

U PROCESU privatizaci-

je dr`ava se pokazala kao lo{

menaxer. Po{to je jo{ uvijek u

23 odsto preduze}a ve}inski

vlasnik kapitala, aktuelna

Vlada se odlu~ila na osnivawe

Investiciono-razvojne banke

Republike Srpske, kao dr`av-

ne institucije koja }e raspola-

gati dr`avnim kapitalom u da-

qem procesu privatizacije.

Prema rije~ima vr{ioca

du`nosti direktora Investi-

ciono -razvojne banke Jasminka

Joti}a, banka bi trebala biti

registrovana do kraja teku}eg

ili po~etkom narednog mjese-

ca, a prvi rezultati wenog ra-

da o~ekuju se u prva tri mjese-

ca sqede}e godine.

Vlada Srpske je osnivawem

pomenute banke pokazala da ̀ e-

li promijeniti dosada{wi na-

~in privatizacije i uvesti od-

re|ene novine u ovaj proces.

- Do sada se privatizacija

odvijala kao prodaja dr`avnog

kapitala, a trgovac u ime dr-

`ave je bila Direkcija za pri-

vatizaciju. Na{ koncept je for-

mirawe Akcijskog fonda kojim

}e se upravqati kao portfoli-

jem hartija od vrijednosti. Ciq

je da kapital koji u|e u Akcij-

ski fond dobije nov~ani oblik

i da se ponovo ula`e u hartije

od vrijednosti prema razvojnim

projektima. Time }e se vr{iti

i prodaja, i kupovina, i o~uva-

ti wegova vrijednost - smatra

Joti}.

Problem ovog procesa do-

daje on, je u tome {to se pozi-

cija neprivatizovanih preduze-

}a pogor{ala u odnosu na po-

~etne bilanse iz 1998. godine.

Uglavnom se poslovalo sa gubi-

cima i stvarale se ogromne oba-

veze. Na~in provo|ewa licita-

cija naru{io je povjerewe gra-

|ana i trpio kritike javnosti.

Zbog toga }e zaposleni u IRB-

u pojedina~no ocjewivati sva-

ko preduze}e i utvr|ivati da

li ima smisla i}i u finansij-

sko restruktuirawe u obliku

privatizacije ili u reorgani-

zaciju u okviru ste~ajnog po-

stupka. Ako je preduze}e u po-

ziciji da se situacija vi{e ne

mo`e poboq{ati, i}i }e se na

prodaju imovine da se spasi {ta

se spasiti da - ka`e na{ sago-

vornik.

Za prodaju dr`avnog kapita-

la predvi|ena su ~etiri mode-

la - tenderi, prodaja zaposle-

nima, prihvatawe javne ponude

za preuzimawe, a dio }e i}i di-

rektno preko Vlade.

- Investiciona razvojna

banka je fakti~ki profesio-

nalni menaxer koji upravqa

fondovima, koji imaju vla-

stite portfolije - kazuje Jo-

ti}.

Po{to sredstva Fondova

stanovawa i razvoja i zapo{qa-

vawa ve} postoje, a i Akcijskog

su izvjesna, javnost zanima kad

je realno o~ekivati priliv

sredstava iz fondova za resti-

tuciju i upravqawe nekretni-

nama i potra`ivawima.

- Portfolio Fonda za re-

stituciju je maltene prepolo-

vqen, a ~ini ga pet odsto kapi-

tala svih preduze}a. Osnovan

jo{ 1998, a ni do danas nije re-

gistrovan kao pravno lice, pa

stoga nije ni rekonstruisan we-

gov portfolio. Obzirom da je

tr`i{te `iv mehanizam, pred-

stoje}a rekonstrukcija treba

da sa~uva vrijednost supstance

od daqe erozije. [to se ti~e

drugog fonda iz sada{we per-

spektive bila bi neozbiqna bi-

lo kakva prognoza. Nakon iden-

tifikacije uslijedi}e proces

ukwi`avawa imovine, a potom

javne prodaje po javnim pozivi-

ma. Logi~no je da se vrijednost

nekretnina zamijeni za novac

koji }e se ulagati tamo gdje je

najpotrebniji - ka`e

Joti}.

Kada je rije~ o

konceptu na ~ijim

osnovama je nastala

IRB Joti} smatra da

je on dobar i da omo-

gu}ava rje{avawe na-

vedenih problema.

- Naj`e{}i protivni-

ci ovakvog koncepta po-

stepeno se sti{avaju. U

po~etku pregovora sa institu-

cijama me|unarodne zajednice,

predstavnici Svjetske banke

bili su skepti~ni, me|utim, sa-

da podr`avaju ponu|eni kon-

cept ekonomskog razvoja sa In-

vesticiono - razvojnom bankom

na ~elu. Da li }e on biti pogo-

dak, zavisi od direktnog mije-

{awa politike u sve te proce-

se. Banka i weno upravqawe mo-

ra biti kristalno jasno, sa ja-

sno definisanim procedurama,

opisima radnih mjesta i mora

zadovoqiti transparentnost sa-

mog sistema - zakqu~uje Jasmin-

ko Joti}.

Zbog istaknutog dru{tveno

- ekonomskog interesa i speci-

fi~ne prirode portfolija, iz-

bor i struktura upravqa~ke i

nadzorne funkcije veoma je bit-

na. Stoga opredjeqewe za viso-

kostru~an i nekompromitovan

menaxment iz redova mladih, ne

~udi. Profilisawe ~lanova

Nadzornog odbora, tako|e.

Na osnovu svega jasno je da }e

se pojedina~ni interesi fondo-

va, ~lanova Banke, podrediti

ukupnom dru{tveno-ekonomskom

interesu, a rad upravqa~ko - nad-

zorne funkcije banke posredno

}e verifikovati rezultati raz-

voja. ¥ N. RISOJEVI]

[TA DONOSI OSNIVAWE INVESTICIONO-RAZVOJNE BANKE REPUBLIKE SRPSKE

PRIVATIZACIJA NA POPRAVNOMPredstavnici Svjetske banke u po~etku bili skepti~ni,

ali danas podr`avaju osnivawe banke... Investiciono-

razvojna banka je fakti~ki profesionalni menaxer koji

upravqa fondovima, ka`e Jasminko Joti}

MANA FONDOVA

- Mana prethodnog na~ina obra~unavawa vrijed-

nosti kapitala je bila kod PIF-ova, koji su izra~u-

navali neto vrijednost na bazi kwigovodstvene pre-

cijewene vrijednosti. Dru{tva za upravqawe fondo-

vima napla}ivala su proviziju od dva odsto na tu ne-

to vrijednost iz likvidnog dijela, i u fondovima je

ostajala samo prazna qu{tura. Nismo htjeli ponovi-

ti takvu gre{ku, ve} da portfolio svedemo na {to

je mogu}e realniji nivo, uzev{i u obzir tr`i{ni

kriterijum koji je jedini parametar za mjerewe re-

zultata upravqawa - obja{wava Jasminko Joti}a.

FUNKCIJA BANKE

Investiciono-razvojna banka nije klasi~na komercijalno-

depozitna banka, {to zna~i da u svom radu ne podlije`e odred-

bama Zakona o bankama, ve} Zakona o javnim preduze}ima.

Strate{ka orijentacija Vlade Republike Srpske je razvoj

tr`i{ta kapitala. To podrazumijeva razvoj energetike, poqo-

privrede, prehrambene i drvoprera|iva~ke industrije, odno-

sno svih djelatnosti u kojima imamo komparativne prednosti

u odnosu na okru`ewe .

Banka se osniva kao institucija koja }e upravqati sredstvi-

ma Akcijskog fonda ostvarenog prodajom dr`avnog kapitala,

te fondova za stanovawe, razvoj i zapo{qavawe, restitucije

i upravqawa nekretninama i potra`ivawima koja su u vlasni-

{tvu Republike Srpske.

\ Jasminko Joti}: Prvi

rezultati po~etkom

sqede}e godine

Boca vina hiqadu evra

PARIZ - Francuski proizvo|a~ vina i {am-

pawca Perno objavio je da po~iwe prodaju najskupqeg

{ampawca na svijetu koji }e biti namijewen izvo-

zu, javqa Beta.

- Jedna boca ovog pi}a trebala bi ko{tati oko

hiqadu evra. Ne}emo proizvesti puno i ne}emo ga

prodavati na doma}em tr`i{tu - rekao je predsjed-

nik firme Patrik Rikar na godi{wem sastanku ak-

cionara.

Wegovo obra}awe bio je odgovor na pitawe jed-

nog akcionara o tome koja je strategija Pernoa u od-

nosu na konkurentske {ampawce "moet#, "{andon# i

"krug#, vode}eg svjetskog proizvo|a~a "LVMH#. ¥

Gejts partner

saudijskom princu

WUJORK - Predsjednik uprave i saosniva~ Maj-

krosofta Bil Gejts, udru`io se sa drugim najboga-

tijim ~ovjekom svijeta, saudijskim princem Alvale-

dom bin Talalom, u kupovini hotelske grupe For Si-

zon za 3,7 milijarde dolara.

Wihovu ponudu podupire Izajdor [arp izvr{ni

direktor i osniva~ hotela For Sizon, ~ija porodi-

ca ima ve}inu dionica kompanije sa pravom glasa i

koja }e zadr`ati 10 odsto udjela u preduze}u.

[arp treba da dobije i bonus od 288 miliona do-

lara u okviru menaxerskih povlastica koje u`iva

od 1989. godine. ¥

Izjedna~eni

buxet i korupcija

MOSKVA - Obim korupcije u Rusiji odgovara ve-

li~ini federalnog buxeta i procewuje se na vi{e

od 240 milijardi dolara, tvrdi zamjenik glavnog tu-

`ioca Aleksandar Buksman.

Dnevniku "Rosijska gazeta# on je naveo da visi-

ne mita dolaze do takvog nivoa da "prosje~an ~inov-

nik mo`e da kupi sebi stan od 200 kvadrata.

- Za osam mjeseci ove godine pravosudni organi

su otkrili oko 28.000 prestupa povezanih sa korup-

cijom, a u 9.000 slu~ajeva rije~ je o primawu mita.

Rusija zauzima 127. mjesto po korupciji, na listi

koju je napravio "Transparensi interen{enel#, {to

je za mjesto ni`e nego 2005. godine. ¥

ponedjeqak, 13. novembar 2006.DRU[TVO

6

BR^KO - Ekonomski fakul-

tet u Br~kom, koji djeluje pri

Univerzitetu u Isto~nom Sara-

jevu, u subotu je proslavio 30 go-

dina svoga rada i postojawa.

Na sve~anoj sjednici, tim po-

vodom, prisutne goste pozdravio

je predsjednik Savjeta Ekonom-

skog fakulteta prof. dr Stevan

Stevi}, nagla{avaju}i zna~aj ove

ustanove u Br~kom i zasluge onih

koji su svojim predanim radom

doprinijeli wenom ugledu.

Istaknuto je da je tradicija

ekonomske misli u Br~kom duga

vi{e od 120 godina, jer je davne

1873. godine otvorena prva tr-

gova~ka {kola, 1933. trgova~ka

akademija, 1961. Vi{a ekonom-

ska komercijalna {kola, da bi

1976. godine po~eo sa radom br-

~anski Ekonomski fakultet.

Prisutnima se obratio i pr-

vi dekan Ekonomskog fakulteta

prof. dr Murat Sinanagi}, ko-

ji je podsjetio na istorijski raz-

voj ekonomske misli i ekonom-

skog obrazovawa u Br~kom, te-

{ko}e i uspjehe na koje je kroz

proteklih 30 godina prolazila

ova visoko{kolska ustanova. Re-

ferat o tridesetogodi{wem ra-

du fakulteta podnio je sada{wi

dekan prof. dr Marin Gu`ali},

koji se osvrnuo na dosada{we

uspjehe, ali i budu}e obaveze.

Podsjetio je da je Ekonomski fa-

kultet ove godine prvi put upi-

sao studente koji }e se {kolova-

ti u skladu sa zahtjevima i stan-

dardima propisanim Bolowskom

deklaracijom.

- Na ovom fakultetu se pri-

mjewuje bolowski proces, a to

podrazumijeva osnovne odredni-

ce ciklusnog studirawa prema

studijskim programima. Imamo

dva ciklusa i tri studijska pro-

grama - rekao je Gu`ali}.

Ovom prilikom vlasti di-

strikta su pozvane na aktivnije

u~e{}e u rje{avawu nerije{e-

nih pitawa, kao {to je formal-

no - pravni status fakulteta u

Br~kom. Bez rje{avawa tih pi-

tawa nije mogu}e integrisawe u

evropski visoko{kolski sistem.

Na Ekonomskom fakultetu

u Br~kom prije 30 godina upisa-

no je 220, a ove godine oko 1.300

studenata i 30 postdiplomaca.

Sve~anoj sjednici prisustvo-

vao je veliki broj gostiju, me|u

kojima rektor Univerziteta u

Isto~nom Sarajevu Mitar Nova-

kovi}. Prisutni su bili i gosti

sa ostalih univerziteta u BiH

i susjednih zemaqa, koji su Eko-

nomskom fakultetu u Br~kom za-

`eqeli puno uspjeha u budu}em

radu i jo{ mnogo jubileja.

¥ M. \UR\EVI]

Na Ekonomskom fakultetu u Br~kom prije 30 godina

upisano 220, a ove godine oko 1.300 studenata i 30

postdiplomaca... [kolovawe u skladu sa zahtjevima

Bolowske deklaracije

Na sve~anoj sjednici veliki broj gostiju sa univerziteta u BiH i iz

susjednih zemaqa

OBIQE@ENA 30. GODI[WICA EKONOMSKOG FAKULTETA U BR^KOM

TRADICIJA MISLI

DIPLOME

Na kraju sve~ane sjednice

u amfiteatru Fakulteta, uru-

~eno je 117 diploma svr{enim

studentima, sa kojima je zvawe

svr{enog ekonomiste u prote-

klih 30 godina na br~anskom

Ekonomskom fakultetu steklo

ukupno 1.374 studenata.

BAWA LUKA - Studenti

elektrotehnike Republike Srp-

ske i Srbije na drugom me|una-

rodnom takmi~ewu pod nazivom

"Hardver i softver Bawa Luka

2006.# pokazali su veliko znawe

i dokazali da su kvalitetan ka-

dar za budu}nost.

Takmi~ewe je odr`ano prote-

klog vikenda, u okviru simpozi-

juma "Industrijska elektronika

Bawa Luka 2006#, na Elektroteh-

ni~kom fakultetu u Bawoj Luci.

Studenti su imali zadatak da

naprave sistem za daqinsku regu-

laciju temperature u kotlu pre-

ko GSM modema. Ko }e izraditi

najboqi sistem, nadmetali su se

studenti elektrotehni~kih fa-

kulteta Bawe Luke, Beograda,

Novog Sada i Ni{a. Prvo mje-

sto zauzela je ekipa studenata

elektrotehnike iz Novog Sada,

u sastavu: Milan Luki}, Vladi-

mir Rais, Du{ko Davidovi}, Vla-

dimir Milosavqevi} i Marin

Radak. Vo|a ekipe Milan Luki}

je rekao da je prezadovoqan radom

i uspjehom svoje ekipe.

- Iako je konkurencija bila

dosta jaka, drago nam je da smo

uspjeli da za nijansu budemo bo-

qi od ostalih ekipa. Organiza-

torima takmi~ewa sve pohvale i

~estitke - istakao je Luki} i do-

dao da bi trebalo da bude vi{e

ovakvih takmi~ewa, kao i to da

se nada da }e idu}e godine u No-

vom Sadu biti vi{e ekipa.

Sekretar takmi~ewa, profe-

sor Branko Blanu{a je istakao

da je materijal za pravqewe si-

stema obezbijedio bawolu~ki

Elektrotehni~ki fakultet.

- Studenti su imali zadatak

da sa ograni~enim elektroteh-

ni~kim komponentama naprave

sistem daqinskog upravqawa. U

okviru toga, morali su napravi-

ti hardver sistema program za

wegov rad - rekao je Blanu{a i

dodao da sistem daqinskog upra-

vqawa u modernom dru{tvu ima

sve ve}u primjenu.

Prema wegovim rije~ima, taj

sistem se koristi kod upravqa-

wa pokretnih kapija, video nad-

zora i sli~no.

- Ovakvim sistemom mo`e se

rukovati putem mobilnog tele-

fona. Tako mo`ete da sa bilo kog

mjesta, recimo, upravqate kli-

mom u stanu. Samo po{aqete po-

ruku sa odre|enom {ifrom i si-

stem radi - kazao je Blanu{a.

Student pete godine bawo-

lu~kog Elektrotehni~kog fakul-

teta, Dino Kosi} kazao je da se

prijavio na takmi~ewe kako bi

napravio ne{to konkretno i ste-

kao korisno prakti~no znawe.

- Na fakultetu nikada nismo

imali prilike da u praksi na-

pravimo neki ure|aj. Sve je, do

sada, bila simulacija i izu~ava-

we onoga {to su drugi napravi-

li - rekao je Kosi}.

Goran Simi}, sa Elektroteh-

ni~kog fakulteta u Beogradu, is-

takao je da mu je ovo takmi~ewe

pru`ilo samopouzdawe za posao

nakon zavr{etka {kolovawa.

- Ovaj sistem upravqawa je

sli~an mobilnoj tehnologiji i

veoma je zanimqivo. U okviru

ovoga, imali smo priliku da na-

u~imo neke nove stvari, mimo fa-

kultetskog programa, ne{to kon-

kretno {to }e nam pomo}i u bu-

du}em radu u praksi - rekao je Si-

mi}.

Profesor fakulteta Tehni~-

kih nauka iz Novog Sada, Milo{

@ivanov je istakao da ovakva tak-

mi~ewa poma`u studentima da

steknu prakti~no znawe, ali i

profesorima da shvate ~emu tre-

ba da ih u~e.

¥ N. TOMA[EVI]

ME\UNARODNO TAKMI^EWE STUDENATA ELEKTROTEHNIKE

ZNAWE ZA BUDU]NOSTDIPLOME

Na kraju sve~ane sjednice u

amfiteatru Fakulteta, uru~e-

no je 117 diploma svr{enim stu-

dentima, sa kojima je zvawe svr-

{enog ekonomiste u proteklih

30 godina na br~anskom Eko-

nomskom fakultetu steklo

ukupno 1.374 studenata.

Studenti imali zadatak da naprave sistem za daqinsku

regulaciju temperature u kotlu preko GSM modema. Medaqa

pripala ekipi studenata elektrotehnike iz Novog Sada

DIPLOMIRANI fiziko-

hemi~ar Jovanka [uvaji} u svo-

joj bran{i se izdvojila po tome

{to je patentirala proizvod za

za{titu od elektromagnetnog

zra~ewa mobilnih telefona,

{to je ujedno prvo priznato

evropsko rje{ewe. Direktor je

dru{tva koje se bavi razvojem i

proizvodwom magnetnih mate-

rijala u Beogradu i ~lanica je

Tehnolo{kog instituta za he-

mijske izvore struje.

?Da li je Va{ rad verifiko-

van na me|unarodnom nivou?

- Me|unarodni patentni za-

vod u @enevi ocijenio je moj pa-

tent kao nov, inventivan i in-

dustrijski primewiv. Moje re-

{ewe je objavqeno i u Svetskom

~asopisu za intelektualnu svo-

jinu (WIPO). Na taj na~in sam,

prakti~no, dobila me|unarod-

no priznawe da je moj patent pot-

puno nov i originalan.

?Koje su osnovne karakteri-

stike proizvoda za za{titu

od elektromagnetnog zra~ewa?

- Moj patent spre~ava da

elektromagnetno zra~ewe kroz

u{ni kanal prodre u mozak. Sva

me|unarodna ispitivawa u Va-

{ingtonu, zatim u [vedskoj,

Norve{koj dokazali su da elek-

tromagnetno zra~ewe mobilnih

telefona {tetno deluje na mo-

zak i organizam. Zra~ewe toli-

ko {tetno uti~e da ~ak ugro`a-

va krvnu barijeru u mozgu, koja

{titi krvne sudove mozga. Pro-

fesor Leif Salford u [ved-

skoj dokazao je da zra~ewe mo-

bilnih telefona probija krvnu

barijeru, mewa genetsku sliku,

izaziva tumor i Alchajmerovu

bolest.

?Koje simptome izaziva pre-

tjerana upotreba mobilnih

telefona?

- Istra`iva~ na Va{ington-

skom univerzitetu dr Xorx Kar-

lo je objavio kwigu "Nevidqi-

vi efekti {tetnog dejstva mo-

bilnih telefona#. Iako su pro-

jekat finansirali proizvo|a-

~i mobilnih telefona, Karlo

je rekao da on mora da saop{ti

istinu da mobilni telefoni

izazivaju nesanicu, zamor, gla-

voboqu i da, na kraju krajeva,

mogu da promene genetsku sliku.

Doktor Fiorezo Marineli, iz

Nacionalnog istra`iva~kog od-

bora u Bolowi, dokazao je da se

}elije pacijenta obolelog od le-

ukemije dele mnogo br`e nakon

izlagawa zra~ewu mobilnih te-

lefona.

?Kako ste do{li na ideju da

patentirate taj proizvod?

- @ivimo u zamr{enom ko-

vitlacu elektri~nih, magnet-

nih i elektromagnetnih poqa.

Potvr|eno je da elektromagnet-

na poqa uti~u na na{a organ-

ska tkiva, hiqadu puta ja~e ne-

go prirodnim putem. Na{a po-

treba za informacijama i ko-

munikacijom svakoga dana po-

staje sve ja~a. Kqu~no pitawe

je kolika o{te}ewa to mo`e da

izazove. S obzirom na to da po-

stoji grupa magnetnih materi-

jala koja odli~no apsorbuje

elektromagnetne talase, foku-

sirala sam se na to da izradim

proizvod koji bi {titio u{ni

kanal od {tetnog zra~ewa. U to-

me sam i uspela.

?Koliko ste dugo radili na iz-

radi ovog inovativnog pro-

izvoda?

- U oblasti magnetnih mate-

rijala radim vi{e od 35 godina.

Pre tri godine me zaintrigi-

rala ideja da napravim patent za

za{titu od {tetnog zra~ewa mo-

bilnih telefona. Apsorber je

konstruisan kao tanka vi{esloj-

na plo~ica, napravqena od mag-

netnog materijala, prekrivena

tankom aluminijumskom foli-

jom. Elektromagnetni talasi na

svom putu poga|aju feritni ap-

sorber, prvo su oslobo|eni, a

zatim apsorbovani. Ispitiva-

wa na Institutu za fiziku do-

kazala su da je prolaznost elek-

tromagnetnog zra~ewa pri upo-

trebi mog patenta mawa od 0,5

odsto, {to zna~i da {titi 99,5

odsto. ¥ D. VRHOVAC

MIHAJLOVI]

JOVANKA [UVAJI], PRONALAZA^ PATENTA

PROTIV [TETNOG ZRA^EWA MOBILNIH TELEFONA

Originalna za{titaBAWA LUKA - Deseti me-

|unarodni sajam lova, ribolova,

sporta, turizma i ugostiteqstva

"LORIMES 2006# zavr{en je ju-

~e u Bawoj Luci. Na sajmu je, od

9. novembra, u~estvovalo 60 iz-

laga~a iz Republike Srpske, Fe-

deracije BiH i biv{ih jugoslo-

venskih republika.

Tokom ~etiri dana ove jubi-

larne sajamske manifestacije,

brojni poslovni qudi i posjeti-

oci mogli su da se upoznaju sa

bogatom ponudom oru`ja, opre-

me i pribora za lov i ribolov,

a na {tandovima lova~kih i ri-

bolova~kih udru`ewa sa veoma

vrijednim trofejima.

Posebnu pa`wu, naro~ito

mla|ih posjetilaca sajma, privu-

kla je izlo`ba sitnih ̀ ivotiwa,

a na {tandovima namijewenim za

oblast turizma i ugostiteqstva,

nastup Turisti~ke organizacije

grada Bawa Luka, kao i Turisti~-

ke organizacije Srbije, koja se

{iroj javnosti predstavila i kon-

ferencijom za medije.

Organizator sajma, Bawalu~-

ki velesajam, u saradwi sa lova~-

kim i ribolova~kim udru`ewi-

ma, organizovao je i nekoliko

popratnih sajamskih manifesta-

cija, kao {to su ribolova~ki sa-

jamski kup u lovu grabqivica,

ribolova~ki kotli} i ocjewi-

vawe lova~kih i drugih vrsta pa-

sa, kao i lova~kih trofeja.

Preksino}, organizovana je

tradicionalna lova~ko - ribo-

lova~ka ve~era i dru`ewe zaqu-

bqenika u lov i ribolov. Tom

prilikom, organizator je dodi-

jelio zlatne plakete izlaga~i-

ma, koji su deseti put zaredom

u~estvovali na ovoj sve zna~ajni-

joj i popularnijoj sajamskoj ma-

nifestaciji, a priznawa su uru-

~ena i u~esnicima popratnih sa-

jamskih manifestacija.

¥ M. M{.

U BAWOJ LUCI ZATVOREN

"

LORIMES 2006"

BAWA LUKA - Turisti~-

ka organizacija Srbije, koja je

u~estvovala na sajmu "LORI-

MES 2006#, predstavila je pre-

kju~e, na konferenciji za no-

vinare u Bawoj Luci, turisti~-

ke potencijale i ponudu, kao i

mogu}nosti saradwe sa turi-

sti~kom privredom Republike

Srpske i BiH.

Pomo}nik direktora Turi-

sti~ke organizacije Srbije, Pe-

ro Hamovi} je naveo da ponudu

Srbije ~ine, prije svega, bawe,

zimski turisti~ki centri, pla-

nine i rijeke, koje su bogate sa

divqa~i i ribom, potom mana-

stiri, vojvo|anski sala{i i

stara sela Srbije.

Prema wegovim rije~ima,

turisti~ke organizacije Srbi-

je i Republike Srpske mogle bi

i trebale bi da u narednom pe-

riodu objedine svoju turisti~-

ku ponudu, u ciqu zajedni~kog

nastupa i privla~ewa {to ve-

}eg broja gostiju, a takva {an-

sa postoji naro~ito u oblasti

zimskog turizma.

Zahvaquju}i internet veza-

ma, konferencija za medije odr-

`ana je istovremeno i u Me|u-

narodnom pres - centru Tanjug

u Beogradu, odakle se novinari-

ma u Bawoj Luci obratio di-

rektor Turisti~ke organizaci-

je Srbije Miodrag Popovi}.

On je podsjetio na veoma

uspje{an nastup turisti~ke

privrede Srbije na sajmu turi-

zma u Londonu. Popovi} je, ta-

ko|e, izrazio nadu da }e u bli-

skoj budu}nosti, zajedni~ki sa

turisti~kom privredom Repu-

blike Srpske i BiH, mo}i da

nastupaju na tre}im turisti~-

kim tr`i{tima.

Kao jednu od najrealnijih

mogu}nosti i primjera za to,

Popovi} je naveo takozvane

kru`ne ture, koje bi se mogle

organizovati u oblasti zimskog

turizma, kao i u lovu, ribolo-

vu i splavarewu. ¥ M. M{.

TURISTI^KA ORGANIZACIJA SRBIJE

Priznawa vjernim izlaga~ima

Jubilarni sajam obilovao popratnim sadr`ajima

@ele tje{wu saradwu

DJECA

- Istra`ivawa u Engleskoj

su pre dve godine pokazala da

}e mladi zbog preterane upo-

trebe mobilnih telefona pre

vremena postati senilni. En-

gleski ministar prosvete je

preporu~io da deca do 16 go-

dina ne koriste mobilni te-

lefon ili da ga malo koriste,

obavezno sa za{titom od zra-

~ewa. Deca od pet do deset go-

dina imaju gotovo tri puta ve-

}u apsorpciju {tetnog elek-

tromagnetnog zra~ewa nego od-

rasli. Isto tako, zbog {tet-

nog zra~ewa, treba izbegavati

i be`i~ne telefone.

ponedjeqak, 13. novembar 2006. DRU[TVO

7

BAWA LUKA - Plenarnom

sjednicom na kojoj su usvojeni

izvje{taji o radu sekcija i su-

mirana saznawa o dometima i

zna~aju ovogodi{weg okupqa-

wa, u Bawoj Luci je u subotu za-

vr{en veliki dvodnevni nau~-

ni skup "Bawalu~ki novembar-

ski susreti#.

Skup je po sedmi put orga-

nizovao bawolu~ki Filozof-

ski fakultet i ove godine je

imao me|unarodni karakter.

Osnovna tema "Kultura i obra-

zovawe# razra|ivana je u sek-

cijama, u okviru osam podtema.

- Ovo je najve}i nau~ni skup

odr`an na ovu temu kod nas i u

okru`ewu. Podnesen je 101 re-

ferat eminentnih nau~nih rad-

nika iz Srbije, Hrvatske, Ita-

lije, Slovenije, Bugarske, Re-

publike Srpske i Federacije

BiH. Osnovna tema skupa i we-

ne podteme osvijetqene su sa

vi{e aspekata, i mi mo`emo bi-

ti zadovoqni dometima ovogo-

di{wih susreta - kazao je, zatva-

raju}i skup, dekan Filozofskog

fakulteta u Bawoj Luci prof.

dr Drago Brankovi}.

On o~ekuje da }e rezultati

ovog skupa izazvati pa`wu

stru~ne i {ire javnosti, poseb-

no ako se ima u vidu da je tema

"Kultura i obrazovawe# poseb-

no aktuelna u zemqama regiona

u kojima se provodi sveobuhvat-

na reforma obrazovnog sistema.

- Pitawe obrazovawa je pra-

vi izazov za na{ prostor, jer

smo se prihvatili provo|ewa

bolowskog procesa. Uvjeren sam

da je na{ nau~ni skup dao bar

neke odgovore na brojna pitawa

u vezi sa Bolowom - rekao je

Brankovi}.

Jedna od sekcija, koja se na-

gla{eno bavila pitawima re-

forme obrazovawa, jeste sek-

cija za sociologiju, s temom

"Tradicija i modernizacija u

kulturi i obrazovawu#, koja je

posebnu pa`wu posvetila pi-

tawima proizvodwe fundamen-

talnih znawa, te `urnalisti~-

koj kulturi.

Sekcija za pedagogiju je, u

okviru 19 podnesenih referata,

poku{ala da osvijetli temu

"Obrazovawe i kultura - iza-

zovi 21. vijeka#, a sekcija za so-

cijalni rad "Kulturu i obra-

zovawe u socijalnom radu#.

Posebno izazovnu temu ima-

li su u~esnici sekcije za isto-

riju, koji su se bavili "Pam}e-

wem i zaboravom#. Sekcija za

filozofiju je razmatrala pro-

bleme "Filozofije i ideje hu-

maniteta#, a sekcija za jezik

"Konkurenciju jezi~kih jedini-

ca#. Sude}i prema broju podne-

senih referata (po 20), najve}e

interesovawe vladalo je za rad

sekcije za psihologiju ("Psi-

holo{ka istra`ivawa kulture

i obrazovawa#) i sekcije za

kwi`evnost ("Kwi`evno djelo

Branka ]opi}a#).

Interesovawe javnosti iza-

zvala je tema sekcije za kwi-

`evnost, ~ijem su radu poseban

{arm dala i ~etvorica ~lano-

va Akademije nauka i umjetno-

sti Republike Srpske: Branko

Milanovi}, Svetozar Koqevi},

Rajko Petrov Nogo i Qubomir

Zukovi}. Dogovoren je sqede}i

skup, sa novim, aktuelnim i iza-

zovnim temama.

¥ G. MIHAJLOVI]

ZAVR[EN NAU^NI SKUP

"

BAWALU^KI NOVEMBARSKI SUSRETI"

LAK[E DO BOLOWEReforma obrazovawa je pravi izazov za na{ prostor i uvjeren

sam da smo uspjeli da damo odgovore bar na neka pitawa u vezi

sa bolowskim procesom, rekao prof. dr Drago Brankovi}

U~esnici zadovoqni dometima ovogodi{wih susreta

(Snimio M. MIHAJLOVI])

MAWE STREPWE

Ministar prosvjete i

kulture Anton Kasipovi} ni-

je krio zadovoqstvo.

- Nakon {to sam ~uo va{e

izvje{taje i uvjerio se da se

najeminentniji nau~ni rad-

nici bave temama koje su

kqu~ne za na{ sistem obra-

zovawa, priznajem da mawe

strepim od sprovo|ewa bo-

lowskog procesa - rekao je

Kasipovi} i zahvalio orga-

nizatorima i u~esnicima su-

sreta, `ale}i {to nije bio u

prilici da prati prvi dan ra-

da. U {ali je dodao da bi za

wega bilo boqe da je u petak

bio na ovom skupu, nego na

sjednici Vlade.

BAWA LUKA - U or-

ganizaciji republi~kog

Udru`ewa fizijatara i

Udru`ewa fizioterapeu-

ta i radnih terapeuta Re-

publike Srpske, u petak i

subotu odr`an je stru~ni

seminar "Dani neurolo-

{ke rehabilitacije#.

U Zavodu za fizikalnu

medicinu i rehabilitaci-

ju "Dr Miroslav Zotovi}#

tim su se povodom okupili

fizijatri i fizio i rad-

ni terapeuti iz Srpske,

Srbije i Crne Gore.U su-

botu su odr`ana predava-

wa o rehabilitaciji paci-

jenata sa Parkinsonovom

bole{}u i kineziterapij-

skom metodu.Fizijatar u

Zavodu "Dr Miroslav Zo-

tovi}#, prim. dr Biqana

Jovanovi} naglasila je da

se Parkinsonova bolest ja-

vqa kod jedan odsto gra|a-

na starijih od 60 godina, i

to ~e{}e kod mu{karaca.

- Kod osoba sa pozitiv-

nom porodi~nom anamne-

zom postoji dva puta ve}i

rizik za oboqevawe od

ove bolesti. Bolest se

sporo razvija i ponekad

pro|e vi{e mjeseci ili

godina prije nego {to

oboqeli primijeti simp-

tome bolesti - istakla je

Jovanovi}eva.

Dodala je da su simpto-

mi bolesti, izme|u osta-

log, usporenost pokreta,

drhtawe i uko~enost u mi-

{i}ima.

- Bolest se mo`e lije-

~iti, ali na`alost lije~e-

we ne zaustavqa wen na-

predak. Ono {to je veoma

za bitno za lije~ewe ove

bolesti su uspostavqawe

rane dijagnoze, uzimawe li-

jekova, pravilna ishrana i

fizikalna rehabilitaci-

ja - ka`e Jovanovi}eva.

Prvog dana seminara

bilo je rije~i o kranio-

cerebralnim povredama,

odnosno povredama glave i

mozga.

Odr`ana su i predava-

wa na teme ORL tretman

pacijenata sa kraniocere-

bralnim povredama, tim-

ski rad u rehabilitaciji

pacijenata sa ovakvim po-

vredama, dijagnostika i

terapijski protokoli kod

kompresivnih neuropati-

ja i druga.

Tokom seminara istak-

nuto je da su ovakva oku-

pqawa zna~ajna za razmje-

nu iskustava stru~waka iz

ove oblasti. ¥ S. Mi.

DANI NEUROLO[KE REHABILITACIJE

Rana dijagnoza, uspje{no lije~ewe

BIJEQINA - U Bije-

qini je u subotu odr`ana

prva od ~etiri javne ras-

prave o Zakonu o invalid-

skim organizacijama, koji

je u pripremi. Inicijati-

vu za izradu novog zakona,

kojim }e biti regulisano

djelovawe invalidskih or-

ganizacija, pokrenuo je

Koordinacioni odbor os-

am udru`ewa, a ona oku-

pqaju oko 70.000 invalid-

nih lica u Republici Srp-

skoj.

Prijedlog nacrta za-

kona o kojem se vodi javna

rasprava izradio je stru~-

ni pravni tim. Nakon jav-

ne rasprave, bi}e utvr|en

kona~an prijedlog teksta,

koji }e biti upu}en Vladi

i Narodnoj skup{tini na

usvajawe.

Kako ka`e predsjednik

Koordinacionog odbora

invalidskih organizacija

Zoran Dobra{, ovim zako-

nom poku{ava se defini-

sati status i polo`aj in-

validskih organizacija.

- Invalidske organi-

zacije sada djeluju skladu

sa Zakonom o udru`ewima

i fondacijama. Tako su,

prakti~no, udru`ewa sli-

jepih, gluvih, paraplegi-

~ara, distrofi~ara i dru-

gih invalidskih udru`e-

wa u istom polo`aju kao

na primjer udru`ewa p~e-

lara, ribara i sli~na. Ne

`elim da ka`em da ta

udru`ewa gra|ana nisu

bitna ili da ne treba da

postoje, ali se mora pri-

znati da me|u wima i in-

validskim udru`ewima

postoji velika razlika -

navodi Dobra{.

On dodaje da se ovim

zakonom ̀ eli definisati

koje bi kriterijume tre-

balo da ispuni udru`ewe

da bi se zvalo invalidska

organizacija.

Dobra{ isti~e da in-

validske organizacije tre-

ba da okupqaju iskqu~ivo

~lanstvo odre|ene katego-

rije invalida. Jer, inva-

lidi sami najboqe znaju

koje su wihove potrebe i

na koji na~in se najefi-

kasnije {tite wihovi in-

teresi.Planirano je da do

3. decembra, koji se obi-

qe`ava kao Dan invalida,

budu zavr{ene javne ras-

prave i pokrenuta inici-

jativa za usvajawe ovog za-

kona. ¥ V. Je.

JAVNA RASPRAVA O ZAKONU O

INVALIDSKIM ORGANIZACIJAMA

Prijedlozi na stolu

ponedjeqak, 13. novembar 2006.SRBIJA/CRNA GORA

8

BEOGRAD - Glavni odbor

G17 plus odlu~io je ju~e da ta

stranka samostalno iza|e na

parlamentarne izbore u Sr-

biji koji }e biti odr`ani 21.

januara, saop{teno je posli-

je sjednice tog odbora, javqa

Beta.

Odluka je donesena na pri-

jedlog predsjednika G17 plus

Mla|ana Dinki}a.

- Znam da nas mnogi potcje-

wuju, ali vas uvjeravam da }u

u~initi sve da im pomrsimo

ra~une - rekao je Dinki} ~la-

novima Glavnog odbora i na-

glasio da je ciq te stranke da

osvoji 25 do 30 mandata u repu-

bli~kom parlamentu.

U uvodom dijelu sjednice

Glavnog odbora G17 plus, koji

je bio otvoren za javnost, Din-

ki} je pozvao ~lanove tog od-

bora da usvoje predizborni

program stranke, koji se za-

sniva na ja~awu ekonomije i

ve}oj zaposlenosti, kao i ci-

qu da Srbija u prvoj godini

mandata nove vlade postane

kandidat za ~lanstvo u EU.

Dio tog programa je i da se na-

|e kompromisno rje{ewe za

Kosovo i Metohiju, koje, kako

je rekao, "polazi od realno-

sti, a Srbiji ~uva obraz#.

Dinki}, koji je biv{i mi-

nistar finansija, naveo je kao

ta~ke predizbornog programa

G17 plus i borbu protiv ko-

rupcije i, kako je kazao, "ne-

prestanu borbu protiv radi-

kalskog {ovinizma i politi-

ke izolacije, sve

dok ne postanu

minorna stran-

ka u Srbiji#.

- Svjesni smo

da je Srbiji po-

trebna vlada de-

mokratskog je-

dinstva, za wu

}emo se boriti

nakon ulaska u

parlament - re-

kao je predsjed-

nik G17 plus.

Dinki} je

predlo`io ~la-

novima GO da

usvoje listu od

250 kandidata za

narodne posla-

nike i najavio

da }e lista te

stranke biti "je-

dna od najstru~-

nijih izbornih

lista#, na kojoj }e biti i ne-

strana~ke li~nosti.

Na woj }e, kako je rekao,

pored biv{ih ministara i dr-

`avnih sekretara iz te stran-

ke, biti i re`iser Goran Pa-

skaqevi}, upravnik Beograd-

skog dramskog pozori{ta Ne-

boj{a Bradi}, kao i akademik

Zoran Popovi} i profesori

Ana Pe{ikan i Goran Petro-

vi}. ¥

G17 PLUS PRIHVATIO PRIJEDLOG MLA\ANA DINKI]A

SAMOSTALNO NA IZBORE Znam da nas mnogi potcjewuju, ali vas uvjeravam

da }u u~initi sve da im pomrsimo ra~une, rekao

Mla|an Dinki}

Mla|an Dinki}: Srbija ~uva

obraz

KORUPCIJA

Isti~u}i borbu protiv

korupcije kao jedan od pri-

oriteta u radu budu}e vla-

de, Mla|an Dinki} je pod-

sjetio na rezultate koji su u

toj oblasti postignuti to-

kom mandata vlade ~iji je

~lan bio, isti~u}i primjere

hap{ewa pripadnika ste~aj-

ne i drumske mafije, ali i

razra~unavawe sa Bogoqu-

bom Kari}em.

- Nije Kari} jedini, to-

ga sam svjestan. Ima jo{ pu-

no Kari}a u Srbiji. Moramo

da se obra~unamo sa svim Ka-

ri}ima - naglasio je on.

BEOGRAD - Prema podaci-

ma Crvenog krsta, u Srbiji ima

vi{e od 18.000 potencijalnih

korisnika besplatnog obroka,

~ije se pripremawe finansira

iz lokalnih, odnosno republi~-

kog buxeta, i drugih doma}ih i

inostranih donacija.

Korisnici narodnih kuhi-

wa su qudi razli~itog nivoa

obrazovawa, koji su ostali bez

posla, izbjeglice, djeca, poro-

dice sa preko pet ~lanova, sta-

ri i osobe sa invaliditetom.

Samo na teritoriji Beogra-

da `ivi 7.000 onih kojima je

obrok sa narodnog kazana i je-

dini.

U Novom Sadu u narodnoj

kuhiwi hrani se 1.000 qudi, a od

tog broja je oko 600 onih koji

`ive u gradu i 400 iz prigrad-

skih naseqa. Sekretar Crvenog

krsta u tom gadu Strahiwa Go-

beqi} objasnio je da oni koji

`ive u prigradskim naseqima

mjese~no dobijaju "lan~ pake-

te# ~ija vrijednost odgovara ci-

jeni kuvanih obroka.

Spisak onih koji imaju pra-

vo na kori{}ewe narodne kuhi-

we napravqen je na osnovu pre-

poruka socijalnih institucija,

pa ipak, na listi ~ekawa se uvi-

jek nalazi bar pedesetak osoba.

U Ni{u se dnevno pripre-

ma 2.025 besplatnih obroka, a

podijeli u prosjeku oko 1.750,

rekla je Tanjugu na~elnica

Uprave za socijalnu i dje~iju

za{titu Ru`ica \or|evi}.

- Korisnici besplatnih

obroka koji se pripremaju u

Studentskom centru su porodi-

ce koje imaju prava na materi-

jalno obezbje|ewe, nezaposle-

na lica i penzioneri sa najni-

`im primawima - navela je ona.

Narodna kuhiwa u Gorwem

Milanovcu je, zbog nedostatka

novca u kasi Crvenog krsta, 1.

novembra zatvorena, a 120 we-

nih korisnika ostalo je bez je-

dinog obroka.

Predsjednik op{tine Gor-

wi Milanovac Dra`imir Ma-

ru{i} tvrdi da u op{tinskom

buxetu para ima, ali da ih ni-

je mogu}e preusmjeriti na ra-

~un op{tinskog Crvenog krsta

jer privremeni lokalni organi

o tome nisu donijeli odluku.

Narodna kuhiwa u Kur{u-

mliji prestala je da radi sep-

tembra pro{le godine i od ta-

da oko 300 socijalno ugro`enih

stanovnika tog mjesta prakti~-

no gladuje. Narodnog kazana ne-

ma ni u Majdanpeku. Poslije ni-

za prepiski na relaciji Crve-

ni krst - op{tina, sada je izvje-

sno da }e 200 dosada{wih ko-

risnika besplatnog obroka mo-

rati da sa~eka neka druga vre-

mena, rekla je sekretar Crvenog

krsta u tom mjestu Ka}a Petro-

vi}.

- U Kragujevcu je na progra-

mu narodne kuhiwe 600 kori-

snika, od kojih i pet besku}ni-

ka - rekla je Tanjugu portparol

Crvenog krsta Kragujevca Ma-

rica Radisavqevi}.

Prema wenim rije~ima, po-

trebe za besplatnim toplim

obrokom su mnogo ve}e, ali za

to, od kada je finansirawe pa-

lo na lokalnu upravu, ne posto-

je finansijske mogu}nosti, pa

na listi uvijek ima bar 50 onih

koji ~ekaju.

- U Loznici se godinama

uspje{no i bez prekida svako-

dnevno obezbje|uje besplatan

kuvani obrok za 150 korisnika,

a sredstva za tu namjenu obezbje-

|uju op{tina i Republika - po-

tvrdila je sekretar Crvenog kr-

sta Vesna Melezovi}.

- Narodna kuhiwa Crvenog

krsta u Novom Pazaru hrani 700

gra|ana, me|u kojima je najvi{e

nezaposlenih i penzionera sa

najni`im primawima - rekla je

sekretar te humanitarne orga-

nizacije Qiqana Kosti}. ¥

U SRBIJI VI[E OD 18.000 KORISNIKA BESPLATNOG OBROKA

NA KAZAN PO RU^AK

Narodne kuhiwe koriste qudi razli~itog nivoa

obrazovawa koji su ostali bez posla, izbjeglice, djeca,

porodice sa preko pet ~lanova, stari i osobe sa

invaliditetom

Narodna kuhiwa: Duga lista ~ekawa

FINANSIRAWE

Program narodnih kuhi-

wa organizovao je Crveni

krst Srbije 1992. godine i do

maja 2005. finansirale su ga

me|unarodne humanitarne or-

ganizacije, a od 2002. godine u

wegovoj realizaciji zna~ajno

mjesto imaju lokalne vlasti

i doma}i darodavci.

]UPRIJA - Pod pokroviteqstvom

Ministarstva poqoprivrede, {umarstva

i vodoprivrede, u ]upriji je po~ela

{kola engleskog jezika i ra~unara, ko-

ju }e poha|ati ~lanovi 15 seoskih doma-

}instava iz pet sela u op{tini ]upri-

ja i jednog iz op{tine Jagodina, koja }e

se baviti seoskim turizmom.

Organizator {kole je Zemqoradni~ka

zadruga "Medare# iz sela Bigrenice kod ]u-

prije, u saradwi s Udru`ewem preduzetni-

ka za razvoj seoskog turizma iz Beograda.

- [kolu poha|aju ~lanovi doma}in-

stava iz Bigrenice, Starog Sela, Pa-

qana, Kovanice i Ivankovca kod ]u-

prije i Me|ure~ja kod Jagodine - izja-

vio je Tanjugu direktor Zemqoradni~-

ke zadruge "Medare# Stevan Vijorovi}.

- Rije~ je o jedinstvenoj i, vjerovat-

no, jedinoj {koli u Srbiji, koju poha|a-

ju ~lanovi seoskih doma}instava koja }e

se turizmom baviti u svojim ku}ama, a

obuka se obavqa u okviru mjera i akci-

ja u poqoprivredi koju finansira Mi-

nistarstvo poqoprivrede - rekao je Vi-

jorovi}.

Nastava traje od 11. novembra ove do

21. januara idu}e godine i odr`ava se u

prostorijama Osnovne {kole "\ura Jak-

{i}# u ]upriji.

Predava~i su iskusni profesori en-

gleskog jezika i matematike, a polazni-

ci }e na kraju polagati ispit pred ko-

misijom, na ~ijem je ~elu profesor Vi-

{e turisti~ke {kole u Novom Beogra-

du Vi{wa Cage.

Oni koji polo`e ispite dobi}e ser-

tifikate.

¥

OBUKA ]UPRIJSKIH DOMA]INA ZA DO^EK STRANIH TURISTA

Seqaci za ra~unarima

BEOGRAD - Ministar nauka

Aleksandar Popovi} ocijenio je

ju~e da je pri~a o odlagawu rje-

{ewa za status Kosova i Metohi-

je zbog izbora u Srbiji "najobi~-

niji izgovor# za }orsokak u "ko-

ji je zapao# izaslanik UN Marti

Ahtisari i poru~io mu da bi bi-

lo najboqe da se povu~e.

- Vidimo da je propao Ahti-

sarijev plan da tajno sa Pri-

{tinom, iza na{ih le|a, napra-

vi papir o nezavisnom Kosme-

tu. Pravi razlog {to je ovaj

plan propao je ~vrsti i prin-

cipijelan stav Rusije da se ne

mo`e kr{iti Poveqa UN i iz-

gleda da je Ahtisari dobro ra-

zumio rusko "ne# - rekao je Po-

povi} Beti.

On je ocijenio da je najboqe

{to bi Ahtisari u ovom trenut-

ku mogao da uradi - da se povu~e

i "prepusti svoje mjesto nepri-

strasnom i objektivnom me|u-

narodnom posredniku#.

- Vlada Srbije upu}uje jasno

upozorewe da bi svako jednostra-

no priznawe nezavisnosti Ko-

sova i Metohije imalo nesagle-

dive posqedice. To se posebno

odnosi na zemqe NATO-a koje su

bombardovale Srbiju, jer bi se

u tom slu~aju odmah otvorilo

pitawe da li je Srbija bila bom-

bardovana da bi se otelo 15 od-

sto na{e teritorije - ocijenio

je Popovi}.

On je naglasio da zbog toga

Vlada Srbije insistira da sva-

ko rje{ewe budu}eg statusa Ko-

sova i Metohije mora biti sa-

glasno sa Poveqom UN i na~e-

lima me|unarodnog prava. ¥

ALEKSANDAR POPOVI], MINISTAR NAUKA

Ahtisari u }orsokaku

BEOGRAD - U prote-

kle tri godine Elektro-

privreda Srbije je zbog

neovla{}enog kori{}ewa

elektri~ne energije o{te-

}ena za oko 1,5 milijardi

dinara.

Za protekle tri godi-

ne, od 945.000 kontrolisa-

nih potro{a~a, struju je

neovla{}eno koristilo

oko 22.200, a isto toliko

gra|ana ili nije dozvoli-

lo kontrolu ili je kod wih

nije bilo mogu}e obaviti.

U Elektroprivredi su

izra~unali da su u tom peri-

odu izgubili oko 322 mili-

ona kilovat-~asova struje,

{to je vrijednost 1.4-

70.150.000 dinara, od kojih je

preko suda napla}ena svega

~etvrtina ili 375 miliona

dinara.

Predsjednik Stru~nog

tima za smawewe netehni~-

kih gubitaka EPS-a Slobo-

dan Kujovi} ka`e da su du-

gogodi{wim pra}ewem zakqu-

~ili da od ukupnog broja doma-

}instava u Srbiji oko 2,5 odsto

potro{a~a neovla{}eno kori-

sti elektri~nu energiju. U

Elektroprivredi procjewuju da

su 2005. godine izgubili 40 mi-

liona evra, i to najvi{e zbog

neovla{}ene potro{we i ne-

prijavqenih potro{a~a do 70

odsto, neispravnih mjernih ure-

|aja do 25 odsto i neo~itanih

brojila do pet odsto. ¥

ELEKTROPRIVREDA SRBIJE TRPI VELIKE GUBITKE

Kradqivci ja~i od zakona?

Ra~unica: Za tri godine

ukradeno 1,5 milijardi

dinara

NI[ - Sredinom decembra

o~ekuje se serija ~arter leto-

va koji }e dovoziti britanske

turiste na Kopaonik.

Avioni }e sa londonskog ae-

rodroma "Getvik# ka ni{kom

aerodromu kretati svakih se-

dam dana, a engleski skija{i }e

aran`mane upla}ivati u agen-

cijama "Tompson# i "Balkan ho-

lidejs#. Turisti~ka organiza-

cija Srbije je, da bi Kopaonik

vratila na skija{ku mapu Evro-

pe, samo 2004. i 2005. godine po-

tro{ila 74.000 evra za promo-

ciju najqep{e srpske planine.

Ogla{avawe u bro{uri

"Tompson ski# ko{talo je 15.000

evra, ali se isplatilo jer se broj

britanskih turista ove godine

pove}ao, pa je za osam mjeseci

bilo 10.966 Engleza, {to je za 12

odsto vi{e nego lani.

- Oni su uglavnom i{li na

zimovawe na Kopaonik, a Zla-

tibor, i pored velike ̀ eqe, ni-

smo uspjeli da uvrstimo u ponu-

du, jer aerodrom u Ponikvama

nije aktiviran, a vo`wa auto-

busom od ~etiri sata je napor-

na - ka`e Milan Danilovi}, me-

naxer u "Tompsonu#.

Britanski turisti koji

sti`u na Kopaonik mogu da se

podijele u dvije grupe: na sta-

rije kojima je to drugi ili tre-

}i odmor, i na mla|e bra~ne pa-

rove koji vole jeftinije skija-

we. Na Kopaonik dolaze, prije

svega, britanski skija{i - po-

~etnici koji imaju ni`a pri-

mawa. Tu je Srbija destinacija

bez premca.

- Srbija je sve popularnija,

ali jo{ se ne trudi kao Bugar-

ska, koja ve} deceniju va`i za

jeftino i zabavno odredi{te -

ka`e Danilovi}.

On je dodao da su se u Boro-

vecu ozbiqno pripremili za

Engleze i otvorili su pabove za

wih, pa su im ubrzo 90 odsto tu-

rista ~inili Britanci.

- Kopaonik je sa pet `i~a-

ra postao ozbiqan skija{ki

centar, ali su hoteli problema-

ti~nog kvaliteta - smatra Da-

nilovi}. ¥

NA KOPAONIKU SVE SPREMNO ZA GOSTE

Sti`u Britanci

Kopaonik: Mamac za turiste

ponedjeqak, 13. novembar 2006. SVIJET

9

BE^ - Evropska unija stra-

huje u posqedwe vrijeme od mo-

gu}nosti da se "francuski sin-

drom# - problem koji Francu-

ska ima sa svojim gra|anima

islamske vjere - pro{iri na

ostatak Starog kontinenta,

onako kako je to slu~aj ovih da-

na sa Austrijom, zemqom u ko-

joj sve vi{e raste napetost u

odnosima "domorodaca# i tur-

skih doseqenika.

Za Telfs, malo mirno mje-

sto u Alpima, sa oko 10.000 sta-

novnika, moglo bi se slobodno

re}i da je simbol te prijete}e

opasnosti koja, strahuju trezve-

ni analiti~ari, lebdi nad Evro-

pom. Telfs je, naime, mjesto gdje

se bukvalno sre}u istok i zapad,

mjesto u kojem je, me|u hri{}an-

skom ve}inom, svaki sedmi sta-

novnik turskog porijekla.

Turci i Austrijanci u tom

gradi}u hodaju istim ulicama i

{aqu svoju djecu u iste vrti}e i

{kole, ali sve je to samo privid,

jer u stvarnosti dvije zajednice

`ive odvojeno, svaka za sebe, bez

mnogo dodira.

- Mi, u stvari, `ivimo jed-

ni pored drugih, a ne jedni s

drugima - izjavio je lokalnom

listu [tefan Operer, mladi

gradona~elnik tog, jo{ prete-

`no hri{}anskog (rimokato-

li~kog) grada, dodaju}i da je "sa-

svim jasno da su ti qudi dio au-

strijskog dru{tva, a ne neko

strano tijelo#.

Kao i svako drugo mjesto u

Evropi, koja u posqedwe vrije-

me ne uspijeva da iza|e na kraj

sa sve brojnijom islamskom po-

pulacijom, Telfs poku{ava da

prona|e idealan model za in-

tegraciju svojih turskih sugra-

|ana.

To je vrlo va`na tema za mi-

ran sa`ivot dviju zajednica -

tim va`nije {to se zna da je

Turska zapo~ela pregovore sa

Briselom o u~lawewu u Evrop-

sku uniju i da }e Turaka u Evro-

pi, vjerovatno, biti jo{ vi{e

u budu}nosti.

Turci su se prvi put doseli-

li u ovaj `ivopisni alpski gra-

di} tokom 60-ih godina minulog

vijeka, na poziv tada{weg grado-

na~elnika Helmuta Kopa, da bi

radili u tek otvorenoj lokalnoj

fabrici tekstila, koja sada vi-

{e ne postoji.

Ve}ina prvih "gastarbajte-

ra# trajno se doselila u Telfs,

a za wima su dolazili novi tur-

ski doseqenici u potrazi za bo-

qim `ivotom.

Sada u Telfsu 60 odsto tur-

skih doseqenika posjeduje au-

strijsko dr`avqanstvo, {to se

nikako ne dopada ekstremnoj de-

snici.

Tokom proteklih godina,

funkcioneri vlasti u ovom gra-

di}u poku{avali su da ubla`e

postojawe dviju paralelnih za-

jednica. Sprije~ili su nastaja-

we "turskih predgra|a# tako

{to su turske doseqenike nase-

qavali u raznim dijelovima gra-

da, a djecu, ~iji materwi jezik

nije wema~ki, poku{ali su da

upi{u u vrti}e {irom grada, ne

bi li se od malih nogu sprijate-

qili sa austrijskom djecom.

I pored svih dobronamjer-

nih poku{aja telfskih vlasti,

prije godinu dana je do{lo do

napetosti u odnosima, kada je lo-

kalna turska vjerska zajednica

objavila svoj plan da pored xa-

mije izgradi minaret.

Poslije ̀ u~ne rasprave, gra-

dona~elnik je, ipak, dao "zeleno

svjetlo# za minaret, prkose}i

peticiji 2.500 gra|ana i prote-

stu opozicionih lidera u grad-

skoj skup{tini.

Danas, godinu dana kasnije,

pored telfske xamije se uzdi`e

minaret visok 15 metara, dok

gradona~elnik gotovo svakodnev-

no prima anonimna, prijete}a

pisma - zato {to "privla~i Tur-

ke u Telfs#. ¥

U AUSTRIJI ZAISKRILE HRI[]ANSKO-ISLAMSKE VARNICE

STRAH OD "FRANCUSKOG SINDROMA"

Turci i Austrijanci u Telfsu hodaju istim ulicama

i {aqu svoju djecu u iste vrti}e i {kole, ali sve

je to samo privid, jer u stvarnosti `ive odvojeno, svako

za sebe, bez mnogo dodira

Telfs: Simbol opasnosti

PROBLEM

Kqu~ni problem u odno-

sima telfskih Austrijanaca

i "doma}ih# Turaka je jezi~-

ka barijera, jer mnogi Turci,

naro~ito `ene, ne izlaze iz

ku}e i nemaju gdje da nau~e we-

ma~ki jezik.

IZBORI

MOSKVA - U separati-

sti~koj gruzijskoj republici

Ju`noj Osetiji ju~e su odr`a-

ni izbori za predsjednika re-

publike i referendum o neza-

visnosti, koji Tbilisi smatra

nelegitimnim.

Bilo je otvoreno 78 bira~-

kih mjesta, na kojima je prili-

ku da glasa imalo oko 55.000 bi-

ra~a. Blizu 20.000 gra|ana,

uglavnom izbjeglica, moglo je

da glasa u susjednoj ruskoj Sje-

vernoj Osetiji. U selima sa ve-

}inskim gruzijskim stanovni-

{tvom glasawe nije bilo orga-

nizovano, ali je Centralna iz-

borna komisija Ju`ne Osetije

saop{tila da mogu da glasaju i

Gruzijci, i to na teritorijama

koje su pod kontrolom Cinhva-

lija.

Za predsjednika su se takmi-

~ila ~etiri kandidata - sada-

{wi predsjednik Eduard Kokoj-

ti, {ef administracije Cin-

hvalskog rejona Inal Puhajev,

saradnik Mje{ovite kontrol-

ne komisije za rje{avawe gruzij-

sko-osetijskog konflikta Leo-

nid Tibilov i nezaposleni Oleg

Gabodze.

Na referendumu je bilo po-

stavqeno pitawe "Da li se sla-

`ete da republika Ju`na Ose-

tija sa~uva svoj sada{wi status

nezavisne dr`ave i da bude pri-

znata od strane me|unarodne za-

jednice?#

Glasawe je pratilo oko 2.000

posmatra~a i akreditovanih no-

vinara.

Sa druge strane, u gruzijskim

selima koja nisu pod kontrolom

Cinhvalija odr`ano je "alter-

nativno glasawe#, na kojem su

gra|ani glasali za predsjedni-

ka republike i odgovoriti na

pitawe: "Da li se sla`ete da za-

po~nu pregovori sa Gruzijom o

stvarawu federalne dr`ave?#

Alternativna izborna ko-

misija smje{tena je u selu Ere-

dvi, svega nekoliko kilometara

od Cinhvalija, a na ~elu komi-

sije je Uruzmag Karkusov.

Gruzija je izbore u Ju`noj Ose-

tiji ocijenila kao "nelegitim-

ne#, navode}i da su ideje "refe-

renduma# i "izbora# u zoni kon-

flikta "separatisti~ke# i ne

odra`avaju interese cjelokup-

nog stanovni{tva regiona. ¥

U JU@NOJ OSETIJI JU^E ODR@AN REFERENDUM O NEZAVISNOSTI

^ETVERAC VODI TRKUNa referendumu je bilo postavqeno pitawe

"

Da li

se sla`ete da republika Ju`na Osetija sa~uva svoj

sada{wi status nezavisne dr`ave i da bude priznata

od strane me|unarodne zajednice?"

VAR[AVA - U Poqskoj su ju~e u

{est ~asova bila otvorena birali-

{ta na kojima je vi{e od 30,2 milio-

na bira~a na lokalnim izborima bi-

ralo odbornike op{tinskih i regio-

nalnih skup{tina.

Prvi put pravo glasa imali su i

gra|ani Evropske unije koji `ive u

Poqskoj i u bira~ke spiskove ih je

upisano 187.

Do 20 ~asova Poqaci su trebali

da odlu~e kome }e od preko 270.000

kandidata dati neki od 47.000 manda-

ta za odbornike u op{tinama i oko

9.000 mandata u regionalnim, vojvod-

skim skup{tinama, sejmi}ima, nazva-

nim tako po uzoru na dowi dom poq-

skog parlamenta - Sejm.

Novina na lokalnim izborima su

ovog puta izborni blokovi, kada stran-

ke izlaze na izbore pojedina~no sva-

ka sa svojom kandidatskom listom, ali

unaprijed su se dogovorile da }e sabra-

ti i prema dogovorenom kqu~u podi-

jeliti osvojene mandate.

Opozicija je na sistem izbornih

blokova ulo`ila `albu Ustavnom

sudu, jer idu naruku vladaju}im kon-

zervativcima iz stranke Pravo i

pravda premijera Jaroslava Ka~iw-

skog, koji na lokalne izbore izlaze

u bloku sa koalicionim partnerima

u vladi - populistima iz Samoodbra-

ne i nacionalistima iz Lige poq-

skih porodica.

Ustavni sud je me|utim, neposred-

no pred izbore ̀ albu opozicije odbio.

Poqski premijer Jaroslav Ka~iw-

ski pozvao je Poqake da masovno iza-

|u na birali{ta i upozorio da opo-

zicija "mo`e da koristi lokalnu sa-

moupravu da ratuje sa vladom#. ¥

POQACI BIRALI ODBORNIKE I POSLANIKE

Jagma za klupe

DRUGI KRUG LOKALNIH IZBORA

U SLOVENIJI

Gradona~elnici

odmjeravaju snage

QUBQANA - U Sloveniji su ju~e u sedam ~asova

bila otvorena bira~ka mjesta u 72 op{tine, u kojima

je oko 700.000 bira~a u drugom krugu lokalnih izbora

odlu~ivalo izme|u dva kandidata za gradona~elnika.

Birali{ta, kojih ima ukupno 1.452, zatvorena se u

19 ~asova, a poslije drugog izbornog kruga predsjedni-

ke op{tina bi za naredne ~etiri godine trebalo da do-

bije svih 210 slovena~kih op{tina.

U prvom krugu izbora, 22. oktobra, izabrano je 138

novih gradona~elnika, u popravnom, drugom krugu, bi-

}e izabrano jo{ 72.

Drugi krug izbora odr`an je i u pet gradskih op-

{tina - Krawu, Mariboru, Novoj Gorici, Novom Me-

stu i Velewu.

U slu~aju da u nekoj od op{tina rezultat bude ne-

rije{en, o novom gradona~elniku, odnosno predsjedni-

ku op{tine odlu~i}e `rijeb. ¥

WUJORK - Bijela ku}a jo{

jednom je ozna~ila Iran i He-

zbolah kao globalne terori-

sti~ke prijetwe, navode}i da je

Teheran, kao glavni sponzor ra-

dikalnih islamista, odgovoran

za smrt hiqada nevinih qudi.

- Finansijska i vojna podr-

{ka Teherana omogu}ila je He-

zbolahu da vr{i nasiqe {irom

svijeta. Hezbolah i Iran osta-

ju opasnost, globalna sprega te-

rorista - navodi se u saop{te-

wu Bijele ku}e.

Va{ington se jo{ jednom

obru{io na Iran i {iitsku

libansku miliciju po{to je

Hezbolah napustio vladu te dr-

`ave, nakon {to se ostale par-

tije nisu slo`ile oko stvara-

wa vlade nacionalnog jedin-

stva.

Bijela ku}a je, tako|e, optu-

`ila Iran i susjednu Siriju da

poku{avaju da sru{e vladu u

Bejrutu, koja za Amerikance

predstavqa primjer razvoja de-

mokratije na Bliskom istoku.

Odnosi izme|u Irana i

SAD ozbiqno se zao{travaju

posqedwih mjeseci, mahom zbog

iranskog kontroverznog nukle-

arnog programa, ali i niza sum-

wivih akcija Teherana, vezanih

za podr{ku radikalnim isla-

mistima.

Bijela ku}a je, istovreme-

no, pozdravila odluku Argen-

tine da zatra`i hap{ewe biv-

{ih iranskih lidera, ukqu~u-

ju}i nekada{weg predsjednika

Akbara Rafsanxanija, koji se

smatraju odgovornim za bomba-

{ki napad na jevrejski centar

u Buenos Ajresu 1994. godine.

Tom prilikom poginulo je 85, a

raweno vi{e od 200 osoba. ¥

BIJELA KU]A OPTU@ILA IRAN I HEZBOLAH

Teroristi broj jedan

Hezbolah: Vr{i nasiqe {irom svijeta

PLAN

TEHERAN - Iran i daqe

planira da, do marta 2007, in-

stali{e 3.000 centrifuga za

oboga}ivawe uranijuma, izjavio

je ju~e portparol iranskog Mi-

nistarstva spoqnih poslova Mo-

hamed Ali Hoseini.

- Iranski zvani~nici i

stru~waci, pod kontrolom Me-

|unarodne agencije za atomsku

energiju, rade na postizawu tog

ciqa - odgovorio je Hoseini na

pitawe da li Iran namjerava da,

do kraja teku}e iranske godine,

koja se zavr{ava u martu 2007,

instali{e 3.000 centrifuga.

BAGDAD - Bomba{-samo-

ubica ubio je ju~e 35, a ranio

58 qudi u regrutnom centru

ira~ke policije u Bagdadu.

To je jedan od najkrvavijih

napada na pripadnike ira~ke

policije u proteklih nekoli-

ko mjeseci, javio je Rojters.

Napada~ je, opasan eksplo-

zivom, uspio da u|e u regrut-

ni centar ira~ke policije, a

zatim je aktivirao eksploziv.

Prema britanskoj novin-

skoj agenciji, najnoviji napad

potkopava napore me|unarod-

nih koalicionih snaga sa Sje-

diwenim Ameri~kim Dr`ava-

ma na ~elu i ira~ke vlade da

pove}aju bezbjednost u zemqi

i suzbiju pobuwenike.

U januaru ove godine bom-

ba{-samoubica aktivirao je

eksploziv me|u policijskim

regrutima u Ramadiju, ubiv{i

70 lica, podsjetio je Rojters.

U me|uvremenu, u eksplo-

ziji bombe na jednom putu u is-

to~nom Bagdadu ju~e su poginu-

la ~etiri Ira~anina, saop-

{tila je policija. ¥

CENTAR IRA^KE POLICIJE U BAGDADU

Bagdad: U eksploziji poginula ~etiri Ira~anina

Bomba{ ubio 35 regrutaWUJORK - Sjediwene Ame-

ri~ke Dr`ave ulo`ile su veto

na nacrt rezolucije Savjeta bez-

bjednosti UN kojom se osu|uje

vojna ofanziva u pojasu Gaze i

zahtijeva od Izraela povla~ewe.

Ameri~ki ambasador u UN

Xon Bolton izjavio je da je nacrt

rezolucije politi~ki motivisan

i da je rezolucija usmjerena pro-

tiv Izraela.

- Ova rezolucija ne odslika-

va nepristrasno nedavne doga|a-

je u pojasu Gaze, niti predstavqa

korak naprijed u uspostavqawu

izraelsko-palestinskog mira, ~e-

mu mi te`imo i na ~emu uporno

radimo - rekao je Bolton u Savje-

tu bezbjednosti.

Za nacrt rezolucije glasalo

je 10 od 15 zemaqa ~lanica Sa-

vjeta, dok su Velika Britanija,

Danska, Japan i Slova~ka bile

uzdr`ane. To je ujedno bio drugi

ameri~ki veto u Savjetu bezbjed-

nosti UN na nacrte rezolucija u

kojima je trebalo da bude osu|en

Izrael zbog vojnih operacija. ¥

SAVJET BEZBJEDNOSTI UN

Veto na rezoluciju

BAWA LUKA - Zaposleni

u Kriminalisti~ko-tehni~kom

centru republi~kog Ministar-

stva unutra{wih poslova Mo-

mir Dragi} (48) iz Bawe Luke

uhap{en je u petak, a dan ka-

snije mu je odre|en i pritvor.

Ovo je na{em listu ju~e po-

tvrdio glavni specijalni tu-

`ilac Republike Srpske Mi-

odrag Baji}.

Dragi} je jedan od pritvo-

renih u okviru istrage posli-

je pronalaska laboratorije za

proizvodwu sinteti~ke droge u

Trnu kod Lakta{a, koju su kri-

minalisti~ki inspektori pro-

na{li u ku}i bra}e Sloboda-

na i Dragana Gajanina. Ovo je

prva laboratorija za proizvod-

wu sinteti~ke droge, prije sve-

ga, ekstazija i amfetamina, ot-

krivena u BiH.

- Poslije saslu{awa u Spe-

cijalnom tu`ila{tvu, koje je

preuzelo istragu u ovom pred-

metu, sudija za prethodni po-

stupak bawolu~kog Okru`nog

suda odredio je Momiru Dra-

gi}u pritvor do mjesec dana

zbog sumwe da je po~inio kri-

vi~no djelo nedozvoqene pro-

izvodwe i prometa opojnih dro-

ga - rekao je Baji}.

Osim Dragi}a, u pritvoru

je i Dragan Gajanin, dok je we-

gov brat Slobodan u bjekstvu.

Laboratorija je otkrivena 8.

novembra prilikom pretresa

ku}e porodice Gajanin u ulici

23. aprila broj 88 u Trnu.

Na~elnik Uprave krimina-

listi~ke policije Ministar-

stva unutra{wih poslova Repu-

blike Srpske Gojko Vasi} je

saop{tio da je ukupno pet li-

ca pod istragom. Laboratori-

ju za proizvodwu droge, smatra,

nisu mogli da opreme vlasni-

ci ku}e ve} je to mogao u~ini-

ti samo iskusan hemi~ar.

Baji} je potvrdio da je Dra-

gi} hemi~ar po struci. U pro-

storiji gdje je bila smje{tena

laboratorija, na|en je wegov

rokovnik sa receptom i formu-

lom za proizvodwu droge, {to

je kqu~ni dokaz protiv wega.

Inspektori su taj recept

prona{li u Dragi}evom rokov-

niku sa uputstvima, koji je na-

|en zajedno sa hemijskim sup-

stancama i tehni~kim pomaga-

lima u laboratoriji.

Momir Dragi} je ve} vi{e

godina bio i sudski vje{tak he-

mijske struke. U Republici

Srpskoj uglavnom je vje{ta~io

na ra~un optu`be i to na su|e-

wima za krivi~na djela u koji-

ma je kori{}eno oru`je.

Me|utim, zanimqivo je we-

govo svjedo~ewe u Sudu BiH u

decembru 2004. godine, kao svje-

doka odbrane, na su|ewu Bogda-

nu Vasi}u, zbog uvoza 22,8 tone

anhidrid sir}etne kiseline

koji se mo`e koristiti za spra-

vqawe droge.

Dragi} je tada, izme|u osta-

log, izjavio da je za 22,8 tona an-

hidrida potrebno sedam tona

morfijuma da bi se dobilo 4,5

tona ~istog heroina. Rekao je

da na prostorima BiH nije mo-

gu}e nabaviti toliku koli~i-

nu morfijuma, koji uglavnom

poti~e iz Avganistana i Tur-

ske, a da bi za tu nabavku bile

potrebne "basnoslovne svote

novca#.

- Na podru~ju BiH nije ni-

kada prona|ena laboratorija

za proizvodwu heroina. Hero-

in koji policija pronalazi u

BiH poti~e iz istog izvora,

najvjerovatnije sa Dalekog is-

toka - rekao je Dragi} u decem-

bru 2004. godine u Sudu BiH.

Bogdan Vasi}, kao vlasnik

firme "Alfa RS# iz Bijeqi-

ne, ina~e dr`avqanin BiH i

Srbije, u januaru 2005. godine

osu|en je u Sudu BiH, na ~eti-

ri i po godine zatvora, zbog

uvoza anhidrida, a na falsi-

fikovanu dokumentaciju vi{e-

gradske firme "Terpentin# u

ciqu da ih proda proizvo|a~i-

ma sinteti~kih droga. Slu~aj

"Terpentin#, podsjetimo se, do-

vodio se u vezu sa vi{e javnih

li~nosti iz Republike Srpske,

koje su ranijih godina bile u

vlasti.

¥ V. JAWI]

Laboratorija za proizvodwu sinteti~ke droge

prona|ena u ku}i bra}e Gajanin je prva u BiH. Na|en

rokovnik sa formulama za proizvodwu

NASTAVQENA ISTRAGA POSLIJE OTKRIVAWA LABORATORIJE DROGE U TRNU KOD LAKTA[A

PRIJEDOR - Brane Rodi}

(47) iz sela Krivaja kod Pri-

jedor u subotu poslije podne

ubio se motornom pilom, pre-

rezav{i sebi vrat.

Tragedija koja je zaprepa-

stila mje{tane Krivaje dogodi-

la se na wivi u neposrednoj

blizini porodi~ne ku}e.

Prema pri~i kom{ija, Bra-

ne je u subotu poslije petnaest

~asova uzeo motornu pilu i re-

kao ocu da ide u {umu da na-

sije~e drva. Otac je odmah kre-

nuo za wim, ali kada je do{ao

na wivu vidio je sina odrubqe-

ne glave u lokvi krvi.

Nesre}ni Brane je upaqenu

motornu pilu stavio na zemqu,

a onda se bacio na wu kako bi

sebi oduzeo `ivot.

- Branu poznajemo kao izu-

zetno vrijednog i po{tenog ~o-

vjeka. Vodio je brigu o svojim

roditeqima. Htio je svakome

prite}i u pomo}. Tragedija u

Rodi}ima sve nas je te{ko po-

godila - pri~a jedna od mje-

{tanki sela Krivaje Stana

Krivaja.

Od Braninih kom{ija sa-

znajemo da je u posqedwe tri

godine nesre}ni ~etrdesetsed-

mogodi{wak "obolio na `iv-

ce#. Porodica, posebno sestra

koja `ivi u Qubqani, poma-

gala mu je da se izlije~i od

takozvanog postratnog sin-

droma.

Nakon {to je du{evno

obolio, Brane je u dva navra-

ta poku{ao sebi oduzeti `i-

vot. Prvi put isjekao je vene,

a ne{to kasnije popio je ve}u

koli~inu tableta za spavawe.

Svjesni opasnosti, roditeqi

su ga ~uvali kako bi izbjegli

najgore, ali, na`alost, nisu

uspjeli.

Tragediju koja ih je zade-

sila, tvrde mje{tani, te{ko

}e pre`ivjeti. [okirani ne-

sre}om, niko od porodice Ro-

di}a nije imao snage da razgo-

vara sa novinarima niti za fo-

tografisawe porodi~ne ku}e.

¥ P. [PADI]

ponedjeqak, 13. novembar 2006.CRNA HRONIKA

10

SRBAC

Vje{awem okon~ao `ivot

SRBAC - Slobodan Radowi} (54) iz Srpca objesio se u su-

botu u porodi~noj ku}i, potvr|eno je u srba~koj Policijskoj sta-

nici. Ovaj slu~aj prijavila je Radowi}eva kom{inica Stevka

Jovi~i}. Prilikom uvi|aja qekar Doma zdravqa Srbac dr Bran-

ka Vidovi} konstatovala je da je smrt nastupila vje{awem. Dru-

gih povreda na tijelu nije bilo.

Slobodan Radowi} je bio elektri~ar. Ima suprugu i dvoje

odrasle djece. Pretpostavqa se da je digao ruku na sebe u depre-

sivnom stawu jer je du`e vrijeme bio bolestan. ¥ S. K.

Stana Krivaja: Brane

bio vrijedan i po{ten

~ovjek

(Snimio D. STOJNI])

BRANE RODI] IZ PRIJEDORSKOG SELA KRIVAJA ODUZEO SEBI @IVOT

SAMOUBISTVO MOTORNOM PILOM

Prema pri~i kom{ija, Brane je u subotu uzeo motornu

pilu i rekao ocu da ide u {umu da nasije~e drva. Otac

ga kasnije zatekao odrubqene glave u lokvi krvi

PUNIONICA

U okviru istrage o labo-

ratoriji, istra`uje se nele-

galno poslovawe otkrivene

punionice alkoholnih pi}a

u ku}i bra}e Gajanin. Poli-

cija je prona{la tehni~ka

pomagala, uputstva za kori-

{}ewe aroma i spravqawe

alkoholnih pi}a i vi{e li-

tara ~istog alkohola. Na|e-

ne su markice Uprave za in-

direktno oporezivawe BiH,

ambala`a i naqepnice za vi-

{e razli~itih pi}a, Na|ena

je i ambala`a, naqepnice i

~epovi za proizvodwu motor-

nog uqa kastrol, te pu{ka

"pumparica#, pi{toq, i

"golf ~etiri# za koji se sum-

wa da su mu falsifikovani

broj {asije i motora.

[OK

Krivaj~ane je posebno po-

tresao na~in na koji je Rodi}

sebi oduzeo ̀ ivot. Ovo je, ina-

~e, 15. slu~aj samoubistva na

podru~ju prijedorske op{tine,

koji se dogodio tokom godine.

Brane Rodi} bi}e sahra-

wen danas na mjesnom grobqu

u Krivaji.

Laboratorija: Prva prona|ena ovakve vrste u BiH

SRBAC - U te{koj

saobra}ajnoj nesre}i, ko-

ja se dogodila u nedjequ

u dva ~asa poslije pono-

}i na magistralnom putu

na izlazu iz Srpca ̀ ivot

je izgubio Dejan Gibani-

ca (27) iz Trstenaca, op-

{tina Derventa.

Te{ke povrede za-

dobili su Darko i

@eqko Nedi} tako|e

iz Trstenaca. Oni su

hitno preba~eni u ba-

wolu~ki Klini~ki cen-

tar.

Prema podacima sr-

ba~ke Policijske sta-

nice i Policijske sta-

nice za bezbjednost sa-

obra}aja Gradi{ka, ne-

sre}a se dogodila kada

je sportski automobil

"mazda# pri velikoj br-

zini sletio s puta i uda-

rilo u betonski zid.

U gradi{koj Poli-

cijskoj stanici za bezbjednost

saobra}aja nisu nam mogli re-

}i ko je upravqao vozilom. Po-

vrije|eni Darko i @eqko Ne-

di} nisu mogli dati izjave, ali

se pretpostavqa da je jedan od

wih vozio, dok je nastradali

Gibanica bio na sjedi{tu suvo-

za~a. Obdukcija tijela nastra-

dalog mladi}a bi}e obavqena

u gradi{koj bolnici. ¥ S. K.

CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI DOBOJ

PRITVOREN SUDSKI VJE[TAKPRITVOREN SUDSKI VJE[TAKPRITVOREN SUDSKI VJE[TAKPRITVOREN SUDSKI VJE[TAKPRITVOREN SUDSKI VJE[TAKPRITVOREN SUDSKI VJE[TAKPRITVOREN SUDSKI VJE[TAKPRITVOREN SUDSKI VJE[TAKPRITVOREN SUDSKI VJE[TAKPRITVOREN SUDSKI VJE[TAK

TE[KA SAOBRA]AJNA NESRE]A KOD SRPCA

Smrskana "mazda": Zbog velike brzine, vozilo

sletjelo s puta i udarilo u betonski zid

Poginuo Dejan GibanicaPoginuo Dejan GibanicaPoginuo Dejan GibanicaPoginuo Dejan GibanicaPoginuo Dejan GibanicaPoginuo Dejan GibanicaPoginuo Dejan GibanicaPoginuo Dejan GibanicaPoginuo Dejan GibanicaPoginuo Dejan Gibanica

Krali zlato, vozila, odje}u...

DOBOJ - Dva lopova iskoristila su nepa`wu radnice i iz

dobojske zlatare "Devi}# ukrali tridesetak zlatnih prsteno-

va vrijednih oko ~etiri hiqade maraka.

Rije~ je o mu{karcu i `eni koji su poslije kra|e pobjegli.

Nepoznata `ena ukrala je iz butika vlasnice S. P. u Vidov-

daskoj ulici u Doboju nov~anik u kome je bilo oko 700 maraka.

Neko je sa parkirali{ta u ulici Cara Du{ana u Doboju ukrao

"ladu#, vlasnika Z. P. iz tog grada.

Dobojski policajci prona{li su @. R. (22) iz Tesli}a za ko-

ju se sumwa da je iz STR "Tifani# u ulici Svetog Save u Dobo-

ju ukrala `enske farmerke.

Protiv we }e biti podnesen izvje{taj dobojskom Okru`nom

tu`ila{tvu. ¥ Sl. P.

Uhap{eni prestupnici

DOBOJ - Policija iz Dervente uhapsila je M. M. (20) iz

tog grada zbog osnovane sumwe da je poku{ao da izvr{i ubi-

stvo.

Uz izvje{taj Okru`nom tu`ila{tvu, M. M. je predat rad-

nicima sudske policije u Doboju.

U Derventi su uhap{ene jo{ dvije osobe osumwi~ene da su

po~inile te{ko krivi~no djelo na podru~ju Te{wa u Federa-

ciji BiH. Osumwi~eni su predati tamo{woj policiji.

Dobojska policija uhapsila je dva lica iz Male Bukovice

kod Doboja zbog osnovane sumwe da su izvr{ila te{ku kra|u.

Detaqe o ovim hap{ewima u Centru javne bezbjednosti u Do-

boju nisu saop{tili. ¥ Sl. P.

BAWA LUKA - Osamnae-

stogodi{wa A. Z. iz Bawe Lu-

ke, ponovo je prijavqena da

krade mobilne telefone ali

i torbice po raznim mjesti-

ma u gradu, saznajemo u bawo-

lu~kom Centru javne bezbjed-

nosti.

U petak su policiji pri-

javqene kra|e u tri slu~aja,

i to da je ukrala `ensku tor-

bicu kafe baru "Kabare# od

go{}e u kojoj je bio telefon

i 60 maraka, o{tetiv{i je za

400 maraka. Ona je ukrala i

telefone u prodavnici "Lu-

kas srebro# u starom zanat-

skom centru, kao i u butiku

"Svit jers# u Tr`nom centru

Vidovi}, o{tetiv{i vlasni-

ce od 400 do 500 maraka. Rani-

je je prijavqena da je krala

telefone na ulici od gra|a-

na koji su aparate nesmotre-

no dr`ali, na gradskoj tr`ni-

ci, u tr`nom centru "Zenit#,

hotelu "Bosna#.

¥ V. J.

BAWA LUKA

Prijavqena kradqivica

NASIQE U PORODICI

Tukli

supruge

BAWA LUKA - D. R. (36)

iz Bawe Luke prijavila je po-

liciji u subotu nevjen~anog

supruga D. P. (31) da je zlo-

stavqa, saznajemo u bawolu~-

ko Centru javne bezbjedno-

sti. Prema wenoj prijavi, na-

silnik ve} du`e vrijeme mal-

tretira wu i maloqetno di-

jete.

Dan ranije oko 23.30 ~aso-

va u Kuqanima je Z. V. napao su-

prugu Q. V. Nasilnik je zatim

napao i J. R., koji je poku{ao da

odbrani sestru. Policajci ko-

ji su intervenisali napisali

su slu`benu zabiqe{ku i pod-

nijeli prekr{ajnu prema Za-

konu o za{titi od nasiqa u po-

rodici.

Istog dana, policiji je zbog

nasiqa u porodici prijavqen

i S. T. koji je oko 13 ~asova u

porodi~noj ku}i u ulici Usta-

ni~ki put, policijskom pali-

com udario suprugu Z. T. i k}er-

ku M. T. i nanio im vidne po-

vrede.

¥ V. J.

ponedjeqak, 13. novembar 2006. CRNA HRONIKA

HAG - Portparol Me|u-

narodnog krivi~nog suda za

biv{u Jugoslaviju u Hagu, Re-

fik Hoxi} potvrdio je ju~e

da je Vojislav [e{eq "obavi-

jestio osobqe pritvorske je-

dinice da ne uzima hranu#, ali

je istakao da taj ha{ki optu-

`enik nije naveo razloge zbog

kojih {trajkuje gla|u.

- On ([e{eq) je infor-

misao osobqe u subotu, oko

podneva, da odbija da uzima

hranu - rekao je Hoxi}, preno-

si Tanjug.

Generalni sekretar Srp-

ske radikalne stranke Alek-

sandar Vu~i} izjavio je u su-

botu, povodom [e{eqevog po-

~etka {trajka gla|u, da }e

svakodnevno odr`avati pro-

testne skupove i obavje{ta-

vati javnost o zdravstvenom

stawu lidera te stranke.

- [e{eq }e prestati sa

{trajkom gla|u kada budu is-

puweni wegovi zahtjevi - ka-

zao je Vu~i}.

On je naveo da su to uki-

dawe restriktivnih mjera

diskriminatorskog karaktera

u pogledu posjete [e{eqeve

supruge, registrovawe wego-

vih pravnih savjetnika i nor-

malizovawe

uslova za pr-

ipremu od-

brane, dobi-

jawe dokume-

nata na pa-

piru i na

srpskom je-

ziku, kao i

ukidawe od-

luke o bra-

niocu u pri-

pravnosti.

Lider ra-

dikala je op-

tu`en na osnovu 14 ta~aka op-

tu`nice za ratne zlo~ine u

Bosni i Hercegovini, Hrvat-

skoj i Vojvodini od 1991. do

1995, a po~etak su|ewa je za-

kazan za 27. novembar ove go-

dine. Na statusnoj konferen-

ciji 1. novembra, lider radi-

kala je udaqen, jer je, po mi-

{qewu sudskog vije}a, istra-

javao u ometawu postupka, pa

ga je u nastavku zastupao advo-

kat u pripravnosti Dejvid

Huper, koga [e{eq ne pri-

znaje.

Sudija Alfons Ori saop-

{tio je 8. novembra da je sud-

sko vije}e Ha{kog suda doni-

jelo odluku da iz optu`nice

protiv [e{eqa budu izba~e-

ni zlo~ini u Zapadnoj Slavo-

niji, Bijeqini, Br~kom, Bo-

ra~kom jezeru i Bosanskom

[amcu.

DPA podsje}a da [e{eq

nije optu`en da je li~no u~e-

stvovao u ~iwewu zlo~ina,

ve} da je pripadao u zajedni~-

kom kriminalnom poduhvatu u

kome se, pored wega, spomiwu

biv{i predsjednik Srbije i

Jugoslavije Slobodan Milo-

{evi} i ratni politi~ki i

vojni lideri Srba Radovan

Karaxi} i Ratko Mladi}. ¥

IZ ME\UNARODNOG KRIVI^NOG SUDA U HAGU POTVR\ENO

[E[EQ [TRAJKUJE GLA\UAleksandar Vu~i} izjavio da }e radikali

svakodnevno odr`avati protestne skupove

i obavje{tavati javnost o zdravstvenom stawu

vo|e Srpske radikalne stranke

BERLIN - Italijanska

mafija uzima sve vi{e maha u

Wema~koj i ula`e profit od

svojih ilegalnih aktivnosti u

energetske kompanije u Frank-

furtu, kao i u ruski "Ga-

zprom#, objavio je ju~era{wi

"Berliner cajtung#.

Citiraju}i tajni izvje-

{taj wema~ke obavje{tajne

slu`be (BND), list navodi

da kalabrijska mafija, po-

znata kao ndrangeta, koristi

Wema~ku za ulagawe gotovi-

ne dobijene od trgovine dro-

gom i {vercom oru`ja, pre-

nosi Tanjug.

Ndrangeta je ulo`ila mi-

lionske sume u wema~ke hote-

le, restorane i nekretnine,

posebno u isto~noj Wema~koj

i du` balti~ke obale, citi-

rao je list izve{taj BND.

Portparol BND-a rekao je ju-

~e za Rojters da ta slu`ba naj-

vjerovatnije ne}e mo}i da ko-

mentari{e izvje{taj lista do

ponedjeqka.

Prema podacima BND-a,

posebno su dva klana ndrange-

te jaka u Wema~koj i, u bliskoj

saradwi sa albanskom mafi-

jom, bave se {vercom oru`ja

iz [vajcarske i Wema~ke, na-

veo je wema~ki list "Berli-

ner cajtung#.

U okviru aktivnosti oko

prawa novca, ndrangeta je ta-

ko|e kupila veliki dio pake-

ta akcija u kompanijama regi-

strovanim na frankfurtskoj

berzi, naveo je BND. Neki kla-

novi mafije tako|e su ulo`i-

li u akcije ruskog "Gazproma#,

u kojem wema~ki lider u pro-

izvodwi gasa "Rurgas# ima

udio od 6,4 odsto.

U izvje{taju BND-a izne-

sene su i o{tre kritike na ra-

~un italijanskih vlasti, za ~i-

je je napore da suzbiju organi-

zovani kriminal, re~eno da ni-

su adekvatni.

Zakoni koje je uvela vlada

biv{eg italijanskog premijera

Silvija Berluskonija ote`a-

li su borbu protiv organizova-

nog kriminala, a kalabrijska

mafija ndrangeta je uspjela da

se infiltrira ~ak i u poli-

ti~ka i pravosudna tijela u

Italiji, zakqu~eno je u pome-

nutom izvje{taju BND-a. ¥

ITALIJANSKI KLANOVI SVE JA^I U WEMA^KOJ

DUGI PIPCI MAFIJE

Dva klana kalabrijske mafije, poznate kao ndrangeta,

posebno jaka u Wema~koj, a u bliskoj saradwi

sa albanskom mafijom, bave se {vercom oru`ja iz ove

zemqe i iz [vajcarske

Vojislav [e{eq: Odbija hranu dok

ne ispune wegove zahtjeve

OMETAWE PROCESA

Lider radikala zahtije-

va da se sam brani, kao {to

je to ~inio Milo{evi}, ali

po DPA, sudije smatraju da

[e{eq `eli da podno{e-

wem neutemeqenih zahtijeva

omete proces.

[e{equ je nedavno do-

zvoqeno da se sam brani, ali

je upozoren da }e u slu~aju

ometawa postupka dobiti

slu`benog advokata.

HAG - U Ha{kom tribu-

nalu ove sedmice bi}e nasta-

vqeno pet su|ewa za zlo~ine

po~iwene na podru~ju biv{e

SFRJ.

Cijele sedmice bi}e na-

stavqena su|ewa biv{em

predsjedniku Srbije Milanu

Milutinovi}u i petorici

biv{ih zvani~nika Srbije i

SR Jugoslavije, nekada{wem

predsjedniku Republike Srp-

ske Krajine Milanu Marti-

}u i "vukovarskoj trojki#.

Od ponedjeqka, 13. novem-

bra do ~etvrtka, 16. novem-

bra nastavi}e se su|ewe ra-

nijim visokim funkcioneri-

ma Hrvatske Republike Her-

ceg-Bosne, javqa Tanjug.

Od srijede, 15. novembra

do petka, 17. novembra nasta-

vqa se su|ewe nekada{wim

oficirima Vojske Republi-

ke Srpske.

Milutinovi}, Nikola

[ainovi}, Dragoqub Ojda-

ni}, Neboj{a Pavkovi}, Vla-

dimir Lazarevi} i Sreten

Luki} su optu`eni za ratne

zlo~ine na Kosovu i Meto-

hiji, po~iwene 1999. godine.

Marti} je optu`en za zlo-

~ine nad nesrbima u Knin-

skoj Krajini i zapadnoj Bo-

sni, od 1991. do 1995, kao i za

raketni napad na Zagreb, ma-

ja 1995. godine.

"Vukovarska trojka#, biv-

{i oficiri JNA - Mile

Mrk{i}, Veselin [qivan-

~anin i Miroslav Radi} su

optu`eni za strijeqawe oko

250 hrvatskih zarobqenika

na farmi "Ov~ara#, kod Vu-

kovara, 20. novembra 1991. go-

dine.

Biv{i oficiri Vojske

Republike Srpske optu`eni

su za zlo~ine u Srebrenici,

jula 1995, kada je, prema op-

tu`nici, ubijeno oko 7.000

muslimana.

Re~ je o Vujadinu Popo-

vi}u, Qubi{i Beari, Dragu

Nikoli}u, Qubomiru Borov-

~aninu, Radivoju Mileti}u,

Milanu Gveru, Vinku Pandu-

revi}u i Miloradu Trbi}u.

Sudnicu }e zauzeti i {e-

storica biv{ih visokih

funkcionera tzv. Herceg-Bo-

sne tokom rata u Bosni i

Hercegovini - Jadranko Pr-

li}, Bruno Stoji}, Slobodan

Praqak, Milivoje Petkovi},

Valentin ]ori} i Berislav

Pu{i}.

Prema optu`nici, oni su

u~estvovali u udru`enom

zlo~ina~kom poduhvatu po-

liti~kog i vojnog podjarm-

qivawa, etni~kog ~i{}ewa

bosanskih muslimana i dru-

gih nehrvata koji su `ivjeli

na dijelovima teritorije

BiH za koje se tvrdilo da

pripadaju Hrvatskoj Zajedni-

ci (a kasnije republici) Her-

ceg-Bosni i pripajawa tih

teritorija, kao dijela veli-

ke Hrvatske. ¥

HA[KI TRIBUNAL

Nastavak pet su|ewa

BEOGRAD - Pred Vije}em

za ratne zlo~ine u Beogradu,

javqa Tanjug, danas }e po~eti

su|ewe dvojici pripadnika

Ministarstva unutra{wih po-

slova Srbije - Sretenu Popo-

vi}u, zvanom Pop, i Milo{u

Stojanovi}u, zvanom [e{eq,

zbog osnovane sumwe da su u ju-

lu 1999. godine izvr{ili rat-

ni zlo~in protiv ratnih zaro-

bqenika.

Oni se terete da su, bra}u

Ilia, Agrona i Mehmeta Bi-

ti}ija, pripadnike dobrovo-

qa~ke jedinice "Atlantska

brigada#, koja se u aprilu 1999.

godine stavila u slu`bu Oslo-

bodila~ke vojske Kosova

(OVK), li{ili prava na pra-

vilno i pravi~no su|ewe.

Zlo~in se dogodio, kako se

navodi u optu`nici, "u kon-

tekstu i u bliskoj vezi sa oru-

`anim sukobom koji je posto-

jao od januara 1998. godine#,

izme|u dr`avnih snaga bezbjed-

nosti i pripadnika naoru`a-

ne organizacije OVK.

Popovi} je u to vrijeme

bio komandir izvi|a~ko-di-

verzantskog voda Operativno

poternih grupa, koje su for-

macijski pripadale 124. inter-

ventnoj brigadi Posebnih je-

dinica policije, dok je Stoja-

novi} bio komandir odjeqewa

tog voda.

U obrazlo`ewu optu`nice

navodi se da su okrivqeni sa-

glasno priznali djela koja im

se stavqaju na teret, isti~u}i

da su izvr{avali zadatke pret-

postavqenih starje{ina.

Oni su naglasili kako ni-

su znali da nepoznata lica, ko-

ja su preuzela bra}u Biti}i,

namjeravaju da ih ubiju.

Optu`ba smatra da je ta-

kva odbrana "neosnovana jer je

sra~unata na izbjegavawe kri-

vi~ne odgovornosti#. ¥

VIJE]E ZA RATNE ZLO^INE U BEOGRADU

Slu~aj

"

Biti}i" pred sudijama

NOVI PAZAR - U Sje-

nici su u subotu ujutro uhap-

{eni Elvis X. (21) i Rasim

[. (18), zbog osnovane sumwe

da su poku{ali da ubiju bra~-

ni par Rahimu F. (45) i Me-

ha \. (60), saop{tila je Po-

licijska uprava u Novom Pa-

zaru.

Prema saop{tewu poli-

cije, osumwi~eni su prije ne-

koliko no}i, u Javorskoj uli-

ci, nedaleko od ugostiteq-

skog objekta "Beverli Hils#,

vozilom "opel astra#, prema

ranije pripremqenom planu,

udarili bra~ni par, povri-

je|enog mu{karca i `enu uvu-

kli u vozilo i povezli pre-

ma gradskoj deponiji u namje-

ri da ih opqa~kaju i ubiju.

U saop{tewu je navedeno

da je preksino} oko 22.40 ~a-

sova policijska ispostava u

Sjenici telefonom obavije-

{tena da su vozilom "opel

astra# udarena dva pje{aka.

U Domu zdravqa u Sjenici

policija je saznala da povri-

je|eni nisu zatra`ili po-

mo}, a u subotu rano ujutro,

rade}i intenzivno na ovom

slu~aju, u ulici Mu{ovi}a

prona{la to vozilo u kome

su se nalazili voza~ Elvis

X. i suvoza~ Rasim [., a po-

red vozila i povrije|eni

bra~ni par.

Policija je osumwi~eni-

ma odredila mjeru zadr`ava-

wa zbog osnovane sumwe da su

izvr{ili krivi~no djelo te-

{ko ubistvo u poku{aju, ja-

vio je Tanjug.

¥

POLICIJSKA UPRAVA U NOVOM PAZARU

VRAWE - U Vrawu je u su-

botu rano ujutro ubijen @ivo-

in N. (1980) iz tog grada, sa-

op{tila je policija, javqa

Tanjug.

Ubistvo se dogodilo na ras-

krsnici ulica Kneza Milo{a

i Kraqa Stefana Prvoven~a-

nog, u 3.55 ~asa tako {to je na

`rtvu ispaqeno vi{e hitaca

iz vatrenog oru`ja kada se na-

lazio u vozilu "askona# vraw-

skih registarskih oznaka.

Od zadobijenih povreda

@ivoin N. je odmah preminuo u

Medicinskom centru u Vrawu.

Uvi|aj su izvr{ili istra-

`ni sudija Okru`nog suda u

Vrawu sa zamjenikom Okru-

`nog javnog tu`ioca i pripad-

nicima policijske uprave tog

grada.

Policijska uprava raspo-

la`e odre|enim podacima o iz-

vr{iocu i preduzima inten-

zivne mjere i radwe na wegovom

pronala`ewu i hap{ewu, sa-

op{teno je iz policije. ¥

U CENTRU VRAWA

Ubijen u

"

askoni"

PODGORICA - Jedan ri-

bar je poginuo, a trojica su

povrije|ena kada je preksi-

no}, iz nepoznatih razloga,

potonuo ribarski brod "Ra-

faelo#, kod Svetog Stefana,

saop{tila je policija.

Poginuo je Nikola Mar-

ki~i} (59) iz Bara, a povre|e-

ni su Dragi{a \edovi} (27)

iz Trebiwa, Andrija Kova~e-

vi} (35) iz Pan~eva i Dragan

Mustur (31) iz Perasta, javqa

Tanjug.

Nedaleko od Svetog Ste-

fana, brod "Rafelo# se otka-

~io od remorkera "Polaris#

kotorskog preduze}a "Tole

kompani#, koji ga je vukao na

remont u Tivat i po~eo da to-

ne, a ~etiri ~lana posade spas

su potra`ili u hladnom i va-

lovitom moru.

Spasavawe brodolomaca

ote`alo je nevrijeme, koje je

iznenada zahvatilo budvanski

akvatorijum.

Najstariji brodolomac

nije uspio da se domogne re-

morkera i spasi sigurne smr-

ti, dok su trojica mla|ih iz-

bjegla veliki vir i izvu~eni

su na palubu. ¥

KOD SVETOG STEFANA POTONUO BROD

Uhap{eni razbojnici

Stradao ribar

SLAVONSKI BROD -

Tri lica su smrtno strada-

la, a {est ih je povrije|eno

u eksploziji koja se dogodi-

la preksino} u jednom ugo-

stiteqskom objektu u cen-

tru Oku~ana, saop{tila je

hrvatska policija, prenosi

Srna.

Osumwi~eni je, nakon do-

laska policije, po~eo na

wih pucati, a zatim je poku-

{ao da pobjegne. Policija ga

je uhvatila i privela u Po-

licijsku stanicu u Oku~ani-

ma, javqaju hrvatski mediji.

Policija pretpostavqa

da je rije~ o eksploziji ru~-

ne bombe.

Povrije|eni qudi su

zbrinuti u novogradi{koj

bolnici, a poslije uvi|aja

bi}e poznato vi{e detaqa o

ovom doga|aju. ¥

OKU^ANI

Masakr u restoranu

PODGORICA - Starica

Senka Rajkovi} (80) izgorjela

je preksino} u po`aru, koji je

buknuo u kuhiwi wene garso-

were u podgori~kom nasequ

Zabjelo.

Starica je bila sama u sta-

nu, a prema prvim pretpostav-

kama po`ar je izazvala zapa-

qena svije}a, koja je pala i za-

palila wenu garderobu i }ebe,

javio je Tanjug.

Po`ar u wenom stanu pri-

javio je kom{ija koji je vidio

dim iz stana na drugom spratu,

u ulazu broj 34, u Jerevanskoj

ulici, ali za nesre}nu `enu

vi{e nije bilo spasa.

Starica je u garsoweri u

Jerevanskoj ulici `ivjela sa-

ma. Kom{ije su ranije tra`i-

le pomo} od op{tine za wu,

jer je godinama `ivjela bez

struje i vode u stanu. ¥

PODGORICA

Izgorjela starica

11

PALE - Ratni veterani Republike Srp-

ske i Republike Srbije proteklog viken-

da dru`ili su se na Jahorini. Osnovni mo-

to wihovog okupqawa bila je `eqa da se

kroz dru`ewe i sportska takmi~ewa una-

prijede bratske i prijateqske veze bora~-

ke populacije s obje strane Drine.

Prvo dru`ewe ove vrste organizovala

je Bora~ka organizacija Republike Srp-

ske, a manifestacija predstavqa o`ivo-

tvorewe inicijative koju su u svjetlu Spo-

razuma o specijalnim paralelnim vezama

Srpske i Srbije pokrenula nadle`na mi-

nistarstva dviju republika.

Otvaraju}i susrete, ministar rada i

bora~ko-invalidske za{tite Srpske Bo-

{ko Tomi} je istakao da su Srbi narod sa

identitetom i da se ne mogu dijeliti na

bawolu~ke, beogradske, ni{ke, paqanske,

kosmetske... jer je rije~ o jednom narodu ko-

ji vezuje ista vjera, kultura, istorija i tra-

dicija.

- To je ne{to zbog ~ega treba da se po-

nosimo, ba{ kao {to se ponosimo sa svi-

ma koji su branili i odbranili srpski na-

rod - poru~io je ministar Tomi} naglasiv-

{i da to {to pripadnici srpskog naroda

`ive u vi{e dr`ava ne mo`e i ne smije

predstavqati prepreku za wegovawe brat-

skih i prijateqskih veza.

Predsjednik IO organizacije ratnih

veterana Srbije dr Predrag Miqkovi} re-

kao je da se ve} du`e planiralo organizo-

vawe ovakvog sportskog dru`ewa.

- Dobro je {to je to za`ivjelo. @eli-

mo da pro{irimo saradwu i u narednom pe-

riodu potpi{emo i sporazum o bratimqe-

wu na{ih organizacija - kazao je Miqko-

vi} izra`avaju}i nadu da }e susreti ratnih

veterana prerasti u tradicionalnu mani-

festaciju sporta i dru`ewa.

Sli~nog mi{qewa su i predstavnici

bora~ke populacije u Srpskoj. Predsjed-

nik Predsjedni{tva bora~ke organizaci-

je Republike Srpske Mihajlo Para|ina iz-

razio je uvjerewe da }e budu}i susreti oku-

piti i ve}i broj u~esnika. ¥ S. [EKARA

Ministar Bo{ko Tomi} istakao da to {to

pripadnici srpskog naroda `ive u vi{e dr`ava

ne mo`e i ne smije predstavqati prepreku za

wegovawe bratskih i prijateqskih veza

SUSRET RATNIH VETERANA REPUBLIKE SRPSKE I SRBIJE

ponedjeqak, 13. novembar 2006.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

12

RUDO - Centar za dnevni bora-

vak djece i omladine sa pote{ko-

}ama u razvoju iz Rudog, smje{ten u

Domu zdravqa, zvani~no radi od su-

bote. To je na{em listu potvrdila

glavni koordinator Centra Suzana

Peri{i}.

Peri{i}eva nagla{ava da je

Centar rezultat programa "Zajed-

no za Rudo# koji se sprovodi u sarad-

wi sa ovom op{tinom, Udru`ewem

za pomo} licima sa posebnim po-

trebama "Nada#, osnovnom i sred-

wom {kolom ovog grada, Pravoslav-

nom crkvenom op{tinom i Centrom

za socijalni rad.

Pomo} su pru`ili i Udru`e

mladih "Luna# Rudo, Dom zdravqa

"Dr Stojana i Qubica# te organi-

zacija "Zajedno za Sarajevo#, Ka-

ritas iz Sarajeva i italijanski

partneri iz Vi}ence, na ~elu sa

sanitarnom slu`bom ovog itali-

janskog grada.

- Glavni ciq Centra je ukqu~i-

vawe djece i omladine sa pote{ko-

}ama u razvoju u normalan `ivot.

Sa wima }e raditi volonteri koji

su pro{li tromjese~nu obuku u sli~-

nim centrima u Vi}enci - ka`e Pe-

ri{i}eva.

Centar je prvi ovakve vrste u

BiH, a pored redovnih aktivnosti

kroz razli~ite radionice omogu}a-

va}e korisnicima i savladavawe vje-

{tina za izradu rukotvorina. ¥ S. H.

Ratni veterani na Jahorini: Nadaju se da }e dru`ewe prerasti

u tradicionalnu manifestaciju

U^ESNICI

Na prvim susretima ratnih vetera-

na Srpske i Srbije u~estvovale su eki-

pe iz Bawe Luke, Trebiwa i Bijeqine,

Beograda, Ni{a, Novog Sada, Kru{ev-

ca, Subotice i Kosova i Metohije iz Re-

publike Srbije.

DRINA NIJE GRANICA

[AMAC - Zbog brojnih

pritu`bi gra|ana na preglasnu

muziku, komunalni policajci u

[amcu kontroli{u sve disko-

barove i kafi}e.

"Komunalci# su du`e vrije-

me na terenu i mjernim ure|a-

jima utvr|uju visinu buke, za

koju gra|ani tvrde da je daleko

ve}a od dozvoqene.

Kazne za preglasnu muziku

su veoma visoke i kre}u se i po

nekoliko hiqada maraka.

Vlasnike kafi}a koji pu-

{taju preglasnu muziku ili ra-

de prekovremeno, komunalna po-

licija prekr{ioce najprije

usmeno opomene. Ako prijetwe

ne urode plodom, slijede rigo-

rozne kazne, odnosno stavqawe

katanca na kafi} ili disko-bar.

[ama~ki op{tinski tr`i-

{ni inspektori su, po nalogu

komunalne policije, tokom pro-

teklog mjeseca podnijeli neko-

liko prekr{ajnih prijava nad-

le`nom sudu. Prilikom kon-

trole utvr|eno je da disko-bar

"Velcanu# nema ~ak ni rje{e-

wa za rad.

Kako komunalna policija

nema zakonsku mogu}nost da za-

tvori objekat koji nema dozvo-

lu za rad, zahtjev za zatvarawe

takvih objekata bi}e upu}en

nadle`nom Odsjeku za inspek-

cijske poslove.

Zbog sve ~e{}ih pritu`bi

gra|ana, posebno stanara pored

kafi}a, komunalna policija je

upozorila vlasnike i ostalih

no}nih barova i ugostiteqskih

objekata da ne}e pra{tati ne-

po{tovawe odluka Admini-

strativne slu`be op{tine [a-

mac, naro~ito odluke o radnom

vremenu i pu{tawu preglasne

muzike. ¥ V. ANTI]

KONTROLA RADA UGOSTITEQSKIH OBJEKATA

BUKA ZATVARA KAFI]E

"

Komunalci" utvrdili da je muzika u

"

Velcanu",

"

Studiju"

i nekim drugim disko-barovima znatno glasnija, te da

rade du`e od dozvoqenog radnog vremena. I daqe

brojne pritu`be gra|ana na glasnu muziku

Kafi}

"

Velcan": Nema dozvolu za rad

U RUDOM OTVOREN CENTAR ZA OBUKU MLADIH SA POTE[KO]AMA U RAZVOJU

Lije~ewe po italijanskom receptu

PRIJEDOR - [teta koju je

prouzrokovala poplava u zgradi

prijedorskog Osnovnog suda po-

~etkom pro{log mjeseca proci-

jewena je na 75 hiqada maraka.

Ovo je u petak potvrdila

predsjednik prijedorskog Osnov-

nog suda Milka Bursa}. Popla-

va u zgradi Suda izazvana neis-

pravnim ventilima na cjevovo-

du zahvatila je ve}inu prostori-

ja i uni{tila veliki dio arhi-

ve, elektro i telefonsku mre`u.

Odmah nakon havarije, republi~-

ka Vlada je pomogla sa 24 hiqa-

de maraka. Tim novcem je, veli

Bursa}eva, nabavqena nova tele-

fonska centrala i sanirane

elektroinstalacije. Preostala

sredstva od 50 hiqada maraka za

popravak, dodaje Milka Bursa},

bi}e obezbije|ena najvjerovat-

nije posredstvom osiguravaju}eg

dru{tva.

- Ura|en je veliki dio posla.

Me|utim, ostalo je jo{ da se

okre~i i promijeni parket. Ovi

radovi bi mogli sa~ekati pro-

qe}e - kazala je Bursa}eva i do-

dala da je doprinos u obnovi

zgrade Suda dala i op{tina Pri-

jedor.

Bez obzira na nevoqu koja ih

je zatekla, u prijedorskom Sudu

nisu prekidali rad.

¥ P. [.

POSQEDICE POPLAVE U OSNOVNOM SUDU

[teta 75 hiqada maraka

Reumatizam je naziv za

razli~ite bolesti i

tegobe koje poga|aju kos-

ti, zglobove i mi{i}e.

Bol, otok i ograni~e-

nost pokreta su zajed-

ni~ki svim reumatskim

bolestima. Reumatizam

poti~e od rije~i reuma,

koja vodi porijeklo iz

gr~kog jezika, a zna~i

strujawe.

U doba Hipokrata se

smatralo da bol i otok

zglobova kod reumatskih

bolesti uzrokuje neki

otrovni sok koji "te~e#

(struji) tijelom. Prema

definiciji Svjetske

zdravstvene organizaci-

je, u reumatske bolesti

spadaju sva naj~e{}a bol-

na stawa povezana sa sis-

temom za kretawe tj. bol-

na stawa povezana sa zglo-

bovima, kostima, mi{i-

}ima i tetivama. Prema

toj definiciji je skoro

svako od nas barem jednom

u `ivotu patio od bolnih

simptoma reume. Reumat-

ske bolesti ~esto onemo-

gu}avaju obavqawe svako-

dnevnih `ivotnih ak-

tivnosti. Vode}i su uzrok

invaliditeta me|u odras-

lima starosnog doba od 65

godina i starijim.

KAMFART krema je

doma}i proizvod iz Bos-

nalijekovog asortimana

proizvoda koje mo`ete

kupiti u svakoj apoteci

bez qekarskog recepta.

Efikasno je sredstvo u

otklawawu bola kod re-

umatskih oboqewa. Nakon

aplikacije na bolno mjes-

to, dovodi do brzog olak-

{awa od bola, te na mjes-

tu primjene posti`e

efikasan protivupalni

efekt. Spada u grupu tzv.

lokalnih nesteroidnih

antireumatika. U formi

kreme, posebno je pogodan

za primjenu kod osoba ko-

je zbog ve} postoje}ih

reumatskih oboqewa ko-

riste veliki broj ra-

zli~itih lijekova, te kod

osoba kod kojih je iz med-

icinski opravdanih ra-

zloga, lije~ewe peroral-

nim lijekovima (tablete,

kapsule, dra`eje i dr.)

nemogu}e.

KAMFART KREMA

OTKLAWA BOL

Reuma, bol u le|ima, i{ijas,

sportske povrede...

Kamfart je na{ao

{iroku primjenu kod

razli~itih bolnih

stawa, kako reumatske

tako i nereumatske

prirode (bol u le|ima

ili lumbago, i{ijas,

neuralgije, sportske

povrede, i{~a{ewa,

nagwe~ewa itd. )

ponedjeqak, 13. novembar 2006. KROZ REPUBLIKU SRPSKU

PRIJEDOR - Dom zdravqa

u Prijedoru ove nedjeqe po~i-

we registraciju gra|ana za am-

bulante porodi~ne medicine

kojima }e u oblasti primarne

zdravstvene za{tite biti po-

kriveno cijelo podru~je op-

{tine.

Registracija }e trajati do

sredine decembra, a na ovim po-

slovima bi}e anga`ovano tri-

desetak akreditovanih osoba,

koji }e evidentirati oko stoti-

nu hiqada Prijedor~ana.

- Dom zdravqa }e anga`ova-

ti nezaposlene zdravstvene rad-

nike i one koji u zavr{ili vi-

{u medicinsku {kolu. Ovih da-

na prolaze obuku, tako da je ovo

je samo jedan od na~ina da "ubla-

`imo# wihovu nezaposlenost -

istakao je direktor prijedor-

skog Doma zdravqa dr Mladen

Miodragovi}.

Registracijom }e biti obu-

hva}ena kako osigurana tako i

neosigurana lica. Svi su du`ni,

napomiwu u Domu zdravqa, da-

ti ta~ne podatke koje od wih

budu tra`ili. Nakon toga utvr-

di}e se raspored prema kojem

}e u gradu i po selima ordini-

rati porodi~ni qekari.

- Gra|ani koji ne budu zado-

voqni rasporedom imaju pravo

na preregistraciju

u drugu ambulantu

porodi~ne medici-

ne - naveo je Mio-

dragovi} i dodao da

su na podru~ju op-

{tine Prijedor

predvi|ene 42 am-

bulante porodi~ne

medicine.

Sve tro{kove

registracije gra|a-

na za ovaj vid pri-

marne zdravstvene

za{tite, koji izno-

se oko petnaest hi-

qada maraka, snosi-

}e prijedorski Dom

zdravqa.

- Program poro-

di~ne medicine po-

drazumijeva obnovu i izgradwu

ambulanti porodi~ne medici-

ne. Dio tro{kova }e snositi

op{tina Prijedor - istakao je

direktor Doma zdravqa u Pri-

jedoru i potvrdio da }e u na-

redne ~etiri godine, odlukom

op{tinskih vlasti, biti izdvo-

jeno 450 hiqada maraka za te na-

mjene.

Za ure|ewe ambulanti do

2010. godine trebalo bi obez-

bijediti milion i po maraka.

¥ D. BULI]

PO^IWE REGISTRACIJA GRA\ANA ZA PROGRAM PORODI^NE MEDICINE

SVAKO SVOME QEKARUGra|ani koji ne budu zadovoqni rasporedom

imaju pravo na preregistraciju u drugu

ambulantu... Na podru~ju op{tine Prijedor

predvi|ene 42 ambulante porodi~ne medicine,

ka`e Mladen Miodragovi}

Mladen Miodragovi}: Predvi|ene

42 ambulante na op{tini

VAKCINA

U prijedorski Dom zdra-

vqa kona~no su stigle vak-

cine protiv gripa. Jedna do-

za je 17 maraka i preporu~u-

je se kao preventiva posebno

hroni~nim, odnosno sr~anim

bolesnicima.

- Oko pet stotina bes-

platnih doza je namijeweno

hemofili~arima, dijabeti-

~arima na insulinu i paci-

jentima koji idu na dijalizu

- takao je direktor prijedor-

skog Doma zdravqa dr Mladen

Miodragovi} i dodao da su

stigle i vakcine protiv dje-

~ijih bolesti.

ZVORNIK - Predstavnici

Srpskog kulturnog kluba "Mla-

dost# iz Ne{tala u [vajcar-

skoj proteklog vikenda poklo-

nili su vrijedne darove Domu za

djecu i omladinu u Kiseqaku

kod Zvornika.

- ̂ uli smo da ovoj djeci tre-

ba pru`iti podr{ku pa smo od-

lu~ili da se organizujemo i

prikupimo pomo}. Tim povo-

dom, 28. oktobra priredili smo

humanitarnu zabavu.

Prikupqene su ~etiri hi-

qade {vajcarskih franaka ko-

je smo poklonili Domu za djecu

i omladinu u Kiseqaku - ista-

kao je predstavnik darodavaca

Miroslav Vidakovi}. On se na-

da da }e ovaj novac biti od ko-

risti {ti}enicima Doma u

{kolovawu, organizovawu iz-

leta i nabavci svega {to im je

neophodno.

Osim novca, delegacija {vaj-

carskog Kluba u kojoj su, pored

Vidakovi}a, bili i Vujica \oro-

vi}, Zoran Todorovi}, Danilo

Pajkanovi} i Zoran Ili}, preda-

li su direktoru Domu Vu~i}u

Drobwaku i vi{e od 20 paketa

odje}e, igra~aka i slatki{a.

Zahvaliv{i na poklonima,

Drobwak je istakao da je svaka

pomo} dobrodo{la, te da je ovo

jo{ jedan dokaz da na djecu mi-

sle i drugi, ~ak i kad su dale-

ko od svoje rodne grude.

- Ova humanitarna akcija je

jedan od na~ina da se za 33 dje-

ce u Domu bar djelimi~no na-

doknadi ono {to su izgubili -

istakao je Drobwak.

On je pojasnio da za djecu

koja idu u {kole u Kozluku, Ro-

}evi}u i Zvorniku mjese~no za

prevoz i u`inu treba izdvoji-

ti oko hiqadu i po maraka i u

istom periodu za lije~ewe oko

500 maraka.

Tako }e novac najprije bi-

ti usmjeren u ove namjene.

Nakon predaje donacije, dru-

`ewa sa djecom i obe}awa da }e

i ubudu}e pomagati kiseqa~ku

ustanovu, predstavnicima Klu-

ba "Mladost#, u znak zahvalno-

sti, direktor Doma Drobwak

uru~io je zahvalnicu.

¥ S. SAVI]

DOM ZA DJECU I OMLADINU U KISEQAKU DOBIO POKLONE IZ [VAJCARSKE

NOVAC I IGRA^KE UQEP[ALI DJETIWSTVO

Na humanitarnoj zabavi prikupqene ~etiri hiqade

{vajcarskih franaka koje smo poklonili Domu za djecu

i omladinu u Kiseqaku, rekao Miroslav Vidakovi}

Darodavci sa rukovodstvom i {ti}enicima Doma: Dokaz da mali{ani

nisu zaboravqeni

DERVENTA - Zahvaquju}i

novom kombiju, dijebeti~arima

derventskog Doma zdravqa bi-

}e olak{an prevoz do dobojske

bolnice "Sveti apostol Luka#

gdje idu na dijalizu.

Kombi je direktoru Doma

zdravqa Mirku [aranu predao

na kori{}ewe na~elnik op{ti-

ne Derventa Milorad Simi}.

Vozilo je kupqeno zahvaqu-

ju}i humanitarnoj akciji koju

je organizovalo derventsko

Udru`ewe likovnih stvarala-

ca "Uliks#.

Ovo udru`ewe je qetos pri-

redilo Drugu me|unarodnu li-

kovnu koloniju na Patkova~i.

Slike koje su tada nastale au-

tori su darivali na aukciji u

humane svrhe. Prikupqeno je

9,2 hiqade maraka, {to je bilo

dovoqno za nastavak akcije u

koju se ukqu~ila op{tina i

Dom zdravqa.

- Problem je rije{en na

obostranu korist, a o vozilu }e

brinuti voza~i Doma zdravqa,

tako da ne}e do}i u pitawe pre-

voz dijabeti~ara - rekao je dr

Mirko [aran.

Bolesnici su zahvalili

svima koji su pomogli u ovoj

akciji. ¥ S. PE]I]

DERVENTA

Vozilo za

dijabeti~are

Mirko [aran i Milorad Simi} sa pacijentima: Lak{i prevoz

do dobojske bolnice

VOJIN MALINI]

- Nekoliko godina idem na

dijalizu. Na vozilo smo nekad ~e-

kali po vi{e ~asova. Sad }e bi-

ti lak{e. Hvala svima koji su

u~estvovali u kupovini vozila, a

posebno Udru`ewu umjetnika -

rekao je Derven}anin Vojo Mali-

ni}.

Gre{kom, u tekstu pod nazivom "Odzvonilo brvnarama#,

objavqenom u vikend-broju na{eg lista na 13. strani, umjesto

rije~i "trafikama# u naslovu je iza{la rije~ "brvnarama#.

Izviwavamo se na{im ~itocima zbog ove gre{ke.

NIJE "BRVNARA" VE]

"TRAFIKA"

VI[EGRAD - ^lanovi vi-

{e od 200 porodica okupqenih

oko Udru`ewa iseqenih Srba

iz sredwe Bosne, koji su nakon

Dejtona stigli u vi{egradsko

izbjegli~ko naseqe Nezuci,

prije ta~no deset godina zako-

pali su temeqe naseqa Gar~a.

Tada su vjerovali da }e ta-

da{we republi~ke vlasti i

brojne humanitarne organiza-

cije odr`ati obe}awa i pomo-

}i da za godinu-dvije usele u

nove domove.

- Prema posqedwem obe}a-

wu vi{egradske op{tine in-

frastruktura za ovo naseqe,

~ija je izgradwa po~ela jese-

nas, trebalo bi da bude gotova

do 20. novembra.

Me|utim, sude}i po ura-

|enom, sumwamo da }e ovaj rok

biti po{tovan - ka`e pred-

sjednik pomenutog udru`ewa

Bo`idar [kobi}.

Gra|ani tvrde da su od sre-

dine pro{le godine, kada su

dobili kqu~eve 51 nezavr{e-

nog stana, gotovo zavr{ili

ure|ewe u 35 stanova, ali u wih

jo{ nisu uselili.

- Stanovi su prikqu~eni

na kanalizaciju, a jo{ se ~eka

na vodu i struju, bez ~ega je be-

smisleno razmi{qati o pre-

seqewu iz baraka u Nezucima

u stanove naseqa Gar~a - ka`e

[kobi}.

On dodaje da radnici pred-

uze}a "Obeliks# jo{ nisu do-

bili pumpu koja treba da se

ugradi u tek zavr{enu pumpnu

stanicu za napajawe naseqa vo-

dom.

- Sa strujom }e o~ito i}i

te`e, jer se izvo|a~ radova,

preduze}a "Bojs# iz Rudog, ne

pojavquju ve} sedam dana. sum-

wamo da se struja u stanove mo-

`e prikqu~iti do 20. novem-

bra - podsje}a [kobi}.

^lanovi pomenutog Udru-

`ewa odlu~ni su da preostalo

vrijeme do skorog dolaska pra-

ve zime pozovu sve nadle`ne

kako bi se kona~no zavr{ila

obe}ana infrastruktura.

¥ S. H.

UDRU@EWE ISEQENIH SRBA IZ SREDWE BOSNE

13

Gar~a bez struje i vode

GRADI[KA - Prijedlog

izmjena Odluke o odre|ivawu

radnog vremena ugostiteqskih

objekata prema kojem kafi}i,

disko barovi... ne bi trebalo

da rade du`e od jedan sat po-

slije pono}i, na posqedwoj

sjednici Skup{tine op{tine

nije dobio zeleno svjetlo.

Gradi{ki parlamentarci

su se slo`ili da se jo{ jednom

razmotri ima li potrebe da se

postoje}a odluka mijewa.

U izvje{taju Komunalne

policije, od po~etka godine

do kraja septembra, navodi se

da je radno vrijeme ugostiteq-

skih objekata znatno du`e ne-

go u gradovima u okru`ewu i

da se incidenti uglavnom do-

ga|aju u kasnim satima.

Prema va`e}oj odluci,

disko barovi, no}ni barovi i

disko klubovi mogu da rade do

dva sata iza pono}i, a tokom

vikenda i dr`avnih praznika

produ`ava se radno vrijeme

za jedan ~as.

- Mislim da se skra}ewem

radnog vremena ugostiteqskih

objekata ni{ta ne mijewa, te

da }e se ta odluka kr{iti -

rekao je na~elnik Odjeqewa

za privredu op{tine Gradi-

{ka Du{an Male{evi}.

Na~elnik op{tine Gradi-

{ka Nikola Kraguq je rekao

da ovakve inicijative ne tre-

ba odbacivati, ali da je pro-

blem u op{tini Gradi{ka

sprovo|ewe i po{tovawe

usvojenih odluka.

Tokom rasprave o Prije-

dlogu odluke o izmjeni i do-

puni Programa kori{}ewa

sredstava za podsticaj poqo-

privredne proizvodwe za te-

ku}u godinu, Zoran Latino-

vi} je izrazio negodovawe {to

se na kraju godine preusmje-

ravaju bespovratna sredstava.

Male{evi} je rekao da se

preusmjeravawe novca vr{i

jer je banka sa kojom je plani-

rano zakqu~ewe ugovora o

kreditirawu predvi|enih 100

hiqada maraka od toga odu-

stala.

¥ B. Ra.

SJEDNICA SKUP[TINE OP[TINE GRADI[KA

Zabava do kasnih ~asova

ISTUPAWA

Odbornik SDS u Skup-

{tini op{tine Gradi{ka

Slobodan ^iki} na posqed-

woj sjednici istupio je iz

kluba odbornika SDS, a od-

borni~ku aktivnost nasta-

vi}e kao nezavisni odbor-

nik.

Op{tinski odbornik

Marija Cvjetkovi} je raz-

rije{ena svih du`nosti, jer

je preuzela du`nost posla-

nika u Narodnoj skup{tini

Republike Srpske.

U OBJEKTIVU

ponedjeqak, 13. novembar 2006.KROZ REPUBLIKU SRPSKU

PALE - U sjedi{tu repu-

bli~ke organizacije Crve-

nog krsta Srpske, u paqan-

skom nasequ Obili}evo, u

petak je odr`ano regional-

no kviz-takmi~ewe o pozna-

vawu pokreta Crvenog krsta.

Svoje znawe pokazali su po-

bjednici op{tinskih takmi-

~ewa sa pod-

ru~ja sarajev-

sko-romanij-

skog regiona i

grada Isto~-

nog Sarajeva.

Rije~ je o

takmi~ewu u

kojem u~estvu-

ju ekipe u~eni-

ka petog, {e-

stog i sedmog

razreda osnov-

ne {kole, koje

su osvojile pr-

va mjesta na ni-

vou {kolskih

takmi~ewa u

Palama, Is-

to~noj Ilixi,

Rogatici, Is-

to~nom Novom

Sarajevu, So-

kocu, Han Pi-

jesku i Kali-

noviku.

- Ovaj kviz

predstavqa vr-

lo popularan

metod edukaci-

je, koji Crveni krst koristi

u radu sa mladima - ka`e ge-

neralni sekretar Republi~-

ke organizacije Crvenog kr-

sta Svanimir \oki}. On je

ocijenio da ovakva takmi~ewa

predstavqaju i svojevrstan vid

regrutacije mladih i wihove

animacije da se aktivno ukqu-

~e u rad Crvenog krsta, kao

velike porodice i organiza-

cije kojoj su na prvom mjestu

briga o ~ovjeku i porodici.

Isti~u}i da je rije~ i o

jednoj od tradicionalnih pro-

gramskih aktivnosti, \oki}

je podsjetio kako se ovakva

takmi~ewa ovih dana odr`a-

vaju {irom Srpske, te naja-

vio da }e krajem decembra bi-

ti odr`ana i republi~ka smo-

tra znawa o poznavawu pokre-

ta Crvenog krsta.

- Iz godine u godinu se po-

tvr|uje da mladi uspje{no sa-

vladavaju ovu materiju, a na-

ma i jeste ciq da ih na pra-

vi na~in upoznamo sa svim

onim vrijednostima koje ba-

{tini na{e organizacija, ka-

ko bi oni sutra, zajedno sa

nama starijima, ostali na

tragu humanosti i bili

spremni i osposobqeni da

pomognu nekoj starici, maj-

ci ili bilo kome ko treba i

o~ekuje odre|enu pomo} - za-

kqu~io je \oki}.

¥ S. [EKARA

Pobjedni~ka ekipa do{la

je iz Osnovne {kole "Qutica

Bogdan# iz Kalinovika, a ~i-

nile su je u~enice Nikolina

Komqenovi}, Isidora Mandi}

i Milka Veleti}.

Ovu tro~lanu dru`inu, ko-

ja }e nastupiti i na republi~-

kom takmi~ewu, pripremali su

u~iteqica Qeposava Lalovi}

i sekretar Op{tinske organi-

zacije Crvenog krsta u Kali-

noviku Dragica Govedarica.

Drugo i tre}e mjesto osvo-

jile su ekipe {kole "Sveti

Sava# iz Rogatice i istoime-

ne {kole iz Isto~nog Novog

Sarajeva.

POBJEDNICI

U~esnici takmi~ewa: Pokazali odli~no znawe

Pobjedni~ka ekipa: U~enice {kole

"

Qutica Bogdan"

REGIONALNO KVIZ-TAKMI^EWE O POZNAVAWU CRVENOG KRSTA

Ovakva takmi~ewa predstavqaju svojevrstan vid

regrutacije mladih, koji }e se aktivno ukqu~iti u rad

Crvenog krsta, rekao Svanimir \oki}

NA TRAGU HUMANOSTINA TRAGU HUMANOSTINA TRAGU HUMANOSTINA TRAGU HUMANOSTINA TRAGU HUMANOSTINA TRAGU HUMANOSTINA TRAGU HUMANOSTINA TRAGU HUMANOSTINA TRAGU HUMANOSTI

14

LAKTA[I - Usvajawem

Odluke o ku}nom redu, upra-

vqawe i odr`avawe stambenih

zgrada poslije privatizacije

dr`avnih stanova dobilo je

svoj pravni okvir. Kako je na-

gla{eno na posqedwoj sjedni-

ci Skup{tine op{tine Lak-

ta{i, iako je proces privati-

zacije dr`avnih stanova za-

vr{en, jo{ nisu po~ele sa ra-

dom sve zajednice eta`nih vla-

snika, {to je u svakodnevnom

`ivotu ve} stvorilo velike

probleme.

- U tom smislu ova odluka

mo`e da se shvati i kao pomo}

vlasnicima stanova, da se u

skladu sa Zakonom o odr`ava-

wu zgrada br`e organizuju i

tako obezbijede funkcional-

nost i bezbjednost zgrade kao

cjeline i wenih zajedni~kih

dijelova - rekao je na~elnik za

stambeno-komunalne poslove

op{tine Lakta{i Milovan

Baji}.

S druge strane, kaznene od-

redbe ove odluke daju ve}a ovla-

{}ewa op{tinskoj komunalnoj

policiji.

Naime, oni koji i nakon

usvajawa ove odluke nastave sa

praksom da umjesto drvarnica

koriste javne povr{ine za skla-

di{tewe drva ili u vrijeme

dnevnog ili no}nog odmora

stvaraju buku, prolijevaju vodu

ili bacaju sme}e sa balkona,

mora}e platiti kaznu od 100 do

600 maraka.

Na udaru komunalne poli-

cije i nov~anih kazni na}i }e

se i oni koji praktikuju da pa-

le ro{tiqe na balkonima stam-

benih zgrada. Za iste ili sli~-

ne prekr{aje kazne }e se kreta-

ti od 500 do 5.000 maraka.

Osim individualnih kazni,

ova odluka predvi|a i kolek-

tivne kazne, u visini od 500 do

5.000 maraka za one zajednice

eta`nih vlasnika koje ne budu

uredno i redovno odr`avale

dvori{ta i zelene povr{ine

ispred zgrada, prohodan i osvi-

jetqen prilaz zgradi, te ured-

ne i ~iste balkone, lo|e i fa-

sade zgrade. Kako se u prizemqu

mnogih lakta{kih stambenih

zgrada nalaze ugostiteqski i

poslovni objekti, poseban dio

ove odluke odnosi se na kori-

snike tih prostora.

Nova odluka o komunalnom

redu predvi|a kaznu za prekr-

{aje kao {to su {arawe po fa-

sadama, pravqewe buke u vrije-

me odmora koje izvr{i malo-

qetno lice, koju }e platiti wi-

hovi roditeqi ili starateqi.

¥ D. DAVIDOVI]

NOVA ODLUKA O KU]NOM REDU U LAKTA[KIM STAMBENIM ZGRADAMA

KAZNE VREBAJU NEPOSLU[NE

Oni koji nastave da koriste javne povr{ine za

skladi{tewe drva ili u vrijeme dnevnog ili no}nog

odmora stvaraju buku, prolijevaju vodu ili bacaju sme}e

sa balkona, mora}e da plate kaznu od 100 do 600 maraka

Lakta{i: Nema ro{tiqawa na balkonu

[AMAC - Na trotoaru izme|u Robne ku}e i Zelene pija-

ce u [amcu na{a kamera je "uhvatila# neobi~ni prizor. Ia-

ko je novembar ve} poodmakao, ovog ~ovjeka uspavalo je sun-

ce. Beton mu je posteqa, a nebo pokriva~. Sve {to znamo o

ovom neobi~nom spava~u je to da se zove Pita i da mnogo vo-

li pivo. Ulica je frekventna i pje{acima i vozilima, ali to

nije smetalo spava~u da utone u dubok san. ¥ V. A.

Miran san

QUBIWE - Op{tina Qubi-

we ustupila je na besplatno kori-

{}ewe Op{toj zadruzi "Sloga# iz

Uboska staru {kolsku zgradu u

ovom selu povr{ine 500 kvadrat-

nih metara, {kolsko dvori{te od

2.000, te jednu wivu od 300 kva-

dratnih metara.

Uz to, "Sloga# }e iz op{tin-

skog buxeta za ovu godinu dobiti

pomo} od 10.000 maraka za obnovu

biv{e {kole u kojoj }e biti sje-

di{te zadruge, koja namjerava da

se bavi otkupom, a u daqoj budu}-

nosti i preradom mlijeka. Op-

{tina je tako|e besplatno dodi-

jelila i svoje nekretnine: nastre-

{nicu od 367 i su{aru od 107 kva-

dratnih metara, te 1.000 kvadra-

ta dvori{ta na Okladima Op{toj

zadruzi "Stela# iz Qubiwa, ko-

ja namjerava da se bavi planta-

`nim uzgojem vo}a na zakupqenih

15 hektara u Qubiwskom poqu.

Odgovaraju}i na zahtjeve, u

prvom slu~aju 11 fizi~kih lica

iz Uboska, a u drugom sedam iz

Qubiwa, odbornici Skup{tine

op{tine Qubiwe, na posqedwoj

sjednici, jednoglasno su se slo-

`ili da se i "Slogi# i "Steli#

dodijeli navedena pomo}. ¥ @. J.

OP[TINA QUBIWE POMA@E ZADRUGARE

Krov za

"

Slogu" i

"

Stelu"

BIJEQINA - Javni fond za

dje~iju za{titu po~eo je isplatu

dje~ijeg i materinskog dodatka i

sredstava za ubla`avawe posqe-

dica uvo|ewa poreza na dodatu

vrijednost za oktobar.

Za redovnu isplatu dodatka

na djecu iz sredstava Javnog fon-

da za dje~iju za{titu obezbije|e-

no je 1.435.980 maraka, a za ispla-

tu materinskog dodatka 216.300

maraka. Vlada Republike Srpske

obezbijedila je dodatnih 489.300

maraka, odnosno 15 maraka po dje-

tetu za isplatu dodatka na djecu

i materinskog dodatka za avgust,

{to }e biti ispla}eno uz okto-

barski dje~iji dodatak.

Prema rije~ima direktora

Javnog fonda za dje~iju za{titu

Momira Popi}a, iznos dje~ijeg

dodatka je 50, odnosno 85 maraka

po djetetu, dok majke korisnici

dodatka primaju po 85 maraka.

- U zavisnosti od reda ro|ewa,

za drugoro|eno i ~etvrto dijete u

porodici ispla}uje se po 50 mara-

ka, dok tre}ero|ena djeca i vulne-

rativne, odnosno najosjetqivije

kategorije primaju po 85 maraka

- rekao je Popi}. On je obrazlo-

`io da u ovu kategoriju spadaju

djeca bez roditeqskog starawa, iz

porodica koje primaju socijalnu

pomo}, ometena u razvoju ili obo-

qela od celijakije ili hroni~nih

bolesti koje imaju za posqedicu

tjelesna o{te}ewa. ¥ V. Je.

PO^ELA ISPLATA DJE^IJEG DODATKA

Avgust uz oktobar

GRADI[KA - Pregovori

predstavnika op{tine Gradi{ka

sa holandskim preduze}em

"A.J.M. van Genuglen# o po~etku

izgradwe sviwogojske farme u

gradi{kom selu Cerovqani su

zavr{eni.

Ovo je za "Glas Srpske# po-

tvrdio na~elnik Odjeqewa za pri-

vredu administrativne slu`be

Gradi{ke Du{an Male{evi}.

- Sviwogojska farma u Cero-

vqanima trebalo bi da bude izgra-

|ena na 2,5 hektara zemqi{ta, a

imala bi kapacitet od 5.000 svi-

wa - kazao je Male{evi}.

On je istakao da bi ~itava

investicija ko{tala oko tri mi-

liona maraka, a samim po~etkom

rada ove farme bilo bi zaposle-

no 20 radnika. Izgradwa objek-

ta trebalo bi da po~ne na proqe-

}e naredne godine.

- Op{tina Gradi{ka je u av-

gustu podnijela zahtjev Vladi Re-

publike Srpske o ustupawu 2,5

hektara zemqi{ta op{tini Gra-

di{ka na trajno kori{}ewe - re-

kao je Male{evi} i dodao da od-

govor na ovaj zahtjev o~ekuju ovih

dana.

Prema wegovim rije~ima, ta

parcela bila bi ustupqena za iz-

gradwu sviwogojske farme, a op-

{tina Gradi{ka }e preduze}u

"A.J.M. van Genuglen# dati punu

podr{ku za dobijawe potrebnih

dozvola. ¥ B. Ra.

IZGRADWA SVIWOGOJSKE FARME U CEROVQANIMA

Radovi od proqe}a

BIJEQINA - Op{tinska ko-

misija za slobodu pristupa infor-

macijama organizova}e javnu tri-

binu na kojoj }e gra|ani biti upo-

znati sa nacrtom buxeta op{tine

Bijeqina za 2007. godinu.

Javne rasprave bi}e odr`ane

14. novembra u zgradi Skup{tine

op{tine za buxetske korisnike, a

za gra|ane organizuju se u biblio-

teci "Filip Vi{wi}# 15. i 16. no-

vembra, te 17. novembra u mjesnim

zajednicama Dvorovi i Jawa. Kako

je naglasila ~lan Komisije za slo-

bodu pristupa informacijama

Slavka Mitrovi}, ova komisija

uradila je plan medijskog predsta-

vqawa nacrta, koji podrazumijeva

prezentaciju putem elektronskih

medijima i {tampane materijale.

- O~ekujemo da }e gra|ani u~e-

{}em na javnim raspravama dopri-

nijeti da ovaj buxet bude boqi za

sve wegove korisnike - rekla je

Mitrovi}.

Osvr}u}i se na rad Komisije,

ona je izjavila da se gra|ani Bije-

qine mnogo vi{e obra}aju op-

{tinskoj upravi za slobodan pri-

stup informacijama nego ranijih

godina.

- U proteklih 10 mjeseci pod-

nesena su 32 zahtjeva za slobodan

pristup informacijama, koji su

se najve}im dijelom odnosili na

urbanisti~ku regulativu - pre-

cizirala je Mitrovi} i podsje-

tila da je u zgradi op{tine Bi-

jeqina postavqen info-pult na

kome gra|ani mogu podnijeti za-

htjev za pristup informacijama,

na koji se mora odgovoriti u ro-

ku od 15 dana.

¥ V. Je.

RASPRAVE O NACRTU BUXETA OP[TINE BIJEQINA

Narod ima rije~

NA TRAGU HUMANOSTI

Kamen temeqac za

dr`avni zatvor BiH

trebalo bi da bude po-

stavqen 22. novembra.

Zatvor }e imati visok

stepen sigurnosti, a

wegovu izgradwu pomo-

}i }e Sjediwene Ame-

ri~ke Dr`ave, donaci-

jom od ~etiri miliona

evra, te Holandija, Au-

strija i jo{ neke dru-

ge evropske zemqe.

Ovo }e biti jedini

poslijeratni projekat koji ne-

}e biti svrstan u kategoriju,

obi~no, proma{enih investi-

cija. Zatvor }e, zapravo, biti

jedina ustanova u BiH u kojoj }e,

i to neprestano, biti stopro-

centna iskori{}enost insta-

lisanih kapaciteta.

¹ ¹ ¹

Biv{i predsjednik Repu-

blike Srpske Dragan ̂ avi}, na-

kon prvooktobarskog kraha,

smeta svima u Srpskoj demo-

kratskoj stranci. Svi ga optu-

`uju. Za sve je kriv. Okomili

se na ^avi}a svi koji su konta-

li da }e se wegov mandat mo}i

resetovati.

Nisu, me|utim, znali da je

ra`alovani predsjednik nare-

zan na kod kakvog "ne poznaju#

ra~unari paqanskih pilanxija

i brojnih drugih ne~asnih qu-

di bliskih "{umama i gorama

na{e zemqe ponosne#.

¹ ¹ ¹

Amerikanka Inge Valen ~e-

tiri dana borila se za `ivot

nakon {to ju je poklopio fri-

`ider u wenoj kuhiwi. Spasio

ju je lokalni politi~ar Greg

Alen, koji je vodio kampawu, i

to od vrata do vrata, za grado-

na~elnika mjesta Rozvil. Inge

je rekla kako je "ne zanima

stranka koju wen spasiteq

predstavqa#, ali je dodala da }e

"za wega glasati u svakom slu-

~aju#.

Kako bi samo Darko Jota-

novi}, Krsto Jandri}, Ilija

Stevan~evi}, Milosava Jako-

vqevi}, Mirnes Aja-

novi}... voqeli da su

krajem septembra bi-

li u blizini neke od

bh. Ingi. Jer, samo uz

pomo} Inginih fri-

`idera mogli su da

se do~epaju ~etvoro-

godi{weg mandata i

onog - "lezi hqebe da

te jedem#.

¹ ¹ ¹

Nedavno je pred-

stavqena Rezolucija

Islamske zajednice o razli~i-

tom tuma~ewu islama u BiH. Ri-

je~ je o dopuwenom dokumentu,

po{to su se u tuma~ewe islama

u BiH, za razliku od vremena

prije posqedweg rata, danas

umije{ale i vehabije.

Ne bi iznenadilo da efen-

dija Ceri}, stavove u vezi sa od-

nosom prema vehabijama, poku{a

da naknadno ugradi i u dokumen-

te Drugog zasjedawa AVNOJ-a.

¹ ¹ ¹

Visoki me|unarodni pred-

stavnik u BiH Kristijan [varc

[iling zahtijeva od me|unarod-

ne zajednice da "nastavi sa po-

stepenom predajom odgovorno-

sti na druge#, upozoravaju}i ka-

ko je "bosanskohercegova~ka

stvarnost danas neugodna i to na

mnogo na~ina#.

Dobro jutro, gospodine Pro-

tektore. Nije vaqda da ste se, ne

daj bo`e, tek sada probudili iz

duboke desetogodi{we kome.

¹ ¹ ¹

Vaspita~ica Kristijana

Buruijana, koja radi u jednom

vrti}u u Bukure{tu, mogla bi

da izgubi posao nakon {to se za-

vr{i istraga u vezi sa wenim

slu~ajem. Ona je, skrivenom ka-

merom, uhva}ena kako je djeci,

koja su ometala ~asove, usta li-

jepila selotejpom.

Branimir Glava{ tako|e

ima problema sa selotejpom, sa-

mo {to kod wega "pacijenti#

nisu ometali ~asove. Wegove

`rtve su, uz to, i davno bile u

vrti}ima. ¥

HO]U DA KA@EM...

VEHABIJE I AVNOJ

FO^A - Maratonske sjed-

nice op{tinskog parlamenta,

na kojima traju ina}ewa poje-

dinih stranaka i izvr{ne vla-

sti, odavno su postale sumor-

na slika i prilika fo~anske

politike.

Tako je na posqedwem za-

sjedawu Skup{tine op{tine

Fo~a samo utvr|ivawe dnev-

nog reda trajalo sat i po, a

polemika o samo jednoj ta~-

ki dnevnog reda vi{e od dva

~asa. Sjednica, sa koje su u

pauzama pobjegli i neki od

odbornika, zavr{ena je tek

uve~e.

Rasprava o mi{qewu re-

publi~kog javnog pravobrani-

oca povodom odluke o izgrad-

wi dvije stambeno-poslovne

zgrade u Fo~i, ubrzo je pre-

rasla u polemiku.

Naime, po zakqu~ku pro-

{le sjednice, trebalo je

uskladiti postoje}u odluku o

izgradwi profesorskih sta-

nova u Dowem Poqu sa zako-

nom i dopunskim mi{qewem

pomo}nika javnog pravobra-

nioca, ili donijeti novu.

Istina, odbornici su od

izvr{ne vlasti dobili pisme-

nu dopunu odluke, ali opozi-

cija, odbornici Demokratskog

narodnog saveza, nisu bili za-

dovoqni. Oni su na~elnika

Zdravka Krsmanovi}a i izvr-

{nu vlast optu`ili za ponov-

no nepo{tovawe Skup{tine

i wenih odluka, tra`e}i pi-

smeno mi{qewe javnog pravo-

branioca.

Republi~ki javni pravo-

branilac Stefan Todorovi}

morao je da sa govornice pri-

sutne odbornike pozove na

razboritost, mole}i ih da iz-

bjegnu polemiku i birokrat-

ske manire kada su stvari od

ve}eg interesa u pitawu.

- Iako su napravqeni ne-

ki propusti prilikom dodjele

gra|evinskog zemqi{ta, va{a

odluka o izgradwi dvije stam-

beno-poslovne zgrade za pro-

fesore va{ih fakulteta je u

granicama Ustava i zakona -

istakao je Todorovi}, upozora-

vaju}i parlament da bi dono-

{ewe nove odluke imalo {tet-

ne posqedice po grad Fo~u.

Umjesto smirivawa ras-

prave, strijele su odapete i

na prisutnog javnog pravobra-

nioca, ali i na izvr{nu vlast

op{tine, na Komisiju za pro-

pise. Tek poslije vi{e~asov-

ne polemike, do{lo se do do-

govora po kome }e na~elnik

op{tine sa ugovornim stra-

nama i izvo|a~ima radova za-

kqu~iti aneks ugovora o iz-

gradwi dvije zgrade u Dowem

Poqu, ~ime }e se otkloniti

eventualne nezakonitosti na

koje se poziva pravobranilac

Republike Srpske.

¥ D. TODOROVI]

Pi{e Slavi{a

SABQI]

JO[ JEDNA MARATONSKA SJEDNICA SKUP[TINE OP[TINE FO^A

Samo utvr|ivawe dnevnog reda trajalo sat i po,

a rasprava o jednoj ta~ki dnevnog reda vi{e od dva ~asa

ponedjeqak, 13. novembar 2006. KROZ REPUBLIKU SRPSKU

15

BUXET

Sjednica je nastavqena

sva|om o izvje{taju buxeta za

devet mjeseci ove godine. Po-

slije duge rasprave, poslani-

ci nisu prihvatili odluku o

op{tinskoj kasi, iako se o woj

pozitivno izjasnila buxetska

komisija.

Na sjednici Skup{tine

op{tine Fo~a, zbog ostavke u

Socijalisti~koj partiji, Jo-

kica @ivanovi} je najavila

status nezavisnog odbornika.

KVADRATI POSVA\ALI ODBORNIKE

BRATUNAC - Ovih dana

re`iser Emir Kusturica pri-

vodi kraju snimawe najnovijeg

filma "Zavet#. Glavne uloge

povjerene su ~etrnaestogodi-

{wem Uro{u Milovanovi}u iz

Beograda i Mariji Petronije-

vi} iz po`e{kog sela Visiba-

be. Od poznatih glumaca u fil-

mu su anga`ovani Miki Manoj-

lovi}, Aleksandar Ber~ek i

Qiqana Blagojevi}. Mo`da to

ne bi bilo ni{ta ~udno da u

ovaj film nisu "uletjela# i dva

sredwo{kolca iz Bratunca,

Selma Su{i} i Ninoslav Ni-

no ]ulum.

- Moj dje-

~iji san da

budem u fil-

mu postao je

stvarnost 16.

d e c e m b r a

2005. Po{to

nisam oti{-

la na ~as, mu-

vala sam se

h o d n i c i m a

{kole i sre-

la se sa Ni-

nom i troji-

com mladi}a,

za na{u sre-

dinu, neobi-

~nog izgleda.

Oni su me

poslali da

se fotogra-

fi{em i

odatle je sve

po~elo - pri-

~a Selma.

Dodaje da

je bila izne-

na|ena, ali i

sumwi~ava.

- Misli-

la sam da ne-

mam nikakv-

ih {ansi. Ima

toliko drugih,

iskusnijih i

qep{ih, ali

neka nada ti-

wala je u me-

ni - priznaje

Selma.

Prisje}a

se da su ubrzo

oti{li na

Me}avnik, na

prvi kasting.

Konkurencija

je bila ̀ esto-

ka, ali u{li

su u naju`i iz-

bor.

- Izme|u

mene i Marije

iz Po`ege,

Kusturica se

opredijelio za Mariju, a ja sam

wena najboqa drugarica koja u

filmu nema imena - ka`e Sel-

ma Su{i}.

Svakodnevni `ivot u~eni-

ce tre}e godine Ma{insko-teh-

ni~ke {kole promijenio se iz

osnova.

Naglasila je da joj se pono-

vo osmijehnula sre}a. Na prepo-

ruku Slobodana Dedei}a, di-

rektora kastinga u Kusturi~i-

nom filmu, do{ao je poziv na

kasting za glavnu `ensku ulo-

gu u filmu "Hitna pomo}# Go-

rana Radovanovi}a.

Ninoslav ]ulum je tada bio

~etvrta godina Elektrotehni~-

ke {kole. Ulazak u film ve-

likog majstora imao je neobi-

~an tok.

- Desilo se sasvim slu~aj-

no. Po{to sam upravo pobjegao

sa ~asa, na stepeni{tu {kole

naletio sam na trojicu qudi na-

oru`anih foto-aparatima i

jo{ nekom opremom. Bili su to

asistenti Emira Kusturice, ko-

ji su me fotografisali - pri-

~a Ninoslav.

- Na moje iznena|ewe i ra-

dost, pozvan sam sa ostalima na

Me}avnik. Ubrzo potom dobio

sam je ulogu Tomi}a - istakao je

Ninoslav.

Zavr{io je sredwu {kolu.

Nije se upisao na `eqeni fa-

kultet i sada priprema novi

pozori{ni komad "Sve je to ro-

kenrol#. Qetos je re`irao i

igrao u komadu "Studentkiwa#,

koji je bio zapa`en na ovom pro-

storu.

"Daske koje ̀ ivot zna~e# su

i daqe wegova najve}a qubav.

¥ Q. SIMI]

SELMI SU[I] I NINOSLAVU ]ULUMU POSRE]IO SE BIJEG SA ^ASA

ULETJELI U FILM

Na preporuku Slobodana Dedei}a, direktora

kastinga u Kusturi~inom filmu, Selmi Su{i}

stigao poziv na kasting za glavnu `ensku ulogu

u filmu

"

Hitna pomo}" Gorana Radovanovi}a

Uro{ Milovanovi}: Glavni junak

filma

Selma Su{i} i Nino ]ulum:

Veliko isku{ewe

VI[EGRAD - Za deset mje-

seci ove godine op{tina Vi{e-

grad je iz namjenskih buxetskih

prihoda, ostvarenih po osnovu

kori{}ewa prirodnih bogatsta-

va za proizvodwu elektri~ne

energije, putem kredita za razvoj

poqoprivrede i zanatsko-pred-

uzetni~ke djelatnosti, odobri-

la 2,202 miliona maraka.

Ovo je potvrdio portparol

op{tine Vi{egrad Zdravko

@u`a.

- Od ovih odobrenih sredsta-

va ve} je realizovano 1,972 mili-

ona maraka, od ~eka za programe

razvoja poqoprivrede 395 hiqa-

da, a za zanatsko-preduzetni~ku

djelatnost 1,897 miliona maraka

- rekao je @u`a.

On je precizirao da su iz

plasiranih sredstava ovih pod-

sticajnih kredita finansirana

83 razvojna programa pravnih i

fizi~kih lica.

- Iz oblasti poqoprivrede

odobreno je 47, a iz zanatsko-

preduzetni~ke djelatnosti 36

kredita. Prema ugovorima koji

su sa~iweni sa korisnicima kre-

dita, oni su preuzeli obavezu da

zaposle 122 nova radnika - na-

glasio je @u`a.

Pomenuta kreditna sredstva

plasirana su putem Nove banke

Bijeqina, a odobrena su uz sa-

glasnost Kreditnog odbora, u ~i-

jem sastavu su i predstavnici op-

{tine Vi{egrad.

Pomenuti krediti, na osnovu

utvr|enih kriterijuma, vra}aju

se za pet godina, uz grejs period

izme|u 12 i 18 mjeseci i kamatu

od dva odsto, te bankovnu provi-

ziju od jedan odsto, {to se smatra

izuzetno povoqnim uslovima,

zbog ~ega je i interesovawe za

wihovo kori{}ewe zavidno.

Ina~e, konkurs za odobrava-

we ovih sredstava je stalan, ta-

ko da banka i administrativna

slu`ba op{tine nastavqaju sa

prijemom novih zahtjeva, koji }e

se razmatrati krajem ove ili po-

~etkom naredne godine.

¥ S. HELETA

OP[TINA VI[EGRAD PODIJELILA NOVE KREDITE

Ratarima najvi{e

Zdravko @u`a: Podijeqeno blizu dva

miliona maraka

^ELINAC - ^lanovi Aktiva dobrovoqnih

davalaca krvi iz ^elinca, koji djeluje pri Op-

{tinskoj organizaciji Crvenog krsta, u petak su

darovali 45 doza dragocjene te~nosti. Ova huma-

nitarna akcija organizovana je u saradwi sa Za-

vodom za transfuziju krvi iz Bawe Luke i ~eli-

na~kim Domom zdravqa.

- Akciji su se odazvala 53 ~lana Aktiva do-

brovoqnih davalaca krvi, ali svi nisu mogli

darovati krv iz zdravstvenih razloga. Kolek-

tivno su se akciji i ovog puta odazvali ~lano-

vi Udru`ewa gra|ana "Budu}nost# i Udru`ewa

`ena "Bo`ur# iz ^elinca - ka`e Ostoja Kova-

~i}, sekretar Op{tinske organizacije Crvenog

krsta.

Ovo je tre}a ovogodi{wa akcija darivawa kr-

vi koju organizuje ~elina~ki Aktiv dobrovoqnih

davalaca.

Nakon darivawa dragocjene te~nosti, za do-

brovoqne davaoce je u hotelu "Turist# Op{tin-

ska organizacija Crvenog krsta, u saradwi sa svo-

jim donatorima, organizovala ru~ak. ¥ B. M.

AKCIJA DARIVAWA KRVI U ^ELINCU

Pokloweno 45 doza

Hotel

"

Turist": Dru`ewe

"

dobrovoqaca"

Milanko Adamovi}, ekono-

mista - Kako sam samac nije me

mnogo uznemirilo kada sam ~uo

da ne}e biti vode cijeli vikend.

Ne treba mi mnogo, tako da sam

nato~io vodu u fla{e koliko

mi je dovoqno da pijem. Bilo je

najavqeno da vode ne}e biti u

vi{im predjelima, pa sam bio

siguran da ne}e biti ni kod

mene na Star~evici. Ipak, u

subotu sam cijeli dan imao vo-

du, a tek u nedjequ su slavine

bile suve.

Gospava Radovanovi}, pen-

zioner - Stanujem u centru gra-

da tako da sam imala vodu pro-

tekla dva dana. Ali po{to su

iz "Vodovoda# upozoravali da

vode ne}e biti, napunila sam

sve posude kako bi mogla oprati

posu|e, kuvati i piti. ^ak sam

i ve{ oprala u petak da ne

rizikujem.

Lambu{ Sutiraski , student

- Kao i ve}ina sugra|ana pripr-

emio sam se za vikend bez vode.

Tada smo shvatili kako je do-

bro imati kanistere u ku}i.

Iako je pritisak bio slab,

imali smo vode u subotu i ned-

jequ. Vjerujem da su mnogi bili

u panici, vi{e nego {to je

potrebno. Dva dana mo`emo iz-

dr`ati sa vodom iz prodavnica.

Slavica Tosi}, doma}ica -

Nije bilo potrebe da idemo na

izvore ili da uzimamo vodu iz

cisterni. Pritisak je bio slab,

ali vode nije potpuno nestaja-

lo. Potro{a~i su na vrijeme up-

ozoreni. Sve i da nije bilo vode,

dva dana bi nekako izdr`ali.

Sa{a Pa`in, referent mar-

ketinga - Nato~ili smo vodom

i najmawu posudu koju smo imali

u ku}i. U petak je bio pravi

haos, svi na kupawe, prawe, da

{to prije obezbijedimo dovo-

qno vode za vikend. Sre}om,

vode nije nestajalo. Nekako je

lak{e kada nestane struje, nego

vode. Nadamo se da }e izgrad-

wom nove Fabrike vode, prob-

lemi sa vodosnabdijevawem gra-

da kona~no prestati.

Vesna Zuban, kwi`evnik -

Proteklog vikenda smo bili

oko tri ~asa bez vode, ali nije

bilo tako stra{no kako je na-

javqeno. Pritisak jeste bio

slabiji nego ina~e, ali opet bo-

qe i{ta nego ni{ta. Kako

`ivim na Star~evici, o~eki-

vali smo da ne}e biti vode ni u

ponedjeqak. Svaka ~ast rad-

nicima "Vodovoda# {to su nas

na vrijeme qude obavijestili i

posao zavr{ili u {to kra}em

roku. ¥ Pripremila

S. DU[ANI]

Snimio R. [IBAREVI]

UPOZORENI NA VRIJEME

Milanko Adamovi}

Slavica Tosi} Sa{a Pa`in Vesna Zuban

KAKO STE SE SNALAZILI BEZ VODE?PITAMO SUGRA\ANE

Lambu{ Sutiraski

NA VELIKO zadovoq-

stvo svih na{ih sugra|ana,

protekli vikend bez vode

pro{ao je mnogo lak{e nego

{to je ve}ina o~ekivala.

Iako je najavqeno da u ve-

}em dijelu grada ne}e biti

vode, slavine gotovo nigdje

nisu bile suve. Trinaest "Vo-

dovodovih# cisterni obila-

zile su sva naseqa i snabdi-

jevale vodom one gra|ane kod

kojih je pritisak u slavina-

ma bio slabiji.

U Fabrici vode u Novose-

liji ju~e je zavr{ena monta-

`a postrojewa, poslije ~ega

je uslijedila dezinfekcija

cijevi, puwewe rezervoara i

analiza ispravnosti vode za

pi}e. Ukoliko ne bude ne-

predvi|enih okolnosti, Ba-

wolu~ani bi ve} jutros tre-

balo da dobiju pitku vodu.

- Na vrijeme se pripremi-

li za radove, pa smo zavr{i-

li prije nego {to smo plani-

rali. Spojili smo rezervoar

pitke vode nove Fabrike sa

postoje}im rezervoarom i sa

glavnom pumpnom stanicom

- rekao nam je direktor Sek-

tora za proizvodwu i distri-

buciju vode bawolu~kog "Vo-

dovoda# Mirko Joki}.

[ef Nadzornog tima Za-

voda za izgradwu Aleksan-

dar Cvijanovi} ka`e da su i

investitor i izvo|a~ rado-

va kvalitetno obavili pri-

preme i da su se radovi, na

op{te zadovoqstvo, obavqa-

li br`e nego {to je plani-

rano.

- Budu}i da je ~itavo po-

strojewe postoje}e fabrike

vode bilo zaustavqeno i is-

pra`weno, zastoj je iskori-

{}en za neke radove na po-

stoje}em postrojewu. Iako

je najve}i dio posla obavqen

u zatvorenom prostoru, dio

se izvodio i vani, tako da je

i lijepo vrijeme pogodovalo

brzom zavr{etku radova - is-

takla je izvr{ni direktor

za tehni~ka pitawa "Vodo-

voda# Branka Trnini}.

Prema wenim rije~ima,

spajawem starog i novog re-

zervoara zna~ajno je pro{i-

ren rezervoarski prostor,

sa dosada{wih tri na deset

hiqada kubnih metara. To }e

doprinijeti stvarawu rezer-

vi ~iste vode koje su potreb-

ne ovom podru~ju, naro~ito

qeti, kada je u vi{im zona-

ma bio slab pritisak i dola-

zilo do prekida u vodosnab-

dijevawu.

Tokom vikenda potro{a-

~i su vodom snabdijevani sa

bunarskog sistema, {to zna-

~i da je prema gradu i{lo

oko 400 litara vode u se-

kundi, 40 odsto u odnosu na

svakodnevnu - redovnu ispo-

ruku.

- U ni`im dijelovima gra-

da bilo je vode, ~ak su i sta-

novnici Star~evice, uglav-

nom imali vodu. Na terenu je

bilo 13 cisterni, koje su

snabdijevale gra|ane. Na vri-

jeme smo obavijestili sve

ustanove, kao i potro{a~e da

}emo obavqati radove, pa su

se qudi pripremili. Iako

smo imali neprekidna de`ur-

stva, nije bilo previ{e pozi-

va gra|ana. Ovom prilikom

im zahvaqujemo na razumije-

vawu i strpqewu - poru~ila

je Branka Trnini}.

Jedna od cisterni bila je

smje{tena na parkingu u na-

sequ Sunce. Voza~ cisterne

Krstan Paji} ka`e da je u su-

botu bilo malo gra|ana koji

su dolazili po vodu.

- Ju~e je bila ve}a potra-

`wa, pa smo do 12 ~asova ve}

ispraznili jednu cisternu i

i{li po jo{ vode - rekao je

Paji}.

Po vodu iz cisterne ju~e

je do{ao i Neboj{a Vrawe{,

koji ka`e da je dobro {to su

iz "Vodovoda# na vrijeme

obavijestili gra|ane.

¥ M. MAJSTOROVI]

[KRBO

\Cisterne obilazile

sva naseqa

BAWOLU^ANI "PRE@IVJELI" DVODNEVNU NESTA[ICU VODE

U ni`im dijelovima grada nije bilo prekida

u vodosnabdijevawu, ~ak su i mje{tani Star~evice

imali vodu. Spajawe starog i novog rezervoara

stvori}e rezerve ~iste vode koje su, naro~ito qeti,

neophodne gra|anima na ovom podru~ju

HITNA POMO] - De`urni qekari Slu`be hitne po-

mo}i u protekla 24 ~asa pregledali su 113 odraslih paci-

jenata i 16 djece. Mobilne ekipe obavile su 13 ku}nih pos-

jeta, a intervenisali su i u tu~i.

PORODILI[TE - Na Ginekolo{ko-aku{erskom odje-

qewu Klini~kog centra na Paprikovcu obavqeno je {est

poroda. Ro|eno je pet djevoj~ica i jedan dje~ak.

VATROGASCI - De`urne vatrogasne jedinice gasile

su po`ar u ku}i u ulici Vladike Nasti}a u 18 ~asova i 45

minuta.

ELEKTROKRAJINA - Zbog radova na elektroener-

getskim postrojewima danas }e bez struje biti dio naseqa

Pavlovac od osam ~asova i 30 minuta do 11 ~asova. Od os-

am ~asova i 30 minuta do 13 ~asova struju ne}e imati dio

ulice Mare Mitrov i dio Vrbawe. Dio Stri~i}a, odnosno

zaselak Cvijeti}i bez elektri~ne energije }e biti od 11

~asova i 30 minuta do 13 ~asova i 30 minuta.

¥ Pripremila Sv. D.

e-mail:gradska@glassrpske.com, ℡ 051/223-210

SERVISNE INFORMACIJE

ponedjeqak, 13. novembar 2006.BAWA LUKA

16

Radnici Sektora "Odr`avawe# bawolu~kog "Vodovoda#

ju~e su prilikom otklawawa kvara na {ahtu u Aleji Svetog

Save u Boriku prona{li tri ru~ne bombe.

Direktor ovog sektora Sa{a [evo kazao je da su odmah po-

zvali policiju i obiqe`ili mjesto gdje su bile bombe. Iz Cen-

tra za obavje{tavawe potvrdili su nam da je tim deminera Re-

publi~ke uprave civilne za{tite odmah uklonio bombe iz

{ahta.

Gospava Radovanovi}

BOMBA U [AHTU

Radovi u Fabrici vode: U subotu i vrijeme

poslu`ilo (Snimio R. [IBAREVI])

Spajawe glavnih rezervoara: Rije{en dugogodi{wi

problem vodosnabdijevawa

NEGDJE CURILO, NEGDJE KAPALONEGDJE CURILO, NEGDJE KAPALONEGDJE CURILO, NEGDJE KAPALONEGDJE CURILO, NEGDJE KAPALONEGDJE CURILO, NEGDJE KAPALONEGDJE CURILO, NEGDJE KAPALONEGDJE CURILO, NEGDJE KAPALONEGDJE CURILO, NEGDJE KAPALONEGDJE CURILO, NEGDJE KAPALONEGDJE CURILO, NEGDJE KAPALO

IAKO zima ve} polako ku-

ca na vrata, prodavci ogrjeva

na Malti, ipak, ne trqaju ruke

zbog dobrog pazara.

Dvadesetak wih, neko na

kamionu, neko u traktorskoj

prikolici, od prvih dana jeseni

dovoze drva, ne bi li {togod

zaradili od Bawolu~ana koji

se ne griju na gradsko grijawe.

Za redovne mu{terije dr-

vosje~e nabavqaju po deset, pet-

naest metera drva i poneku

tonu ugqa. Nema ove zime mno-

go ni tih redovnih mu{terija,

ali drva ~ekaju.

- Mnogi mladi se `ale da

im je te{ko, nema posla, ne zna-

ju kud }e, {ta }e. Neka do|u,

brate, u {umu pa sijeku drva,

vuku, tovare, navla~e... Posla

ima samo ako se ho}e raditi.

Nije neka zarada, ali sve je bo-

qe od sjedewa prekr{tenih

ruku kod ku}e - pri~a prodavac

Slavko Markovi}.

Wegove kolege kazuju da ni-

je lako zaraditi za hqeb na ovaj

na~in. Dok isijeku drva u {um-

skim gazdinstvima, plate gori-

vo, izvuku iz {ume, do|e im kao

da "mlate praznu slamu#.

- Gorak je ovo hqeb. Ovdje

zbijamo {ale kako na svoj, tako

i na tu|i ra~un, izgledamo

veseli, ali niko ne zna na{u

muku. Sje~a drva nije najve}i

problem. Gore je {to za regis-

traciju kamiona trebamo izd-

vojiti vi{e od dvije hiqade

maraka - pri~a drvosje~a

Branko Savi}.

Kupcima je drvo skupo, pro-

davcima te`ak posao, ali na

kraju se ipak slo`e, jer u hlad-

nim sobama se ne mo`e biti.

Cijena jednog metra kubnog

drveta je od 60 do 70 maraka.

Razlika je, obja{wavaju pro-

davci, u kvalitetu drveta. Ni-

je isto lo`iti bukovo drvo i

vrbu, vele oni, jednim }e{ se

ogrijati, a drugim nasikirati.

Mnogi sugra|ani su ve}

pripremili ogrjev za zimu, ali

na|e se jo{ po neko ko je za-

kasnio ili se nadao da zima

ne}e pokazati zube. Tako je na

Maltu do{ao kupac @ivka

Slijep~evi}a koji veli da mu

je od pro{le zime ostalo

ne{to drva, ali ipak treba na-

puniti {upu.

- Drva su sve skupqa, a

plate sve mawe. Sam prehr-

awujem peto~lanu porodicu,

djeci treba topla soba, o

staroj majci da ne pri~am -

`ali se @ivko i na kraju

ipak ugovara posao. Kupio je

pet metara drva u nadi da }e,

zajedno sa pro{logodi{wim

zalihama, izdr`ati do kraja

zime.

¥ S. DU[ANI]

Cijena metra kubnog drveta je od 60 do 70 maraka. Razlika je,

obja{wavaju prodavci, u kvalitetu drveta. Nije isto lo`iti

bukovo drvo i vrbu - prvo grije, a drugo brine

OVE ZIME SLABA PRODAJA OGRJEVA NA MALTI

REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR ¹ REPERTOAR

PALAS

BORAT - kulturno uzdizawe u

Americi za pravqewe koristi

slavne nacije Kazahstana

uloge: Sa{a Baron Kohen,

Pamela Anderson, Ken Devitian

termini: 17, 19, 21

MULTIPLEKS KOZARA

BORAT - kulturno uzdizawe u

Americi za pravqewe koristi

slavne nacije Kazahstana

uloge: Sa{a Baron Kohen,

Pamela Anderson, Ken Devitian

termini: 16, 18, 20, 22

MI NISMO AN\ELI 3

ROCK'N'ROLL UZVRA]A

UDARAC

uloge: Nikola Pejakovi}, Uro{

\uri}, Sr|an Todorovi}, Seka

Aleksi}, Zoran Cvijanovi}, Ves-

na Trivali}

termini: 18.15, 20.15, 22.15

STRA@AR - triler

uloge: Majkl Daglas, Kifer

Saterlend, Eva Lengoria, Kim

Besinxer

termini: 19.30

POTOMCI - triler

uloge: Klajv Oven, Xulijen Mur,

Majkl Kejn

termini: 18.30, 21.30

SEZONA LOVA - animirani

termini: subotom i nedjeqom u

12.30 i 17.30 ~asova.

BANSKI DVOR KULTURNI

CENTAR

Izlo`ba crte`a "Muhe#, autora

Biqane Gavranovi}. Izlo`ba je

otvorena do 27. novembra.

NARODNO POZORI[TE

REPUBLIKE SRPSKE

"DOM BERNARDE ALBE#, u

re`iji \ur|e Te{i}. ^ETVR-

TAK, 16. novembar, u 20.30

~asova.

"DO POSQEDWEG DAHA#,

u re`iji @eqka Stjepanovi}a.

PETAK, 17. novembar, u 20.30

~asova.

NARODNA I

UNIVERZITETSKA

BIBLIOTEKA

Izlo`ba brazilske karikature.

Izlo`ba je otvorena do 11. no-

vembra.

MUZEJ SAVREMENE

UMJETNOSTI

REPUBLIKE SRPSKE

Izlo`ba @eqka Opa~ka. Iz-

lo`ba je otvorena do 22. novem-

bra.

Izlo`ba Jovana Spreme. Iz-

lo`ba je otvorena do 21. novem-

bra.

MUZEJ REPUBLIKE

SRPSKE

Izlo`ba "Regeste muzeja Vrbaske

banovine 1930. - 1945.#

Stalna izlo`bena postavka

Muzeja Republike Srpske "Od

praistorije do savremenog doba#.

Muzej je za posjetioce otvoren

svakim danom i praznicima od

osam do 20 ~asova.

BIOSKOPI

DRVOSJE^AMA TRUD UZALUD

ponedjeqak, 13. novembar 2006. BAWA LUKA

17

KUPOVINA polovnog ~e-

tvoroto~ka{a na auto-pijaci u

Lazarevu sa sobom nosi odre-

|ene nedoumice - kako izabra-

ti vozilo koje tro{i malo go-

riva, da je jeftino za odr`ava-

we, a da cijena nije prevelika?

Automobili wema~kih pro-

izvo|a~a standardno su pouzda-

ni, ali i skupqi od ostalih,

dok vozila italijanskih proiz-

vo|a~a automobila imaju pri-

hvatqivu cijenu, dijelom su po-

voqni za odr`avawe, ali nema-

ju nama potreban kvalitet.

Francuska i japanska vozi-

la dominiraju izgledom i cije-

nom, ali su rezervni dijelovi

prili~no slupi.

Da bi pazario polovnog

gradskog "mali{ana#, kupac je

na ju~era{woj auto-pijaci u La-

zarevu morao dobro razmisli-

ti izme|u brojnih ponu|enih

vozila, koja su, ako je vjerova-

ti mu{terijama, znatno skupqa

u odnosu na pijace u Sarajevu i

Lon~arima pored Br~kog.

Tako su "nisan mikra 1.0# i

"subaru xasti AVD# iz 1996. go-

dine cijeweni 6,4 i {est hiqa-

da maraka, dok je "devu tiko#,

proizveden 1998. godine, ko-

{tao 5,9 hiqada maraka.

Automobili francuskih

proizvo|a~a "Pe`o#, "Reno# i

"Sitroen# plijenili su svojim

agresivnim izgledom i prima-

mqivom cijenom. Sedam godina

star "pe`o 106 1.1i# ko{tao je

7,7 hiqada, a "reno klio 1.9D#

iz 1995. godine je vrijedio 6,8

hiqada maraka.

Wema~ki automobili bili

su standardno skupi. "Folksva-

gen polo 1.4# iz 1996. godine ko-

{tao je devet hiqada, "opel

korsa 1.2# iz 1996. godine je vri-

jedio 7,6 hiqada, dok je ~etiri

godine star "audi A2# godine

cijewen 22 hiqade maraka.

Za xep prosje~nog Bawolu~a-

nina najprihvatqiviji automo-

bil bio je osam godina star "si-

troen sakso 1.4D#, cijewen 5,8 hi-

qada maraka. ¥ P. PE]ANAC

ZABIQE@ENO NA AUTO-PIJACI

Ogrjev na Malti: Podbacile i redovne mu{terije

Za prosje~an xep najprihvatqiviji

automobil bio osam godina star

"

sitroen sakso 1.4D", cijewen 5,8

hiqada maraka

NAJVI[E djevoj~ica i

dje~aka ro|enih u oktobru dobili

su imena An|ela i Mihajlo.

Od 205 mali{ana ro|enih u

pro{lom mjesecu {est djevoj~ica

dobilo je ime An|ela, dok su

roditeqi za 11 dje~aka izabrali

ime Mihajlo.

An|ela je varijanta imena

Angela koje na gr~kom zna~i vi-

jesnica, poslanik ili glasnik.

Ime Mihajlo je hebrejsko-

gr~kog porijekla i varijanta ime-

na Mikael koje zna~i Bogolik,

sli~an Bogu.

Osam porodica svojim sinovi-

ma dalo je ime Pavle i Marko.

Pavle je gr~ko-latinskog pori-

jekla, i prevedeno sa tog jezika

zna~i malen, mali. U na{em nar-

odu poznato je i kao Mali{ ili

Mali{a. Marko je ime latinskog

porijekla i zna~i ratnik.

Izvorni oblik ovog imena je

Markus koje u prevodu zna~i

~eki}. Ranije se davalo dje~acima

ro|enim u mjesecu martu.

Jedna djevoj~ica dobila je ime

Sofija koje je gr~kog porijekla i

zna~i mudrost. Roditeqi koji su

svojoj djevoj~ici dali ovo ime

vjeruju da }e je ta vrlina pratiti

kroz ̀ ivot. Me|u ostalim imeni-

ma na{la su se i Dimitrije, Lu-

ka, Lara, Doris, Iris...

Dimitrije je varijanta ime-

na Demetrije koje na gr~kom zna~i

rod zemqin. Ovo ime izvedeno je

od imena Demetra koja je u he-

lenskoj mitologiji bogiwa

zemqoradwe i plodnosti. Luka je

ime gr~ko - latinskog porijekla

i zna~i svjetlo ili svjetlost.

Tako|e, ime Luka je varijanta ime-

na Lucije koje je u na{em narodu

poznatije kao Svjetlan ili Sv-

jetli{a. Lara je hipokrit od Lar-

isa, Larina ili Laura. Larisa je

ime gr~kog porijekla, a prevede-

no na na{ jezik zna~i galebica.

Roditeqi koji su `eqeli da

wihova djevoj~ica bude talento-

vana i darovita dali su joj ime

Doris, koje je gr~kog porijekla, a

na tom jeziku ozna~ava i morsko

bo`anstvo. Iris je ime gr~kog

porijekla i u wihovoj mitologi-

ji ozna~ava bo`anstvo, person-

ifikaciju duge, luka koji spaja

nebo sa zemqom. U Homerovoj Il-

ijadi ovo ime nosila je krilata

glasnica bogova. ¥ V. P.

CIJENE

Kubni metar drveta na

Malti ko{ta 60 maraka. Onaj

ko `eli izrezana drva mora

platiti jo{ pet maraka za is-

tu koli~inu.

- Neko ne mo`e ili nema

gdje da cijepa drva pa kupuje

iscijepana, ali za taj luksuz

na{i sugra|ani trebaju izdvo-

jiti 70 maraka - ka`u prodavci

i dodaju da }e ogrjev kasnije

biti i skupqi pa je boqe da

{to prije kupe drva.

Ugaq se prodaje po cijeni

od 120 do 150 maraka za tonu.

Iako du`e gori ugaq slabije

grije, pa ga sugra|ani rje|e

kupuju.

Auto - pijaca u Lazarevu: Najskupqi automobil

cijewen 22 hiqade maraka

NAJ^E[]A IMENA U OKTOBRU

An|ela i Mihajlo

"

SITROEN" ZA MALE PARE

"

SITROEN" ZA MALE PARE

"

SITROEN" ZA MALE PARE

"

SITROEN" ZA MALE PARE"

SITROEN" ZA MALE PARE"

SITROEN" ZA MALE PARE

"

SITROEN" ZA MALE PARE

"

SITROEN" ZA MALE PARE

"

SITROEN" ZA MALE PARE

"

SITROEN" ZA MALE PARE

Nakit

KAKO nakit nikad ne izlazi iz mode, pro-

davci u bawolu~kim radwama ka`u da su se do-

bro snabdjeli razli~itim detaqima. Ove se-

zone nosi se apsolutno sve. Ogrlice, min|u{e,

bro{evi, narukvice i prstewe izra|eni od

razli~itih materijala (zlato, srebro,

cirkoni, biseri, bi`uterija, plastika...), ra-

zli~itih oblika, veli~ina i boja mogu da upot-

pune svakodnevni izgled. Prodavci kazuju da

se bi`uterija najvi{e kupuje.

U prodavnici nakita "Sara~# cijene ogr-

lica su od deset do 120 maraka, dok su

min|u{e od pet do 50 maraka. Bro{evi se

mogu kupiti po cijeni od deset do 40 mara-

ka, dok su narukvice od pet do 50 maraka.

Prstewe se mo`e kupiti po cijeni od deset

do 30 maraka.

U prodavnici nakita "Grand# ogrlice

su od 15 do 45 maraka, a min|u{e od pet do

30 maraka. Bro{evi ko{taju od sedam do 25

maraka, dok su narukvice od sedam do 20

maraka.

Za prstewe je potrebno izdvojiti od de-

set do 15 maraka.

Na gradskoj tr`nici ogrlica su dvije do

25 maraka, dok su min|u{e od dvije do 15

maraka. Bro{evi su na tr`nici od pet do de-

set, narukvice od tri do 15, a prstewe od

pet do deset maraka. ¥ N. V.

Bi`uterija: Ogrlice od dvije do 120 maraka

(Snimila S. ILI])

TRA@IMO ZA VAS

ponedjeqak, 13. novembar 2006.KULTURA

GRADI[KA - Godinu dana

poslije katastrofalnog po`a-

ra u Domu kulture "Veqko ^u-

brilovi}# u Gradi{ci obno-

vqen je samo kwi`ni fond Na-

rodne biblioteke. Da Narodna

biblioteka u Gradi{ci po~ne

sa radom, pomoglo je vi{e od

160 donatora kwiga i deset da-

rodavaca opreme. Prikupqeno

je oko 55.000 djela, odnosno vi-

{e nego {to je biblioteka ima-

la prije godinu dana.

- U obnavqawe fonda kwi-

ga Narodne biblioteke Mini-

starstvo prosvjete i kulture ne-

davno je ulo`ilo 10.000 maraka,

a za kupovinu kwiga za dje~ije

odjeqewe Hipo Alpe-Adria

grupa je darovala 1.000 maraka

- ka`e direktor Narodne bi-

blioteke iz Gradi{ke Milo-

mir Marti}.

On dodaje da bi biblioteka

trebalo da ima onoliko kwiga

koliko op{tina ima stanovnika

i nada se da }e za koji mjesec na-

puniti police sa 62.000 djela.

- Prema obe}awu op{tin-

ske vlasti, Narodna bibliote-

ka bi trebalo po~etkom idu}e

godine da dobije svoje prostori-

je u sada{woj zgradi admini-

strativne slu`be - isti~e Mar-

ti}.

On dodaje da }e tada imati

vi{e prostora za kwige i mo-

}i }e da otvore vi{e ~itao-

nica.

Narodnoj biblioteci Gra-

di{ka u po`aru je stradalo oko

40.000 kwiga, me|u kojima kom-

pletna francuska biblioteka,

legat porodice ^ubrilovi} i

mnoga druga vrijedna djela.

Poslije po`ara u Domu kul-

ture "Veqko ^ubrilovi}#, sve

institucije koje su bile smje-

{tene u toj zgradi dobile su

privremene prostorije kako bi

mogle da nastave svoj kulturni

rad, pa tako i Narodna bibli-

oteka, koja se nalazi u zgradi

Crvenog krsta.

Na~elnik Odjeqewa za dru-

{tvene djelatnosti u op{tini

Gradi{ka Branko Bjelovuk is-

ti~e da sve kulturne instituci-

je i danas rade na privremenim

lokacijama, sa minimalnom

opremom.

Bjelovuk nagla{ava da je od

predvi|enih 30.000 maraka iz

buxeta op{tine Gradi{ka kul-

turnim ustanovama dato 90 od-

sto para za obnovu dokumenta-

cije i nabavku neophodne opre-

me za po~etak rada.

Pored Narodne bibliote-

ke i Doma kulture, u po`aru su

uni{teni ateqei i djela sli-

kara Milovana ^iki}a i Osto-

je Matarugi}a. Po`ar je uni-

{tio i mozaike u kamenu Bo-

rislava We`i}a i u staklu Bo-

rislava Prpo{a, opremu hora

"Lira# i Kulturno-umjetni~-

kog dru{tva "Kolovit#. Izgo-

rio je i dio opreme Zavi~aj-

nog muzeja iz Gradi{ke, opre-

ma amaterskog pozori{ta

"Anastasija# i hemeroteka Du-

{ana @ivanovi}a.

Akademski slikar Milo-

van ^iki} po~eo je da radi u

novim prostorijama odmah po-

slije po`ara.

U novi ateqe, iz stare rad-

ne prostorije, unio je samo dio

kwige "Istorija likovne um-

jetnosti#, od koje je sa~uvana

stranica sa likom Isusa Hri-

sta i jo{ nekoliko stranice

iza we.

¥ B. VELENDE^I]

\Dom kulture: Po~elo ~i{}ewe zgrade

GODINU DANA OD PO@ARA U GRADI[KOM DOMU KULTURE

"

VEQKO ^UBRILOVI]"

KORACI SA ZGARI[TA

18

Obnovqen kwi`ni fond Narodne biblioteke, koja

trenutno raspola`e sa preko 55.000 kwiga, odnosno

vi{e nego {to je imala prije godinu dana

DONATORI

Prije pola mjeseca po~elo je ~i{}ewe izgorjele zgrade Do-

ma kulture i pripremawe gradili{ta za prvu fazu gra|evin-

skih radova. Na~elnik Odjeqewa za finansije op{tine Gradi-

{ka Milenko Pavlovi} rekao je da je na ra~un buxeta op{ti-

ne 14 darodavaca uplatilo vi{e od 18.000 maraka za obnovu

zgrade Doma kulture "Veqko ^ubrilovi}#. Izgradwu su pomo-

gle i op{tine Srebrenica, Modri~a i ^elinac.

Pare na ra~un op{tine Gradi{ka uplatili su i u~enici

Osnovne {kole "Petar Ko~i}# iz Nove Topole, preduze}a "Dam-

bi komerc#, "Hemeks#, "Peji} kompani#, "Miko#, "Dele i sin#,

"Taksi bar# i "MD prom#.

- Op{tini Gradi{ka novac za obnovu Doma kulture dali su

{pedicija "Globus#, Apotekarska ustanova Gradi{ka, a do sa-

da je najvi{e pomogla me|unarodna organizacija "Leda#, sa pre-

ko {est hiqada maraka - ka`e Milenko Pavlovi}.

\ Milovan ^iki} sa sa~uvanom stranicom:

Radi u novim prostorijama

AMERI^KI glumac Xek Palans, koji je

igrao u vestern klasiku "[ejn#, preminuo je pre-

kju~e u svojoj ku}i u Kaliforniji u 87. godini, ja-

vile su agencije.

Bio je dobitnik "Oskara# za sporednu ulogu

u komediji "City Slickers#, a proslavio se i fil-

mom "Sudden Fear#. Bio je nominovan za "Oska-

ra# za "Sudden Fear# i za ulogu Xeka Vilsona u

filmu "[ejn#.

Primaju}i "Oskara# od Ameri~ke filmske

akademije po~etkom 90-ih godina, razveselio je pu-

bliku rade}i sklekove na jednoj ruci, uprkos po-

odmaklim godinama.

Ve}i dio karijere bio je negativac na filmu,

ukqu~uju}i uloge Drakule i mafija{kog bosa u

adaptaciji Betmena, rediteqa Tima Bartona.

Palans je napisao i kwigu poezije i proze

"The Forest of Love#.

Xek Palans je ukrajinskog porijekla i ro|en

je kao Vladimir Palahnuik 1919. godine u poro-

dici rudara, a 30-ih godina pro{log vijeka bavio

se boksom.

Glumom je po~eo da se bavi poslije Drugog

svjetskog rata, a debitovao je na filmu po~etkom

50-ih u "Panic In The Streets#. ¥

PREMINUO GLUMAC XEK PALANS

Posustali kauboj

GRADI[KA - Prva revijal-

na smotra malih tambura{kih or-

kestara odr`ana je u petak nave-

~e u prostorijama restorana

"Kal~o# u Gradi{ci. Smotru je

organizovao tambura{ki orke-

star "Lamina~ka tamburica# iz

Gradi{ke, a pokroviteq je bila

op{tina Gradi-

{ka.

- Na ovoj smo-

tri, pored orke-

stra "Lamina~ka

tamburica#, u~e-

stvovali su i

Tambura{ki or-

kestar Bawa Lu-

ka, "Kri{kovci#

iz Kri{kovaca i

tambura{ki or-

kestar Radni~kog

kulturno-umjet-

ni~kog dru{tva

"Pelagi}# iz Ba-

we Luke - rekao

je muzi~ki ured-

nik smotre i

~lan orkestra

"Lamina~ke tam-

burice# Jovo Jer-

kovi}.

On je potvr-

dio da ovaj tambu-

ra{ki orkestar postoji ve} 40 go-

dina, a da prvi put organizuje ma-

nifestaciju ovakvog tipa.

- Smotru smo organizovali s

ciqem obnavqawa tambura{ke

tradicije i sa `eqom da mladim

qudima na druga~iji na~in pri-

bli`imo tamburicu i zaintere-

sujemo ih za ovaj

instrument - kon-

statovao je Jerko-

vi}.

Smotru malih

tambura{kih orke-

stara otvorio je

Tambura{ki orke-

star Bawa Luka [ubertovom "Se-

renadom#.

Poslije Tambura{kog orke-

stra Bawa Luka nastupio je orke-

star "Lamina~ka tamburica# iz

Gradi{ke, ~ijih je {est ~lanova

pred publikom izvelo pjesmu

"Uvenulo li{}e ora,ovo#, "Tera

Lenka Ri|u i Zelenka# i instru-

mentalni serijal "Nebo je tako

vedro#.

Sa pjesmom "Oj livado rosna

travo# na smotri je nastupio tam-

bura{ki orkestar "Kri{kovci#,

a wihova ~etiri ~lana je u izvo-

|ewu ove i drugih numera potpo-

mogao Jovo Jerkovi}.

Tambura{ki orkestar Rad-

ni~kog kulurno-umjetni~kog

dru{tva "Pelagi}# pred pri-

sutnima je, izme|u ostalih, iz-

veo pjesmu "Ko te ima taj te ne-

ma#, posve}enu Zvonku Bogdanu.

¥ B. RADI]

U GRADI[CI ODR@ANA SMOTRA MALIH TAMBURA[KIH ORKESTARA

VE^E UZ TAMBURICUTRI MARKE ZA KULTURU

Predsjednik Tambura{kog orkestra Bawa

Luka Spomenko Guzijan kazao je da je ovaj tam-

bura{ki orkestar ove godine organizovao se-

riju humanitarnih koncerata pod zajedni~kim

nazivom "Tri marke za kulturu#.

- Mislim da svako od nas mo`e da izdvoji

tri marke za kulturu, zato smo i odabrali ta-

kav naziv za seriju humanitarnih koncerata -

objasnio je Guzijan i dodao da je na dosad odr-

`anih pet koncerata sakupqeno vi{e od 6.000

maraka.

U pomenutoj seriji trebalo bi se odr`i jo{

sedam koncerata, a svi se odr`avaju uz pomo}

mikrokreditne organizacije "Sinergija plus#.

Ciq manifestacije obnova tambura{ke

tradicije, rekao Jovo Jerkovi}

\ Tambura{i KUD-a

"

Pelagi}": Ko te ima, taj te nema...

\Xek Palans: U poodmaklim

godinama radio sklekove

TREBIWE - Godi{wi koncert gradskog Kultur-

no-umjetni~kog dru{tva "Alat# iz Trebiwa bi}e odr-

`an 19. novembra u Sportskoj dvorani "Bregovi#, ko-

ja prima oko 2.500 posjetilaca i koja je svake godine,

ovim povodom, bude dupke puna.

Predsjednik Dru{tva "Alat# Dragan Mijovi} ka-

`e da }e, pored doma}ina, na ovoj smotri dostignu}a

u teku}oj godini nastupiti i KUD "Hercegovina# iz

Petrovog poqa kod Trebiwa, potom KUD "Svetozar

Markovi}# iz Umke kod Beograda i KUD "Ilija Ki-

{i}# iz Zelenike kod Herceg Novog.

- Pored toga, uveliko vje`baju i "Nagorkiwe# i

"Popovo poqe#, odnosno na{a `enska i mu{ka izvor-

na grupa, a u goste smo pozvali i najpoznatijeg izvo-

|a~a tradicionalne crnogorske pjesme, koja je u Her-

cegovini oduvijek popularna i rado tra`ena, Drago-

quba Draga Kova~evi}a - dodaje Mijovi}.

On navodi da }e se "Alat# na ovom koncertu pred-

staviti sa ukupno {est koreografija, a pored prve i

druge postave, svoj udio u programu ima}e i veterani

i dje~iji ansambl.

Godi{wi koncert trebiwskih amatera datumski se

obi~no ve`e za Aran|elovdan - krsnu slavu Industri-

je alata Trebiwe i predstavqa jo{ jednu potvrdu uspje-

{nosti rada, pogotovo u godini kada dru{tvo obiqe-

`ava 50. godi{wicu rada.

Gradski KUD "Alat# u Trebiwu okupqa preko 300

~lanova, a samo u jesewem upisnom roku primqeno je

100 novih ~lanova uzrasta od sedam do 15 godina.

U proteklih pola vijeka kroz dru{tvo je pro{lo

vi{e od 2.500 mladih, a odr`ali su preko 1.000 kon-

cerata i sa uspjehom pronosili ime Trebiwa i Her-

cegovine. Na Svjetskom festivalu folklora u Fran-

cuskoj 1985. godine zauzeli su prvo mjesto. ¥ M. B.

GRADSKI KUD

"

ALAT" TREBIWE

Uo~i godi{weg

koncerta

ZATVOREN ZAGREBA^KI

SAJAM KWIGA

Kristal Slovencima

ZAGREB - Na 29. sajmu kwiga i u~ila

"Interliber# u Zagrebu, koji je zavr{en u

subotu, predstavqeno je 400 izlaga~a iz ze-

mqe i inostranstva. Slovenija je bila po-

~asni gost, a predsjednik Slovenije Janez

Drnov{ek promovisao je i potpisivao svo-

ju kwigu "Misli o `ivotu i osvje{}iva-

wu#, prenijele su agencije. Ulaz na sajam bio

je besplatan, a prema procjenama, posjeti-

laca je bilo i do 100.000.

Priznawa za visok nivo ukupnog nastu-

pa dobili su "Algoritam#, "Golden marke-

ting - Tehni~ka kwiga#, "Magma - Turbo

lima~#, "Markot#, Naklada "Qevak#, "Pro-

fil internacional#, V.B.Z. i "Znawe#.

Priznawe i kristalnu skulpturu dobi-

lo je Ministarstvo kulture Slovenije kao

organizator programa "Slovenija - zemqa

partner# na "Interliberu#.

Posebno priznawe i kristalna skulp-

tura za visok nivo ukupnog nastupa pripa-

la je "[kolskoj kwizi#, a priznawe i kri-

stalna skulptura za dizajn dodijeqeni su

Muzejsko-dokumentacionom centru. ¥

KULTNO beogradsko po-

zori{te "Ateqe 212#, koje je

12. novembra 1956. zapo~elo

`ivot u sali stare "Borbe#

pred 212 stolica, a bilo je pr-

vo u isto~noj Evropi koje je

igralo "^ekaju}i Godoa# Se-

mjuela Beketa, proslavilo je

ju~e 50. ro|endan, prenijele su

agencije.

Povodom jubileja, otvore-

na je i izlo`ba fotografija

i predstavqena monografija

o Ateqeu i DVD izdawa pred-

stava tog teatra, realizova-

nih u saradwi sa RTS-om.

Proslava jubileja, pod na-

zivom "Cio dan ro|endan!#,

po~ela je programom "Sje}a-

wa - sve {to ste oduvijek `e-

qeli da saznate o Ateqeu, a

niste smjeli da pitate#.

Ovaj program obuhvatio je

u~e{}e glumaca, rediteqa i

pisaca "Ateqea 212# koji su

evocirali sje}awa, pri~ali

anegdote i zanimqivosti sa

gostovawa, proba i izvo|ewa

predstava.

U dowem foajeu organizo-

van je "Speaker’s corner# - in-

spirisan londonskim modelom

najdinami~nijeg i najdemo-

kratskijeg mikrofona na svi-

jetu, koji }e omogu}iti javno

kritikovawe, predlagawe i iz-

no{ewe utisaka ne samo o tom

teatru, ve} i o dru{tvu u ko-

jem on ̀ ivi i ~ije je ogledalo.

"Ateqe 212# zapo~elo je

proslavu pola vijeka premije-

rom predstave "Zmijsko le-

glo#, nagra|ivanog ruskog pi-

sca Vasilija Sigareva, u re-

`iji Ive Milo{evi}, koja go-

vori o tragi~nom poku{aju re-

socijalizacije mladog biv{eg

zatvorenika. ¥

"

ATEQE 212" PROSLAVIO 50. RO\ENDAN

Ogledalo dru{tva

ponedjeqak, 13. novembar 2006. KULTURA

NEGDJE pri kraju "Poto-

maka# postoji za jedan prosje-

~an holivudski film popri-

li~no duga~ak kadar. Kamera

se probija kroz razorene uli-

ce, ru{evne zgrade, svijet je na

ivici propasti. Teo Faron

(Klaj Oven) tr~i izme|u suko-

bqenih strana, meci {ibaju,

vrisci su svuda naokolo, krv se

proliva. Ne-

koliko kapi

te krvi padne

i na kameru i

snimateq je

toliko obu-

zet haosom

oko sebe, pa

nema vremena

da obri{e

objektiv ka-

mere, re`i-

ser je toliko

odu{evqen,

pa nema dru-

gog poku{aja,

tre}eg isto,

zvuci nas ob-

uzimaju, sli-

ke su sna`ne,

da, da, progutali smo, ovo je

"stvarnost#, ovo nije film, ovo

je dokument, nema veze {to smo

to vidjeli u gomili filmova

nakon "Spasavawa redova Ra-

jana#, sve smo progutali, ovo

}e se desiti, ovaj u`asni svi-

jet je na{a budu}nost.

Onda se ne{to desi. Kame-

ra se okrene nagore, ka svjetlu

koje probija kroz neki prozor

i kapi krvi ~udesno nestanu.

Sve te crvene ta~kice su stvo-

rene u postprodukciji. Jasno

je, prave kapi bi se razlile po

objektivu, slika bi u tom tre-

nutku izgledala lo{e. Sve je

to legitimno. Pitawe koje

ostaje: ako stvaraoci ve} nisu

htjeli da se prqaju crvenim ku-

kuruznim sokom ili ~im god za

{ta misle da predstavqa krv,

za{to onda naknadno dodaju ta-

kvu animaciju? Da osjetimo

"par~e stvarnosti#? "Surovost

borbe#?

Ova scena iz "Potomaka#

je sjajan nagovje{taj piksel re-

alizma, surovosti bez opasno-

sti, filma bez emocije.

Pri~e bez (previ{e) smi-

sla. Scenario Potomaka je gro-

zan nered. [to je ne{to {to

se mo`e i o~ekivati kada na

jednom scena-

riju radi pet

qudi. Likovi

su naivni,

obrti o~eki-

vani, razvoj

prespor, dija-

lozi pateti~-

ni, nejasno}e

pre~este. Naj-

va`nije je da

kao i pomenu-

ta scena, cije-

li scenario

prati od ste-

rilnosti. Pi-

sci bi, ~ini

se, jako ̀ eqe-

li da uka`u

na more savre-

menog dru{tva, ali u cijelom

tom procesu upadaju u zamke mo-

ralisawa i na kraju sve to ne

djeluje ubjedqivo.

Me|utim, "Potomci# su po-

sqedwi film meksi~kog re`i-

sera Alfonsa Kuarona, koji u

svojoj filmografiji ima "I

tvoju mamu tako|e#. Kuaron je

uspio da pre`ivi i tre}i na-

stavak Herija Potera, tako da

mu jedan smu{en scenario nije

predstavio prevelik problem.

Nekoliko fantasti~no re`i-

ranih scena i korektno vo|ewe

cijelog filma su glavni raz-

lozi zbog kojih "Potomci# po-

staju jedan zaista dobar film,

u kome se na trenutke mo`e

u`ivati. Naravno, ostaje `a-

qewe {to Kuaron tra}i svoj

talenat na ovakve filmove, a

pokazao je da je u stawu za mno-

go boqe. ¥

FILMSKA KRITIKA

POTOMCI

Surovost bez opasnosti Pi{e

Dane KOMQEN

19

BAWA LUKA - Dje~ije po-

zori{te Republike Srpske uve-

liko je zaplovilo u novu pozo-

ri{nu sezonu. Ve} 25. novem-

bra trebala bi da bude premi-

jera predstave "Mali dimwa-

~ar#, u re`iji Jaroslava Anto-

wuka iz poqskog grada Lom`e,

ka`e direktor Dje~ijeg pozo-

ri{ta Republike Srpske Pre-

drag Bjelo{evi}.

Antowuk je i ranije sara-

|ivao sa ovom pozori{nom ku-

}om, dodaje on, re`iraju}i ko-

mad "Bila tri praseta#, koji je

mnogo puta do sada odigran.

- Nadam se da }e i ova pred-

stava Jaroslava Antowuka bi-

ti uspje{na. Imali smo prili-

ku da je pogledamo u izvo|ewu

poqskih glumaca na pro{logo-

di{wem Me|unarodnom festi-

valu pozori{ta za djecu u Ba-

woj Luci - ka`e Bjelo{evi}.

On najavquje jo{ jednu no-

vu predstavu u ovoj sezoni. Ri-

je~ je o "Pinokiju#, koga }e re-

`irati Slav~o Malenov iz So-

fije.

- "Pinokio# }e biti veli-

ka predstava, sa 18 lutaka i de-

vet glumaca, sa kojom }emo od-

laziti na me|unarodne festi-

vale. Ne sumwamo da }e ova po-

znata pri~a o Pinokiju biti

atrakcija za bawolu~ke mali-

{ane - isti~e Predrag Bjelo-

{evi}.

Jedan od komada Qubivoja

R{umovi}a trebalo bi da se

na|e na sceni Dje~ijeg pozori-

{ta krajem aprila sqede}e go-

dine. Wegova "Uspavana qepo-

tica# dugo je pu-

nila sale Dje~ijeg

pozori{ta, a sada

}e to vjerovatno

biti ostvarewe

"U cara Trojana

kozije u{i#.

- Da bismo mo-

gli da uradimo

ozbiqne predstave

koje smo planira-

li za sqede}u sezo-

nu, moramo da adap-

tiramo samu scenu

i dvoranu. Nadam

se da }emo to i us-

pjeti, uz svesrdnu

podr{ku Minista-

rstva prosvjete i

kulture Republike

Srpske - ka`e Bje-

lo{evi}.

Ve} do kraja

godine, rekao je

on, treba da se uradi ne{to na

samoj sceni, a vjerovatno }e ve-

liki radovi biti u januaru i

februaru sqede}e godine.

Prema wegovim rije~ima,

trebalo bi da se postavi kom-

pletna scenska tehnologija, sa

sve~anom zavjesom.

- Planirana je rotaciona

scena, koja bi nam omogu}ila

da igramo mnogo slo`enije

predstave nego {to smo to mo-

gli do sada. Od juna do septem-

bra sqede}e godine bi}e nasta-

vqeni radovi u prostoru iza

scene, koji }e biti podijeqen

na ateqe, radionice... - naja-

vquje Bjelo{evi}.

To }e biti, nastavqa on, mo-

deran teatar, gdje }e glumci mo-

}i da ulaze na scenu iz svojih

garderoba, ~ime }e biti ispu-

weni svi uslovi za izuzetan rad.

- Obnovili smo salu Dje~i-

jeg pozori{ta i ve} gotovo zavr-

{ili Muzej lutaka, mada nismo

jo{ postavili sva neophodna

obiqe`ja - podsje}a Predrag Bje-

lo{evi}. ¥ A. RAJKOVI]

NOVA SEZONA DJE^IJEG POZORI[TA REPUBLIKE SRPSKE

PINOKIO NA PROQE]E Planirane premijere

"

Malog dimwa~ara",

"

Pinokija",

"

U cara Trojana kozije u{i" i

"

@ivotiwske farme"

"

Pinokio": Velika predstava sa 18 lutaka

i devet glumaca

@IVOTIWSKA FARMA

- Mogu}e je da krajem maja

ili prije otvarawa sezone idu-

}e godine na scenu postavimo

jednu predstavu za odrasle,

"@ivotiwsku farmu# Xorxa

Orvela. Ona bi obuhvatala

kombinaciju `ive scene i lu-

taka. Rije~ je o provokativnoj

predstavi, koju vjerovatno Ba-

wa Luka do sada nije vidjela -

najavquje Predrag Bjelo{e-

vi}, dodaju}i da }e ovaj komad

re`irati Aleksej Qeqavski.

FESTIVAL

Dje~ije pozori{te Repu-

blike Srpske u~estvovalo je na

Me|unarodnom pozori{nom fe-

stivalu "Unidram#, koji je odr-

`an od 26. oktobra do 4. novem-

bra u wema~kom gradu Postda-

mu. Tamo su se predstavili ko-

madom "Postojani olovni voj-

nik#, u re`iji Alekseja Qe-

qavskog i sa Aleksandrom Bla-

ni}em u glavnoj ulozi.

- "Postojani olovni voj-

nik# je izvanredno izveden u

Postdamu, publika je bila odu-

{evqena. Dobili smo i nezva-

ni~an poziv za pozori{ni fe-

stival u wema~kom gradu Bra-

un{vajgu - ka`e Predrag Bje-

lo{evi}.

BAWA LUKA - Me|unarod-

na izlo`ba dijapozitiva pri-

stiglih na konkurs Univerzi-

tetskog foto-kino kluba, koji

je bio otvoren tri mjeseca, odr-

`ana je u petak uve~e u vije}ni-

ci Banskog dvora Kulturnog

centra. Prvo su predstavqeni

nagra|eni radovi, potom pohva-

qeni, a onda i ostali pristigli

na ovaj konkurs, i to ne teme -

slobodnu i arhitektura.

Milorad Ka{}elan iz Uni-

verzitetskog foto-kino kluba

kazao je da su na slobodnu temu

prispjeli radovi 70 autora iz

sedam dr`ava, dok su na temu

arhitekture stigli radovi 64

autora iz {est dr`ava.

- Na na{ konkurs, koji or-

ganizujemo svake godine, pri-

stigla su 354 rada na slobodnu

temu i 327 radova na temu arhi-

tekture. Nakon uvida u radove,

odabrali smo 87 na slobodnu te-

mu i 73 rada na temu arhitektu-

re, koje smo ve~eras prikazali

- rekao je Ka{}elan.

@iri, koji je odlu~ivao ko-

ji }e dijapozitivi da budu na-

gra|eni, a koji pohvaqeni, ~i-

nili su Milan Markovi}, Dra-

gan Prole i Milorad Ka{}e-

lan.

Prvu nagradu za kolekciju

dijapozitiva na slobodnu te-

mu dobio je Branko Mati} iz

Srbije, druga nagrada pripala

je Miroslavu Jeremi}u iz Sr-

bije, a tre}a Anki A`man iz

Slovenije.

Na istu temu, ali za jedan

dijapozitiv, prvu nagradu do-

bio je Elek Pap iz Ma|arske,

na drugom mjestu je Peter Po-

korn iz Slovenije, dok je tre-

}i Vojin Golu{ina iz Srbije.

Na slobodnu temu najvi{e je

pristiglo dijapozitiva sa pej-

za`ima na kojima su naj~e{}i

motivi zrake sunca i voda.

@iri Univerzitetskog fo-

to-kino kluba iz Bawe Luke po-

hvalio je dijapozitive Ivana

To{i}a, Romana \uri}a i Du-

{ana @ivki}a iz Srbije.

Za kolekcije radova na te-

mu arhitekture ̀ iri je prvu na-

gradu dodijelio Borisu Pr{li-

}u iz Republike Srpske, drugu

Marjanu Mi{i}u iz Srbije, a

tre}enagra|eni je Toma` La-

ni{ek iz Slovenije.

Prva nagrada za pojedina~-

ni dijapozitiv na temu arhi-

tekture dodijeqena je Du{ku

Miqani}u iz Crne Gore, drugu

nagradu dobila je Elica Tav-

~ar iz Slovenije, a tre}u Slo-

venac Peter Pokorn.

Dubravko Habijanec iz Re-

publike Srpske pohvaqen je za

kolekciju radova na temu arhi-

tekture, a pohvale za pojedi-

na~ne arhitektonske dijapozi-

tive pripale su Bobanu \or|e-

vi}u iz Srbije i Dejanu Sela-

kovi}u iz Republike Srpske.

¥ B. VELENDE^I]

IZLO@BA DIJAPOZITIVA UNIVERZITETSKOG FOTO-KINO KLUBA

PREGRA\ENI SNIJEG Predstavqeni nagra|eni i pohvaqeni, a onda i ostali

dijapozitivi pristigli na konkurs, i to na slobodnu

i temu arhitekture

Nagra|ene kolekcije

dijapozitiva: Radovi

na slobodnu temu

Sa izlo`be: Na konkurs primqeno preko

160 dijapozitiva (Snimio R. [IBAREVI])

KOMISIJA ZA O^UVAWE

NACIONALNIH

SPOMENIKA BiH

Hram Svete Petke

nacionalno dobro

SARAJEVO - Komisija za

o~uvawe nacionalnih spomeni-

ka BiH donijela je odluku da de-

set dobara proglasi nacional-

nim spomenicima, dok su tri do-

bra stavqena na listu ugro`e-

nih spomenika, javila je Srna.

Me|u deset dobara koja su

progla{ena nacionalnim spome-

nicima na podru~ju Republike

Srpske nalazi se i arheolo{ko

podru~je predistorijsko naseqe

Dowa Dolina u istoimenom selu

kod Gradi{ke, Spahovi}a kula

sa dvorima u Bihovu kod Trebi-

wa, crkva Svete Petke (Petkovi-

ca) i most u Mostacima kod Tre-

biwa, te istorijsko podru~je Do-

wi grad u Srebrenici.

Predsjedavaju}a Komisije

Qiqana [evo rekla je u petak na

konferenciji za novinare u Sa-

rajevu da je na listu dobara koja

su progla{ena nacionalnim spo-

menicima stavqena Stara xami-

ja u Lubardi, u Bu`imu, Turbe-ma-

uzolej u Biha}u, graditeqska cje-

lina @upna crkva Svetog Ante

Padovanskog sa grobnicom bi-

ha}kog plemstva u Biha}u.

Na ovoj listi su i Gazi Hu-

srefbegova xamija u Sarajevu,

Fraweva~ki samostan i crkva

Svetog Ante u Sarajevu, zajed-

no sa pokretnom imovinom, i

stambeno-graditeqska cjeli-

na haxi Junuz-age Mehmedba-

{i}a u Stocu.

Na listi ugro`enih spome-

nika su Sulejmanpa{i}a kula

u Oxaku kod Bugojna, stambeni

objekat Levi u Srpskoj ulici u

Bawoj Luci i Staro pravoslav-

no grobqe u [qivnu na Ma-

wa~i kod Bawe Luke.

Na ovoj listi nalazi se 46

dobara za koja je potrebno {to

prije obezbijediti sredstva

za za{titu. ¥

GACKO - [kolske biblio-

teka Sredwo{kolskog centra

"Pero Slijep~evi}# iz Gacka,

nekada jedna od najboqih {kol-

skih biblioteka u BiH, odne-

davno je bogatija za 350 vrijed-

nih kwiga.

Rije~ je o legatu koji su

k}erke Milo{a Slijep~evi-

}a, istaknutog prosvjetnog i

kulturnog poslenika, zna~aj-

nog etnografa i pisca, auto-

ra monografije "Samobor, se-

lo u Gorwoj Hercegovini#, iz

nekada{we o~eve biblioteke

dozna~ile {kolskoj ustanovi

koja nosi ime wegovog brata

Pera.

Milo{eve k}eri, Du{anka

Slijep~evi} - Qesov, redovni

profesor Poqoprivrednog fa-

kulteta u Zemunu i An|elka

Slijep~evi} - [trbac, redov-

ni profesor Fakulteta prime-

wenih umetnosti u Beogradu,

ovim ~inom samo su upotpuni-

le i potvrdile nau~ni, kultur-

ni i prosvjetni doprinos ove

~uvene porodice gata~kom kra-

ju i srpskoj kulturi.

- Velika qubav prema Gac-

ku i wegovom {kolstvu, iskaza-

na ovom prilikom, nije slu~aj-

na, jer je {kolstvo u dugoj tra-

diciji ove porodice - rekao je

direktor Sredwo{kolskog cen-

tra "Pero Slijep~evi}# pro-

fesor Mileta Davidovi}.

Majka bra}e Slijep~evi},

Rista, ~iji je ujak bio vojvoda

Bogdan Zimowi}, prva je pisme-

na ̀ ena u Gorwoj Hercegovini,

otkriva Davidovi}, a sestra Bo-

sa, diplomirani pravnik, prva

fakultetski obrazovana ̀ ena u

ovom kraju.

Pored vrijednog legata, ko-

ji sadr`i dobar dio starih iz-

dawa, vitrine {kolske bibli-

oteke obogati}e i Zbornik ra-

dova pokojnog Milo{a Slijep-

~evi}a saop{tenih na kongre-

sima Odjeqewa folklorista

Akademije nauka u Beogradu od

1964. do 1978. godine.

¥ J. D.

LEGAT GATA^KOM SREDWO[KOLSKOM CENTRU

"

PERO SLIJEP^EVI]"

Iz o~eve biblioteke

1093 - Umro je {kotski

kraq Malkolm Tre}i, to-

kom petog bezuspje{nog po-

ku{aja da pokori Engle-

sku. Na vlast je do{ao 1057,

po{to je pobijedio i ubio

kraqa Magbeta. Time je

osvetio svog oca kraqa

Dankana Prvog, kojeg je

Magbet ubio 1040.

1782 - Ro|en je Esajas

Tegner, jedan od najve}ih

{vedskih pjesnika, autor

~uvene "Sage o Fritjofu#.

1868 - Umro je italijan-

ski kompozito r \oakino

Antonio Rosini, autor 39

opera od kojih su naj~uve-

nije "Seviqski berberin#,

"Viqem Tel#, "Otelo#.

1871 - Ro|en je Vladi-

slav Ribnikar, osniva~ li-

sta "Politika# (1904), wen

prvi direktor i glavni

urednik. Jedan je od osni-

va~a Tanjuga i prvi direk-

tor te agencije (1943). Bio

je ministar prosvjete FNR

Jugoslavije 1945. i pred-

sjednik Komiteta za kul-

turu i umjetnost 1946.

1941 - Prvi britanski

nosa~ aviona "Ark rojal#

pogo|en je u Drugom svjet-

skom ratu wema~kim tor-

pedom u blizini Gibral-

tara i narednog dana je po-

tonuo.

1942 - Po~ela je odlu-

~uju}a vazdu{no-pomorska

bitka izme|u japanskih i

ameri~kih trupa kod Gva-

dalkanala u Tihom okeanu.

U trodnevnim borbama ob-

je strane su pretrpjele ve-

like gubitke u brodovima,

ali su strate{ki uspjeh po-

stigli Amerikanci.

1944 - Partizanske je-

dinice Narodnooslobodi-

la~ke vojske Jugoslavije

oslobodile su Skopqe u

Drugom svjetskom ratu.

1945 - Francuski gene-

ral [arl de Gol izabran

je glasovima svih 555 po-

slanika za predsjednika

privremene vlade, poslije

~ega je formirao koalici-

oni kabinet u koji je u{lo

i pet komunista.

1965 - Umro je srpski

arheolog Vladimir Petko-

vi}, profesor Beogradskog

univerziteta, upravnik Na-

rodnog muzeja u Beogradu i

~lan Srpske akademije na-

uka i umetnosti, stru~wak

za srpsku sredwovjekovnu

umjetnost. Rukovodio je ot-

kopavawima Stobija i Ca-

ri~inog grada.

1970 - Hafez al Asad je

vojnim udarom preuzeo

vlast u Siriji.

1975 - Svjetska zdrav-

stvena organizacija obja-

vila je da su u Aziji, prvi

put u istoriji, iskorije-

wene velike bogiwe.

1980 - Ameri~ki sve-

mirski brod "Vojaxer 1# je

poslao prve snimke Satur-

na napravqene iz blizine.

1985 - U erupciji vul-

kana Nevado del Ruis u

centralnoj Kolumbiji ra-

zoren je grad Armero. Po-

ginulo je oko 25.000 qudi.

1994 - [ve|ani su na re-

ferendumu sa 52,2 odsto

glasova odlu~ili da se wi-

hova zemqa prikqu~i Ev-

ropskoj uniji.

1999 - U zemqotresu u

Turskoj poginulo je vi{e

od 450 qudi, a oko 2.500 je

raweno.

2000 - Predsjednik Fi-

lipina Xozef Estrada op-

tu`en je za korupciju. Pod

pritiskom protesta gra|a-

na i vojske on se 20. janua-

ra 2002. povukao s vlasti,

a 16. aprila se predao Spe-

cijalnom sudu za borbu pro-

tiv korupcije.

2001 - Borci antitali-

banske Sjeverne Alijanse

u{li su u glavni grad Av-

ganistana Kabul.

2001 - Me|unarodni sud

za ratne zlo~ine u Hagu

osudio je bosanske Srbe

Du{ka Sikiricu, Damira

Do{ena i Dragana Kolun-

xiju na zatvorske kazne od

15, pet i tri godine zatvo-

ra za zlo~ine protiv ~o-

vje~nosti izvr{ene nad mu-

slimanskim civilima 1992.

u logoru Keraterm u Pri-

jedoru. ¥

POSADILI ste u vrtu neku vo}ku,

ali {ta daqe ~initi da bi uspjela da se

razvije u sna`no stablo s plodom? Samo

pravilnom wegom mo`ete sti}i do lije-

pe kro{we.

Rast i razvoj mladih vo}aka posa|e-

nih pro{le jeseni ili ovog proqe}a za-

visi}e uglavnom od wege, to jest, pri-

mjene odre|enih mjera u zasadu. Te agro-

mjere su: ~i{}ewe izbojaka iz podloge

i debla, pra{ewe zemqi{ta oko vo}a-

ka, prihrawivawe preko li{}a, zali-

vawe i za{tita od biqnih bolesti i

{teto~ina.

Ako to niste u~inili u junu, julu, pa

i u avgustu, po{to se vo}kica primi, kod

nekih vo}nih vrsta po~e}e iz podloge ili

na deblu da izbijaju izbojci koji ometaju

pravilni razvoj kro{we. Zato ove izboj-

ke treba sasje}i do osnove ~im se pojave.

U toku qeta, u tri-~etiri navrata,

zemqi{te oko vo}kice treba plitko pra-

{iti zbog uni{tavawa korova i raz-

bijawa pokorice.

Ako je vo}kica kr`qava i ako je

li{}e tanko i blijedo, treba je odmah

prihraniti preko li{}a gotovim pre-

paratima koji se kupuju u poqoprivred-

nim apotekama. Zalivawe je tako|e od

izuzetnog zna~aja. Obavqa se prema po-

trebi, jednom ili vi{e puta do sredi-

ne avgusta, da bi se vo}kici omogu}io

normalan porast.

Mlade vo}kice naj~e{}e napadaju

lisne va{i, koje im si{u sokove i na

taj na~in smawuju wihov rast. Zato,

~im ih primijetite, vo}kice treba pr-

skati preparatima nabavqenim u poqo-

privrednim apotekama.

Ako posvetite pa`wu mladoj vo}-

ki i budete je wegovali u toku qeta, ne

samo da }e se primiti ve} }e razviti

i lijepu kro{wu, {to je svakako i ciq

onih koji `ele vo}e u svom vrtu. ¥

DOGODILO SE NA

DANA[WI DAN

1813 - U Wegu{ima je

ro|en Petar Drugi Petro-

vi} Wego{, crnogorski

vladika, filozof i dr`av-

nik, veliki epski pjesnik,

autor slavnog dramsko-ep-

skog djela "Gorski vijenac#.

Kao dr`avnik postavio je

temeqe moderne crnogor-

ske dr`ave, ustanovio iz-

vr{nu vlast i senat, orga-

nizovao sudove, uveo pore-

ze. Za wegove vladavine

osnovana je prva {tampa-

rija u Cetiwu 1834. i po-

dignuta prva {kola. U kwi-

`evnoj ba{tini ostavio je

i ep "Lu~a mikrokozma#,

dramu "La`ni car [}epan

Mali#, pjesme.

Wego{

1912 - Ro|en je francu-

ski pisac rumunskog pori-

jekla E`en Jonesko, koji se

svojom antidramom suprot-

stavio klasi~nom pozori-

{tu odbaciv{i svaku akci-

ju, uzro~nu povezanost i

tradicionalne {eme kla-

si~nih dramskih djela

("]elava pjeva~ica#, "Lek-

cija#, "Stolice#, "Noso-

rog#, "Magbet#).

Jonesko

1974 - Umro je italijan-

ski filmski re`iser i glu-

mac Vitorio de Sika, jedan

od tvoraca neorealizma

("Kradqivci bicikala#,

"Stanica Termini#, "]o-

}ara#, "Vrt Finci Konti-

nijevih#.)

De Sika

ponedjeqak, 13. novembar 2006.FEQTON

WEGOM DO QEP[EG STABLA

VO]KICA KAO BEBICA

Pi{~eve nevoqe zbog sati-

re, kako su tu rije~ pod navod-

nicima izgovarali wegovi

"kriti~ari# - ~uvari re`ima,

po~ele su pedesetih godina pro-

{log vijeka. Od tada je Bran-

ko ]opi} "postao `rtva Bro-

zove nemarne i hedonisti~ke

mrzovoqe#, re}i }e Brana Crn-

~evi} u svojoj "Kwizi zadu{ni-

ca#, posve}enoj preminulim

prijateqima - kwi`evnicima,

glumcima i rijetkim politi-

~arima. Broz }e izigravati

kriti~ara literarnog djela

jo{ jednom, petnaest godina ka-

snije u Zrewaninu, kad je govo-

rio poslije premijere "Kad su

cvetale tikve#, Dragoslava

Mihailovi}a.

Branku ]opi}u priprije-

tio je u Zagrebu, na kongresu

AF@ (Antifa{isti~kog

fronta ̀ ena) nakon pojave we-

gove "Jereti~ke pri~e# u

"Kwi`evnim novinama# , 22.

avgusta 1950. Od tada po~iwe

organizovana hajka na pisca,

koji, iako uznemiren i zabri-

nut, nastavqa da objavquje sa-

tiri~ne tekstove u "Je`u# sep-

tembra 1950. Naslovi "Sudija

s tu|om glavom#, "Pti~je cvr-

kutawe#, "Ko s |avolom pri~e

pi{e# produ`avaju kontinui-

tet wegove satire tog vreme-

na, koji se nastavqa "Pri~om

o Teofilu boja`qivom#, obja-

vqenoj u "Kwi`evnim novina-

ma# oktobra iste godine.

Bijedno sluganstvo

]opi}eve nevoqe bivaju

sve ve}e, umno`avaju}i se od

trenutka kada su u wegovim sa-

tiri~nim pri~ama prona{li

sebe prijateqi ovog pisca, tra-

`e}i da se opet uvede cenzura.

Branko ne miruje, osje}a po-

trebu da ka`e kako shvata dru-

{tvenu ulogu satire i o tome

pi{e u "Kwi`evnim novina-

ma#. Izme|u ostalog, u svojoj

analizi ka`e:

"Vaqa otvoreno priznati,

ropski tragovi pokorenosti i

slu`inskog mentaliteta, kako

veli Cankar, vuku se kod nas

jo{ iz vremena osmanlijskih,

pa preko `andarske stare Ju-

goslavije sve do dana{wih da-

na, kad je to bijedno sluganstvo

kukavi~ki progovorilo glasom

informbirovskim, ili ve} na

koji drugi, mawe u~tiv na~in.

Kwi`evnik mora da gleda

dubqe od obi~nog dobronamjer-

nog agitatora, pa }e vidjeti da

kroz na{u stvarnost, pored

smjelih i plemenitih revolu-

cionara, idu jo{ uvijek abdul-

hamidovski la`isahani, crno-

`ute felbabe, prefarbani sre-

ski na~elnici, stojadinovi}ev-

ske {i}arxije i spretni lakta-

{i... ^itav aparat dr`avni,

partijski i dru{tveni uop{te

usmjereni su na to da savlada-

ju te `ive ostatke pre`ivje-

lih vremena i sistema, a na to-

me poslu ni kwi`evnik ne smi-

je posqedwi ostati. Prevaspi-

tavawe qudi najte`i je posao

i {to se dubqe u w ulazi, sve

je o~iglednije kakva je to krva-

va i mu~na rabota. Lak{e je sa-

graditi "Jablanicu# i Auto-

put, nego seqaka s Vranduka

uvjeriti da je wegova `ena, za-

motana u ferexu, danas ravno-

pravna s wim#.

Mnogi, koje obavezuje dru-

{tvena uloga, bilo politi~a-

ri ili literarni teoreti~ari,

oglu{ili su se na ove rije~i

i druge ]opi}e-

ve priloge pre-

zentovane javno-

sti putem {tam-

pe. Na "potezawe

me~a iz korica

zbog rije~i# nije

se nijednog tre-

nutka ~ekalo kad

se oglasio Broz.

Pqu{tale su

kritike, pisane i

usmene, partij-

skih (jednako) dr-

`avnih rukovo-

dilaca. O tome

svjedo~e doku-

menti i sje}awa

savremenika, od

kojih su neki sa-

brani u drugom

dijelu kwige

"Sudanije Bran-

ku ]opi}u# auto-

ra Ratka Pekovi-

}a, u izdawu

"Kwi`evnog ate-

qea#, Beograd -

Bawa Luka.

S obzirom na

to da je ]opi}eva

"Jereti~ka pri~a#

povukla lavinu

osuda, podsje}amo

starije ~itaoce novina kako je

i gdje je nastala i ko joj je bio

"kum#, a mla|im, koje to inte-

resuje, pru`amo mogu}nost da

saznaju koliki teret qudske

gluposti je morao da nosi Bran-

ko. Pri~a o tome zabiqe`ena

je u kwizi "Svedok epohe#, Ve-

lizara Bo{kovi}a, prema kazi-

vawu Du{ana Kosti}a, koji je

drugovao s ]opi}em.

Evo te pri~e:

...I Branko ]opi} je u jed-

nom intervjuu govorio kako je

lijepo imati tako vjernog, ta-

ko odanog prijateqa kakav je

Du{an Kosti}.

- Jeste. O drugarstvu smo

zaista isto mislili.

E, sad ne{to {to se ni u

jednom razgovoru o Branku ]o-

pi}u ne mo`e zaobi}i: Jereti~-

ka pri~a.

- Bili smo na qetovawu u

Dubrovniku, na Lapadu, u qeto-

vali{tu CK omladine Jugosla-

vije. Branko je tada bio ured-

nik Pionira i nije mu bilo te-

{ko da izdejstvuje da i ja tu do-

|em. Mali hotel, ne{to kao

pansion, ali dobro je - on sobu,

ja sobu.

Tokom qetovawa, stalno

smo i na kupawu i u {etwi bi-

li zajedno: kao Pat i Pata{on,

Don Kihot i San~o Pansa ili

Stanlio i Olio.

Poznato kupali{te Su-

martin na Lapadu, okrenuto

prema pu~ini. Pla`a neveli-

ka, ali lijepa. S druge strane,

u sklowenoj uvalici, eksklu-

zivno odmarali{te Splendid,

za "drugove#, za izdvojeni

krug, za visoke rukovodioce i

wihove familije. Sve izdvo-

jeno: pla`a, more i druge u`i-

vancije.

Branko je tamo neke pozna-

vao, ponekad su ga i zvali, to

je bilo vrijeme wegove veli-

ke popularnosti, lijepo je bi-

lo ~uti od wega najsvje`ije

viceve i {ale. Povremeno je,

ali rijetko, odlazio k wima u

taj zabran. Ja ne. Nijesu me ni

zvali.

Razlike bodu o~i

Iz prikrajka re`ali smo

na wih, naro~ito qudi koji su

pro{li rat. Po~ele su da bo-

du o~i razlike.

Jedne ve~eri, dok je sunce

bilo na smiraju, sjedjeli smo

na klupi, nadomak ogra|enog

kupali{ta, ali, razumije se,

van ograde. No, tu su, pred okom.

Branko }e meni: "Pro~itajder,

kume, ovu pri~u#.

Bje{e napisana rukom, gra-

fitnom olovkom, kako je Branko

uvijek radio. ^itam odmah. Na-

slov; "Izdvojen krug#, a ispod to-

ga, u zagradi, Jereti~ka pri~a.

Pro~itao sam je za~as, sa

zadovoqstvom. Uzgred sam po-

gledavao na ono odmarali{te,

u`ivao, bio sam prvi ~ita~

pri~e koja }e ozna~iti po~e-

tak satire u na{oj kwi`evno-

sti poslije rata. U tom trenut-

ku nijesam mogao ni pretposta-

viti da bi pri~a mogla nekoga

da naquti, pogotovo ne da bi

mogla da proizvede onoliko ha-

labuke. Jeste, a imala je bodqi,

ali nije bila toliko bodqika-

va da bi nekoga mogla da uzne-

miri ili povrijedi. Tako sam

mislio i tada, tako mislim po-

gotovo danas.

¥ (Nastavi}e se)

Pedesetih godina pro{log vijeka popularni Branko

]opi} bio je omiqen i rado vi|en u dru{tvu. Zabavqao

je qude uvijek spreman da ispri~a najsvje`ije viceve

i {ale. Nemali broj wih nasla|ivao se ~itaju}i wegovu

"

Jereti~ku pri~u" i dive}i mu se na smjelosti da javno

na humoristi~ko-satiri~an na~in slika ru`ne pojave u

tada{woj stvarnosti. Najbli`i prijateqi ni u najgorem

snu nisu mogli sawati da }e ta pri~a pokrenuti lavinu

osuda s najvi{eg vrha partije i vlasti

PRO^ITAJDER, KUME, OVU PRI^U

Branko ]opi}: Ropski tragovi

pokornosti i "slu`inskog

mentaliteta" vuku se kod nas

jo{ od vremena osmanlijskih

do dana{wih dana. Pisac mora

da gleda dubqe u na{u

stvarnost, od obi~nog agitatora

KAZIVAWA SAVREMENIKA

B R O Z O V A H A J K A N A B R A N K A

20

1.

]opi}eve nevoqe zbog satiri~nih pri~a

OVOGODI[WA turisti~-

ka sezona u Nacionalnom parku

"Sutjeska# bila je jedna od naj-

boqih.

Bila bi i boqa da su, ka`u na

Tjenti{tu, raspolagali sa vi{e

le`ajeva, da su turisti~ki kapa-

citeti ovog veleqepnog odmara-

li{ta imali vi{e struje, te da je

bio boqi put preko ^emerna.

Iako je o~igledno da je po-

plava turista i qubiteqa pri-

rode protekle sezone "iznenadi-

la# ugostiteqe na Tjenti{tu, oni

se nisu dugo ~udili ve} su ovih da-

na sa jo{ ve}im `arom prionuli

na posao.

Nacionalni park "Sutjeska#

danas je pravo malo gradili{te,

na kome se svakodnevno obnavqa-

ju, ni~u i razvijaju novi turisti~-

ki potencijali.

Poslije nov~ane injekcije

Vlade Republike Srpke, koja je

velikodu{no "ubrizgala# 260.000

maraka, u parku su zapo~eli naj-

va`niji poslovi oko pro{irewa

smje{tajnih kapaciteta, u hote-

lu "Mladost# jedinom koji je u

upotrebi.

Prema rije~ima direktori-

ce Nacionalnog parka "Sutje-

ska# Radenke Srndovi}, radi se

na dogradwi 20 soba i ~etiri

apartmana, sanaciji kompletne

fasade hotela, {to je dio akci-

onog plana Vlade Republike

Srpske iz 2004. godine. Time }e

ovaj nacionalni park, koji je

~lan evro-parkova, predstoje}u

turisti~ku sezonu do~ekati da-

leko spremniji.

- Pored ovih poslova, radimo

i na projektu Botani~ke ba{te na

Tjenti{tu, koji finansira ita-

lijanski region Lombardija, a ko-

ji bi trebalo da bude zavr{en do

2008. godine - obja{wava Srndo-

vi}eva.

Ona dodaje da su Vlada i Mi-

nistarstvo poqoprivrede, {u-

marstva i vodoprivrede pokaza-

li veliko razumijevawe za wiho-

ve probleme.

Ministarstvo je u okviru

pro{irene reprodukcije za Bota-

ni~ku ba{tu na Tjenti{tu nedav-

no odobrilo zna~ajna sredstva za

nastavak zapo~etog projekta, ko-

ji }e kao nastavna baza slu`iti

u~enicima i studentima {umar-

ske struke, zatim nau~nicima i

botani~arima.

U vrijeme na{e posjete, u

ba{ti je ure|ivano zemqi{te

za preno{ewe autohtonih biq-

nih vrsta sa wihovog stani{ta

u dolini Sutjeske, na prostor

predvi|en za botani~ku ba{tu.

Taj prostor od oko {est hek-

tara proteza}e se na potezu od

hotela "Mladost# pa do podno`-

ja Spomen-kosturnice na Tjen-

ti{tu, {to }e na svojevrstan

na~in predstavqati pravu

oglednu u~ionicu pod vedrim

nebom.

Ina~e, u najstarijem nacio-

nalnom parku u BiH "Sutjeska#,

koji je, po mi{qewu nau~nika,

najqep{i i najbogatiji biqnim

i `ivotiwskim vrstama u regio-

nu, velike nade pola`u u izjavu

premijera Milorada Dodika da

}e u Tjenti{te, naredne dvije go-

dine, biti ulo`eno oko ~etiri

miliona evra. Pola od tog novca

ulo`ila bi Srbija. U paket in-

vesticiji bi se, najvjerovatnije,

na{la i sanacija u ratu te{ko

stradalog hotela "Sutjeska#,

Omladinskog centra, ali i spo-

men-kompleksa posve}enog bor-

cima Narodnooslobodila~kog

rata.

¥ Tekst i snimci

Drago TODOROVI]

Spomen-komleks:

Po~ela sanacija

mermernih plo~a

na kosturnici

PRIPREME ZA NOVU TURISTI^KU SEZONU U NACIONALNOM PARKU "SUTJESKA"

ponedjeqak, 13. novembar 2006. VRIJEME, QUDI I DOGA\AJI

21

Omladinski dom:

Ozbiqno nagrizen

zubom vremena

Nacionalni park

"

Sutjeska" danas je

pravo malo gradili{te, na kome se

svakodnevno obnavqaju, ni~u i

razvijaju novi turisti~ki potencijali.

Posjetioci dolaze u sve ve}em broju

Hotel "Mladost":

U novom ruhu

Radovi na ure|ewu nacionalnog parka

Botani~ka ba{ta:

Treba da bude

zavr{ena do

2008. godine

Hotel "Sutjeska": Te{ko o{te}en

u proteklom ratu

Suha dolina:

Izgra|en moderan

qetwikovac

POSLOVAWE

U Nacionalnom parku "Su-

tjeska# sa ponosom isti~u da

su velikim zalagawem i doma-

}inskim poslovawem zaposle-

nih, uspjeli da saniraju nega-

tivno finansijsko stawe u

preduze}u.

- Negativni saldo od oko

dva miliona maraka koji je ru-

kovodstvo parka naslijedilo

prije pet godina je pro{lost.

Sada se okre}emo investicija-

ma i ulagawima u objekte koji

}e ponovo dovesti putnike na-

mjernike na Tjenti{te - ka`u

u upravi Nacionalnog parka.

TJENTI[TE PONOVO DI[ETJENTI[TE PONOVO DI[ETJENTI[TE PONOVO DI[ETJENTI[TE PONOVO DI[ETJENTI[TE PONOVO DI[ETJENTI[TE PONOVO DI[ETJENTI[TE PONOVO DI[ETJENTI[TE PONOVO DI[ETJENTI[TE PONOVO DI[E

STRUJA

Na Tjenti{tu su nezadovoqni ~estim, neobja{wi-

vim nestancima elektri~ne energije koje u "Elektro-

distribuciji Pale#, radna jedinica Fo~a, pravdaju

iskakawem napona na Hidroelektrani Buk Bijela.

- To nam stvara nemale te{ko}e u radu i poslova-

wu, i zbog toga trpimo velike gubitke i gubimo ugled

kod gostiju - ka`u u Nacionalnom parku "Sutjeska#.

TJENTI[TE PONOVO DI[E

SKANDINAVKA

RJE[EWE:SN, ULAZ, KOPT, S, KAFKA, ALNA, ROBA, OTA, NEDA ARNERI], KARO, RAMSTEK, ]E, U[AK, STARO MORE, NAOR, KORTNI, KBK, I, NE^ISTA KRV, OV,

CA, PONTIJAK, IQA, ARSAK, NI, OKSER.

SUDOKU

ponedjeqak, 13. novembar 2006.ENIGMATIKA

22

U prazna poqa rasporedite brojeve od 1 do 9 ali tako da u svakom redu i

koloni i budu razli~iti brojevi, a isto tako i unutar svakog kvadrata

3h3. Mala pomo}: po~nite od poqa obiqe`enog ta~kom.

RJE[EWE: XIN DIJANA CRNKI TO^I.

__ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __ __

NA ZDRAVQE!

(fraza: 1,9, 2, 3, 3)G. Mandi}

BIJELA UKR[TENICA

RJE[EWE: STAVROPOQ, ARTRITIS, DORANIN, P, PLATI[A, L, RIKATI,

DA, ISTRI]I, T, STI, SATEN, E, VI, NAJA, BEN STILER, ISOP, KSI, MATS,

LD, N, IRCI, NAUK.

@AO MI JE, ALI NEMAM

ISPRAVE . . .

RREE

BBUU

SS

ponedjeqak, 13. novembar 2006. SLOBODNO VRIJEME

23

Ovan 21.3-20.4. Bik 21.4-20.5. Blizanci 21.5-20.6. Rak 21.6-20.7. Lav 21.7-21.8. Djevica 22.8-22.9.

Ribe 19.2-20.3.Vodolija 20.1-18.2.Jarac 21.12-19.1.Strijelac 23.11-20.12.[korpija 23.10-22.11.

DNEVNI

Vaga 23.9-22.10.

HO

RO

SK

OP

HO

RO

SK

OP

Uvijek postoji neki zaobilazan na-

~in ili dobra mogu}nost, da vje{to

i efikasno ostvarite ono {to dru-

gi ne mogu. Dovoqno ste sposobni da

ostvarite svoje poslovne namjere. Ali, niste

dovoqno ubjedqivi kada odgovarate na ne~i-

ja pitawa. Nema razloga da isku{avate ne~i-

je strpqewe ili emotivnu naklonost. Pri-

hvatite partnerovu ideju bez suvi{nih pita-

wa. Osjeti}ete psiholo{ko olak{awe, nakon

iskrenog razgovora i povjeravawa.

Imate "ubjedqivu pri~u#, ali ne-

kome nije stalo da istina ispliva

na vidjelo. Nema razloga da o~eku-

jete zna~ajnu podr{ku u svojoj oko-

lini. Eventualni sukob sa jednom osobom,

mo`e da preraste u neprijatnu situaciju

ili u poslovni gubitak. Budite dovoqno

promi{qeni u svojim izjavama, uzdr`ite

se od "pozirawa# ili teatralnog pona{a-

wa pred voqenom osobom. Ve~erwe sate po-

svetite nekom omiqenom hobiju, relaksiraj-

te se.

Neko vam nudi dobru poslovnu pri-

liku, ali istovremeno o~ekuje va{u

servilnost ili odre|enu protivu-

slugu. Nema potrebe da u vama pre-

vladaju negativne emocije, ali nemojte ni

potcjewivati ne~ije intelektualne ili prak-

ti~ne sposobnosti. Va`no je da sa~uvate za-

jedni~ko povjerewe i naklonost u susretu sa

voqenom osobom. Nepotrebno preuveli~a-

vate svoje sumwe. Prija}e vam vi{e sati zdra-

vog sna i psiho-fizi~ka relaksacija.

Neko ima pozitivan uticaj na va-

{e stvarala~ko raspolo`ewe i ak-

tivnost. Postoji osoba koja vas pod-

sti~e na kreativne promjene u izra-

`avawu. Nema potrebe da oklijevate pred

novom prilikom, poka`ite da u vama posto-

ji dobra voqa. U~inite sve {to je potrebno

da privu~ete ne~iju pa`wu ili da uveli~a-

te svoje emotivno zadovoqstvo u odabranom

dru{tvu. Nalazite se u dobroj formi i dje-

lujete pozitivno na svoju okolinu.

Poga|a vas ne~ija nepravda ili

koristoqubqe u poslovnoj sa-

radwi. Me|utim, va`no je da se

stvari zavr{avaju na dobar na~in

i bez novih sukoba. Iznenadite saradni-

ke koji o~ekuju suprotan efekat. Ponekad

treba iskqu~iti razum, postoji osoba ko-

ja vas izuzetno inspiri{e i raduje. Ne-

mojte sputavati svoja osje}awa i emotiv-

ne `eqe. Obratite pa`wu na svoje sno-

ve, prija}e vam vi{e sati zdravog sna.

Suvi{e ishitreno donosite procje-

nu o novoj situaciji na poslovnoj

sceni, ali na srecu dobijate podr-

{ku okoline. Prepustite bliskim

saradnicima da obave te`i dio posla ili da

za{tite zajedni~ke interese. Usporite svoj

ubrzani ritam. Djelujete raspolo`eno za ne-

ku lagodniju zabavu. Partner spremno odgo-

vara na va{ poziv i iskreno ̀ eli da vam ugo-

di. Va`no je da oko vas postoje pozitivni

podsticaji, opustite se.

Svjesni ste svojih uticaja ili mo-

gu}nosti, kao i ograni~ewa koja

pred vas postavqaju odre|eni sa-

radnici. Ako ne mo`ete da ostva-

rite sve svoje namere, va`no je da razmi{qa-

te selektivno i da napravite listu priori-

teta. Nema potrebe da izigravate emotivnu

ravnodu{nost ili da koristite nove izgovo-

re u dru{tvu voqene osobe. Budite iskreni

pred svojim partnerom. Potrebno je da po-

boq{ate svoju koncentraciju.

Djelujete nestrpqivo, ali dodatna

inicijativa sa va{e strane ne do-

nosi pozitivne rezultate i ne~i-

ju naklonost. Ukoliko Vam je sta-

lo da se razlikujete u odnosu na svoje sarad-

nike, morate da prihvatite razli~ite re-

akcije i komentare. Va`no je da u~inite

ono {to osje}ate, jer izbor pogre{ne ulo-

ge na kraju ostavqa lo{ utisak pred bli-

skom osobom. Nemojte precjewivati li~ne

mogu}nosti, izbjegavajte stresne situacije.

Neko vam daje do znawa da promije-

nite svoje pona{awe ili da prihva-

tite nova pravila u poslovnoj sa-

radwi. U~inite poslovni ustupak

i nemojte dozvoliti da vas neko ka`wava

zbog razli~itih propusta. Partneru nedo-

staje samopouzdawe, a vama dobra voqa. Ne

`elite da se upu{tate u novu raspravu i da

ponavqate poznatu pri~u. Slobodno vrijeme

posvetite psiho-fizi~koj relaksaciji, pri-

ja}e vam.

Neko poku{ava da vas navede na

svoje poslovne interese, ali vi ste

dovoqno mudri i vje{to izbjegava-

te razli~ite uticaje ili ucjene.

Na kraju pokaza}e se da va{a poslovna tak-

tika donosi boqi uspjeh, nego kriterijumi

koje koriste va{i saradnici. Ponovo pre-

}utkujete "va`ne detaqe# ili istinu pred

svojim partnerom. Ne mo`ete o~ekivati vi-

{e od onoga {to vam pripada. Prija}e vam

vitaminska ishrana i vi{e te~nosti.

Djelujete duhovito i {armantno. U

prepoznatqivom maniru osvajate

simpatije na razli~itim stranama

ili u susretu sa poslovnim partne-

rima. Uz briqantnu inteligenciju,

poka`ite svojoj okolini da posjedujete i oso-

bine koje otkrivaju va{u emotivnu stranu

li~nosti. Planirajte neka nova de{avawa

koja mogu da zadovoqe partnerova intereso-

vawa. Podsti~ite kod sebe vedar duh i pozi-

tivne asocijacije.

Ukoliko vas neko opomiwe da

promijenite svoje pona{awe ili

poslovne zahtjeve, prihvatite

odre|eni kompromis. Izbjega-

vajte varijantu ekstremnog po-

na{awa i pretjeranu razmetqivost pred

saradnicima. Preosjetqivo reagujete na

razne sitnice, postoje situacije koje part-

ner do`ivqava na druga~iji na~in. Raz-

li~ito vidite svijet oko sebe. Va`no je

da pravilno usmjeravate svoju kreativnu

energiju.

KONCERT najve}e make-

donske zvijezde To{e Proeskog

odr`an je u petak uve~e u bawo-

lu~koj dvorani "Borik#.

Iako se o~ekivalo da }e ovaj

doga|aj izazvati veliko intere-

sovawe, To{e je pokazao {ta zna-

~i biti prava zvijezda i odr`ao

odli~nu energiju kod publike do

samog kraja.

U tome su mu svakako pomo-

gli i wegovi gosti od kojih je

posebno dobro, od strane publi-

ke, prihva}en Dado Gli{i}, ko-

ji je i otvorio koncert.

To{eta su podr`ali i Maja

Tati}, Vlade Janevski, te wegov

orkestar i prijateqi. Gotovo

~etiri hiqade qudi pratilo je

popularnog pjeva~a koji je kon-

cert zapo~eo mega hitom "Pra-

tim te#.

Istom numerom koncert je i

zavr{en kada se popularno "mom-

~e Makedon~e# vratilo na bis,

poslije ne{to vi{e od tri ~asa

samih hitova.

- Izuzetno sam zadovoqan

koncertom. To{e zaista zalu`u-

je takav tretman kod publike,

jer je jedna od najjednostavnijih

li~nosti na estradi, a zaista

ima kvalitet koji mo`e da poka-

`e - kazao je Dado Gli{i}.

Poslije koncerta

odr`an je after parti

u klubu "Talija#, gdje

su bile prisutne broj-

ne li~nosti iz javnog,

kulturnog muzi~kog i

dru{tvenog ̀ ivota Re-

publike Srpske.

- Zaista smo zahval-

ni organizatoru koji je

svoj dio posla uradio

fantasti~no. Mogu da

ka`em da su moji uti-

sci sa koncerta odli~-

ni - kazala je To{eova

menaxerka Qiqana

Petrovi}.

Proeski za nekoli-

ko dana putuje u Lon-

don gdje }e nastaviti

snimawe svog prvog

kompakt diska za ino-

strano tr`i{te.

Na pres konferen-

ciji odr`anoj nekoli-

ko trenutaka po zavr{etku na-

stupa To{e je rekao da se ova-

kvi koncerti ne de{avaju ~e-

sto i kada se desi takva energi-

ja i odu{evqewe, pjeva~u ne

preostaje ni{ta dugo nego da

{to prije po`eli da do|e pono-

vo. Medijski sponzori ovog do-

ga|aja bili su RTRS i "Glas

Srpske#.

¥ M. KUKAVICA

(Snimio M. MIHAJLOVI])

ODR@AN KONCERT TO[E PROESKOG U BAWOLU^KOJ DVORANI

"

BORIK"

TRI ^ASA EUFORIJE

\To{e sa obo`avateqkama: Dobar provod na after partiju

\ Publika odu{evqena nastupom: Sijevali blicevi

\To{e Proeski: Izazvao euforiju

Gotovo ~etiri hiqade qudi pratilo je popularnog

pjeva~a koji je koncert zapo~eo mega hitom

"

Pratim te"

SAN MNOGIH DJEVOJAKA

Dobro je poznato da je Proeski san mnogih dje-

vojaka, {to se pokazalo ta~nim i ovog puta.

Djevojke u prvim redovima bile su na rubu hi-

sterije svaki put kada bi im se To{e pribli`io, a

na svakom koraku pratile su ga mnogobrojne obo`a-

vateqke koje su `eqele da se fotografi{u sa svo-

jim mezimcem.

\Vlade Janevski: Prijateq

iz Makedonije

\ Obo`avaoci: Podr{ka mezimcu

IGRA^KE

Jedno od najzanimqivi-

jih novinarskih pitawa upu-

}enih makedonskoj zvijezdi

bilo je "[ta radi sa igra~-

kicama koje dobije na nastu-

pima?# S obzirom na to da je

To{e poznat kao ~ovjek veli-

kog srca ni odgovor nas nije

puno iznenadio.

- Igra~ke skupqam i ka-

da stvorim kolekciju od 300

do 400 komada uvijek ih dajem

u domove za nezbrinutu djecu

- kazao je Proeski.

\Dado Gli{i}: Otvorio

koncert

ponedjeqak, 13. novembar 2006.^ITUQE/POMENI

24

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana

11.11.2006. u 50. godini `ivota nakon te{ke bolesti preminuo je na{

dragi

STOJAN

(Du{ana)

RADUKI]

Sahrana }e se obaviti 13.11.2006. u 13 ~asova na Rebrova~kom grobqu.

O`alo{}eni: majka Ilinka, supruga Stanija, sinovi Igor i Marko, bra-

}a Jovan i \ura|, sestre Zora i Bora, zet Sini{a, snahe Lepa i Biqa-

na te ostala rodbina i prijateqi.

000006 A-8 M

Dana 14.11.2006. navr{ava se 40 tu`nih dana od smrti na{e drage

VERE

(Mihajla)

PE]ARI]

Toga dana u 10 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu "Sveti

Marko#, polo`iti cvije}e i zapaliti svije}e.

O`alo{}ena porodica

0000014 A-8 M

U znak sje}awa na na{e roditeqe

i

K}erke Antonija i Zdenka sa porodicama

000002 A-9 M

Posqedwi pozdrav dragom sinu

STOJANU

od majke Ilinke.

000006 A-3 M

Posqedwi pozdrav dragom

suprugu i ocu

STOJANU

od supruge Stanije i sinova Igo-

ra i Marka.

000006 A-3 M

Posqedwi pozdrav dragom

STOJANU

od brata Jovana, snahe Lepe sa dje-

com Filipom i Adrianom.

000006 A-3 M

Posqedwi pozdrav dragom

STOJANU

od brata \uke i snahe Biqane sa

djecom Stefanom i Monikom.

000006 A-3 M

Posqedwi pozdrav dragom

STOJANU

od sestre Bore, zeta Sini{e sa

djecom Aleksandrom i Bojanom.

000006 A-3 M

Posqedwi pozdrav dragom

STOJANU

od sestre Zore sa sinom Vladom.

000006 A-3 M

Posqedwi pozdrav dragom

prijatequ

STOJANU

od porodice ]orsovi}.

000006 A-3 M

Posqedwi pozdrav dragom

prijatequ

STOJANU

od porodice Ducanovi}.

000006 A-3 M

Posqedwi pozdrav dragom

STOJANU

od pa{e Mome i svastike Ilin-

ke sa djecom.

000006 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom

STOJANU

od pa{e Svete i svastike Nene

sa djecom.

000006 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom

STOJANU

od pa{e Bo`e i svastike Mare sa

djecom.

000006 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom

STOJANU

od baxe Zorana i svastike Stane

sa djecom.

000006 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom

STOJANU

od tetke Borice i tetka Branka.

000006 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom

STOJANU

od kumova Predraga i Seke Jari}

sa djecom.

000006 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom kumu i

prijatequ

STOJANU

od Brka, kume Goge i djece.

000006 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom

prijatequ

STOJANU

od Mi}e, Borke i Selene.

000006 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom ro|aku

i prijatequ

STOJANU

od Mire i Ne|e sa djecom.

000006 A-1 M

Dana 13.11.2006. navr{ava se sedam

dana od iznenadne smrti na{eg dra-

gog

DU[ANA

SAVI^I]A

Toga dana u 10 ~asova posjeti}emo

wegovu vje~nu ku}u na grobqu Sla-

tina.

O`alo{}ena porodica

000010 A-2 M

Posqedwi pozdrav dragom

STOJANU

od strica Ne|e i strine Velinke

sa djecom Negosavom, Gospom,

Stanom i Sini{om.

000006 A-3 M

Posqedwi pozdrav dragom

STOJANU

od kumova Goje, Slavice, Maje i

Deana Antoni}a.

000006 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom

prijatequ

STOJANU

od Mitra i Bo`ane Novakovi}

sa djecom.

000006 A-1 M

Posqedwi pozdrav Igorovom

tati

STOJANU

RADUKI]U

od Sande i Dajane.

000007 A-1 M

Posqedwi pozdrav Markovom i

Igorovom ocu

STOJANU

od Kov~ija, @ekija, Zeke, @are i

Ne{e.

000015 A-1

Posqedwi pozdrav dragom

STOJANU

-^OLI

RADUKI]U

od porodice Vukovi}.

000005 A-1 M

U dubokom bolu javqamo svim ro|acima, prijateqima i poznanicima

tu`nu vijest da je na{a draga supruga, majka, nona, svekrva, sestra i

ro|aka

gospo|a IDA (ro|. Valandr)

PLETIKOSA

nakon duge i te{ke bolesti preminula u petak 10.11.2006. u 83. godini

`ivota u Rijeci. Ispra}aj drage pokojnice bi}e u utorak, 14.11.2006. u

14 ~asova na grobqu "Sveti Marko# u Bawoj Luci.

Po~ivala u miru!

O`alo{}eni: suprug Ivo, sin Boris, unuka Vawa, snaha Verica, te osta-

la o`alo{}ena rodbina i prijateqi.

000013 A-8 M

Dana 13.11.2006. navr{avaju se tri

godine od smrti na{e drage majke,

svekrve i bake

QEPOSAVE

GRMU[A

Toga dana posjeti}emo wenu vje~-

nu ku}u.

Sin Miladinko, snaha @ivana i

unuk Marko

000003 A-2 M

Tu`no sje}awe na dragog

DARKA

DRQEVI]A

13.11.1992 - 13.11.2006.

Brat Dragan sa porodicom

000005 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog supruga

QUBU

MARINKOVI]A

13.11.2004 - 13.11.2006.

Supruga Jelena

000025 A-1 G

Dana 13.11.2006. navr{avaju se tri

godine od smrti na{e drage maj-

ke, punice i bake

QEPOSAVE

GRMU[A

Toga dana posjeti}emo wenu vje~-

nu ku}u.

K}erka Du{ka, zet Igor i unuci

Nemawa i Danilo

000003 A-2 M

Tu`no sje}awe na dragu

i voqenu suprugu

QEPOSAVU

GRMU[A

Dana 13.11.2006. godine tri su

godine tuge i bola za tobom.

Tvoj suprug Tomislav

000002 A-2 G

Tu`no sje}awe na dragu majku

QEPOSAVU

GRMU[A

Sin Dra{ko, snaha Daliborka i

unuci Predrag i Bojan

000013 A-2 G

Dana 13.11.2006. godine navr{ava

se tu`na godina od smrti na{e

drage supruge, majke i bake

KADIRE

(ro|. Terzi})

VUKA[INOVI]

Toga dana posjeti}emo wenu vje~-

nu ku}u na Novom grobqu u Bawoj

Luci i polo`iti cvije}e.

S tugom i po{tovawem,

Tvoj suprug i k}erke sa porodi-

cama

A-3 UP

IVICU

- IVU

19.9.1985 - 19.9.2006.

NADU

(ro| Josipovi})

13.11.2002 - 13.11.2006.

KASIPOVI]

ponedjeqak, 13. novembar 2006. ^ITUQE/POMENI

25Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama

da je dana 11.11.2006. godine u 75. godini `ivota preminula na{a draga

VESELKA

(Koste)

SAVI]

Sahrana }e se obaviti 13.11.2006. u 14 ~asova na Rebrova~kom grobqu.

O`alo{}eni: suprug Krstan, sinovi Radojica i Branko, k}erke Radenka i Rajka, sestra Nevenka, sna-

he, zet, unu~ad i ostala mnogobrojna rodbina i prijateqi.

000008 B-2

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je dana 11.11.2006. godine u 59. godini

`ivota preminula na{a draga

\UJA

(Stanka)

ARNAUTOVI]

Sahrana }e se obaviti 13.11.2006. u 13 ~asova na grobqu [qivice - Star~evica, Bawa Luka.

O`alo{}eni: suprug Bogdan, k}erka Branka, sestre Gospova i Spasa i ostala mnogobrojna rodbina i

prijateqi.

000011 B-2 M

Sje}awe na na{e roditeqe

i

Va{i najmiliji: sinovi Zoran, Nedeqko i Branislav, k}erke Radana i Milica, snahe, zetovi i unu~ad.

00004 B-2 M

Posqedwi pozdrav dragoj supruzi

VESELKI

od supruga Krstana.

000008 A-6 M

Posqedwi pozdrav dragoj majci i baki

VESELKI

od k}erke Rajka i unu~adi Maje i Milo{a.

000008 A-6 M

Posqedwi pozdrav dragoj majci i baki

VESELKI

od sina Radojice, snahe Tonke, unuka Dejana sa suprugom Sawom i unu-

ke Sandre sa suprugom Draganom.

000008 A-6 M

Posqedwi pozdrav dragoj majci i baki

VESELKI

od sina Branka, snahe Bo`ane i unu~adi Marka i Awe.

000008 A-6 M

Posqedwi pozdrav dragoj majci i baki

VESELKI

od k}erke Radenke, zeta Radovana i unu~adi Ivone i Ogwena.

000008 A-6 M

Posqedwi pozdrav dragoj

kom{inici

VESI

od porodice Mitrovi}.

000009A-3 M

Posqedwi pozdrav dragoj

kom{inici

VESI

od porodice Pani}.

000009 A-3 M

Posqedwi pozdrav dragoj

VESELKI

od Dragice, Gorana, Gordane, Gora-

ne i djece.

000012 A-3 M

Posqedwi pozdrav dragom

STOJANU

od tetke Pere sa porodicom.

000016 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom ro|aku

STOJANU

od Momirke i Radovana sa porodi-

com.

000016 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom

prijatequ

STOJANU

od Brane i Ne{e Vu~i}a.

000017 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom

STOJANU

od tetke Mire i tetka Du{ana,

Mla|enke i Rodavana.

000016 A-1 M

Posqedwi pozdrav starom alasu

STOJANU

od porodice Medimovi}.

000016 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom

]OLI

od kuma Mati}a sa porodicom.

000016 A-1 M

RADU

13.11.2004 - 13.11.2006.

DARINKU

15.3.1994 - 13.11.2006.

Posqedwi pozdrav na{em

dragom prijatequ

ALASU

od Mi}ka i Sawe.

000019 A-2 M

Posqedwi pozdrav Mirkovoj i

Mirjaninoj mami

AN\I

od Borka i Dijane.

000018 A-1 M

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je da-

na 12.11.2006. u 66. godini nakon kra}e i te{ke bolesti preminula

na{a draga

AN\ELKA

STUPAR

Sahrana }e se obaviti 14.11.2006. u 14 ~asova na grobqu "Sv. Pan-

telija# u Boriku#.

O`alo{}eni: sin Mirko, k}erka Mirjana, zet Aleksandar, snaha

Vedrana, unuka Sara, unuk Bruno-Luka, te ostala rodbina i pri-

jateqi.

000018 B-4 M

SREDI]

ponedjeqak, 13. novembar 2006.OGLASI

26

I UGOVORNI ORGAN

I 1. PUNI NAZIV I ADRESA UGOVORNOG ORGANA

"Telekomunikacije Republike Srpske# a.d. Bawa Luka

Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 93

78000 Bawa Luka

Republika Srpska, Bosna i Hercegovina

Identifikacioni broj: 1772902

broj telefona: +387 51 240 100

broj faksa: +387 51 211 150

e-mail: ts.office@telekomsrpske.comweb: www. telekomsrpske.com

I 2. ADRESA NA KOJOJ SE MOGU DOBITI DODATNE INFORMACIJE

"Telekomunikacije Republike Srpske# a.d. Bawa Luka

Sektor za nabavku kancelarija br. 7

Vuka Karaxi}a 6

78000 Bawa Luka

Republika Srpska, Bosna i Hercegovina

broj telefona: +387 51 221 770

broj faksa: +387 51 221 772

e-mail: m.sarac@telekomsrpske.com

I 3. ADRESA NA KOJOJ SE MO@E DOBITI DOKUMENTACIJA

Kao pod I 2

I 4. ADRESA NA KOJU SE DOSTAVQAJU PONUDE

Kao pod I 2

I 5. VRSTA UGOVORNOG ORGANA

Javno preduze}e na entitetskom nivou.

II PREDMET UGOVORA

II 1. VRSTA UGOVORA

Nabavka usluge.

II 3. NAZIV POD KOJIM JE UGOVOR EVIDENTIRAN KOD UGOVORNOG ORGANA

Nabavka usluga br. 445 "Ba`darewe i opravka mjernih instrumenata#.

II 4. OPIS PREDMETA UGOVORA

Ba`darewe i opravka mjernih instrumenata za potrebe Telekoma Srpske.

II 5. UKUPNA KOLI^INA

Navedeno u tenderskoj dokumentaciji.

II 6. MJESTO ISPORUKE ROBE

Centralni magacin Telekoma Srpske, Pilanska bb Bawa Luka.

II 7. PODJELA NA LOTOVE

Da.

II 8. PRIHVATQIVOST ALTERNATIVNIH PONUDA

Alternativne ponude nisu dozvoqene.

II 9. TRAJAWE UGOVORA ILI ROK IZVR[EWA

Maksimalno 60 dana.

III PRAVNE, EKONOMSKE I TEHNI^KE INFORMACIJE

III 1. IZNOS GARANCIJE ZA PONUDU

Ne tra`i se.

III 2. OSTALI ZAHTJEVI U VEZI S GARANCIJOM ZA PONUDU

Ne tra`i se.

III 3. IZNOS GARANCIJE ZA IZVR[EWE UGOVORA

Ne tra`i se.

III 4. OSTALI ZAHTJEVI U VEZI S GARANCIJOM ZA IZVR[EWE UGOVORA

Ne tra`i se.

III 5. USLOVI U^E[]A - LI^NA SITUACIJA

Da pravno lice nema ograni~ewa po ~lanu 23 Zakona o javnim nabavkama i ~lanu 13 Zakona o javnim

preduze}ima (Potrebni dokazi navedeni u tenderskoj dokumentaciji).

III 6. USLOVI ZA U^E[]E - SPOSOBNOST ZA OBAVQAWE PROFESIONALNE

DJELATNOSTI

a) Ovla{}ewe proizvo|a~a,

b) Izvod iz registracije preduze}a sa svim prilozima.

III 7. USLOVI ZA U^E[]E - EKONOMSKA I FINANSIJSKA PODOBNOST

Da dostavi bilans stawa i bilans uspjeha za 2005. godinu.

III 8. USLOVI ZA U^E[]E - TEHNI^KA I/ILI PROFESIONALNA SPOSOBNOST

Ne tra`i se.

IV POSTUPAK

IV 1. VRSTA POSTUPKA

Ugovor se dodjequje putem otvorenog postupka.

IV 2. KRITERIJUMI ZA DODJELU UGOVORA

Najni`a cijena.

IV 3. PRIMJENA PREFERENCIJALNOG TRETMANA DOMA]EG

Bi}e primijeweno u skladu sa Odlukom o obaveznom kori{}ewu preferencijalnog tretmana doma}eg

u postupku javnih nabavki, ^lan 4, "Slu`beni list BiH# broj 50/05 od 26. jula 2005 godine.

IV 4. USLOVI ZA DOBIJAWE TENDERSKE DOKUMENTACIJE

Tenderska dokumentacija }e biti dostavqena zainteresovanim ponu|a~ima u roku od tri dana od pri-

jema pisanog zahtjeva sa punim nazivom i adresom ponu|a~a, brojem telefona i telefaksa, poreskim

brojem (poreski broj trebaju navesti samo ponu|a~i registrovani u BiH) i imenom i prezimenom li-

ca koja }e preuzeti dokumentaciju ili naznaku da se dokumentacija dostavi kurirskom ili preporu~enom

po{tom. Uz zahtjev treba prilo`iti kopiju dokaza o uplati naknade od 20,00 KM za ponu|a~e registrovane

u BiH ili 10,00 evra za ponu|a~e registrovane izvan BiH. Iznos naknade za ponu|a~e registrovane u

BiH sadr`i PDV. Zahtjevi treba da budu dostavqeni po{tom ili telefaksom i primqeni na adresi

navedenoj pod I 2. najkasnije sedam dana prije krajweg datuma odre|enog za podno{ewe ponuda. Ponu|a~ima

}e nakon uplate naknade za tendersku dokumentaciju biti dostavqena poreska faktura u roku od sedam

dana od primitka uplate. U slu~aju slawa tenderske dokumentacije kurirskom ili preporu~enom

po{tom Telekom Srpske ne snosi odgovornost za gubitak ili ka{wewe u dostavi.

Dokumentacija se mo`e preuzeti radnim danom u periodu od 13.11.2006. godine do 8.12.2006. godine od

7.30 do 15.30 na adresi navedenoj pod I 2.

Uplate u KM se mogu izvr{iti na ra~un broj: 56209900004057-60 kod NLB Razvojne banke a.d. Bawa Lu-

ka, a uplate iz inostranstva u drugoj konvertibilnoj valuti na:

ACCOUNT NO: 540100-4101772902WITH BANK: NLB RAZVOJNA BANKA AD, BANJA LUKASWIFT CODE: RAZBBA22CORESPONDENT BANK: DEUTSCHE BANK AG

FRANKFURT AM MAINSWIFT CODE: DEUTDEFFACCOUNT WITH INSTITUTION: EUR 100-9362807-0000

USD 100-9362807-0005

u korist "Telekoma Srpske# a.d. Bawa Luka sa naznakom "Tenderska dokumentacija br. 445 - Ba`darewe

i opravka mjernih instrumenata#

IV 5. ZAHTJEVI U POGLEDU JEZIKA PONUDE

Ponuda i svi dokumenti i korespondencija u vezi sa ponudom koje ponu|a~ i ugovorni organ razmijene

bi}e na jednom od slu`benih jezika u BiH.

IV 6. ROK ZA PRIJEM PONUDA

U obzir }e se uzeti ponude koje budu primqene na adresi navedenoj kao u I 2. do 11 ~asova 11.12.2006.

godine.

Ponude koje stignu nakon ovog roka ne}e se uzeti u razmatrawe i bi}e vra}ene ponu|a~u neotvorene.

IV 7. MINIMALNI ROK VA@EWA PONUDE KOJI JE PONU\A^ DU@AN OBEZBIJEDITI

Ponude trebaju ostati validne u periodu od 60 ({ezdeset) kalendarskih dana nakon krajweg roka za

podno{ewe ponuda.

IV 8. DATUM I MJESTO OTVARAWA PONUDA

Otvarawe ponuda }e se obaviti dana 11.12.2006. godine sa po~etkom u 11.15 ~asova u "Telekomunikaci-

jama Republike Srpske# a.d, Sektor za nabavke, kancelarija br. 15, Vuka Karaxi}a 6, 78000 Bawa Luka.

V DODATNE INFORMACIJE

Zainteresovani ponu|a~i mogu pregledati tendersku dokumentaciju prije otkupa na adresi navedenoj

pod I 2.

Ponude mogu dostaviti samo oni ponu|a~i koji otkupe tendersku dokumentaciju.

"UNICEP TRADE# AD BAWA LUKA

UPRAVNI ODBOR

Veselina Masle{e br. 1

Na osnovu ~lana 35, stav 2 i ~lana 51 Statuta "UNICEP TRADE# AD BAWA LUKA, Upravni

odbor

SAZIVA

drugu sjednicu Skup{tine akcionara "UNICEP TRADE# AD BAWA LUKA za dan 4.12.2006.

(ponedjeqak) godine u 14 ~asova u prostorijama Fonda INVEST NOVA, ulica Kwaza Milo{a

br. 15 Bawa Luka

Za sjednicu se predla`e sqede}i

DNEVNI RED:

1. Izbor verifikacione komisije;

2. Izbor predsjedavaju}eg Skup{tine;

3. Usvajawe zapisnika sa prethodne Skup{tine;

4. Izvje{taj o poslovawu, razmatrawe odluka Upravnog odbora i davawe saglasnosti na iste;

5. Dono{ewe odluke o opozivu i imenovawe kooptiranog ~lana Upravnog odbora;

6. Dono{ewe odluke o pripajawu preduze}a "UNICEP TRADE# AD Bawa Luka preduze}u "UNI-CEP COMMERCE# AD Bawa Luka.

U slu~aju nedostatka kvoruma, ponovqena sjednica Skup{tine }e se odr`ati isti dan na istom mjes-

tu sa po~etkom u 15 ~asova.UPRAVNI ODBOR

IZVJE[TAJ O JAVNOJ PONUDI

ZA PREUZIMAWE AKCIJA "Impro# a.d. Prijedor

Ponu|a~ "Orion 3# d.o.o, MB: 1844776, Put srpskih branilaca 25-27, Bawa Luka ob-

javio je javnu ponudu za preuzimawe u skladu sa ~lanom 12, 13 Zakona o preuzimawu, i

to u "Slu`benom glasniku RS# broj 90/06 od 15.9.2006. godine i u "Glasu Srpske# od

20.9.2006. godine, za akcije emitenta "Impro# a.d. Prijedor. Ukupan broj akcija lokalne

oznake IMPR-R-A u vlasni{tvu ponudioca je iznosio 5.771.327 , {to predstavqa

5.771.327 glasova u Skup{tini emitenta ili 56,38% od ukupnog broja glasova.

Izmjena na po~etnoj ponudi objavqenoj na gore pomenut na~in nije bilo.

Za vrijeme trajawa ponude za preuzimawe deponovano je 892.328 akcija ili 8.717% od

ukupnog broja glasova. Ponu|a~ je izvr{io pla}awe deponovanih akcija u roku od

sedam dana.

Nakon isteka ponude, ponudilac trenutno raspola`e sa 6.663.655 akcija sa pravom glasa

oznake IMPR-R-A pojedina~ne nominalne vrijednosti 1,00 KM ili 65.1026% od ukupnog

broja akcija sa pravom glasa. Javna ponuda je zavr{ena 20.10.2006. godine.

PONU\A^ "Orion 3# d.o.o.

BOSNA I HERCEGOVINA

REPUBLIKA SRPSKA

TELEKOMUNIKACIJE REPUBLIKE SRPSKE AD BAWA LUKA

U skladu sa ~lanovima 19 i 20 Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH#, broj 49/04) i ~lana 56 Statuta "Telekomunikacije Republike Srpske# a.d. Bawa Luka, objavquje:

OBAVJE[TEWE O NABAVCI BR. 445NABAVKA USLUGA "BA@DAREWE I OPRAVKA MJERNIH INSTRUMENATA#

ponedjeqak, 13. novembar 2006. OGLASI

27

ponedjeqak, 13. novembar 2006.OGLASI

28

Ministarstvo poqoprivrede, {umarstva i vodoprivrede

Republike Srpske

Jedinica za koordinaciju poqoprivrednih projekata - APCU

U okviru realizacije projekta "Razvoj male komercijalne poqoprivrede# raspisuje

OGLAS

za stipendirawe kadrova (mladih nau~nika) iz Republike Srpske

u oblasti poqoprivrede

Kriterijumi

1. Ciqevi: Podr{ka stru~wacima iz oblasti poqoprivrede koji `ele da:

¹ Prisustvuju programu obuke;

¹ Izvedu dodatna istra`ivawa;

¹ Unaprijede svoje vje{tine i znawa;

¹ Prisustvuju specijalisti~kim kursevima.

2. Zahtijevane kvalifikacije:

¹ Najmawe diplomu visoke {kole iz oblasti poqoprivrede, prehrambene tehnologije ili diplome

magistra i doktora nauka iz istih oblasti;

¹ Da nije stariji od 40 godina;

¹ Da je zaposlen u jednoj od nau~nih, stru~nih ili privrednih institucija u oblasti poqoprivrede

(fakulteti, instituti, poq. stru~ne slu`be, privatne firme iz oblasti proizvodwe i prerade po-

qoprivrednih proizvoda, poqoprivredne zadruge i udru`ewa) u Republici Srpskoj.

3. Zahtijevana kvalifikaciona dokumenta:

¹ Ovjerene kopije diploma,

¹ Dokaz o znawu jezika,

¹ Potvrda o radnom odnosu,

¹ Preporuka dekana/direktora institucije iz koje kandidat dolazi,

¹ Potvrda od institucije doma}ina da prihvata kandidate na obuku, kao i ovjeren program usavr{avawa

od te institucije,

¹ Potvrda o namjeri sufinansirawa od institucije sufinansijera, ukoliko je ima,

¹ Kopija BiH paso{a.

4. Dodatni zahtjevi:

Kandidat mora biti spreman da potpi{e ugovor o saradwi sa Jedinicom za koordinaciju poqo-

privrednih projekata iz RS u kome se obavezuje }e prenijeti ste~ena znawa u projektnom podru~ju

(Trebiwe, Bile}a, Berkovi}i i Qubiwe) nakon zavr{enog usavr{avawa i redovno izvje{tavati

APCU o tim aktivnostima.

5. Oblast usavr{avawa

¹ ratarska proizvodwa,

¹ vo}arska proizvodwa,

¹ sto~arska proizvodwa,

¹ skladi{tewe, prerada i marketing poqoprivrednih proizvoda,

¹ istra`ivawe i razvoj tr`i{ta.

¹ kontrola kvaliteta poqoprivrednih proizvoda,

¹ menaxment u poqoprivredi,

¹ poqoprivredno savjetodavstvo,

¹ ruralni razvoj i sl.

6. Strani jezici:

Od kandidata se tra`i znawe engleskog jezika ili nekog drugog jezika (zavisno od zemqe u koju putu-

je), {to mora potkrijepiti odgovaraju}im diplomama.

Uslovi:

1. Rok za prijavu na konkurs:

Krajwi rok za prijavu na konkurs je 30 dana od dana objavqivawa oglasa. Nekompletna dokumentaci-

ja ne}e biti razmatrana.

2. Podnosioci molbi mogu biti:

Gra|ani Republike Srpske, zaposleni u jednoj od nau~nih, stru~nih ili privrednih institucija u oblasti

poqoprivrede na teritoriji RS (fakulteti, instituti, privatne firme iz oblasti proizvodwe i pre-

rade poqoprivrednih proizvoda, poqoprivredne zadruge i udru`ewa), mla|i od 40 godina.

3. Trajawe usavr{avawa:

Maksimalno dva mjeseca

4. Broj raspolo`ivih stipendija

U Republici Srpskoj - 6

5. Program usavr{avawa:

Kandidat je du`an dostaviti detaqan program boravka u inostranstvu, sa razra|enim buxetom (obrazac

u prilogu). Program rada mora biti ovjeren i prihva}en od strane institucije doma}ina.

6. Institucija doma}ina

Institucija doma}ina mo`e biti poqoprivredni institut i fakultet, centar za obuku i usavr{avawe

ili neka druga poqoprivredna institucija u Evropskoj uniji ili u nekoj drugoj zemqi. Obavezno je

prilo`iti: ime institucije doma}ina, sjedi{te i adresu, broj telefona i faksa, kontakt osobu i elek-

tronsku adresu.

7. Prihvatqivi tro{kovi:

Kandidat mora biti realan prilikom kreirawa buxeta. Prihvatqivi tro{kovi su: tro{kovi puto-

vawa, tro{kovi usavr{avawa/{kolarina, tro{kovi eksperimenta i analize, literatura kao i tro{kovi

boravka u inostranstvu.

Prednost }e imati oni kandidati koji mogu obezbijediti sufinansirawe (vlastito ili domicilne

institucije ili institucije doma}ina).

8. Maksimalna vrijednost stipendije iz projekta

Maksimalan iznos koji se mo`e obezbijediti iz projekta je $ 10.000,00 ili ekvivalentan iznos u dru-

goj valuti po sredwem kursu na dan potpisivawa ugovora.

9. Odobravawe stipendija

Stipendije }e odobravati zajedni~ka komisija, sastavqena od ~lanova iz Jedinice za koordinaciju

poqoprivrednih projekata RS i Jedinice za implementaciju projekata u poqoprivredi i {umarstvu

FBiH. Kriterijumi na osnovu kojih }e se ocjewivati kandidati su sqede}i:

¹ Op{te kvalifikacije - 20 bodova

- {kolska sprema - 10 bodova

- znawe jezika -10 bodova.

¹ Posebne kvalifikacije - 60 bodova

- Radno iskustvo iz oblasti za koju se prijavquje - 15 bodova

- Predlo`eni program usavr{avawa je u skladu sa ciqevima i prioritetima projekta - 15 bodova

- Program rada, odobren od institucija doma}ina i institucije iz koje kandidat dolazi - 30 bodova

¹ Finansirawe programa iz drugih izvora - 20 bodova

Minimalan broj bodova koje kandidat mora ostvariti je 70 bodova.

Nakon ocjene, komisija }e napraviti rang-listu sa koje }e biti pozvano prvih {est kandidata da pot-

pi{u ugovor.

Prilozi

a) Prijava na konkurs (obrazac);

b) Biografija (obrazac);

v) Program usavr{avawa, istra`ivawa, obuke, specijalizacije (obrazac);

g) Buxet (obrazac);

d) Nacrt ugovora.

10. Prijava kandidata

Kandidat mora da dostavi prijavu u zape~a}enoj koverti, sa naznakom "Zahtjev za stipendiju za mlade

nau~nike#, na doqe navedenu adresu, a prijava mora da sadr`i:

¹ Kvalifikaciona dokumenta navedena u ta~ki 3,

¹ Popuwene i ovjerene priloge od a) do i ukqu~uju}i g).

11. Informacije

Sve dodatne informacije, kao i obrasce iz priloga, zainteresovani kandidati mogu dobiti na doqe

navedenoj adresi.

¹ Kontakt osoba za APCU: Gordana Rokvi}

Sve prijave slati na sqede}u adresu:

Jedinica za koordinaciju poqoprivrednih projekata,

Slavka Rodi}a 4, 78 000 Bawa Luka

Tel: +387 (0)51 217 830, 220 340; Faks: +387 (0)51 220 340

e-mail: office@rsapcu.org; www.rsapcu.org

BIRO ZELENE KARTE U BOSNI I HERCEGOVINI

BIRO ZELENE KARTE U BOSNI I HERCEGOVINI

GREEN CARD BUREAU IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

S ciqem {to ta~nijeg i vjerodostojnijeg informisawa javnosti, a u vezi sa in-

formacijama objavqenim u nekim sredstvima javnog informisawa, Upravni od-

bor Biroa zelene karte u Bosni i Hercegovini daje sqede}e

SAOP[TEWE ZA JAVNOST

Biro zelene karte u Bosni i Hercegovini je punopravni ~lan "Savjeta biroa#

- krovne organizacije u me|unarodnom sistemu zelene karte, sa svim pravima i

obavezama od 1997. godine. ^lanstvo uz ispuwavawe potrebnih uslova, defin-

isanim me|unarodnim propisima, istovremeno zna~i i pravo na izdavawe zelene

karte Bosne i Hercegovine.

U skladu sa me|unarodnim propisima, ve}ina zemaqa u tranziciji prolazi kroz

periode monitoringa.

Ulaskom u dobrovoqni monitoring, koji podrazumijeva nadzor nad obradom i

isplatom {teta nastalih u inostranstvu - Biro zelene karte BiH se dodatno

obavezao na funkcionisawe odre|enih fondova. Sredstva fondova slu`e

iskqu~ivo jednoj funkciji - funkciji Biroa zelene karte BiH kao garanta za

ispuwavawe obaveza za {tete nastale u inostranstvu.

Biro zelene karte u Bosni i Hercegovini, kao udru`ewe svih osiguravaju}ih

dru{tava koja se bave poslovima osigurawa od automobilske odgovornosti, je

uspio posti}i dobre rezultate i uspostaviti mehanizme za uredno izvr{avawe

obaveza nastalih po zelenoj karti Bosne i Hercegovine.

I u slu~aju koji je doveo do plasirawa razli~itih informacija u javnosti, ra-

di se o aktivnostima koji su dio poslova Biroa zelene karte BiH kao garanta

ispuwavawa obaveza prema inostranstvu.

Biro zelene karte BiH nema ingerencije za kontrolu i pla}awe {teta u zemqi,

niti participira u ovoj vrsti aktivnosti. Zakonodavac je definisao druge or-

gane koji su nadle`ni za tu vrstu poslova.

U skladu sa pravilima i procedurama propisanim od nadle`nih me|unarodnih

tijela, Biro zelene karte BiH nastavqa da obavqa aktivnosti koje omogu}ava-

ju nesmetan promet qudi i robe.

Obavje{tavamo javnost da voza~i koji posjeduju zelenu kartu Bosne i Hercegovine

mogu nesmetano putovati u inostranstvo.

Svim voza~ima `elimo sre}an put.Predsjednik Upravnog odbora

Mirsad Pujagi}

Republika Srpska

Okru`ni zatvor Bijeqina

Privredna jedinica #

3. maj# Bijeqina

Broj: 05-410-69/06

Dana, 10.11.2006. godine

Na osnovu odluke br. 05-410-68/06 od 8.11.2006. godine, v. d. upravnika objavquje

JAVNU LICITACIJU

za prodaju osnovnih sredstava

Usmenim javnim nadmetawem prodaju se sqede}a vozila:

1. kombi "mercedes 207 D#, proizveden 1981. godine, snaga motora 53 kilovata, neis-

pravan i nije u voznom stawu,

- po~etna cijena 2.500,00 KM

2. Kombi "transporter folksvagen 2 D#, proizveden 1987. godine, snaga motora 51

kilovat, neispravan i nije u voznom stawu,

- po~etna cijena 1.500,00 KM

3. Kombi "transporter folksvagen 2 D#, proizveden 1987. godine, snaga motora 51

kilovat, neispravan i nije u voznom stawu,

- po~etna cijena 300,00 KM

4. "Golf 2#, dizel, proizveden 1987. godine, havarisan,

- po~etna cijena 200,00 KM

Javna licitacija }e se obaviti u krugu Okru`nog zatvora Bijeqina, ul. [aba~kih

|aka broj 9, dana 24. novembra 2006. godine, sa po~etkom u 11 ~asova, a za predmete

licitacije koji ne budu prodati, odr`a}e se druga licitacija dana 30.11.2006. go-

dine, u isto vrijeme i na istom mjestu.

Sredstva se prodaju po principu "vi|eno-kupqeno#. U cijenu nije ura~unat porez

na dodatu vrijednost i isti pla}a kupac.

Sredstva se mogu pogledati svakim radnim danom u krugu zatvora, u vremenu od 9 do

14 ~asova, a dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 206-391.

Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja prije zakazanog termina pro-

daje uplate na `iro ra~un br. 551029-00011446-15, kod Nove bawalu~ke banke 10%

od po~etne vrijednosti sredstava.

Na~in i rok pla}awa kupoprodajne cijene i predaje vozila regulisa}e se ugovorom.

Iznos kaucije }e se ura~unati u cijenu, a ostalim u~esnicima upla}eni iznos bi}e

vra}en.

Kontakt osoba je ^edomir Stojanovi}, tel. 055/206-391.

V. D. UPRAVNIKA

GORAN FILIPI]

ponedjeqak, 13. novembar 2006. OGLASI

29

6.00 Ru`na Beti, serija

7.00 Jutarwi program

8.55 Vijesti

9.00 Jagodica Bobica,

crtani film

9.30 Ar~i

10.00 Korak naprijed, serija

11.00 Zemqa strasti, serija

11.55 Vijesti

12.00 Vitez iz Kamelota,

film

14.00 O~ajne doma}ice,

serija

14.55 Vijesti

15.00 Poligraf 7

16.00 Ru`na Beti, serija

17.00 Vijesti

17.05 Radni dan

17.30 Svi vole Rejmonda,

serija

18.00 Korak naprijed, serija

19.00 Vijesti

19.30 Muzika

19.50 Sport centar

20.00 Zemqa strasti, serija

21.00 Dosije, politi~ki

magazin

22.00 O~ajne doma}ice,

serija

23.00 Vijesti

23.15 Sport centar

23.20 Izgubqeni, serija

00.20 Tre}a smjena, serija

1.00 Horoskop

1.10 Sve{tenikova `ena,

film

- Vitez iz Kamelota,

film

- Vijesti

- Radni dan

- Svi vole Rejmonda,

serija

6.30 Jutarwi program

8.30 @ikina `enidba,

film

9.45 Muzika

10.00 Novosti

10.05 Misterije KGB-a

10.30 Skrivena kamera

10.50 Crtani film

10.55 Portal

11.00 Zavodnici, serija

11.45 Horoskop

12.00 Novosti

12.05 Herkul Poaro, film

13.35 Bo`en

14.00 Novosti

14.05 Jelena, serija

14.50 Horoskop

15.00 Pozori{te u ku}i,

serija

15.55 Novosti

16.15 Ke{olovac, kviz

17.10 Svijet danas

17.50 Skrivena kamera

18.00 Novosti

18.10 Jelena, serija

19.00 BN Sport

19.30 BN Monitor

20.10 Zavodnici, serija

21.00 BN koktel

22.30 Pregled dana

23.00 Glas Amerike

23.30 Misterije KGB

00.00 Ke{olovac

1.00 Pregled utakmica

francuske lige u

fudbalu

2.00 Satelitski program

7.00 Crtani film

7.20 Siti

7.30 Sarajevo na liniji

7.40 Mejd in Bawa Luka

7.50 Kladionice

8.00 Peregrina, serija

9.00 Balkan net

9.55 Vrijeme

10.00 Sutra za

10.40 Siti kids

10.45 Top {op

11.00 Ma}eha, serija

11.55 Vrijeme

12.00 Info top

12.05 Veliki brat

13.00 Sarajevo na liniji

13.10 Mejd in Bawa Luka

13.25 Skrivena kamera

13.30 Siti kids

13.50 Info top

14.00 Biraj k}erku, gledaj

majku

14.45 Skrivena kamera

15.05 Sarajevo na liniji

15.15 Sportisimo

15.20 Kladionice

15.30 Mejd in Bawa Luka

15.45 Info top

15.55 Peregrina, serija

16.50 Obi~ni qudi, serija

17.40 Sportisimo

17.45 Kladionice

18.00 Info top

18.15 Vrijeme

18.20 Sutra za

18.30 Lova iz snova, kviz

19.05 Ma}eha, serija

20.00 Agencija za sve i

sva{ta, serija

20.30 Mijewam `enu

21.20 Veliki brat

22.10 Film

23.30 ^ista~i mina, film

1.30 Sarajevo na liniji

1.40 Mejd in Bawa Luka

1.55 Sportisimo

4.00 Pink xuboks

6.30 Jutro s vama

8.30 Hajatovci, dje~ji

program

9.00 Jagodica bobica,

crtani film

9.30 Ar~i

10.00 Korak naprijed, serija

11.00 Zemqa strasti, serija

11.45 Vijesti

12.00 Vitez iz Kamelota,

film

14.00 O~ajne doma}ice,

serija

14.45 Tokovi novca

15.00 Klub

16.00 Hajatovci

16.30 Ar~i

16.55 Vrijeme

17.00 Vijesti

17.15 Zabavni program

17.45 Zabavni program

18.00 Sport centar

18.05 Korak naprijed, serija

19.00 Vijesti

19.55 Sport centar

20.00 Zemqa strasti, serija

20.55 Vrijeme

21.00 Donkafe

22.00 O~ajne doma}ice,

serija

23.00 Vijesti

23.15 Sport centar

23.10 Izgubqeni, serija

00.10 Tre}a smjena, serija

1.00 Zabavni program

1.25 Zabavni program

1.35 Glas Amerike

2.00 Vijesti

2.40 Donkafe

3.30 Top 12

4.30 SMS muzi~ke `eqe

9.30 Vijesti

9.35 Top form

10.00 Super Bili, crtani

film

10.10 Mobile

10.20 Plej

11.00 San Trope, serija

12.00 Vijesti

12.05 Ekologija

13.00 Info sport

14.00 Sve za qubav, serija

15.00 Ke{olovac, kviz

16.10 Mobile

16.30 Plej

16.45 Super Bili, crtani

film

17.00 Doboj danas, hronika

18.00 Sen Trope, serija

19.00 Novosti

19.30 Dnevnik RTS

20.00 Sport kafe

20.10 Sve za qubav, serija

21.00 Potez, politi~ki

magazin

22.00 Novosti

22.25 Sport kafe

22.40 Odjeqewe za ubistva,

serija

23.30 Kriminal u Rusiji,

serija

6.00 Put za Ejvonli, serija

7.00 Dizawe, jutarwi

program

9.00 Tre}i kamen od Sunca,

serija

10.00 Vesti B92

10.03 Veliki brat, u`ivo

10.30 Pitawa za {ampiona

11.00 Top{op

11.30 Vodi~ za roditeqe

12.00 Vesti B92

12.10 Utisak nedeqe

14.00 Vesti B92

14.10 Istra`iteqi iz

Majamija, serija

15.00 Tre}i kamen od Sunca,

serija

16.00 Vesti B92

16.30 Veliki brat

- veliki mozak

17.30 Glam {pajz

18.00 Veliki brat, u`ivo

18.30 Vesti B92

19.00 Poligraf

19.30 Pitawa za {ampiona

20.00 Timofejev

21.00 Insajder

- retrospektiva

22.00 Veliki brat

23.00 Vesti B92

23.30 Veliki brat, u`ivo

0.05 Saut Park

0.35 Istra`iteqi iz

Majamija, serija

1.20 Veliki brat, u`ivo

6.55 Dobro jutro

9.20 Pravi Rodrigo, serija

10.10 Program za djecu

10.15 Muzika

10.30 Antologija `ivotiwa

10.55 [kola engleskog

jezika

11.00 Iluminacije i

minijature

sarajevskih zbirki

11.30 ^ovjek i vrijeme:

Seid Hukovi}

11.55 Istorijski gradovi:

Jajce

12.10 Rawena du{a, serija

13.00 Vijesti

13.20 Hodoqubqe: Vrawe

13.50 Neprolazna pjesma

14.35 Global

15.15 Antologija `ivotiwa

15.40 [kola engleskog

jezika

15.45 Sarajevo xez festival

2006.

16.15 Parovi i tandemi,

dok. program

16.45 Rawena du{a, serija

17.30 In: Puls

18.30 BH danas

19.00 Vijesti

19.30 Hodoqubqe: Kor~ula

20.00 Porobxije, serija

21.10 Magazin iz kulture

21.40 Put oko svijeta

22.40 Cijela pri~a: 600 dana

pod {atorima, dok.

program

23.10 Porobxije, serija

00.20 Vijesti

00.25 In: Puls

5.20 ^arolija, serija

6.15 B'Daman, crtani film

6.40 Medvjedi}i dobrog

srca, crtani film

7.00 Princ iz Bel-Ejra,

serija

7.30 Fifi i cvjetno

dru{tvo, crtani film

7.45 Puna ku}a, serija

8.10 Pod istim krovom,

serija

8.35 Bra~ne vode, serija

9.00 Rozan, serija

9.25 Sudnica, {ou

10.15 Ekskluziv

10.55 Zabrawena qubav,

serija

11.30 Vijesti

11.40 Veliki brat

12.30 Ma~o mu{karci,

serija

13.35 Za~in `ivota, serija

14.25 ^arolija, serija

15.25 Princ iz Bel-Ejra,

serija

15.55 Puna ku}a, serija

16.25 Pod istim krovom,

serija

16.50 Sam svoj majstor,

serija

17.20 Bra~ne vode, serija

17.45 Sudnica, {ou

18.45 Vijesti

19.10 Eksploziv

19.40 Zabrawena qubav,

serija

20.05 Veliki brat

21.00 Zakon bra}e, serija

22.00 Ko sam ja, film

00.00 Vijesti

00.15 Veliki brat

00.25 Mjesto zlo~ina, serija

1.15 Zakon bra}e, serija

2.45 FBI: Istraga, serija

3.40 Novi forenzi~ari

6.00 Dobar kom{ija

7.30 Nacionalni dnevnik

8.00 Dobar kom{ija

8.45 Top {op

9.10 Tele kviz

10.00 Vila Marija, serija

11.00 Ma~ak pod {qemom,

serija

12.00 Marinci, serija

13.00 Prijateqi, serija

13.30 Grand {ou

15.00 Agencija za sve i

sva{ta, serija

15.30 Qubav, navika, panika,

serija

15.50 ^arolija

16.00 Obi~ni qudi, serija

16.58 Stawe na putevima

17.00 Nacionalni dnevnik

17.10 Slomqeno srce, serija

18.00 Be{tije, serija

18.47 Crtani film

19.00 Nacionalni dnevnik

20.00 Agencija za sve i

sva{ta, serija

20.30 Mewam `enu

21.30 Smrtonosno oru`je 2,

film

23.30 Skriveni identitet,

film

1.15 Siti

1.30 Bez sna, film

6.00 Vesti

6.05 Jutarwi program

8.00 Jutarwi dnevnik

8.15 Jutarwi program

9.00 Vesti

9.06 U zdravom telu

9.20 Kuvati srcem: Luka

Mijatovi}

9.38 Slagalica, kviz

10.00 Vesti

10.05 Lov i ribolov: Lovci

^esterega

10.35 Pri~e sa zapadne

strane: Zlatna reka

11.00 Vesti

11.06 Mesto zlo~ina, serija

6.05 Jutarwi program

8.00 Vijesti

8.15 Hrana i vino

8.45 Pri~e Nixe Cvr~ka

9.05 Muzika za djecu

9.15 Tin rok

9.35 Kirbi, crtani

film

10.00 Vijesti

10.10 Pitajte, tra`imo

odgovor

10.15 Bona homo

10.40 Xungla

11.10 Zapawuju}e

11.15 Stars

11.30 Semberci

12.00 Vijesti

12.15 Turizam plus

13.00 Do`ivotna kazna,

serija

13.30 Godine prolaze,

serija

14.00 Vijesti

14.05 Ah, ta planeta

14.30 @ivjeti u slavi

-Alfred Hi~kok

15.30 Petar Drugi

Petrovi} Wego{

16.00 Hrana i vino

16.30 Srpska danas

17.05 Kockar, serija

18.00 Marsupilami,

crtani film

18.30 Aktiva

19.00 Pitajte, tra`imo

odgovor

19.05 Stars

19.15 @ene govore

19.30 Dnevnik

20.00 TV Bingo

21.05 Na kraj svijeta,

serija

22.40 Info profil

23.20 Sport

23.25 @ena majmun, film

Ova pri~a jo{ jedna je varijacija Tvej-

novog djela "Jenki iz Konektikata na dvo-

ru kraqa Artura#. Kvar ra~unara {aqe

jednog istra`iva~a u pro{lost. Ona sa so-

bom donosi i svoj laptop. Pomo}u ra~una-

ra zadivquje cijeli dvor i sti~e veliku po-

pularnost.

Uloge: Vupi Goldberg,

Majkl Jork ¥

Dok bjesni rat, Metju i Rebeka putuju na za-

pad u potrazi za novim `ivotom u Oregonu. Za-

ustavqaju se kod jedne prodavnice i tu upoznaju

~ejenske Indijance. Iako su ̂ ejeni prijateqski

raspolo`eni prema doseqenicima, Metju ih ne

voli i upozorava grupu lovaca da se neprijateq-

ski Indijanci pripremaju za napad. U sukobu ko-

ji slijedi samo su Rebeka i raweni ~ejenski rat-

nik po imenu Jastreb ostali ̀ ivi. Zima je i wih

dvoje su prisiqeni osloniti se jedno na drugo,

pa se po~iwu razumijevati i ~ak osje}ati me|u-

sobnu privla~nost.

Uloge: Keli Preston, Den Hagerti,

Klint Hauard ¥

Kristijan Erikson je vo|a humanitarnog vi-

te{kog reda na zadatku u Angoli. Wegov zadatak

je ~i{}ewe teritorije naseqene lokalnim sta-

novni{tvom od zaostalih mina i eksploziva koji

svakodnevno odnose ̀ ivote nevinih qudi, prije sve-

ga `ena i djece. Za vrijeme jedne operacije, Kri-

stijana posjeti wegov 11-godi{wi sin koji, nakon

napada pobuwenika, nagazi na minu i pogine. Isto-

vremeno, u Americi strada porodica jednog sena-

tora, u ~iju je ku}u podmetnuta specijalna mina A-

6, prokrijum~arena iz Angole. Ekspert za eksplo-

zive, Mi{el Flin, ~iji je vjerenik poginuo u jed-

noj akciji, odlazi u Angolu kako bi razotkrila pu-

teve ilegalne trgovine razornim minama A-6...

Uloge: Dolf Lundgren, Brus Pejn ¥

Ovaj triler u Hi~kokovskom stilu je klasi~-

na igra ma~ke i mi{a. Dejvid dolazi u Berlin

kao ameri~ki turista, dok je glavni razlog po-

sjete misteriozno ubistvo wegovog brata. Pored

redovne policijske istrage, Dejvid anga`uje biv-

{eg vode}eg inspektora koji je radio u tajnoj

slu`bi CIA. Ne shvataju}i ozbiqnost slu~aja

na}i }e se u klopci izme|u CIA i isto~nowe-

ma~ke tajne policije pod nazivom [tazi. Gdje god

bi se Dejvid okrenuo, bio je okru`en qudima ko-

ji su `eqeli tajni disk sa imenima [tazijevih

dou{nika i agenata.

Uloge: Andrea Rot, Kevin Dilon i Majkl

Vinkot ¥

Ova detektivska drama Xenet Mejers go-

vori o potrazi za Xekom Trbosjekom u Lon-

donu 1888. Inspektor Hensen traga za ubicom

prostitutki koji operi{e u Ist Endu. Istra-

ga, i Hensenovo detektivsko osje}awe, ukazu-

ju da je ubica najstariji sin princa od Velsa

i unuk kraqice Viktorije. A kada je osumwi-

~eni neko tog ranga, vrlo je te{ko dokazati

wegovu krivicu.

Uloge: Majkl Jork, Gabrijel Anvar ¥

Mlada Amanda [elton i wena tetka

Stela vode porodi~ni restoran u Wujorku.

Dok je Amandina majka bila ̀ iva, restoran

je bio uspje{an, ali Amanda je lo{a kuva-

rica i restoran je pred zatvarawem. Jednog

jutra Amanda na tr`nici upozna mladog me-

naxera Toma Bartleta koji priprema otva-

rawe restorana u luksuznoj robnoj ku}i

"Bendel#. Amanda se na prvi pogled zaqu-

bi i od toga dana wena jela postaju ~arob-

na i neodoqiva. No Tom ne `eli da se pre-

pusti ~aroliji.

Uloge: Sara Mi{el Gelar, [on Patrik

Flaneri ¥

Ovo je pri~a o `ivotu Vilhelma

Firtvanglera, kontroverznog dirigen-

ta Berlinske filharmonije tridesetih

godina pro{log vijeka. U razru{enom

Berlinu saveznici uvode red, zakon i

pravdu. Ameri~kom majoru predat je

Firtvanglerov dosije i re~eno mu je da

mora otkriti sve pojedinosti kako bi

ga osudili. Odlu~ni Stiv Arnold od-

lazi da istra`uje wemu sasvim nepo-

znat svijet. ̂ lanovi orkestra ka`u mu

da je dirigent u~inio sve kako bi za-

{titio kolege svira~e koji su bili

Jevreji. I dok je Nijemcima Firtvan-

gler bo`anstvo, Stivu Arnoldu on je

samo la`qivi nacista

Uloge: Harvi Kajtel, Stelan

Karsgord, Moric Blajbtroj ¥

^ista~i mina23.30PINK BH

Vitez u Kamelotu12.00ATV

Indijanski ratnik22.00OBN

Skriveni identitet23.30PINK

Jednostavno neodoqiva23.30HRT 2

Trbosjek0.20RTS 1

Prvi pogledi0.20NOVA

F I L M S K I P R O G R A M

PREPORU^UJEMO

ponedjeqak, 13. novembar 2006.PROGRAM

30

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

12.00 Dnevnik

12.15 Sport plus

12.25 Vreme, stawe na

putevima

12.30 Evronet

12.37 ^ikago bolnica, serija

13.25 Kazneni prostor:

Pedago{ka poema,

serija

14.01 Neki novi klinci,

serija

15.00 Vesti

15.10 Jednostavan `ivot

15.59 Vesti

16.03 Sti`u dolari, serija

17.00 Dnevnik TV Novi Sad

17.20 Vreme, stawe na

putevima

17.26 [ta radite, bre

17.35 Evronet

17.45 Beogradska hronika

18.30 Ju-Gi-Oh

18.56 Slagalica

19.17 Vreme, stawe na

putevima

19.30 Dnevnik 2

20.01 Sti`u dolari, serija

21.00 Jedna pesma, jedna `eqa

22.00 Vesti

22.05 Kqu~

23.00 Vesti

23.07 Mesto zlo~ina, serija

23.53 Vreme, stawe na

putevima

0.00 Dnevnik 3

0.21 Trbosek, film

2.00 Himna Srbije

2.02 Vesti

2.05 Jedna pesma, jedna `eqa

2.50 Kqu~

3.48 Pri~e sa zapadne strane:

Zlatna reka

4.16 Lov i ribolov: Lovci

^esterega

4.45 ^ikago bolnica, serija

5.32 Televizijska prodaja

5.47 Verski kalendar

5.58 Meridijan

6.04 U zdravom telu

6.17 Koncert za dobro jutro:

Hitovi Evropesme

6.45 Agroinfo

7.00 Kuvati srcem: Luka

Mijatovi}

7.15 Verski kalendar

7.25 E-du}an

7.30 Datum

7.35 Ju-Gi-Oh

8.00 Lunis

8.25 Vrele gume

9.00 Trezor.* Najava nedeqe

i Raskovnik-M. Krneta*

Devi~anska svirka

10.01 Vilin grad, serija

10.24 Put prijateqstva:

Jelena Vasi}-Gwilane

10.38 ^uvari osmeha: Re~nik

ose}awa

11.09 Jedna zvezda iz Tesline

galaksije

11.27 Pozitiv negativ:

Srbija treba da uvede

razvrstavawe otpada

11.54 E du}an

11.59 BEMUS: Guda~ki

sekstet minhenske

filharmonije

12.35 Povratak

13.03 Preci i potomci: Nije

znawe znawe znati, ve}

je znawe znawe dati

13.24 Strogo poverqivo:

Moskovski kum

13.58 ^ovek sa hiqadu lica,

film

16.00 Ovo je Srbija

16.55 E du}an

17.30 Superheroji sa ostrva

snova

18.00 Se}awe na Miru

Trailovi}

18.45 Verski kalendar

18.57 Lunis

19.23 Laku no}, deco

19.30 Stereo

20.02 Fudbal - Pregled

Premijer lige

21.00 Enigma Kaspera Husera,

film

23.05 Strogo poverqivo:

Izgubqene du{e

23.30 Likovna kolonija RTS:

Tajna plave ~a{e

- Milan Mileti}

23.53 E du}an

0.00 Point plezent, serija

0.45 Himna Srbije

0.48 ^ovek sa hiqadu lica,

film

2.45 Trezor: * Najava nedeqe

i Raskovnik-M. Krneta

* Devi~anska svirka

3.44 Fudbal - Pregled

Premijer lige

4.37 Se}awe na Miru

Trailovi}

5.22 Strogo poverqivo:

Izgubqene du{e

5.47 Stereo

7.05 Princeza Sisi, crtani

film

7.30 Klinci s Beverli

Hilsa, crtani film

7.50 [aqivi ku}ni video

8.15 Svi vole Rejmonda,

serija

9.25 Vip DJ

10.00 Nova lova, TV igra

12.05 Sudnica Melani

Vukmirice

13.00 Vijesti

13.25 Mr Bin, serija

14.05 Vrtlareva k}i, serija

15.00 Oluja, serija

15.55 Zemqa strasti, serija

17.00 Vijesti

17.10 Zemqa strasti, serija

18.15 Sudnica Melani

Vukmirice

19.15 Dnevnik

20.00 Istinite pri~e, tok

{ou

21.55 Uvod u anatomiju,

serija

22.50 Vijesti

23.00 Medij, serija

23.55 Sajnfeld, serija

00.20 Prvi pogledi, film

2.05 Crveni tepih

3.00 Na rubu zakona, serija

3.45 Dnevnik

7.00 Dobro jutro, Hrvatska

9.05 Vila Marija, serija

9.55 Vijesti

10.05 Carstvo bakterija,

dok. program

11.00 Rije~ i `ivot: Poroci

konzumizma

11.45 Vijesti

12.20 Zora, serija

13.10 Radni ru~ak

14.00 Ziska, serija

15.00 Vijesti

15.15 Puka, crtani film

15.20 Nora fora

15.50 Alpe-Dunav-Jadran

16.20 Vijesti

16.35 @ivot u`ivo

17.30 Vijesti

17.50 Najslabija karika

18.40 Obi~ni qudi, serija

19.30 Dnevnik

20.10 Latinica: Rat

dilerima

21.40 Na posebnom zadatku:

[kotski pou~ak

22.20 Otvoreno

23.20 Na rubu nauke:

Tajanstvena morska

~udovi{ta

00.25 Vijesti

00.30 Dobro ugo|eno ve~e

2.00 Ziska, serija

3.00 Mjesto zlo~ina: Las

Vegas, serija

3.45 Osam jednostavnih

pravila, serija

4.05 Slobodna zona

4.15 Alpe-Dunav-Jadran

4.45 Latinica: Rat

dilerima

6.00 Zora, serija

8.00 @utokqunac

8.55 Crtani film

9.20 Nulti sat

10.20 U australijskoj

divqini, serija

10.45 Fantasti~na ~etvor-

ka, crtani film

11.05 Izmi{qeni prijateq,

film

12.55 Vijesti

13.05 San Ivawske no}i,

film

15.00 Las Vegas, serija

15.45 Hrvatska danas

16.00 Vijesti

16.10 Maja, tok {ou

16.45 M.A.S.H., serija

17.10 Alo, alo, serija

17.35 Direkt

18.10 @upanijska panorama

18.30 Vijesti

18.50 Svemirska

pustolovina, dok.

program

19.45 8 jednostavnih

pravila, serija

20.15 Mjesto zlo~ina: Las

Vegas, serija

20.55 Luda ku}a, serija

21.40 Vijesti

21.55 Osvetnik, film

23.30 Jednostavno

neodoqiva, film

1.05 Las Vegas, serija

7.15 Harvi Tun, crtani

film

7.25 Teletabisi

7.50 Krsti}-kru`i}, kviz

8.00 Pokemoni

8.20 Memori, kviz

8.35 Ju-Gi-Oh, crtani film

8.55 Mala {kola, kviz

9.10 Telesvijet

9.25 Muzi~ki talenti

11.00 Buntovnici, serija

11.50 OBN info

12.00 Qubavnici, serija

12.55 Super milioner, kviz

13.45 Lude 70, serija

14.20 Skoro savr{en, serija

15.10 Telesvijet

15.25 Buntovnici, serija

16.20 Ekspres TV

16.45 OBN info

17.00 Sawa, tok {ou

18.00 Qubavnici, {ou

18.55 OBN info

19.05 Adio pameti

20.00 Mimohod, tok {ou

21.00 Predsjednica, serija

22.00 Indijanski ratnik,

film

23.50 OBN info

23.55 Saut Park, serija

00.20 Pakleni {und, film

2.00 Liberti TV

2.30 Mimohod, tok {ou

3.20 Predsjednica, serija

4.10 Glas Amerike

4.40 Muzi~ki talenti

8.00 Vijesti

8.05 Ba{tovani, serija

8.35 Obale pri~aju, rijeka

slu{a: Rijeka

@eqeznica

9.00 Vijesti

9.05 ^asni qudi, serija

10.00 Sagva, crtani film

- Noa i Saskia, serija

- Lutkokaz

11.05 U svemiru, serija

11.35 Zabavno-sportski

program

12.00 Dnevnik

12.15 Subotom uve~e sa

Segmedinom Srnom

13.10 Usputni dnevnik:

Vranduk

14.05 Zvjezdane staze:

Vojaxer, serija

15.00 Vijesti

15.05 U svemiru, dok.

program

15.30 Sagva, crtani film

16.10 Kraq Koloseuma,

reporta`a

17.00 Federacija danas

17.30 ^asni qudi, serija

18.25 Sportsko-zabavni

program

18.40 Hugo

19.05 Sagva, crtani film

19.30 Dnevnik

20.05 60 minuta, politi~ki

magazin

21.10 Monk, serija

22.00 Svakodnevica:

Reklama

22.35 Vijesti

22.50 Centralni zatvor

23.30 Zvjezdane staze:

Vojaxer, serija

00.20 Bivis i Bathed, serija

00.45 Sportsko-zabavni

program

8.30 Motosport vikend, 8.45 Motosport: ChampCar World Series, 10.00 Ski-

jawe: Svjetski kup - slalom (M), 11.30 Tenis: VTA prvenstvo - polufi-

nale, 12.30 Fudbal, 14.00 Fudbal: Kvalifikacije za EP, 16.00 Tenis:

VTA prvenstvo - finale, 17.30 Evrogolovi, 18.30 Dropkik 06, 19.30 Wattsmagazin, 20.00 Fudbal: Kvalifikacije za EP, 21.00 Borila~ki sporto-

vi, 0.00 Dropkik 06, 0.00 Evrogolovi, 1.00 Watts magazin

5.00 Brazilski fudbal: Santu{ - Parana, 6.40 Profi boks, 7.50 TWS,

8.40 Bundesliga: Bajer - Bajern, 10.10 Ultimate fight, 12.00 ATP Masters

kup - [angaj, 16.00 Pregled Evrolige, 17.00 Majk Tajson - legenda, 18.00

NFL: TBA, 20.30 MLS: Finale, 22.10 Pregled Bundeslige, 23.00 Pre-

gled francuske lige, 0.00 ^elzi TV, 2.00 ATP Masters kup - [angaj

6.00 Izazov na otpadu, 7.00 Primarni instinkt: Sre}a, 7.50 Prepuno ne-

bo: Opasnost na zemqi, 8.45 ̂ etvoroto~ka{ je ro|en, 9.10 Ekstremne ma-

{ine, 10.05 Megaratovi na otpadu, 11.55 Izazov na otpadu, 12.50 Primar-

ni instinkt: Sre}a, 13.45 Prepuno nebo, 14.40 Ameri~ki kazino, 15.35

Najboqi automobili na svijetu, 16.00 Trgovci automobilima, 17.00 Eks-

tremne ma{ine, 18.00 Najboqi svih vremena, 19.00 Razotkrivawe mito-

va, 20.00 Fatalan lov: Ciqna linija, 21.00 ^udo da sam `iv, 22.00 Naf-

ta, znoj i naftne platforme, 23.00 Forenzi~ki detektivi, 0.00 Trauma:

@ivot u Urgentnom centru, 1.00 Dr`avnici u druga~ijem svjetlu, 2.00

FBI dosijei: Pobuna u raju, 2.50 Ameri~ki kazino, 3.45 Trgovci auto-

mobilima, 4.10 Najboqi svih vremena, 5.05 Fatalan lov: Ciqna linija

6.00 P.T. Barnam, 8.00 Gospodin Rokenrol: Pri~a o Alanu Fridu, 10.00

Izgubqeno dijete, 12.00 Sudija Ejmi, 13.00 Gospodin Rokenrol: Pri~a o

Alanu Fridu, 15.00 Mekleodove k}erke, 16.00 Izgubqeno dijete, 18.00

Sudija Ejmi, 19.00 Mekleodove k}erke, 20.00 Snijeg u avgustu, 22.00 Ti-

hi svjedok, 23.00 Opet Merijen, 1.00 Bratstvo za ubistvo, 3.00 Tihi svje-

dok, 4.00 P.T. Barnam

6.00 Ed, Ed i Edi, 7.15 Deksterova laboratorija, 8.30 Bilijeve i Mendi-

ne mra~ne avanture, 9.20 Ed, Ed i Edi, 10.35 Xoni Bravo, 11.25 Krava i

pile, 12.40 [ifra: Klinci iz kom{iluka, 13.00 Mo}ne djevojke, 14.00

Kamp Laslo, 15.00 @ivot Xuniper Li, 16.00 Dje~ak robot, 17.00 Foste-

rov dom za izmi{qene prijateqe, 18.00 Ed, Ed i Edi, 19.20 Kremp bli-

zanci, 20.35 Deksterova laboratorija

6.00 Wake Up Music, 7.10 Pure Adria, 7.30 Wake Up Music, 8.00 Wake UpMusic, 9.00 Wake Up Music, 10.0 Top 10 - 10, 11.00 DFC, 12.00 Pure Adria,12.15 Just Music, 13.30 Hot, 14.00 VJ Afternoon, 14.30 Music, 14.40 Pure Adria,15.20 Music, 15.30 My Own, 16.20 Blok Chart, 17.00 Top 5 - 5, 17.30 Just Mu-sic, 18.05 Pure Adria, 18.30 Just Music, 19.30 Hot, 20.00 Super Rock, 21.00Rock Chart, 22.00 Real World vs. Road Rules Gauntlet, 22.30 Real Worldvs. Road Rules Gauntlet, 23.00 HBB, 0.00 Wondershowzen, 1.00 VJ After-hours

6.00 Ta~no u {est, 7.00 Me|u nama, serija, 7.30 Dobra vremena, lo{a vre-

mena, serija, 8.10 Teletrgovina, 8.15 Kupovina u`ivo, 9.00 Ta~no u de-

vet, 9.30 Sve je pla}eno, serija, 10.00 Kazneni sud, 11.00 Na{ prvi zajed-

ni~ki stan, 11.30 Moje dijete, 12.00 Ta~no u podne, 13.00 [ou Olivera

Gajsena, 14.00 Kazneni sud, 15.00 Porodi~ni sud, 16.00 Sud za maloqet-

nike, 17.00 Na{ prvi zajedni~ki stan, 17.30 Me|u nama, serija, 18.00 Eks-

ploziv, 18.30 Ekskluziv, 18.45 Aktuelno, 19.05 Sve je pla}eno, serija, 19.40

Dobra vremena, lo{a vremena, serija, 20.15 Ko `eli biti milioner?,

21.15 Iza re{etaka, serija, 22.15 Ekstra magazin, 23.30 TREND repor-

ta`a, 0.00 No}ne vijesti, 0.35 10 do 11, 1.00 Teletrgovina, 1.05 Katjini

najte`i poslovi, 1.30 Porodi~na zabava, 2.20 [ou Olivera Gajsena, 3.10

No}ne vijesti, 3.40 Kupovina u`ivo, 4.40 Moje dijete

6.00 Suncokreti za Lusiju, 6.55 Ukus qubavi, 7.50 Qubav zalu|uje, 8.45

Qubav zalu|uje, 9.40 Ukus qubavi, 10.30 Tamni~arka Dora, 11.25 Krpe-

na lutka, 12.20 Vi{e od zanosne qubavi, 13.10 Zemqa `ena, 14.05 Osve-

ta 2, 15.00 Qubav zalu|uje, 15.55 Dora, la celadora, 16.45 Tamni~arka Do-

ra, 17.40 Potraga za milionerom, 18.35 Suncokreti za Lusiju, 19.30 Ukus

qubavi, 20.20 Takav je `ivot, 21.10 Na{ tajni `ivot, 22.05 Tamni~arka

Dora, 23.00 Qubav zalu|uje, 23.55 Osveta 2, 0.50 Trenutak strasti, 1.40

Ukus qubavi, 2.35 Tamni~arka Dora, 3.30 Potraga za milionerom, 4.20

Vi{e od zanosne qubavi, 5.10 Suncokreti za Lusiju

21.00 Lo{ dan na Crnoj stijeni, 22.25 Ja{i, Vakero!, 23.55 Arturovo

ostrvo, 1.30 Most do Sunca, 3.25 Ribarove cipele

6.00 Smrtonosni dizajn, 7.00 Istrage avionskih nesre}a: Na niti, 8.00

Opasni susreti: Brlog opasnosti, 9.00 Bitka brodova Hud i Bizmark,

10.00 Bitka brodova Hud i Bizmark, 11.00 Istra`ivawe planete Ze-

mqe: Atlantida, 12.00 Nacisti~ka ekspedicija, 13.00 Opasni susre-

ti: Brlog opasnosti, 14.00 Bitka brodova Hud i Bizmark, 15.00 Bit-

ka brodova Hud i Bizmark, 16.00 Majmunska posla, 16.30 Fobije: Mor-

ski psi, 17.00 Stvoreni za ubijawe: Potjera, 18.00 Istra`ivawa uz

Durasel: Stres, 18.30 Pri~e o olujama: Poplava u Boskastlu, 19.00

Opasni susreti: Brlog opasnosti, 20.00 Iza scene: Sedmica brzine,

21.00 Piramide smrti, 22.00 Ratni avioni: Od aviona do vazduho-

plovnih snaga, 23.00 Istraga epidemije: Povratak pjegavog ~udovi-

{ta, 0.00 Piramide smrti, 1.00 Istra`ivawa uz Durasel: Stres, 1.30

Pri~e o olujama: Poplava u Boskastlu, 2.00 Stvoreni za ubijawe: Po-

tjera, 3.00 Opasni susreti: Brlog opasnosti, 4.00 Iza scene: Sedmi-

ca brzine, 5.00 Piramide smrti

6.00 Jutarwi program

10.00 Vijesti

10.05 Zajedni~ki talas

12.00 Podnevne vijesti

12.15 Poslije dvanaest

14.05 Svilen konac

16.00 Dnevnik

16.30 Muzi~ka kutija

17.00 Tematikum

19.00 Ve~erwe novosti

19.30 Emisija narodne

muzike

20.00 Vijesti

20.05 Fokus

21.05 Najsvjetlije

stranice umjetni~ke

muzike

22.00 Hronika dana

22.15 Starogradska

sje}awa

23.00 Muzika za laku no}

00.00 Pono}ne vijesti

00.05 @ivotok

2.00 Hronika dana (r)

2.15 Muzi~ki program

3.05 Najsvjetlije

stranice umjetni~ke

muzike (r)

4.00 Muzi~ki program

5.00 Emisija narodne

muzike

Frekvencije: Bawa Luka -

90.9; Bawa Luka, Prijedor

Gradi{ka - 92,7; Doboj - 90,7;

Petrovo - 93,5; Bijeqina -

89,9; I. Sarajevo - 88,7; Tre-

biwe - 92,8; Han Pijesak -

90,3; Fo~a - 87,3.

KABLOVSKA I SATELITSKA MRE@A

ponedjeqak, 13. novembar 2006. PROGRAM

31

PROGRAM RADIJA

REPUBLIKE SRPSKE

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

Novi ra~un AD "Glas Srpske# Bawa Luka u platnom prometu otvoren je kod Nove bawalu~ke banke AD B. Luka 551001-00016019-84, Razvojne banke jugoisto~ne Evrope 56209900016587-09 i Zepter komerc banke 567-162-11005289-71. Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske

broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.

Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Veselina Masle{e br. 13, Bawa Luka.

6.30 Dobro jutro

6.45 Radio Bi-Bi-Si

- novosti

7.00 Jutarwi program

7.30 Stawe na putevima

7.55 Blic aktuelnosti

- vrijeme - mali

oglasi

8.15 Barometar

8.30 Putevi

8.55 Blic aktuelnosti

- vrijeme - mali

oglasi

9.05 Prijepodnevni

program

9.15 Barometar

9.30 Stawe na putevima

9.45 Privredne novosti

9.55 Blic aktuelnosti

- vrijeme - mali

oglasi

10.15 Barometar

10.30 Stawe na putevima

10.32 Fon boks

10.55 Blic aktuelnosti

- vrijeme - mali

oglasi

11.05 Gradovi

11.55 Blic aktuelnosti

- vrijeme - mali

oglasi

12.05 Popodnevni program

12.15 Barometar

12.25 Stawe na putevima

12.30 Radio Bi-Bi-Si,

novosti

12.55 Vrijeme - mali oglasi

13.00 Otvoreni program

13.05 Muzi~ke novosti

13.15 Barometar

13.30 Stawe na putevima

13.45 Biznis servis

13.55 Blic aktuelnosti

- vrijeme - mali

oglasi

14.15 Barometar

14.30 Stawe na putevima

14.55 Blic aktuelnosti

- vrijeme

15.05 Otvoreni program

15.15 Barometar

15.30 Stawe na putevima

15.50 Vrijeme - mali

oglasi

16.00 Radio RFI - novosti

16.30 SMS oglasi

17.00 Privredne novosti

17.55 Blic aktuelnosti

- vrijeme - mali

oglasi

18.00 Ve~erwi program

18.55 Blic aktuelnosti

- vrijeme - mali

oglasi

19.30 No}ni program

0.00 Pono}ni program

- Me|u prvima smo u svijetu po

kriminalu. I to je uspjeh.

¥ Danilo Karapetrovi}

Prognoza vremena

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD

RIJE^ dana

Ujutru prestanak padavina i kidawe obla~nos-

ti, pa }e tokom dana preovla|ivati promjen-

qivo obla~no sa sun~anim intervalima. Krajem dana i u no}i

na utorak u ve}ini krajeva do}i }e do novog naobla~ewa.

Vjetar slab do umjeren, promjenqiv, u Hercegovini umjer-

ena bura koja }e tokom dana prestati. Jutarwa temperatu-

ra vazduha od -8 do 3, najvi{a dnevna od 4 do 14 stepeni

Celzijusa.

0®

NV

O"A

LT

ER

" - S

TU

DI

O

DE@URNA STRANA

DOBOJ - Predsjednik Ud-

ru`ewa izbjeglih i raseqenih

lica iz Bijeqine Veqko Ste-

vanovi} postigao je dogovor sa

dobojskom advokatskom kance-

larijom "\or|evi}# o zastupa-

wu pred Op{tinskim sudom u

Sarajevu zbog 276 tu`bi protiv

Federacije BiH za uni{tenu

srpsku imovinu u tom dijelu

BiH poslije potpisivawa Dej-

tonskog sporazuma.

- Istina treba da iza|e na

vidjelo, pa od vlasti o~ekuje-

mo pomo}, kako bismo nadok-

nadili {tetu i dokazali oni-

ma koji su ru{ili da to neko

mora i da plati - rekao je Ste-

vanovi} na konferenciji za no-

vinare u Doboju.

Prema rije~ima advokata

Sini{e Lopandi}a, 276 onih

koji tu`e Federaciju tra`e

nadoknadu {tete u ukupnom iz-

nosu od oko 31 milion maraka.

- Vje{ta~ewe }e biti obi-

man posao, pogotovo ako uzme-

mo u obzir da se,

u me|uvremenu,

pojavilo jo{ oko

tri i po hiqade

zahtjeva za nakna-

du za uni{tenu

imovinu {irom

BiH - napomenuo

je advokat Dra-

gan Radovi}.

U advokat-

skoj kancelariji

"\or|evi}# od-

lu~ili su da za-

stupaju srpske iz-

bjeglice bez po-

sebnih naknada.

Postupak vje-

{ta~ewa ko{ta

izme|u hiqadu i

po i dvije hiqa-

de maraka, a onaj

koji tu`i mora

da uplati taj iz-

nos kao depozit

op{tinskim sudo-

vima u Federaciji BiH, u ko-

jima }e se voditi procesi.

- Problem je {to izbjegli-

ce nemaju toliko novca. Dru-

gim rije~ima, ne mogu da budu

strana u postupku i samim tim

gube spor. Samo u postupku,

koji se trenutno vodi u sara-

jevskom Op{tinskom sudu, 276

onih koji zahtijevaju od{tetu

za imovinu treba na ime ovih

tro{kova da uplate gotovo po-

la miliona maraka. S obzirom

na vrijednost uni{tene imovi-

ne, koja treba da im se ispla-

ti, suma za vje{ta~ewe je mi-

norna - saop{tili su iz pome-

nute advokatske kancelarije.

Ako bi Republika Srpska

pomogla ~lanovima Udru`e-

wa izbjeglica da uplate takse

za vje{ta~ewe, smatraju advo-

kati, bio bi rije{en veliki

problem.

- Ako na{i klijenti do-

biju spor, republi~ke vlasti

ne bi morale ovim izbjeglica-

ma da poma`u u socijalnom

zbriwavawu. Zato apelujemo

na Vladu Srpske i odgovara-

ju}e organizacije da se izbje-

gli~koj populaciji refundi-

ra potreban novac kao predu-

jam - istakli su Lopandi} i

Radovi}.

¥ Sl. P.

SRPSKE IZBJEGLICE TU@E FEDERACIJU ZA UNI[TENU IMOVINU

MILIONSKA OD[TETA

SARAJEVO - Portparol

Udru`ewa "Ensarije# (Veha-

bijske zajednice u BiH) Imad

al Husin, poznatiji pod nazi-

vom Abu Hamza, saop{tio je u

subotu da podnosi neopozivu

ostavku zbog "slabosti izra-

`avawa na bosanskom jeziku i

nemogu}nosti da se wegov go-

vor shvati onako kako on to

`eli da prenese#.

Srna je prenijela da je

Hamza naveo da je zbog medij-

skih spekulacija i Rezoluci-

je Islamske zajednice zatra-

`io sastanak sa reis-ul-ule-

mom Mustafom Ceri}em, ko-

ji ga je istog dana primio sa

saradnicima.

- Vodili smo bratski, is-

kren i konstruktivan razgo-

vor - rekao je Abu Hamza.

On je u svom saop{tewu do-

dao da podr`ava nastojawa

Islamske zajednice za odr`a-

vawe jedinstva bo{wa~ko-mu-

slimanskog korpusa, kao i da

osu|uje svaku neprimjerenu

agresivnost i fizi~ki obra-

~un me|u muslimanima.

U svim xamijama u BiH

propovjednici su u petak pro-

~itali Rezoluciju Rijaseta

Islamske zajednice BiH o tu-

ma~ewu islama u BiH, u kojoj

se muslimani pozivaju na je-

dinstvo. U toj Rezoluciji Is-

lamska zajednica osu|uje i

smatra nepo`eqnim u BiH

"sve one koji na bilo koji na-

~in unose nemir u xamije pod

izgovorom provo|ewa 'prave'

vjere#.

Iako se u Rezoluciji "oni

koji unose nemir me|u musli-

mane# direktno ne pomiwu,

prozvani su radikalni islami-

sti - vehabije. ¥

VEHABIJSKA ZAJEDNICA U BiH

Abu Hamza se povukao

STOKHOLM - [ve|anin

Xeki Arklov, koji se borio

kao strani pla}enik u hrvat-

skim snagama u BiH tokom de-

vedesetih godina pro{log vi-

jeka, priznao je krivicu na pr-

vom su|ewu za ratne zlo~ine u

[vedskoj, prenijela je Srna sa-

op{tewe wegovog advokata.

Arklov, naturalizovani

[ve|anin liberijskog porije-

kla, ve} se nalazi u zatvoru,

jer je u [vedskoj, zbog ubistva

dvojice policajaca, osu|en na

do`ivotni zatvor. On sada se-

be smatra "novom osobom#, pi-

{u {vedske novine.

Wegov advokat je rekao da

Xeki priznaje ve}inu optu`bi

i da ̀ eli da se suo~i sa svojom

pro{lo{}u. Sud u Mostaru je

Arklova jo{ 1995. godine osu-

dio za ratni zlo~in na 15 go-

dina zatvora, a vrhovni sud u

Sarajevu tu je kaznu smawio na

osam godina.

Nakon kra}eg boravka u za-

tvoru u Zenici, Arklov je pre-

ba~en na izdr`avawe kazne u

[vedsku. Tamo ga je sud oslo-

bodio zatvorske kazne zbog ne-

dostatka dokaza.

Mediji su javili da se Ar-

klov tereti da je 1993. godi-

ne u~estvovao u ratnim zlo-

~inima nad zarobqenicima

bo{wa~ke i srpske nacional-

nosti u logorima Heliodrom

kod Mostara i Dreteq u ^a-

pqini. ¥

[VE\ANIN PRIZNAO KRIVICU ZA RATNE ZLO^INE

Suo~avawe sa pro{lo{}u

PRWAVOR

Poginuo

u

"

golfu"

PRWAVOR - Dalibor Ma-

ri} (23) iz Prwavora poginuo

je u subotu, pola ~asa iza pono-

}i, u Lu`anima kod Prwavo-

ra, saop{teno je iz Centra jav-

ne bezbjednosti Bawa Luka.

Mari} je vozio "golf 2#

putem od Prwavora prema Ku-

la{ima, Zbog neprilago|ene

brzine izgubio je kontrolu nad

vozilom koje je sletjelo sa ko-

lovoza prevrnulo se na krov.

Mari} je te{ko povrije|en

u udesu i hitno preba~en u pr-

wavorski Dom zdravqa, gdje je

preminuo. ¥ V. J.

NOVI GRAD

Povrije|eni

mladi}i

NOVI GRAD - @eqko Da-

mjanovi} (19) i Mirko Stupar

(19) iz Novog Grada te{ko su

povrije|eni u saobra}ajnoj ne-

sre}i koja se dogodila u Veli-

koj Ruji{ki kod Novog Grada.

Damjanovi} je vozio "golf

2# (057-T-072) u pravcu Rudi-

ca. U mjestu Velika Ruji{ka,

nedaleko od trafo-stanice,

usqed neprilago|ene brzine,

Damjanovi} je izgubio kontro-

lu nad vozilom koje je sletje-

lo udesno i prevrnulo se.

Mladi}i su preba~eni u

prijedorsku bolnicu. ¥ V. J.

DOBOJ - U Gorwim [u-

{warima kod Doboju uhap{e-

ni su S. H. (55), otac, i wego-

va dva sina E. H. (25) i A. H.

(20).

E. H je uhap{en zbog sumwe

da je po~inio krivi~no djelo

izazivawa op{te opasnosti i

o{te}ewa tu|e stvari, a S. H. i

A. H. zbog nano{ewa te{ke tje-

lesne povrede i o{te}ewa tu|e

stvari, saop{tio je ju~e de`ur-

ni tu`ilac Mladen Simi}.

Portparol Centra javne

bezbjednosti Doboj Qerka Sta-

nimirovi} izjavila je da su ju-

~e, na putu u Gorwim [u{wa-

rima, S. H, E. H. i A. H. naru-

{ili javni red i mir tu~om sa

R. P. (52) i wegovim sinom D.

P. (24). Tom prilikom, R. P. je

rawen u ruku, najvjerovatnije

iz vatrenog oru`ja. On je van

`ivotne opasnosti i nalazi se

na lije~ewu u dobojskoj Op{toj

bolnici. ¥ Sl. P.

CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI DOBOJ

Uhap{eni otac i sinovi

VA[INGTON - Demokra-

te, koje su osvojile ve}inu u

ameri~kom Kongresu, najavi-

li su ju~e da }e tra`iti da po-

stepeno povla~ewe iz Iraka

po~ne u narednih ~etiri do

{est mjeseci, ali se Bijela

ku}a usprotivila postavqa-

wu rokova.

- Prva na redu je promjena

pravca u politici prema Ira-

ku - rekao je senator Karl Le-

vin, demokratski predstavnik

iz Mi~igena, za koga se o~eku-

je da }e, u novom sazivu Kon-

gresa, biti na ~elu odbora Se-

nata za vojna pitawa.

Demokrate }e od admini-

stracije predsjednika Xorxa

Bu{a zahtijevati da ira~kim

vlastima ka`e da prisustvo

ameri~kih vojnika nije "bes-

krajno i da je, u stvari, po-

trebno da postepeno povla~e-

we vojnika iz Iraka po~ne u

narednih ~etiri do {est mje-

seci - rekao je Levin televi-

ziji Ej-Bi-Si, a prenijela

agencija Beta.

Bu{ insistira da vojnici

SAD ne napu{taju Irak dok

Ira~ani ne budu sposobni da

preuzmu odgovornost za bez-

bjednost u toj zemqi, a vi{e

puta je ponovio da odbija da po-

stavqa rokove za povla~ewe,

jer bi to samo ohrabrilo pobu-

wenike.

DEMOKRATE ]E TRA@ITI POVLA^EWE IZ IRAKA

Kongres

"

za", Bu{

"

protiv"

SARAJEVO - Direktor

evropskog programa Me|una-

rodne krizne grupe Nikolas

Vajt rekao je prekju~e da novi

Ustav Srbije "ni u kojem po-

gledu ne mo`e imati reflek-

siju na BiH#.

- Ne vidim nikakvu vezu iz-

me|u tog ustava i BiH, niti

sada niti u budu}nosti. Me|u-

narodna zajednica ne}e dozvo-

liti bilo kakav vid poveziva-

wa Kosmeta i BiH, odnosno bi-

lo kojeg wenog dijela - ista-

kao je Vajt, komentari{u}i no-

vi izvje{taj ove organizacije

o Srbiji.

Prema wegovim rije~ima,

teze o povezanosti statusa Ko-

smeta i Republike Srpske po-

miwu se na Balkanu u dnevno-

politi~ke svrhe.

- Situacija u BiH je kri-

stalno jasna. Republika Srp-

ska mo`e da bira: ili }e ima-

ti ulogu unutar BiH ili }e sa-

ma sebe rasto~iti i nestati.

Realno gledaju}i, to je jedini

izbor koji Srpska i weni li-

deri imaju - naveo je Vajt.

On smatra da je glavni ciq

dono{ewa novog Ustava Srbi-

je bio da se poka`e "neprija-

teqstvo Srbije prema nezavi-

snom Kosovu i Metohiji i stvo-

re zakonske barijere za takav

ishod#.

- Znamo da se Srbija proti-

vi nezavisnosti Kosmeta. Ali,

isto tako znamo i da }e ova po-

krajina veoma brzo postati ne-

zavisna i da tu novi Ustav ni-

{ta ne}e promijeniti - smatra

Vajt. ¥

NIKOLAS VAJT O NOVOM USTAVU SRBIJE

Nema dodirnih ta~aka sa BiH

PAS je, nema sumwe, naj-

vjerniji ~ovjekov prijateq. Na-

ravno, dok ne ugrize. Opet, ne-

ke novije floskule vele "Ka-

kav ~ovjek - takav pas#. Od pu-

dlice do nakaze smrskane wu-

{ke.

^iwenica je da neki po-

tro{e na pasju hranu prosje~-

nu potro{a~ku korpu za ~etvo-

ro~lanu porodicu. Da sve bu-

de na nivou, tu su i pasje ogr-

lice, korpe, povoci, klinike...

"Zvijer# sa slike, zapravo

wen vlasnik, oti{ao je korak

daqe. Nije daleko ni Nedjeqa

pasje mode. Ionako mnogi ka-

`u da su ovo pasja vremena...

¥ Tekst i snimak

Miladin MIHAJLOVI]

FOTO-OKO

Pasja moda

Stevanovi} (lijevo) sa advokatima: Za vje{ta~ewe

potrebno oko pola miliona maraka

Pred Op{tinskim sudom u Sarajevu 276 izbjeglica

tra`i nadoknadu {tete u ukupnom iznosu od oko

31 milion maraka

POMO]

- Prije godinu i po repu-

bli~ka Vlada nam je obe}ala

nov~anu pomo} od stotinu hi-

qada maraka za ovu svrhu. Me-

|utim, nikada nismo dobili

taj novac. Nadamo se da }e

nam nova Vlada pomo}i u na-

stojawima da dobijemo nadok-

nadu za na{u imovinu {irom

BiH, koja je uni{tena posli-

je rata - rekao je Veqko Ste-

vanovi}.

BATE Rado-

vi}a svakako se

se}ate. Nije on

u svojoj genera-

ciji ko{arka-

{kih velikana,

koju je predvo-

dio as svetskog

kalibra Radi-

voje @u}ko Ko-

ra}, dakle as ko-

ji je umeo da na

jednoj utakmici

postigne deve-

deset devet ko{eva, bio

blistaju}i {ampion za ko-

{arka{ki izlog tada{we

Jugoslavije. Ali, Bata Ra-

dovi} je bio dragoceni

igra~ Partizana, a ~esto i

dr`avne reprezentacije.

Za{to ovako i ovoli-

ko o Bati Radovi}u i wego-

voj generaciji?

Zato {to je bitno kako

nekada{wi graditeqi svet-

ske ko{arke pod na{im ko-

{evima danas pate zbog

propasti igre svog ̀ ivota,

i za{to nema mo}noga u tom

trofejnom sportu, ili u dr-

`avi, da aktuelnim samo-

zvanim buxovanima ka`e -

dosta!

Ne mo`e vi{e ovako,

jada mi se Bata Radovi},

isti onaj dobri~ina nadim-

ka Bata Noj, koji nikada i

ni na koga nije umeo da po-

digne glas, a kamoli ne{to

vi{e od toga. Ko{arka mo-

ra da se o~isti od tolikih

anonimusa koji su zarazi-

li ovaj sport nekakvom spe-

cijalnom vrstom sportske

side, dobro prime}uje iz

svog sada{weg grada Mo-

skve Radovi}, a onda ga zbu-

wuje pitawe, a ko to da iz-

vede, Bato, to ~i{}ewe ne-

kada trofejnog sporta?

Pa - zausti pa se zbuni:

kako misli{, ko? Pa dr`a-

va, ne znam.

Dr`ava, pomi{qamo na

wenu ruku u sportu mini-

stra i sporta Vuksanovi}a.

On da o~isti sport od br-

loga? Pa taj ministar "po-

la-pola# mo`e da bude sa-

mo nemi posmatra~ ru{e-

wa jedne od na{ih najlep-

{ih palata - ko{arka{ke.

Dakle, ministar "i

sporta# (on je tamo u pro-

sveti, ~ujem, reformator i

po) nije ni zainteresovan,

a kamoli mo}an, da zausta-

vi propast sporta, pa u we-

mu i ko{arke.

Koga bismo jo{ mogli

da pitamo {ta je ovo sa ko-

{arkom, kada nam ono {to

je ostalo od reprezentaci-

je i ono {to je ostalo od

klubova, svi odreda kanta-

ju. ^ak i oni sa evropske

ko{arka{ke periferije.

Da pitamo tzv. Sport-

ski savez Srbije. Da od tih

papirnatih usisiva~a pre-

ostalih para za sport tra-

`imo dejstvo? Apsurd!

Da Olimpijski komitet

Srbije pitamo to, oko ko-

{arke, ali pre toga: kako

ti samozvani buxovani, ili

boqe - buzdovani, umeju kur-

vinski da se poigraju auto-

ritetom jednog Bore Stan-

kovi}a... Ne znaju}i da je to

do te mere perfi-

dan sastav, dakle

taj OKS, dugove~-

ni gospodin Stan-

kovi} je izmanipu-

lisan, a kada je toj

dru`ini iz Olim-

pijskog komiteta

Srbije, tada jo{

SCG, dok se ]ur-

kovi}, Laki}evi}-

ka i ostali nisu

sasvim uglavili u

svoje ina~e gubit-

ni~ke foteqe, {to wima

uop{te ne smeta - Stanko-

vi}ev glas su zadr`ali, a

wemu po`eleli da se sme-

sta skloni. Svesno su mu

trasirali put za povratak

u ko{arku, pa neka tamo va-

di o~i s novokomponovanim

vo|ama, tj. ru{iteqima

ovog sporta.

I odmah je namontira-

na igra sa gospodinom Stan-

kovi}em, koji je od ve}e ko-

risti na{em sportu bio ne-

go stotinu ovakvih vrhu-

{ki Olimpijskog komite-

ta! Igra po~ela ovako: ko-

{arka vapije za Borom! On

ili niko! On i spas je tu!

Kad ono...

Kad gospodin Stanko-

vi} shvati da oko wega ni-

su Aca Nikoli}, [aper,

@eravica, Duda Ivkovi},

Maqkovi} i wima sli~ni

graditeqi svetske ko{ar-

ke na srpski na~in, re~e:

Ne}u!

Pa ga, kobajagi, priti-

snu{e, pa se umna starina

predomisli: Dobro, ’ ajde,

ho}u!

A onda, kada u~vrsti ar-

gumente propasti (sam go-

spodin Stankovi} pore|a,

name{taqke, igre, marife-

tluci, kluba{tvo, podvale,

kriminal u transferima,

nijedna ostavka zbog deba-

kla za debaklom), na{ veli-

kan visoke me|unarodne

klase se jo{ jednom predo-

misli: Ne, ne}u!

Pretendentima na me-

sto predsednika KS Srbi-

je, pogotovo B. Stojanovi-

}u koji je planirao dugo-

traju}u predsedni~ku ulogu,

laknulo.

Pa, kako }e se dokraj~i-

ti ko{arka: kao i fudbal,

uglavnom. Po~iwe na tri-

binama - publike ni za lek.

Jer, bud`ovanija se vara dr-

`e}i da publika ni{ta ne

zna. Ne, sve publika zna.

Ona odgovara bojkotom.

Zna da prodajete sve ̀ i-

vo, prodajna kvota se spu-

stila na talentovanu od ~e-

trnaestak godina. Ne zna

dodu{e kuda i kojekuda sti-

`u ili ne sti`u dolari od

transfera.

Ostaci ko{arka{a i

trenera psuju sudije kao ko-

~ija{ kowe. Dakle, ko{ar-

ka sa pesmom za sentimen-

talne "Bila jednom qubav

jedna# postaje pqunuti

fudbal.

Dodu{e, ne postaje - po-

stala je to ve} u zemqi Sr-

biji, nekada sportskoj si-

li, a danas... opsuj, slobod-

no, po{tovani ~itao~e, bi-

}e ti lak{e. ¥

Bila jednom sila jedna

Bora Stankovi} se jo{ jednom

predomislio: ipak ne `eli da bude

~elnik sve trulije ko{arka{ke

organizacije

SPORTSKA GALAKSIJASPORTSKA GALAKSIJA

Pi{e Dobrivoje

JANKOVI]

sport@glassrpske.com ℡ 051/223-211

BAWA LUKA - Lak{e nego

{to se o~ekivalo, rukometa{i Bor-

ca su sa "pola gasa# po drugi put

savladali Kastrioti. Ovoga puta,

Bawolu~ani su slavili sa ubjedqi-

vih 41:22, te su sa ukupnih "plus 22#,

obezbijedili plasman me|u 16 naj-

boqih timova u ^elenx kupu.

Bila je to igra ma~ke i mi{a

pred 1.500 gledalaca u "Boriku#.

"Crveno-plavi# su od starta kre-

nuli agresivno, poveli 3:0, a pred-

nost je iz minuta u minut rasla. Na

poluvrijeme se oti{lo sa "plus os-

am#, da bi u nastavku {ansu dobili

i mla|i rukometa{i. Me|utim, to

se nije osjetilo u igri, doma}i su

nastavili da re{etaju mre`u pro-

tivnika, postigav{i rekord sezone

- 41 gol.

- Najva`nije je da smo pobijedi-

li i pro{li daqe. Nismo se obazi-

rali na rezultat iz prvog me~a, ne-

go smo od prvog minuta krenuli mak-

simalno ozbiqno. Pokazali smo ri-

valu da nema {ta da tra`i u "Bo-

riku#. Cijeli tim je igrao odli~-

no, a ono {to ohrabruje je {to su

mla|i igra~i iskoristili ukazano

povjerewe - rekao je kapiten Bor-

ca Goran Mali}.

Najefikasniji akter susreta sa

sedam golova se posebno osvrnuo na

publiku:

- Bilo je lijepo vidjeti toliko

navija~a na tribinama i ja im se na

tome zahvaqujem. Drago mi je {to

smo im se odu`ili dobrom igrom i

rezultatom i nadam se da }e to bi-

ti dobra pozivnica da nas bodre i

u narednim evropskim utakmicama.

Ovo je dokaz da Borac i rukomet

uop{te idu pozitivnim smjerom.

Pivot Vladimir Brankovi} fu-

riozno je "otvorio# me~, postigav-

{i ve} u prvom poluvremenu pet

golova, iz pet poku{aja:

- Rival je podlegao atmosfe-

ri, {to smo mi iskoristili, brzo

stvorili veliku prednost, posli-

je ~ega je bilo lako igrati i pri-

vesti utakmicu kraju. Sve u ekipi

je funkcionisalo besprijekorno,

pa "plus 19# na kraju ne treba da

~udi.

I Boris Pucarevi} se pet pu-

ta upisao u strijelce, ali za razli-

ku od Brankovi}a, on je sve pogot-

ke postigao u nastavku:

- Bili smo svjesni ~iwenice

da smo ve}inu posla odradili jo{

u Uro{evcu, te da trijumf ne bi

trebao do}i u pitawe. Me|utim, i

pored toga smo igrali maksimal-

no anga`ovano, borbeno i na kra-

ju se sve isplatilo. Pokazali smo

koliko je razlika u kvalitetu dva

tima, ali da budem iskren, nismo

o~ekivali da slavimo sa ovoliko

golova razlike.

¥ De. MARI]

DOBOJ - Malo je nedostajalo

da se u Doboju dogodi sportsko ~u-

do pa da Sloga nadoknadi deset go-

lova razlike, sa koliko je pora`e-

na u Krasnodaru, i plasira se u na-

rednu rundu Kupa pobjednika kupo-

va Evrope. Za revan{ punom mje-

rom mawkao je samo jedan pogodak,

pa }e tako daqi put u rukometnoj

Evropi nastaviti ekipa Skifa.

Zaslu`eno, reklo bi se, ali

ostaje ̀ al za visokim porazom u pr-

vom me~u koji je bio i presudan. Is-

postavilo se da je ruski "minus#

ogroman i nenadoknadiv i da nije

bio plod samo kvaliteta rukometa-

{a Skifa, ve} i sudijske podr{ke.

U revan{u su arbitri bili uglav-

nom na evropskom nivou, ba{ kao i

utakmica po prikazanoj igri koja po

svemu mo`e da dobije visoke ocje-

ne. Sloga je osvjetlala obraz i do-

stojno je reprezentovala bh. ruko-

met na evropskoj sceni.

Uprkos ruskoj stamenoj odbra-

ni i wihovom vo|stvu, koje je u 10.

minutu bilo 6:4, dakle, imali su

~ak dvanaest pogodaka vi{ka, ru-

kometa{i Sloge su uz podr{ku

vjernih navija~a i raspolo`enim

Anisimovom i Pijetlovi}em pr-

vo izjedna~ili, a potom stekli

prednost koju su polako, ali si-

gurno pove}avali do "plus devet#.

Ostao je onaj "minus jedan#, ne-

znatan, ali nedoku~iv, tako da je

izostao podvig.

[ef stru~nog {taba Sloge Vo-

jislav Ra|a poslije me~a nije bio

razo~aran.

- Prikazali smo izvanrednu

igru i bez obzira na to {to nismo

uspjeli da se plasiramo u daqi tok

takmi~ewa, opravdali smo o~eki-

vawa gledalaca i svih qubiteqa

rukometa. [ta da se radi? Nekada

treba imati i sportske sre}e, a ona

nam ovoga puta nije bila naklowe-

na - rekao je Ra|a.

Valentin Anisimov nije mogao

da opet ne pomene katastrofalno

su|ewe kiparskog para u Krasnoda-

ru koje je bilo presudno za Slogin

visok poraz.

- Osim toga, tamo smo bili

umorni, jer smo od Doboja do Kra-

snodara putovali vi{e od 20 ~aso-

va, a i vremenska razlika od dva ~a-

sa nas je pogodila. Ovdje je bila sa-

svim druga pri~a. Arbitri nisu za-

kinuli ekipu Skifa, a mi smo igra-

li dobro. Me|utim i gosti imaju

dobar sastav, bedem ispred gola od

tri igra~a vi{a od dva metra. Te-

{ko je igrati protiv takve odbra-

ne. Mi nemamo jaku zadwu bekovsku

liniju da {utiramo dobro sa distan-

ce pa je razliku bilo te{ko nadok-

naditi. Istina, priliku smo imali,

ali na`alost nismo je iskoristili

- istakao je Anisimov.

Najefikasniji rukometa{ na

utakmici Igor Pijetlovi}, koji je

zahvaquju}i Edhemu Sir}i ponovo

bio na svojoj poziciji na desnom

krilu, bio je prosto neuhvatqiv za

odbranu Skifa.

- Nismo smogli dovoqno snage

da protivniku zadamo odlu~uju}i

udarac. U igru smo u{li sa veli-

kom ̀ eqom da nadoknadimo razli-

ku, u tome smo malo sagorjeli. Tek

u 15. minutu do{li smo u prvo vo|-

stvo - 8:7, izgubili smo prili~no

vremena. Publika nas je fenome-

nalno bodrila i zahvaqujem joj se

na tome. Sudije su nam naudile u

kriti~nim trenucima, kada se lo-

mio me~. ^estitam ekipi Skifa

na pobjedi i ̀ elim joj uspjeha u da-

qem takmi~ewu - naglasio je Pi-

jetlovi}. ¥ Sl. PUHALO

SLOGA OSTVARILA PIROVU POBJEDU U REVAN[U TRE]EG KOLA KUPA KUPOVA

Iako su Dobojlije na svom terenu

savladale Skif rezultatom 37:28 to im

nije bilo dovoqno da nastave takmi~ewe

u Evropi, nedostajala su dva gola

"

CRVENO-PLAVI" LAKO STIGLI DO TRIJUMFA NAD KASTRIOTIJEM

Bawolu~ki rukometa{i pred vi{e od 1.500 gledalaca

u

"

Boriku" deklasirali tim iz Uro{evca i tako obezbijedili

nastavak takmi~ewa na me|unarodnoj sceni

EVROPSKI BORAC

KOWUH

Drugi predstavnik BiH,

ekipa Kowuha, tako|e se pla-

sirala u osminu finala, po{to

je u revan{u protiv Pore~a

slavila sa 36:34, nadoknadiv-

{i tako "minus jedan# iz prvog

susreta u kojem su pora`eni sa

34:35. U ostalim me~evima po-

stignuti su sqede}i rezulta-

ti: Megidija - KAUSTIK 34:32

(prvi me~ 17:36), Junajted Ton-

geren - SUPERFUND HARD

22:37 (23:26), LOV]EN - Bera-

ne 26:19 (20:23), Filingen - BI-

DIVEQNIK 34:32 (21:29),

Sent Omar - Filkir prvi me~

30:29, Pelister - Talas prvi

me~ 44:24, Lokomotiva Poliot

- Aguas Santas prvi me~ 23:22.

Napomena: Velikim slovi-

ma napisana su imena timova

koji su obezbijedili plasman u

osminu finala.

@RIJEB

S kim }e Borac ukrstiti ko-

pqa u osmini finala ^elenx

kupa sazna}emo sutra, nakon

`rijeba koji }e se odr`ati u

sjedi{tu Evropske rukometne

federacije, Be~u. Tom prili-

kom, bi}e izvu~eni parovi osmi-

ne finala i u preostala tri

klupska takmi~ewa Starog kon-

tinenta, Ligi {ampiona, EHF

Kupu i Kupu kupova.

DVORANA: "Borik#, gledalaca: 1.500, sudije: Milan Hajek i

Karel Maho (^e{ka), sedmerci: Borac 1 (1), Kastrioti 5 (3), is-

kqu~ewa: Borac 14, Kastrioti 14 minuta, crveni karton: Burim

Zaskoku (Kastrioti) u 59. minutu.

BORAC: Grahovac (9 odbrana), Mali} 7, Pucarevi} 5, Rakoci-

ja 1, Srdi} 5, Stevanovi} 3, Raca 1, \udurovi} (10 odbrana, 1 sed-

merac), Bjeli} 1, Novokmet 3 (1), Un~anin 6, Vrawe{ 4, Trkuqa,

Brankovi} 5.

KASTRIOTI: ^erkini, M. Sahiti (6 odbrana), @erka, Ade-

mi 1, Ferizi, Selmani, Salihu 5, Bali}i 2, Trajkovski 2 (1), E. Ma-

qoku 1, G. Sahiti, M. Maqoku 6, Zaskoku 3 (2), Be}iri 2.

BORAC KASTRIOTI41:22

DVORANA: Sredwo{kolskog centra, gledalaca: 1.000, sudije:

Vagif Alijev i Alekper Aga{ijev (Azerbejxan), sedmerci: Sloga

4 (4), Skif 2 (-), iskqu~ewa: Sloga 8, Skif 14 minuta.

SLOGA: Damwanovi}, Sir}o 2, Mandi}, Anisimov 9, Ternovoj

5, Pijetlovi} 14 (4), \oki}, Mihailovi} 1, Mawi}, Stankovi}, Sto-

janovi} 2, Maxarevi} 4, \uri}, Pani}.

SKIF: S. Stepanenko, Starik 10, Lija{enko 2, Vitkin 1, Zo-

rin, [aprikin, Ivanov 4, Kwazev, [indin 7, Alejwikov 1, Kmel-

kov, Engovatov 3, Gaboev, J. Stepanenko.

SLOGA SKIF37:28

\or|e Stevanovi}: Pobjedom se odu`ili publici (Snimio R. [IBAREVI])

Igor Pijetlovi} (Sloga):

Bio najraspolo`eniji

za igru

DA JE VI[E PIJETLOVI]ADA JE VI[E PIJETLOVI]ADA JE VI[E PIJETLOVI]ADA JE VI[E PIJETLOVI]ADA JE VI[E PIJETLOVI]ADA JE VI[E PIJETLOVI]ADA JE VI[E PIJETLOVI]ADA JE VI[E PIJETLOVI]ADA JE VI[E PIJETLOVI]A

REZULTATI

U ostali me~evima tre}eg ko-

la Kupa Kupova postignuti su

sqede}i rezultati: Vaker Tun -

Partizan prvi me~ 27:25, HA-

SLUM - Bolowa 38:28 (prvi me~

35:31), Agram Medve{}ak - BJE-

RINGRBO 30:29 (20:31), VARDAR

- Ivri 32:20 (29:36), Zaporo`je -

HAMBURG 27:24 (16:31).

Napomena: Velikim slovima

su napisana imena klubova koji su

se plasirali u osminu finala.

DA JE VI[E PIJETLOVI]A

ponedjeqak, 13. novembar 2006.SPORT

2

FUDBALSKA PREMIJER LIGA BiH KOLO13.

MODRI^A - Fudbaleri

Modri~a Maksime propisno su

se namu~ili sa izuzetno ~vr-

stom ekipom @ep~a. Samo za-

hvaquju}i svom spretnom stri-

jelcu Stevi Nikoli}u (posti-

gao gol u 61. minutu) uspjeli su

da zabiqe`e pun pogodak za tri

nova boda za mjesto broj tri na

premijerliga{koj tabeli.

Modri~ani su od samog po-

~etka utakmice poku{avali da

{to prije slome otpor rivala

iz @ep~a. Tako je Blagojevi} u

15. minutu umalo mogao iznena-

diti Trogrli}a kada je ga|ao

direktno iz kornera. Gosti su

uzvratili u 20. minutu preko

Imamovi}a koji iz slobodnog

udarca nije uspio da matira si-

gurnog Petrovi}a. ^etiri mi-

nuta kasnije Maksimovi} je od-

li~no proigrao Blagojevi}a.

Napada~ "`uto-plavih# bio je

sam ispred golmana gostiju, ali

je bio neprecizan. Pi{taqka

sudije Zovki}a ostala je nijema

minut prije odlaska na odmor.

Tada je Oru~ startovao na Bla-

gojevi}em u svom kaznenom pro-

storu. Bio je to start za naj-

stro`u kaznu za sve na stadio-

nu, samo ne za glavnog arbitra

iz Pelagi}eva. Gosti umalo ni-

su do{li u vo|stvo u posqed-

wem minutu prvog poluvreme-

na kada je Kurti} uputio uda-

rac, lopta je zaka~ila Stoji}a

i promijenila pravac i zavr-

{ila pokraj stative.

U nastavku utakmice Mo-

dri~ani su krenuli jo{ silo-

vitije. "Rezervista# Boji} je u

50. minutu sa nekoliko metara

slabo {utirao i tako propu-

stio priliku da svoj tim dove-

de u prednost. Samo minut ka-

snije Baji} je sa nekih 12 meta-

ra raspalio po lopti koja je fi-

juknula pored stative. Igrao se

55. minut kada su Blagojevi} i

Boji} odli~no izigrali odbra-

nu @ep~a, ali ne i golmana Tro-

grli}a koji je sprije~io ono naj-

gore.

I onda je u 61. minutu ve}

spomenuti Nikoli} rije{io

pitawe pobjednika u ovom okr-

{aju. On je u{ao u kazneni pro-

stor rivala i bez ve}ih pote-

{ko}a kona~no natjerao golma-

na gostiju na kapitulaciju. Do

kraja me~a doma}i su poku{ava-

li da promijene rezultat, ali u

tome nisu uspjeli.

¥ V. BLAGOJEVI]

NIKOLI] PO NAVICI

STRIJELAC: Nikoli} u 61. minutu, stadion: FK Modri-

~a, gledalaca: 500, sudija: Slavko Zovki} (Pelagi}evo) 7, `u-

ti kartoni: Baji} (Modri~a Maksima), Oru~, Ive{i} (@ep~e).

MODRI^A MAKSIMA: Petrovi} 6, Maksimovi} 7, Ba-

ji} 7, Stoji} 6, Vasi} 6, Kiki} 7, Puri} 7, Nikoli} 7 (od 89.

minuta Tica -), Savi} 7, Blagojevi} 6 (od 75. minuta Joksi-

movi} -), Stoki} 6 (od 46. minuta Boji} 7).

@EP^E: Trogrli} 7, Krxali} 6, Kraji{nik 5, Oru~ 5, ]o-

ri} - (od 25. minuta Savi} 6), Ma{i} 6, Ive{i} 6, Kurti} 5,

Hasanovi} 5 (od 70. minuta Duspara -), Imamovi} 7, [abano-

vi} 6.

IGRA^ UTAKMICE: Stevo Nikoli} (Modri~a Maksi-

ma) 7.

MODRI^A M. @EP^E1:0

Stevo Nikoli}: Nastavio golgetersku seriju

(Snimio R. [IBAREVI])

ISTO^NO SARAJEVO -

Fudbaleri Slavije zabiqe`i-

li su zna~ajnu pobjedu nad Zriw-

skim (2:1). Zanimqivo je spo-

menuti da su "plavi# do trijum-

fa stigli u prvom poluvreme-

nu kada je Sretko Vuksanovi}

uspje{no realizovao dva oprav-

dano dosu|ena penala.

Doma}i su zaprijetili ve}

u 15. minutu kada je Belo{evi}

odli~no ga|ao iz "slobodwaka#

sa nekih 18 metara. Me|utim,

na wegovu nesre}u lopta je za-

vr{ila pored same desen sta-

tive golmana Mostaraca. Igrao

se 22. minut kada je Vidi} sna-

`no {utirao sa preko 20 meta-

ra, ali se Dujkovi} nije dao pre-

variti. Dva minuta kasnije

uslijedilo je prvo slavqe za

fudbalere i navija~e tima iz

Isto~nog Sarajeva. Kokot je

pro{ao po desnoj strani, potom

je u{ao u kazneni prostor gdje

ga je povla~io za dres @ur`i-

nov pa je glavni sudija Arnau-

tovi} dosudio penal. Siguran

izvo|a~ najstro`e kazne bio je

Vuksnaovi} koji je loptu po-

slao u desnu, a Mitrovi}a u li-

jevu stranu. Minut prije kraja

prvog poluvremena D. Xidi} je

nepropisno zaustavio Radova-

novi}a, i to je bio signal za ar-

bitra iz Tuzle da opet poka`e

na penal kojeg je u drugi pogo-

dak pretvorio Vuksanovi}.

I u nastavku utakmice prvu

{ansu imali su doma}i fudba-

leri. Muminovi} je u 49. minu-

tu dobro pro{ao po desnoj stra-

ni, potom je na suprotnoj stra-

ni prona{ao slobodnog Radova-

novi}a, ~iji je udarac zavr{io

pored same desne stative gol-

mana Mitrovi}a. Poslije ovog

igra~i Slavije su igrali ne{to

zatvorenije kako bi sa~uvali

ste~enu prednost. U 75. minutu

Vuksanovi} se oslobodio svo-

jih ~uvara dodao loptu do Rado-

vanovi}a koji je uputio idealan

centar{ut, a kojeg Kokot nije

uspio da materijalizuje. Gosti

iz Mostara su u 78. minutu uspje-

li da postignu po~asni pogo-

dak, a strijelac je bio Dijara na

asistenciju Smaji}a za 2:1.

¥ G. IVANKOVI]

SRE]A STIGLA SA PENALA

Milan Muminovi} i Dimitrije Iwac: Boqi od Mostaraca

(Snimio R. VASI])

1

0

1

0

3

0

2

0

5

0

4

1

2

1

LEOTAR

RADNIK

MODRI^A M.

@EP^E

@EQEZNI^AR

^ELIK

VELE@

SLOBODA

ORA[JE

JEDINSTVO

POSU[JE

BORAC

SLAVIJA

ZRIWSKI

[. BRIJEG

SARAJEVO

TABELA REZULTATI

1. Sarajevo 12 9 2 1 18:9 29

2. Zriwski 13 8 1 4 33:14 25

3. Modri~a M. 13 6 3 4 19:15 21

4. Vele` 13 6 3 4 18:14 21

5. Ora{je 13 6 2 5 19:13 20

6. Slavija 13 6 0 7 18:17 18

7. Borac 13 6 0 7 19:19 18

8. @ep~e 13 5 3 5 14:16 18

9. [. Brijeg 12 5 2 5 13:12 17

10. Posu{je 13 5 2 6 15:17 17

11. ^elik 13 5 2 6 10:14 17

12. @eqezni~ar13 4 4 5 20:18 16

13. Leotar 13 5 1 7 13:20 16

14. Jedinstvo 13 5 1 7 14:28 16

15. Sloboda 13 4 2 7 15:24 14

16. Radnik 13 4 0 9 8:15 12

U utakmicama 14. kola sastaju se: BAWA LUKA: Borac

- @eqezni~ar, BIHA]: Jedinstvo - Radnik, SARAJEVO:

Sarajevo - Leotar, @EP^E: @ep~e - Slavija, TUZLA: Slo-

boda - Modri~a Maksima, MOSTAR: Zriwski - [iroki

Brijeg, ZENICA: ^elik - Vele`, ORA[JE: Ora{je - Po-

su{je.

PAROVI

STRIJELCI: Jugovi} u 20. i 43. i Gredi} u 34. minutu, sta-

dion: "Grbavica#, gledalaca: 800, sudija: Robert Zrili} (Ba-

wa Luka) 7, `uti kartoni: Memi{evi}, Spahi} (@eqezni~ar),

Qevakovi}, Beganovi} (^elik).

@EQEZNI^AR: Radulovi} 7, Gredi} 7, Spahi} 6, Memi-

{evi} 7, Cocali} 6, Kamber 6, Jamak 6 (od 75. minuta Joldi}),

Muharemovi} 6 (od 82. minuta Avdi} -), Jugovi} 8, [tili} 7,

Da Silva 6 (od 66. minuta Kosti} -).

^ELIK: Buri} 5, Bajramovi} 5, Grabus 5, Beganovi} 5, Pa-

{kaq 5, Vr{ajevi} - (od 21. minuta [vari} 5), [abi} 5 (od 46.

minuta Adilovi} 5), Mahmutovi} 5, Ad. Qevakovi} 5, Zatagi}

5 (od 67. minuta Al. Qevakovi} -), Mikelini 5.

IGRA^ UTAKMICE: Marjan Jugovi} (@eqezni~ar) 8.

@EQEZNI^AR ^ELIK3:0

STRIJELCI: Bra{ni} u 9. i 17, M. \uri} u 11, Husi} u

58. i Bre{ki} u 89. minutu, stadion: "Gol#, gledalaca: 200, su-

dija: Danije Paji} (Bijeqina) 7, `uti karton: Be}iragi} (Je-

dinstvo).

ORA[JE: Smaji} -, Koba{ 6, Klai} 7, P. \uri} 6, Mi{ko-

vi} 7, I. Peji} 7 (od 46. minuta Ristani} 7), ]o{kovi} 7 (od

46. minuta Bre{ki} 7), Husi} 7, Bra{ni} 8 (od 46. minuta Ali-

manovi} 6), M. \uri} 7.

JEDINSTVO: Mixi} 5, Muli} 5, [abi} 5, Be}iragi} 5, Ve-

laxi} 5, Kahrimanovi} 5, Hoxi} 5, Me{i} 5, Gu{i} 5, Bali} 5

(od 66. minuta Begi} -), [ahinovi} 5.

IGRA^ UTAKMICE: Velimir Bra{ni} (Ora{je) 8.

ORA[JE JEDINSTVO5:0

STRIJELCI: Kajtaz u 75. iz penala i ]ori} u 83. minutu,

stadion: "Vrap~i}i#, gledalaca: 2.000, sudija: Sini{a Zrni}

(Zenica) 7, ̀ uti kartoni: Zaimovi} (Vele`), Me{anovi}, Ome-

ragi}, Halilovi}, Divkovi}, Okanovi} (Sloboda), crveni kar-

ton: Kuduzovi} (Sloboda) u 69. minutu.

VELE@: Haxi|ulbi} 7, Stoki} 7, Zaimovi} 7, Kajtaz 8, Ka-

dri} 7, Serdarevi} 7 (od 86. minuta ^ovi} -), Nikoli} 7, Vela-

gi} 7, Jugo 7, Remeti} 7 (od 56. minuta ]ori} 8), Obad 7 (od 76.

minuta Kodro -).

SLOBODA: Jovi} 7, Panti} 6, Kuduzovi} 5, K. ^ejvanovi}

5, Kari} 6, Omi} 5 (od 56. minuta Jahi} 5), Divkovi} 6, Okano-

vi} 6, Me{anovi} 7 (od 86. minuta Kalesi} -), Omeragi} 6 (od

68. minuta Sarajli} -).

IGRA^ UTAKMICE: Elvis ]ori} (Vele`) 8.

VELE@ SLOBODA2:0

9 golova: Nikoli} (Modri-

~a Maksima),

7 golova: Beni} (Borac),

Dijara (Zriwski),

6 golova: Vuksanovi} (Sla-

vija), Xidi} (@ep~e), Bra{ni}

(Ora{je),

5 gola: Maksumi}, Duro

(Sarajevo), Obad (Vele`),

@i`ovi} (Zriwski),

4 gola: Matko (Zriwski),

Vagner ([iroki Brijeg), Ve-

lagi} (Vele`), Muji}, Me{a-

novi} (Sloboda),

3 gola: \ukanovi} (Borac),

[e{lija (Leotar), \eri} (Rad-

nik), Piva~ (Slavija), Blagoje-

vi} (Modri~a Maksima), Karo-

glan ([iroki Brijeg), Peji}

(Ora{je), Spahi}, Jugovi}

(@eqezni~ar), Kurti} (@ep-

~e), Obu}a, Turkovi} (Saraje-

vo), Mirvi}, Mehaxi} (Jedin-

stvo), I. Xidi}, Joldi}, Smaji}

(Zriwski), Stojanovi}, Me{a-

novi}, Peraica (Posu{je),

2 gola: Radovanovi}, Belo-

{evi} (Slavija), Puri}, Boji}

(Modri~a Maksima), Mulina,

Golubovi}, Peceq (Leotar),

Dobrijevi}, Vrawe{ (Borac),

Sarajli}, Omeragi} (Slobo-

da), V. Imamovi}, Vidovi}

(@ep~e), Tosunovi}, S. Damja-

novi}, ]o{kovi} (Ora{je),

Roniele, Celson ([iroki Bri-

jeg), \uri}, Kordi} (Zriw-

ski)...

LISTA STRIJELACA

POSU[JE - Tu`na lica i

sa "Mokrog doca#. Fudbaleri

Borca nastavili su sa lo{im

izdawima na gostovawima. Ovog

puta "crveno-plavi# su pora-

`eni od ekipe Posu{ja sa vi{e

nego ubjedqivih 1:4.

Gosti su zaprijetili ve} u

prvom minutu. Deket je idealno

proigrao \ukanovi}a koji je iza-

{ao sam ispred ~uvara mre`e

Posu{ja. I kada se o~ekivao si-

guran pogodak, on je oti{ao isu-

vi{e u desno pa je wegov poku-

{aj zavr{io pored gola. Vra-

we{ je u 15. minutu ispred sebe

imao samo golmana Bandovi}a

koji je padom u noge sprije~io

ono najgore. Igrao se 26. minut

kada je poslije kornera sa lije-

ve strane najprisebniji u kazne-

nom prostoru Bawolu~ana bio

je Me{anovi} za vo|stvo od 1:0.

Isti igra~ se dobro sna{ao i u

33. minutu kada je bez ve}ih pro-

blema povisio na 2:0. Tri minu-

ta prije odlaska na odmor Pe-

raica je postigao i tre}i pogo-

dak za svoj tim. \ukanovi} je u

samom fini{u susreta sa nekih

11 metara umjesto mre`e pogodio

stativu.

U nastavku utakmice pala

su jo{ dva pogotka. Prvo su do-

ma}i preko Peraice povisili

na 4:0, da bi sedam minuta pri-

je kraja "rezervista# Savi} us-

pio samo da ubla`i poraz Ba-

wolu~ana. ¥ R. G. S.

STRIJELCI: Me{anovi} u 26. i 33, Peraica u 42. i 48. mi-

nutu za Posu{je, a Savi} u 83. minutu za Borac, stadion: "Mo-

kri dolac#, gledalaca: 200, sudija: Mevludin Efenedi} (Sara-

jevo) 7, ̀ uti kartoni: Tabi, Vrawkovi}, [iqak, Peraica, Sto-

janovi} (Posu{je), Deket (Borac).

POSU[JE: Bandovi} 7, [uto - (od 38. minuta Vrawkovi}

6), Roguq 7, Milanovi} 6 (od 46. minuta Bakula 6), Bari{i} 7,

Tabi 7, [iqak 7, Kati} 7, Stojanovi} 7, Me{anovi} 8 (od 76.

minuta Ivankovi} -), Peraica 7.

BORAC: Mar~eti} 5, Ozren 5, Deket 5 (od 50. minuta [o-

di} 5), Babi} 5, Beni} 5, Antonijevi} 5 (od 79. minuta O. Vra-

we{ -), Raspudi} 5, Damjanovi} 5, S. Vrawe{ 5, Samarxi} 5, \u-

kanovi} 5 (od 75. minuta Savi} -).

IGRA^ UTAKMICE: Alen Me{anovi} (Posu{je) 8.

POSU[JE BORAC4:1

Nokaut na

"

Mokrom docu"

STRIJELCI: Vuksanovi}

u 24. i 44. minutu (oba iz pena-

la) za Slaviju, a Dijara u 78.

minutu za Zriwski, stadion:

SRC "Slavija#, gledalaca: 500,

sudija: Midhat Arnautovi}

(Tuzla) 6, `uti kartoni: Mu-

minovi}, Regoje (Slavija), Sma-

ji}, @ur`inov, D. Xidi}, Di-

jara (Zriwski), crveni karton:

Kre{imir Kordi} (Zriwski)

u 88. minutu.

SLAVIJA: Dujkovi} -, Re-

goje 7, Simi} 7, Radovanovi} 6

(od 85. minuta Jamina -), Belo-

{evi} 7, Stefanovi} 6, Kokot

6, Iwac 7, Vuksanovi} 8 (od 81.

minuta Jovanovi} -), Stanko-

vi} 7, Muminovi} 7.

ZRIWSKI: Mitrovi} 6,

Vidi} 6 (od 85. minuta Sli-

{kovi} -), I. Xidi} 6, Niko-

li} 5, Landeka 6, D. Xidi} 6,

@ur`inov 6 (od 62. minuta

Kordi} -), Matko 5, Smaji} 5,

\uri} 6 (od 76. minuta Bran-

kovi} -), Dijara 6.

IGRA^ UTAKMICE:

Sretko Vuksanovi} (Slavija) 8.

2

1

SLAVIJA

ZRIWSKII

GR

AN

O

SI

NO

]

ponedjeqak, 13. novembar 2006. SPORT

3

TREBIWE - Te`e nego

{to se o~ekivalo fudbaleri

Leotara su ostvarili mini-

malnu, ali zaslu`enu pobje-

du u derbiju za~eqa nad eki-

pom Radnika (1:0).

Do gola odluke doma}i su

do{li u 76. minutu. Sa lije-

ve strane odli~an centar{ut

je uputio iskusni Pajo Janko-

vi}. Loptu je Miqan Peceq

glavom produ`io od Rade Bo-

{kovi}a, koji je polumakazi-

cama zatresao mre`u nemo}-

nog golmana Gorana Maksi-

movi}a.

Po~etak utakmice pripao

je rivalu iz Bijeqine. Tako je

na samom otvarawu me~a, ta~-

nije u ~etvrtom minutu, Ga-

vrilovi} sa nekih 20 metara

pogodio pre~ku Sudara. Mi-

nut kasnije Mulina je ideal-

no prona{ao Peceqa, ~iji je

{ut odli~no odbranio Maksi-

movi}. Pet minuta kasnije po-

slije kornera sa desne strane,

koji je izveo Prelo, iz nepo-

sredne blizine Golubovi} je

poslao loptu preko pre~ke.

Nedugo zatim, opet je Muli-

na bio u ulozi asistenta i po-

novo Golubovi} nije imao sre-

}e da se upi{e u strijelce.

Igrao se 14. minut kada je

Radnik imao {ansu preko Ga-

vrilovi}a, ~iji je poku{aj za-

vr{io pored gola. Gosti su

zaprijetili i u 22. minutu,

ali je Andri} sa nekih 13 me-

tara od gola poslao loptu po-

red lijeve stative ~uvara mre-

`e Leotara. Prije toga je u

dva navrata sve dobro uradio

Mulina, a sigurnim interven-

cijama istakao se odli~ni

Maksimovi}. I onda u samom

fini{u prvog poluvremena

Simiki} je sa osam metara

{utirao glavom, dok je sigu-

ran pogodak spasao golman

Trebiwaca Sudar.

U nastavku susreta Golu-

bovi} je prvi zaprijetio u 56.

minutu, poslije sjajne asisten-

cije Muline. On je sna`no

{utirao iz okreta pod samu

pre~ku, ali se ponovo ista-

kao svemo}ni Maksimovi}.

Deset minuta kasnije Trif-

kovi} je pro{ao po desnoj

strani.

Potom je u{ao u {esnae-

sterac, i iz povoqne situa-

cije loptu je poslao pored sa-

me desne stative ~uvara mre-

`e Leotara. Mogli su "bije-

lo-plavi# do pogotka sti}i i

u 71. minutu kada je Mulina

umjesto mre`e pogodio stati-

vu. Ve} u sqede}em naletu bo-

qe sre}e nije bio ni ]uri},

{utirav{i iz neposredne

blizne pored samog gola.

Tako je bilo sve do 76. mi-

nuta kada je mladi Bo{kovi}

postigao pobjedonosni pogo-

dak za tri vrijedna boda i bi-

jeg iz opasne zone na tabeli

Premijer lige BiH.

¥ M. PIQEVI]

KOLO13.FUDBALSKA PREMIJER LIGA BiH

STRIJELAC: Bo{kovi} u 76. minutu, stadion: "Police#,

gledalaca: 600, sudija: Goran Paraxik (Qubu{ki) 7, `uti

kartoni: Golubovi}, Komneni}, Vuki~evi}, Bo{kovi} (Le-

otar), Andri}, \oki}, Simi}, Trifkovi} (Radnik).

LEOTAR: Sudar 7, ]uri} 6, Dre~ 6, Radovi} 7, Vuki~e-

vi} 7, Simi} 6 (od 46. minuta Bo{kovi} 7), Komneni} 6, Mu-

lina 7, Golubovi} 6 (od 70. minuta M. Vico -), Peceq 7, Pre-

lo 6 (od 59. minuta Jankovi} 6).

RADNIK: Maksimovi} 7, Trifkovi} 6, Gavrilovi} 7 (od

90. minuta Mahalhoxi} -), Baji} 6, Aleksi} 6, Simi} 6, \o-

ki} 6, Simiki} 6, \eri} 6, Majstorovi} 6, Andri} 6 (od 77.

minuta Risti} -).

IGRA^ UTAKMICE: Rade Bo{kovi} (Leotar) 7.

RADNIKLEOTAR 1:0 SVE^ANOST

Pred po~etak susreta

odr`ana je mala sve~anost

na stadionu "Police#. Pje-

tli}i Leotara istr~ali su

u sportskoj opremi na kojoj

je pisalo: "Izaberi `ivot,

ne drogu#. Radi se o zajed-

ni~koj akciji Ministarstva

unutra{wih poslova Repu-

blike Srpske i Policijske

misije Evropske unije u ko-

ju se ukqu~io i Fudbalski

klub Leotar.

Miqan Peceq: Asistirao za pogodak

BO[KOVI] SPASILAC

Goran Maksimovi}: Samo jednom kapitulirao (Snimio P. MUCOVI])

ponedjeqak, 13. novembar 2006.SPORT

4

2

0

1

0

2

0

2

0

2

0

1

0

2

1

GLASINAC

FAMOS

KOZARA

SLOGA

LAKTA[I

DRINA (Z)

RUDAR (U)

OMLADINAC

QUBI]

BORAC

JEDINSTVO

RUDAR P.

SLOBODA

MLADOST

1

1

BSK NEKTAR

DRINA HE

TABELA REZULTATI

1. Borac 15 10 2 3 32:15 32

2. Rudar (U) 15 8 5 2 20:8 29

3. Lakta{i 15 8 5 2 20:11 29

4. Drina (Z) 15 7 5 3 22:10 26

5. Drina HE 15 8 1 6 23:17 25

6. Qubi} 15 7 1 7 17:19 22

7. Sloga 15 6 4 5 14:17 22

8. Famos 15 6 3 6 14:15 21

9. Glasinac 15 7 0 8 19:23 21

10. Jedinstvo 15 6 2 7 14:17 20

11. Rudar P. 15 6 1 8 15:21 19

12. Sloboda 15 5 3 7 23:24 18

13. BSK Nektar 15 4 6 5 15:20 18

14. Kozara 15 5 2 8 17:24 17

15. Mladost 15 5 1 9 18:23 16

16. Omladinac 15 1 1 13 14:33 4

PRVA FUDBALSKA LIGA REPUBLIKE SRPSKE KOLO15.

PRWAVOR - Fudbaleri

Qubi}a su u derbiju posqed-

weg kola zaslu`eno pobijedi-

li goste iz [amca. Prije po-

~etka me~a Prwavor~ani su ~e-

stitali igra~ima Borca tri-

jumf u jesewem dijelu prven-

stva, a napu{taju}i igrali{te

gosti su na korektan na~in ~e-

stitali "plavima# na kona~-

nom rezultatu subotweg okr-

{aja. Susret je protekao u bes-

po{tednoj, pravoj mu{koj bor-

bi, ali u okvirima tolerant-

ne o{trine, pri ~emu su do-

ma}i fudbaleri imali znatno

vi{e motiva da do|u do tre}e

vezane pobjede i tako napuste

opasnu zonu u dowem dijelu ta-

bele.

GOLOVI: 1:0 - Wegomiro-

vi}. Odlu~ni da poslije odmo-

ra {to prije steknu vo|stvo,

doma}i su se radovali ve} u

48. minutu. Nikoli} je napra-

vio prodor po desnoj strani i

iz punog trka sa dvadesetak

metara centrirao u {esnae-

sterac [am~ana, gdje je naj-

spretniji bio Wegomirovi}.

Vezista "plavih# je u skoku

glavom, sa svega ~etiri metra,

poslao loptu iza le|a do ta-

da nesavladivog Ilikovi}a.

Bio je to nagovje{taj komplet-

ne radosti doma}eg tima i na-

grada za boqu igru u prvom po-

luvremenu.

2:0 - Popovi}. Gotovo po

sli~nom receptu kao kod pr-

vog gola, Prwavor~ani su po-

visili vo|stvo u 66. minutu.

Ovaj put u glavnoj ulozi bio je

Deket, ~iji je centar{ut sa de-

sne strane napada~ Popovi} iz

blizine okrunio golom koji je

nagovijestio kona~an ishod

derbija.

[ANSE: Prema stvore-

nim prilikama, u prvom polu-

vremenu rezultat je mogao bi-

ti 3:2 za Prwavor~ane. Wego-

mirovi} je u {estom minutu

{utirao glavom sa svega pet

metara, ali je Ili{kovi} do-

brom intervencijom sprije-

~io vo|stvo doma}ih. Ponovo

je Wegomirovi} imao {ansu u

21. minutu, ali je iz blizine

zahvatio u padu loptu nogom i

{utirao pored desne stative.

Gosti mogu `aliti zbog male-

ra Ku{qi}a u 23. minutu, ka-

da je Ku{qi} pogodio pre~ku

Plisni}evog gola, kao i do-

bre pozicije Ivi}a u 26. mi-

nutu, ali je golman Qubi}a

sigurnom intervencijom spri-

je~io radost [am~ana.

Blagojevi} je u punom trku,

sa dvadesetak metara o{tro

{utirao u 42. minutu, ali je

Ili{kovi} ponovo bio sigu-

ran. Ve} na po~etku drugog po-

luvremena Popovi} je preci-

zno prona{ao Topi}a, ovaj {u-

tirao, ali "jedinica# Borca

ponovo rje{ava neugodnu situ-

aciju po svoju mre`u. Lijepa

akcija veznog reda Prwavor-

~ana u 65. minutu pru`ila je

priliku Nikoli}u da postigne

pogodak. Ili{kovi} je i kod

ove intervencije pokazao da se

radi o kvalitetnom ~uvaru

mre`e.

Otvorenija igra gostiju,

koji su ina~e bili oslabqeni

odsustvom Ze~evi}a i Stojano-

vi}a, u posqedwih dvadesetak

minuta nije u rezultatskom

smislu ni{ta promijenila, a

ote`avaju}a okolnost je bio i

izlazak mladog Ku{qi}a, zbog

povrede koqena.

ARBITRA@A: Sudija Ri-

stovi}, sa pomo}nicima Iv-

kovi}em i Markovi}em, bio

je u drugom planu, jer su akte-

ri prwavorskog okr{aja ci-

jelim tokom susreta pru`ali

vite{ku borbu, bez gotovo

ijedne, makar i sitnije, spor-

ne situacije.

[teta je samo {to, i pored

povoqnih vremenskih prili-

ka, derbi nije pratio ve}i

broj gledalaca.

¥ B. RADULOVI]

^ESTITALI, PA UZELI MJERU

STRIJELCI: Wegomirovi} u 48. i Popovi} u 66. minutu,

igrali{ta Qubi}a u Prwavoru, gledalaca: 400, sudija: Davor

Ristovi} (Isto~no Sarajevo) 7, `uti karton: Ku{qi} (Bo-

rac).

QUBI]: Plisni} 7, Deket 8, Prodanovi} 7, M. Demowi}

7 (od 86. minuta S. Demowi} -), Pezer 7, Topi} 7, Tatarevi} 7,

Nikoli} 7, Wegomirovi} 8, Blagojevi} 7, Popovi} 8,

BORAC: Ili{kovi} 7, Kerti} 7, G. Pup~evi} 7, Pavlovi}

6, Z. Pup~evi} 6, Drini} 7, Arsi} 6 (od 83. minuta Miri} -),

Simendi} 6 (od 55. minuta Mi{i} 6), Pavi} 6, Ivi} 7, Ku-

{qi} 7 (od 66. minuta B. Pup~evi} -).

IGRA^ UTAKMICE: Aleksandar Wegomirovi} (Qu-

bi}) 8.

QUBI] BORAC2:0

\Ekipa Qubi}a: Savladali jeseweg {ampiona

RIJE^ AKTERA:

Mirko Topi}, igra~ Qu-

bi}a:

- Iako smo pomalo i stra-

hovali od gostiju, pokazali smo

vi{e borbenosti i ̀ eqe, pa je

trijumf potpuno zaslu`en. Go-

sti su se predstavili kao kva-

litetna cjelina, pa smo im po-

`eqeli da i na proqe}e sa~u-

vaju trenutnu poziciju.

Goran Ku{qi}, fudbaler

Borca:

- Za razliku od doma}ina,

nismo znali iskoristiti na-

{e {anse, pogotovo u prvom

poluvremenu, ali to ne uma-

wuje vrijednost pobjede Pr-

wavor~ana. Su|ewe je bilo

korektno.

BAWA LUKA - Fudbaleri

BSK Nektara i Drine HE u po-

sqedwem kolu jeseweg djela pr-

venstva podijelili su bodove

odigrav{i nerije{eno 1:1. Me-

|utim, po onome {to je vi|eno

na "^airama# ovakvim rasple-

tom kudikamo mogu biti zado-

voqniji gosti, koji su najvi{e

zahvaquju}i nedovoqnoj kon-

centraciji u odlu~uju}im tre-

nucima "romanti~ara# stigli

do remija.

Od samog po~etka doma}i

tim krenuo je sa ofanzivom i

prva prava prilika vi|ena je

ve} u {estom minutu. Puziga}a

je odli~no proigrao Baki}a, ko-

ji se na{ao "o~i u o~i# sa gol-

manom Drine He Viloti}em,

me|utim, wegov traqav udarac

zavr{io je pored gola. Nedugo

zatim, u 10. minutu, i gosti su

zaprijetili preko Kne`evi}a,

~iji je {ut iskosa sa desne stra-

ne Xonli} zaustavio bez ve}ih

problema. Ve} u narednoj akci-

ji, ponovo su igra~i BSK Nek-

tara imali vi{e nego povoqnu

{ansu kada je nakon proigrava-

wa Damjanovi}a, Stanivukovi}

sa desne strane odli~no cen-

trirao, a Puziga}a glavom pre-

bacio mre`u gostiju. Samo ~e-

tiri minuta kasnije Puziga}a je

vratio asistenciju Stanivuko-

vi}u, koji je efektno {utirao,

ali ne i u~inkovito. "Roman-

ti~ari# su najbli`i vo|stvu bi-

li u 32. minutu, kada je ponovo

Stanivukovi} bio u glavnoj ulo-

zi, ali ovaj put wegov odli~an

udarac iz "slobodwaka# sa ne-

kih 20 metara zaustavila je

pre~ka.

I u nastavku susreta ista

slika na terenu. Doma}i tim

nastavio je sa napadima ka go-

lu Viloti}a, ali ponovo bez re-

zultata. I onda, kako to obi~-

no biva u fudbalu, "hladan

tu{#. Igrao se 61. minut kada

je kontranapad gostiju Kne`e-

vi} zavr{io pogotkom i gosti-

ma donio prednost od 1:0. Me|u-

tim, wihova radost nije dugo

trajala, jer je {est minuta ka-

snije u jednoj gu`vi u {esnae-

stercu Vi{egra|ana najpriseb-

niji bio Damjanovi} koji je po-

godio za 1:1. Do kraja susreta

doma}i su svim silama poku{a-

vali sti}i i do drugog pogotka,

ali jednostavno to nije bio wi-

hov dan.

¥ D. CURA]

STRIJELCI: Damjanovi} u 67. minutu za BSK Nektar, a

Kne`evi} u 61. minutu za Drinu HE, stadion: "^aire#, gleda-

laca: 200, sudija: Goran Laki} (Br~ko) 7, `uti kartoni: Sta-

ki}, Sladojevi} (BSK Nektar), Mirkovi}, Milovi}, Baji}, Pa-

vlovi} (Drina HE).

BSK NEKTAR: Xonli} 7, Staki} 6, Puziga}a 7, \uduro-

vi} 6, Zrni} 7, Sladojevi} 6, Kokanovi} 6 (od 78. minuta [te-

kovi} -), Baki} 6 (od 55. minuta Keki} 6), Stanivukovi} 7, Ive-

ti} 6, Damjanovi} 7.

DRINA HE: Viloti} 7, Baji} 6, Milovi} 6 (od 82. minu-

ta Poledica -), Mirkovi} 6, Pavlovi} 6, Aleksi} 7, Vulevi}

7 (od 90. minuta Mi. Te{evi} -), Vidakovi} 6, Ninkovi} 7,

[im{i} 6, Kne`evi} 7 (od 88. minuta Ml. Te{evi} -).

IGRA^ UTAKMICE: Svetozar Viloti} (Drina HE) 7.

BSK NEKTAR DRINA HE1:1

\Milan Stanivukovi} (BSK Nektar): @al za

{ansama (Snimio R. [IBAREVI])

REMI PRIJAO GOSTIMAREMI PRIJAO GOSTIMAREMI PRIJAO GOSTIMAREMI PRIJAO GOSTIMAREMI PRIJAO GOSTIMAREMI PRIJAO GOSTIMAREMI PRIJAO GOSTIMAREMI PRIJAO GOSTIMAREMI PRIJAO GOSTIMA

PAROVI

U 16. kolu, koje se igra na proqe}e, sastaju se: ISTO^NA

ILIXA: Famos - Drina HE, BAWA LUKA: BSK Nektar - Mla-

dost, NOVI GRAD: Sloboda - Rudar Prijedor, BR^KO: Jedin-

stvo - Borac, PRWAVOR: Qubi} - Omladinac, UGQEVIK: Ru-

dar - Drina (Z), LAKTA[I: Lakta{i - Sloga, GRADI[KA:

Kozara - Glasinac.

NOVI GRAD - Golom "re-

zerviste# Bobana Zdjelara u

76. minutu fudbaleri Slobo-

de savladali su gata~ku Mla-

dost sa 2:1 i tako na najqep-

{i na~in oti{li na zimski

odmor.

Doma}i tim boqu igru u

prvom poluvremenu krunisao

je u 30. minutu, a strijelac je

bio Da{i}. Iako su obje eki-

pe imale po nekoliko {ansi

u tom dijelu do odlaska na od-

mor rezultat se nije mijewao.

U nastavku susreta igra

se rasplamsala na obje strane,

iako sa igra~em mawe, jer je

u 69. minutu Vasiqevi} zara-

dio crveni karton, gosti su

preko Prodanovi}a stigli do

izjedna~ewa. Me|utim, samo

{to je u{ao u igru, talento-

vani Zdjelar uspio je savlada-

ti Beraka i svojoj ekipi do-

nijeti va`na tri boda.

¥ R. G. S.

Zdjelar u{ao i pogodio

STRIJELCI: Da{i} u 30. i Zdjelar u 76. minutu za

Slobodu, a Prodanovi} u 72. minut za Mladost, stadion:

"Mlakve#, gledalaca: 150 sudija: Miodrag Blagojevi} ([a-

mac) 6, `uti kartoni: Kova~evi}, Reki}, Mar~eta (Slo-

boda), Prodanovi}, Andri} (Mladost), crveni karton: Ve-

libor Vasiqevi} (Mladost) u 69. minutu.

SLOBODA: Novakovi} 7, Mar~eta 6, Keranovi} 7, Ko-

va~evi} 6 (od 80. minuta Timarac -), Luka~ 6, Ivan~evi}

7, Elizijevi} 6, Da{i} 7, Miki} 7, Reki} 6 (od 70. mi-

nuta Zdjelar -), [kondri} 6.

MLADOST: Berak 7, Radovi} 6, ]erani} 6, Vukovi}

6, Milojevi} 6, Drakul 6, Prodanovi} 6 (od 75. minuta

Mrkovi} -), Vasiqevi} 6, Perovi} 6, Ka{ikovi} 6, An-

dri} 6 (od 59. minuta Su{i} 6).

IGRA^ UTAKMICE: Ogwen Da{i} (Sloboda) 7.

SLOBODA MLADOST2:1

LISTA STRIJELACA

9 golova - Ivi} (Borac),

7 golova - Pavi} (Borac), Lu-

ki} (Sloga), Popovi} (Slobo-

da), Da. Lazi} (Rudar, U),

6 golova - Plav{i} (Omladi-

nac), Kraq (Rudar Prijedor), Vu-

levi} (Drina HE), Rajkovi} (Ru-

dar, U), Popovi} (Qubi}),

5 golova - Aleksi}, Kne`e-

vi} (Drina HE), Nikoli} (Qu-

bi}), Perovi} (Mladost), Blago-

jevi} (Glasinac),

4 gola - Radoji~i}, Kukoq,

Markovi} (Drina, Z), Stojano-

vi}, Ku{qi} (Borac), Kremeno-

vi}, Marinovi} (Lakta{i), Ko-

ji}, \ur|evi} (Kozara), Pe}a-

nac (Famos), Da{i} (Sloboda),

D. Vuji} (Jedinstvo), Zgowanin

(Rudar Prijedor),

3 gola - Ze~evi}, Arsi} (Bo-

rac), Keki}, Stanivukovi} (BSK

Nektar), Govedarica (Famos),

Lazarevi} (Drina, Z), Zdjelar

(Sloboda), Wegomirovi} (Qu-

bi}), Mu~alovi} (Lakta{i),

Stani} (Glasinac), Stijepi}

(Kozara),

2 gola - Vasiqevi}, Ka{i-

kovi}, Prodanovi}, Rogan, G. Su-

{i}, Drakul (Mladost), Jako-

vqevi}, Vujnovi}, Gaji} (Omla-

dinac), [abi}, Keranovi}, Ko-

va~evi} (Sloboda), Barovi}, \u-

ri} (Lakta{i), Milovi}, Vida-

kovi} (Drina HE), \uki}, Be-

~uki} (Jedinstvo), Miqatovi},

Pani} (Rudar Prijedor), Marin-

kovi}, Dr. Lazi} (Rudar U),

@igi}, Stankovi} (Sloga), Kre-

{talica, Blagojevi} (Famos),

Baki}, Kokanovi} (BSK Nek-

tar), Simani}, Cicovi} (Glasi-

nac), Studen (Kozara), Ma. Jev-

ti} (Drina, Z),

1 gol - Granzov, Planin~i},

Bulaji}, Nikoli}, Delipara, [u-

ka (Glasinac), Kevri}, Bogi~e-

vi}, Nikoli}, Josi}, @ugi}, Nu-

ki} (Jedinstvo), Dimitrijevi},

Damjanovi}, Sladojevi}, Iveti},

Tadi} (BSK Nektar)... ¥

REMI PRIJAO GOSTIMA

\Zoran Ivi} (Borac):

Na ~elu golgetera

ponedjeqak, 13. novembar 2006. SPORT

5

PRVA FUDBALSKA LIGA REPUBLIKE SRPSKE KOLO15.

LAKTA[I - Pobjedom

protiv Drine od 2:0 fudbaleri

Lakta{a sa tri boda zaostatka

za liderom iz [amca odlaze na

zimsku pauzu.

Od prvog minuta doma}i su

pokazali da su u susret sa Zvor-

ni~anima u{li sa imperati-

vom pobjede. Ve} u drugom mi-

nutu udarac prema golu Alek-

si}a uputio je \uri}, ali je

lopta oti{la preko pre~ke.

Prvu ozbiqnu priliku da svoj

tim dovede u vo|stvo imao je

Kremenovi} u petom minuti,

ali je golman Drine Aleksi}

bio na visini zadatka. U 21. mi-

nutu slobodan udarac sa 18 me-

tara izveo je Marinovi}, a

Aleksi} je krajwim naporom

spasio svoju mre`u. Prvu

ozbiqniju {ansu za goste imao

je Lazarevi} u 31. minuti kada

je sa nekih 20 metara {utirao

iskosa sa lijeve strane, ali se

Mrkobrada nije dao iznenadi-

ti. Lakta{i su poveli u 38. mi-

nutu Korner je izveo \uri},

~uvar mre`e Drine je kratko

odbio ]ori}a glavom, na lop-

tu je natr~ao Mu~alovi} i sa

nekih osam metara postigao po-

godak. Tri minuta kasnije u gu-

`vi pred {esnaestercom gosti-

ju najboqe se sna{ao Kremeno-

vi} i povisio rezultat na 2:0.

U drugom poluvremenu Lak-

ta{i su spustili ritam igre i

svoju {ansu da eventualno po-

ve}aju rezultat tra`ili u kon-

tranapadima. Da se slu~ajno ne

nalazi na golu Drine Aleksi}

je dokazao i u 52. minuti utak-

mice kada je odbranio neugo-

dan udarac Ga~i}a i u 61. minu-

ti kada je krajwim naporom od-

branio Sekuli}ev udarac gla-

vom koji je ovaj uputio nekih de-

setak metara. Priliku da sma-

wi rezultat imao je Stevano-

vi} u 69. minutu utakmice, ali

je wegov udarac sa nekih 18 me-

tara zaustavila stativa. Pred

sam kraj utakmice Stevanovi}

je odli~no izveo slobodni uda-

rac, ali je odbrana Lakta{a

bila na mjestu.

¥ D. DAVIDOVI]

SLOM ZA TRI MINUTA

SOKOLAC - Glasinac je

pobjedom nad Famosom od 2:0

zavr{io prvi dio prvenstva i

osvojio va`ne bodove za pla-

sman u sredinu tabele.

Prvu priliku za pogodak

Soko~ani su imali ve} u pe-

tom minutu, kada je Cicovi}

sa svega nekoliko metara gla-

vom poslao loptu preko gola.

Famos je uzvratio u 19. minu-

tu. Akciju gostiju zavr{io je

Kre{talica veoma dobrim

udarcem sa vi{e od 20 metara,

ali je Babovi} krajwim napo-

rom loptu izbacio u korner.

Uslijedio je period ravno-

pravne igre, u kojoj nije bilo

ve}ih uzbu|ewa, da bi Glasi-

nac u fini{u prvog poluvre-

mena, ipak, stigao do vode}eg

gola.

Korner sa lijeve strane u

40. minutu izveo je Lu~i}.

Stvorila se velika gu`va pred

golom Famosa, u kojoj je naj-

spretniji bio Bulaji} i preci-

znim udarcem zatresao mre`u

iza le|a nemo}nog Remi}a. U

drugom poluvremenu Famos je

zaigrao ne{to ofanzivnije, na-

stoje}i da do|e do izjedna~uju-

}eg gola. Glasinac je ~ekao

priliku da iz kontranapada

stigne i do drugog gola, {to se

i desilo u 66. minutu. Nakon

akcije Soko~ana po desnoj

starni, na jednu dubinsku lop-

tu krenuli su Cicovi} i gol-

man gostiju Remi}. Fudbaler

Glasinca bio je br`i za djeli}

sekunde i uputio loptu prema

protivni~kom golu. Jedan

igra~ gostiju poku{ao je spri-

je~iti pogodak, ali je lopta

pre{la gol liniju.

Do kraja utakmice rezul-

tat se nije mijewao, mada je bi-

lo prilika na obje strane. U 70.

minutu Kre{talica je mogao

da smawi vo|stvo Glasinca, a

nekoliko minuta kasnije {an-

su za doma}ina propustio je

[uka. Kona~no, u 86. minutu

jo{ jedno uzbu|ewe pred golom

Glasinca, kada je i sre}a bila

na strani Babovi}a, jer je pre~-

ka zaustavila Zekovi}ev uda-

rac glavom.

¥ B. GAJEVI]

Bodovi na rastanku

STRIJELCI: Mu~alovi} u 38. i Kremenovi} u 41. minutu

za Lakta{e, stadion: FK Lakta{i, gledalaca: 400, sudija: Di-

no Sikiri} (Prijedor) 8, `uti kartoni: Mirkovi} (Lakta{i),

Ma. Jevti}, Simi} (Drina).

LAKTA[I: Mrkobrada 8, Te{i} 8, Trivi} 7, Mirkovi} 7

(od 74. minuta Ili} -), ]ori} 8, Mu~alovi} 8 (od 88. minuta Lo-

vri} -), \uri} 8, Kremenovi} 7 (od 82. minuta Barovi} -), Ma-

rinovi} 8, Ga~i} 8, Sekuli} 7.

DRINA: Aleksi} 7, Mi. Jevti} 6 (od 65 minuta Jeremi} 7),

Vasi} 6, Simi} 6, Jovanovi} 7, Ma. Jevti} 6, Markovi} 7, Ve-

li~kovi} 7, Vuka{inovi} 7, Lazarevi} 6 (od 68. minuta Steva-

novi} -), Kukoq (od 46. minuta Radoj~i} 7).

IGRA^ UTAKMICE: Dejan Ga~i} (Lakta{i) 8.

LAKTA[I DRINA2:0

\Sini{a Mrkobrada (Lakta{i): Brza predaja

gostiju (Snimio R. [IBAREVI])

ROMA

Prije po~etka susreta na

stadion Lakta{a kao poklon

stiglo 11 lopti od italijan-

skog premijerliga{a Rome.

Promotor ove saradwe bio je

~lan Skup{tine Fudbalskog

kluba Lakta{i Zoran Te{a-

novi}.

BR^KO - U opro{tajnoj

utakmici kapitena Nedeqka

\uki}a, koji zavr{ava deseto-

godi{wu karijeru u Br~kom i

odlazi u Kanadu, fudbaleri Je-

dinstva osvojili su tri boda

protiv Rudar Prijedora (1:0).

Koliko su doma}i fudba-

leri bili nadmo}ni u prvom

poluvremenu, vidi se iz poda-

tka da su gosti tek u 25. minu-

tu uputili prvi i jedini {ut

u prvih 45 minuta ka golu ne-

zaposlenog \okovi}a. Za raz-

liku od Prijedor~ana, Br~aci

su stalno napadali, stvarali

{anse, ali su napada~i bili

neefikasni, posebno Nikoli}

i Kevri}, ali i kapiten \u-

ki}.

U drugom poluvremenu kor-

milar Jedinstva Milenko Ra-

di} u igru je uveo Nuki}a i

Bi~uki}a. Oni su mu se na naj-

boqi na~in odu`ili ve} u 51.

minutu. Dubinsku loptu Di-

vqanovi}a prsima je Bi~uki}

spustio Nuki}u koji je preci-

znim {utem sa 18 metara pogo-

dio dowi desni ugao nemo}nog

Pepi}a.

Potom su fudbaleri Jedin-

stva imali jo{ tri izgledne

prilike, ali Nuki} u 58, \u-

ki} u 65. i Josi} u 74. minutu

nisu bili precizni. Na drugoj

strani, gosti tokom 90 minuta

nisu stvorili nijednu izgled-

nu {ansu za postizawe gola.

¥ S. GREKULOVI]

\ Nedjeqko \uki} (Jedinstvo): Opro{tajna utakmica

POBJEDA POSVE]ENA KAPITENUPOBJEDA POSVE]ENA KAPITENUPOBJEDA POSVE]ENA KAPITENUPOBJEDA POSVE]ENA KAPITENUPOBJEDA POSVE]ENA KAPITENUPOBJEDA POSVE]ENA KAPITENUPOBJEDA POSVE]ENA KAPITENUPOBJEDA POSVE]ENA KAPITENUPOBJEDA POSVE]ENA KAPITENU

STRIJELAC: Nuki} u 51. minutu, stadion: Jedinstva, gle-

dalaca: 100, sudija: Rodoqub Topi} (^elinac) 8, `uti kartoni:

\okovi}, D. Vuji}, Kevri} (Jedinstvo), Baji}, Kotaran, Staki}

(Rudar Prijedor), crveni karton: Jasmin Kevri} (Jedinstvo) u

90. minutu.

JEDINSTVO: \okovi} -, Vasi} 7, Divqanovi} 7, \ukano-

vi} 8, @ugi} 7, Josi} 7, Kevri} 7, Bogi~evi} 8, \uki} 7 (od 70.

minuta Z. Vuji} -), Vuji} 6 (od 46. minuta Bi~uki} 6), Nikoli}

6 (od 46. minuta Nuki} 8).

RUDAR PRIJEDOR: Pepi} 7, Goli} 6 (od 44. minuta Ba-

ji} 6), Kotaran 7, Kesi} 7, Staki} 7, Pani} 7, Ba{i} 6, Kova-

~evi} 6, Ilin~i} 7, Babi} 6 (od 75. minuta Stani{i} 6) Duv-

wak 6 (od 75. minuta Miqatovi} 6).

IGRA^ UTAKMICE: Jadranko Bogi~evi} (Jedinstvo) 8.

JEDINSTVO RUDAR P.1:0

STRIJELCI: Bulaji} u 40. i Cicovi} u 66. minutu, sta-

dion: "Bara#, gledalaca: 100, sudija: Borisav Milinkovi}

(Prijedor) 7, `uti kartoni: Pajevi}, Delipara (Glasinac),

]osovi}, [iqegovi} (Famos).

GLASINAC: Babovi} 7, Nikoli} 6, Skoko 7, Simani} 7,

Pajevi} 7, Lu~i} 7, Granzov 6 (od 76. minuta Planin~i} -), Ci-

covi} 7, Delipara 6, Bulaji} 7 (od 69. minuta D. Lu~i} -), [u-

ka 6 (od 81. minuta Borov~anin -).

FAMOS: Remi} 6, \eri} 6, ]osovi} 6, ^ampara 6, Zeko-

vi} 6, Risti} 6, Kre{talica 7, [iqegovi} 6 (od 78. minuta Gu-

taq -), Govedarica 6 (od 46. minuta Blagojevi} 6), Pe}anac 7,

Mo~evi} 6.

IGRA^ UTAKMICE: Dragan Cicovi} (Glasinac) 7.

GLASINAC FAMOS2:0

UGQEVIK - Iako je Ruda-

ru prije}eno suspenzijom zbog

neupla}ene kotizacije, a gosti

nekoliko dana najavqivali da

zbog finansijskih problema

ne}e ni doputovati u Ugqevik,

utakmica je ipak odigrana pred

svega stotiwak gledalaca. Pri-

kazan je lo{ fudbal jer se fud-

baleri Rudara jo{ nisu opora-

vili od nepravednog poraza u

[amcu, a gosti su poodavno le-

gitimisali svoj kvalitet koji

je preto~en u svega ~etiri pr-

venstvena boda na petnaest

utakmica.

Sve {to je vrijedno pome-

na sa ove utakmice jesu po-

stignuti golovi. U 20. minu-

tu sna`no je na gol gostiju

{utirao Petri}, golman Vu-

kajlovi} je odbio loptu na

nogu Rajkovi}u koji takve si-

tuacije ne propu{ta i bilo je

to 1:0 za Ugqevi~ane. Da na

ovoj utakmici ne}e biti ni-

kakvog iznena|ewa potvrdio

je Darko Lazi} u 68. minutu

kada je izveo slobodan uda-

rac sa tridesetak metara is-

kosa sa lijeve strane, a lop-

ta koja je imala nepravilnu

putawu iznenadila je golma-

na Omladinca i kroz wegove

ruke na{la put do mre`e.

Zahvaquju}i ovoj pobjedi

Rudar u zimsku pauzu ulazi sa

druge pozicije na tabeli sa tri

boda zaostatka iza jeseweg

{ampiona Borca iz [amca.

Po{to je u toku izbor no-

vog klupskog rukovodstva mo-

`da se u Ugqeviku probude i

premijerliga{ke ambicije. Go-

sti iz Bawe Luke ve} su, prak-

ti~no, ispali iz republi~ke

elite, ali su dolaskom u Ugqe-

vik pokazali da se radi o klu-

bu koji ima sportski moral i

koji nije `elio da bodove ap-

solutnom favoritu prepusti

za zelenim stolom.

¥ T. NIKOLI]

GRADI[KA - U opro{ta-

ju od svojih navija~a Kozara je

minimalno savladala dobojsku

Slogu sa 1:0 i tako mirnije od-

lazi na zimsku pauzu.

Poslije visokog poraza u

prethodnom kolu od Drine u

Zvorniku (0:6) izabranici Ile

Peri{i}a uspjeli su da smog-

nu snage i zabiqe`e vrijednu

pobjedu.

Po~etnu inicijativu do-

ma}in nije iskoristio, a uz to

i nesigurni arbitar Zoran

Sofreni} iz Bijeqine o{te-

tio je Kozaru, jer u sedmoj mi-

nuti nije svirao ~ist jedana-

esterac za fudbalere iz Gra-

di{ke. Pogrije{io je mladi

golman Sloge iz Doboja Lu-

ki}, ali je svoju gre{ku is-

pravio obarawem \ur|evi}a

koji je do{ao neo~ekivano u

posjed lopte. Me|utim kada su

svi o~ekivali da }e glavni ar-

bitar iz Bijeqine pokazati

na bijelu ta~ku to se ipak, ni-

je dogodilo.

Doma}i tim i poslije tog

trenutka nastavio je sa na-

padaim ka golu gostiju. Iz pr-

vog poluvreman posebno treba

ista}i dvije velike prilike,

prvo Stijepi} u 26, a zatim i

Kova~evi} samo minutu kasni-

je. S druge strane gosti su pr-

vi ozbiqan {ut u okvir gola

uputili tek u 41. kada je poku-

{ao Milutin, ali se rezultat

nije promjenio.

Pobjednik je odlu~en u 50.

minutu. Kreator igre doma-

}ih Majki} asistirao je, a

Stijepi} sa 12 metara preci-

znim {utem matirao golmana

Luki}a i tako postigao pogo-

dak vrijedan tri boda.

Priliku da ovjeri pobjedu

Kozare imao je najmla|i prvo-

timac Ili} koji je u{ao u igru

u 78. minutu, ali je wegov {ut

glavom krajwim naporom us-

pio da zaustavi golman gosti-

ju Luki}.

¥ Z. VAJKI]

Vrijedni samo golovi

STRIJELCI: Rajkovi} u 20. i Da. Lazi} u 69. minutu, sta-

dion: Gradski, gledalaca: 100, sudija: Sini{a Radi} (Lakta-

{i) 7, `uti kartoni: Miqkovi} (Rudar), Kezija, Radovanlija

(Omladinac).

RUDAR: Vukovi} 6, Stevanovi} 6, Benovi} 6, Petri} 7, Bla-

gojevi} 6, Miqkovi} 6 (od 46. minuta Jovanovi} 6), Da. Lazi}

7, Kova~evi} 6, Marinkovi} 5, Rajkovi} 7 (od 83. minuta Sa-

ri} -), Dr. Lazi} 5 (od 78. minuta Gaji} -).

OMLADINAC: Vukajlovi} 5, Babi} 5, Kezija 6, Vujano-

vi} 6, Nedi} 5, Deket 6, Majki} 6 (od 47. minuta Gaji} 5), De-

vu{i} 5, Jakovqevi} 6, Radovanlija 5, Novakovi} 6.

IGRA^ UTAKMICE: Borko Rajkovi} (Rudar) 7.

RUDAR (U) OMLADINAC2:0

STRIJELAC: Stijepi} u 50. minutu, stadion: Kozare, gle-

dalaca: 150, sudija: Zoran Sofreni} (Bijeqina) 6.

KOZARA: Kozi} 7, Drqa~a 7, Grandi} 7, Studen 7, Despo-

tovi} 7, Vukli{evi} 7, Koji} 7 (od 58. minuta Nikoli} 7),

Majki} 7, Stijepi} 8 (od 78. minute Ili} -), \ur|evi} 7 (od

50. minuta Ko~i} 7), Kova~evi} 7.

SLOGA: Luki} 7, Kr{i} 7, Pe{i} 7, [aporac 6 (od 60.

minuta Bogdanovi} -), Be}arevi} 6, Muratba{i} 6, Milutin

7, Joksimovi} 6, Sofi} 7, Sofri} 7 (od 60. minuta Stanko-

vi} -), Vukovi} 7.

IGRA^ UTAKMICE: Sa{a Stijepi} (Kozara) 8.

KOZARA SLOGA1:0

Stijepi} donio radost

POBJEDA POSVE]ENA KAPITENU

ponedjeqak, 13. novembar 2006.SPORT

6

NAGOJA - Iako im niko

nije davao {anse da se bore

za medaqu, najboqe odbojka-

{ice Srbije i Crne Gore

ostvarile su istorijski pod-

vig, plasirav{i se u polu-

finale Svjetskog prvenstva

koje se odr`ava u Japanu.

"Plave# su poslije sedam

uzastopnih pobjeda, te subot-

weg poraza od doma}ina {am-

pionata, u posqedwem kolu

~etvrtfinalne grupe "E# po-

bijedile Kineski Tajpeh u

krajwe dramati~noj utakmi-

ci i tako obezbijedile pla-

sman me|u ~etiri najboqe

ekipe na planeti.

Izabranice Zorana Ter-

zi}a su dobile prvi set, ali

su onda stale, izgubiv{i na-

redna dva.

Briqantnom igrom u ~e-

tvrtoj dionici, srpsko-cr-

nogorski tim je stigao do iz-

jedna~ewa. U taj-brejku vo-

dila se velika borba, a o ko-

na~nom pobjedniku je odlu-

~ivala jedna lopta. Ivana

\erisilo je obezbijedila pr-

vu me~-loptu, a pe~at na no-

vu pobjedu stavila je Awa

Spasojevi}.

- Bila je ovo veoma va`na

utakmica za nas, iskustvo ka-

kvo ranije nismo imali. To

je sigurno razlog zbog kojeg

su djevojke u me~ u{le u gr-

~u, igrale te{ko i bez lako-

}e. Rival je dobar tim, to je

pokazao i u prvoj fazi, ali

uz du`no po{tovawe, na{a

igra bi bila znatno boqa da

utakmica nije bila toliko

bitna. ^estitam protivni-

cama i, naravno, svojim igra-

~icama na uspjehu koje su po-

stigle - rekao je selektor

Zoran Terzi}.

Sli~nog mi{qewa je i

kapiten Vesna ^itakovi}-

\uri{i}:

- Bilo je o~igledno da ni-

smo opu{tene, pravile smo

gre{ke koje nam se obi~no

ne de{avaju. Mislim da smo

zaslu`ile plasman u polu-

finale. Bilo je posebno te-

{ko sa psiholo{ke strane,

ali se zavr{ilo kako smo

`eqele. Dugo smo ~ekale

priliku da se pojavimo na

Svjetskom prvenstvu, a o po-

lufinalu nikada nismo ni

sawale.

"Plave# su zavr{ile

kao druge u grupi "E#, pa }e

se u polufinalu sastati sa

Brazilom, dok drugi par ~i-

ne Italija i Rusija. ¥

Radost poslije plasmana u polufinale

Maja Ogwenovi}: Smije{i se medaqa

POZNATI U^ESNICI POLUFINALA SVJETSKOG PRVENSTVA ZA ODBOJKA[ICE

"PLAVE" PI[U ISTORIJU

DVORANA: "Duga# u Nagoji, gledalaca: 3.650, sudije: Loj-

thauser (Wema~ka), ^olakijan (Argentina).

KINESKI TAJPEH: Jeh, ^. J. Lin 11, H. ^. ^en, M. ^.

^en 11, Kou 9, ^iu, [. L. ^en 12, [u, ^. I. Lin 22, Ceng, Vu

3, @uan.

SRBIJA I CRNA GORA: Nikoli} 14, Rankovi}, \erisi-

lo 13, Krsmanovi} 18, Brako~evi} 2, Molnar 1, Vesovi}, Og-

wenovi} 4, ̂ itakovi}-\uri{i} 15, Simani} 1, Spasojevi} 10,

]ebi}.

SETOVI: 22:25, 26:24, 25:19, 15:25, 13:15.

K. TAJPEH SRBIJA I C. GORA2:3

DVORANA: "Duga# u Nagoji, gledalaca: 8.000, sudije: ^o-

lakijan (Argentina), Simino (Brazil).

SRBIJA I CRNA GORA: Nikoli} 21, Rankovi} 6, \eri-

silo 20, Krsmanovi}, Brako~evi} 2, Molnar, Vesovi}, Ogwe-

novi} 4, ^itakovi} 9, Simani} 2, Spasojevi} 21, ]ebi}.

JAPAN: Take{ita 5, Mij. Takaha{i 19, Sugajama, Horai,

Sugijama 11, Mid. Takaha{i, Araki 14, Kimura 15, Ojama 15,

O~iai, Ino, I{ikava.

SETOVI: 18:25, 22:25, 25:18, 25:21, 15:11.

JAPAN SRBIJA I C. GORA3:2

TABELA

1. Jedinstvo M. 7 7 0 21:4 20

2. Polo 7 6 1 18:7 16

3. Imzit 6 5 1 16:5 15

4. HE na Drini 7 5 2 15:8 15

5. Igman 7 4 3 17:13 12

6. Gacko 7 2 5 12:17 7

7. Jelovica 7 2 5 9:17 6

8. Radnik BP 7 2 5 8:18 6

9. Kula 6 1 5 7:15 4

10. Modri~a 7 0 7 2:21 1

GRUPA "E"

1. Italija 7 6 1 19:4 13

2. SCG 7 6 1 20:7 13

3. Kuba 7 5 2 17:7 12

4. Japan 7 4 3 14:14 11

5. K. Tajpeh 7 3 4 12:16 10

6. Turska 7 2 5 7:16 9

7. Koreja 7 1 6 8:18 8

8. Poqska 7 1 6 5:20 8

GRUPA "F"

1. Brazil 7 7 0 21:5 14

2. Rusija 7 6 1 19:6 13

3. Holandija 7 4 3 16:13 11

4. Kina 7 3 4 15:14 10

5. Wema~ka 7 3 4 14:13 10

6. SAD 7 3 4 12:16 10

7. Azerbejxan 7 2 5 8:17 9

8. Portoriko 7 0 7 0:21 7

IDU]E KOLO

U osmom kolu, 24. i 25. no-

vembra, sastaju se: VI[E-

GRAD: HE na Drini - Polo,

SARAJEVO: Imzit Dobri-

wa - Igman, GACKO: Gacko -

Radnik Bijeqina put, MO-

DRI^A: Modri~a - Jedinstvo

Mobi'S, TUZLA: Jelovica -

Kula.

REZULTATI

TUZLA: Jelovica - HE na Drini 0:3, GRADA^AC: Kula -

Modri~a 3:0, BR^KO: Jedinstvo Mobi'S - Gacko 3:0, BIJEQI-

NA: Radnik Bijeqina put - Imzit Dobriwa 0:3, ILIXA: Ig-

man - Polo 2:3.

BR^KO - Odbojka{ice Je-

dinstvo Mobi'S zabiqe`ile su

i sedmu uzastopnu pobjedu u

{ampionatu BiH. One su, u

okviru sedmog kola, lako, lak-

{e nego {to je iko o~ekivao, sa-

vladale tim Gacka sa 3:0.

U~iteq Br~anki Goran

Haxi} ukazao je priliku i

mladim igra~icama koje su

je iskoristile na najboqi

mogu}i na~in. Najuvjerqi-

viji trijumf doma}e odboj-

ka{ice ostvarile su u dru-

gom setu kada su se, bukval-

no, poigravale sa rivalom

i dozvolile mu da osvoji

svega osam poena. Trener

go{}i Ivan Maqevi}, po-

ku{avao je ~estim izmjena-

ma da poremeti ritam od-

bojka{ica Jedinstvo Mo-

bi'S, ali je ubrzo shvatio

da je pobjednik ove utakmi-

ce bio poznat i prije we-

nog po~etka, jer ovaj sastav

gata~kih odbojka{ica jo{

nije dorastao protivnik

lideru Premijer lige BiH.

U tre}oj dionici do-

ma}im odbojka{icama po-

nestalo je koncentracije.

No ni to nije pomoglo go-

{}ama da osvoje jedan set.

¥ S. G.

JEDINSTVO SEDAM OD SEDAM

DVORANA: Gimnazije,

gledalaca: 300, sudije: Loza-

novi} (Zvornik) i Ko{evi}

(Modri~a).

JEDINSTVO MOBI'S:

Deli}, Mitrovi}, Vasi}, Jo-

vi}, Mihajlovi}, Blagi},

Markovi}, Savki}, Bujak, Pe-

trovi}, Savi}, Stevi}.

GACKO: Peri{i}, Oku-

ka, Koprivica, Divqan, Kr-

stojevi}, Hrwez, Kewi}, Sok-

ni}, Lozo, Peri{i}.

SETOVI: 25:11, 25:8,

25:22.

JEDINSTVO M. 3

GACKO 0

Sandra Mitrovi} (Jedinstvo Mobi'S):

Nezaustavqivi lider

PREMIJER LIGA BIH ZA ODBOJKA[ICE KOLO77..

BIJEQINA - Odbojka-

{ice Radnika Bijeqina put

pred svojim navija~ima do-

`ivjele su i peti poraz.

Ovoga puta od wih su mno-

go boqe bile prvotimke Im-

zit Dobriwe iz Sarajeva ko-

je su slavile sa maksimalnih

i ubjedqivih 3:0.

Ve} poslije prvog seta, u

kome su osvojilesvega 17 po-

ena, doma}e odbojka{ice su

shvatile da je kvalitet pot-

puno na strani go{}i iz Sa-

rajeva, pa su u naredna peri-

oda potpisale ekspresnu ka-

pitulaciju.

U ekipi nije bilo stan-

dardne prvotimke Jelene

Ini} koja je izostala zbog

bolesti, ali i s wom na par-

ketu Bijeqinke ne bi mogle

mnogo vi{e u~initi, izuzev

{to bi poraz vjerovatno bio

mawe ubjedqiv.

¥ T. N.

Bijeqinke lako pale

DVORANA: O[ "Knez Ivo od Semberije#, gledalaca: 200,

sudije: Ba{i} (Lukavac) i D. Ovuka (Bawa Luka).

RADNIK BIJEQINA PUT: Petri~evi}, Todi}, Blago-

jevi}, Savi}, Kurtuma, Koji}-\uri}, \oki}, Bobar, Vak~i},

Krsmanovi}, Zari}, Simi}.

IMZIT DOBRIWA: Haxihasanovi}, Imamovi}, Haxi},

O`egovi}, Hasanovi}, Biwo{, Avdi}, Deliba{i}, Herco, Mi-

lin~i} Harifovi}, Sirotanovi}.

SETOVI: 17:25, 11:25, 16:25.

RADNIK BP IMZIT 0:3

TUZLA - Odbojka{ice HE na Drini iz Vi{egrada savla-

dale su aktuelne {ampionke BiH, prvotimke Jelovice iz Tu-

zle sa maksimalnih 3:0.

Najve}i otpor doma}e igra~ice go{}ama su pru`ile u dru-

gom setu kada su Vi{egra|anke slavile na razliku (28:26), ali

to nimalo nije umawilo zaslu`eno slavqe go{}i koje su se ovom

pobjedom zadr`ale u vrhu tabele. ¥ R. G. S.

[ampionke na koqenima

DVORANA: Univerzitetska dvorana, gledalaca: 70, sudi-

je: Niki} (Br~ko) i Muli} (Sarajevo).

JELOVICA: Zuki}, Jahi}, Sadikovi}, Salki}, Stjepi}, Ka-

ri}, Fati}, Jovi~i}, Hasi}, Tosunbegovi}, Ali}, Blagojevi}.

HE NA DRINI: \ogi}, Mili~evi}, Andri}, U{}umli},

baranac, Milisavqevi}, Pavlovi}, Bo`i}, Ui}, Peri{i},

Komnenovi}, Ple~i}.

SETOVI: 19:25, 26:28, 20:25.

JELOVICA HE NA DRINI0:3

Poraz, {ta drugo

DVORANA: Sajam, gledalaca: 300, sudije: Pavi} (Bijeqi-

na) i Huremovi} (Banovi}i).

KULA: Babi}, Kubaqevi}, Sahaxi}, F. Osmanovi}, M.

Osmanovi}, Mufti}, Muminovi}, Huseinba{i}, Slamar, E.

Sahaxi}, Toki}, Sinanovi}

MODRI^A: Sarvan, @ari}, Bo{kovi}, Petrovi}, Bala-

ban, Pani}, Jovi}, Todorovi}, Kuzmanovi}, Puqizovi}, Vido-

vi}, Vujni}

SETOVI: 25:21, 26:24, 25:17.

KULA MODRI^A3:0

GRADA^AC - U derbiju za~eqa odbojka{ice Kule bile su

znatno boqe od prvotimki Modri~e i zaslu`eno su slavile sa

3:0. Ovim porazom Modri~anke su ostale prikovane za dno ta-

bele Premijer lige BiH.¥ R. G. S.

ponedjeqak, 13. novembar 2006. SPORT

QUBIWE - Odbojka{i

Br~ko-Jedinstva savladali su

prvotimce Qubiwa sa uvjerqi-

vih 3:1.

Oprez trenera doma}ih

Slavi{e Pe{uta uo~i derbija

sedmog kola pokazao se potpu-

no opravdanim, a slobodno se

mo`e re}i da subota nije bio

dan prvotimaca Qubiwa.

Sa druge strane Br~aci su

sasvim zaslu`eno odnijeli sva

tri boda u grad na Savi zauzev-

{i na taj na~in drugu poziciju

na tabeli, odmah iza Napretka

iz Oxaka.

Gosti nisu imali ekstra po-

jedinaca, ali su boqim prije-

mom i odli~nim funkcionisa-

wem na svim linijama, pokaza-

li da su homogena ekipa s kojom

nema {ale ni opu{tawa, a sva-

ku gre{ku protivnika znali su

da kazne osvajaju}i poen.

Prva dva seta gosti su dobi-

li uvjerqivo i brzo, br`e ne-

go {to su to mogli i o~ekiva-

ti. U tre}em setu Qubiwci su

napokon povezali redove, pra-

}eni bu~nim navijawem punog

gledali{ta do{li su do svoje

igre i to je bila ona o~ekiva-

na i ̀ eqena slika derbija s do-

brim akcijama s obje strane

mre`e. Zaslu`eno su slavili u

ovoj dionici - 25:21. Ambicio-

zno su po~eli i ~etvrti set,

uspje{no se nosili do 23:23, i

onda kada se o~ekivalo da }e

napraviti neku od onih dobrih

akcija iz tre}eg seta, oni su sa-

mo za tren napravili dva pro-

pusta.

Te, naoko, sitne neoprezno-

sti prvotimci Br~ko-Jedinstva

pretvorili su u pobjedu kojoj

su se, to nisu ni malo krili, ja-

ko obradovali.

Razloge drugog poraza na

svom terenu doma}in prije sve-

ga treba da tra`i u lo{em pri-

jemu i ~iwenici da prva po-

stava pred prvenstvene me~e-

ve ima samo jedan zajedni~ki

trening.

¥ @. JAWI]

DRUGI NEUSPJEH QUBIWA

PREMIJER LIGA BIH ZA ODBOJKA[E KOLO77..

Vladimir Kruq (Qubiwe): Br~aci prejaki

DVORANA: SRC "Borovik#, gledalaca: 400, sudije: Mah-

mi} (Zenica) i Beganovi} (Hrasnica).

QUBIWE: Fejzi}, Ru`i}, Vidakovi}, Peri{i}, Kruq,

Vasiqevi}, ]uk, Telebak, Salihovi}, Kozi}, Popovi}.

BR^KO JEDINSTVO: Markovi}, Simiki}, Haxi}, [or-

maz, Xinovi}, Vasiqevi}, Mustedanovi}, Zimowi}, Karanovi},

Plav{i}.

SETOVI: 18:25, 18:25, 25:21, 23:25.

QUBIWE BR^KO J.1:3

KAKAW - Iako su odboj-

ka{i Radnika iz Bijeqine put

Kakwa krenuli bez prvog teh-

ni~ara, Sari} Vladimira, ko-

jeg je bolest sprije~ila da po-

mogne drugovima, izabranici

trenera Pavla Milovanovi}-

}a slavili su pobjedu od 3:2.

Prva dva seta gosti su ri-

je{ili u svoju korist i kada su

mnogi pomislili da }e sva tri

boda otputovati za Semberiju

trgli su se Kakawci i jakim

servisima napali Bijeqince.

Gostima je u tre}oj i ~etvrtoj

dionici prijem bio izuzetno

lo{ {to je kumovalo da doma-

}i igra~i izjedna~e, u setovi-

ma, na 2:2.

Peti set, ponovo je, prote-

kao u znaku Bijeqinaca koji su

zaslu`eno ku}i ponijeli dva

boda.

Poslije izjedna~ewa 10:10

Bijeqinci su zaustavili napa-

de doma}ina sjajnim blokovi-

ma: Milo{a \uri}a, @eqka

Mari}a i Bojana Kvrgi}a i ta-

ko slavili trijumf nad osvaja-

~em prvog Kupa BiH.

Treba naglasiti da se na te-

renu odli~no sna{ao Dario Vu-

janovi} koji je uspje{no zami-

jenio Vladimira Sari}a.

¥ R. G. S.

MO@E I BEZ SARI]ATABELA

1. Napredak 7 6 1 19:5 18

2. Br~ko-J. 7 5 2 18:10 15

3. Qubiwe 7 5 2 17:11 14

4. Drina 7 5 2 17:11 14

5. Modri~a O. 7 5 2 17:13 14

6. Kakaw 7 3 4 14:17 9

7. Radnik 7 3 4 12:17 7

8. Gradina 7 2 5 8:15 6

9. Bosna 7 1 6 9:19 5

10. Lukavac 7 1 6 7:20 3

REZULTATI

SREBRENIK: Gradina

Ingram - Drina 1:3, KALE-

SIJA: Bosna - Modri~a Op-

tima 1:3, KAKW: Kakaw -

Radnik 2:3, QUBIWE: Qu-

biwe - Br~ko-Jedinstvo 1:3,

MODRI^A: Napredak - Lu-

kavac 3:0.

DVORANA: U Kakwu, gledalaca: 200, sudije: S. Ovuka (Ba-

wa Luka) i Muzur (Hrasnica).

KAKAW: Pezer, Vehab, Fazli}, Zolota, Bajramovi}, Ja-

{arspahi}, Deli}, Lepi}, Drakni}, Antunovi}, Bjelopoqak,

Selimovi}.

RADNIK: Kvrgi}, Vasi}, Jozi}, Mi}i}, Markovi}, Vuja-

novi}, Jovanovi}, Mili~evi}, \uri}, Mari}, ^ekli}.

SETOVI: 22:25, 23:25, 25:19, 25:19, 10:15.

KAKAW RADNIK2:3

SREBRENIK - Odboj-

ka{i Drine potvrdili su

da boqe igraju u gostima

nego na doma}em terenu.

Tako je bilo i u sedmom ko-

lu kada su trijumfovali u

Srebreniku protiv doma-

}e Gradine Ingram sa 3:1.

U prvom setu doma}i

su, uglavnom, bili u vo|-

stvu, i zaslu`eno slavili

sa 25:20.

U drugoj dionici su se

gosti stabilizovali, po-

pravili prije svega pri-

jem, a onda je i sve osta-

lo funkcionisalo dobro,

pa su dobili taj period

sa 25:18.

Sli~no je bilo i u tre-

}em setu kada je preovla-

davala boqa igra Drine u

poqu pa doma}i nisu mo-

gli ni{ta da u~ine.

U ~etvrtom setu pot-

pun slom doma}ih. Svi

igra~i Drine pru`ili su

maksimum i zaslu`eno

slavili sa 25:16

Treba ista}i izuzetan

prijem doma}ina i fer i

korektno pona{awe pu-

blike u Kulturno sport-

skom centru u Srebreniku.

Ovom pobjedom su od-

bojka{i Drine nagovije-

stili su kandidaturu za

jesewu titulu. ¥ D. G.

Drina potopila Srebrenik

DVORANA: u Srebreniku, gledalaca: 200, sudi-

je: Kuzmanovi} (Mori~a) i Kolo{ (Sarajevo).

GRADINA INGRAM: Tursunovi}, Hoxi}, Ibra-

~evi}, [abi}, Mehmedovi}, Salki}, Milanovi}, Me-

hi}, Peji}, Hamovi}

DRINA: Z. Grbi}, Tomi}, Bo{kovi}, Koji}, Ja-

wi}, ]irkovi}, Mitrovi}, Pelemi{, N. Grbi}, ^o-

ri}, Petrovi}, \ukanovi}.

SETOVI: 25:20, 18:25, 19:25, 16:25.

GRADINA DRINA1:3

IDU]E KOLO

U osmom kolu, 24. i

25. novembra, snage }e da

odmjere: ZVORNIK:

Drina - Lukavac, BR^-

KO: Br~ko-Jedinstvo Na-

predak, BIJEQINA:

Radnik - Qubiwe, MO-

DRI^A: Modri~a Opti-

ma - Kakaw, SREBRE-

NIK: Gradina Ingram -

Bosna.

KALESIJA - Odbojka{i Modri-

~e polako se vra}aju u formu i novom

pobjedom u gostima u Kalesiji (3:1)

potvrdili su svoje ambicije za visok

plasman u Premijer ligi BiH i odbra-

nu {ampionske titule.

U prvom setu neizvjesno je bilo

samo do 6:6, a onda su gosti preuze-

li stvar u svoje ruke i razliku po-

ve}ali na 22:17 {to je bilo dovoq-

no za osvajawe prvog seta - 25:19.

U drugom ekipa Modri~a Opti-

me se nije mogla prepoznati. Doma-

}in je vodio 12:7 i tim trenucima

trener Modri~ana \or|e Milo{e-

vi} poku{avao je izmjenama da pro-

mijeni situaciju na terenu. To mu

je uspjelo i {ampioni su stigli do

do neizvjesnih 20:21, ali to je bilo

sve {to su Modri~ani uradili u

ovom periodu igre. Tre}i set Mo-

dri~a je lako dobila (25:19), a onda

u posqedwem dijelu igre i pored si-

gurnog vo|stva od 9:6 i 23:20 u{lo se

u neizvjesnu zavr{nicu, tako da je

Modri~a Optima set i utakmicu do-

bila sa 25:23.

¥ R. G. S.

Prvak silan u Kalesiji

DVORANA: u Kalesiji, gledalaca: 200, sudije: Buli} (Bawa Luka)

i Grgi} (Breza)

BOSNA: Loli}, Idrizovi}, Turi}, M. Ali}, N. Ali}, Halilovi},

Burek, Mehmedovi}, Ne{i}, Tubi}, Jakupovi}, Aqi}.

MODRI^A OPTIMA: Pelemi{, Milo{evi}, Blagojevi}, Mari},

S. Cvijanovi}, Staki}, Gavri}, Milankovi}, D. Cvijanovi}, Drobwak,

Milojevi}, Peki}.

SETOVI: 19:25, 25:22, 19:25, 23:25.

BOSNA MODRI^A O.1:3

BAWA LUKA - Narednog vikenda bi}e poznati osvaja~i Kup tak-

mi~ewa u Republici Srpskoj u konkurenciji odbojka{a i odbojka{i-

ca. U petak i subotu u Br~kom }e se okupiti najboqe `enske ekipe: Je-

dinstvo Mobi'S, Glasinac, Radnik Bijeqina put i HE na Drini.

Grad Zvornik }e u subotu i nedjequ biti doma}in zavr{nog turnira za

odbojka{e. Tamo }e se nadmetati: Br~ko-Jedinstvo, Modri~a Optima, Stu-

dent i Drina. Pehare osvojene pro{le godine brane odbojka{ice Radnika

Bijeqina put, odnosno odbojka{i Modri~a Optime. ¥ T. P. X.

FINALNI TURNIRI KUPA REPUBLIKE SRPSKE

Br~ko okupqa dame

BAWA LUKA -

Ko{arka{ice Borca

pretrpjele su i tre}i

poraz za redom, a ovo-

ga puta boqa od wih

bila je ekipa Brotwa

koja je slavila 73:64.

Prvih 20 minuta

susreta u potpunosti

je pripalo go{}ama

iz ̂ itluka, tako da je

prva dionica zavr{e-

na sa {est poena pred-

nosti za go{}e - 16:10.

Iako su pru`ile do-

sta kvalitetniju igru

na spoqa{wim pozi-

cijama u odnosu na pr-

va dva susreta, izabra-

nice trenera Ernesta

Basala nisu se uspje-

le rezultatski "odli-

jepiti# do kraja prvog

poluvremena, pa je i

drugi period pripao go{}ama

(19:9), tako da je Brotwo je na

odmor oti{ao sa predno{}u od

16 poena - 35:19.

Uz povoqan rezultat na svo-

joj strani, go{}e su se malo opu-

stile u nastavku pa je Borac do-

bio priliku da se prikqu~i,

ali je nije iskoristio. Iako su

Ba-

wo-

lu~anke tre}u ~etvrtinu rije-

{ile u svoju korist (25:21) i

ubla`ile prednost go{}i to

im nije puno pomoglo da napra-

ve preokret.

Ekipa Brotwa je sigurnom

igrom privela me~ kraju i stigla

do zaslu`enih bodova. N. [.

Koban po~etak

LIGA BiH ZA KO[ARKA[ICE 3.

DVORANA: "Obili}evo#, gledalaca: 150, sudije: Vranko-

vi} i Petkovi} (Bawa Luka).

BORAC: Bo{wak 2, Veseli} 23, Mi~i} 10, Cvjetkovi} 6,

Ra~i} 9, Ajder, Lugowa 9, Mitrovi} 2, Pavi} 3, Regoda, Me-

di}.

BROTWO: Ma. Mili~evi}, Lokmi} 29, Mo. Mili~evi} 1,

^arapina 8, M. Naki} 5, Barbari}, Bevanda, Prskalo 10, Pri-

morac, Terzi} 4, Gaki} 7, J. Naki} 9.

BORAC BROTWO64:73

(10:16, 9:19, 25:21, 20:17)

KOLO

TABELA

1. M. Kraji{nik 3 3 0 251:134 6

2. Jedinstvo 3 3 0 255:190 6

3. ^elik 3 3 0 212:187 6

4. Banovi}i 3 3 0 238:217 6

5. Brotwo 3 2 1 191:194 5

6. Spars 3 1 2 189:213 4

7. Borac 3 0 3 194:221 3

8. Zriwski 3 0 3 213:250 3

9. Mladost 3 0 3 169:237 3

10. Rama 3 0 3 179:248 3

IDU]E KOLO

U susretima ~etvrtog ko-

la sasta}e se: BAWA LUKA:

Mladi Kraji{nik - ^elik,

TUZLA: Jedinstvo - Rama,

BANOVI]I: Banovi}i -

Spars, ^ITLUK: Brotwo -

Zriwski, BAWA LUKA:

Mladost - Borac.

REZULTATI

U utakmicama tre}eg ko-

la postignuti su sqede}i re-

zultati: BAWA LUKA: Mla-

dost - Mladi Kraji{nik 43:94,

BAWA LUKA: Borac - Brot-

wo 64:73, MOSTAR: Zriwski

- Banovi}i 81:85, VOGO[]A:

Spars - Jedinstvo 55:82, PRO-

ZOR: Rama - ^elik 75:82.

BAWA LUKA - Ia-

ko je nekada susret iz-

me|u Mladosti i Mla-

dog Kraji{nika va`io

za pravi derbi, ne sa-

mo gradskih rivala,

ovoga puta on je izo-

stao. Mladi Kraji{nik

je bez ve}e muke stigao

do tre}e pobjede u pr-

venstvu BiH, a doma}in

u ovom me~u je dotu~en

do nogu o ~emu najboqe

svjedo~i kona~an rezul-

tat 94:43.

Izabranice Zorana

Mike{a su od starta

utakmice nametnule

svoja pravila igre i

ve} u {estom minutu

do{le na "plus 15#

(17:2), tako da se ve} po

zavr{etku prvog peri-

oda mogao naslutiti

kona~an ishod me~a

(11:27). "Malene# su do-

minirale na svim po-

zicijama ne dozvoqava-

ju}i protivniku ni da

ubla`i razliku. Koliko je eki-

pa Mladog Kraji{nika bila do-

minantna govori i podatak da je

od petog do osmog minuta igre

u drugoj dionici napravio seri-

ju od 17:0. Na odmor se oti{lo

kod prednosti "go{}i# od 37

poena - 17:54.

U nastavku me~a nije se ni-

{ta drugo moglo ni o~ekivati

o s -

i m

da "malene# nastave kako su za-

po~ele. Ko{arka{ice Mlado-

sti ~esto su mijewale taktiku,

ali im ni{ta nije polazilo za

rukom. [utevima van linije

6,25 metara poku{avale su da

ubla`e prednost rivala, ali su

ih samo ~etiri puta uspjele i da

realizuju.

¥ N. [TRKI]

Derbi samo na papiru

DVORANA: "Obili}evo#, gledalaca: 200, sudije: Skende-

rija, Ze~evi} (Bawa Luka).

MLADOST: [trki} 12, M. Peri{i} 10, Prpo{ 6, Z. Pe-

ri{i} 6, Bo`inovi}, Vukojevi}, Ku{mi} 6, Mr|a 3, \ilas,

Mikavica, Kalini}, Iveti}.

MLADI KRAJI[NIK: Deura 12, Vran~i} 7, Stojanovi}

4, Ra|enovi}, ̂ a|o 12, Seizovi}, @akula 10, Gakovi}, O. Stu-

par 16, B. Stupar 9, \ur|evi}, Svitlica 24.

MLADOST M. KRAJI[NIK43:94

(11:27, 7:27, 13:18, 12:22)

Dragana Svitlica (Mladi

Kraji{nik): Deklasirali

gradskog rivala

7

ponedjeqak, 13. novembar 2006.SPORT

8

ALEKSANDROVAC - Ko-

{arka{i Igokee savladali su

mnogo te`e nego {to se o~eki-

valo Student iz Tuzle, 75:67.

Do osam poena "vi{ka# Alek-

sandrov~ani su stigli u uzbudqi-

voj zavr{nici, koju su sami "re-

`irali# jer su nedopustivo lo{e

odigrali prve tri ~etvrtine.

Gosti su od po~etka utak-

mice nametnuli svoj stil igre

i sa spoqa{wih pozicija poga-

|ali ko{ Igokee. Kurili}, Ho-

rozovi} i Milo{evi} uspje{no

su "trojkama# otvorili me~ i

prvu ~etvrtinu poveli sa 24:15.

Igokei nije odgovarala brza

igra gostiju. Uz to, centar Bu-

latovi} sporo se vra}ao u svoj

reket, {to je samo olak{alo

gostima uspje{nu zavr{nicu na-

pada.

Ni tajm-aut trenera Igokee

Dragana Kosti}a nije urodio

plodom, kao ni izmjene u timu,

pa su Aleksandrov~ani na od-

mor oti{li sa neo~ekivanim

minusom od osam poena (33:41).

U nastavku susreta doma}i

su poslije pet minuta igre sma-

wili rezultat na 43:48. Me|u-

tim, dvije uzastopne gre{ke

plejmejkera Gaji}a ka`wene su

novim poenima i vo|stvom go-

stiju u 27. minutu, 55:45. Na kra-

ju tre}e ~etvrtine, zahvaquju-

}i ne{to boqoj igri u odbrani,

Igokea je smawila rezultat na

61:54. U 33. minutu, serijom od

6:0, doma}i su najavili preo-

kret i tada izjedna~ili na 61:61.

^etiri minuta prije kraja, ko-

{evima centra Marjanovi}a,

Aleksandrov~ani su prvi put

do{li u vo|stvo, 66:65. Isti

igra~ iz slobodnih bacawa uve-

}ao je prednost na 68:65. Tada je

uzvratio Markovi} i smawio

na 68:67.

Novu radost me|u navija~e

Igokee donio je Stefanovi}, a

potom u kontranapadu i Da{i},

za novu prednost od 72:67. U ̀ e-

qi da {to prije zavr{e napad,

gosti su grije{ili, {to je Ste-

fanovi} kaznio iz slobodnih

bacawa za 74:67. U posqedwem

minutu Horozi} nije pogodio

"trojku#, pa je Igokea mirno

privela utakmicu kraju za tri-

jumf od 75:67.

¥ Z. VAJKI]

BU\EWE TEK U FINI[U

Sa{a Stefanovi}: Precizan u odlu~uju}im

trenucima

DVORANA: Sportski centar "Nenad Ba{tinac#, gleda-

laca: 600, sudije: Bijedi} (Sarajevo), Okuka (Kiseqak) i Ig-

watovi} (Bawa Luka).

IGOKEA: To{i} 15, Da{i} 4, Stupar, Stefanovi} 17,

\urica 2, Kuburovi} 2, ]up 6, Gaji} 2, Marjanovi} 12, Bula-

tovi} 6, ^ubrilovi}, Brki} 9.

STUDENT: Markovi} 2, Milo{evi} 14, Leri} 10, Husi},

Xonli}, Kakwo, U`i~anin, Zahirovi}, Bara} 8, Horozi} 18,

Kurili} 15, Elezovi}.

IGOKEA STUDENT75:67

(15:24, 18:17, 21:20, 21:6)

ISTO^NO SARAJEVO -

Ko{arka{i Slavije pobrinu-

li su se da poslije ~etiri kola

prvenstva BiH ne bude vi{e ne-

pora`enih ekipa. Oni su na

svom parketu bili boqi od Gru-

da, 94:84. Otvarawe me~a pri-

palo je doma}inu i ve} poslije

dva minuta Slavija je imala

prednost od deset poena (11:1).

Tu razliku odr`avala je do kra-

ja prvog perioda me~a. Gosti su

ozbiqnije zaprijetili od 16.

minuta, kada su prednost Slavi-

je istopili na svega dva poena

(38:36), a nedugo zatim prvi put

do{li u vo|stvo - 38:39. Ipak,

raspolo`eni \urasovi} i Ha-

limi} pobrinuli su se da wiho-

va ekipa ode na odmor sa "vi-

{kom# od {est poena (50:44).

Samo pet minuta igre u nastav-

ku trebalo je doma}im igra~i-

ma da do|u do ubjedqivih 18 po-

ena prednosti (64:46), {to je

bio dobar nagovje{taj da je ve}

u tim trenucima pitawe pobjed-

nika rije{eno. Doma}i nisu do-

zvoqavali gostima da spuste

razliku ispod dvocifrenog

broja, osim jednog trenutka, u

posqedwem minutu me~a, kada je

na semaforu pisalo 92:84. Pri-

~u je zavr{io Memi} sa linije

za slobodna bacawa, kada je {u-

tirao za pobjedu Slavije od

94:84. ¥ G. IVANKOVI]

SRU[EN I LIDER

Nikola \urasovi}: Nadigrali favorita

(Snimio R. VASI])

DVORANA: SC "Slavija#, gledalaca: 200, sudije: Adamo-

vi} (Bawa Luka), Du{kaj (Sarajevo) i Kajan (Mostar).

SLAVIJA: Rodi} 5, Popovi} 20, Stani} 2, Zirojevi}, Ha-

limi} 31, Demi}, Memi} 11, \urasovi} 23, Veskovi}, Pavlo-

vi} 2, Ili}, Mo~evi}.

GRUDE: Evi}, Vrawe{, Alpeza, Biza~a 12, Gali} 2, Jel-

~i} 23, \apo, Keser 4, Boge{i} 10, @itko 7, Perajica 22, Mi-

lo{ 4.

SLAVIJA GRUDE94:84

(28:20, 22:24, 22:18, 22:22)

REZULTATI

U me~evima ~etvrtog ko-

la postignuti su sqede}i re-

zultati: ZENICA: Zenica

^elik - Radnik 71:81, TU-

ZLA: Sloboda Dita - Herce-

govac 103:87, ALEKSAN-

DROVAC: Igokea - Student

75:67, ISTO^NO SARAJE-

VO: Slavija - Grude 94:84,

^ITLUK: Brotwo - Leotar

86:85, MOSTAR: Zriwski -

Posu{je 82:72.

WUJORK - U "srpskom

derbiju# NBA lige Orlando

je na gostovawu savladao Mi-

nesotu sa 109:98, uz dobru igru

Darka Mili~i}a, koji je za 24

minuta imao 15 poena i pet

skokova. Na drugoj strani,

Marko Jari} je uz {est ko{e-

va imao i tri uhva}ene lopte.

Dobro ve~e imao je i Alek-

sandar Pavlovi}, koji je u mi-

nimalnoj pobjedi Klivlenda

nad Bostonom (93:92) ubacio

14 pogodaka, potvrdiv{i tako

dobru formu.

Najboqi u~inak imao je

bek Milvokija Majkl Red, ko-

ji je u duelu sa Jutom postigao

~ak 57 poena, ali ni to nije

bilo dovoqno "jelenima# da

do|u do trijumfa (111:113).

Rezultati: San Antonio -

Wujork 100:92, Atlanta - Si-

jetl 112:113, produ`etak, Kli-

vlend - Boston 94:93, Mineso-

ta - Orlando 98:109, Feniks -

Memfis 96:87, Golden Stejt -

Detroit 111:79, ^ikago - In-

dijana 89:80, Milvoki - Juta

111:113. ¥

ORLANDO BOQI OD MINESOTE

Mili~i} uspje{niji

BEOGRAD - Ko{arka{i

Partizana pobijedili su Slo-

van sa 82:55 (13:13, 27:15, 27:11,

15:16) u devetom kolu regional-

ne NLB lige i tako zadr`ali

vode}u poziciju na tabeli. Po-

bjedu je ostvario i Hemofarm,

koji je bio boqi od Splita,

85:76 (18:17, 26:15, 21:12, 20:32).

Crvena zvezda je pora`ena u

Zagrebu od Cibone sa 70:83

(13:26, 25:17, 12:13, 20:27), dok je

neuspjeh pretrpio i FMP, od

koga je boqi bio doma}i Zadar,

86:67 (23:22, 29:16, 16:14, 18:15).

Ekipu Partizana predvo-

dio je Perovi}, koji je posti-

gao 15 poena, zatim Pekovi} sa

14 i Bogdanovi} sa 13. Sloven-

ci su dr`ali prikqu~ak do sre-

dine druge ~etvrtine, kada je

Partizan napravio seriju od

14:2, poslije koje gosti nisu

uspjeli da se oporave.

Hemofarm je slomio otpor

gostiju iz Splita u drugom pe-

riodu i na odmor je oti{ao sa

12 poena prednosti - 44:32, da bi

u tre}oj ~etvrtini samo pove-

}ao razliku. Najefikasniji u

doma}oj ekipi bio je Joksimo-

vi} sa 18 poena, dok je Radino-

vi} postigao 14.

Crvena zvezda je nadigrana

ve} na po~etku me~a, kada je Ci-

bona povela sa 26:13. "Crveno-

bijeli# su samo u tre}oj ~etvr-

tini ugrozili vo|stvo doma}e

ekipe, kada su stigli na 42:43,

ali nisu uspjeli da naprave pre-

okret. Najefikasniji u Zvezdi

bio je centar Popovi} sa 17 po-

ena, dok je Anti} postigao 14

ko{eva.

Ekipa FMP-a je lo{e zapo-

~ela me~ i gubila sa 2:11. Me-

|utim, serijom od 15:5 tim iz

@eleznika je uzvratio i u sed-

mom minutu stigao do predno-

sti, 17:16. Ipak, Zadar je na od-

mor oti{ao sa minimalnim

vo|stvom - 23:22. U drugom po-

luvremenu doma}i su pove}ava-

li razliku, a FMP je uspio da

se pribli`i na samo 10 poena

u 21. minutu, te na minus osam

(47:55) tri minuta kasnije.

Ipak, to je bilo sve od FMP-

a u ovom me~u. Najefikasniji u

beogradskoj ekipi bili su Sa-

marxiski sa 17 i Labovi} sa 16

poena.

Rezultati devetog kola: Ci-

bona - Crvena zvezda 83:70, Za-

dar - FMP 86:67, Hemofarm -

Split 85:76, Partizan - Slo-

van 82:55, [iroki - Zagreb

91:84, Budu}nost - Bosna 101:79,

Dom`ale - Olimpija (igrano

sino}).

Plasman: 1. Partizan 16 bo-

dova, 2. Hemofarm 16, 3. Cibo-

na 16, 4. FMP 16, 5. Zadar 14,

6. Budu}nost 14, 7. Crvena zve-

zda 13, 8. Zagreb 13, 9. Olimpi-

ja 12, 10. Bosna 12, 11. [iroki

12, 12. Dom`ale 11, 13. Split 11,

14. Slovan 10 bodova. ¥

REGIONALNA KO[ARKA[KA NLB LIGA

"

Crno-bijeli" ~uvaju vrh

TUZLA - Hercegovac je do-

`ivio poraz na gostovawu u Tu-

zli od Sloboda Dite, 87:103. Bi-

le}ani su lo{e odigrali drugu

~etvrtinu, u kojoj je i odlu~en

pobjednik ovoga susreta, jer je u

tom periodu Sloboda Dita stekla

prednost od 14 poena. Uz tri po-

ena iz prve ~etvrtine, Tuzlaci su

na odmor oti{li sa "vi{kom# od

17 poena. Hercegovac je u tre}oj

~etvrtini poku{avao da se trg-

ne i smawi razliku, ali mu to ni-

je polazilo za rukom. ¥ R. G. S.

Odluka do odmora

DVORANA: "Mejdan#, gledalaca: 700, sudije: Drmi}, Kri`a-

nac (Tomislavgrad) i Nenadi} (Fojnica).

SLOBODA DITA: Milo{evi} 15, Peri{i}, Hrn~i} 5, Ha-

lilbegovi}, Kikanovi} 14, ^ustovi}, Stojkovi} 22, Xambi} 6,

Mati} 22, Jezil~i}, Kadi} 8, Bosni} 11.

HERCEGOVAC: Vukajlovi} 14, Vujovi} 13, Savi}, Tabako-

vi}, \okanovi} 3, Kapor, N. Kova~evi} 11, Jankovi} 13, Dukanac

15, S. Kova~evi} 5, Popadi}, Timoti} 13.

SLOBODA D. HERCEGOVAC103:87

(23:20, 29:15, 27:23, 24:29)

^ITLUK - Leotar

je napokon prekinuo

seriju poraza i na go-

stovawu u ̂ itluku za-

biqe`io pobjedu nad

ekipom Brotwa - 95:86.

Prvu dionicu Tre-

biwci su igrali dosta

agresivno u odbrani i

nametnuli svoj ritam

u napadu. U drugoj ~e-

tvrtini doma}i ko-

{arka{i su zaigrali

mnogo boqe i uspjeli

da izjedna~e rezultat,

ali i pre|u u vo|-

stvo.Me|utim, do od-

laska na odmor Leo-

tar je uspio da vrati

prednost.

Trebiwci su naj-

boqe zaigrali u tre-

}oj dionici, kada su

imali prednost i od

18 ko{eva. ¥ R. G. S.

Kona~no radost

PREMIJER LIGA BiH ZA KO[ARKA[E 4.KOLO

TABELA

1. Sloboda D. 4 3 1 351:317 7

2. Grude 4 3 1 380:359 7

3. Igokea 4 3 1 314:305 7

4. Posu{je 4 2 2 307:297 6

5. Student 4 2 2 306:299 6

6. Slavija 4 2 2 317:312 6

7. Radnik 4 2 2 291:287 6

8. Hercegovac 4 2 2 316:320 6

9. Z. ^elik 4 2 2 297:308 6

10. Zriwski 4 2 2 283:290 5

11. Leotar 4 1 3 289:313 5

12. Brotwo 4 0 4 344:388 4

DVORANA: Sportska u ̂ itluku, gledalaca: 300, sudije: Hu-

sari} (Tuzla), Laki} (Bijeqina) i Knezovi} (Mostar).

BROTWO: Lasi} 2, Grbavac 6, Pehar 2, Bevanda, Mili}e-

vi}, Martinovi}, Prskalo 9, Lesko 23, Planini} 10, Pervan,

Duganxi} 4, Piwuh 30.

LEOTAR: Dragi~evi} 15, Kre~kovi} 12, Aleksi} 2, Zago-

rac, Mastilovi}, Zatovi} 13, Todorovi} 23, Radulovi}, Mar-

kovi} 10, Vre}a 3, Rudan 9, Albijani} 8.

BROTWO LEOTAR86:95

(17:21, 25:23, 23:34, 21:17)

ZENICA - Ekipa Radnika

je bez ve}ih problema stigla do

pobjede, iznenadiv{i doma}u Ze-

nicu ^elik, koja je nadigrana sa

71:81 i tako "pobjegla# sa za~e-

qa tabele. Bijeqinci su tokom

cijelog me~a bili u vo|stvu i

nisu dozvoqavali protivniku

da ugrozi prednost. Gosti su u

posqedwu dionicu u{li sa 14

poena "vi{ka#. Pobjednik ovog

me~a ve} tada je bio odlu~en.

¥R. G. S.

Radnik bje`i sa za~eqa

DVORANA: "Bilmi{}e#, gledalaca: 800, sudije: Babi} (Ba-

wa Luka), Ali{ehovi} (Tuzla) i [obot (Gradi{ka).

ZENICA ^ELIK: Muli} 13, ^olakovi}, Avdibegovi}

17, Jahi} 16, Sadiba{i} 4, Begovac 2, Toma{evi} 4, [esti} 2,

\oki} 4, Manojlovi} 7, Suqi}, Deli} 2.

RADNIK: Pilipovi} 2, Kova~evi} 23, Lonto{, Savi},

Kecman, Borov~anin 18, Malovi} 24, Krsti} 7, Boqkovac 7,

Jefti}, Krsmanovi}.

Z. ^ELIK RADNIK71:81

(19:22, 17:22, 15:21, 20:16)

IDU]E KOLO

U susretima petog kola

prvenstva BiH za ko{arka-

{e sasta}e se: POSU[JE:

Posu{je - Zenica ^elik,

GRUDE: Grude - Zriwski, TU-

ZLA: Student - Slavija, TRE-

BIWE: Leotar - Igokea, BI-

LE]A: Hercegovac - Brot-

wo, BIJEQINA: Radnik -

Sloboda Dita.

ponedjeqak, 13. novembar 2006. SPORT

9

PREMIJER LIGA BIH ZA RUKOMETA[ICE KOLO9.

BAWA LUKA - "Crveno-

plave# su uspje{no presko~ile

prvu, od dvije te{ke prepreke.

Naime, rukometa{ice Borca

Po{te Srpske u derbi susretu

devetog kola Premijer lige

BiH savladale su qutog rivala,

ekipu @eqezni~ara sa 28:23.

Ovom pobjedom Bawolu~an-

ke su ostale u trci za jesewu

titulu, za koju }e se boriti u na-

rednom kolu sa Qubu{kim.

- Utakmica je opravdala

epitet derbija. Bilo je mnogo

uzbu|ewa, lavovske borbe, iz

koje su moje izabranice iza{le

sa punim plijenom - rije~i su

trenera Borca Po{te Srpske

Rade Un~anina.

Do 22. minuta igralo se gol

za gol, kada su go{}e stigle do

opipqive prednosti od 14:11.

No, za tri minute Bawolu~an-

ke su napravile seriju od 3:0 i

preko Dragane Kne`evi} i Sa-

nele Bawac stigle do izjedna-

~ewa, 14:14. Jo{ samo dva puta

Sarajke su uspjele da povedu

(15:14, 17:16) i to je bilo sve

{to su napravile u dvorani

Osnovne {kole "Borisav Stan-

kovi}#.

- Otpor go{}i potpuno smo

slomili u posqedwih desetak

minuta susreta, kada smo od

23:22 stigli do 27:22. Uspjeli

smo da, dobrim dijelom, "zatvo-

rimo# Sabinu Pehi}, {to je bio

jedan od preduslova za slavqe -

naglasio je Un~anin.

Kolektivna igra Bawolu-

~anki ponovo je do{la do iz-

ra`aja na ovom me~u. Nije bi-

lo individualnih nametawa,

sve djevojke su pru`ile mak-

simum, kako u fazi napada, ta-

ko i odbrane.

- Presudan je bio ve}i broj

raspolo`enih igra~ica, kao i

ve}a `eqa mojih izabranica za

trijumfom. U potpunosti sam

zadovoqan igrom koju su pru-

`ile sve djevojke koje su u pe-

tak istr~ale na parket - nagla-

sio je trener Borca Po{te Srp-

ske Rade Un~anin.

Na kraju spomenimo i to da

je golman Borca Po{te Srpske

Bojana Babi} imala svoje ve~e.

Naime, Babi}eva je ukwi`ila

19 uspje{nih intervencija, od

toga je zaustavila dva {uta sa

linije sedam metara, a imala je

i ~etiri asistencije.

¥ T. PAPI] - XAKULA

I "@EQO" U NIZU

Bawolu~anke su u derbi susretu

savladale ekipu @eqezni~ara

rezultatom 28:23

Bojana Babi} (Borac Po{te Srpske): Blistala

na golu

DVORANA: Osnovne {kole "Borisav Stankovi}#, gleda-

laca: 350, sudije: ^a|o i Ranilovi} (Kozarska Dubica), sed-

merci: Borac Po{te Srpske 9 (4), @eqezni~ar 8 (4), iskqu~e-

wa: Borac Po{te Srpske 4, @eqezni~ar 6 minuta, crveni kar-

ton: Sanela Bawac (Borac Po{te Srpske) u 54. minutu.

BORAC PO[TE SRPSKE: Kosi}, Ninkovi}, Keki} 3,

Malba{i}, Ostoji} 1, Kuki}, Raili}, Bogojevi}, Dr. Kne`e-

vi} 9 (4), De. Kne`evi} 3, Crni} 4, Babi}, Jeli}, Bawac 8.

@EQEZNI^AR: @iko, A. Muharemovi} 3 (3), J. Muhare-

movi} 1, ]osovi} 2, Ahmethoxi}, Konakovi} 2 (1), ]ehai} - Ha-

xovi} 3, Halilovi}, Zahirovi}, Pehi} 6, Xanki}, Smajlovi}

1, Merxani}, Pleh 5.

BORAC PS @EQEZNI^AR28:23

Igrao se 54. minut kada je

te`ak pad imala Sabina Pe-

hi}. Poslije kratkog preki-

da utakmica je nastavqena, a

Pehi}eva je iznesena sa tere-

na, ali, na sre}u, pad nije pro-

uzrokovao te`e posqedice.

Kada je me~ nastavqen, crve-

ni karton dobila je Sanela

Bawac.

- Bio je to nenamjeran pre-

kr{aj Baw~eve, koja se na{la

na putu Pehi}eve i "zaradila#

najstro`u kaznu. Na`alost,

ona ne}e mo}i da igra u nared-

nom kolu, kada gostujemo eki-

pi Qubu{kog. Bi}e to veliki

hendikep za nas, ali poku{a}e-

mo da nadoknadimo weno odsu-

stvo - naglasio je Un~anin.

CRVENI KARTON

BE^ - Rukometa{i Ceqe

Pivovarne La{ko slavili su u

derbiju {estog kola grupe "F#

Lige {ampiona nad wema~kim

Gumersbahom sa 31:29, nanijev-

{i mu tako prvi poraz.

S druge strane, dva {pan-

ska kluba, Sjudad Real i Barse-

lona, grupnu fazu takmi~ewa

zavr{ili su sa maksimalnim

u~inkom, po{to su u ovoj run-

di savladali Brest (39:29), od-

nosno Panelinios (34:24).

U me~u koji je odlu~ivao

drugog putnika u osminu fina-

la iz grupe "B#, ma|arski Pik

Seged je kao gost trijumfovao

protiv [afhauzena, poslav{i

tako [vajcarce u Kup kupova.

Rezultati {estog kola, gru-

pa "A#: Vesprem - Bosna 34:24,

Pova{ka Bistrica - Portland

San Antonio 23:36; grupa "B#:

Sjudad Real - Brest

39:29, [afhauzen -

Pik Seged 22:23; gru-

pa "D#: ^ehovski Me-

dvedi - Flensburg

33:27; grupa "F#: Ce-

qe Pivovarna La{ko

- Gumersbah 31:29,

Fram Sandefjord

28:31; grupa "G#: Bar-

selona - Panelinios

34:24; grupa "H#:

Portovik - Bregenc

27:24.

Plasman, grupa

"A#: Portland San

Antonio 10 bodova,

Vesprem 10, Bosna 4,

Pova{ka Bistrica bez bodova;

grupa "B# Sjudad Real 12, Pik

Seged 7, [afhauzen 5, Brest bez

bodova; grupa "C#: Kolding 9,

[amberi 7, Visla 4, Crvena

zvezda 2; grupa "D#: Flensburg

10, ̂ ehovski Medvedi 8, Zagreb

4, Metalurg bez bodova; grupa

"F#: Gumersbah 10, Ceqe Pivo-

varna La{ko 10, Sandefjord 4,

Fram bez bodova; grupa "G#:

Barselona 12, Gold Kluba 4, Pa-

nelinios 4, Hamarbi 2; grupa

"H#: Vaqadolid 9, Monpeqe 8,

Portovik 4, Bregenc 1 bod. ¥

RUKOMETNA LIGA [AMPIONA, [ESTO KOLO

U me~u koji je odlu~ivao drugog

putnika u osminu finala iz grupe

"

B",

Pik Seged trijumfovao protiv

[afhauzena, poslav{i tako

[vajcarce u Kup kupova

Joan Kawelas (Barselona): [est me~eva, {est pobjeda

MA\ARI IDU DAQEMA\ARI IDU DAQEMA\ARI IDU DAQEMA\ARI IDU DAQEMA\ARI IDU DAQEMA\ARI IDU DAQEMA\ARI IDU DAQEMA\ARI IDU DAQEMA\ARI IDU DAQEZVORNIK - Rukometa{i

Drine, poslije osam odigranih

kola u Premijer ligi BiH,

osvojili su 15 bodova i nalaze

se na odli~nom ~etvrtom mje-

stu. Iako su debitanti u najja-

~em rangu takmi~ewa, rezulta-

ti Zvorni~ana nisu iznena|e-

we za boqe poznavaoce rukome-

ta. Po~etkom prvenstva u Dri-

ni su oformili jak tim, sasta-

vqen od dosta iskusnih i preka-

qenih igra~a, pa ovakvi rezul-

tati nisu preveliko iznena|e-

we. Jedan od iskusnih igra~a u

ekipi je pivotmen Milan Ne-

deqkovi}, koji po mjestu na ko-

me igra trpi i najvi{e udara-

ca od protivni~kih odbrana.

- Mislim da smo zaslu`eno

osvojili ovaj broj bodova. Nama

je prevashodan ciq bio opstanak

u eliti BiH, a svaki uspjeh pre-

ko toga bi nas radovao. Sada smo

u situaciji da razmi{qamo i da-

qe, mo`da i o ulasku u Ligu

{est, u kojoj }e se najboqi bori-

ti za titulu. Nemamo iluzija da

mo`emo osvojiti titulu, ali sam

siguran da }emo igrati zna~ajnu

ulogu u prvenstvu i da niko pro-

tiv nas ne}e lako do}i do bodo-

va - rekao je Nedeqkovi}.

On isti~e da velike zasluge

za ovaj uspjeh ima i predsjednik

kluba Vlado Mijatovi}, koji

obezbje|uje sredstva za takmi~e-

we, kao i vjerni navija~i, koji na

svakoj utakmici daju svoj dopri-

nos pobjedama Drine.

- Ovaj tim mo`e jo{ vi{e.

Za sada su finansijska sredstva

kojima raspola`emo nedovoqna

za boqi plasman. Ako bi jo{ ne-

ki sponzor pritekao u pomo},

ovaj tim bi, uz nekoliko poja~a-

we, mogao da se umije{a i u bor-

bu za najvi{i plasman - smatra

Milan Nedeqkovi}. ¥ D. G.

PIVOTMEN DRINE MILAN NEDEQKOVI] OPTIMISTA

Mo`emo do Lige {est

Milan Nedeqkovi}:

Zaslu`eno ~etvrti

TREBIWE - Ru-

kometa{ice Leotara

jo{ jednom su razo~a-

rale malobrojne na-

vija~e u dvorani

"Bregovi#. One su do-

`ivjele novi poraz,

a ovog puta boqe od

wih bile su igra~ice

Ilixe, koje su slavi-

le rezultatom 26:21.

Trebiwke su lo-

{e otvorile utakmi-

cu, igrale su u stra-

hu i gr~u, dozvoliv-

{i go{}ama da na

startu povedu sa 3:0.

Sredinom poluvre-

mena ta prednost je

iznosila pet golova -

3:8. Poslije toga, do-

ma}e igra~ice su, u

poku{ajima da anuli-

raju prednost go{}i,

dosta grije{ile, ali

su do odlaska na od-

mor uspjele da smawe

na "minus dva#, 10:12.

Svi u dvorani o~ekivali su

da }e po~etkom drugog poluvre-

mena rukometa{ice Leotara us-

pjeti da izjedna~e, a potom pre-

okrenu rezultat u svoju korist.

Me|utim, one su nastavile sa

neorganizovanim i lo{im ak-

cijama. Go{}e su to znale da

kazne i pove}avale su svoju

prednost, koja je u 58. minutu

iznosila {est golova - 25:19.

Na kraju, pobjeda ekipe

Ilixe potpuno je zaslu`ena,

jer su igra~ice ovog tima po-

kazale mnogo vi{e znawa i

strpqewa od rukometa{ica

Leotara.

¥ M. PIQEVI]

Leotar ponovo razo~arao

DVORANA: "Bregovi#, gledalaca: 200, sudije: Be{irevi}

(Biha}) i Dautovi} (Cazin), sedmerci: Leotar 10 (7), Ilixa 6

(4), iskqu~ewa: Leotar 6, Ilixa 16 minuta.

LEOTAR: Denda, [uki} 1, Kuki} 4, Mijanovi}, Misita,

Vukanovi} 8 (7), Ka{ikovi}, Komnenovi}, Kolak, Dursun 2,

Arseni}, Todorovi} 1, Joksimovi}, Perkovi} 5.

ILIXA: Muhi}, Mihajlovi} 4, Omeragi}, Bratus 7 (2), Baj-

ramovi} 3, Ribi} 7 (2), ^oli} 5, [kaqi}, Haxiselimovi}, Re-

{idovi}, Trogrli}.

LEOTAR ILIXA21:26

TABELA

1. Qubu{ki 9 8 0 1 300:206 24

2. Borac PS 9 8 0 1 295:210 24

3. "Katarina# 9 7 0 2 291:227 21

4. @eqezni~ar 9 7 0 2 298:245 21

5. Zriwski 9 6 1 2 275:221 19

6. @ivinice 9 3 1 5 249:260 10

7. Ilixa 9 3 0 6 251:289 9

8. Doboj 9 2 1 6 242:274 7

9. Una 9 2 1 6 219:308 7

10. Jedinstvo 9 2 0 7 237:278 6

11. Leotar 9 2 0 7 199:267 6

12. Gorica I. 9 2 0 7 207:278 6

DOBOJ - Oslabqeni Doboj, bez povrije|enog kapitena

Dragane Dejanovi} i beka Jelene Tomani}, dvije najboqe igra-

~ice, kako se i o~ekivalo, pretrpio je ubjedqiv poraz od "Ka-

tarine#.

Mostarke su povele sa 2:0, stalno pove}avale vo|stvo i

postavqalo se samo pitawe sa kolikom }e razlikom trijum-

fovati. Na kraju, doma}in je bio u minusu od osamnaest golo-

va - 22:40. ¥ Sl. PUHALO

Te{ko bez najboqih

DVORANA: Sredwo{kolskog centra, gledalaca: 200, sudi-

je: Primorac (Qubu{ki) i Su{i} (^apqina), sedmerci: Do-

boj 7 (3), "Katarina# 3 (1), iskqu~ewa: Doboj -, "Katarina# 6

minuta.

DOBOJ: Ivanovi}, Nari} 2, Goji} 1, Mi{anovi}, Ze~evi}

10 (2), Vasili}, Ninkovi}, Pani}, Ar. Omahi} 2, Filipovi},

Al. Omahi} 7 (2), Mom}i}evi}.

"KATARINA#: Pazin 1, Knezovi} 3, Mari} 5, Pehar 2, Raj-

kovi} 11, Zadro 2, Orlovi} 5, ^avar 3 (1), ^uqak 2, Bajagi} 3,

Juka 3, Cvitkovi}, Krtali}, Vidakov.

DOBOJ

"

KATARINA"22:40

MOSTAR - Rukometa{ice

Une pora`ene su u Mostaru od

ekipe Zriwskog rezultatom

20:39.

Ve} od prvog sudijskog zvi-

`duka doma}e igra~ice su kre-

nule agresivno i stavile su do

znawa go{}ama iz Kozarske Du-

bice da u ovom susretu nemaju

{ta da tra`e.

Mo`da bi igra~ice Une

uspjele da izbore i povoqniji

rezultat u ovom me~u, ali su u

12. minutu ostale bez standard-

ne igra~ice Sande Guji}, koja

je zbog nezgodnog sudara sa Sa-

wom Sulejmanagi} iznesena sa

terena krvave glave. Guji}eva

je bila preba~ena u bolnicu,

gdje joj je ukazana pomo} i gdje

je ustanovqeno da se radi samo

o posjekotini. ¥

Slab otpor

DVORANA: "Bijeli brijeg#, gledalaca: 200, sudije: Sal-

kanovi} i Zeqko (Zenica), sedmerci: Zriwski 4 (4), Una 6 (5),

iskqu~ewa: Zriwski 10, Una 8 minuta.

ZRIWSKI: Panxa, Sulejmanagi} 5, Kvesi} 1, Turudovi}

6, Keki} 4, Glibi}, Deli} 3, I. Ko`uq 2, M. Ko`uq 3, Mla-

ki} 4, Qubas 7 (4), Kolobara 2, Kalajxi} 2, Vidovi}.

UNA: Radulovi}, B. Trkuqa 5, Karan, Guji}, Milanovi}

1, Bogran 1, Veji}, Obu}ina 6 (5), Mandi} 2, Veji}, Rai~evi},

I}itovi} 2, Trivanovi} 3.

ZRIWSKI UNA39:20

REZULTATI

TREBIWE: Leotar - Ili-

xa 21:26, DOBOJ: Doboj - "Ka-

tarina# 22:40, BUGOJNO: Go-

rica Iskra - @ivinice 22:21,

TUZLA: Jedinstvo - Qubu{ki

25:33, BAWA LUKA: Borac

Po{te Srpske - @eqezni~ar

28:23, MOSTAR: Zriwski -

Una 39:20.

IDU]E KOLO

U 10. kolu Premijer lige

BiH za rukometa{ice, koje je

na programu 24. i 25. novem-

bra, sastaju se: ILIXA: Ili-

xa - Una, HAXI]I: @eqe-

zni~ar - Zriwski, QUBU-

[KI: Qubu{ki - Borac Po-

{te Srpske, @IVINICE:

@ivinice - Jedinstvo, MO-

STAR: "Katarina# - Gorica

Iskra, TREBIWE: Leotar -

Doboj.

MA\ARI IDU DAQE

PODGORICA - Derbi 15.

kola Prve crnogorske lige, u

kojem su se "Pod Goricom# sa-

stale dvije prvoplasirane eki-

pe Budu}nost i Zeta, zavr{en je

bez golova. Va`nost me~a umno-

gome je uticao na igru, pa su

mre`e ostale netaknute, {to

}e vi{e odgovarati Podgori-

~anima, koji su tako zadr`ali

pet bodova prednosti u odnosu

na tim iz Golubovaca.

Gledaoci u Nik{i}u mogli

su da u`ivaju u odli~noj fud-

balski predstavi, na kojoj je

postignuto ~ak osam golova, od

~ega {est do poluvremena. Na

wihovu `alost, doma}a Sutje-

ska je pora`ena 3:5 od Mlado-

sti, kojoj je trijumf donio Bu-

kili} golovima u samom fi-

ni{u susreta, ta~nije u 89. i

90. minutu.

Grbaq je na svom terenu

opravdao ulogu favorita u du-

elu sa De~i}em (2:1). Junak po-

bjedni~kog tima bio je dvo-

struki strijelac Radovi}, a za-

nimqivo je da je oba pogotka

postigao sa bijele ta~ke.

Fudbaleri Berana ku}i se

vra}aju sa cijelim plijenom iz

Bijelog Poqa. Jedinstvo je u

27. minutu povelo preko Janko-

vi}a, a "glavni krivac# {to

su gosti stigli do cijelog pli-

jena je Drndar, strijelac po-

godaka u 35. i 56. minutu.

Kom i Mogren su odigrali

slabu utakmicu, koja je zavr-

{ena bez golova, dok Rudar ni-

je dozvolio iznena|ewe na

svom terenu, ostvariv{i po-

bjedu nad Petrovcem - 2:0.

Rezultati 15. kola: POD-

GORICA: Budu}nost - Zeta

0:0, RADANOVI]I: Grbaq -

De~i} 2:1 (Radovi} 22, 82 oba

iz penala - Qumovi} 73),

PQEVQA: Rudar - Petrovac

2:0 (^akar 26 penal, Karaxi}

62), BIJELO POQE: Jedin-

stvo - Berane 1:2 (Jankovi} u

27 - Drndar 35, 56), PODGO-

RICA: Kom - Mogren 0:0,

NIK[I]: Sutjeska - Mladost

3:5 (Karaxi} 12, Bubawa 42,

Me|edovi} 44 - Grbovi} 8, Vu-

ja~i} (autogol) 16, Tomi} 38,

Bukili} 89, 90). ¥

BUDU]NOST I ZETA PODIJELILI BODOVE ODIGRAV[I BEZ GOLOVA

NETAKNUTE MRE@E

"

POD GORICOM"

Dra`en Me|edovi} (Sutjeska): Poraz na doma}em terenu

Dvije prvoplasirane ekipe crnogorskog {ampionata

remizirale, ~ime su Podgori~ani zadr`ali pet bodova

prednosti nad timom iz Golubovaca

1. Budu}nost 15 12 3 0 29:4 39

2. Zeta 15 11 2 2 30:11 34

3. Grbaq 15 6 5 4 16:9 23

4. Petrovac 15 6 4 5 13:17 22

5. Rudar 15 6 1 8 16:17 19

6. Sutjeska 15 5 4 6 11:13 19

7. Mladost 15 5 4 6 16:22 19

8. Mogren 15 3 7 5 9:14 16

9. Kom 15 3 6 6 13:13 15

10. Berane 15 4 3 8 14:19 15

11. De~i} 15 2 6 7 11:21 12

12. Jedinstvo 15 2 5 8 12:30 11

SQEDE]E KOLO

U 16. kolu, koje se igra 18. no-

vembra, igraju: TUZI: De~i} -

Sutjeska, PODGORICA: Mla-

dost - Kom, BUDVA: Mogren - Je-

dinstvo, BERANE: Berane - Ru-

dar, PETROVAC NA MORU:

Petrovac - Budu}nost, GOLU-

BOVCI: Zeta - Grbaq.

BEOGRAD - Lider Meri-

dijan Superlige, Crvena zve-

zda ostvarila je desetu ovose-

zonsku pobjedu. "Crveno-bije-

li# su trijumfovali u Smede-

revu sa 2:1, iako su "oklopni-

ci# u 12. minutu poveli golom

Mladenovi}a. Me|utim, ve} do

23. minuta aktuelni {ampion

je preko Kastiqa i \oki}a

preokrenuo rezultat, te tako

stigao do pobjede sa kojom je

pove}ao prednost nad prvim

pratiocima na sedam bodova.

Drugoplasirani OFK Be-

ograd nije se proslavio u Ku-

li, gdje je do`ivio drugi poraz

(0:2). Hajduk je do prednosti

do{ao u sedmom minutu, nakon

penala koji je realizovao

Stan~i}, a potvrdu trijumfa

donio je Stojanovi} u 26. mi-

nutu.

Poraz "romanti~ara# ni-

su na najboqi na~in iskori-

stili Mladost i Be`anija, ko-

ji su uo~i ove runde nadmeta-

wa bili najbli`i pratioci

ekipe sa Karaburme. Apatin-

ci su do zavr{nih minuta utak-

mice u Zemunu imali vo|stvo,

ali je Brana Ili} donio dru-

gi ovosezonski bod ekipi iz

Gorwe Varo{i.

S druge strane, u izuzetno

zanimqivoj utakmici Be`ani-

ja i Banat su podijelili pli-

jen odigrav{i 2:2. Doma}i su

dva puta vodili, da bi Baqak

u posqedwim trenucima susre-

ta donio remi gostima. Nakon

pro{lonedjeqnog razo~arewa

u duelu sa Be`anijom, Parti-

zan je koliko-toliko popravio

utisak protiv Vo`dovca.

"Crno-bijeli# su opravda-

li ulogu favorita, ostvariv-

{i lagani trijumf nad "zma-

jevima# 2:0. Zanimqivo je da

je tim iz Humske do cijelog

plijena stigao zahvaquju}i go-

lovima iz slobodnih udaraca

Neboj{e Marinkovi}a u pe-

tom i Nenada \or|evi}a u 21.

minutu.

Borac je pred praznim tri-

binama u ^a~ku nadoknadio re-

zultatski deficit i, savladav-

{i Vojvodinu sa 2:1, prestigao

pretposqedwe Novosa|ane na

tabeli.

Rezultati 13. kola: BEO-

GRAD: Be`anija - Banat 2:2

(Savi} 13 autogol, Lazeti} 77

- Miki} 70, Baqak 90), ZE-

MUN: Zemun - Mladost 1:1

(Ili} 89 - S. Radosavqev 26),

BEOGRAD: Partizan - Vo`do-

vac 2:0 (Neb. Marinkovi} 5,

\or|evi} 21), ̂ A^AK: Borac

- Vojvodina 2:1 (Milovanovi}

74, Arsenijevi} 75 - Tadi} 62),

KULA: Hajduk - OFK Beograd

2:0 (Stan~i} 7 penal, Stojano-

vi} 26), SMEDEREVO: Sme-

derevo - Crvena zvezda 1:2

(Mladenovi} 12 - Kastiqo 14,

\oki} 23). ¥

FUDBALERI CRVENE ZVEZDE USPJE[NO PRESKO^ILI JO[ JEDNU PREPREKU

"

Crveno-bijeli" slavili u Smederevu sa 2:1, te se tako

jo{ vi{e u~vrstili na liderskoj poziciji. Partizan

pobijedio Vo`dovac, OFK Beograd pora`en u Kuli

"OKLOP" NIJE IZDR@AO

PAROVI

U 14. kolu, koje je na pro-

gramu u srijedu, 15. novembra,

sastaju se: BEOGRAD: Vo`do-

vac - Smederevo, BEOGRAD:

Crvena zvezda - Zemun, BEO-

GRAD: OFK Beograd - Borac,

APATIN: Mladost - Hajduk,

NOVI SAD: Vojvodina - Be-

`anija, ZREWANIN: Banat

- Partizan.

ZAGREB - Fudbaleri Ri-

jeke nastavili su uspje{nu se-

riju i u 15. kolu Prve hrvat-

ske lige. Osim poraza u odgo-

|enom susretu protiv Dina-

ma, pod vo|stvom novog tre-

nera Milivoja Bra~una tim

sa "Kantride# su ostvarili

~etvrtu uzastopnu pobjedu, a

ovaj put je savladan Slaven

Belupo sa 2:0. Doma}i tim je

vrlo brzo rije{io pitawe po-

bjednika, a strijelac oba po-

gotka bio je [arbini u 4 i 18.

minutu.

Derbi za~eqa igrao se u

Vinkovcima gdje je Cibalija

ugostila Osijek i na kraju do-

{la do slavqa (3:0). Junak tri-

jumfa bio je izuzetno raspo-

lo`eni Zoran Zeki}, koji je

postigao sva tri pogotka.

Uvjerqivu pobjedu na stra-

ni ostvarili su i igra~i Var-

teksa protiv Kamen Ingrada

(4:1). Iako su Vara`dinci na-

stupali bez najboqeg strijel-

ca, Enesa Novini}a golovi ni-

su bili problem, a sa novim

bodovima su se u~vrstili na

tre}em mjestu prvenstvene ta-

bele.

Utakmica izme|u Pule i

[ibenika zavr{ena je nerije-

{eno 1:1, a oba pogotka pala su

u nastavku.

Prvo su gosti u 50. minutu

poveli preko ]avala, ali wi-

hova radost nije dugo trajala

jer je samo dva minuta kasnije

An|elkovi} izjedna~io na 1:1.

Do kraja susreta obje su ekipe

imale po nekoliko {ansi, ali

je duel ipak zavr{io podjelom

bodova.

Rezultati 15. kola: Rijeka

- Slaven Belupo 2:0 ([arbini

4, 17), Cibalija - Osijek 3:0 (Ze-

ki} 25, 34, 62), Kamen Ingrad -

Varteks 1:4 (Zelenka 41 - ]a-

}i} 5, Jertec 32, 43, Begovi}

90), Pula - [ibenik 1:1 (An-

|elkovi} 52 - ]avala 50). ¥

PRVA HRVATSKA LIGA, 15. KOLO

Rijeka nastavila seriju

QUBQANA - Ekipa Drave

napravila je najve}e iznena|e-

we u 18. kolu slovena~kog fud-

balskog {ampionata. Tim iz

Ptuja je osvojio bod na gostova-

wu kod lider Dom`ala, odigrav-

{i 1:1.

Rezultati 18. kola: Dom`a-

le - Drava 1:1 (Zinko 19 - Kro-

naveter 90), Koper - Nafta 2:2

(Jokamin 15, 30 - Repina 65,

Benko 88), Maribor - Faktor

3:2 (Xini} 17, Makriv 26, Ze-

ba 34 - Kuzmanovi} 47, [trbac

59), Publikum - Bela Krajina

5:0 (Gobec 41, Brulc 52, Cadi-

lovski 72, 82, Ber{wak 76 pe-

nal), Gorica - Primorje 3:1

(Matavz 53, Nikezi} 54, 58 -

Xuzdanovi} 80). ¥

SLOVENA^KI FUDBALSKI [AMPIONAT

Drava iznenadila

1. Dinamo 14 11 2 1 35:11 35

2. Hajduk 14 11 2 1 26:7 35

3. Varteks 15 8 2 5 26:25 26

4. Rijeka 15 7 1 7 27:25 22

5. Zagreb 14 7 1 6 18:16 22

6. Me|imurje 14 7 1 6 22:22 22

7. [ibenik 15 6 3 6 21:21 21

8. Pula 15 4 5 6 18:21 17

9. S. Belupo 15 5 2 8 17:21 17

10. Osijek 15 3 7 5 15:23 16

11. Cibalia 15 3 1 11 16:28 10

12. K. Ingrad 15 2 1 12 15:36 7

1. Dom`ale 18 11 7 0 33:15 40

2. Maribor 18 8 6 4 32:22 30

3. Primorje 18 8 4 6 25:22 28

4. Nafta 18 7 6 5 26:25 27

5. Gorica 18 6 7 5 26:24 25

6. Drava 18 6 6 6 28:25 24

7. Publikum 18 4 7 7 25:26 19

8. Koper 18 2 12 4 22:24 18

9. B. Krajina 18 2 7 9 20:34 13

10. Faktor 18 2 6 10 19:39 12

Obiora Odita (Partizan): "Zmajevi" lako prizemqeni

ponedjeqak, 13. novembar 2006.SPORT

10

1. C. zvezda 13 10 2 1 18:6 32

2. OFK Beograd 13 7 4 2 20:8 25

3. Mladost 13 7 3 3 14:7 24

4. Partizan 13 7 2 419:12 23

5. Be`anija 13 5 7 118:11 22

6. Hajduk 13 6 0 710:14 18

7. Banat 13 4 4 5 8:13 16

8. Smederevo 13 3 5 510:12 14

9. Borac 13 4 2 7 7:11 14

10. Vo`dovac 13 3 4 6 9:17 13

11. Vojvodina 13 3 3 7 6:12 12

12. Zemun 13 0 2 114:20 2

STRIJELCI: Neb. Marinkovi} u 5. i \or|evi} u 21. mi-

nutu, stadion: Partizana, gledalaca: 3.500, sudija: Goran Ko-

va~i} (Zemun) 7, `uti kartoni: Rni}, \or|evi} (Partizan),

Bojovi} (Vo`dovac).

PARTIZAN: Jahi} 7, Rni} 7, \or|evi} 8, Baji} 7, Lomi}

8, Smiqani} 7, Zaji} 6 (od 75. minuta Mihajlov -), Neb. Ma-

rinkovi} 7 (od 62. minuta Bosan~i} -), Maleti} 7, Vukeqa 6

(od 46. minuta Nen. Marinkovi} 7), Odita 6.

VO@DOVAC: ]anovi} 6, Popovi} 5, Bojovi} - (od 28.

minuta Buli} 5), Lovri} 5, Dragovi} 5, Kalajxi} 5, Marko-

vi} 5 (od 77. minuta Lazi} -), Savi} 5 (od 69. minuta Janko-

vi} 5), Je{i} 5, Kolakovi} 5, \ur|i} 6.

IGRA^ UTAKMICE: Marko Lomi} (Partizan) 8.

PARTIZAN VO@DOVAC2:0

STRIJELCI: Mladenovi} u 12. minutu za Smederevo, a Ka-

stiqo u 14. i \oki} u 23. minutu za Crvenu zvezdu, stadion:

kraj Dunava, gledalaca: 4.000, sudija: Dragomir Tanovi} (Subo-

tica) 7, ̀ uti kartoni: Petrovi} (Smederevo), \oki}, Tutori},

Trajkovi}, Milovanovi} (Crvena zvezda), crveni karton: \or-

|e Tutori} (Crvena zvezda) u 72. minutu.

SMEDEREVO: Rankovi} 6, Cvetkovi} 6, Andri} 6, Petro-

vi} 6, So~anac 6 (od 75. minuta Popovi} -), Bogdanovi} 6, Mu-

drini} 7, Mladenovi} 7, Nedeqkovi} 6, Ze~evi} 6 (od 70. mi-

nuta @ivkovi} -), ]eran 5 (od 34. minuta Kasom 6).

CRVENA ZVEZDA: Ran|elovi} 7, Joksimovi} 7, Tutori}

6, Gaj 7, Tri{ovi} 7, Kastiqo 7, Milovanovi} 7 (od 88. minuta

Miladinovi} -), Trajkovi} 7, Georgijev 6, Ailton 6 (od 66. mi-

nuta Milija{ -), \oki} 7 (od 90. minuta Ra{kovi} -).

IGRA^ UTAKMICE: Segundo Kastiqo (Crvena zvezda) 7.

SMEDEREVO CRVENA ZVEZDA1:2

MINHEN - Iako su wiho-

vi timovi osvojili samo po bod

na doma}em terenu, Marko Pan-

teli} i Danijel Quboja maj-

storskim golovima obiqe`ili

su 12. kolo Bundeslige.

Pogodak Marka Panteli}a,

wegov ve} osmi u ovogodi{woj

sezoni, bio je pravo remek-dje-

lo kakvo se ne vi|a svaki dan.

Srpski napada~ je oduzeo lop-

tu protivni~kom igra~u, napra-

vio nekoliko koraka i lob

udarcem, gotovo iz mjesta i u

stilu najve}ih majstora, sa 25

metara matirao nemo}nog gol-

mana Bohuma. Potom su gosti

izjedna~ili, pa preokrenuli na

1:3, da bi doma}i do boda do{li

u samoj zavr{nici golom No-

jendorfa.

Desetkovani Hamburger je

na svom terenu uzeo samo bod

protiv Borusije iz Menhenglad-

baha, koja je na taj na~in napo-

kon prekinula seriju poraza na

strani. Danijel Quboja je bio

najboqi pojedinac na terenu,

sjajno je reagovao na jedan cen-

tar{ut i petom matirao ~uva-

ra mre`e Borusije za 1:0. Ipak,

fini{ je pripao gostima i ve-

teranu Nojvilu koji je bio stri-

jelac za remi.

[ampion Bajern je u utak-

mici punoj preokreta osvojio

cijeli plijen u Leverkuzenu i

najavio povratak na ~elo tabe-

le. Siguran je bio i [alke ko-

ji je u Gelzenkirhenu deklasi-

rao ekipu Majnca za lidersku

poziciju na tabeli.

Rezultati 12. kola: Bajer

Leverkuzen - Bajern 2:3 (Ki-

sling 48, Atirson 80 - Saliha-

mixi} 33, Demikelis 83, Piza-

ro 86), Ajntraht Frankfurt -

Arminija Bilefeld 0:3 (Vi-

{nijarek 26, Zuma 63, Njeng 84),

Hamburger - Borusija Menhen-

gladbah 1:1 (Quboja 65 - Nojvil

84), Herta - Bohum 3:3 (Pante-

li} 9, van Burik 59, Nojendorf

80 - Gekas 39, Misimovi} 45, 48),

[alke - Majnc 4:0 (Kurawi 13,

32, Altintop 22, 67), Volfsburg

- Kotbus 0:0, ju~e su igrali: Ale-

manija Ahen - Nirnberg, Hano-

ver - [tutgart. ¥

ponedjeqak, 13. novembar 2006. SPORT

11

LONDON - [ampion ^el-

zi, predvo|en napada~kim tan-

demom Drogba - [ev~enko, ni-

je imao problema u duelu sa

Votfordom u me~u 12. kola

Premijer lige.

Fudbaler koji je obiqe-

`io vikend na "ostrvu# je

jo{ jednom bio tamnoputi

Drogba, ~iji je het-trik, uz

pogodak [ev~enka, donio

plavcima devetu prvenstve-

nu pobjedu.

Bolton je u [efildu pro-

kockao dva gola prednosti pa

je morao da se zadovoqi bo-

dom, ba{ kao i Portsmut u su-

sretu sa Fulamom.

Dejan Stefanovi} je za

ekipu sa "Fraton parka# od-

igrao svih 90 minuta, dok Og-

wena Koromana ve} po obi-

~aju nije bilo ni na klupi za

rezerve.

U prvoj utakmici kola

Man~ester Siti i Wukasl su

igrali bez golova, a takvim

ishodom sigurno mogu da budu

sre}nije "svrake#, koje su u

me~ u{le desetkovane. Man-

~ester junajted je na "Ivud

parku# lak{e nego {to rezul-

tat govori do{ao do bodova u

duelu sa Blekburnom i zadr-

`ao lidersku poziciju na ta-

beli.

Rezultati 12. kola: Man~e-

ster Siti - Wukasl 0:0, ^elzi

- Votford 4:0 (Drogba 27, 36,

69, [ev~enko 52), Everton - As-

ton Vila 0:1 (Saton 42),

Midlzbro - Vest Hem 1:0 (Ma-

karone 74), Portsmut - Fulam

1:1 (Kol 74 - Najt 56), [efild

junajted - Bolton 2:2 (Hals 70,

Ri~ards 73 - Diuf 36, Dejvis

59), Vigan - ^arlton 3:2 (Meka-

loh 15, Kamara 41, Xekson 78 -

D. Bent 52, M. Bent 89), Blek-

burn - Man~ester junajted 0:1

(Saha 64), ju~e su igrali: Ri-

ding - Totenhem, Arsenal - Li-

verpul. ¥

^ELZI

"

POTOPIO" VOTFORD U 12. KOLU PREMIJER LIGE

DROGBA BEZ MILOSTI

Napada~ Obale Slonova~e postigao het-trik i uz pomo}

[ev~enka londonskom klubu donio devetu

prvenstvenu pobjedu

\Drogba (^elzi) i Foster (Votford): Golman na

mukama

1. Man~ester J. 12 10 1 1 27:5 31

2. ^elzi 12 9 1 2 22:7 28

3. Aston Vila 12 5 6 1 15:9 21

4. Bolton 12 6 3 3 12:11 21

5. Portsmut 12 6 2 4 17:10 20

6. Arsenal 10 5 3 2 16:6 18

7. Everton 12 4 5 3 16:11 17

8. Vigan 11 5 2 4 16:13 17

9. Liverpul 11 5 2 4 14:12 17

10. Fulam 12 4 5 3 13:16 17

11. Totenhem 11 4 3 4 8:11 15

12. Midlzbro 12 4 2 6 10:16 14

13. Riding 11 4 1 6 10:17 13

14. Man~ester S.12 3 4 5 7:14 13

15. Blekburn 12 3 3 6 10:16 12

16. Vest Hem 12 3 2 7 9:15 11

17. [efild 12 2 4 6 7:16 10

18. Wukasl 12 2 3 7 7:14 9

19. Votford 12 1 6 5 9:17 9

20. ^arlton 12 2 2 8 9:18 8

PARIZ - ^ak pet me~eva

13. kola Francuske lige zavr-

{eno je nerije{enim rezul-

tatom, od ~ega tri susreta i

onim najnepopularnijim. Ok-

ser je osvojio bod u Bordou,

Ren u Lansu, a So{o u Nici,

te Le Man i Pari Sen @er-

men koji i poslije ovog kola

ostaju u sredini tabele. Si-

gurne pobjede izvojevali su

Lorijon protiv Nansija, od-

nosno Tuluz protiv Sedana.

Srpski internacionalci su

prikazali solidne partije.

Nenad Kova~evi} je za ekipu

Lensa igrao do 86. minuta, a

Du{ko To{i} je za So{o od-

igrao cijeli me~ i dobio `u-

ti karton. Marko Ba{a je kao

kapiten predvodio ekipu Le

Mana, dok u ekipi Nanta ni-

je bilo Stojkovi}a i Dimi-

trijevi}a.

Rezultati 13. kola: Lion -

Valensjen 2:1 (Kris 83, Skila-

}i 85 - Savidan 76), Bordo - Ok-

ser 0:0, Le Man - Pari Sen

@ermen 1:1 (Lukau 38 - Kalu

10 penal), Lens - Ren 0:0, Lori-

jen - Nansi 2:0 (Le Pen 66, Na-

mu{i 88), Nant - Sent Etjen

2:2 (Kubiqe 39, Bukari 86 - Fe-

induno 45, Howon 90), Nica -

So{o 0:0, Tuluz - Sedan 3:1 (Fa-

biwo 45 autogol, Elmander 50,

72 - Butabut 66), ju~e su igra-

li: Troa - Monako, Lil - Olim-

pik Marseq. ¥

FRANCUSKI FUDBALSKI [AMPIONAT, 13. KOLO

Nant ispustio trijumf

MILANO - Predvo|eni ka-

pitenom Totijem, fudbaleri

Rome savladali su Milan sa 2:1.

Najboqi fudbaler Rimqana dva

puta je zatresao mre`u "rosone-

ra# a novi poraz doma}ih samo

je potvrdio da se ~eta Karla

An}elotija nalazi u ozbiqnoj

krizi i da su ekipi neophodne

drasti~ne promjene. Ovo je ta-

ko|e i prva pobjeda Rome nad

Milanom na stadionu "San Si-

ro# poslije 19 godina. Atalan-

ta je dobro po~ela u Firenci,

ali su doma}i odmah izjedna-

~ili i sa dva gola u smiraj su-

sreta izborili pobjedu kojom

nastavqaju bijeg sa za~eqa ta-

bele.

Lacio je neo~ekivano lako

savladao Udineze i to sa 5:0.

Kaqari je na gostovawu u Sici-

liji u 90. minutu stigao do bo-

da protiv Mesine, kada je kod

rezultata 2:1, Konti zatresao

mre`u za bod i jedini nerije-

{en rezultat u ovom kolu. Si-

gurne pobjede na doma}em tere-

nu ostvarili su Palermo i

S a m p d o r i j a

protiv Tori-

na, odnosno

Kijeva a rezul-

tat je bio

identi~an - 3:0.

Rezultati: Fi-

orentina -

Atalanta 3:1

(Mutu 27, Pa-

cini 89, 90 -

Miqa}o 26),

Milan - Roma

1:2 (Broki 56 -

Toti 7, 83),

Askoli - Em-

poli 0:1 (Buske

7), Katawa -

Livorno 3:2

(Spinezi 35,

Kaserta 61,

Korona 90 -

Bakajoko 45,

Pauliwo 60),

Lacio - Udine-

ze 5:0 (Roki 32, 89

Mauri 41, 72, Odo

77), Mesina - Kaqari 2:2 (Kor-

dova 35, Rigano 64 - Espozito

53, Konti 90), Palermo - Tori-

no 3:0 (Korini 43, Di Mikele

69, Amauri 79), Sampdorija -

Kijevo 3:0 (Bonacoli 19, Kvaqa-

rela 28, 36), Sijena - Re|ina 0:1

(Bjanki 70 penal). ¥

RIMSKA VU^ICA SLAVILA NA GOSTOVAWU U MILANU

TOTI SRU[IO MILAN

\Fran~esko Toti (Roma):

Lekcija Milanezima

1. Palermo 11 9 0 2 26:15 27

2. Inter 10 7 3 0 22:12 24

3. Roma 11 7 2 2 19:8 23

4. Sijena 11 4 5 2 12:10 16

5. Atalanta 11 4 4 3 17:16 16

6. Katawa 11 4 4 3 16:17 16

7. Livorno 11 4 4 3 10:11 16

8. Empoli 11 3 6 2 11:9 15

9. Mesina 11 3 5 3 15:15 14

10. Sampdorija 11 3 4 4 17:16 13

11. Udineze 11 3 4 4 10:12 13

12. Lacio 11 4 3 4 15:10 12

13. Kaqari 11 1 8 2 10:11 11

14. Parma 10 2 2 6 11:20 8

15. Torino 11 1 5 5 6:16 8

16. Milan 11 4 3 4 11:12 7

17. Askoli 11 0 4 7 5:15 4

18. Fiorentina11 6 0 5 18:13 3

19. Kijevo 11 0 3 8 7:17 3

20. Re|ina 11 4 3 4 12:15 0

1. Lion 13 11 1 1 29:10 34

2. Tuluz 14 7 3 4 22:18 24

3. Lens 14 6 5 3 19:14 23

4. So{o 14 6 5 3 17:15 23

5. St. Etjen 14 6 4 4 23:19 22

6. Lorijen 14 6 4 4 15:13 22

7. Nansi 14 6 4 4 12:11 22

8. Lil 12 6 3 3 19:12 21

9. Marseq 12 6 2 4 19:12 20

10. Bordo 14 6 2 6 16:17 20

11. Le Man 14 4 7 3 18:19 19

12. P.S.@. 14 4 5 5 16:18 17

13. Ren 14 4 5 5 10:12 17

14. Okser 14 3 6 5 13:18 15

15. Valensjen 13 4 2 7 13:20 14

16. Nica 14 3 4 7 11:15 13

17. Nant 14 2 6 6 13:20 12

18. Troa 12 2 4 6 12:16 10

19. Sedan 14 1 6 7 17:28 9

20. Monako 12 2 2 8 9:16 8

JUVENTUS

Pogocima Pavela Nedve-

da Juventus je, savladao Pe-

skaru sa 2:0 i tako do{ao do

tre}eg mjesta u "Seriji B#.

"Stara dama# je tako sa 20

osvojenih bodova iz 11 me~e-

va u kojima je ostvarila de-

vet pobjeda, na dobrom putu

da se vrati u elitno dru{tvo.

Kapiten Rimqana sa dva pogotka skinuo

"

prokletstvo" Rome koja 20 godina nije slavila

u gostima kod Milana

\Paskal Feinduno (Sent Etjen): Do boda

u fini{u

SRPSKI REPREZENTATIVCI OBIQE@ILI 12. KOLO BUNDESLIGE

Blistali Panteli} i Quboja

1. [alke 13 8 2 3 23:13 26

2. Verder 12 7 2 3 31:16 23

3. Bajern 13 7 2 4 22:17 23

4. Arminija 13 6 4 3 25:14 22

5. [tutgart 11 6 3 2 23:16 21

6. Herta 13 4 7 2 24:20 19

7. Borusija D. 12 4 6 2 16:13 18

8. Volfsburg 13 4 6 3 9:10 18

9. Energi 13 4 5 4 14:14 17

10. Ajntraht 13 3 7 3 13:17 16

11. Bajer 13 4 3 6 21:21 15

12. Borusija M.13 4 2 7 12:18 14

13. Nirnberg 11 2 7 2 13:11 13

14. Ahen 11 4 1 6 17:21 13

15. Hamburger 13 1 8 4 12:16 11

16. Bohum 13 2 4 7 16:26 10

17. Hanover 11 2 4 5 10:20 10

18. Majnc 13 1 5 7 10:28 8

MADRID - U premijernoj

utakmici 10. kola {panske

Primere Atletiko je u Madri-

du, iako zna~ajno oslabqen, po-

bijedio ekipu Viqareala.

"@uta podmornica# je imala

rano vo|stvo, po{to je Fuen-

tes u 14. minutu postigao prvi

gol na utakmici.

Me|utim, doma}i su uspjeli

da izjedna~e, preokrenu i jo{

ovjere pobjedu do kraja susreta.

Strijelci za "jorganxije# bi-

li su Kastro, Tores sa bijele

ta~ke i Aguero. U drugom su-

sretu Valensija je pogotkom

Morientesa vodila protiv

Atletika sve do posqedweg mi-

nuta, kada je Qorente zatresao

mre`u i tako odnio bod sa "Me-

staqe#.

Rezultati prvih me~eva 10.

kola: Atletiko Madrid - Vi-

qareal 3:1 (Kastro 36, Tores

45 penal, Aguero 63 - Fuentes

14), Valensija - Atletik Bil-

bao 1:1 (Morijentes 44 - Qo-

rente 90). ¥

ODIGRANA DVA SUSRETA [PANSKE

"

PRIMERE"

\ Fernando Tores (Atletiko Madrid):

Preokretom do pobjede

Kiks Valensije

Stanica olicije 122 i 660-001

Autobuska stanica 660-462

Hitna pomo} 660-900

Elektro Prwavor 663-666

Vatrogasno dru{tvo 665-160

Vodovod 664-402

Skup{tina op{tine 663-740 660-340

Dom kulture 663-574

Hotel "Siti# 065 655-040

Radio Prwavor 660-881

Radio Qubi} 665-035

Televizija K-3 640-460

Bawski centar Kula{i 666-101

PRWAVOR 051

Dom zdravqa 740-063

Policijska stanica 740-027

Vatrogasna slu`ba (TVJ) 740-150

Skup{tina op{tine (centrala) 740-001

Crveni krst 740-133

Elektrodistibucija 740-004

Narodni univerzitet (Biblioteka) 740-116

Vodovod i kanalizacija 740-068

[kolski centar "Petar Ko~i}# 740-135

Motel Barda~a 758-250

Radio Srbac 745-302

Turisti~ka organizacija 744-470

SRBAC 051

Policija 372-555

Hitna pomo} 372-155

Vatrogasci 370-796

Narodna biblioteka 370-689

"Jugoprevoz# 370-028

Skup{tina op{tine 370-06 ili 370-759

"Elektro-Bile}a# 372-591

Veterinarska stanica 372-201

BILE]A 059

Centrala: Na~elnik op{tine 551-002, 551-014

Predsjednik Skup{tine op{tine 551-021, 551-026

Zamjenik na~elnika op{tine 551-131

Sekretar Skup{tine op{tine 551-948

[ef kabineta na~elnika 551-039

Odjeqewe za op{tu upravu 551-016

Odjeqewe za privredu 551-068

Odjeqewe za finansije 552-854

Odjeqewe za urbanizam

i stam-kom. poslove 552-714

Po{ta 551-053

Sredwa {kola 551-061

Osnovna {kola "Milo{ Duji}# 551-009

Narodna biblioteka "Ivo Andri}# 552-547

Dje~iji vrti} "Neven# 551-345

Komunalno preduze}e 551-034

Tehni~ki pregled vozila 551-066

Centar za sport i kulturu 552-066

Hotel "Turist# 551-093, 551-230

JP "Gradsko grijawe# 551-830

SR^ Radio 555-200

"^elina~ke novine# 552-547

Dom zdravqa: Centrala 551-044, 551-015

Apoteke: Dom zdravqa, 551-047,

"Margomedik# 552-561

^ELINAC 051

Stanica javne bezbjednosti 333-444

Saobra}ajna policija 331-699

Dom zdravqa (centrala) 333-292

Dom zdravqa (porodi~na medicina) 337-030

Komunalac 333-466

Elektrodistribucija 333-067

Vatrogasci 333-461

Auto-moto dru{tvo 333-013

Autobuska stanica 333-499

Taksi 065/949-678

Skup{tina op{tine 315-103

Osnovni sud 333-267

Apoteka ICN Galenika 333-535

Apoteka Stefanovi} 333-250

Biblioteka 336-643

DERVENTA 053

Policijska stanica 434-601

Autobuska stanica 403-611

RJ Elektrodistribucija 430-226

Narodna biblioteka "Danilo Ki{# 410-760

SPKD "Prosvjeta# 436-363

Skup{tina op{tine 431-451

Teritorijalna vatrogasna jedinica 410-870 i 123

Hitna pomo} 432-994 i 124

Porodi~na medicina 436-658

Vodovod 440-142

ZTC Bawa Vru}ica hotel "Kardial# 421-200

Hotel "Hercegovina# 431-415

TESLI] 053

Apoteka 415-955

Autobuska stanica 416-127

Hitna pomo} 415-017

Vatrogasna slu`ba 415-155

Stanica policije 415-101

Po{ta-{alteri 415-129

Auto-moto dru{tvo 415-309

Benzinska pumpa 415-114

"Elektodistribucija# 415-023

Crveni krst 415-447

Skup{tina op{tine

- na~elnik 415-106

- centrala 415-406

Radio "303# 417-730

Hotel "Borike# 482-614

"Komunalije# 415-426

"Komrad# 420-450

ROGATICA 058

Kiosk "Glasa Srpske# 785-130

Vatrogasno dru{tvo 785-104

Hitna pomo} 782-003

Apoteka 784-140

Narodna biblioteka 782-052

Biletarnica "Golubi}# 785-326

Komunalno preduze}e 784-063

Elektro-poslovnica 782-011

Skup{tina op{tine (centrala) 782-109

Hotel "St. Petar# 783-002

Crveni krst 782-197

Centar za socijalni rad 785-160

Benzinska pumpa "Petrol# 785-163

Benzinska pumpa "Bor petrol# 785-606

Nova banka 782-021

Razvojna banka 782-018

Robna ku}a "Kvimpeks# 785-208

Po{ta 782-116

Telekom 782-022

Teledom 784-130

Biro za zapo{qavawe 785-035

Radio Kotor Varo{ 785-266

KOTOR VARO[ 051

Op{tina 533-095, 532-271, 532-370

Dom zdravqa (de`urna slu`ba) 532-131

Policijska stanica 532-161

Dobrovoqno vatrogasno dru{tvo 532-112

tel./faks 532-399

Elektrodistribucija 532-099

Vodovodno preduze}e "Budu}nost# 532-072

Komunalno preduze}e "Komunalac# 530-195

Turisti~ka organizacija

op{tina Lakta{i 533-269

Centar za socijalni rad 530-306

Crveni krst 532-034

Dom kulture 532-217,

Biblioteka 535-196,

Poqoprivredna stru~na slu`ba 530-595

Studio 078 532-347

LAKTA[I 051

Op{tina 220-920, 211-353 i faks 211-184

Op{tina Info DESK 220-950

Autobuska stanica 211-093

Dom zdravqa "Dr Jovan Ra{kovi}# 211-319

Hitna pomo} 211-030

Komunalno preduze}e "Park# 211-506

Vartogasno dru{tvo 211-482

Stanica javne bezbjednosti (centrala) 211-042

Policijska stanica za bezbjednost

saobra}aja 211-122

"Mrkowi} putevi#

- putna slu`ba 280-072, 280-023 i 280-001

Elektrodistribucija 211-249

"Elektroprenos# 220-050

Kulturni centra 211-503

Narodna biblioteka 213-746

Tranzitni telekom 211-011

Veterinarska stanica 211-308

Hotel "Krajina# 211-338

Tu`ila{tvo 211-216

Radio [IK 220-140

Turisti~ki centar "Balkana# 212-505

MRKOWI] GRAD 050

U okviru realizacije projekta

"Complementary return assistance to residents of Collective Accommodations in BiH whose

houses will be reconstructed through project of BiH Ministry of Human Rights and

Refugees# kojeg finansira Ambasada Kraqevine Holandije u Sarajevu, imple-

menting partner Mercy Corps Scotland, kancelarija u Tuzli, raspisuje

JAVNI POZIV

za izbor konsultanata za stru~ne poslove projektovawa i nadzora nad izvo|ewem

infrastrukturnih prikqu~aka (vodovod, kanalizacija, pristupni put) na teri-

toriji cijele BiH.

Poziv se objavquje s ciqem izbora javnih ili privatnih firmi, stru~nih tim-

ova, institucija ili javnih preduze}a, svih onih koji mogu pru`iti uslugu

tehni~kog snimawa, izrade dokumentacije i vr{ewe nadzora nad izvo|ewem rado-

va kada su u pitawu snabdijevawa vodom, odvodwa kanalizacije i izgradwa pris-

tupnog puta individualnim stambenim ku}ama. S ciqem efikasnijeg djelovawa

i organizacije posla ukupni posao od 1.100 ku}nih prikqu~aka planira se real-

izovati u toku naredne dvije godine. Ukupan obim posla odvija se na cijeloj ter-

itoriji BiH, tako da je izvr{ena podjela izbora konsultanata po regionima: Sara-

jevo (centralni i isto~ni dio BiH), Tuzla (sjeveroisto~na BiH), Zenica (cen-

tralni dio BiH), Bawa Luka (sjeverni dio BiH), Biha} (zapadni i jugozapadni

dio BiH), Mostar (ju`ni i jugoisto~ni dio BiH) i Br~ko distrikt.

Svi zainteresovani treba da se obrate na adresu Mercy Corps Scotland, \or|a Mi-

hajlovi}a 2, Tuzla, tel. 035 274 116, faks 035 251 395, engineering@mercycorps.org.ba

sa zahtjevom za preuzimawe tenderske dokumentacije. Rok za preuzimawe doku-

mentacije je 20.11.2006. do 16 ~asova. Rok za predaju ponuda je 27.11.2006. do 16 ~aso-

va. Cijena kompletnog tendera je 100,00 KM.

Na osnovu odluke Odbora povjerilaca od 6.11.2006. godine, ste~ajni upravnik

Tvornice pozamanterije "Jahorinka# a.d. u ste~aju, Mokro objavquje:

OGLAS

Poni{tava se Javni poziv o prodaji imovine ste~ajnog du`nika, objavqen u

"Glasu Srpske# dana 12.10.2006. godine.

Ste~ajni upravnik

Radoslav Brati} s.r.

The Embassy of the Kingdom of the Netherlands Mercy Corps Scotland

ponedjeqak, 13. novembar 2006.OGLASI/VODI^

12

VODI^

13

Va`niji telefoni

Telekom Srpske, informacije 1185

A`urirawe podataka i

Informacije iz Centralnog registra 1369

Informacije o pravnim i fizi~kim licima 1370

Informacije o berzi 1371

Bu|ewe i poziv u odre|eno vrijeme 1372

Ta~no vrijeme i temperatura 1373

CJB 122, 337-100

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124, 216-725 lok. 282

Ta~no vrijeme, datum,

temperatura, vazdu{ni pritisak 125

Vojna policija 335-937

Sektor sekjuriti 460-140, 461-115

Bolnica (stara lokacija) 216-725

Paprikovac 308-111

Op{tina 244-444

Aerodrom #Bawa Luka# 535-210

Uprava aerodroma u Bawoj Luci 211-626

Agencija za prodaju avio karata 219-974

Autobuska stanica 315-355, 315-867

@eqezni~ka stanica 301-229

Biletarnica (centar) 211-961

Rale turs 215-333

"A# taksi 1500

"Bawalu~ki# taksi 1544

"Bel# taksi 1550

Euro-taksi 1555

Maksi taksi 1551

"Patrol# taksi 1533

Mobil taksi Bawa Luka 1566

"Ideal# taksi 1545

Vodovod i kanalizacija 212-480

Stambeni servis - Odr`avawe stanova 228-060

"Elektrodistribucija# (centrala) 314-811

Prijava kvarova 300-384

Centar za obavje{tavawe 121, 212-500

Apoteka "Prvi maj# 223-540

Centralna apoteka 225-630

Apoteka "Zmijawe# 329-870

Apoteka "Zvijezda# 433-070

Apoteka "Boska# 226-990

Apoteka "Palas# 222-860

Apoteka "Nova varo{# 329-840

Veterinarska stanica 303-113

"^isto}a# 304-477

Meteorolo{ka stanica 307-943

"Gradsko grobqe# 051/216-412

Kvarovi na telefonima 1275

Op{tinski Crveni krst 301-065

Regionalni Crveni krst 303-463

faks: 307-715

Me|unarodni komitet CK 310-037

Kancelarija za tra`ewe zarobqenih

i nestalih lica Republike Srpske 302-150

Turisti~ka agencija ARS - turs 305-881

Turisti~ka organizacija 349-910, 349-911

"Gra|a# 218-241, 218-242

Toplana - reklamacije 336-104

AMS RS 1285, 301-464

Narodno pozori{te RS 314-006

Muzej savremene umjetnosti RS 215-364

Dje~je pozori{te RS 215-907

Univerzitet u Bawoj Luci 218-997

Muzej Republike Srpske 215-973, 215-986

Narodna i univerzitetska

biblioteka RS 215-859, 215-866

Autobuski red vo`we

Me|unarodne linije

Bawa Luka - Cirih, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom u

12 ~asova

Bawa Luka - Inzbruk, nedjeqom u 12 ~asova i srijedom

u 13.30 ~asova

Bawa Luka - Linc, nedjeqom u 9.30 ~asova i srijedom u

9.30 ~asova

Bawa Luka - Be~, svaki dan u 13.15 ~asova

Bawa Luka - Minhen, subotom, nedjeqom i srijedom u 12

~asova

Bawa Luka - Beograd u 6.30, 9.30, 12.00, 15.00, 17.00, 23.30

Bawa Luka - Novi Sad u 13 ~asova

Bawa Luka - Zrewanin u 22.00 ~asa

Bawa Luka - Subotica u 7.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kragujevac svaki dan u 6 ~asova

Bawa Luka - Loznica - Ni{ u 18.00 ~asova

Bawa Luka - Beograd - Ni{ u 00.45 ~asova

Bawa Luka - Zvornik - Herceg Novi srijedom i nedjeqom

u 15 ~asova

Bawa Luka - Mostar - Herceg Novi petak, subota, nedje-

qa, ponedjeqak u 20 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16 ~asova

Bawa Luka - Zagreb u 6.30, 8.45, 16 i 18 ~asova

Bawa Luka - Zadar u 7. 00 petkom i nedjeqom u sezoni

Bawa Luka - Rijeka, ~etvrtkom, petkom i nedjeqom u 22

~asa

Bawa Luka - Vukovar, subotom u 7 ~asova

Me|uentitetske linije

Bawa Luka-Biha}, u 7.30 , 13.00 i 14 ~asova

Bawa Luka - Jajce - Sarajevo u 7.45, 16.00 i 22.15 ~asova

Bawa Luka - Livno u 6.30 i 16.00

Me|ugradske linije

Bawa Luka - Mostar - Trebiwe, u 6.00

Bawa Luka - Vi{egrad, u 9.00

Bawa Luka - O{tra Luka, u 10.15 i 15.45 ~asova

Bawa Luka - Gradi{ka, svakodnevno u 8.15, 9.15, 10.45,

13.05, 15.30 i 19.00 ~asova

Bawa Luka - Kne`evo, u 18.30 ~asova

Bawa Luka -Novi Grad, u 8.00 i 17.00 ~asova

Bawa Luka - Kostajnica, u 11, 13, 15.30 i 17.05 ~asova osim

subote i nedjeqe

Bawa Luka - [ipovo u 7. 00 i 14.15 ~asova,

Bawa Luka - Bawa Vru}ica u 8.00, 12.00, 14.15 i 19.30 ~aso-

va

Avionski saobra}aj

Bawa Luka - Istanbul, svakog ponedjeqka

Bawa Luka - Cirih, svake srijede i subote

sve informacije u agenciji "ARS turs# 219-973

Polasci vozova

Bawa Luka - Beograd, u 21.55 ~asova

Bawa Luka - Dobrqin, u 4.10, 7.22, 15.45 ~asova

Bawa Luka - Doboj, u 4.31, 7.30, 10.16, 15.40, 19.30

Bawa Luka - Novi Grad u 4.10, 7.22, 12.18, 15.45, 19.16,

~asova

Bawa Luka - Prijedor u 4.10, 7.22, 12.18, 19.16 ~asova

Zagreb - Plo~e u 13.16 iz Bawe Luke

Plo~e - Zagreb u 15.34 iz Bawe Luke

Hoteli

"Bosna# 215-681

"Slavija# 211-806

"Palas# 218-723

"Ideja# 217-444

"Merriot# 222-870, 217-801

"Vidovi}# 217-217, 245-800

Garni hoteli

" Firenca# 311-296

"Damjan# 213-900, 213-880

"Castello# 371-286, 371-281

"Apartmani Olimpus# 211-230, 212-225, 212-335

Moteli

"Nana# 370-050, 370-471, 370-667

"Dragana# 413-050

"Grand# 380-105

"Golden kard# 313-100, 313-122

"Kamel# 319-922, 319-921

"Vidovi}# 217-883

"Pansion Jeti# 413-100

Sama~ki smje{taj 310-543, 308-338, 301-993

BAWA LUKA 051

CJB I. Sarajevo 226-930

SJB Isto~no Sarajevo 316-104

SJB Lukavica (saobra}ajna) 340-785

SJB Trnovo 610-130

SJB Sokolac 447-130

Stanica policije Pale 223-031

Vatrogasna brigada 123

Lukavica 340-734

Pale 223-159

Sokolac 448-359

Bolnica Kasindo 676-054

Bolnica Sokolac 448-177

Domovi zdravqa

Pale 223-256

Lukavica 340-782

Sokolac 448-543

Trnovo 610-299

Skup{tina grada

Pale 226-793

Lukavica 342-678

Op{tine

Pale 226-593

Sokolac 448-056

Isto~na Ilixa 317-870

Lukavica 342-336

Trnovo 610-237

Autobuska stanica

Isto~no Sarajevo 317-377

Taksi 340-200

"Elektro- Sarajevo# 226-626

"Sarajevogas#, I. Sarajevo 340-113

Vodovod i kanalizacija

Pale 223-273

Lukavica 340-480

Apoteke

Pale (privatna), non-stop 223-338, 223-326

Lukavica 676-260, 677-902

Mati~na biblioteka

I. Sarajevo 340-778

Kulturni centar Pale 227-132

Toplane

Pale 227-033

Sokolac 447-125

Lukavica 340-610

GP "Put# 676-625

Auto-moto dru{tvo "Jahorina# Pale 222-303

Po{te

Pale 226-001

Sokolac 448-752

Trnovo 610-201

Isto~na Ilixa 676-168

Lukavica 340-139

ISTO^NO SARAJEVO 057

Policija 122

Vatrogasci 123

Hitna pomo} 124

Muzej 231-220

Umjetni~ka galerija 241-684

Narodna biblioteka 241-114

@eqezni~ka stanica 221-569

Autobuska stanica 241-399

Vodovod 231-381

Gradska toplana 241-955

Taksi 232-022

Op{ta bolnica 241-022

Skup{tina op{tine 242-022

"Elektro-Doboj# 241-344

Hotel "Bosna# 242-012

Radio Doboj 241-041

DOBOJ 053

Policija 216-855

Dom zdravqa 217-421

Bolnica 217-422

Elektrodistribucija 216-119

Vlada distrikta 216-011

Komunalno 216-713

Vatrogasno 216-511

Me|unarodni pres centar 217-771

Dom kulture 049/212-803

Biblioteka 049/212-709

Fond srpske solidarnosti 218-989

Autobuska stanica 215-657

Slu`ba za odr`avawe puteva

"Bijeqinaputevi# 218-854

Udru`ewe izbjeglih i raseqenih 216-481

Grand hotel "Posavina# 217-510

Hotel "Jelena# 232-870, 232-850

Dopisni{tvo "Glasa Srpske# 217-771

Carina 217-670

Crveni krst 214-789

Apoteke 217-308, 212-609, 213-150

Centar za socijalni rad 215-164

@eqezni~ka stanica 218-203

Taksi 211-740

BR^KO 049

Autobuska stanica 220-466

Akademija likovnih umjetnosti 224-703

Porodili{te 261-246

"Hercegovina putevi# 260-205, 261-050

Centar javne bezbjednosti 260-926

Muzej Hercegovine 271-060

Hotel "Leotar# 261-084

Centar za informisawe i kulturu

Dom kulture

i Radio Trebiwe 260-248, 220-132

TREBIWE 059

Policija (centrala) 232-811 ili 122

Hitna pomo} 231-294

Vatrogasci 231-811

Vodovod 213-300

Galerija 213-305

Muzej 211-334

@eqezni~ka stanica 211-021

Autobuska stanica 234-141

Bolnica 231-911

Op{tina 231-149

Apoteka Kozara 231-202

Hotel "Prijedor# 234-255

Kino 211-259

PRIJEDOR 052

Stanica javne bezbjednosti 813-522

Pograni~na policija 813-901

Hitna pomo} 813-277

Op{ta bolnica 813-433

Vodovod 813-624

Autobuska stanica 813-500

Skup{tina op{tine 813-377

Elektro-Gradi{ka 813-344

Taksi slu`ba 814-765

Srpski radio Gradi{ka 814-900

Motel "Tahi bar# 820-122, 816-810

Profesionalna vatrogasna jedinica 123, 814-724

GRADI[KA 051

CJB Bijeqina 207-633

Vatrogasna jedinica 204-366

Bolnica "Sveti vra~evi# 210-442

Muzej Semberije 201-292

Galerija "Milenko Atanackovi}# 206-472

Biblioteka "Filip Vi{wi}# 205-603

@eqezni~ka stanica 204-275

Autobuska stanica 207-322

Vodovod 209-259

Gradska toplana 209-520

Meteorolo{ka stanica 202-442

Taksi 207-864

BIJEQINA 055

Policija 751-251

Dom zdravqa 752-231

Elektrodistribucija 751-740

Vodovod 752-674

@eqezni~ka stanica - informacije 752-150

Autobuska stanica - informacije 751-411

Vatrogasno dru{tvo 751-631

Carinarnica 751-294

Narodna biblioteka 751-260

Radio Novi Grad 751-071

NOVI GRAD 052

Stanica javne bezbjednosti (centrala) 733-010

Dom zdravqa, prva pomo} 734-194

Crveni krst 734-660

Autobuska stanica 731-045

Skup{tina op{tine (centrala) 734-710

Elektrodistribucija 733-520

Hotel "Panorama# (recepcija) 735-555

Veterinarska stanica 733-209

Odsjek Ministarstva

za izbjegla i raseqena lica 734-877

Dom kulutre 733-248

Vodovod 733-233

Sredwo{kolski centar

"Milorad Vla~i}# 734-833

VLASENICA 056

Crveni krst 731-660

Hitna pomo} 124

Vatrogasna slu`ba 123

Apoteka 410-333

Bolnica (centrala) 410-663,

Taksi slu`ba 918

Autobuska stanica 410-585

Informacije - Po{ta 1185

Prijava smetwi, "Telekom# 1275

RJ Elektrodistribucija 410-066

Vodovod 412-144

Komunalno preduze}e

"Komunalac# 410-497

KOZARSKA DUBICA 052

Stanica policije 122

Hitna pomo} 210-100

Policija 210-008

Profesionalna

vatrogasna jed. 210-133

Vodovod 210-154

Narodna biblioteka i Muz. zbirka 211-234

Bolnica 210-100

Autobuska stan. 211-635

Hotel "Drina# 211-603

Hotel "Vidikovac# 210-245

@eqezni~ka st. 210-041

ZVORNIK 056

Autobuska stanica 620-873

Hitna pomo} 620-625

Dom kulture 620-271

Radio Vi{egrad 620-701

Gradska galerija 620-397

Stanica policije 620-346

Carinarnica 630-460

Hotel "Vi{egrad# 620-224

Po{ta 621-353

Biblioteka "Ivo Andri}# 620-635

Skup{tina op{tina - centrala 620-586

Rehabilitacioni centar "Vilina vlas# 620-311

Saobra}ajna policija 620-989

Apoteka 620-150

Benzinske pumpe 620-261, 620-655

Vatrogasno dru{tvo 123, 620-323

Vodovod 620-112

Komunalac 630-261

Elektrodistribucija 620-600

"Romanijaputevi# 620-722

Dr`avna grani~na slu`ba 610-480

Manastir Dobrun 612-603

VI[EGRAD 058

Autobuska stanica 210-113

Hitna pomo} 124

Vatrogasno dru{tvo 123, 210-199

Stanica policije 210-906

Regionalna po{ta 210-096

"Elektrodistribucija# 572-993

AMD 210-349

Benzinska pumpa 210-863

"Srbiweputevi# 572-991

Carina 575-045

Klini~ki centar 210-417

Crveni krst 210-098

Skup{tina op{tina 210-202

Radio Fo~a 210-095

Hotel "Zelengora# 210-013

Hotel "Mladost#

Tjenti{te 520-118

Komunalno preduze}e

"Izvor# 210-310

FO^A 058

ponedjeqak, 13. novembar 2006.

ISKUSTVO nas u~i da multietni~ke dr`ave,

koje nisu nastale voqom naroda, izra`enom na

odvojenim referendumima, nisu dugove~ne. Jo{ je

Meternih upozoravao svoga suverena, Frawu Josi-

pa, "da je ustav zasnovan na predstavni~kom siste-

mu nespojiv sa pluralisti~kom prirodom Austri-

jske monarhije#1

(1

@AN-POL BLED : Franc Jozef, Klio

i Glas Srpski, Beograd - Bawa Luka, 1998. str 19.), a En-

glez, Xon Stjuart Mil, zapisao da je predstavni~ka

demokratija skoro nemogu}a u vi{enacionalnim

zemqama.

Padom gvozdene zavese sve multietni~ke dr`ave

komunisti~ke provenijencije: ̂ ehoslova~ka, SSSR

i SFRJ, raspale su se po nacionalnim {avovima.

Podelile su se ~ak i Srbija i Crna Gora, jer su se

1918. godine, bez referenduma ujedinile u zajed-

ni~ku dr`avu. Nametawe re{ewa, u wihovom slu~aju

imalo je za posledicu cepawe istog naroda.

I dejtonska BiH nastala je za zelenim stolom,

pa su je Srbi primili sa skepsom, ali su, kao dr`av-

otvoran narod, na osnovu analize Sporazuma, sh-

vatili da je koncipovan u skladu s Andri}evom

tezom po kojoj je narod u woj "podvojen kao nigde u

Evropi#2

.(2

Ivo Andri}: Travni~ka hronika, Dereta,

Beograd, 2004., str. 296)

Naime, dejtonska BiH zasnovana je na

~iweni~nom stawu, na postojawu Muslimansko-

Hrvatske Federacije i Republike Srpske, koje su

ozna~ene terminom: entiteti, {to, prema ameri~kim

izvorima zna~i da ne{to postoji samostalno (po se-

bi), a ne u uslovnoj vezi sa drugim

stvarima.3

(3The American Heritage Dictio-

nary, Boston, 1980.) Osim toga pojam en-

titet ne pripada pravnoj termi-

nologiji, ve} je pozajmqen iz filo-

zofije kako bi se {to adekvatnije oz-

na~ilo ~iweni~no stawe, po kome je-

dinice, koje su formirale dejtonsku

BiH, kao pravnu sledbenicu Repub-

like BiH, imaju i svoju vojsku, pa pre-

ma tome i vi{i stepen dr`avnosti

~ak i od ~lanica Sjediwenih

Ameri~kih Dr`ava.

Jedini nedostaci Sporazuma, ko-

ji su prema naknadnim saznawima

namerno ostavqeni, bili su va{ing-

tonski sporazum, iz 1994. godine, i

preimenovawe, i to u procesu spo-

razumevawa, Muslimansko-Hrvatske

Federacije u Federaciju BiH.

Skeptici su u tome odmah videli

zamku, koju su Holbruk i saradnici

postavili da Zapadu omogu}e da nakon

vojnog zaposedawa BiH, bez `rtava,

pristupi wenom razoru`vawu i

preure|ewu u skladu sa svojim potre-

bama, odnosno, da Republiku Srpsku

ugura u Federaciju BiH, kao feder-

alnu jedinicu, ili kanton, i da joj tako

oduzme prerogative dr`avnosti koje je u

Dejtonu ostvarila, prenev{i na zajed-

ni~ke organe samo spoqwe poslove. Is-

postavilo se da su skeptici, kao i obi~no,

bili u pravu.

CENTRALIZACIJA

Po{to je BiH na miran na~in, bez krvi, za-

posednuta, otpo~eo je proces wene centralizaci-

je, koja neodoqivo podse}a na onu iz ranih

tridesetih godina HH veka u Nema~koj, kada je i

"policija, koja je ranije postojala za svaku zemqu

(svaki land, prim. P.L.) posebno (...) centralizo-

vana#4

(4

Klod David: Hitler i nacizam, Plato - HH

vek, Beograd - Zemun, 199., str. 27.). Sve te promene

imaju za ciq da, u okviru ameri~ke ekspanzion-

isti~ke politike, stvore iluziju da Sjediwene

Dr`ave vode brigu o muslimanskim interesima u

Bosni i Hercegovini, kako bi se iskqu~ila

mogu}nost da budu optu`ene za antiislamsku poli-

tiku na Bliskom Istoku i da istovremeno Hrvate

i Srbe pretvore u agente za borbu protiv poten-

cijalnih ~lanova bele Al-kaide regrutovanih iz

reda Bo{waka. Uostalom, Danijel Server je u

emisiji "Glas Amerike# otvoreno rekao da Ameri-

ka ne `eli islamsku dr`avu na Balkanu, i da su

to shvatili Hrvati, ali ne i Srbi. Mnoge je,

verovatno, iznenadila ova izjava, s obzirom na to

da na Balkanu ve} egzistira Albanija. Ti su,

me|utim, prevideli da ona nije ~isto islamska

dr`ava, kakva bi bila Bo{wa~ka Republika u

slu~aju podele BiH, bilo na tri entiteta bilo na

tri me|unarodno priznate dr`ave, pa ju je, kao i

sve multikonfesionalne ili multietni~ke zemqe,

lako destabilizovati pomo}u onih tridesetak

posto hri{}ana.

Pojedini bo{wa~ki politi~ari, oni najin-

teligentniji, verovatno su svesni te ~iwenice, ali

se prave da veruju Amerikancima, kako bi ih naveli

da dejtonsku BiH - prenebregavaju}i wenu mul-

tietni~nost i podvojenost stanovni{tva - trans-

formi{u u centralizovanu gra|ansku dr`avu i

tako im omogu}e da u woj, po formuli jedan ~ovek

jedan glas, ostvare islamski poredak, koji Izetbe-

govi} u Islamskoj deklaraciji defini{e "kao

jedinstvo vjere i zakona, odgoja i sile, ideala i

interesa, duhovne zajednice i dr`ave, dobrovo-

qnosti i prisile (isticawe P.L.)#, a prikazuje ga

kao sintezu islamskog dru{tva ili islamske

ve}ine i islamske vlasti. 5

(5

Alija Izetbegovi}: Is-

lamska deklaracija, Bosna, Sarajevo, 1990., str. 19.)

Kako Izetbegovi} konstatuje da islamska

vlast bez islamske ve}ine vodi u nasiqe,6

(6

Is-

lamska deklaracija, str. 19.)bo{wa~ki politi~ari

su u prelaznom periodu spremni i na tu varijan-

tu, ra~unaju}i da su Turci na sli~an na~in vladali

Bosnom i Hercegovinom nekoliko stotina godi-

na. Naime, prema prvom austrougarskom popisu

stanovni{tva iz 1879. godine - dakle, neposred-

no nakon okupacije - u BiH je ̀ ivelo 38,73% mus-

limana, 42,86% pripadnika srpkopravoslavne

vere i 18,07% rimokatolika. Dakle, pozicija Mus-

limana prema neverifikovanom popisu iz 1991.

znatno je povoqnija.

Budu}i da Izetbegovi} isti~e da "Islam jas-

no iskqu~uje pravo i mogu}nost bilo koje strane

ideologije na svom podru~ju#,7

(7

Islamska deklaraci-

ja, str. 19.) islamski poredak, pod maskom gra|an-

skog dru{tva, potpuno bi obespravio i Srbe i

Hrvate, iako pojedini hrvatski lideri jo{ uvek

gaje irealnu nadu da pomo}u Bo{waka mogu Bosnu

i Hercegovinu pridobiti za hrvatsku opciju.

Amerika i Evropska unija vode, u stvari, an-

tizapadnu politiku na Balkanu. U nedostatku

originalnih re{ewa bezuspe{no poku{avaju da

o`ive ekshumirane ideje. Oni, naime, u opsednu-

tosti sobom ne mogu da shvate da ono {to Austro-

ugarskoj i dvema Jugoslavijama nije po{lo za

rukom da ostvare, ne}e po}i ni wima. Dakle, Za-

padwaci se na Balkanu gube u nastojawu da na

nedemokratski na~in ostvare neostvarivo, da

Bosnu i Hercegovinu, koja u postoje}im granica-

ma nikada nije bila suverena dr`ava, u~ine

samoodr`ivom, iako objektivno ne postoji ko-

heziona sila koja bi wene narode dr`ala na okupu,

osim diktata ili `eqe tzv. mo}nika iz Va{ing-

tona i Brisela.

Ideja o bo{wa~koj naciji i bo{wa~kom

jeziku, koju su po drugi put prihvatili Musli-

mani (ovaj put sa velikim M), nije prihvatqi-

va za dva stara hri{}anska naroda: Srbe i

Hrvate. A za{to muslimani tako lako mewaju

nacionalna opredeqewa, objasnio nam je Alija

Izetbegovi} u Islamskoj deklaraciji. On isti~e

da se u muslimanskim zemqama, po pravilu,

"susre}e jedan zakr`qali oblik nacionalizma,

ili ~ak jedna vrsta nenarodnog, anacionalnog na-

cionalizma#.8

(8

Islamska deklaracija, str. 19.) U tim

zemqama jedina koheziona snaga je islam, koji

"nije nacionalnost, ali jest nadnacionalnost#9

(9

Islamska deklaracija, str. 22.), dok je "nacional-

izam uvijek bio uvozna roba#10

.(10

Islamska dek-

laracija, str. 48.)

SRPSKO PITAWE

S obzirom na sve agresivnije nastojawe Zapada

da se Dejtonski sporazum mewa u skladu sa wi-

hovim aktuelnim potrebama, postavqa se pitawe

kako se u takvoj situaciji treba da postave srps-

ki politi~ari, ukoliko `ele da od dejtonskih

ovla{tewa sa~uvaju bar onaj minimum koji je

potreban za kona~no re{ewe srpskog nacionalnog

pitawa mirnim putem. A re{ewe srpskog pitawa

svodi se na stvarawe svesrpske dr`ave, ni velike

ni male, ve} po meri naroda, dr`ave do koje tre-

ba do}i iskqu~ivo primenom demokratskih meto-

da, ali po potrebi, i gra|anske neposlu{nosti.

Taj proces mora po~eti primenom referen-

duma, kao najvi{eg oblika neposredne demokrati-

je, na sva vitalna pitawa za Republiku Srpsku, a

prevashodno na odlu~ivawe o prenosu nadle`nos-

ti sa entiteta na zajedni~ke organe BiH, odnos-

no na poku{aj antidemokratske, fundamental-

isti~ko-fa{izoidne centralizacije zemqe.

Takva primena referenduma u skladu je sa

preporukom Skup{tine Saveta Evrope, iz 2005.

godine, kojom se ~lanicama sugeri{e da ga ubudu}e

vi{e koriste, kako bi i u postizbornim peri-

odima bira~i bili prisutni u odlu~ivawu. [to

ta vrsta referenduma jo{ nije za`ivela u Re-

publici Srpskoj, krivicu snose kolaboracionisti

iz reda srpskog naroda, koji, u ime ste~enih pozi-

cija, strancima popu{taju i vi{e nego {to tra`e,

pa od onih najuticajnijih: ameri~kog ambasadora

i visokog predstavnika, ~esto se mo`e ~uti da su

ostvarili i vi{e nego {to su o~ekivali. Na`a-

lost, takve wihove izjave ne dopiru do u{iju

poltrona u srpskoj politici, koji su se, u posled-

we vreme, namno`ili do kriti~ne ta~ke po op-

stanak Republike Srpske.

Po{to se primenom referenduma, kakav pre-

poru~uje Skup{tina Saveta Evrope, zaustavi be-

somu~na centralizacija Bosne i Hercegovine -

opasna i po perspektivan mir na Balkanu, odnos-

no po skandinavizaciju ju`nog evropskog polu-

ostrva, koju uporno zagovaram od najranijih

devedesetih godina - Srbi treba da prihvate di-

jalog o dono{ewu novog, neoktroisanog ustava

BiH, pod uslovom da se prethodno izvr{i popis

stanovni{tva i da Bo{waci i Hrvati naprave re-

viziju Va{ingtonskog sporazuma, odnosno da re-

formi{u Federaciju BiH.

Republika Srpska, naravno, treba da prihvati

svako rje{ewe, koje dogovore neposredno zain-

teresovane strane: bo{wa~ka i hrvatska. Ona tre-

ba da prihvati svo|ewe Federacije na dva kan-

tona: hrvatski i bo{wa~ki, kao optimalno re{ewe,

ali i svo|ewe na tri kantona: bo{wa~ki, hrvats-

ki i multietni~ki (me{oviti), iako bi u tom

slu~aju Bosna i Hercegovina bila koncipovana po

modelu SFRJ, ~ija nam je sudbina poznata.

Da bi dijalog o novom, neoktroisanom ustavu

bio {to konstruktivniji i efikasniji, sagov-

ornike treba upoznati sa stavovima od kojih srp-

ska strana ne mo`e, ni pod koju cenu, odustati, a

to su:

Pod jedan Republika Srpska ne mo`e biti

svedena na federalnu jedinicu, odnosno, kanton,

jer je u Dejtonu, kao entitet, dobila sve prerog-

ative dr`avnosti, osim inostranih dela. Po{to

je, u me|uvremenu, vojska profesionalizovana i

prenesena u nadle`nost zajedni~kih organa, min-

imum koji Srbi mogu prihvatiti je da se BiH

preimenuje u Sjediwene Bosansko-Hercegova~ke

Dr`ave, odnosno, da se pri koncipovawu novog us-

tava primeni ameri~ki model, kao najdemok-

ratskiji.

Pod dva entitetsko glasawe, koje je analogno

elektronskom sistemu u Sjediwenim Ameri~kim

Dr`avama, ne mo`e biti dovedeno u pitawe, jer

efikasno spre~ava manipulacije u odlu~ivawu

i {titi vitalne interese naroda, {to primena

Va{ingtonskog sporazuma u Federaciji ne

obezbe|uje.

Pod tri, Republika Srpska ne mo`e dozvoli-

ti naknadnu legalizaciju Br~ko distrikta ko-

ji, od formirawa do danas, egzistira kao

neustavna i nezakonita, dakle, nelegalna

tvorevina, {to je i razumqivo kada se ima na umu

da je wegovo uspostavqawe u koliziji sa ~lanom

V, ta~kom 4 Sporazuma o grani~noj liniji izme|u

entiteta i odnosnim pitawima, koja glasi: "Uko-

liko se ne postigne druga~iji dogovor oblast

nazna~ena u gorwem stavu 1. bi}e i daqe po up-

ravom kakva je sada#11

.(11

Dr Vladimir Luki} i dr Vit-

omir Popovi}, Dokumenti: Dejton- Pariz, Bawa Luka,

1996. , str. 57.)

Srpska strana ne mo`e dati pristanak za

naknadno legalizovawe Br~ko distrikta, jer bi,

u tom slu~aju, indirektno pristala da Republi-

ka Srpska bude podeqena na dva dela, iako je u

Dejtonu zagarantovan kontinuitet wene teri-

torije.

Da se ne bi gubilo vreme pri odocnelom

re{avawu srpskog pitawa, do eventualnog po~et-

ka dijaloga o ustavu Sjediwenih Bosansko-Herce-

gova~kih Dr`ava, aktivnost aktuelnih srpskih

politi~ara treba da se odvija u dva smera:

Oni treba da se maksimalno anga`uju na pri-

meni ustavne odluke o specijalnim paralelnim

odnosima sa susednim dr`avama, koja je u Dej-

tonski sporazum ugra|ena da bi obezbedila tra-

jawe BiH i pored toga {to cepa nacionalne ko-

rpuse dva susedna naroda: Hrvata i Srba. Naime,

tvorcima Sporazuma bilo je jasno da Bosna i

Hercegovina mo`e opstati samo pod uslovom da

se Srbima i Hrvatima omogu}i da paralelno sa

dr`avnim odnosima unutar BiH, uspostave i

odnose sa susednim mati~nim dr`avama: Srbi-

jom i Hrvatskom. Predanim radom tu {ansu tre-

ba iskoristiti za stvarawe jedinstvenog

duhovnog, kulturno-prosvetnog, jezi~kog i

privrednog prostora Srbije, Crne Gore i

Srpske, jer bez toga ni dejtonska ni briselska

BiH ne mo`e opstati.

A paralelno s tom, za Bosnu i Hercegovinu

konstruktivnom aktivno{}u, treba omogu}iti

nevladinim organizacijama da nastave da

sakupqaju potpise za raspisivawe referenduma

za samoopredeqewe do otcepqewa. Naravno,

prikupqene potpise treba aktivirati samo uko-

liko bo{wa~ki politi~ari nastave da vode an-

tisrpsku politiku, a istovremeno da zata{kava-

ju svoje zlo~ine, po~iwene u ratu od 1992. do

1995. godine, nad Srbima, Hrvatima i sled-

benicima Fikreta Abdi}a.

REFERENDUM

U prvoj fazi referendumsko pitawe treba-

lo bi da glasi: Pristajete li da `ivite u za-

jedni~koj dr`avi s onima kojima smeta sve {to

je srpsko? Dakle, i u slu~aju potrebe da se pri-

meni pravo naroda na samoopredeqewe do ot-

cepqewa, prvo treba raspisati referendum up-

ozorewa.

A {to se ti~e ulaska u Evropsku uniju - ko-

ja je u politici prema BiH dobila ulogu {ar-

garepe, iz poznate "demokratske# krilatice o

{tapu i {argarepi, dok je neulasku pripala ulo-

ga {tapa - treba se pona{ati u maniru kiparskih

Turaka. Po`eleti `iteqima Federacije sre}an

ulazak u briselsku Evropu, a ostati po strani.

Naravno, takvo re{ewe treba primeniti, sa iz-

gledom na dobitak, ukoliko je uslov za ulazak

samozatajivawe, odnosno svo|ewe Republike

Srpske iskqu~ivo na ime, koje bi, na`alost,

nastavilo da irituje Bo{wake, ~iji lideri, bez

ustru~avawa, poru~uju Srbima da, ukoliko im se

ne dopada BiH po wihovoj meri, mogu da je na-

puste ne otu|iv{i ni deli} wene teritorije. To

poru~uju lideri naroda koji ni za turskog zem-

ana nije bio ve}inski u BiH. Oni to poru~uju

Srbima, iako je ~ak i Bewamin Kalaj, u svojoj

Istoriji Srba iz 1877. godine, napisao da su

Bosna i Hercegovina srpske zemqe. Naravno,

Srbi kao dr`avotvoran narod, i ne pomi{qaju

da, poput onih kojima ni dosta nije dosta,

pomenute zemqe prigrabe za sebe. Zadovoqni

su sa onim {to im je u Dejtonu pripalo.

¥ Predrag LAZAREVI]

MILO[EVI]EVO PISMO

Pismo g. Slobodana Milo{evi}a,

kojim se navodno ovla{}uje arbitar za

Br~ko da po svom naho|ewu donese od-

luku, nije punova`no, jer je napisano

po isteku mandata koji je imao kao ~lan

Srpske delegacije u Dejtonu. Osim to-

ga, ovaj imprimatur na postdejtonsku

odluku arbitra dao je kad je ve} bio pod

sumwom za zlo~ine po~iwene u ratu od

1992. do 1995. godine, pa se ne mo`e sma-

trati validnom, jer postoji mogu}nost

da je to u~inio u svrhu popravqawa

li~nog polo`aja na Zapadu, dakle, iz

koristoqubqa.

POPIS STANOVNI[TVA

Popisom stanovni{tva bili bi otk-

loweni brojni nesporazumi, koji

proizilaze iz politikantskog pristu-

pa minulom ratu, izazvanom odbaci-

vawem ve} potpisanog Kutiqerovog

Lisabonskog sporazuma, i to na osnovu

primedbe ameri~kog ambasadora, g.

Cimermana, da su wime o{te}eni in-

teresi Muslimana (sic!). A od reforme

Federacije BiH bitno }e zavisiti

karakter novog ustava.

ponedjeqak, 13. novembar 2006.POLIGON MI[QEWA

14

RE[AVAWE SRPSKOG NACIONALNOG PITAWA U SVETLU PROMENA DEJTONSKOG SPORAZUMA

DR@AVA PO MERI NARODA

Re{ewe srpskog pitawa svodi se na stvarawe svesrpske

dr`ave, ni velike ni male, dr`ave do koje treba do}i

iskqu~ivo primenom demokratskih metoda...

Dejton 1995. godine: Potpisivawe Sporazuma kojim je nastala

entitetska BiH, zasnovana na ~iweni~nom stawu

Prof. dr. Adnan Silajxi} je jedan

od najpoznatijih na{ih islamskih mi-

slilaca.

Redovan je profesor na Fakultetu

islamskih nauka u Sarajevu, gdje pre-

daje akaid i uporedne religije. Autor

je pet kwiga o islamu, islamskoj kul-

turi i civilizaciji. Uvijek je zani-

mqiv sagovornik. Za wega ne postoje

tabu teme, pa ni vehabizam u BiH, o ~e-

mu mnogi intelektualci izbjegavaju da

govore.

Profesora Silajxi}a smo na po-

~etku razgovora zamolili da u najkra-

}em objasni su{tinu vehabizma.

- Vehabizam je pokret koji se ve`e

za Muhammeda ibn Abdulvehaba koji

se pojavio u 18. stoqe}u u Nexdu, u Sa-

udijskoj Arabiji, ka`e Silajxi}. Na-

stao je kao reakcija na kolonijaliza-

ciju i okcidentalizaciju musliman-

skih zemaqa. u osnovi, ne mo`emo go-

voriti da je vehabizam, dok je wegova

poruka bila ograni~ena uglavnom na

Arabiju, bio negativna pojava. Za{to?

Prosto zato {to je Muhamed ibn ̀ Abdal-Wahab, poput i drugih pravaca ko-

ji su reagirali na modernizaciju mu-

slimana, te`io generi~kom odnosno

unutarwem razvoju islamske civili-

zacije pod sloganom "vra}awa ~isto-

me islamu#.

Ako bismo htjeli vehabizam karak-

terizirati u dvije re~enice, onda bi

to bilo ovako: to je u~ewe koje je raz-

vilo konzervativno ahistorijsko, mr-

tvo, stati~no, neatraktivno, dosadno

razumijevawe tradicije i koje, u skla-

du sa tim osporava svaku mogu}u vri-

jednost ~etrnaest stoqe}a razvoja

islamske intelektualne tradicije ko-

ja je proiza{la iz kur,anskih i posla-

ni~kih korijena.

Vehabije i ulema

¹ Preneseno u bosanskohercegova~-

ki kontekst, {ta to zna~i?

To zna~i da sa takvom "filozofi-

jom# islama, ali i povijesti, vehabije

u BiH nisu u stawu sebi, a kamoli tra-

dicionalnim bh. muslimanima artiku-

lirati putove islamske ili musliman-

ske modernosti. A mi smo ba{ sada su-

o~eni s takvom zada}om. Ne mo`emo se

vra}ati natrag, jer je to antiislamski

stav, niti mo`emo dozvoliti da nam

drugi sugeriraju modalitete izlaska

iz vi{estoqetne krize. Tu zada}u mo-

ramo sami izvr{iti.

Na`alost, ni oficijelna bo{wa~-

ka ulema nije jo{ sposobna ponuditi

djelotvorne odgovore. Ilmija na po-

~etku 21. stoqe}a, u ime tobo`we za-

{tite fundamentalnih kulturnih i

nacionalnih interesa, opravdava svoj

zastra{uju}i dogmatizam i krajwu in-

telektualnu i kulturnu rezistentnost.

Pitam vas {ta je to ulema, osim fa-

moznih ilahija i kasida, zna~ajno pri-

donijela radikalnom osvje`avawu bo-

{wa~kog kulturnoga bi}a? Oni jo{

`ive u uvjerewu da je duhovni i kultur-

ni identitet ne{to {to se ro|ewem

stje~e, {to je povjesno fiksirano i

{to ne podlije`e bilo kakvim pro-

mjenama i razvoju, a ne ne{to {to se

vremenom gubi ili osvaja, ba{ kao i ~o-

vjekova sloboda.

U tom smislu nema nekih zna~aj-

nijih razlika izme|u oficijelne ule-

me i vehabija. I jedni i drugi ostaju kod

neke vrste potisnute religioznosti

ili redukovanoga islama samo {to ve-

habije u svojemu pogledu na islam vi-

{e insistiraju na povijesno dovr{e-

nim tradicionalnim, a Ilmija povi-

jesno istro{enim kulturnim paradig-

mama.

Ho}u kazati da se vehabije nisu po-

javile tek onako. Nisu tu u pitawu, ka-

ko se nerijetko misli, iskqu~ivo voj-

ni i politolo{ki razlozi. Obi~no se

wihova pojava vezuju za rat u Bosni i

Hercegovini.

¹ Ali, do{li su za vrijeme rata...

- Jesu do{li tu, ali ipak, treba ka-

zati da se mi prvi put nismo suo~ili

sa tom vrstom tuma~ewa islama dola-

skom Arapa, stranaca u BiH. Mnoge

na{e kolege su se obrazovale na sau-

dijskim univerzitetima u Medini i

Meki. Konceptualno gledano takvo tu-

ma~ewe islama u Bosnu unose svr{e-

nici poznatih univerziteta u Medini

i Meki koncem osamdesetih godina

pro{loga stoqe}a. Utjecaj takvih ide-

ja na razvoj vjerskog `ivota Bo{waka

u kasnijim godinama trebalo je ozbiq-

nije sociolo{ki pratiti. Na`alost,

takva kriti~ka projekcija je izosta-

la.

¹ Jesu li ve} tada neki od tih

studenata prihvatili vehabizam?

- Ne, ne, ne mo`emo re}i da su to

u~inili oficijelno. Uostalome, to i

nije tako va`no, va`no je, zbog potre-

be temeqitog propitivawa takvoga

fenomena, da su odre|ena tuma~ewa

islama koja su nas zapqusnula u to vri-

jeme iz Saudijske Arabije bila bli-

ska vehabijskom poimawu ~ovjeka i dru-

{tva, svijeta. Na`alost, u nedostatku

razvijene, u naj{irem smislu, dru{tve-

ne misli u Islamskoj zajednici, obra-

zovne institucije muslimana olahko

su prelazile preko takvih pojava. Iz

toga mo`emo izvu}i zakqu~ak da se da-

na{we forme vehabizma u Bosni mo-

gu donekle generi~ki vezati za stihij-

no i latentno, zasigurno nesvjesno, in-

stalirawe takvih ideja uo~i rata.

Ebu Hamzina

"

lekcija"

Stoga mislim da se sa pres-konfe-

rencijom koja je u srijedu odr`ana u

atriju Fakulteta islamskih nauka, a

koja je uprili~ina pod pritiskom jav-

nog mnijewa, dobrano zakasnilo. Sva-

ka reakcija post festum, zacijelo go-

vori da mi u Islamskoj zajednici ni-

smo kadri jo{ uvijek kontrolirati a

kamoli usmjeravati procese vjerskog

`ivota u Bosni i Hercegovini. A ba{

je projektirano usmjeravawe procesa

razvoja vjerskog `ivota na{a najve}a

obaveza i zada}a. Islam nas u~i da se

ni{ta ne smije prepu{tati slu~aju.

Mora se sa~initi dugoro~na projek-

cija i u toj projekciji sistemati~no ra-

diti na razvijawu jedne radikalno dru-

ga~ije islamske paradigme koja }e mo-

}i da obuhvati ~itav spektar tuma~e-

we islama, od onog akademskog preko

tradicionalnog, zatim raznih formi

reformisti~kog tuma~ewa islama, ve-

habijskoga, {iijskog, raznolikih for-

mi teorijskog i prakti~nog sufizma,

koji je prisutan na na{oj dru{tvenoj

sceni.

¹ Ali sada govorimo o vehabijama.

Je li realna opasnost od vehabija u

smislu rastakawa bo{wa~kog bi}a?

- Dugoro~no gledano jeste. Sa svo-

jim specifi~nim religijskim shva}a-

wem svijeta, specifi~nim ure|ewem

socijalnih i u naj{irem smislu dru-

{tvenih odnosa me|u qudima, vehabi-

zam se u Bosni ve} instalirao kao pre-

poznatqiva religijska, kulturna i so-

cijalna pojava i kao takav on se reper-

kutira na dru{tvenu praksu Bo{waka

muslimana, ali i drugih gra|ana Bosne

i Hercegovine. On je ozbiqno razdvo-

jio roditeqe i djecu, duhovnog pogla-

vara i imame, profesore i studente, xe-

mate, mahale, kvartove itd.

Treba ra{~istti jednu stvar! Taj

idejni ili interpretativni spektar

islama, pa unutar wega i bukvlisti~-

ko u~ewe i tuma~ewe vehabija, po se-

bi nije ne{to zabriwavaju}e niti ne-

gativno. On se izvodi iz same naravi

islama. Islam podrazumijeva neslu}e-

ne mogu}nosti raznolikih tuma~ewa

Kur ana. Sam Kur an posjeduje brojne

nivoe, dimenzije zna~ewa. I sasvim je

prirodno da te dimenzije sve osobe po-

jedina~no ne mogu na jednak na~in ot-

krivati, niti ih interpretirati. U

tome ne vidim ni{ta sporno. Me|u-

tim, sporno je ekskluzivirawe bilo

kojeg toka tuma~wa islama. U na{emu

slu~aju neprihvatqivo je da vehabije,

prema kojima smo sve vrijeme bili vi-

{e nego tolerantni, mati~ni tok tu-

ma~ewa islama u Bosni progla{avaju

krivovjernim. Pluralizam i sloboda

tuma~ewa su Bo`ji milosni dar, sva-

ko druga~ije gledi{te nema nikakvog

upori{ta u tekstu Kur ana, niti Po-

slanikovog suneta. Ocjene da na{i mu-

slimani ̀ ive krivovjerni islam je dr-

ska, bezobrazna i krajwe iritantna.

¹ Ko ju je izrekao?

- Izrekao ju je, mediji to vi{e pu-

ta ponavqaju, Ebu Hamza, jedan od ute-

meqiteqa vehbijske zajednice u Bo-

sni i Hercegovini. On je rekao da mu-

slimani u Bosni i Hercegovini ne ̀ i-

ve autenti~ni islam, da su autenti~-

ni islam upoznali tek wihovim dola-

skom, da mi muslimani `ivimo jedan

komunisti~ki, udba{ki, redukovani

islam itd. Moram re}i da me ta wego-

va izjava stra{no pogodila i osjetio

sam da na taj na~in ugro`ava moje ele-

mentarno pravo kao muslimana koji

ve} ba{tini vi{estoqetnu islamsku

tradiciju i prepoznatqive forme we-

noga izra`avawa u Bosni i Hercego-

vini.

Dakle, vehabije, kao mawa skupina,

ugro`avaju elementarne prava bosan-

skohercegova~kih muslimana koji su

institucionalno sabrani u Islamskoj

zajednici. Takva vrsta pona{awa se

mora sankcionirati! Islamska zajed-

nica mora na}i na~ina da se tim qu-

dima zabrani da agresivno postupaju

prema imamima. Imami su do sada bi-

li jako tolerantni prema wima. Ima-

ju pravo na vlastitu paradigmu isla-

ma, ali nemaju pravo uznemiravati dru-

ge vjernike koji ne misle kao oni i ne-

maju pravo dr`ati nam lekcije o ~isto-

me i izvornome islamu. Kamo sre}e da

nas svojom teorijom islama mogu pro-

d u k t i v n o

uvesti u su-

v r e m e n i

svijet, mi

bismo ih ra-

{irenih ru-

ku do~eka-

li. Narav-

no, za takav

pothvat oni niti imaju intelektual-

ne snage, niti pameti, a jo{ mawe mu-

drosti.

¹ I {ta ~initi?

Ni{ta ne}emo posti}i saop}ewi-

ma, pres-konferencijama, rezolucija-

ma, niti zabranama. Islamska zajedni-

ca se mora otvoriti za nove procese.

Da li je ona sposobna kadrovski, ma-

terijalno itd, to je drugo pitawe. Bez

otvarawa nove stranice u reformi od-

gojnih i obrazovnih institucija u

islamskoj zajednici, dr`im da vehabi-

zam ne}e biti u jewavawu, ve} da }e

dobiti na svojemu zamahu i da }e posta-

ti jo{ sna`niji i agresivniji.

Vehabizam

i novac

Mi u Islamskoj zajednici moramo

shvatiti da su stare forme islamskog

obrazovawa prevazi|ene i da pred so-

bom imamo generaciju radikalno dru-

ga~ijeg mentaliteta, druga~ijeg senzi-

biliteta i shva}awa svijeta. Dakle, u

dobroj mjeri su i institucije Islam-

ske zajednice krive {to veliki broj

mla|ih qudi pristaje uz vehabijski po-

kret. Nije u pitawu samo novac. Ne!

Obi~no se misli - tamo qudi idu zato

{to im se daje 50, 100 maraka. To je

krajwe pojednostavqeno posmatrawe

ovoga fenomena. Wima su se prikqu-

~ili ne samo siroma{ni nego i jako bo-

gati mladi}i. U takav projekat se ula-

`u ogromna sredstva. Ukratko, radi se

o jednom odve} slo`enom pokretu, ko-

ji }e uz druge pravce religijskog mi-

{qewa i uop}e dru{tvene i kulturo-

lo{ke procese kod nas, biti jedan od

zna~ajnijih faktora razvoja Islamske

zajednice u narednim desetqe}ima.

Islamska zajednica mora osvajati

kulturnu i dru{tvenu scenu Bosne.

Mora vratiti povjerewe mla|im gene-

racijama. Najodgovorniji qudi Islam-

ske zajednice moraju vi{e razgovara-

ti s mladim qudima, sa obi~nim vjer-

nicima, a ne samo koketirati sa poli-

ti~arima i estradnim kulturnim po-

slenicima. U mjeri u kojoj mi u Zajed-

nici budemo osvajala taj prostor, bit

}e potiskivane sve nus religiozne i

kulturne pojave koje trenutno u Bosni

i Hercegovini postoje, pa i vehabizam

kao reaktivna pojava. Ukoliko mla|oj

generaciji i muslimanima Bosne i Her-

cegovine ponudimo boqu paradigmu

islama u 21. stoqe}u, ja vas uvjeravam

da vehabije nemaju tu {ta tra`iti.

¹ A {ta vi, profesori medresa,

islamskih pedago{kih akademija i Fa-

kulteta islamskih nauka u vezi s tim

~inite? Evo, imate deklaracije, odlu-

ke Rijaseta.

- Na `alost, nema nikakve esin-

hronizacije izme|u najvi{ih institu-

cija Islamske zajednice i Fakulteta.

Kad je neko iz Rijaseta Islamske za-

jednice do{ao kod mene u kabinet da

o tome razgovaramo?

¹ Ali, imate stavove Rijaseta o

tome?

- Mi na Fakultetu ~inimo sve da

mla|im generacijama plasiramo dina-

mi~no razumijevawe islama, koje }e

im pomo}i da se sutra, kad zavr{e stu-

dije, suo~e ne samo sa dru{tvenim pro-

cesima, kulturnim, politi~kim u Bo-

sni i Hercegovini, nego i svijetu. To

je moja ocjena.

Nakon zavr{etka islamskih stu-

dija, oni na`alost gube svaku vezu sa

Fakultetom. Ostaje pitawe da li se

oni kasnije u intelektualnom, duhov-

nom i emocionalnom smislu adekvat-

no razvijaju. Za to su odgovorne vjer-

sko-prosvjetne slu`be Rijaseta.

¹ Ima li vehabija na Fakultetu i

u medresama?

- Apsolutno nema na Fakultetu i

medresama. U islamskim pedago{kim

akademijama mislim da postoje qudi

koji su skloni takvim idejama. ^iwe-

nica da se na pedago{kim fakulteti-

ma u zenici i Biha}u ne izu~avaju ma-

gistralni tokovi muslimanskoga mi-

{qewa kao {to su Kelam, islamska

filozofija i sufizam, koji su musli-

manske narode uvrstili u red mo}nih

svjetskih intelektualnih i kulturnih

tradicija svijeta, dovoqno govori.

Konformizam

intelektualaca

¹ Za{to mnogi intelektualci u

Islamskoj zajednici i van we izbjega-

vaju da govore o vehabizmu? Da li je to,

mo`da, iz straha?

- Nema tu straha. U pitawu je ~i-

sti ili za Bo{wake intelektualce po-

slovi~ni konformizam. Na{i su se

intelektualci u ratu pona{ali kon-

formisti~ki.

I to je vrlo ru`na pojava. Zbog

stra{nog konformizma, intelektua-

laca u islamskoj zajednici, pa i {ire,

mislim da vehabizam ima izgled da se

kao pokret omasovquje. Govorim o kon-

formizmu bo{wa~kih intelektuala-

ca, jer Islamska zajednica jedino uz

pomo} bo{wa~kih intelektualaca ko-

ji mo`da i nemaju direktne veze sa in-

stitucijama Zajednice mo`e da usmje-

rava procese. Ne mo`e ona sama. Jer se

radi o slo`enoj pojavi koja se mora

interdisciplinarno motriti.

¹ Kad ste se vi, intelektualci u

Islamskoj zajednici, samoinicijativ-

no oglasili o vehabijama?

- Ne moramo se oglasiti u mediji-

ma. O tome pi{emo tekstove i kwige.

Evo, prije nekoliko mjeseci ja sam ob-

javio kwigu pod naslovom Muslimani

u tragawu za identitetom u kojoj go-

vorim o tome. To {to bosanska musli-

manska javnost o tome ne zna ni{ta,

nije moj problem.

¹ [ta mislite o izjavi svog prija-

teqa i kolege Re{ida Hafizovi}a da

iza vehabija stoji engleska obavje{taj-

na slu`ba?

- Obi~no su iza svih reformisti~-

kih pokreta stajale odre|ene obavje-

{tajne slu`be. I vehabije su u Saudij-

skoj Arabiji instalirali Englezi. To

je dokazano. Dr`im da ta izjava ima

utemeqewa i sasvim sam siguran da ra-

zne {pijunske i obavje{tajne slu`be

koriste vehabije u smislu destabili-

zirawa dru{tvenih odnosa u Bosni i

Hercegovini i relativizirawa poli-

ti~ke pozicije Bo{waka u konstitu-

irawu nove dr`avne i dru{tvene bo-

sansko-hercegova~ke strukture.

¥ Razgovarao

[efko HOXI]

INTERVJU: PROF. DR ADNAN SILAJXI]

Vehabije u BiH nisu u stawu sebi, a kamoli tradicionalnim bh.

muslimanima artikulirati putove islamske ili muslimanske modernosti

¹ Neprihvatqivo je da vehabije, prema kojima smo sve vrijeme bili vi{e

nego tolerantni, mati~ni tok tuma~ewa islama u Bosni progla{avaju

krivovjernim ¹ Ukoliko mla|oj generaciji i muslimanima Bosne

i Hercegovine ponudimo boqu paradigmu islama u 21. stoqe}u, ja vas

uvjeravam da vehabije nemaju tu {ta tra`iti

POVIJESNA ARHEOLOGIJA

- Jako je va`no naglasiti da vehabije duboko `ive ne u tradicionaliz-

mu, nego u krajwe zatvorenome konzervativnom svijetu u kome se ispoqava

slijepa religioznost, slijepa vjera. Vehabije ne shvataju povijest u smis-

lu wenog kontinuiranog razvoja. Povijest je za wih zavr{ena u drugom,

tre}em stoqe}u po Hixri. Vehabije nisu sposobne ̀ ivjeti ̀ ivot u kulturi.

oni svoju vjeru `ive u ve} istro{enim obrascima koji pripadaju nekoj

vrsti povijesne arheologije.

ponedjeqak, 13. novembar 2006. U OGLEDALU [TAMPE

15

VEHABIZAM U BiH ]E BITI

JO[ SNA@NIJI I AGRESIVNIJI

VEHABIZAM U BiH ]E BITI

JO[ SNA@NIJI I AGRESIVNIJI

VEHABIZAM U BiH ]E BITI

JO[ SNA@NIJI I AGRESIVNIJI

VEHABIZAM U BiH ]E BITI

JO[ SNA@NIJI I AGRESIVNIJI

VEHABIZAM U BiH ]E BITI

JO[ SNA@NIJI I AGRESIVNIJI

VEHABIZAM U BiH ]E BITI

JO[ SNA@NIJI I AGRESIVNIJI

VEHABIZAM U BiH ]E BITI

JO[ SNA@NIJI I AGRESIVNIJI

VEHABIZAM U BiH ]E BITI

JO[ SNA@NIJI I AGRESIVNIJI

VEHABIZAM U BiH ]E BITI

JO[ SNA@NIJI I AGRESIVNIJI

Prof. dr Adnan Silajxi}: Vehabije se nisu

pojavile tek onako

VEHABIZAM U BiH ]E BITI

JO[ SNA@NIJI I AGRESIVNIJI

Prodajem novu zavr{enu ku}u na dobroj

lokaciji u Novom Sadu (230mŸ stam-

benog, 100 mŸ poslovnog) i plac 750 mŸ.

Kompletna dokumentacija i infra-

struktura, tel. 00381648454516.

Prodajem ku}u 9h10, prizemqe po-

slovni prostor, sprat i potkrovqe

stanovi, nedovr{ena novogradwa, tel.

051/317-719.

Prodajem povoqno lijepo sre|enu,

useqivu ku}u 10h10 sa prate}im ob-

jektima , uz asfalt u Lamincima ,pored

Gradi{ke, cijena po dogovoru, tel.

051/815-053.

Prodajem ku}u v.p. novogradwa 2004.

voda, struja, telefon, u Rami}ima kod

"Unisa#, kod kafea "Romb#, cijena po

dogovoru, tel. 065/521-481.

Prodajem ku}u u Trnu sa dvori{nom

zgradom i 1 dunum zemlqe, tel. 051/

586-587.

Prodajem stariju ku}u i 6.200 mŸ, (2.000

mŸ {ume) zemqe 1 km od "Elektro-

prenosa# Rami}i (cijena povoqna),

zvati posle 19 ~asova, tel. 065/636-319;

393-104.

Prodajem ku}u 9h10 m nedovr{enu

novogradwa prizemqe, poslovni pros-

tor, tel. 317-719.

Prodajem ku}e u Bawoj Luci naseqe

^esma, idealno za dvije porodice; dva

brata ili oca i sina cijena 65.000 evra

sve sa regularnim papirima, tel.

065/895-446; 051/308'487; 065/624-858.

Prodajem useqivu spratnicu na 1810mŸ

, ku}a za ru{ewe na 948 mŸ, ul. Jovana

Bijeli}a 184-Novakovi}i, tel. 051/

427-131.

Prodajem baraku u Lazarevu, 59 mŸ,

preko puta "Intereksa#, tel. 065-

520-636.

Prodajem ku}u ( naseqe Dervi{i), ul

Jovana Bijeli}a 178 Bawa Luka, tel.

051/385-917.

Prodajem staru ku}u u Gradi{ci, u

centru grada na placu od 300 mŸ, ima ur-

banisti~ku saglasnost za gradwu ku}e

na sp. dimenzija 10h19 sa podrumom i

poslovni prostorom, tel. 051/831-232;

065/663-787.

Prodajem ku}u u Novoj Topoli, 9h9 m

na placu od 950 mŸ, tel. 051/831-232;

065/663-787.

Prodajem ku}u u Bosanskoj Krupi

10x11 mŸ, tel. 065/862-890.

Prodajem ku}u u Gradi{ci kod "Tak-

si-bara# - 10 h11 metara, na sprat sa

polueta`om, centralno grijawe, na

1000 mŸ placa pod dvori{tem i

vo}wakom, tel. 051/814-945; 065/

452-500.

Prodajem u Mahovqanima ku}u i 20

dunuma zemqe, mo`e i placevi, tel.

065/914-699; 062/293-659.

Mijewam ku}u u Slavonskoj Po`egi za

Bawu Luku, tel. 051/212.628L065/322-

834;00385989645745.

Izdajem sprat ku}e od 100 mŸ, novo-

gradwa, ulica Kwaza Milo{a 45 A

Lazarevo 3, tel. 316-806; 065/202-160;

065/202-161.

Izdajem namje{ten stan, privatna

ku}a, naseqe Sunca, grijawe na struju

ili drva, tel. 065/705-323.

Prodajem dvoiposoban stan, tel.

051/212.628,065/322-834.

Prodajem dvoiposoban stan u Mejdanu

ili mijewam za trosoban - do drugog

sprata ili za ku}u, tel. 051/212-

628;065/322-834.

Prodajem trosoban stan, 62mŸ, u Novom

Sadu, tel. 065/534-771.

Prodajem stan u Novom Sadu 62 mŸ. 40

000 evra, ekstra ponuda, tel. 0000.

Prodajem ve}i dvosoban stan 65mŸ u

Boriku, I sprat, ~etvorospratnica,

brzo useqiv, tel. 065/819.565.

Prodajem trosoban stan u Gradi{ci u

ul. Kozarskih brigada, povr{ine 82.50

mŸ, tel. 051/831-232; 065/663-787.

Prodajem jedosoban stan 33 mŸ/IVsprat, ulica I Kraji{ke brigade n.o.

ciijena 50,000 KM, tel. 000.

Prodajem nov stan 70mŸ, drugi sprat

,centar Gradi{ke. (Hipo banka)cije-

na 1100 mŸ, tel. 051/814-151; 065/580-404.

Stan u centru blizu zgrade Vlade RS

35 m u izgradwi useqiv septembra 2007.

godine, tel. 051/484-805.

Prodajem ili mjewam dvosoban stan u

Maglaju za isti u Republici Srpskoj

ili Srbiji, tel. 38765296093.

Kupujem bez posrednika mawi dvosoban

stan u centru grada ili u Boriku, tel.

065/949-998.

Kupujem dvosoban stan u centru, bez

posrednika, do 4 sp. samo ozbiqne

ponude, tel. 065/694-653.

Kupujem stan od 50 - 60 mŸ u Bawoj Lu-

ci, tel. 065- 528-320.

Kupujem stan mawe spratnosti u cen-

tru Bawe Luke, tel. 065/614-885.

Hitno kupujem mawi stan, tel. 065/696-

604;051/211-684.

Kupujem stan do 55.000 KM, tel. 065/

352-251.

Kupujem stan mawe spratnosti u cen-

tru Bawe Luke, tel. 38765614885.

Mijewam dvosoban stan od 64 mŸ, u

Obili}evu za dva jednosobna ili jedan

jednosoban uz doplatu, tel. 051/429'662.

Mijewam ili prodajem trosoban stan

na Star~evici za jedosoban ili

dvosoban, tel. 051/212-628.065/322.834.

Mijewam trosoban stan u Gradi{ci

82.50 mŸ za odgovaraju}i u Biha}u, tel.

051/831-232; 065/663-787.

Izdajem komforno namje{tene stanove

(75 mŸ) za poslovne qude ili strance,

udaqen od zgrade Vlade 1 km, tel. tel.

065/415-097; 065/250-512.

Izdajem stan 50 mŸ u Obili}evu, ul.

Prote Arsenija ̂ arnojevi}a 1 A cen-

tralno grijawe u ku}i, poseban ulaz,

tel. 063/892-097.

Izdajem dvosoban nenamje{ten stan,

poseban ulaz, ul. Jovice Savinovi}a 16

g, tel. 051/353-618.

Izdajem dvosoban polunamje{ten stan,

tel. 303-840.

Izdajem stan, povoqno, tel. 065/

632-146.

Izdajem jednosoban stan na Lau{u, tel.

352-917.

Izdajem stan za dvije studentkiwe na

Lau{u, tel. 280-392.

Izdajem stan studentima- stan sa

poslebnim ulazom i centralnim gri-

jawem, stan se nalazi blizu studentskog

doma, tel. 438-590.

Izdajem dvosoban stan u Buxaku 3,

ulica Knaza Milo{a, tel. 316-

806;065/202-160; 065/202-161.

Izdajem dvenu sobu, kuhiwu i kupa-

tilo, poseban ulaz ul. Jovana Bijeli}a

126 Zalu`ani, tel. 051/453-832; 051/

385-635.

Izdajem dvosoban namje{ten stan u

ul. Slobodana Jovanovi}a 25, tel.

051/303-114.

Izdajem namje{tenu jednokrevetnu

(dvokrevetnu) sobu mu{krcima, tranz-

it iza "^ajaveca#, tel. 051/213-483.

Izdajem jednosoban namje{ten stan u

ul. Wego{eva 35 A, Bawa Luka, tel.

051/303-097.

Izdajem jednosoban namje{ten stan

sa grijawem, tel. 051/461-991.

Izdajem le`aj u Boriku u trosobnom

stanu, studentkiw. Korduna{ka 10, tel.

065/587-826.

Izdajem namje{tenu sobu sa kupa-

tilom, poseban ulaz, privatna ku}a,

tel. 281-948.

Izdajem dvosoban namje{ten stan kod

Zelenog mosta, tel. 051-463-950; 065-

447-070.

Izdajem povoqno jednosoban kom-

foran stan ul, Ilije Grbi}a 4 Bawa

Luka, kod N. Sunce, tel. 051/213-272.

Izdajem namje{ten dvoiposoban stan

u Buxaku, tel. 065/692-568.

Izdajem sobu za dva u~enika u centru

Borika, povoqno, tel.065/462-384.

Izdajem trosoban namje{ten stan sa

centralnim grijawem, ul. Jovice Savi-

novi}a 81b, tel. 051/362-668, 065/696-

676.

Izdajem namje{ten stan.Prizemqe

kuce.Naseqe"Sunce".Grijawe na stru-

ju ili drva, tel. 38765705323.

Hitno tra`im trosoban namje{ten

stan za iznajmqivawe za stance, tel.

065/696-604; 051/211-684.

Tra`im cimera-cimerku, trosoban

stan, privatno, centralno grijewe,

telefon, kablovska, 150 km mjese~no

plus re`ije, tel. 065/596-396.

Prodajem ili mijewam lokal u Gra-

di{ci za Bawu Luku, tel. 065/884-482.

Prodajem lokal 70 mŸ Ro Bau Derven-

ta, Zanatski centar "Milenijum#, ci-

jena po dogovoru, tel. 065/522-422;

065/620-213.

Prodajem lokal od 70 mŸ, u Derventi,

zanatski centar, "Milenijum#, cijena

po dogovoru, Ro-Bau, tel. 065/522-422;

065/620-213.

Prodajem kvalitetan metalni kiosk

4h3 m u Gradi{ci, kompletno oprem-

qen za djelatnost, tel. 051/831-232;

065/642-028.

Izdajem poslovni prostor, ( kance-

larije), u ul. Gr~koj kod hotela "Bos-

na#, tel. 065/562-633.

Izdajem nov, namje{ten kancelarijs-

ki prostor 15 mŸ, upotrebna dozvola,

ul. Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 92,

Bawa Luka, tel. 065/541-965.

Izdajem 72 mŸ, poslovnog prostora 4

kancelarije, u J. Du~i}a 55, sa upotreb-

nom dozvolom, tel. 065/286-621; 065/

228-870.

Izdajem poslovni prostor 30 mŸ, Gun-

duli}eva 72, upotrebna dozvola, tel.

051/306-478; 065/535-890.

Izdajem poslovni prostor od 70 mŸ u

ul. Stepe Stepanovi}a, tel. 065/

707-190.

Izdajem u centru grada 100 mŸ, vi-

{enamjenskog poslovnog prostora +50

mŸ na spratu sa upotrebnom dozvolom,

tel. 065/581-549.

Izdajem ili prodajem lokal (kance-

larija) povr{ine 20 mŸ u novogradwi,

kod studentskog doma, tel. 065/575-928.

Izdajem poslovni prostor u Gradi{ci

30mŸ, regulisana upotrebna dozvola,

tel. 051/830-688.

Prodajem zidanu gara`u 16 mŸ sa

kanalom, Star~evica, Srpskih do-

brovoqaca 20, tel. 051/302-210.

Prodajem gara`u u dupleksu zgrade

M.Obili}a (kod Zelenog mosta)

mogu}a izgradwa, tel. 469-541.

Prodajem plac u Lakta{ima, tel. 065/

604-188.

Atraktivan ve}i plac, idealan za

stambeno poslovnu zgradu u Prwavoru

uz glavnu saobra}ajnicu, povoqno, tel.

318-296; 661-165.

Prodajem 8 dunuma zemqe Nova Topo-

la kod Bos. Gradi{ke, zvati od 10 do

20 ~asova, tel. 0038552543601.

Prodajem 1 dunma zemqe u Jablanu ob-

jekat 8h7 m sa izlivenom prvom plo~om,

tel. 0046 111 31 987.

Prodajem 10,5 dunuma obradive zemqe

u Milosavcima, op{tina Lakta{i uz

put, pogodna za gradwu ku}e 1/1, cije-

na 1 KM/mŸ, tel. 065/512-822.

Prodajem 3.000 mŸ, zemqe 1 km od "Elek-

troprenosa# od toga 500 mŸ, {ume) ci-

jena povoqna, zvati poslije 19 ~asova,

tel. 065/636-319; 393-104.

Prodajem 10 dunuma zemqe u [u{-

warima, struja, voda, telefon, asfalt,

gradski prevoz, tel. 051/216-140;

065/210-057.

Prodajem plac 3,5 dunuma u [u{wari-

ma, ogradjen, asfalt, tel. 065/510-074.

Prodajem 10 dunuma zemqe u

[u{warima, struja, voda, telefon, as-

falt, gradski prevoz, tel. 051/216-140;

065/310-057.

Hitno prodajem placeve u Prwavoru

10 dunuma ili mijewam za BL nekret-

nine, zvati uve~e, mogu} svaki dan, tel.

065/418-614.

Prodajem placeve u Prwavoru, ulica

M. Bijeli}a bb - voda, struja, telefon,

tel. 065/515-975.

Prodajem plac 4 dunuma u komadu -

pogodno za izgradwu poslovnog ob-

jekta na autoputu Bawa Luka-Lakt{i

uz RK Slavija, tel. 0000.

Prodajem plac od 500 mŸ za gradwu

porodi~ne ku}e, cijena po dogovoru i

vidjewu placa, naseqe Lau{-Bawa Lu-

ka, tel. 051/437-862.

Prodaeem 4 placa 700-800 mŸ, ul Jo-

vana Bijeli}a 184, tel. 051/427-131.

Prodajem gradjevinsko zemqi{te u

Gradi{ci, asfalt pored placa,

sprovedena struja i voda, tel. 051/

830-688.

Prodajem plac 3,5 dunuma u [u{wari-

ma, ogra|en, asfalt, tel. 38765510074.

Izdajem dvokrevetnu sobu studenti-

cama, u centru grada, sa odvojenom kuhi-

wom i kupatilom, tel. 065/900-365;

051/305-702.

Izdajem sobu za dvije studentice ili

studenta, cijena povoqna sve po do-

govoru, ul. Beogradska 2, Borik, zvati

od 8 do 23 ~asa, tel. 300.587.

Izdajem dvokrevetnu sobu studentima

- u Boriku, tel. 065/416-866.

Izdajem sobu s centralnim grijawem,

poseban ulaz, Nova varo{, tel. 051/

303-073.

Prodajem vrlo povoqno vikendicu u

Kaocima kod Srpca, sa mawom dvo-

ri{nom zgradom 2050 mŸ zemqe, 18 ple-

menitih vo}ki, voda prirodnam padom,

Sava 330 m, planina 50 m, tel. 065/

717-820.

Prodajem "lanciu#, 1100 cm¿, god.

proizvdwe 1997, registrovan godinu

dana, u odli~nom stawu, cijena 6.750

KM, tel. 065/293-832.

Prodajem "ford ka" 1.3. benz. abs, bo-

ja crna, klima, alu felge, registrovan

u ekstra stawu, tel. 065/604-102.

Prodajem golf 1.1. kubika 83 god. ben-

zinac,, tel. 051/385-708; 065/493-238.

Prodajem Hyndai trajet 2.0.GLS.

2001.god, klima ABS, EBN, prvi vlas-

nik - u odli~nom stawu, tel. 065/

510-074.

Hitno prodajem porodi~ni auto kar-

avan fijat-palio 2000 god.- pre{ao

34000 km, prva ruka, povoqno, o~uvan,

metalik sa alarmom, muzikom, reg-

istrovan u RS, zvati nave~e, tel.

065/516-930.

Prodajem jettu 1, bijela, 82. g.p. 1. vlas-

nik, u odi~nom stawu, cijena po do-

govoru, Mrkowi} Grad, tel. 065/

835-090.

Prodajem "opel askonu# u odli~nom

sawu, registrovana do 06.2007., tel.

'65/710-665.

Prodajem "kadet suzu karavan# 90 go-

di{te 1400 kubika - alarm, centralna

brava, daqinsko zakqu~avawe, euro

kuka, registrovan, tel. 065/621.025.

Prodajem dijelove za #

pasat 2# sa

K glavom, 1,8 benzin, tel. 065/542-216.

Prodajem motor za golf 1800 kubika

u odli~nom stawu, tel. 065/542-216.

Prodajem Hundai trajet 2.0 GLS,

2001.godi{te, klima, ABS, EBN ...prvi

vlasnik,u odli~nom stawu, tel.

38765510074.

Prodajem ma{inu za mqevewe mesa -

sa trofaznim motorom, tel. 051/370-

711; 065/ 206-060.

Prodajem brentu Tip 1000, sa kolici-

ma i opremom, mo`e i kompenzacija,

tel. 065/518-181; 051/58-263 000025 G.

Prodajem kompletnu pekaru, rota-

ciona pe}, komora, mikser, lamina-

tor, presa, veknerica, kiflerica itd.

- Doboj, tel. 065/971-511.

Prodajem sija~icu za krompir, dvored-

na, u odli~nom stawu, ili mijewam za

sviwe, Mrkowi} Grad, tel. 065/

395-273.

Prodajem brna~u, rasipa~, traktorsku

prikolicu, traktorsku dizalicu i

hranilicu sa sviwe sa ko{em za hranu,

tel. 051/815-053.

Prodajem laptop sa kablovima i pro-

gramom na na{em jeziku za autodijag-

nostiku vw, mercedes opel, bmv, vol-

vo garancija obuka nov, tel. 065/

544-084.

Profi klavijatura casio HT-6000

izuzetna za folk muziku amaha 999

KM hitno!!! prodajem, tel. 065/516-930.

Prodajem hitno Weltmaister har-

moniku SUPITA PROFESION-

ALL sa koferom orginal wema~ka

samo 1298 EU fiksno-zvati nave~e,

tel. 065/516-930.

VIONILA tro~etvrtinka samo 398

KM ili mijewam za drugo. Profe-

sionalne klavijature casio cz-5000 -

izuzetno za folk muziku prodajem -

700 EU ili mijewam, zvati uve~e, tel.

065/516-930.

Prodajem harmoniku 8 registara 80

basova - nova hermonika - 60 basova,

3 registra, u koferu, tel. 51/ 370.711;

065/206-060.

Prodaje se povoqno pijanino "^ajka#

(ruska), tel. 051/437-483.

Prodaeem nov fotoaparat "CANON

" PRIMA ZOOM 85 H (38-85 mm

ZOOM 3 dz 120 KM) i kolekciju is-

pravnih gramofonskih plo~a (naro-

dne, zabavna, stana, 1 KM -kom, tel.

052/233-550, 065/360-724.

Prodajem dva pult fri`idera du`ine

2 m i ormar komoru - dvokrilni, tel.

065/663-429.

Prodajem termo pe} u doborom stawu,

tel. 065/926-031.

Prodajem tepih 100 % vuna , 3h4 m, tel.

051/453-422.

Prodajem novu fotequ, tel. 436-505;

065/894-911.

Prodajem rashladnu vitrinu LTH, Gra-

di{ka, tel. 051/831-232; 065/642-028.

Brzo, kvalitetno, povoqno ~istim

dimwake, tel. 051/397-396.

Sastavqam tu`be, `albe, ugovore,

molbe, prijedloge, punomo}ja, reg-

istrecije preduze}a D.O.O., tel.

065/518-079.

Punim tonere za laserske i kertridze

za inkjet {tampa~e, dolazim na va{u

adresu po prazan i vra}am napuwen.

Velika u{teda za one koji ~esto ko-

riste {tampa~

danijel.ljepojevich @gmail. com,

tel. 051/497-141.

Popravqam ra~unare. Instalacije i

reinstalacije Windows-a, koa i svih

potrebnih i dodatnih progrma i ure-

djaja. Besplatan dolazak danijel.lje-pojevich @gmail. com, tel. 051/462-446.

Servirawe svih kvarova na ra~unaru.

Rje{avawe problema sa zvukom,

slikom i konekcijom danijel.ljepoje-vich @gmail. com, tel. 065/497-141.

Popravqam sve vrste fotoaparata -

Miki, tel. 065-573-349.

Brzo i kvalitetno kucam i {tampam

diplomske, seminarske maturske i

druge radove, tel. 051/453-150; 065/

581-738.

Kursevi instrukcije iz engleskog jezi-

ka 1 sat/5 KM i prevod tekstova str.

A4/10 KM i sudska ovjera dokumena-

ta, tel. 065/938-401.

Brusim i lakiram parket i brodski

pod, tel. 051/428-070; 065/545-943;

065/785-769.

Dimwa~ar ~isti dimwake, pe}i i kot-

love za centralno grijawe, tel. 065/670-

639; 051/483-144.

Potrebne djevojke za rad u "Beba Kid-

su#, na razgovor do}i li~no, u utorak

14.11.u 12 ~asova, ul. Jevrejska 2.

Prodajem 11 mŸ, suve jelove krovne

gra|e, 300 KM po m¿,, tel. 065/820-310.

Prodajem kancelarijski namje{taj

"ligno{per# povoqno, tel. 065/

513-894.

Prodajem 6 kubika brestovine u

trupcima u Drugovi}ima, tel. 065/

634-180.

Prodajem hrastova ulazna vrata, ci-

jena 350 KM, tel. 065/735-881.

Prodajem sef velike te`ine, visina

1 metar, unikat, tel. 051/815-053.

Prodajem rakiju {qivu od "savki#

{qiva, ja~ina 19 gradi, stara 3 god,

porijeklo rakije Ribnik, tel. 051/

301-082.

Prodajem grobnicu tricu u Perdu-

vovom grobqu, tel. 317-719.

Prodajem ko`ne nove bijele kliza-

qke, br. 38 i 39., tel. 065/926-031.

Prodajem telefonske ograni~iva~e

koji blokiraju sve brojeve, pozive sa

jednom ili dvije nule, ograni~ava sve

mobilne pozive i pozive sa posebnom

tarifom. Mogu} prikqu~ak i na tele-

fon koji ima izlaz preko nule ili

dvetetke koji su prikqu~eni na cen-

tralu, tel. 051/458-276, 065/256-966.

Prodajem rakiju jabukova~u, cijena 8

KM, tel. 051/218-228.

Prodaejm dvije felge sa gumama za

mercedes "124# - cijena 20 KM, tel.

065/976-929.

Prodaejm dvije parcele na grobqu

Sveti "Pantelija# u Boriku, cijena

6.200 KM, tel. 065/519-925.

Prodaejm dvije parcele na grobqu

"Sveti Pantelija# u Boriku, cijena

6.200 KM, tel. 065/519-925.

Prodajem spava}u sobu za 300 KM, tel.

065/820-525.

Prodajem kancelarijski namje{taj

"Ligno{ped#-- povoqno, tel. 065/

513-894.

Prodaejm dva fara za mercedes

"mimiku#, cijena 15 KM, tel. 065/

976-929.

Pordajem bagremovo koqe za ograde,

tel. 051/370.711;065/206-060.

Prodajem pi{toq 7,62 i pu{ku kara-

bin M-43 sa dozvolama, tel. 065/

663-429.

Prodajem vlastitu {qivovicu staru

3 godine, ja~ine 45 stepeni, cijena 10

KM, tel. 050/213-882.

Prodajem {poret na ~vrsto gorivo

#

Preporod#, povoqno, tel. 065/930-275.

Prodajem povoqno kau~, dvosjed i tabu-

re, tel. 065/930-399.

Prodajem ko`ne nove bijele klizaqke

br..38 i 39, tel. 38765926031.

Prodajem termo pe} 4 u dobrom stawu,

tel. 38765926031.

Prodajem hrastova ulazna vrata, cije-

na 350 KM, tel. 38765735881.

Prodajem kompletnu pekaru. rota-

ciona pec, komora, mikser, lamina-

tor. presa, veknerica, kiflerica itd.

doboj., tel. 38765971511.

Prodajem povoqno {tence dobermana,

tel. 065/584-915.

Potrebna konobarica, tel. 065/

835-071.

Turisti~ka agencija "Hilandar# or-

ganizuje pokloni~ko putovawe u Os-

trog uz uspenu}e parastosu igumanu

Lazaru, tel. 051/465-210; 065/644-500.

PONUDA

TURIZAM

POTRA@WA

ZAPO[QAVAWE

PRODAJA

KU]NI

QUBIMCI

VIAGRA SUPER DEEAL - USA 15

KM/kom zvati od 10 do 17, tel.

065/630-804; UP.

PRODAJA

RAZNA ROBA

OSTALO

USLUGE

PRODAJA

NAMJE[TAJ

PRODAJA

APARATI ZA

DOMA]INSTVO

PRODAJA

FOTO

PRODAJA

MUZIKA

PRODAJA

RA^UNARI

Prodajem 4022 mŸ gra|evinskog

zemqi{ta sa usvojenim regula-

cionim planom za izgradwu,

lamela P+4+M u ulici Vojvode

Stepe Stepanovi}a, tel. 065-

620-501; 051-462-864.

PRODAJA

GRA\EVINARSTVO

PRODAJA

POQOPRIVREDA

PRODAJA

ZANATSTVO

PRODAJA

MA[INE

I ALATI

PRODAJA

MOTORNA

VOZILA

PRODAJA

VIKENDICE

IZDAVAWE

SOBE

Prodajem zemqu u [argovcu u ko-

madu, 15.000 mŸ, tel. 0038544534417;

0038598598153; 000035 G.

Prodajem 4022 mŸ gra|evinskog

zemqi{ta sa usvojeinm regula-

cionim planom za izgradwu lamela

P+4+M u ul. Vojvode Stepe

Stepanovi}a, tel. 065/620-501;

051/462-864.

PRODAJA

PLACEVI

PRODAJA

GARA@E

IZDAVAWE

PRODAJA

POSLOVNI

PROSTORI

POTRA@WA

Izdajem dvosoban namje{ten stan

ul. Male{evska 5, kod polaznog

autobusa 17, useqiv od 10.11.2006.

godine, tel. 468-325 000028 G.

IZDAVAWE

ZAMJENA

KUPOVINA

PRODAJA

STANOVI

IZDAVAWE

ZAMJENA

Prodajem novu, odmah useqivu ku}u

prizemnicu-ogra|eno, na zemqi

700 mŸ u [argovcu - cijena 55.000

KM, tel. 065/337-211 000029 G.

PRODAJA

KU]E

M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I

ponedjeqak, 13. novembar 2006.OGLASI

16

OGLAS U OKVIRU 3 KM

OGLAS U NEGATIVU 5 KM

Mo`ete predati u svim na{im objektima (kwi`arama - kioscima),

putem po{te na adresu: #

Glas Srpske# AD, Veselina Masle{e 13, Bawa Luka

ili e-mail adresu: malioglasi@glassrpske.com

Tekst: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Telefon: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

K U P O N ZA BESPLATNE MALE OGLASE

Na osnovu ~lana 8 Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike

Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 41/03) i ~lana 10, a u vezi sa

~lanom 5 Odluke o utvr|ivawu kriterijuma za izbor i imenovawa organa u javnim

preduze}ima i ustanovama ~iji je osniva~ Skup{tina op{tine ("Slu`beni glas-

nik op{tine Bijeqina# broj 5/03), Skup{tina op{tine Bijeqina raspisuje

JAVNI KONKURS

ZA POPUNU UPRA@WENIH MJESTA

I - ^lanova Nadzornog odbora javnog preduze}a "Vode# Bijeqina

U Nadzorni odbor imenuju se 3 (tri) ~lana.

II - Skup{tina op{tine Bijeqina imenuje ~lanove Nadzornog odbora u gore

navedenom javnom preduze}u sa sjedi{tem u Bijeqini.

III - Nadle`nost Nadzornog odbora

Nadle`nost Nadzornog odbora navedenog javnog preduze}a regulisana je ~lanom 7

Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 75/04)

i ~lana 6 Odluke o osnivawu javnog preduze}a "Vode# Bijeqina ("Slu`beni glas-

nik op{tine Bijeqina# broj 6/98 i 6/05).

IV - Mandat

^lanovi Nadzornog odbora imenuju se na period od 4 (~etiri) godine.

V - Status

Naknadu za rad u Nadzorni odbor, ~lanovi Nadzornog odbora ostvaruju u skladu sa

Odlukom osniva~a.

VI - Uslovi za kandidate

a) Op{ti uslovi:

- da su dr`avqani Republike Srpske ili Bosne i Hercegovine,

- da su stariji od 18 godina,

- da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere, na bilo ko-

jem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini ili entitetima, u periodu od tri godine

prije dana objavqivawa konkursa,

- da nisu osu|ivani za krivi~no djelo i privredni prestup ili prekr{aj, za povre-

du propisa o privrednom ili finansijskom poslovawu koji ih ~ine nepodobnim za

obavqawe du`nosti u navedenom organu,

- da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak.

- da se na wih ne odnosi ~lan IX, stav 1 Ustava BiH.

b) Posebni uslovi:

- visoka (VII stepen) ili vi{a (VI stepen) stru~ne spreme ili sredwa stru~na spre-

ma za ~lanove Nadzornog odbora iz reda zaposlenih,

- posjedovawe stru~nih i profesionalnih znawa za obavqawe poslova nadzora,

- poznavawe sadr`aja i na~ina rada Nadzornog odbora,

- dokazani rezultati rada na ranijim poslovima.

VII - Sukob interesa:

Kandidati ne mogu obavqati du`nosti, aktivnosti ili biti na polo`aju koji dovo-

di do sukoba interesa kako je propisano odredbama:

- ~lan 5 Zakona o sukobu interesa ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 34/02),

- ~lana 13 Zakona o javnim preduze}ima ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#,

broj 75/05),

- ~lan 5 Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske

("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj 41/03).

VIII - Potrebna dokumenta:

Uz prijavu na konkurs, kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih

i posebnih uslova:

- izvod iz mati~ne kwige ro|enih,

- uvjerewe da se ne vodi krivi~an postupak,

- uvjerewe o dr`avqanstvu,

- ovjerenu kopiju diplome,

- uvjerewe o radnom iskustvu,

- ovjerenu kopiju li~ne karte,

- kratku biografiju kretawa u slu`bi.

Kao dokaz za ta~ku VI (op{ti uslovi), alineja 3, 4 i 6 kandidati }e dostaviti pis-

menu izjavu, kao i izjavu o nepostojawu sukoba interesa.

Sa svim kandidatima koji ispune uslove iz ovog konkursa obavi}e se intervju, o ~emu

}e kandidati biti blagovremeno obavije{teni.

Prije intervjua kandidati su du`ni popuniti obrazac izjave u kojem }e iznijeti

bilo koje pitawe koje bi moglo dovesti do sukoba interesa za slu~aj wegovog imen-

ovawa.

IX - Objavqivawe konkursa

Ovaj konkurs }e biti objavqen u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i dnevnom

listu "Glas Srpske#.

X - Rok za podno{ewe prijava

Rok za podno{ewe prijave je 15 dana od posqedweg objavqivawa konkursa u glasilu

iz ta~ke IX ovog konkursa.

Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u razmatrawe. Prijave se mogu

dostaviti li~no ili putem po{te, na adresu:

Skup{tina op{tine Bijeqina - Stru~na slu`ba Skup{tine op{tine, Trg Kraqa

Petra I Kara|or|evi}a br. 1, sa naznakom "Komisiji za izbor#.

SKUP[TINA OP[TINE BIJEQINA

PREDSJEDNIK

SKUP[TINE OP[TINE BIJEQINA

Broj: 01-111-333/06

Bijeqina,

Datum, 3. novembar 2006. godine Dragan \ur|evi}

Na osnovu ~lana 8 Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike

Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske#, broj: 41/03) i ~lana 10, a u vezi sa ~lanovi-

ma 3, 4 i 5 Odluke o utvr|ivawu kriterijuma za izbor i imenovawa organa u javnim pre-

duze}ima i ustanovama ~iji je osniva~ Skup{tina op{tine ("Slu`beni glasnik op{tine

Bijeqina#, broj 5/03). Skup{tina op{tine Bijeqina raspisuje

JAVNI KONKURS

ZA POPUNU UPRA@WENIH MJESTA

I Direktora Turisti~ke organizacije Bijeqina

II ^lanova Upravnog odbora Turisti~ke organizacije Bijeqina

U Upravni odbor imenuju se 3 (tri) ~lana, od kojih je 1 (jedan) iz reda zaposlenih

u Turisti~koj organizaciji

III ^lanova Nadzornog odbora Turisti~ke organizacije Bijeqina

U Nadzorni odbor imenuju se 3 (tri) ~lana, od kojih 1 (jedan) iz reda zaposlenih u Turisti~koj

organizaciji

IV OPIS POSLOVA

1. Direktor

Direktor rukovodi organizacijom sa svim ovla{}ewima u skladu sa zakonom.

2. Upravni odbor

Upravni odbor donosi akta, odlu~uje o poslovawu, usvaja periodi~ne izvje{taje o poslo-

vawu i godi{wem obra~unu, donosi programe rada. odlu~uje o kori{}ewu sredstava u skladu

sa zakonom, donosi poslovnik o radu, bira predsjednika Upravnog odbora, rje{ava po prigov-

orima radnika i obavqa i druge poslove koji su utvr|eni zakonom i statutom.

3. Nadzorni odbor

Nadzorni odbor vr{i nadzor nad zakonito{}u rada i poslovawa, vr{i i preduzima odre|ene

mjere u skladu sa zakonom i aktima preduze}a.

V MANDAT

Direktor iz ta~ke I imenuje se na period od 4 (~etiri) godine.

^lanovi Upravnog odbora iz ta~ke II imenuju se na period od 4 (~etiri) godine.

^lanovi Nadzornog odbora iz ta~ke III imenuju se na period od 4 (~etiri) godine.

VI STATUS

Ugovorom o me|usobnim pravima i obavezama koji zakqu~uje direktor sa Upravnim odborom,

utvr|uje se radno-pravni status, plata i druga primawa direktora po osnovu rada.

Aktom o imenovawu, ~lanovi Upravnog i Nadzornog odbora ne zasnivaju radni odnos. ^lanovi

Upravnog i Nadzornog odbora ostvaruju pravo na naknadu u skladu sa Odlukom o naknadama

za rad ~lanova upravnih i nadzornih odbora u dr`avnim preduze}ima od lokalnog intere-

sa ("Slu`beni glasnik op{tine Bijeqina#, broj: 3/96, 2/98).

VII OP[TI USLOVI ZA KANDIDATE

Op{ti uslovi za kandidate na mjestima I - III su:

- da su stariji od 18 godina,

- da nisu otpu{teni iz dr`avne slu`be na osnovu disciplinske mjere na bilo kojem nivou

vlasti u BiH ili entiteta, u periodu od tri godine prije objavqivawa konkursa,

- da ne slu`e kaznu, izre~enu od strane Me|unarodnog suda za biv{u Jugoslaviju, i da nisu

pod optu`bom tog Suda, a da se nisu povinovali nalogu da se prijave pred Sudom (~lan IX

1. Ustava BiH),

- da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak,

- da kandidat nije osu|ivan za krivi~na djela koja ga ~ine nepodobnim za vr{ewe

du`nosti.

VIII POSEBNI USLOVI I KRITERIJUMI ZA KANDIDATE

Posebni uslovi za kandidate iz ta~ke I:

- visoka stru~na sprema (VII/1 stepen),

- potrebno stru~no znawe iz djelatnosti kojim se bavi pravni subjekt,

- najmawe pet godina radnog iskustva u struci,

- posjedovawe rukovodnih i organizacionih sposobnosti,

- dokazani rezultati i uspjesi u obavqawu ranijih poslova,

- program rada.

Posebni uslovi za kandidate iz ta~ke II:

- visoka (VII stepen) ili vi{a (VI stepen) stru~ne spreme ili sredwa stru~na sprema za

~lanove Upravnog odbora iz reda zaposlenih,

- poznavawe problematike u djelatnosti kojom se bavi pravni subjekt,

- poznavawe sadr`aja i na~ina rada organa upravqawa,

- dokazani rezultati rada na ranijim poslovima.

Posebni uslovi za kandidate iz ta~ke III:

- visoka (VII stepen) ili vi{a (VI stepen) stru~ne spreme ili sredwa stru~na sprema za

~lanove Nadzornog odbora iz reda zaposlenih,

- posjedovawe stru~nih i profesionalnih znawa za obavqawe poslova nadzora,

- poznavawe sadr`aja i na~ina rada Nadzornog odbora,

- dokazani rezultati rada na ranijim poslovima

IX SUKOB INTERESA

Kandidati ne mogu obavqati du`nosti, aktivnosti ili biti na polo`aju koji dovodi do suko-

ba interesa, u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Repub-

like Srpske.

Kandidati ne mogu biti lica koja su na funkciji u politi~koj stranci.

X POTREBNA DOKUMENTA

Uz prijavu na konkurs, kandidati su du`ni dostaviti dokaze o ispuwavawu op{tih i poseb-

nih uslova:

- biografiju o kretawu u slu`bi, ovjerenu kopiju diplome, ovjerenu kopiju li~ne karte, dokaz

o radnom sta`u, a za direktora i program rada.

Sa svim kandidatima koji u|u u u`i izbor, Komisija za izbor }e obaviti intervju, o ~emu

}e kandidati biti blagovremeno obavije{teni.

XI OBJAVA KONKURSA

Javni konkurs }e se objaviti u "Slu`benom glasniku Republike Srpske# i dnevnom listu

"Glas Srpske#.

XII ROK ZA PODNO[EWE PRIJAVE

Rok za podno{ewe prijave je 14 dana od dana objavqivawa konkursa u dnevnom listu "Glas

Srpske#.

Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u razmatrawe. Prijave se mogu dostavi-

ti li~no ili putem po{te, na adresu:

Skup{tina op{tine Bijeqina - Stru~na slu`ba Skup{tine op{tine, Trg Kraqa Petra I

Kara|or|evi}a br. 1, sa naznakom "Komisiji za izbor#.

SKUP[TINA OP[TINE BIJEQINA

PREDSJEDNIK SKUP[TINE

OP[TINE BIJEQINA

Broj: 01-111-332/06

Bijeqina,

Datum, 3. novembar 2006. godine Dragan \ur|evi}

ponedjeqak, 13. novembar 2006. OGLASI

17

ponedjeqak, 13. novembar 2006.OGLASI

18

I UGOVORNI ORGAN

I 1. PUNI NAZIV I ADRESA UGOVORNOG ORGANA

"Telekomunikacije Republike Srpske# a.d. Bawa Luka

Kraqa Petra I Kara|or|evi}a 93

78000 Bawa Luka

Republika Srpska, Bosna i Hercegovina

Identifikacioni broj: 1772902

broj telefona: +387 51 240 100

broj faksa: +387 51 211 150

e-mail: ts.office@telekomsrpske.comweb: www.telekomsrpske.com

I 2. ADRESA NA KOJOJ SE MOGU DOBITI DODATNE INFORMACIJE

"Telekomunikacije Republike Srpske# a.d. Bawa Luka

Sektor za nabavku, kancelarija br.8

Vuka Karaxi}a 6

78000 Bawa Luka

Republika Srpska, Bosna i Hercegovina

broj telefona: +387 51 222 400

broj faksa: +387 51 221 771

e-mail: br.bjelajac@telekomsrpske.com

I 3. ADRESA NA KOJOJ SE MO@E DOBITI DOKUMENTACIJA

Kao pod I 2

I 4. ADRESA NA KOJU SE DOSTAVQAJU PONUDE

Kao pod I 2

I 5. VRSTA UGOVORNOG ORGANA

Javno preduze}e na entitetskom nivou.

II PREDMET UGOVORA

II 1. VRSTA UGOVORA

Robe

II 2. ZAKQU^EWE OKVIRNOG SPORAZUMA

Ne

II 3. NAZIV POD KOJIM JE UGOVOR EVIDENTIRAN KOD UGOVORNOG ORGANA

Nabavka slu`bene i za{titne odje}e i obu}e i opreme za radnike koji rade na posebnim uslovima rada.

II 4. OPIS PREDMETA UGOVORA

Nabavka slu`bene i za{titne odje}e i obu}e i opreme za radnike koji rade na posebnim uslovima rada.

II 5. UKUPNA KOLI^INA

Navedeno u tenderskoj dokumentaciji.

II 6. MJESTO ISPORUKE ROBE:

Centralni magacin Telekoma Srpske, ul. Pilanska bb, Bawa Luka

II 7. PODJELA NA LOTOVE:

LOT 1 - Zajedni~ka (kolektivna) sredstva za li~nu za{titu-oprema

LOT 2 - Sredstva za li~nu za{titu-radna odje}a

LOT 3 - Sredstva za li~nu za{titu-radna obu}a

LOT 4 - Slu`bena radna odje}a (uniforma) za radnike fizi~kog obezbje|ewa

LOT 5 - Slu`bena radna odje}a (uniforma) za radnike restorana i druge radnike

Ponu|a~i mogu dostaviti svoje ponude za jedan ili vi{e lotova.

II 8. PRIHVATQIVOST ALTERNATIVNIH PONUDA

Alternativne ponude nisu dozvoqene.

II 9. TRAJAWE UGOVORA ILI ROK IZVR[EWA

[est mjeseci

III PRAVNE, EKONOMSKE I TEHNI^KE INFORMACIJE

III 1. IZNOS GARANCIJE ZA PONUDU

Sve ponude moraju biti propra}ene osigurawem u iznosu od 2% vrijednosti ponude, u vidu bankarske

garancije ~iji iznos ne mo`e biti mawi od 2.000,00 KM.

III 2. OSTALI ZAHTJEVI U VEZI S GARANCIJOM ZA PONUDU

Ne tra`i se.

III 3. IZNOS GARANCIJE ZA IZVR[EWE UGOVORA

Ne tra`i se.

III 4. OSTALI ZAHTJEVI U VEZI S GARANCIJOM ZA IZVR[EWE UGOVORA

Ne tra`i se.

III 5. USLOVI U^E[]A - LI^NA SITUACIJA

Da pravno lice nema ograni~ewa po ~lanu 23 Zakona o javnim nabavkama i ~lanu 13 Zakona o javnim pre-

duze}ima. Potrebni dokazi navedeni u tenderskoj dokumentaciji.

III 6. USLOVI ZA U^E[]E - SPOSOBNOST ZA OBAVQAWE PROFESIONALNE DJELATNOSTI

Prilo`iti kopije originalnih dokumenata koji defini{u organizacioni i/ili pravni status, tj. izvod

iz registracije iz kojeg se vidi mjesto registracije, vlasni~ka struktura i djelatnost (original ili ov-

jerena kopija).

III 7. USLOVI ZA U^E[]E - EKONOMSKA I FINANSIJSKA PODOBNOST

Dostaviti izvje{taje o finansijskoj situaciji ponu|a~a, kao {to su bilans stawa i bilans uspjeha za 2005.

godinu (original ili ovjerena kopija).

III 8. USLOVI ZA U^E[]E – TEHNI^KA I/ILI PROFESIONALNA SPOSOBNOST

Da dostavi ateste za tra`enu opremu u skladu sa zahtjevima iz tenderske dokumentacije i to:

Za LOT 1: za opremu pod rednim brojevima 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7

Za LOT 3: za opremu pod rednim brojem 1.

Da prika`e uspje{no izvr{ewe ugovora sli~ne prirode i slo`enosti, kao i vrijednost prikazanih ugov-

ora za protekle tri godine.

IV POSTUPAK

IV 1. VRSTA POSTUPKA

Ugovor se dodjequje putem otvorenog postupka.

IV 2. KRITERIJUMI ZA DODJELU UGOVORA

Primijeni}e se kriterijum najni`a cijena tehni~ki zadovoqavaju}e ponude

IV 3. PRIMJENA PREFERENCIJALNOG TRETMANA DOMA]EG

Prema uslovima u tenderskoj dokumentaciji.

IV 4. USLOVI ZA DOBIJAWE TENDERSKE DOKUMENTACIJE

Tenderska dokumentacija }e biti dostavqena zainteresovanim ponu|a~ima u roku od tri dana od prijema

pisanog zatjeva sa punim nazivom i adresom ponu|a~a, brojem telefona i telefaksa, poreskim brojem (pores-

ki broj treba da navedu samo ponu|a~i registrovani u BiH) i imenom i prezimenom lica koje }e preuzeti

dokumentaciju ili naznaku da se dokumentacija dostavi kurirskom ili preporu~enom po{tom. Uz zahtjev

treba prilo`iti kopiju dokaza o uplati naknade od 58,00 KM za ponu|a~e registrovane u BiH ili 25,00

evra za ponu|a~e registrovane u inostranstvu. Iznos naknade za ponu|a~e registrovane u BiH sadr`i PDV.

Zahtjevi treba da budu dostavqeni po{tom ili telefaksom i primqeni na adresi navedenoj pod I 2. na-

jkasnije sedam dana prije krajweg datuma odre|enog za podno{ewe ponuda. Ponu|a~ima }e nakon uplate

naknade za tendersku dokumentaciju biti dostavqena poreska faktura u roku od sedam dana od primawa

uplate.

U slu~aju slawa tenderske dokumentacije kurirskom ili preporu~enom po{tom Telekom Srpske ne snosi

odgovornost za gubitak ili ka{wewe u dostavi.

Uplate u KM se mogu izvr{iti na ra~un broj: 56209900004057-60 kod NLB Razvojne banke jugoisto~ne

Evrope a.d. Bawa Luka, a uplate iz inostranstva u evrima ili u drugoj konvertibilnoj valuti na:

ACCOUNT NO: 540100-4101772902WITH BANK: RAZVOJNA BANKA JUGOISTO^NE EVROPE AD,

BANJA LUKASWIFT CODE: RAZBBA22CORRESPONDENT BANK: DEUTSCHE BANK AG

FRANKFURT AM MAINSWIFT CODE: DEUTDEFFACCOUNT WITH INSTITUTION: EUR 100-9362807-0000

USD 100-9362807-0005

u korist "Telekoma Srpske# a.d. Bawa Luka sa naznakom: Tenderska dokumentacija br. 422: "Nabavka

slu`bene i za{titne odje}e i obu}e i opreme za radnike koji rade na posebnim uslovima rada#.

Dokumentacija }e nakon uplate i na osnovu zahtjeva biti odmah otpremqena kurirskom ili preporu~enom

po{tom, ali u tom slu~aju naru~ilac ne prihvata odgovornost za gubitak ili ka{wewe u dostavi doku-

mentacije.

IV 5. ZAHTJEVI U POGLEDU JEZIKA PONUDE

Ponuda i svi dokumenti i korespondencija u vezi sa ponudom koje ponu|a~ i ugovorni organ razmijene bi}e

na jednom od slu`benih jezika u BiH.

IV 6. ROK ZA PRIJEM PONUDA

U obzir }e se uzeti ponude koje budu primqene na adresi navedenoj kao u I 2. do 11 ~asova 13.12.2006.

godine.

Ponude koje stignu nakon ovog roka ne}e se uzeti u razmatrawe i bi}e vra}ene ponu|a~u neotvorene.

IV 7. MINIMALNI ROK VA@EWA PONUDE KOJI JE PONU\A^ DU@AN OBEZBIJEDITI

Ponude trebaju ostati validne u periodu od 90 (devedeset) kalendarskih dana nakon krajweg roka za pod-

no{ewe ponuda.

IV 8. DATUM I MJESTO OTVARAWA PONUDA

Otvarawe ponuda }e se obaviti u prostorijama Sektora za nabavku, kancelarija br. 15, ul. Vuka Karaxi}a

6, dana 13.12.2006. godine u 11.30 ~asova.

V DODATNE INFORMACIJE

Zainteresovani ponu|a~i mogu prije dono{ewa odluke o otkupu pregledati tendersku dokumentaciju na

adresi navedenoj pod I 2.

Ponude }e mo}i podnijeti samo oni ponu|a~i koji dostave pisani zahtjev i uplate naknadu za tendersku

dokumentaciju.

Osnovni sud u Kotor Varo{u, po sudiji ovog suda Bojani Tepi}, u izvr{noj stvari tra`ioca izvr{ewa

protiv izvr{enika ODP "PRERADA DRVETA# KOTOR VARO[ radi naplate nov~anog potra`ivawa

donio je dana 30.10.2006. godine

ZAKQU^AK O PRODAJI

Odre|uje se drugo ro~i{te za prodaju stvari izvr{enika ODP "PRERADA DRVETA# Kotor Varo{

koje su zaplijewene prema zapisniku o pqenidbi ovog suda sa~iwenog dana 1.11.2005. godine te ostavqene

na ~uvawe izvr{eniku i to:

PUTEM USMENOG JAVNOG NADMETAWA

ZA DAN ^ETVRTAK, 23.11.2006. GODINE, U 9 ~asova i to sqede}e stvari:

1. Cirkular "Fini [tuc# 4.500,00 KM

2. Tra~na pila P-9 8.000,00 KM

3. Automatski cirkular AC - 3 6.000,00 KM

Zainteresovana lica mogu izvr{iti uvid u pokretne stvari koje se prodaju, a nalaze se u krugu

izvr{enika u Kotor Varo{u.

Prodaja }e se vr{iti putem usmenog javnog nadmetawa koja }e se odr`ati u ~etvrtak, 23.11.2006. go-

dine, s po~etkom u 9 ~asova u sobi broj 7 Osnovnog suda u Kotor Varo{u. Kako se radi o drugom

ro~i{tu za prodaju, stvari se mogu predati bez ograni~ewa u pogledu wihove cijene.

U~esnici javnog nadmetawa su du`ni prije po~etka ro~i{ta polo`iti obezbje|ewe u iznosu od 10%

od procijewene vrijednosti s tim {to ne mo`e iznositi vi{e od 10.000,00 KM. Ponu|a~ima ~ija ponu-

da ne bude prihva}ena vrati}e se jemstvo.

Ponu|a~ sa najve}om ponudom }e platiti cijenu, za pokretne stvari odmah nakon objavqivawa rezul-

tata. Ukoliko to ne u~ini, drugi ponu|a~ }e biti progla{en kupcem i plati}e onu cijenu koju je on

ponudio i tako redom.

Ambasada Kanade u Bosni i Hercegovini bi `eqela da obavijesti kanadsku za-

jednicu na podru~ju Bawe Luke da }e Ambasada organizovati kanadske konzu-

larne dane u Bawoj Luci, u utorak i srijedu, 21. i 22. novembra 2006.

Sve konzularne usluge, koje obezbje|uje Ambasada u Sarajevu, }e biti dostup-

ne tokom tog perioda u Bawoj Luci. Konzularni dani }e se odr`ati u hotelu

"Bosna#, u utorak i srijedu, 21. i 22. novembra 2006. godine, od 10 do 16 ~asova.

Pozivamo kanadske dr`avqane kojima je potrebna konzularna usluga ili us-

luga u vezi sa pitawem useqewa, da nam se pridru`e.

Ukoliko niste u mogu}nosti da do|ete u hotel "Bosna# u nazna~eno vrijeme,

molimo vas da kontaktirate sa Ambasadom radi mogu}nosti razmatrawa dru-

gog termina.

BOSNA I HERCEGOVINA

REPUBLIKA SRPSKA

TELEKOMUNIKACIJE REPUBLIKE SRPSKE AD BAWA LUKA

U skladu sa ~lanovima 19 i 20 Zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine ("Slu`beni glasnik BiH#, broj 49/04) i ~lana 56 Statuta "Telekomunikacije Republike Srpske# a.d. Bawa Luka, objavquje:

OBAVJE[TEWE O NABAVCI BR. 422

NABAVKA SLU@BENE I ZA[TITNE ODJE]E I OBU]E I OPREME ZA RADNIKE KOJI RADE NA POSEBNIM USLOVIMA RADA

ponedjeqak, 13. novembar 2006. OGLASI

19

Debakl

Borca u

Posu{ju

PRVA LIGA

Qubi}

boqi od

lidera

KO[ARKA

Leotar

prekinuo

seriju

Strana 8.Strana 4.Strana 2.

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMA

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMASini{a

Mar~eti}

Miodrag

[akoti}

DANAS NA

SPORTSKIM

STRANAMADragomir

Prodanovi}

FUDBAL

UTAKMICA tre}eg kola ̂ e-

lenx kupa, izme|u Borca i Kastri-

otija, i po igri "crveno-plavih#,

ali i po ambijentu u "Boriku# bar

donekle je podsjetila na neke sta-

re dane, dane u kojima su Bawolu-

~ani "harali# Starim kontinen-

tom i bili nezaobilazan faktor

rukometne mape Evrope.

Istina, razlika u kvalitetu

dva tima bila je velika, pa je izo-

stala neizvjesnost oko ukupnog po-

bjednika, ali ono {to raduje su

prili~no ispuwene tribine ba-

wolu~kog "hrama sporta# i atmos-

fera koju su dodatno zagrijali

"Vulturesi#. Iako nije bio naja-

vqen wihov dolazak, najvatrenije

pristalice Borca su izrazile ̀ e-

qu da podr`e "crveno-plave# na

wihovom evropskom

putu. Fer i sportskim

navijawem, bez ijednog

incidenta, "nosili#

su svoje qubimce do

ubjedqivog trijumfa,

na ~emu su im se rukometa{i po za-

vr{etku me~a zahvalili velikim

aplauzom.

Sama organizacija me~a bila

je na vrhunskom nivou. ^elni qu-

di Borca su se potrudili da se

odu`e Kastriotiju za gostoprim-

stvo u prvom duelu i u tome su

uspjeli. Prije utakmice, u pro-

storijama kluba odr`an je zajed-

ni~ki prijem kojem su prisustvo-

vali igra~i i predstavnici oba

tima, delegat i sudije, a "isti ak-

teri# su nakon me~a bili i na ve-

~eri u hotelu "Bosna#. A da se

"crveno-plavi# polako vra}aju na

staze stare slave svjedo~e i rije-

~i delegata Reta Morela iz [vaj-

carske, koji je ostao fasciniran i

Bawom Lukom i Borcem, izjaviv{i

da mu je ovo jedno od qep{ih isku-

stava, kao i da o~ekuje da }e se Ba-

wolu~ani vrlo brzo na}i u samom

evropskom vrhu. ¥ De. MARI]

\ Boris Pucarevi}:

Iskoristio {ansu

BORAC I BAWA LUKA PONOVO NA RUKOMETNOJ MAPI EVROPE

Ekipa Borca lako je presko~ila prvu prepreku na me|unarodnoj sceni

Prijem za goste u prostorijama Rukometnog kluba Borac

Du{an Novokmet: Do trijumfa sa "pola gasa"

Boris Srdi}:

"Izre{etao"

mre`u rivala

Vi{e od 1.500 qubiteqa rukometa

do{lo da bodri Bawolu~ane na putu

ka osmini finala ^elenx kupa

"Vulturesi": Fer i sportskim navijawem

bodrili svoje qubimce (Snimio R. [IBAREVI])

"BORIK" KAO NEKADA

"BORIK" KAO NEKADA

"BORIK" KAO NEKADA

"BORIK" KAO NEKADA

"BORIK" KAO NEKADA

"BORIK" KAO NEKADA

"BORIK" KAO NEKADA

"BORIK" KAO NEKADA

"BORIK" KAO NEKADA

"BORIK" KAO NEKADA

Vladimir

Brankovi}:

Evropsko

izdawe

Goran Mali}: Kapiten kapitenski

TE[KO je danas na}i po-

liti~ara i rukovodioca sa

tako dugom i uspje{nom kari-

jerom kao {to je slu~aj sa na-

~elnikom op{tine Tesli}

Radetom Pavlovi}em.

U wegovoj bogatoj biogra-

fiji osta}e zapisano da je

uspje{no obavqao du`nost

predsjednika Skup{tine op-

{tine Tesli}, a kao privred-

nik bio je dugogodi{wi di-

rektor "Destilacije#. [to

se ti~e politike, veoma

uspje{no se snalazio u ulo-

zi predsjednika Op{tinskog

odbora Socijalisti~ke par-

tije Tesli}, a u dva saziva

bio je poslanik u Narodnoj

skup{tini Republike Srp-

ske. Prije izbora za na~elni-

ka radio je u Ministarstvu

trgovine i turizma Republi-

ke Srpske.

Mnogo hvaqen u okru`e-

wu u kojem `ivi i radi, ali

i osporavan od politi~kih

rivala, Pavlovi} je jedan od

rijetkih na~elnika koji je

prije isteka morao da pro-

vjerava svoj mandat kod gra-

|ana op{tine Tesli}. Na ve-

liko zadovoqstvo wegovih

pristalica, a na `alost onih

koji su ga osporavali i tra-

`ili wegovu smjenu na refe-

rendumu u maju ove godine,

Pavlovi} je dobio vi{e gla-

sova nego prilikom izbora

za na~elnika u oktobru 2004.

godine.

Ve} na po~etku intervjua

za "Glas Srpske u Tesli}u#

Pavlovi} nam je dao do zna-

wa da nije nikakvo zlopamti-

lo i da }e bez obzira na po-

liti~ka osporavawa, nasta-

viti da sprovodi program ko-

ji je prihvatila ve}ina gra-

|ana Tesli}a.

Gospodine Pavlovi}u,

{ta je, po Va{em mi{qewu,

bilo presudno da se na refe-

rendumu vi{e gra|ana izja-

snilo protiv Va{e smjene

nego {to ste dobili glasova

na lokalnim izborima?

PAVLOVI]: - Kao prvo

`elim ista}i da ne zamjerim

nijednoj politi~koj stranci

ili pojedincima koji su u~e-

stvovali u pokretawu proce-

dure za moj opoziv sa mjesta

na~elnika op{tine.

Institut opoziva ili na-

knadnog testirawa povjere-

wa izabranih predstavnika

vlasti za mene je najnormal-

nija stvar i u svakom slu~a-

ju to po{tujem.

Ne znam ta~no {ta je pre-

sudilo kod gra|ana da sam na

referendumu dobio jo{ vi-

{e glasova, ali taj rezultat

sam shvatio kao obavezu da

jo{ upornije ustrajem na re-

alizaciji programa koji sam

gra|anima prestavio tokom

izborne kampawe. Rekao sam

da su gra|ani u mom progra-

mu prepoznali ono {to oni

`ele, a rezultat referendu-

ma je potvrdio da nisu razo-

~arani mojim radom i datim

obe}awima. Na rezultat re-

ferenduma je vjerovatno uti-

cao i upitan moralni kredi-

bilitet nekih pojedinaca ko-

ji su u~estvovali u pokreta-

wu opoziva, ali nije moje da

sudim o tome.

Gra|ani su najpozvaniji

da ocijene sve nas koji smo

na politi~koj sceni i oni su

to ve} u~inili.

Bez razlike da li su gla-

sali za moj opoziv ili pro-

tiv, po{tujem svaki stav i

svakog gra|anina, ali rezul-

tat proteklog referenduma

shvatam kao podr{ku jednom

programu i dosqedno }u na-

staviti da sprovodim aktiv-

nosti koje sam zapo~eo.

Kada biste sumirali re-

zultate, {ta je do sada ispu-

weno iz tog programa?

PAVLOVI]:- Dakle,

obe}ao sam rad, red, disci-

plinu i po{tewe. Obe}ao

sam, tako|e, da }e u Tesli}u

zavladati duh pravne dr`a-

ve i da }emo svi morati po-

{tovati zakone i raditi u

interesu naroda. Svaka ~ast

hajducima kao istorijskoj ~i-

wenici, ali u sferi pravne

dr`ave, rekao sam da je u Te-

sli}u bilo dosta hajdu~ije i

da hajdu~ije vi{e ne}e biti.

U oblasti finansija,

upravnim poslovima i funk-

cionisawu ustanova usposta-

vio sam odgovornije i pro-

fesionalnije odnose.

Preduzeo sam sve neop-

hodne mjere da se uvede red u

raspolagawu op{tinskim bu-

xetom, iako sam na tom pla-

nu nai{ao na razne opstruk-

cije.

Treba priznati da smo na

svim ovim prostorima imali

pogre{an koncept privatiza-

cije. U mnogim primjerima,

to je u stvarnosti bio kon-

cept upropa{}avawa predu-

ze}a. U ve}ini slu~ajeva

upravqa~ka struktura u pred-

uze}ima je formirana po

strana~kim kqu~evima i ta

preduze}a su zavr{ila onako

kako su morala zavr{iti -

propala su.

Op{tina i op{tinski bu-

xet ostali su jo{ kao neki

sa~uvani resurs. Zato je

strukturama koje su najvi{e

uradile na razgradwi na{e

privrede bilo primamqivo

da se to u~ini i sa buxetom

op{tine. Nastojao sam da za-

ustavim te aspiracije i mi-

slim da sam u tome uspio.

Naravno, govorim u pr-

vom licu, s obzirom na moju

odgovornost, ali svakako i u

Administrativnoj slu`bi i

u Skup{tini op{tine imao

sam i dobrih i dobronamjer-

nih saradnika koji su mi po-

mogli da ostvarimo neke po-

zitivne promjene.

Gospodine Pavlovi}u, Te-

sli} je nekada bio prepozna-

tqiv po uspje{nim indu-

strijskim kapacitetima. Ka-

kvo je danas stawe u oblasti

privrede?

PAVLOVI]: - Bez obzi-

ra na propu{tene prilike u

pro{losti i negativne efek-

te sprovedene privatizaci-

je, op{tina Tesli} jo{ ima

kvalitetne resurse i mogu}-

nosti da postane prosperi-

tetna op{tina. Preduzeo sam

sve da se sprovede program

koji sam ponudio na izbori-

ma. Svakako da je u ovom tre-

nutku pitawe svih pitawa

kako pokrenuti privredu da

radi ve}im kapacitetom u

odnosu na iskori{}enost u

posqedwih petnaest godi-

na. Zato je neophodno da po-

krenemo postoje}e kapaci-

tete u oblasti mehani~ke i

hemijske prerade drveta. Ta-

ko|e, moramo iskoristiti

prirodne resurse za razvoj

turizma po{to u tome ima-

mo iskustvo i mogu}nosti.

Ovih dana privodi se

kraju prodaja drvne indu-

strije "Borja#, koju preu-

zima ameri~ka kompanija

"Balkan Amerika#, {to me

posebno raduje. Imaju}i u

vidu zna~aj tog kolektiva,

kao gra|anin, a ne kao na-

~elnik, u~inio sam sve da

se on sa~uva kao cjelina.

U pogledu razvoja turi-

zma ili zdravstvenog turi-

zma, Tesli} je u toj oblasti

vode}a op{tina u BiH. Po-

stoje veoma

dobre {anse

da se lider-

ska pozici-

ja jo{ vi{e

u~vrsti. Ak-

cije Zdrav-

stveno-turi-

sti~kog cen-

tra "Bawa

V r u } i c a #

dobro koti-

raju na ber-

zama. U pla-

nu je da se u

osavremewavawe kapacite-

ta "Bawe Vru}ica# u nared-

nom periodu ulo`i oko 14

miliona maraka. To }e zna-

~ajno pove}ati konkurent-

nost ponude i otvoriti raz-

vojne mogu}nosti "Bawe

Vru}ice# i op{tine u cje-

lini.

U pomenute programe

uklapa se i projekat sport-

ske dvorane na kojem smo in-

tenzivno radili i stvorili

uslove da se taj objekat u do-

gledno vrijeme preda na kori-

{}ewe.

Mnogo je ura|eno na iz-

gradwi komunalija, ure|ewu

putne mre`e i ulagawu u raz-

voj poqoprivrede.

Na podru~ju op{tine po-

sluju dvije veoma uspje{ne

kompanije u oblasti proiz-

vodwe mlijeka i sto~arstva.

To su "Natura vita# i "Mqe-

kara Jovi}#.

Tako|e, postignuti su i

rezultati na razvoju mini-

farmi i poqoprivredne pro-

izvodwe u seoskim mjesnim za-

jednicama.

Izgradwom putne mre`e

i komunalnih objekata stvara-

ju se preduslovi za dolazak

doma}ih i inostranih ulaga-

~a u Tesli}u.

U tom pravcu sprovodi se

i projekat GAP, koji ima ciq

unapre|ewe rada i kvalitet-

nije pru`awa usluga gra|ani-

ma u Administrativnoj slu-

`bi op{tine Tesli}. Mislim

da je tako ne{to ve} dugo ne-

dostajalo na{oj op{tini. Po-

lazimo od toga da op{tinska

uprava mora da bude servis i

uvijek na usluzi gra|anima.

Mo`e li se, dakle, re}i

da op{tina Tesli} kre}e pu-

tem razvoja?

PAVLOVI]: Ve} smo

krenuli putem razvoja. Isti-

na, imali smo dugo privred-

ne i svake druge stagnacije i

zato je neophodno da se raz-

vijamo mnogo br`e kako bi-

smo dostigli propu{teno.

Nije nikakva fraza, ali za-

ista smatram da niko od me-

ne nije nezadovoqniji sta-

wem u kojem se nalazi na{a

op{tina.

Me|utim, ne smijemo se

prepustiti kukwavi niti do-

zvoliti da nas zahvati apati-

ja, jer time ne}emo rije{iti

nijedan na{ problem. Pote-

{ko}a ima, ali postoje i re-

alni izgledi da stvari kre-

nu naboqe. Uz anga`ovawe

stru~nog kadra i raspolo`i-

vih potencijala, u dogledno

vrijeme mo`emo da postane-

mo dobro ure|ena i napred-

na op{tina.

Najva`nije je da se nasta-

vi trend smawivawa politi~-

kih i drugih tenzija kako na

lokalnom, tako i na {irem

planu. Zbog gluposti i neto-

lerancije mi smo iz stawa

sredwe razvijenosti, pali na

najni`u qestvicu. Najboqi

na~in da se izvu~emo iz zao-

stalosti jeste da se dozovemo

pameti. Za na{ razvoj i pro-

speritet veoma je bitno da se

smawuju politi~ke i tenzije

bilo koje vrste. To nikako ne

treba i}i na {tetu demokra-

tije i politi~ke konkuren-

cije, ali bitno je da imamo

neophodan nivo dru{tvenog

konsenzusa i uva`avawa.

To je najva`niji predu-

slov za br`i razvoj, za ino-

strana i doma}a ulagawa, a

to zna~i i br`e zapo{qava-

we. Sasvim je razumqivo da

niko ne}e do}i u ku}u u ko-

joj vladaju veliki antagoni-

zmi, stalne sva|e i nesloga,

odnosno sredina u kojoj se

najbli`i ne uva`avaju. ¹

SPECIJALNI DODATAK

Broj 1 ¹ 13. novembar 2006.

DUG SPISAK

nezaposlenih

INTERVJU: RADE PAVLOVI], NA^ELNIK OP[TINE

Uz kori{}ewe prirodnih resursa i pokretawe raspolo`ivih

kapaciteta, Tesli}u je neophodna politi~ka stabilnost kao

preduslov za ve}a inostrana ulagawa, smatra Rade Pavlovi}

VRA]EN UGLED

[ta biste izdvojili

kao najve}i uspjeh u dosa-

da{wem periodu Va{eg

mandata?

PAVLOVI]: - Nemam

obi~aj da licitiram usp-

jesima, niti sam raz-

mi{qao o tome, ali sma-

tram da sam pokrenuo

mnoge stvari s mrtve

ta~ke. Zna~ajno je to {to

sam jednim druga~ijim

pristupom po~eo da mije-

wam dosada{wi imix

op{tine. Jer, i pored

~iwenica da je Tesli} odu-

vijek va`io za kulturnu i

tolerantnu sredinu, sti-

cajem ratnih i drugih

okolnosti op{tina je u

jednom periodu bila

anatemisana, {to se nega-

tivno odrazilo na wen

poslijeratni razvoj.

Pod ubje|ewem da se taj

negativan i potpuno neza-

slu`en imix mo`e i mora

promijeniti, koncipirao

sam svoj izborni program

i poziciju op{tine Tes-

li} predstavio u jednom

sasvim druga~ijem svjetlu.

Na svu sre}u, gra|ani

op{tine Tesli} su to pre-

poznali i dobio sam po-

dr{ku u programu koji sam

im izlo`io.

IZGRADWA PUTEVA

Kako pomo}i stanovni{tvu da iza|e iz krize u kojoj

se nalazi ve} du`i period?

PAVLOVI]: - Kao ~ovjeka najvi{e me poga|a siro-

ma{tvo i socijalna patwa mnogih na{ih gra|ana. Dok sam

bio u privredi, a i na ovoj funkciji mnogo pa`we sam

posve}ivao ovom problemu.

Pomagao sam qudima gdje god sam mogao. Kako ranije

i sada sam svjestan da nije rje{ewe u tome da neko qudi-

ma nudi milostiwu, ve} da im se omogu}i da rade i ima-

ju normalan `ivot.

Moramo, dakle, stvoriti uslove za otvarawe novih

radnih mjesta, ali je neophodno utvrditi i kriterijume

socijalne pravde, koji su se negdje preko no}i zagubili

u na{oj zajednici.

Da bismo poboq{ali ̀ ivot u mjesnim zajednicama, iz

buxeta smo izdvojili novac za izgradwu 12 kilometara

asfalta, vodovode, obnovu {kolskih objekta, a uveli smo

i podsticaje za razvoj poqoprivrede.

Na taj na~in, sa 350 hiqada bespovratnih sredstava

stimuli{emo razvoj poqoprivrede, {to je svakako velika

stvar za ovo podru~je.

Strana 2.

Hotel

"

Bawa Vru}ica": Lider u zdravstvenom turizmu

Rade Pavlovi}: Administrativna slu`ba servis gra|ana

SVE VI[E

TESLI]ANA NA BIROU

ZA ZAPO[QAVAWE

TESLI] KRENUO u budu}nost TESLI] KRENUO u budu}nost TESLI] KRENUO u budu}nost TESLI] KRENUO u budu}nost TESLI] KRENUO u budu}nost TESLI] KRENUO u budu}nost TESLI] KRENUO u budu}nost TESLI] KRENUO u budu}nost TESLI] KRENUO u budu}nost TESLI] KRENUO u budu}nost

PREMA evidenciji Biroa

za zapo{qavawe, na podru~ju

tesli}ke op{tine nalazi se

3.625 nezaposlenih lica, od ~e-

ga je 1.376 `ena.

U strukturi nezaposlenih

najvi{e je kvalifikovanih

radnika, kojih ima 1.383, zatim

1.340 nekvalifikovanih, 662

sa sredwom stru~nom spremom

i 28 sa visokom i vi{om stru~-

nom spremom.

Ipak ni to nije kona~an

spisak nezaposlenih, jer je,

uprkos podacima Biroa za za-

po{qavawe, ona daleko ve}a.

^ak preko 40 odsto radno spo-

sobnih stanovnika u Tesli}u

nema posla. Ostali dio koji

radi za plate od 200 do 300 ma-

raka te{ko se mo`e re}i da

ima rije{en status.

Na`alost, ima slu~ajeva da

qudi rade i za mawe od 200 ma-

raka ~iji je na~in pre`ivqa-

vawa i vi{e nego te`ak.

De{avalo se i da radnici

rade po pet, deset i vi{e mje-

seci, a da im se plate ne is-

pla}uju. Zbog svega toga posta-

li smo tr`i{te ne samo jef-

tine nego i besplatne radne

snage.

Nemogu}nost pronala`ewa

posla ili dosta "mizerne# pla-

te razlog su za{to je nekoli-

ko hiqada radno sposobnih Te-

sli}ana posao potra`ilo u

drugim zapadnoevropskim ze-

mqama gdje, u ve}ini slu~aje-

va, rade najte`e fizi~ke po-

slove.

U tome posebno predwa~i

Italija u koju je ~ak iz mjesne

zajednice Buleti} iseqeno jed-

no kompletno naseqe Pasja~a.

Takvim odlivom stanov-

ni{tva trebalo bi se ozbiq-

no pozabaviti jer se ve} po-

~eo osje}ati nedostatak rad-

ne snage.

Uz sve to, zabriwavaju}a je

i ~iwenica da mladi, po zavr-

{etku {kolovawa, uglavnom

razmi{qaju o napu{tawu ovih

prostora. Ukoliko se takva

praksa nastavi, a ovdje bude

ostajalo samo starije stanov-

ni{tvo, ugasi}e se mnoga te-

sli}ka ogwi{ta. A to je, u sva-

kom slu~aju, problem ~ijem se

rje{avawu mora ozbiqnije

pristupiti. ¹

Preko 40 odsto radno sposobnog stanovni{tva nema stalnog

zaposlewa, a na evidenciji Biroa za zapo{qavawe nalazi se

3.625 lica. Mnogi Tesli}ani potra`ili posao u inostranstvu Branislav Mi{i}:

- Rje{ewe problema neza-

poslenosti u Tesli}u ne vi-

dim. Politika je sve uni{ti-

la, a politi~ari su uspjeli da

se izbore za primawa i kada

prestanu da se bave tim po-

slom, dok narod ovamo gladu-

je. Obaveze su nas stigle, a nov-

ca da se sve sprovede nema, pa

i oni koji su otvorili nekakve

svoja preduze}a zbog toga mo-

raju da ih zatvaraju. A takvim

na~inom rada doprinosi se

stvarawu mase nezaposlenih.

Lu~iano Kalu`a:

- Neure|en dr`avni sistem

pogoduje razvoju sive i crne

ekonomije, {to direktno uti-

~e na pad efektivne legalne

ekonomije. Jedino rje{ewe je

sistematska borba protiv or-

ganizovanog kriminala koju,

na`alost, ne podr`avaju ni dr-

`avne ni me|unarodne insti-

tucije. Podaci kojima raspo-

la`emo nisu ta~ni zbog neure-

|enosti sistema, jer nezapo-

slena osoba je ona koja efek-

tivno ne tra`i posao.

Dragan Crnov~i}:

- Nezaposlenost u Tesli-

}u je o~igledna, pa je iz tog

razloga puno radno sposobnih

i oti{lo odavde. I ja sam je-

dan od wih, a da bih se sada

vratio, potrebno mi je radno

mjesto koje }e biti adekvatno

pla}eno. Mada se u inostran-

stvu rade dosta te{ki poslo-

vi, niko ne `eli da se vrati.

ANKETA

SVE VI[E TESLI]ANA NA BIRU ZA ZAPO[QAVAWE

2213. novembar 2006.

DUG SPISAK nezaposlenih

Branislav Mi{i} Lu~iano Kalu`a Dragan Crnov~i}

NA OSNOVU programa

Odjeqewa za stambeno-komu-

nalne poslove op{tine Tesli}

iz op{tinskog buxeta godi{we

se izdvoji oko tri miliona ma-

raka za obnovu i izgradwu ko-

munalnih objekata.

Tokom pro{le i ove godine

za izgradwu puteva i mostova,

vodovoda i kanalizacije na

podru~ju cijele op{tine izdvo-

jeno je preko dva miliona ma-

raka. Najve}i poslovi ure|e-

ni su na putnoj mre`i koja je

bila u dosta lo{em stawu, po-

sebno kada je rije~ o lokalnim

putevima koji su u ve}ini slu-

~ajeva makadamski. Radovi se

izvode u skladu sa programom

izgradwe i odr`avawem putne

mre`e i mostova, a s obzirom

na to da se usvajawem ovog do-

kumenta dosta kasnilo, radovi

su zapo~eli na izmaku gra|e-

vinske sezone. Iz op{tinskog

Fonda za puteve predvi|eno je

da se za ovu namjenu izdvoji 1,4

miliona maraka.

Prema podacima op{tin-

skog Odjeqewa za stambeno-ko-

munalne poslove, u ovoj godini

nastavqeno je asfaltirawe

sedam lokalnih putnih puteva.

Radovi su zapo~eti pro{le go-

dine kada je asfaltirano

ukupno pet kilometara u mje-

snim zajednicama ^e~ava, Ras-

tu{a, Lipqe, Gorwa Krivaja,

Mladikovine i Jasenovi. Mo-

dernizacija je predvi|ena i

na deset nekategorisanih pra-

vaca u slivu rijeke Mala Uso-

ra i na dionici Ru`evi} - Go-

ji}i. Asfalt je polo`en u na-

seqima Du{ani}i i Irice, a

na ~etiri putna pravca u Gor-

wem i Dowem Ru`evi}u rado-

vi su u toku. Zavr{etak svih

poslova u ovoj godini zavisi-

}e od vremenskih uslova.

Nedavno je izgra|en most u

@arkovini na putu Tesli} -

Vitkovci, a planira se i ob-

nova mostova, poru{enih ili

o{te}enih u poplavi u \uli-

}u, Gorwem Rankovi}u i ^e-

~avi.

Izdvajawe za izgradwu vo-

dovoda iz op{tinskog buxeta

ostalo je na pro{logodi{wem

planu u visini od 300 hiqada

maraka. Izgradwa se obavqa u

[wegotini i Ukrinici, a u

pripremi je obnova postoje}ih

vodovoda u Ugodnovi}u i Blat-

nici.

Najvi{e novca u izgradwu

infrastrukture ulo`eno je u

11 izbjegli~kih naseqa, gdje su

na sedam stotina od 830 place-

va, koliko je dodijeqeno ovoj

kategoriji stanovni{tva, iz-

gra|eni ili zapo~eti stambeni

objekti.

- Za sva naseqa izra|ena je

projektna dokumentacija i ve}

je uvedena elektrifikacija, iz-

gra|eni su makadamski putevi,

a skoro svi imaju rije{en pro-

blem snabdijevawa vodom. Po-

red elektro i vodovodne mre-

`e, ove godine u nasequ Lug Ba-

ri}i ura|ena je kanalizaciona

mre`a.

Mje{tani Brijestova i

Kru{kovica, gdje su zavr{eni

radovi na sekundarnoj mre`i,

izgradwom 750 metara primar-

nog cjevovoda, trebalo bi do

idu}e godine to pitawe rije-

{iti. Zbog nemogu}nosti iz-

gradwe mre`e i prikqu~aka na

postoje}i vodovod, bez gradske

vode jedino su ostala naseqa

Rosuqe, Bare i Voznik - sazna-

jemo su nadle`nom odjeqewu.

U ovom odjeqewu posebno napo-

miwu da je kanalizacija veli-

ki problem svih izbjegli~kih

lokaliteta u ~iju izgradwu je

potrebno ulo`iti preko dva

miliona maraka, {to op{tina

nije u mogu}nosti sama finan-

sirati.

Zbog sedam izbjegli~kih lo-

kaliteta koji se nalazi na pro-

storu \uli}a najvi{e novca iz

buxeta op{tine ulo`eno je u

ovu mjesnu zajednicu. A sve to s

ciqem da se rije{e osnovna `i-

votna pitawa oko {est hiqada

stanovnika koliko ih sada ov-

dje `ivi. ¹

Izbjegli~ko naseqe u \uli}u: Velika pomo} iz buxeta

BUXET op{tine Tesli} za devet mjeseci ove

godine ostvaren je u iznosu od 5.895.000 maraka,

{to je 65 odsto u pore|ewu sa godi{wim planom

koji iznosi devet miliona maraka.

U pore|ewu sa istim periodom pro{le godi-

ne ukupni prihodi su ve}i za 18 odsto.

Po rije~ima na~elnika Odjeqewa za finansi-

je Borke Pa-

vlovi}, u stru-

kturi ukupnih

prihoda u pro-

teklih devet

mjeseci domi-

niraju prihodi

od poreza sa

~ak 83 odsto

u~e{}a, ~ije

ostvarewe iz-

nosi 4,8 milio-

na maraka. U

odnosu na godi-

{wi plan rea-

lizovani su sa

68 odsto.

Pavlovi}e-

va isti~e da su

najzna~ajnije

u~e{}e u pore-

skim prihodi-

ma od 72 odsto

imali prihodi

od indirekt-

nih poreza. Od

p l a n i r a n i h

5.480.000 mara-

ka u devet mje-

seci zabiqe-

`en je priliv

u iznosu od

3.498.000 maraka. Najzna~ajniji priliv od PDV-a

iznosio je u maju 619.159 maraka i julu gdje je do-

stigao iznos od 730.620 maraka.

- Ostvarewe neporeskih prihoda je 58 odsto u

odnosu na godi{wi plan. Ovdje su najzna~ajnije

u~e{}e imali prihodi od op{tinskih admini-

strativnih taksi, naknade za ure|ewe gra|evin-

skog zemqi{ta i komunalne takse - kazala je Pa-

vlovi}eva.

Rashodi buxeta

su u odnosu na pro-

teklu godinu ve}i za

22 odsto i iznose

5.570.000 maraka ili

62 odsto u pore|ewu

sa godi{wim pla-

nom. Najvi{e novca,

1.303.000 maraka, iz

op{tinske kase iz-

dvojeno je za tro{ko-

ve Administrativne

slu`be.

Od predvi|enih

1,4 miliona maraka za izgradwu i odr`avawe pu-

teva i mostova na podru~ju tesli}ke op{tine iz-

dvojeno je 811.452 maraka. Za izgradwu puteva

utro{eno je 588, a za odr`avawe 223.000 maraka.

Ipak, sa skoro pola miliona maraka u potpuno-

sti su podmirene obaveze prema buxetskim kori-

snicima.

Od ukupno planiranog iznosa namijewenog za

izbjeglice i povratnike u visini od 450.000 ma-

raka do sada za izgradwu infrastrukture u izbje-

gli~kim naseqima utro{eno 264.606 maraka dok

je izgradwu i ure|ewe komunalija u povratni~kim

naseqima op{tinski buxet stajalo skoro 150 hi-

qada maraka.

Iako je bilo predvi|eno da se za lokalne vo-

dovode izdvoji 300 hiqada maraka u proteklom de-

vetomjese~nom periodu, izdvojene su samo 34 hi-

qade maraka.

Borka Pavlovi} isti~e da je ovim novcem fi-

nansirana izgradwa vodovoda u izbjegli~kom na-

sequ Kru{kovice, Gomjenica i Buleti}. ¹

DVORANA

[to se ti~e izgrad-

we i finansirawa spor-

tske dvorane u Tesli}u,

svi poslovi se odvijaju

nesmetano.

Predvi|eno je da se u

ovoj godini izdvoji pola

miliona maraka za tu

namjenu, a do sada je na

petu fazu izgradwe utro-

{eno 406.720 maraka.

SNABDIJEVAWE VODOM

Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Dobrivoje Drini}

isti~e da }e izgradwom 750 metara primarnog cjevovoda, kod

Maliwaka, Vukova~e jedan i dva problem snabdijevawa vodom

rije{iti mje{tani Brijestova i Kru{kovica jedan i dva.

Potom je, ka`e Drini}, potrebno pristupiti izgradwe kanal-

izacione mre`e, jer wen nedostatak pri~iwava dosta te{ko}a

novom stanovni{tvu \uli}a, ali je i svjestan da op{tina, bez

pomo}i sa strane, ne mo`e sama da u~estvuje u finansirawu tih

aktivnosti.

Borka Pavlovi}: Najvi{e novca

utro{eno na tro{kove

Administrativne slu`be

Dobrivoje Drini}: Rije{iti

problem snabdijevawa vodom

IZVR[EWE BUXETA ZA DEVET MJESECI

OVE GODINE

Prihodi br`i od plana

IZGRADWA KOMUNALNIH OBJEKATA NA PODRU^JU OP[TINE

PUTEVI KOJI `ivot zna~e

Ove godine nastavqeno je asfaltirawe sedam lokalnih puteva u ^e~avi,

Rastu{i, Lipqu, Gorwoj Krivaji, Mladikovinama i Jasenovima

PREMA rezultatima glasawa

bira~a u izbornoj jedinici broj

dva, Tesli} }e u narednom sazivu

Narodne skup{tine Republike

Srpske biti zastupqen sa pet po-

slani~kih mandata.

Izabrani su poslanici: Du{an

Stoji~i} iz Srpske demokratske

stranke, Ivanka Risti} iz Save-

za nezavisnih socijaldemokrata,

@arko Jovi~i} iz Socijalisti~-

ke partije, [aban Sivi} iz Stran-

ke za BiH i Mehmed Kopi} iz So-

cijaldemokratske partije BiH. Jo-

vi~i} i Sivi} }e prvi put sjesti

u poslani~ke klupe, dok su preo-

stala trojica i do sada bili posla-

nici u Narodnoj skup{tini.

Izbornim zakonom predvi|e-

no je da izabrani kandidat mo`e

da obavqa du`nost samo na jednom

parlamentarnom nivou, pa }e kan-

didati koji su odbornici morati

da se opredijele za jednu izbornu

funkciju. Novoizabrani poslani-

ci koji su do sada obavqali du-

`nost odbornika u Skup{tini op-

{tine Tesli} mora}e da se odlu-

~e za jednu funkciju. Pod udar tog

zakona spadaju Du{an Stoji~i} i

[aban Sivi}, koji su ve} prepu-

stili svoja mjesta Nedeqku Bla-

gojevi}u iz O~au{a, odnosno Hi-

dajetu Hau{i}u. ¹

POSLIJE OP[TIH IZBORA

Pet tesli}kih poslanika

3313. novembar 2006.

IZDVAJAWE novca iz bu-

xeta op{tine za podsticaj po-

qoprivrede zna~ajno je utica-

lo na pove}awe obima proiz-

vodwe.

Pro{le i ove godine pred-

vi|eno je da se iz op{tinske

kase za podsticaj poqoprivre-

de podijeli 700 hiqada maraka.

Lani je podijeqeno 255 hiqa-

da, dok je ove godine do sada da-

to 200 hiqada maraka. Novac je

raspore|ivan u skladu sa pro-

gramom op{tinske Stru~ne slu-

`be za poqoprivredu.

Visina pomo}i kre}e se od

hiqadu do tri hiqade maraka.

Do sada je najvi{e novca podi-

jeqeno u oblasti sto~arstva,

prije svega govedarstva i sviwo-

gojstva.

Na inicijativu Stru~ne slu-

`be za poqoprivredu pro{le

godine osnovano je Udru`ewe

poqoprivrednih proizvo|a~a,

koje okupqa stotiwak ~lanova.

- Ciq je bilo boqe predsta-

vqawe poqoprivrednih proiz-

vo|a~a i lak{e ostvarivawe

interesa, bilo da se radi o na-

bavci repromaterijala, dobija-

wu stru~nih informacija ili

prometu poqoprivrednih pro-

izvoda. Upravni odbor na{eg

udru`ewa kasnije je kandido-

vao program za osnivawe Cen-

tra za obuku poqoprivrednih

proizvo|a~a, koji je prihva}en

- rekao je ~lan ove op{tinske

slu`be Wegomir Kqe~anin.

Program je predlo`ila

{vedska organizacija za me|u-

narodni razvoj i ameri~ke agen-

cije za me|unarodni razvoj One

su, putem Programa upravne od-

govornosti, dodijelile 20 hi-

qada ameri~kih dolara.

Po rije~ima Kqe~anina,

sredstva }e se utro{iti za

opremawe kancelarije i ospo-

sobqavawe Udru`ewa za obuku

poqoprivrednih proizvo|a~a.

- Formira}emo ogledno po-

qe na kojem }e biti parcele za

vo}arske kulture, kao {to su

jabuke, kru{ke i jagodi~asto

vo}e. Tu }e biti i parcele za

povrtlarske kulture u plaste-

nicima, prije svega paradajz, pa-

prike i krastavci - istakao je

Kqe~anin.

Ovakvim odnosom lokalne

zajednice, prije svega op{tin-

ske vlasti, posebno su zadovoq-

ni oni kojima takva vrsta pomo-

}i najvi{e treba. Nepovratna

sredstva i davawe stru~nih in-

formacija poqoprivredni pro-

izvo|a~i sa podru~ja tesli}ke

op{tine prihvatili su sa odo-

bravawem, jer ih je proteklih

nekoliko godina svaka stimu-

lacija iz ove oblasti zaobi{la.

Dragutin Trivunovi} iz Bi-

jelog Bu~ja ve} sedam godina ak-

tivno se bavi sto~arstvom. U

stadu ima 150 ovaca i 17 muznih

krava. Doma}instvo Trivuno-

vi}a mjese~no proizvede tri hi-

qade litara mlijeka, koje pro-

daje {wegotinskoj mqekari.

- Imamo dobre uslove za uz-

goj stoke, kao i za zaradu kod

ku}e. Nedostaje nam savremeni-

ja oprema i prostor za stoku.

Kada bismo imali sve uslove,

mogao bih uzgajati i po 50 kra-

va muzara - pri~a Dragutin Tri-

vunovi}.

Podr{ku koju dobija op-

{tinskim podsticajnim sred-

stvima smatra veoma zna~ajnom,

naro~ito otkako je uveden po-

rez na dodatu vrijednost, pa je

sto~na hrana poskupjela. Pri-

~a da bi puno boqe bilo kada bi

im podr{ku pru`ile i repu-

bli~ke vlasti.

Svoju zahvalnost za podr-

{ku koju dobijaju od op{tinske

vlasti duguju, kako isti~e Dra-

gutin, na~elniku op{tine Radi

Pavlovi}u, koji se li~no anga-

`ovao da im olak{a dosta te-

{ke uslove `ivota u planini.

^ak im je, napomiwe ovaj te-

sli}ki poqoprivrednik, na~el-

nik nekoliko puta dolazio u

posjetu. ¹

OP[TINA PRU@ILA PODR[KU POQOPRIVREDNIM PROIZVO\A^IMA

Pro{le i ove godine predvi|eno da se iz op{tinske kase za

podsticaj poqoprivrede podijeli 700 hiqada maraka.

Poqoprivrednici zadovoqni, jer prethodnih godina ovakvu

pomo} nisu dobili

BIJELO BU^JE

Bijelo Bu~je udaqeno je

oko 40 kilometara od Tesli-

}a i nalazi se na padinama

Vla{i}a, na granici tesli}-

ke, zeni~ke i travni~ke op-

{tine. Ovo naseqe ukupno

broji pet doma}instava i sva

se bave sto~arstvom. Ove go-

dine obnovqen je prilazni

put selu, pa su wegovim sta-

novnicima poboq{ani uslo-

vi za `ivot.

ZA PUNIJE TOROVE i {tale

POSLIJE kolapsa tokom po-

sqedweg rata i u godinama nakon

wega privreda tesli}kog kraja bi-

qe`i napredak. Nekoliko privat-

nih preduze}a zauzima visoke po-

zicije na doma}em, ali i stranom

tr`i{tu.

Inostranom tr`i{tu sa pro-

stora op{tine najvi{e se okrenu-

la mqekara "DTD [wegotina#, ko-

ja, pored Republike Srpske i ma-

weg dijela Federacije BiH, svoje

kupce ima u Srbiji, Crnoj Gori i

Hrvatskoj. Za kvalitetan proiz-

vod nagra|ena je zlatnom medaqom

u Briselu 2004. godine. Iste go-

dine u Briselu je dobila i orden

zasluga za stvarala{tvo prvog re-

da, a ne zanemaruje ni medaqe ko-

je redovno dobija na doma}im saj-

movima.

Mqekara u [wegotini zapo-

{qava 45 radnika i ima oko 1.700

saradnika. Dnevno proizvede 30 hi-

qada litara mlijeka. U bogatoj pa-

leti proizvoda koje nudi primat

imaju sirevi. Najve}a potra`wa je

za "gaudom# i "edamerom#. Uskoro

namjerava da krene u osvajawe arap-

skog i ruskog tr`i{ta, kojem }e

ponuditi koziji i ov~iji sir i no-

vi proizvod sir sa tartufama.

- Imamo ~etrnaest vrsta sire-

va. Oni su na{ strate{ki proiz-

vod. U januaru planiramo otvara-

we novog proizvodnog pogona mqe-

kare dnevnog kapaciteta prerade

90 hiqada litara mlijeka. Otva-

rawem tog pogona, u koji je ulo`e-

no osam miliona maraka, bi}e omo-

gu}eno jo{ 30 radnih mjesta - re-

kao je vlasnik mqekare "DTD

[wegotina# Vjekoslav Jovi}.

U svom sedmogodi{wem radu,

napomiwe ovaj tesli}ki privred-

nik, nije prepoznao ̀ equ lokalne

i {ire dru{tvene zajednice da se

ukqu~i u razvoj podru~ja gdje se

mqekara nalazi. Najve}i problem

je {to [wegotina jo{ nema ure|e-

ne puteve, ve} je sa ~elina~kom i

tesli}kom op{tinom povezana ma-

kadamom. Stawe ote`ava i stara

elektromre`a, pa se ~esto de{ava

da ovaj privredni kapacitet osta-

ne bez struje.

- Nalazimo se na osmom mjestu

izvoznika u prehrambenoj indu-

striji u Republici Srpskoj, a okol-

nosti u kojima radimo kad je rije~

o infrastrukturi, vi{e su nego

ote`avaju}e. O~ekujem od vlasti

da }e ovo pitawe biti {to prije

rije{eno, kako bi se stvorile

pretpostavke za normalan rad - is-

ti~e Jovi}.

Blatni~ka mqekara "Natura

vita# tako|e je jedan od primjera

uspje{nog poslovawa u tesli}kom

kraju. Za kvalitetan proizvod u

~etiri godine rada nagra|ena je sa

dvije zlatne medaqe. Zbog kvali-

teta koje nudi, i potrebe tr`i{ta

za "Naturinim# proizvodima su

znatno uve}ane.

Mqekara, koja zapo{qava oko

60 radnika, ove godine dostigla

je planirani rast dnevne proiz-

vodwe sa 15 na 25 hiqada litara

mlijeka. Posjeduje mati~no sta-

do od hiqadu ovaca i farmu od 60

muznih grla, a sara|uje sa oko

3.000 kooperanata koji je snabdi-

jevaju sirovim mlijekom.

U {irokoj paleti mlije~nih

proizvoda, gdje se nalazi nada-

leko poznati blatni~ki sir, ne-

davno je na tr`i{te plasiran

novi proizvod pod imenom "voda

natura#. Osim bosanskohercego-

va~kog tr`i{ta "voda natura#

}e se distribuisati i na tr`i-

{te Katara, Saudijske Arabije i

Kuvajta.

Mqekara i fabrika vode smje-

{tene su u novom objektu kompa-

nije "Natura vita# u Slatini, ko-

ji je u septembru otvorio pred-

sjednik Vlade Republike Srpske

Milorad Dodik.

- Ciq ove kompanije je da za-

dr`imo i unaprijedimo kontinu-

irani kvalitet po kojem smo ve}

poznati na doma}em tr`i{tu i

da ga prenesemo na strano tr`i-

{te. Razvojem kompanije ekonom-

ski ja~aju i o`ivqavaju ruralna

podru~ja tesli}ke op{tine, ali

i Republike Srpske - rekao je vla-

snik kompanije "Natura vita#

Vlado \uri}.

Jedini problem sa kojim se

ovaj privredni potencijal susre-

}e su lo{e telekomunikacije, jer

ne posjeduje kvalitetnu fiksnu i

mobilnu mre`u. Zbog toga nema

pristup Internetu, pa je mqeka-

ra ~esto odsje~ena od svijeta. \u-

ri} se nada da }e taj problem

uskoro biti rije{en.

Najve}i nosilac niskogra|e-

vinskih radova u ovoj op{tini je

gra|evinsko preduze}e "Nisko-

gradwa#. Ono je rijedak primjer

u Tesli}u gdje je uspje{no okon-

~an proces privatizacije. Fir-

ma se bavi izgradwom puteva, mo-

stova, spoqnim ure|ewem prosto-

ra i svih drugih poslova u ovoj

oblasti. Najve}i anga`man ima u

izgradwi puteva, odnosno izvo-

|ewu pripremnih radova za pola-

gawe asfalta i mostova koji su

poru{eni u poplavama.

Pored pomenutih, Tesli} se

mo`e pohvaliti sa jo{ nekoliko

uspje{nih privatnih kolektiva,

kao {to su "Devi} tekstil#, "El-

ing#, "Elgrad#, "Drvokomerc# i

"[krebi} kompani#. ¹

TESLI]KA PREDUZE]A ZASLU@NA ZA PRIVREDNI NAPREDAK OVOG KRAJA

Iz pogona "Natura vite": Dnevna proizvodwa

25 hiqada litara mlijeka

OSVAJAJU STRANA tr`i{ta

Mqekare

"

[wegotina",

"

Natura vita", preduze}e

"

Niskogradwa" samo

neke od privrednih uzdanica tesli}kog kraja. Nastoje da pro{ire

proizvodwu i zaposle jo{ radnika

NISKOGRADWA

Po rije~ima direktora i ve-

}inskog vlasnika "Niskograd-

we# Marinka \uki}a, ovo pred-

uze}e kupilo je asfaltnu bazu i

do kraja godine predvi|eno je

da se montira.

- Imamo sve potrebne ma{i-

ne, a pripremamo lokacije za

postavqawe asfaltne baze. Za-

vr{etkom wene monta`e Tesli}

}e imati firmu za rje{avawe

infrastrukturnih problema.

Dobi}emo jeftiniji, ali kva-

litetan asfalt, jer }emo kori-

stiti lokalne resurse - rekao

\uki}.

\uki} najavquje da }e ukup-

nom broju zaposlenih, kojih je

trenutno 72, po zavr{etku mon-

ta`e asfaltne baze dodati jo{

30 novih radnika.

Wegomir Kqe~anin:

Pripremiti ogledna poqa

Dragutin Trivunovi}: Ne-

dostaje savremena oprema

Marinko \uki}: Asfaltna

baza bi}e montirana

do kraja godine

Vjekoslav Jovi}:

Prepoznatqivi po

proizvodwi sira

PRIRODNE qepote, obiqe mineralne vode i

savremeni smje{taj ~ine Zdravstveno-turisti~ki

centar "Bawa Vru}ica# najve}im i najqep{im zdrav-

stveno-turisti~kim centrom u tesli}koj op{tini.

Sa prirodnim resursima qekovite mineralne vode

Bawa Vru}ica ima stogodi{wu tradiciju u zdravstve-

nom turizmu. Smje{tajni kapaciteti sa oko hiqadu

le`ajeva ~ine Ba-

wu najve}im cen-

trom ove vrste u

BiH. Hoteli "Ka-

rdial# i "Posavi-

na# namijeweni su

za rekreaciju, a u

"Srbiji# i "Her-

cegovini# opora-

vqaju se posjetio-

ci sa kardiova-

skularnim i reu-

matskim oboqe-

wima. Gostima je

na raspolagawu i

{irok izbor uslu-

ga, zbog ~ega je Ba-

wa Vru}ica danas

poznato prirodno

qe~ili{te, kon-

ferencijski, re-

kreativni i turi-

sti~ki centar.

- Osnova dje-

latnosti su medi-

cinske usluge.

Zbog termomine-

ralne vode Bawa

je poznata prvenstveno po lije~ewu bolesti srca i

krvnih sudova, a ovdje se lije~e reumatolo{ke i ne-

urolo{ke bolesti. Prepoznatqiva je i kao kongre-

sni centar. Sa velikim smje{tajnim kapacitetima,

kongresnom dvoranom od 450 sjedi{ta i deset salo-

na idealna je za odr`avawe kongresa, simpozijuma i

seminara. Tu je i savremena oprema i bogata ugosti-

teqska ponuda - rekao

je direktor zdravstve-

no-turisti~kog cen-

tra Zdravko Ostoji}.

Ovaj bawsko-turi-

sti~ki kompleks i u

biv{oj Jugoslaviji

ubrajao se u najve}e i

najopremqenije cen-

tre. Deset godina po-

slije rata Bawa Vru-

}ica se mo`e pohvali-

ti posjetama.

Broj no}ewa od

1996. godine, kada ih

je bilo samo 26.122, po-

peo se na 111.750, ko-

liko je zabiqe`eno u proteklih deset mjeseci. Ova-

kva popuwenost kapaciteta svrstala je me|u najbo-

qe u Republici Srpskoj i BiH.

Ostoji} napomiwe da Bawa svoj imix i poziciju

gradi decenijama. U tome je, veli, uspjela zahvaqu-

ju}i, kako prirodnim tako i qudskim resursima.

"Bawa Vru}ica# je ve}im dijelom uspjela da vra-

ti stare posjetioce i sa prostora biv{e Jugosla-

vije. Otvaraju se dobre perspektive prema tr`i-

{tu iz pojedinih evropskih zemaqa, odakle se ve}

pojavilo izra`eno interesovawe za ovaj bawski

kompleks.

- Da bismo pridobili goste, pripremili smo

jeftinije aran`mane. Tako smo dobili goste iz

Slovenije, Hrvatske, Srbije i Wema~ke - kazao je

Ostoji}. ¹

IZLETI[TA

Turisti~ku ponudu Ba-

we Vru}ice upotpuwuju i

`ivopisni predjeli u prav-

cu Blatnice, O~au{a, [we-

gotine i Rastu{e, koji su

posebno zanimqivi sport-

skim lovcima, ribolovcima

i izletnicima. U nasequ

Gorwe Lipqe nalazi se vi-

{evjekovna zadu`bina Ne-

mawi}a, manastir Lipqe, a

u Gorwoj Komu{ini pozna-

to svetili{te "Konxilo#.

"BAWA VRU]ICA"

PRIVLA^I SVE VI[E POSJETILACA

Lije~ewe, odmor, u`ivawe...

Zdravko Ostoji}:

Vra}awe starog sjaja

SVE {to nije napisano, ni-

je se ni desilo.

Ova je re~enica 1995. go-

dine bila glavna ideja kojom su

se rukovodili pokreta~i ~a-

sopisa "Duhovnost srpska# u

tesli}kom Srpskom prosvjet-

nom i kulturnom dru{tvu

"Prosvjeta#.

Jedan od uslova bio je da au-

tori objavqenih radova `ive

ili poti~u sa ovog podru~ja.

Ve} jedanaestu godinu dva puta

godi{we izlazi ovaj ~asopis

namijewen kulturi, nauci i

umjetnosti.

Prvobitni naziv bio je

"Duh srpske Usore#, koji je od

jedanaestog broja preimenovan

u "Duhovnost srpska#.

- Vrijeme u kojem je ~aso-

pis izlazio diktiralo je teme,

koncepciju i naziv lista. Ve}

od prvog broja bilo je jasno da

ovo nije samo "Duh Srpske Uso-

re# nego i onih koji `ive na

mnogo {irem prostoru. Zato je

promijewen naziv. Osim toga,

pro{irio se i broj saradnika.

S ponosom mo`emo re}i da je

~asopis prihvatila publika,

ali i kritika - rekla je anima-

tor kulture u tesli}koj "Pro-

svjeti# Gordana An|eli}.

Prema wenim rije~ima, od

po~etka ~asopis nije imao pro-

blema sa tekstovima. U prvih

nekoliko brojeva u wemu su svo-

je ~lanke objavqivali autori

iz Tesli}a, Bawe Luke, a mno-

go tekstova je preuzeto iz sta-

rih kwiga koje govore o Tesli-

}u i wegovim selima.

Zahvaquju}i profesorima

i studentima bawolu~kog Fi-

lozofskog i Prirodno-mate-

mati~kog fakulteta koji su re-

dovni autori, "Duhovnost srp-

ske# postala je tra`ena i van

granica Srpske.

U ~asopisu se mo`e na}i

mno{tvo aktuelnih tema, ali i

onih koji se odnose na duhov-

nost, istoriju, stare spise, et-

nologiju, kulturu, istra`iva-

wa, jubileje, recenzije, slave i

pomene, osvrte...

- Od desetog broja objavqu-

jemo tematski dio koji obuhva-

ta tre}inu ~asopisa. Teme su

razli~ite i uglavnom obra|u-

ju odre|ene godi{wice ili ak-

tuelne doga|aje te godine. U

posqedwe tri godine u januar-

skom broju tematski dio je po-

sve}en stru~no-nau~nom savje-

tovawu sa Sabora srpskog iz-

vornog narodnog stvarala{tva

- ka`e An|eli}eva.

Me|utim, iako priznat u

Republici Srpskoj i van we-

nih granica, `alosno je da ve-

liki broj Tesli}ana i ne zna da

jedan ovakav ~asopis izlazi

ba{ u wihovom gradu. Svoje mje-

sto zauzeo je jedino u {kolskim

i Prosvjetinoj biblioteci.

- "Duhovnost srpska# je iz-

lagana na sajmovima kwiga u

Srpskoj, Beogradu i Frankfur-

tu. Kompleti ~asopisa su na-

{li svoje mjesto u bibliote-

kama Srpske pravoslavne cr-

kve u Wema~koj i po mnogim

privatnim bibliotekama {i-

rom svijeta. U Tesli}u za we-

ga znaju samo sredwo{kolci i

studenti, kojima trebaju teme

za seminarske radove. Nadam

se da }e se to promijeniti - ka-

zala je An|eli}eva.

Na`alost, otkako izlazi,

niko nije pru`io nov~anu po-

dr{ku da "Duhovnost srpska#

ugleda svjetlo dana. Ipak, to

nije omelo tesli}ku "Prosvje-

tu# da svoje izdawe redovno

promovi{e i tako privu~e no-

ve saradnike i publiku. ¹

TESLI]KI drugoliga{

u grupi zapad, Fudbalski klub

Proleter, ove godine obiqe-

`ava 80 godina postojawa. Os-

novan je 1926. godine pod im-

enom Radni~ko-sportsko dru-

{tvo Proleter.

Danas je ovaj klub naj-

masovnija sportska organi-

zacija na podru~ju op{tine.

Okupqa oko dvije stotine

djece, omladinaca i odraslih

raspore|enih u pjetli}e, pio-

nire, kadete, juniore i se-

niore. Sa wima radi {est

trenera na ~elu sa {efom

Stru~nog {taba Draganom

Trifunovi}em. Tokom svog

radnog vijeka Proleter je

djelovao pod vi{e imena.

Tokom posqedwih deset godi-

na u takmi~ewima je nastupao

pod imenima Tesli}-Promtes,

"Tesli}#, da bi prije godinu i

po vratio staro ime.

Pedesetih godina pro{log

vijeka pod ovim imenom do`iv-

io je najsvjetlije i najusp-

je{nije godine. I u nedavnoj

pro{losti imao je svijetlu

godinu kada se takmi~io u Pr-

voj ligi, gdje je dospio zah-

vaquju}i predratnom rejtingu

i radu tokom rata kada je bio

jedan od pokreta~a o`ivqav-

awa fudbalskog sporta u Re-

publici Srpskoj. Ipak, novac

je bio uzrok {to je ovaj fud-

balski klub dospio u Drugu

ligu.

- Zbog lo{eg stawa u tes-

li}koj privredi nismo mogli

na}i sponzore za redovno fi-

nansirawe, a nismo imali ni

redovne treninge. Danas je

situacija sasvim druga~ija.

Proleter je nastavio tradi-

ciju masovnog okupqawa djece

i omladine i igra zna~ajnu

ulogu u rangu takmi~ewa. Pre-

vazi{li ovaj nivo i rang tak-

mi~ewa i u organizacionom i

u igra~kom kadru zbog ~ega nam

je mjesto u Prvoj ligi {to je i

osnovni ciq na{eg djelovawa

- rekao je predsjednik Sku-

p{tine FK Proleter Marin

Ra{i}.

Da bi ostvarili zacrtani

ciq, veli, ima podr{ku kom-

pletne dru{tveno-politi~ke

zajednice i rukovodstva op{-

tine koji su u buxetu za ovu

godinu izdvojili 70 odsto za

finansirawe kluba. Ra{i}

isti~e da sada najvi{e nade u

fudbalskom klubu Proleter

pola`u na seniorsku ekipu.

- Mlado{}u, iskustvom i

znawem sada{wi sastav ekipe

je garancija uspjeha. Ali, to

zna~i da treba da se ispune i

odre|eni preduslovi. Mislim

na promjenu unutra{we or-

ganizacije kluba kao {to su

rje{avawe problema re-

dovnih treninga, pitawe za-

poslewa igra~a i mogu}a po-

ja~awa - kazao je {ef

Stru~nog {taba Dragan Tri-

funovi}.

On je napomenuo da su

promjene u stru~nom {tabu i

neredovno trenirawe uzrok

lo{oj igri Proletera na gos-

tovawima odakle je ovaj klub

donio samo dva boda.

- I pored toga, ovaj klub

zauzima visoko drugo mjesto

na tabeli. To nam daje realne

{anse da se u nastavku pro-

qe}nog dijela ukqu~imo u

borbu za prvo mjesto - rekao

je Trifunovi}. ¹

JEDANAEST GODINA ^ASOPISA "DUHOVNOST SRPSKA"

Vrijeme satkalo teme

FUDBALSKI KLUB PROLETER OVE GODINE SLAVI OSAM DECENIJA POSTOJAWA

MLADOST garantuje uspjehMLADOST garantuje uspjehMLADOST garantuje uspjehMLADOST garantuje uspjehMLADOST garantuje uspjehMLADOST garantuje uspjehMLADOST garantuje uspjehMLADOST garantuje uspjehMLADOST garantuje uspjeh

Nastavqena tradicija masovnog

okupqawa djece i omladine...

Prevazi|en sada{wi rang takmi~ewa...

Proleteru mjesto u Prvoj ligi, ka`e

Marin Ra{i}

Fudbalski klub Proleter: Visoko drugo mjesto na tabeli

Dragan Trifunovi}: Sa

gostovawa samo dva boda

Marin Ra{i}:

Podr{ka op{tine

Duhovnost srpska: Na`alost, mnogi Tesli}ani ne znaju za ovaj ~asopis

IMENA

Fudbalski klub Proleter izwedrio je mnoga imena koja su nosi-

la dresove poznatih klubova sa prostora biv{e Jugoslavije i

{ire. Slavko Kotoranin i Braco Juras igrali su u beogradskom

Partizanu, u zagreba~kom Dinamu igrao je Vladimir Petrovi}

Pi`on, a u {panskoj Primeri Nemawa Miqanovi}. U bosansko-

hercegova~kim klubovima svoju karijeru iz Proletera nastavili

su Vinko Hudolin, Vladimir Kolesnik, Slobodan Petrovi} i

Slaven Martinovi} u tuzlanskoj Slobodi, Marin Ra{i}, Momo

\ura{evi}, Mirsad i Senad Galija{evi} u zeni~kom ̂ eliku, dok

su dres bawalu~kog Borca jedno vrijeme nosili Eduard Frank i

Mile [ijakovi}.

STANOVNICIMA op-

{tine od ~etvrtka je na raspo-

lagawu moderna {alter-sala sa

osam {altera, koji su posred-

stvom kompjutera uvezani u je-

dinstven informacioni sistem.

Wenu izgradwu su pomogli

ameri~ka agencija za me|una-

rodni razvoj (Usaid) i

{vedska agencija (Si-

da), u okviru Projekta

upravne odgovornosti

(GAP), koji su za weno opre-

mawe poklonili oko 150 hiqa-

da maraka. Toliko novca dala

je i op{tina za gra|evinske ra-

dove.

- [alter-sala mnogo zna~i

zaposlenima u Administrativ-

noj slu`bi i za gra|ane, jer }e

kvalitet pru`awa usluga biti

na veoma zavidnom nivou sa

standardima koji se primjewu-

ju u savremenom svijetu. Osa-

vremewenim na~inom rada is-

kqu~i}e se {etawa od kancela-

rije do kancelarije pa }e se po-

slovi mnogo br`e zavr{avati.

Ovo je i dokaz da se moj ponu-

|eni ~etvorogodi{wi program

ostvaruje po planu - rekao je

na~elnik Rade Pavlovi}. On je

izrazio nadu da }e modernija i

efikasnija op{tinska admini-

stracija podstaknuti zainte-

resovane da ula`u na podru~ju

op{tine.

Projekat upravne odgovor-

nosti sprovodi se u ci-

jeloj Bi H sa ciqem

osposobqavawa op{ti-

na u pru`awu kvalitet-

ne usluge gra|anima. Iz-

gradwom modernih {al-

ter-sala poboq{ava se

rad administracije.

- Ulagawa su oprav-

dala ciq, jer se na ni-

vou op{tina poboq{ao

kvalitet pru`awa uslu-

ga. Op{tinski buxeti

kreiraju se mnogo odgo-

vornije i disciplino-

vanije, a pare iz tih kasa ula-

`u se na mnogo boqi na~in -

rekla je direktor Kancelari-

je za demokratiju u Usaidu Kri-

stin Herman-De Luka. ¹

OSAVREMEWEN RAD ADMINISTRATIVNE SLU@BE

DO PAPIRA S mawe muke

[alter-sala mnogo zna~i zaposlenima u Administrativnoj

slu`bi ali i gra|anima, jer }e kvalitet pru`awa usluga biti

na veoma zavidnom nivou, rekao Rade Pavlovi}

Nova {alter-sala:

Po svjetskim

standardima

Tekstovi i fotografije Marija SIMI]

PROGRAMI

Nova {aler-sala sm-

je{tena je u prostorije

gdje su se ranije odr`avale

sjednice Skup{tine op{-

tine.

Osim toga, u saradwi

sa GAP-om, op{tina Tes-

li} je dobila podr{ku za

jo{ ~etiri projekta. To su

izgradwa pje{a~ke staze u

Buleti}u, sanacija gradske

pla`e i mosta, formirawe

Centra za obuku poqo-

privrednih proizvo|a~a i

projekat razvoja infra-

strukture i upravqawa ot-

padom na podru~ju Tesli}a.

U ova ~etiri projekat

GAP ula`e 110 hiqada

ameri~kih dolara.

MLADOST garantuje uspjeh