institut ruđer bošković zavod za istraživanje mora i okoliša

28
1 Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša Laboratorij za molekularnu ekotoksikologiju BIOLOŠKI UČINCI NAFTNOG ZAGAĐENJA redavač: Dr. sc. Smiljana Britvić

Upload: donar

Post on 19-Jan-2016

88 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša Laboratorij za molekularnu ekotoksikologiju BIOLOŠKI UČINCI NAFTNOG ZAGAĐENJA. Predavač: Dr. sc. Smiljana Britvić. Dva su temeljna razloga te zabrinutosti: prvo, utjecaj čovjeka karakteriziran je zagađivanjem - PowerPoint PPT Presentation

TRANSCRIPT

Page 1: Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

1

Institut Ruđer Bošković

Zavod za istraživanje mora i okoliša

Laboratorij za molekularnu ekotoksikologiju

BIOLOŠKI UČINCI NAFTNOG ZAGAĐENJA

Predavač: Dr. sc. Smiljana Britvić

Page 2: Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

2

Dva su temeljna razloga te zabrinutosti: prvo, utjecaj čovjeka karakteriziran je zagađivanjem velikog inteziteta koje djeluje na malom prostoru (točkasti izvori zagađivanja ili tzv. “vruče točke”), i drugo, po čovjeku proizvedene tvari su većinom one koje su za prirodu strane – ksenobiotici ( = stran = život)

Page 3: Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

3

Page 4: Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

464

BIOMAGNIFIKACIJA (BIOAMPLIFIKACIJA) je povećanjekoncentracije štetnih tvari bioakumuliranih u članovima hranidbenog lanca, proporcionalno s razinom hranidbenog lanca

Page 5: Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

5

SLOŽENOST PROBLEMATIKE

Bit složenosti ove problematike leži u ogromnim brojkama kojima se izražavaju bilo vrste štetnih tvari , bilo vrste učinaka ili vrste ugroženih organizama. Od 9 miliona poznatih kemijskih tvari, 70 000 kemijskih tvari proizvedenih po čovjeku su u svakodnevnoj komercijalnoj upotrebi a tisuću novih svake godine ulazi u upotrebu.

Page 6: Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

73

Page 7: Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

7

Page 8: Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

8

DJELOVANJE KSENOBIOTIKA NA ORGANIZAM

Page 9: Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

9

FAZA 1 FAZA 2

ksenobiotik primarni sekundarni metabolit metabolit

oksidacija konjugati redukcija glutation hidroliza glukuronid

Page 10: Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

10

INTERAKTIVNI UČINCI ZAGAĐIVALA

Page 11: Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

11

Page 12: Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

12

Page 13: Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

13

Page 14: Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

14

Page 15: Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

15

Page 16: Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

16

Page 17: Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

17

DNA adducts in carp exposed to artificial diesel – 2oil slicks

32P – Adduct maps of liver DNA of carp exposed to experimental crude oil (b) and Diesel – 2 oil (c,d) polluted water and clean water as a control (a). DNA adducts were analyzed by a 32P – postlabeling assay (Gupta, 1985).

Page 18: Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

18

BAKARSKI ZALJEV: MONITORING OPORAVKA POMOĆU BIOMARKERA

Page 19: Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

19

Page 20: Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

20

HRVATSKI NACIONALNI MOMITORING PROGRAM

“SUSTAVNO ISTRAŽIVANJE JADRANSKOG MORA KAO OSNOVA ODRŽIVOG RAZVITKAREPUBLIKE HRVATSKE”

PROJEKT “JADRAN”

RAZINA I UTJECAJ ONEČIŠĆENJA NA PODRUČJU VEĆIH NASELJA – “VRUĆE TOČKE”

Page 21: Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

21

Page 22: Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

22

Page 23: Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

23

Page 24: Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

24

Page 25: Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

25

ZAKLJUČAK:Određivanje veličine indukcije BaPMO i EROD – aktivnosti inkorporirano je u sve glavne svjetske biomonitoring programe:- The National Status and Trend Programme in USA- The North Sea Task Force monitoring Master Plan of the North Sea Nations- The Biomar/EEC project- The Mediterranean Action Plan – UNEP

Ovim istraživanjem prikazala sam da i znanstvenici u Hrvatskoj raspolažu svjetski relevantnim tehnikama i saznanjima neophodnim za učinkovitu procjenu okolišnog rizika.

Kako je predmet ovog izlaganja onečišćenje mora, citirat ću definiciju koju je dala Join Group of Experts on the Scientific Aspects of Marine Pollution(GESAMP 1984), prema kojoj onečišćenje morskog okoliša (marine environment) znači: “Unošenje po čovjeku, posredno ili neposredno, tvari ili energije u morki okoliš (uključivo ušća) koje rezultira pogubnim učincima kao što su štete na živom svijetu, opasnost za ljudsko zdravlje, smetnje u pomorskim aktivnostima uključivo ribarenje, smanjenje kvalitete upotrebe morske vode i umanjenje ljepote prirode”.

Page 26: Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

26

Page 27: Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

27

1. Bez opasnosti za kvalitetu okoliša? Tanker – prevoz nafte; mogućnost izljevanja nafte. Kad se to dogodi nastaje prvi šok. Međutim, sve što se ne vidi, ali traje npr. derivati nafte, kaznene norme za to ne postoje. Monitoring: utvrđivanje zagađenja s naftom jestivih organizamadagnja ; riba kad je jedeš ona smrdi Havarija- kod pretovara 1-3% nafte hlapi u zrak iz atmosfere nekoliko miliona tona raznim padavinama pada u okoliš i cijelo područje smrdi po nafti.  Jer tankeri mogu oštetiti bilo koji resurs. Balasne vode – otpadne vode? Naplatiti štetu zbog posljedica- kažnjen treba biti- uključiti kontrolu satelitima

Page 28: Institut Ruđer Bošković Zavod za istraživanje mora i okoliša

28

Koliko se predviđa da bi trebalo proteći kroz Jadranski naftovod od Rusije do Omišlja? Ljeto 2003; 5 miliona tona nafte 2004; 10 miliona tona nafte 2005; 15 miliona tona nafte 2006; 20 miliona tona nafte Stoga aktivna zaštita okoliša! Imali Hrvatska stručnjaka?Budućnost plave ljepotice Jadrana u odnosu na njegov geofizički položaj. Talijanska obala zagađena; talijanske rijeke unose u taj zapadni dio Jadrana razne inksekticide, pesticide,GMO, industrijski, farmaceutski otpad itd.  Italija eksplozija stanovništva – Hrvatska smanjenjeItalija eksplozija industrije - Hrvatska smanjenje Stoga ono što bi Janaf treba tražiti svojim akcijama, a što bi bilo pozitivno za Hrvatsku proglašenje gospodarskog pojasa unutar gabarita međunarodnih obaveza. Prije posljedica moramo postaviti uvjete. Pri tome mislim da se Janaf nacionalno osvjesti da vidi što vrijedi more.Dakle, aktivno iskorištavanje okoliša i biti svjestan što se događa.  Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u zajednici s Znanstvenim Vijećem za naftu i Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa U Zagebu, 3. ožujka 2003.Organizirala je okrugli stol s temom: ŠTO PROJEKT “DRUŽBA – ADRIA”DONOSI HRVATSKOJ?