inirl7hf>ni hivii broi j hrvatski sabor u-%-^1 · 2014. 11. 12. · zatražena dokumentacija...

HRVATSKI SABOR

KLASA: 021-12/14-18/364 URBROJ: 65-14-02

Zagreb, 17. rujna 2014.

50 — VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Primljeno l i J M U l Klasifikaciiska o/m

I I Inirl7hf>ni hivii Urudžbeni broj

U-%-^1

Oig jed

fi

VLADI REPUBLIKE HRVATSKE

U prilogu upućujem zastupničko pitanje dr. se. Mirele Holy, zastupnice u Hrvatskom saboru, postavljeno sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Molim odgovorite na postavljeno zastupničko pitanje, sukladno odredbi članka 142. stavka 1. Poslovnika Hrvatskoga sabora, u roku od 30 dana od dana kada je pitanje dostavljeno.

~̂ - - *

f/o? PREDSJEDNIK I

•/<<?/ ULCL^r

MIRELA HOLY, zastupnica u Hrvatskom saboru


REPUBLIKA HRVATSKA 6 5 - H R V A T S K I S A B O R Z A G R E B , Trg Sv. Marka 6

Priml jeno. f J .flg_ m

Klasifikacjska oznaka t Org jed

OOJ-Mk^kfthGh GS Urudžbeni broj ' Pnl Vrij

t&b^ft-OA <\ —

Predmet: Zastupničko pitanje

Poštovani gospodine Leko,

PREDSJEDNIKU HRVATSKOG SABORA

molim Vas da temeljem članka 140. Poslovnika Hrvatskog sabora proslijedite moje zastupničko pitanje predsjedniku Vlade Republike Hrvatske gospodinu Zoranu Milanoviću, a koje se nalazi u privitku ovoga dopisa.

S poštovanjem,

dr. se

Prilog: kao u tekstu

MIRELA HOLY, zastupnica u Hrvatskom saboru


PREDSJEDNIK VLADE RH GOSPODIN ZORAN MILANOVIĆ

PREDMET: ZASTUPNIČKO PITANJE

Poštovani predsjedniče Vlade,

obratili su mi se aktivisti za zaštitu okoliša te me upozorili na problem tzv. gudronskih jama koje se nalaze u ornitološkom parku u kojem obitava 154 vrsta ptica, a koji se nalazi na području gradske četvrti Peščenica-Žitnjak, u neposrednoj blizini naselja Borovje. Tijekom ljeta sam obišla lokaciju te se upoznala s težinom situacije jer masne mrlje iz gudronskih jama probijaju kroz obližnje šljunčane putove. Gudronsko odlagalište nastajalo je od 1974. godine na način da je otpad iz tehnoloških procesa u kemijskoj industriji s područja Zagreba službeno odlagan u tri manja jezera na spomenutom području. Nažalost, pored ovog 'službenog' odlaganja opasnog otpada odlagan je i ilegalan otpad, pa čak i medicinski, infektivan otpad. Procjenjuje se da je u tri jezera dubine oko 20-tak metara odloženo približno 33 000 tona opasnog kemijskog otpada koji je 'tehnološki' vrlo aktivan. Ova lokacija predstavlja iznimno veliku opasnost za onečišćenje vodonosnika Grada Zagreba jer se na samo 500 metara od gudronskih jama nalazi drugo po veličini zagrebačko vodocrpilište Petruševac. Prema rezultatima dosadašnjih analiza Zavod za javno zdravstvo u uzorku su pronađeni deseci iznimno opasnih i otrovnih supstanci.

Slijedom prethodno rečenog molim Vas da mi odgovorite na sljedeće pitanje:

Je li Vlada Republike Hrvatske upoznata s ovim slučajem? Što se planira poduzeti po ovom predmetu? Zašto ova crna točka na kojoj se, navodno, nalaze odložena i minsko-

eksplozivna sredstva već nije u postupku sanacije? Na koji način i kada se planira sanirati ova izuzetno opasna okolišna 'crna točka'?

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA

I PRIRODE 10000 Zagreb, Radnička cesta 80

Tel: 01/3717 111 Fax: 01/3717 149 OIB:19370100881

KLASA: 023-01/14-01/124 URBROJ: 517-04-14-20 Zagreb, 10. studenoga 2014.

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE n'p gda. Marica Matkovie, glavna tajnica

Trg svetog Marka 2, Zagreb

PREDMET: Zastupničko pitanje dr. se. Mirele Hol), u \ ezi sa sanacijom gudronskih jama na području gradske četvrti Pešćenica-Žitnjak

Veza vaša: KLASA: 021-12/14-01/367, URBROJ: 50301-01/10-14-2 od 22. rujna 2014.

Poštovana glavna tajnice Matković,

gospoda zastupnica dr. se. Mircla Holy postavila je u Hrvatskom saboru pitanje:

„ Poštovani predsjedniče Vlade, Obratili su mi se aktivisti za zaštitu okoliša te me upozorili na problem tzv. gudronskih jama koje se nalaze u ornitološkom parku u kojem obitava 154 vrsta ptica, a koji se nalazi na području gradske četvrti Pešćeniea-Zitnjak, u neposrednoj blizini naselja Borovje. Tijekom ljeta sam obišla lokaciju te se upoznala s težinom situacije jer masne mrlje iz gudronskih jama probijaju kroz obližnje šljunčane putove. Gudrensko odlagalište nastajalo je od 1974. godine na način da je otpad iz tehnoloških procesa u kemijskoj industriji s područja Zagreba službeno odlagan u tri manja jezera na spomenutom području. Nažalost, pored ovog „službenog" odlaganja opasnog otpada odlagan je i ilegalni otpad, pa čak i medicinski, infektivan otpad. Procjenjuje se da je u tri jezera dubine oko 20-ak metara odloženo približno 33 000 tona opasnog kemijskog otpada koji je „tehnološki" vrlo aktivan. Ova lokacija predstavlja iznimno veliku opasnost za onečišćenje vodonosnika Grada Zagreba jer se na samo 500 metara od gudronskih jama nalazi drugo po veličini zagrebačko vodoerpilište Petruševae. Prema rezultatima dosadašnjih analiza Zavoda za ja\no zdravstvo u uzorku su pronađeni deseci iznimno opasnih i otrovnih supstanei.

Slijedom prethodno rečenog molim Vas da mi odgovorite na slijedeća pitanja:

Je li Vlada Republike Hrvatske upoznata s ovim slučajem? Što se planira poduzeti po ovom predmetu? Zašto ova crna točka na kojoj se, navodno, nalaze odložena minsko-

eksplozivna sredstva već nije u postupku sanacije? Na koji način i kada se planira sanirati ova izuzetno opasna okolišna „crna točka"?

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je na temelju prijedloga Ministarstva zdravlja od 30. rujna 2014. godine (KLASA: 021-03/14-01/35: URBROJ: 534-09-2-1/1-14-3). te prijedloga Ministarstva poljoprivrede od 31. listopada 2014. godine (KLASA: 023-01/14-01/439; URBROJ: 525-12/0977-14-3) pripremilo tekst prijedloga odgovora koji glasi:

Predmetno onečišćenje opasnim otpadom nastalo je sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Prema saznanjima kojima raspolaže Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Grad Zagreb je tijekom 2008. godine pokrenuo inicijativu oko pripreme natječajne dokumentacije za sanaciju predmetne lokacije. Na temelju Odluke gradonačelnika Milana Bandića formirana je Radna skupina za pripremu tendera i natječaja za sanaciju gudronskih jama Savica u Zagrebu (u daljnjem tekstu Radna skupina).

Nakon izvjesnog broja radnih sastanaka došlo se do saznanja i potrebe obavljanja dodatnih istražnih radova s ciljem saznavanja podataka o vrsti, količini i porijeklu odloženog opasnog otpada.

Radna skupina je u travnju 2009. godine zatražila od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu Fond) informaciju može li Fond participirati dro financijskih sredstava u 2010. godini za izvedbu sanacije gudronskog otpada na jezerima Savica u Zagrebu.

U svibnju 2009. godine Fond je uputio Radnoj skupini dopis u kojem se navodi da će se Fond očitovati u pogledu participiranja troškova sanacije gudronskog otpada na Savici. nakon što se Fondu dostavi dodatna dokumentacija koja se odnosi na provedene istražne radove i program sanacije s procijenjenim troškovnikom sanacijskih radova. Zatražena dokumentacija nije dostavljena Fondu te stoga Fond nije bio u mogućnosti planirati financijska sredstva u 2010. godini za navedenu sanaciju. Grad Zagreb koji je vodio postupak pripreme dokumentacije za izradu sanacijskog onečišćenja potpisao je Ugovor sa tvrtkom Crosco d.o.o. iz Zagreba o obavljanju istražnih radova koji su prekinuti u travnju 2009. godine budući su na lokaciji istraživanja Izvođači naišli na eksplodiranu bombu, te su zbog sigurnosti obustavili daljnje istraživanje time da, prema saznanjima Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, nakon svibnja 2009. godine Radna skupina nije više radila na pripremi dokumentacije. Potrebno je istaknuti da se predmetno područje ne nalazi pod zaštitom u kategoriji posebnog ornitološkog rezervata kako je navedeno u zastupničkom pitanju već je sukladno Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine", broj 80/2013) zaštićeno u kategoriji značajni krajobraz pod nazivom Značajni krajobraz "Savica" kojeg je Skupština Grada Zagreba proglasila 27. srpnja 1991. godine. Također se ukazuje da se predmetno područje ne nalazi na popisu odlagališta u Katastru odlagališta obzirom da se radi o povijesnom odlagalištu sa službeno neevidentiranim količinama odloženog otpada, a također isto nije na popisu 13 prioritetnih „crnih točaka'* predviđenih za sanaciju Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. - 2015. godine (NN 85/07) koju provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)

Nadalje, temeljem članka 44, Zakona o vodama („Narodne novine", broj , 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) nadzor nad stanjem, između ostalog, podzemnih voda provodi se i

Stranica 2 od 10

sustavnim praćenjem stanja voda (monitoring). Hrvatske vode su nadležne za provođenje monitoringa, tumačenje rezultata monitoringa o čemu izrađuju godišnje izvješće te isto dostavljaju ministarstvu nadležnom za vodno gospodarstvo i Agenciji za zaštitu okoliš«. Dosada je Agencija za zaštitu okoliša zaprimila slijedeća godišnja izvješća: Kakvoća podzemnih voda u Republici Hrvatskoj u 2009., Kak\oca podzemnih voda u Republici Hrvatskoj u 2010., Izvještaj o kemijskom stanju podzemnih voda u Republici Hrvatskoj u 201 l.g.»Izvještaj o kemijskom stanju podzemnih voda u Republici Hrvatskoj u 2012.g. Obzirom da se u zastupničkom pitanju dr. se. Mirele Holly ukazuje na moguću veliku opasnost za onečišćenje vodonosnika Grada Zagreba, odnosno zagrebačkog vodocrpilišta Petruševec uslijed deponiranog otpada u blizini, u privitku se dostavljaju podaci monitoringa podzemnih voda koji se odnose na vodocrpilište Petruševec. ( Prilog 1) Napominjemo da se monitoring podzemnih voda provodi prema godišnjim Pfanovima praćenja stanja voda koje izrađuju i provode Hrvatske vode, a uključuje ispitivanje kakvoće voda na izvorištima, piezometrima i zdencima priljevnih područja vodocrpilišta. Ocjena stenja voda se određuje prema definiranim standardima kakvoće vode. U spomenutim izvješćima za koja se daju podaci, za ocjenu kemijskog stanja podzemnih voda koristila se prosječna godišnja koncentracija nitrata i aktivnih tvari pesticida (pojedinačnih i ukupno ispitivanih) prema kriterijima iz Uredbe o standardu kakvoće (NN 89/10). Budući da se u velikoj mjeri radi o vodi koja se koristi za vodoopskrbu neki parametri, za koje nisu bili definirani standardi kakvoće na nacionalnoj razini u Uredbi o standardu kakvoće vode iz 2010.g„ ispitivani su i prema pokazateljima iz Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08), a 2013. na snagu je stupila no\a Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13). Kemijsko stanje vodocrpilišta Petruševec je u 2012, godini ispitivano na 15 mjernih postaja (Prilog 2 - Tablica 1 : Mjerne postaje na vodocrpilištu Petruševec), smještenima u II. i III. zoni sanitarne zaštite izvorišta. Ispitivani su fizikalno-kemijski, kemijski i mikrobiološki pokazatelji (Prilog 3 - Tablica 2: Pokazatelji ispitivani u 2012. godini). Učestalost ispitivanja je bila četiri do dvanaest puta godišnje. Na piezometrima smještenima na najmanjoj udaljenosti od zdenaca je učestalost ispitivanja bila jednom mjesečno. Na priljevnom području vodocrpilišta Petruševec su utvrđene izraženije temperaturne razlike podzemne vode na piezometrima najbližima dotoku podzemne vode iz jezera Savice i/Hi rijeke Save. Razlike između najniže i najviše temperature iznosile su 11,3 oC u piezometru PPe-23/5, i 8,1 oC u piezometru PPe-16, dok su u piezometrima Pp-21 i Pp-18/30 rasponi bili nešto niži, ali su prosječne godišnje temperature za približno jedan stupanj više nego na ostalim piezometrima u ovom priljevnom području: 16,9 i 15.9 oC.

Na nekim mjernim postajama priljevnog područja vodocrpilišta Peruševee izmjerene su povišene koncentracije željeza i mangana, i to u uzorcima podzemne vode iz žeijezno-pocinčanih piezometara ili iz piezometara s fillerima u dubljem vodonosniku. Vrijednosti teških metala su najvećem broju slučajeva bile ispod granice kvantifikacije metoda. Od organskih spojeva, uz pesticide, ispitivan je sadržaj fenola, cijanida, lakohlapljivih halogeniranih ugljikovodika, policikličkih aromatskih ugljikovodika (PAH) i aromatskih ugljikovodika. Cijanidi i organski spojevi iz skupine PAH-ova, lakohlapljivih halogeniranih ugljikovodika i aromatskih ugljikovodika nisu detektiram*, fenoli su bili prisutni u koncentracijama iznad granice kvantifikacije u relativno malom broju uzoraka, ali manjem nego u 2011. godini. Nadalje, Uredba o standardu kakvoće voda („Narodne novine", broj 89/2010) propisuje standarde za ocjenu stanja podzemnih voda za pokazatelje nitrate i aktivne tvari sredstava za zaštitu bilja. Prema zadnjem Izvještaju o kemijskom stanju podzemnih voda u Republici

Stranica 3 od 10

Hrvatskoj u 2012. god. utvrđeno je dobro kemijsko stanje na vodocrpilištu Petruševec s obzirom na koncentracije nitrata, stoga što srednje godišnje vrijednosti niti na jednoj mjernoj postaji nisu premašivale standard kakvoće nitrata od 50 mg N03/1. Sve srednje godišnje koncentracije bile su značajno niže te su na gotovo svim mjernim postajama u rasponu ispod 25, pa čak i ispod 10 mg/l. U 2012. godini utvrđeno je i dobro kemijsko stanje s obzirom na aktivne tvari pesticida. Pojedinačni rezultati organoklorovih pesticida i simazina su bili ispod granica kvantifikacije metoda. 0 praćenju kakvoće podzemne vode u I. zoni sanitarne zaštite te u zdencima i zbirnoj vodi brine javni isporučitelj vodne usluge Zagrebački holding d.o.o., Podružnica vodoopskrba i odvodnja, kako je određeno Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju („Narodne novine", broj 56/2013), Kakvoća vode u zdencima i zbirnoj vodi morala je zadovoljavati standarde za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju iz Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće („Narodne novine", broj 47/2008) te se pokazatelji relevantni za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju stalno kontroliraju i u vodi zdenaca (sirovoj vodi) i u zbirnoj vodi koja cjevovodima ide do potrošača. Tako se u slučajevima povišenih koncentracija određenih pokazatelja zdenci isključuju iz upotrebe.

Također, sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja sukladno Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju ("Narodne novine", broj 56/13) provodi nadzore i prati zdravstvenu ispravnost vode za ljudsku potrošnju u javnom vodoopskrbnom sustavu: nakon procesa obrade i dezinfekcije, u spremnicima vode, razvodnoj mreži i mjestima potrošnje. Redoviti monitoring i revizijski monitoring vode za ljudsku potrošnju provodi Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" iz Zagreba. Mirogojska 16. Prema redovitom monitoringu i revizijskom monitoringu (92 parametra), voda za ljudsku potrošnju koja se nakon dezinfekcije tlači sa vodocrpilišta Petruševec u javni vodoopskrbni sustav Grada Zagreba sukladna je Pravilniku o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju ("Narodne novine", broj 125/13 i 141/13).

Konačno se ističe da je Ministarstvo zaštite okoliša i prirode upoznato s predmetnom problematikom i podržava inicijativu aktivista zaštite okoliša, te će s obzirom da je početkom 2014. godine upravljanje nad tim područjem započela Javna ustanova "Maksimir" Maksimirski perivoj bb, Zagreb u suradnji s istom izvršiti inspekcijski nadzor te u sklopu svojih zakonskih ovlasti propisati daljnje radnje.

-Prilog 1.: Podaci iz monitoringa podzemnih voda za vodocrpilište Petruševac (izvor Hrvatske vode) -Prilog 2.: Tablica 1: Mjerne postaje na vodocrpilištu Petruševec -Prilog 3.: Tablica 2: Pokazatelji ispitivani u 2012. godini - preslika odgovora Ministarstva zdravlja - preslika odgovora Ministarstva poljoprivrede - preslika očitovanja Agencije za zaštitu okoliša

Stranica 4 od 10

PRILOG 1. Podaci iz monitoringa podzemnih voda za vodoerpilište Petruševae (izvor Hrvatske vode)

Iz izvještaja o kakvoći podzemnih voda u Republici Hrvatskoj u 2009. god, za vodocrpiliste Petruševec

Nešto više koncentracije nitrata izmjerene su samo na lokaciji piezometra PPe-19, što je posljedica utjecaja povrtlarske proizvodnje koja se nalazi na glavnom smjeru dotoka podzemne vode u zdenac.

Povišene koncentracije olova izmjerene su u rujnu u podzemnim vodama piezometara PP-19 i PP-26/D

Povišene koncentracije mangana.

Iz izvještaja o kakvoći podzemnih voda u Republici Hrvatskoj u 2010. god, za vodoerpilište Petruševec

Nešto više koncentracije nitrata izmjerene su samo na lokaciji piezometra PPe-19, što je posljedica utjecaja povrtlarske poroizvodnje koja se nalazi na glavnom smjeru dotoka podzemne vode u zdenac.

Povišene koncentracije olova izmjerene su u rujnu u podzemnim vodama piezometara PP-21, PPe-Il,Ppe-l6iPB-6/l.

Povišene koncentracije mangana.

Iz izvještaja o kemijskom sastavu podzemnih voda u Republici Hrvatskoj u 2011. god, za vodoerpilište Petruševec

Srednje godišnje koncentracije nitrata na priljevnim područjima vodocrpilišta Petruševec bile su značajno niže.

Na priljevnom području vodocrpilišta Petruševec utvrđene su izraženije temperaturne razlike podzemne vode na piezometrima najbližima dotoku podzemne vode iz jezera Savica i/ili rijeke Save. Razlike između najniže i najviše temperature iznosile su 10,9 °C u piezometru PPe-23/5,8,6°C u piezometru PPe-27/P i 7,6 u piezometru Ppe-16.

Na nekim mjernim postajama pršljevnog područja vodocrpilišta Petruševec izmjerene su povišene koncentracije željeza i mangana, i to u uzorcima podzemne vode iz željezno-

pocinčanih piezometara ili iz piezometara s filterima u dubljem vodonosniku.

Mikrobiološki pokazatelji, fekalni streptokoki su bili utvrđeni na većem broju mjernih mjesta, s najvišim vrijednostima na piezometara Petruševec Pp-21.

Iz izvještaja o kemijskom sastavu podzemnih voda u Republici Hrvatskoj u 2012. god, za vodoerpilište Petruseyec

Stranica 5 od 10

Srednje godišnje koncentracije nitrata na priljevnim područjima vodocrpilišta Petruševec su bile značajno niže.

Na priljevnom području vodocrpilišta Petruševec su utvrđene izraženije temperaturne razlike podzemne vode na piezometrima najbližima dotoku podzemne vode iz jezera Savica i/ili rijeke Save. Razlike između najniže i najviše temperature iznosile su 11,3 T u piezometru Ppe-23/5, i 8,I°C u piezometru Ppe-16. dok su u piezometrima Pp-21 i Pp-18/30 rasponi bili nšto niži, ali su prosječne godišnje temperature za približno jedan stupanj više nego u ostalim piezometrima u ovom području 16.9 i 15,9°C.

Na nekim mjernim postajama priljevnog područja vodocrpilišta Petruševec izmjerene su povišene koncentracije željeza i mangana, i to u uzorcima podzemne vode iz željezno-

pocinčanih piezometara ili iz piezometara s filterima u dubljem vodonosniku.

Otopljeno olovo ispituje se od 2010. godine kada su na području Petruševea utvrđene vrijednosti koje su prelazile standarde kakvoće podzemnih voda (SKPV) ili 75% SKPV, No u 2011. i 2012. godini sve izmjerene vrijednosti bile su ispod granice kvantifikacije.

PRILOG 2. Tablica 1: Mjerne postaje na vodocrpilištu Petruševec

ŠIFRA MJERNE POSTAJE

NAZIV MJERNE POSTAJE

52501 Petruševec, Pb-5/3-2

52504 Petruševec, Ppe-11


52509 Petruševec, Pp-18/30

52510 Petruševec, Pp-19

52511 Petruševec, Pp-21

52513 Petruševec, Pp-23/5

52516 Petruševec, Pp-25/D

Stranica 6 od 10

52517 Petruševec, Pp-

25/P


26/D


26/P


27/D


27/P


7


PRILOG 3. Tablica 2: Pokazatelji ispitivani u 2012. godini

Skupina pokazatelja Pokazatelj

OSNOVNI FIZIKALNO-

KEWUSK1 POKAZATELJI

nitrati

OSNOVNI FIZIKALNO-

KEWUSK1 POKAZATELJI

električna vodljivost

OSNOVNI FIZIKALNO-

KEWUSK1 POKAZATELJI

amonij

OSNOVNI FIZIKALNO-

KEWUSK1 POKAZATELJI

boja

OSNOVNI FIZIKALNO-

KEWUSK1 POKAZATELJI

miris

OSNOVNI FIZIKALNO-

KEWUSK1 POKAZATELJI

mutnoća OSNOVNI FIZIKALNO-

KEWUSK1 POKAZATELJI temperatura

OSNOVNI FIZIKALNO-

KEWUSK1 POKAZATELJI

pH

OSNOVNI FIZIKALNO-

KEWUSK1 POKAZATELJI

redoks potencijal

OSNOVNI FIZIKALNO-

KEWUSK1 POKAZATELJI

alkalitet m.p-vrijednost

OSNOVNI FIZIKALNO-

KEWUSK1 POKAZATELJI

tvrdoća ukupna

OSNOVNI FIZIKALNO-

KEWUSK1 POKAZATELJI

slobodni C02

ukupne otopljene tvari

suhi ostatak ukupni

suhi ostatak žareni


OSNOVNI FIZIKALNO-

KEMIJSKI POKAZATELJI

otopljeni kisik

OSNOVNI FIZIKALNO-


zasićenje kisikom

OSNOVNI FIZIKALNO-


KPK-Mn

OSNOVNI FIZIKALNO-

KEMIJSKI POKAZATELJI nitriti OSNOVNI FIZIKALNO-

KEMIJSKI POKAZATELJI ukupni dušik

OSNOVNI FIZIKALNO-


o-fosfati otopljeni

OSNOVNI FIZIKALNO-


uk. fosfor

OSNOVNI FIZIKALNO-


sumporovodik

TOC TOC

IONI

sulfati

IONI

kloridi

IONI

cijanidi

IONI natrij

IONI kalij

IONI

kalcij

IONI

magnezij

MIKROBIOLOŠKI POKAZATELJI

broj koliformnih bakt.


fekalni koliformi MIKROBIOLOŠKI POKAZATELJI

fekalni streptokok! MIKROBIOLOŠKI POKAZATELJI

Escherichia coli


broj aerobnih bakt.

ORGANOKLOROVI PESTICID!

ppDDT


opDDT


ppDDE


ppDDD


ukupni HCH


a-HCH


p-HCH ORGANOKLOROVI PESTICID! Y-HCH (lindan)


heksaklorbenzen (HCB)


aldrin


dieldrin


endrin


heptaklor


endosulfan

TRIAZINSKI PESTICIDI atrazin

TRIAZINSKI PESTICIDI simazin

OTOPLJENI METALI

kadmij

OTOPLJENI METALI olovo

OTOPLJENI METALI živa

OTOPLJENI METALI

arsen

OTOPLJENI METALI

željezo

OTOPLJENI METALI

mangan

OTOPLJENI METALI bakar

OTOPLJENI METALI cink

OTOPLJENI METALI

krom

OTOPLJENI METALI

nikal

MINERALNA ULJA mineralna ulja

UKUPNI FENOLI fenoli ukupno

LAKOHLAPLJIVI HALOGENIRANI UGLJIKOVODICI

trikloretilen


tetrakloretilen


(triklormetan) kloroform


bromoform


1,1,1 trikloretan LAKOHLAPLJIVI HALOGENIRANI UGLJIKOVODICI tetraklorugljik


bromdiklormetar


vinilklorid


1,2,-dikloretan


diklormetan


AROMATSKI UGLJIKOVODICI

toluen


benzen AROMATSKI UGLJIKOVODICI ksilen (svi izomeri)


triklorbenzeni (svi izomeri)

POLICIKLIĆKI AROMATSKI UGLJIKOVODICI

nafta len


fluoranten


benzo(b)fluoranten


benzo(k)f!uoranten POLICIKLIĆKI AROMATSKI UGLJIKOVODICI

benzo(a)piren


benzo(g.h,i)perilen


indeno(1,2,3-cd)piren


antracen

Heksaklorbutadien „

inirl7hf>ni hivii broi j hrvatski sabor u-%-^1 · 2014. 11. 12. · zatražena dokumentacija...

Documents