institut za povijest umjetnosti, zagreb dva utvr|ena ... · pdf filenavedeni su sklopovi...

135

Rad. Inst. povij. umjet. 25/2001. (135–150) K. Horvat-Levaj: Dva utvr|ena ladanjska kompleksa plemi}ke obitelji Jak{a na Visu

Katarina Horvat-LevajInstitut za povijest umjetnosti, Zagreb

Dva utvr|ena ladanjska kompleksaplemi}ke obitelji Jak{a na Visu

Izvorni znanstveni rad – Original scientific paper

predan 4. 12. 2001.

Sa‘etak

Na otoku Visu, omiljenom ladanjskom boravi{tu hvarskih plemi}a od16. do 18. stolje}a, svojom se kvalitetom i slo‘enim gra|evnim razvo-jem isti~u dva utvr|ena renesansno-barokna ladanjska sklopa u na-selju Kut – ku}a-kula Jak{a-Andreu~i} i Jakinovi dvori. Ovim je gra-|evinama zajedni~ki naru~itelj: jedna od najstarijih hvarskih plemi}-kih obitelji, a dodirna to~ka oba Jak{ina kompleksa njihovo je zna~e-nje koje su imali u razvoju vi{ke stambene arhitekture. Naime, oni suzna~ili svojevrsne paradigmatske uzorke za dva dominantna tipaladanjske utvr|ene arhitekture jadranskog podru~ja: jedan s ku}om-

kulom kao organizacijskom jezgrom cijelog kompleksa, i drugi sdominantnim ljetnikovcem te pridodanim fortifikacijskim gra|evina-ma. Prvo tipolo{ko rje{enje definirano je kao tradicionalno, dok se udrugom prepoznaju i utjecaji sredi{ta ladanjske arhitekture na hrvat-skoj obali Jadrana – Dubrovnika. Osim po prostornom rje{enju,navedeni su sklopovi specifi~ni i po pojedinim arhitektonskim elemen-tima i detaljima, u kojima, izme|u renesanse i baroka, uz lokalnekarakteristike, svoje odraze ostavljaju i ostale sredine, od Venecije doBoke Kotorske.

U okviru graditeljske ba{tine jadranskog podru~ja Hrvatskeistaknuto mjesto zauzimaju ladanjski kompleksi, nadopu-njeni ~esto zbog svog izvangradskog smje{taja i fortifikacij-skim elementima. No, uz nadasve poznate, u{~uvane, te iscr-pno obra|ene i visoko valorizirane dubrova~ke ljetnikovce,1

ladanjska arhitektura Dalmacije ostala je u dosada{njoj stru~-noj literaturi na odre|eni na~in zapostavljena,2 iako se i samaodlikuje pojedinim izuzetno vrijednim i zaokru‘enim spo-meni~kim cjelinama. Me|u njima svojim se stilsko-tipolo{-kim zna~enjem i arhitektonskom kvalitetom isti~u ljetnikovciotoka Visa, a posebno njegovih dvaju glavnih naselja – Kutai Luke sv. Jurja – objedinjenih u dana{nji Vis. Vremenskiokviri te arhitekture su razdoblje od 16. do 18. stolje}a, apreduvjet za razvoj status Visa u okviru hvarske komune,kao omiljenoga ladanjskog boravi{ta najvi{ega hvarskogplemstva. Svoju kulminaciju u tom pogledu Vis dosti‘e urenesansnom razdoblju kada tu rasko{ne rezidencije podi‘uhumanisti i pjesnici – Hanibal Luci}, Petar Hektorovi}, Ma-rin Gazarovi} i dr.

Kulturno-povijesni aspekti vi{ke ladanjske arhitekture odav-na su ve} obra|eni i publicirani, po~am od knjige Grge No-vaka: Vis od VI. st. pr. n. e. do 1941. godine (1961. g.), sobiljem novih arhivskih podataka vezanih upravo za temuovoga rada, do studije Cvita Fiskovi}a: Spomenici otoka Vi-sa od IX do XIX stolje}a (1968. g.),3 s topografskim prikazomsvih najva‘nijih gra|evina, kao i kulturnim ozra~jem u ko-jem su nastale. U novije vrijeme, daljnji korak u pogleduistra‘ivanja hvarskih i vi{kih ljetnikovaca, a prvenstveno

njihova cjelokupnog popisa i ubikacije, zna~i studija Nik{ePetri}a i Ambroza Tudora: Ladanjska izgradnja prostorahvarske komune (1997–1998. g.).4 Me|utim, sama arhitektu-ra ljetnikovaca i drugih stambenih sklopova jo{ je u mnogimsvojim vidovima ostala neistra‘ena.

Ovom prilikom bit }e istaknut gra|evni razvoj i valorizacijadvaju utvr|enih renesansno-baroknih ladanjskih kompleksau vi{kome naselju Kut – Jak{inog sklopa (kasnije Andreu~i-}eva) smje{tenog na povi{enom platou sred naselja – Ploha-ti od cvitja i Jak{ine ku}e, tzv. Jakinovih dvora, podignutihna istaknutom polo‘aju uz more. S jedne strane ovim je gra-|evinama zajedni~ki naru~itelj – hvarska plemi}ka obiteljJak{a – a s druge strane dodirna to~ka oba Jak{ina kompleksanjihovo je zna~enje koje su odigrali u razvoju vi{ke arhitek-ture. Naime, iako se u tipolo{kom smislu bitno razlikuju, onisu predstavljali svaki za sebe, svojevrsni paradigmatski uzo-rak za dva dominantna tipa ladanjske i utvr|ene stambenearhitekture tog podru~ja: jedan s ku}om-kulom kao organi-zacijskom jezgrom cjelokupnog stambeno-gospodarskogkompleksa i drugi s dominantnim ljetnikovcem okrenutimpro~eljem prema moru te s pridodanim fortifikacijskim gra-|evinama. Istodobno, s obzirom na vrijeme nastanka, kadarenesansa jo{ traje uz zaokret prema manirizmu i postupnupojavu baroka, oba Jak{ina sklopa zanimljiva su i sa stajali{-ta analize stilskih previranja, a visoka kvaliteta unutra{njegi vanjskog oblikovanja odraz je dakako i statusa njihovihplemi}kih vlasnika (koji su nara{tajima u njima obitavalisve do 19. stolje}a). Valja naglasiti da su Jak{e (Jaxa, Giaxa)

136

K. Horvat-Levaj: Dva utvr|ena ladanjska kompleksa plemi}ke obitelji Jak{a na Visu Rad. Inst. povij. umjet. 25/2001. (135–150)

jedni od naseljednika najstarijega roda \ivi}a – gospodaraHvara i Visa u 13. stolje}u – te da je njihovu mo} posebnooja~ao Ladislav Jak{a od Ku{lja, poma‘u}i kralju @igmun-du, te dobiv{i 1416. godine na upravu spomenute otoke.5

Oba kompleksa formiraju se, kako to ukazuju pisani izvori istilske zna~ajke, tijekom 17. stolje}a u jo{ razmjerno nearti-kuliranom urbanom tkivu vi{koga Kuta. Naime, svoj znatni-ji razvoj Kut i susjedna Luka, smje{teni u velikom zaljevu nasjevernoj strani otoka uz anti~ku Issu, zapo~inju tek potkraj15. stolje}a. Njihovo poja~ano naseljavanje, kao i razvoj dru-gog oto~kog naselja uz more – Komi‘e – na zapadnoj strani,uzrokovalo je haranje katalonskih vojnika, koji u venecijan-sko-ferarskom sukobu 1483. godine uni{tavaju dva glavnasrednjovjekovna naselja – Velo i Dibje Selo – smje{tena uzplodno polje na ju‘noj strani otoka.6 Navedena ratna zbiva-nja i opasnost od gusarskih i turskih napada u okviru veneci-janske dominacije nad hvarskom komunom (od 1420. godi-ne), te ~injenica da ni jedno naselje nije imalo gradskih utvr-da, potakla su privatna utvr|ivanja ladanjskih i stambenihkompleksa.

Prvotnu izgradnju Kuta ~inile su manje gra|evine, povezaneu sklopove s dvori{tima i ogra|enim vrtovima, te grupiraneoko ‘upne crkve sv. Ciprijana, koja se u izvorima spominje1414. godine.7 Za obrambene potrebe stambeni su sklopovi~esto nadopunjeni jednostavnim prizmati~nim kulama. Ku-}e podizane uz more bile su, kako to pokazuju sa~uvani prim-

Vis, pogled na Kut sa ‘upnom crkvom sv. Ciprijana (foto: K. Horvat-Levaj)Vis, view of Kut with St. Cyprian’s parish church

Vis, katastarska karta Kuta s ozna~enim Jak{inim kompleksima (1.ku}a-kula Jak{a-Andreu~i}, 2. Jak{ina ku}a-Jakinovi dvori)Vis, cadastre map of Kut with marked Jak{a complexes

137


jeri, usmjerene prema moru u‘om fasadom, dok su du‘impro~eljima definirale ulice ili trgove. Najstarije gra|evnestrukture datiraju iz 14. stolje}a, a dominantni stilski ele-menti arhitektonske plastike – portali, prozori i krune cister-ni – obilje‘eni su goti~kom stilom 15. stolje}a. Godine 1447.u Kutu se spominje i javni gat – mulo del comun.8

Urbanisti~ka preobrazba Kuta, pa i susjedne Luke, iz malogribarskog naselja u osebujni »ladanjski grad«, poput primje-rice Lopuda ili Cavtata,9 zapo~inje tijekom 16. stolje}a, ka-da tu, kako je ve} spomenuto, svoje rezidencije podi‘u hvar-ski plemi}i. Najstarije od njih, i to upravo one najpoznatijihnaru~itelja – Hanibala Luci}a i Petra Hektorovi}a – nisu sa-~uvane, odnosno ubicirane,10 no iz izvora je pouzdano da jeLuci} posjedovao u Visu imanje i ku}u 1530. godine,11 aHektorovi} 1552. godine (kasniji izvori spominju u KutuHektorovi}ev sklop s kulom).12

Posebno zna~enje za razvoj renesansne ladanjske arhitektu-re u Visu imaju arhivski podaci vezani uz dosada nepoznatiladanjski sklop knji‘evnika Jerolima i Hortenzija Bartu~evi-}a. Naime, ve} Cvito Fiskovi} donosi podatke da je 1566.

Vis, kompleks Jak{a-Andreu~i} na Plohati od cvitja (foto: K. Horvat-Levaj)Vis, Jak{a-Andreu~i} complex at Plohata od cvitja

godine dubrova~ki graditelj Damjan za Julija Bartu~evi}asagradio »novu« ku}u s dvori{tem, cisternom i trijemom sastupovima,13 a istra‘ivanjem Nik{e Petri}a i Ambroza Tudo-ra otkriveno je da Bartu~evi}i svoju ku}u u Kutu prodaju1593. godine Gazarovi}ima.14 Reprezentativni pak ljetniko-vac Marina Gazarovi}a u Kutu, koji je pjesnik, uz stihove nalatinskom i hrvatskom jeziku, obilje‘io i vlastoru~no klesa-nim grbom sa sirenama, sadr‘i pored renesansne ku}e i terasus kamenim stupovima odrine i krunom bunara. Prema tome,nije isklju~ena mogu}nost da je poznati Gazarovi}ev ljetni-kovac zapravo djelo majstora Damjana, koji je na taj na~in uvi{ku sredinu prenio neka obilje‘ja dubrova~ke ladanjskearhitekture. Istodobno izvori bilje‘e da se Marin Gazarovi}1606. godine obavezao Velikom vije}u hvarske komune sa-graditi na Visu kulu u zamjenu za neke posjede na Hvaru.Gazarevi}ev grb na ku}i-kuli Farolfi u Kutu ubicira i taj zah-vat,15 te svjedo~i da se paralelno s usvajanjem navedenihladanjskih inovacija u Visu nadalje grade i razvijaju tradi-cionalni utvr|eni sklopovi. Obje Gazarovi}eve rezidencijena odre|eni su na~in povezane i s onima Jak{inima o kojima}e ovdje biti rije~.

Vis, ku}a-kula Jak{a-Andreu~i}, zapadno pro~elje (foto: K. Horvat -Levaj)Vis, Jak{a-Andreu~i} tower-house, west façade

138


Vis,kompleks Jak{a-Andreu~i}, sjeverna pro~elja (arhitektonska snimka: I. Ten{ek, I. Valjato-Vrus)Vis, Jak{a-Andreu~i} complex, north façades

Vis, ku}a-kula Jak{a-Andreu~i}, tlocrt prizemlja i drugog kata (arhitektonska snimka: I. Ten{ek, I. Valjato-Vrus)Vis, Jak{a-Andreu~i} tower-house, first and third floors layout

139


Prva od njih – ku}a-kula Jak{a-Andreu~i} u Kutu – obliku-je se u slijedu spomenute tradicije, {tovi{e upravo ona dajenajbolju sliku kako se taj tip utvr|enog stanovanja s kulomkao jezgrom kompleksa, odre|en nesigurnim prilikama, tran-sformira tijekom vremena.16 Povijesno slojevit, ranije Jak{inposjed17 formiran je u trapezoidnom bloku sa stambeno-gos-podarskim ku}ama i unutra{njim dvori{tima, ome|enome nasjevernoj strani trgom Plohata od cvitja s javnim bunaromMunjac, te na ostalim stranama ulicama. U kontekstu urba-nog razvoja Kuta, ovo je jedan od starijih blokova, kako toukazuju strukture zi|a od kamenih kvadara, te goti~ki i rene-sansni elementi arhitektonske plastike, danas ve}inom u se-kundarnoj upotrebi. Unutar navedenog bloka granice sklopaJak{a-Andreu~i} mijenjale su se tijekom vremena, no u svim

je fazama jezgru predstavljala visoka prizmati~na kula nasjeverozapadnom uglu, prepoznatljiva po okrugloj ugaonojstra‘arnici i zavr{noj lo‘i. Danas, sastavni dio kompleksa~ine cisterna i atrij isto~no uz kulu, na koje se dalje nadove-zuje velika dvojna ku}a s dvori{tem.18

Na temelju sa~uvanih oblikovnih elemenata, prvotnu fazukule nije mogu}e precizno datirati, no impostacija i tlocrtnedimenzije upu}uju na 16. stolje}e, a o tada{njoj fortificira-nosti cijelog bloka, osim visokog obodnog zi|a, svjedo~e imasivne konzole obrambenih istaka na ju‘noj strani bloka.U odnosu na starije utvr|ene blokove Kuta i Luke s vitkimkulama srednjovjekovnih proporcija, poput one na Smidere-vu, kula Jak{a-Andreu~i} isti~e se svojom veli~inom. Arhi-tektonska plastika originalnih otvora nije sa~uvana, no ka-

Vis, ku}a-kula Jak{a-Andreu~i}, fragment renesansne mo-nofore (foto: K. Horvat-Levaj)Vis, Jak{a-Andreu~i} tower-house, fragment of renais-sance monophor window

Vis, ku}a-kula Jak{a-Andreu~i}, zazidani lukovi trijemau dvori{tu (foto: K. Horvat-Levaj)Vis, Jak{a-Andreu~i} tower-house, immured arches ofcourtyard porch

Vis, Zamberlinova ku}a, trijem u dvori{tu (foto: K. Horvat-Levaj)Vis, Zamberlin house, courtyard porch

140


mena struktura zi|a svjedo~i da je ranije bila za eta‘u ni‘a,dakle dvokatna.

Premda je za obrambene potrebe kula morala funkcionirati ikao samostalna jedinica s vlastitom cisternom u prizemlju, tesa zasebnim pristupom u gornje eta‘e, tragovi na njezinomju‘nom zidu – zazidana vrata u prizemlju i katu te obrisidvostre{nog krova – pokazuju da je zarana bila spojena sku}om ju‘no, od koje je danas ostao samo uli~ni zid, te dis-locirani renesansni doprozornici lu~nih monofora s kapiteli-ma ukra{enima »dijamantnim« zrnima.19 Od starijih struktu-ra sklopa tako|er valja istaknuti cisternu s goti~kom krunom(ukra{enom {iljastim lukovima) na terasi isto~no uz kulu, a imanja debljina zida kule na toj strani ukazuje na mogu}uranu povezanost cjelina. Na ku}i dalje isto~no, pak, tragovilu~nog portala nadvi{enog ve}im otvorom (mo‘da biforom)govore da se ve} u to doba u bloku formira i reprezentativnastambena arhitektura. Iako samo fragmentarno prepoznatlji-vi, i prostorna organizacija i detalji goti~ke i renesansne ka-mene plastike svjedo~e o primjetnoj arhitektonskoj kvalitetiprvotnog sklopa.Za vi{ke razmjere, zamjetna kvaliteta obilje‘ava i idu}u, domi-nantnu gra|evnu fazu, kada se tijekom 17/18. stolje}a ure|uju

prostori unutar bloka uz kulu, a sama se kula povisuje. To~anslijed gradnje, na temelju sada{njeg stanja nije mogu}e pre-cizno odrediti, no neke podudarnosti u oblikovanju arhitek-tonske plastike ukazuju na me|usobnu istodobnost odre|e-nih zahvata, dok paralele u samom Visu pridonose njihovojindirektnoj dataciji. Naime, uz ve} spomenutu cisternu izve-den je segmentno nadsvo|eni prolaz – sotoportik (nadvi{enterasom) do unutra{njeg dvori{ta, a oblikovanje njegova pro-~elnog portala prema trgu,20 s kamenim dovratnicima profi-liranima oblim »{tapom« te jastu~astim profilom s listovimai vijencem upu}uje da su ubrzo i katovi kule rastvoreni nauli~nim pro~eljima sli~no izvedenim velikim prozorima. Pro-zorske ni{e u prvom katu opremljene su zidanim klupama,koje potvr|uju tada{nju stambenu namjenu kule.21

Posebno je efektno bilo ure|eno unutra{nje dvori{te, izvor-no ve}e nego danas, te rastvoreno prema prizemlju nekada{-nje renesansne ku}e na jednoj i ~estici u sredini bloka nadrugoj strani {irokim segmentnim lukovima na stupcima pro-filiranih (otklesanih) kapitela. Iako su lukovi danas zazidanii prikriveni interpoliranom gra|evinom (uz koju je u 18. sto-lje}u postavljeno vanjsko stubi{te kompleksa), o~ito je bilarije~ o zna~ajnom zahvatu. Razmjerno rijedak motiv seg-

Vis, ku}a-kula Jak{a-Andreu~i}, ugaona stra‘arnica (foto: K. Horvat-Levaj)Vis, Jak{a-Andreu~i} tower-house, corner sentry-box

Boka Kotorska (Pr~anj), pala~a Lukovi}, ugaona stra‘arnica (foto: K.Horvat-Levaj)Boka Kotorska (Pr~anj), Lukovi} Palace, corner sentry-box

141


mentnog luka, tim je vi{e zanimljiv {to nalazi paralele i uarhitekturi 17. stolje}a samog Visa: dvori{tu Zamberlinoveku}e u Kutu, te lo‘i ku}e-kule u Luci uz koju je Vicko Diuliiz Perasta podigao 1617. godine novu slobodnostoje}u ku-lu.22 Mogu}e je da se arhivski podatak iz 1626. godine: cor-te del signor Gerolamo Jaxa odnosi na navedeno dvori{teJak{ine ku}e-kule.23

Spomenuti zahvati kulminiraju u markantnoj dogradnji kuleza jo{ jednu eta‘u – lo‘u – rastvorenu na sve ~etiri strane inatkrivenu plitkim ~etverostre{nim krovom kojeg nose zida-ni stupci s kapitelima ukra{enima astragalom.24 Ujedno, od-re|eno smanjenje fortifikacijske uloge kule zbog poja~anograstvaranja nadokna|eno je gradnjom okrugle ugaone stra-‘arnice na razini drugog kata.25 No{ena masivnim kamenimkonzolama i okruglom kamenom plo~om, stra‘arnica je, kaoi dogra|eni kat, zidana u opeci te, iako naknadno preure|enau kru{nu pe}, svojim istaknutim polo‘ajem i sa~uvanim pu{-karnicama jo{ svjedo~i o izvornoj namjeni.

Oba pridodana arhitektonska elementa koja su Jak{inoj kulidali pe~at izrazite osebujnosti, zanimljivi su i u {irim razmje-rima. Tako zavr{na lo‘a, premda nalazi podrijetlo u obram-

benim gradnjama (osmatra~nice), karakteristi~na je ne samoza ku}e-kule, poput Gazarovi}-Farolfijeve u Visu, nego i zagradske pala~e 17. stolje}a, primjerice u [ibeniku, Kor~uliili Dubrovniku (pavijuni). Ugaona stra‘arnica, pak, u dalma-tinskom fortifikacijskom graditeljstvu prili~no rijedak mo-tiv, u vi{ku je sredinu unesena vjerojatno iz Boke Kotorske,posredstvom ve} spomenute Perastijeve kule u Luci.26

Tijekom druge polovice 18. stolje}a Jak{in se kompleks da-lje obnavlja uz preoblikovanje rezidencije isto~no uz dvo-ri{te (koja sadr‘i i tragove starijih gra|evnih struktura),postavljene cijelom dubinom bloka, te ulaznim pro~eljemokrenute prema Plohati od cvitja. Njezina prostorna organi-zacija nije u cijelosti sa~uvana, pa ipak, unato~ dana{njemru{evnom stanju, o~ito je bila rije~ o osebujnoj dvojnoj ku}i,(poput Prdvari}eve renesansne ku}e uz more) sa dva zabata,objedinjena zajedni~kim zavr{nim vijencem.27 Istodobnopreure|uje se dvori{te, u koje se interpolira manja troeta‘nagra|evina te novo barokno stubi{te do terase. Time je unese-na nova kvaliteta jer se uz stubi{te i terasu izvodi kasnoba-rokna ko{arasta ograda od kovanog ‘eljeza, a jednakim ele-mentom nagla{en je i pro~elni balkon na katu rezidencije,

Vis, ku}a-kula Gazarovi}-Farolfi (foto: K. Horvat-Levaj)Vis, Gazarovi}-Farolfi tower-house

Vis, ku}a-kula Vojkovi} (foto: K. Horvat-Levaj)Vis, Vojkovi} tower-house

142


no{en masivnim kamenim konzolama u obliku voluta. Valjanaglasiti da, dok je spomenuto oblikovanje balkona karak-teristi~no za stambenu arhitekturu 18. stolje}a {ire regije,ograda stubi{ta u atriju nalazi paralele uglavnom na okol-nom dalmatinskom podru~ju, kao {to je dvori{te ljetnikovcaDujmi~i} u Starom Gradu na Hvaru ili pojedine barokne ku-}e u Trogiru. Navedeno stubi{te i balkon ujedno su i najkva-litetniji oblikovni elementi tog kasnobaroknog zahvata, sobzirom da je ve}ina ostalih otvora ili obrubljena jednostav-nim kamenim okvirima, ili naknadno mijenjana.28

Zanimljiva je i interpolirana gra|evina u dvori{tu, rastvore-na u potkrovlju lo‘om, unutar koje je naknadno ure|ena ku-hinja s kaminom. Naime, ve} izvori kasnog 18. stolje}a spo-minju privatnu kapelu kompleksa: oratorio privato dell’ sig-nor Marin Giaxa,29 a popis imovine Frana Jak{e 1859. godi-ne omogu}uje i precizniju ubikaciju kapele izme|u kule iku}e, dakle mo‘da ba{ u navedenoj gra|evini: Torre in Mug-naz in continuzione della casa grande in detta locali-tà...Capella fra la torre e la casa grande in Mugnaz.30

Prema tome, u okviru utvr|ene stambene i ladanjske arhitek-ture Visa, sklop Jak{a-Andreu~i}, u cijelom svom gra|evno-

povijesnom razvoju, a posebno najkvalitetnijom fazom iz17/18. stolje}a, zauzima istaknuto mjesto. Iako koncipiranna tradicionalni na~in, kao nepravilni blok s kulom, on zna~idaljnji razvoj tog tipolo{kog modela upravo u reprezentativ-nom oblikovanju ku}e-kule, dominantne po svojoj urbani-sti~koj poziciji, tlocrtno-volumnim gabaritima i arhitekton-skom oblikovanju. Osebujni spoj stanovanja i utvr|enostiostvaren je u Visu i u reprezentativnoj ku}i-kuli Gazarovi}-Farolfi, tako|er s velikim prozorima, lo‘om, balkonom i pu{-karnicama, te bugnato portalom na ulazu u sklop (kojem jo{pripadaju stambeno-gospodarska ku}a i dvori{te), kao i une{to rusti~nijoj kuli Vojkovi}, ~ija je lo‘a bila osigurana i sPechnase nad glavnim ulazom,31 no Jak{in kompleks isti~e seslo‘eno{}u prostora i specifi~no{}u arhitektonskih detalja.

Kao zatvoreni utvr|eni sklop zapo~inje svoj razvoj i drugarezidencija iste plemi}ke obitelji u Visu – Jak{ina ku}a –Jakinovi dvori – uz more u Kutu,32 ali to tradicionalno rje{e-nje ovdje se ubrzo transformira u tip ladanjske gra|evine sodvojenom kulom. Rije~ je, naime, o arhitektonskoj cjelinisastavljenoj od glavnog izdu‘enog jednokatnog ljetnikov-ca, koji zajedno s ni‘im bo~nim krilima formira – »U« tlocrt

Vis, Jak{ina ku}a, ju‘no bo~no krilo (foto: K. Horvat-Levaj)Vis, Jak{a house, south wing

Vis, kula uz Jak{inu ku}u (foto: K. Horvat-Levaj)Vis, tower by Jak{a house

Vis, Jak{ina ku}a, pilo (foto: K. Horvat-Levaj)Vis, Jak{a house, wash-basin

143


s pro~elnim vrtom u sredini, ogra|enim od mora zapadnovisokim zidom, dok se na za~elnoj strani isto~no terasastouzdi‘e vrt, ome|en sa sjeverne strane kulom. Sklop je smje{-ten na sjevernom rubu povijesne jezgre Kuta, tako da se nanjega nadovezuje slobodni prostor – vrt s ru{evnim gospo-darskim zgradama – dakle svojevrsni »brisani« prostor spo-menute kule.33

Dana{nja tlocrtno-prostorna organizacija rezultat je postup-nog razvoja, odnosno formiranja Jak{inog kompleksa u 17.stolje}u na zate~enim gra|evnim strukturama iz 16. stolje}a.Prvotni sklop u svoju je organizaciju uklju~io ju‘ni niz ku-}a, koje definiraju njegovo bo~no krilo i nastavljaju se uzaza~elni vrt, te se naziru u ju‘nom dijelu glavnog krila, gdjedebeli zidovi ome|uju kvadrati~an prostor, sa cisternom uprizemlju i prostorijom povi{ene razine poda na katu (preu-re|enom u kuhinju ljetnikovca). Struktura zidova te ~estice,kao i ~injenica da je u prizemlju uklopljena cisterna, ukazu-ju da je mo‘da rije~ o nekada{njoj ku}i-kuli. Na pretpostav-ljenu kulu sjeverno se prije izgradnje glavnog krila ljetni-kovca vjerojatno nadovezivala jo{ jedna cjelina, sude}i pore{ki na sredini njegova za~elja.34

Ju‘na pak ku}a – dana{nje bo~no krilo – nadsvo|enim pro-lazom odvojena od glavnog krila, sa~uvala je ne{to vi{e sta-rijih oblikovnih elemenata. Njezino uli~no pro~elje ra{~la-njeno je otvorima stepenastih linearnih profilacija, a poseb-no je zanimljiv du}anski otvor »na koljeno« u prizemlju,orijentiran prema spomenutom prolazu, jer ga spominju i pi-sani izvori 1632. i 1633. godine: bottega del signor GiulioGiaxa nella villa di Cut.35 Svojom popre~nom impostacijompripada starijem tipu stambenih ku}a Kuta, poput one na

obli‘njem trgu ispod crkve sv. Ciprijana, tako|er s du}an-skim otvorima »na koljeno«, obilje‘ene grbom Hektorovi-}a.36 Prema tome, prvotna Jak{ina rezidencija – sastavljenaod pretpostavljene ku}e-kule inkorporirane u gra|evni sklop,te ku}e s du}anom okrenute u‘om stranom prema moru –uklapala se u tradicionalni tip stambeno-ladanjskih sklopo-va tog ambijenta.

Idu}i zahvat u gra|evnom razvoju Jak{inog kompleksa, teujedno i primjetnu stilsko-tipolo{ku inovaciju vi{ke arhi-tekture zna~ila je tijekom 16/17. stolje}a gradnja kule sje-verno u dvori{tu. U odnosu na tradicionalne srednjovjekov-ne visoke fortifikacijske gra|evine ovo se razmjerno niskokvadrati~no zdanje odlikuje renesansnim zna~ajkama: sko-{enjem donjeg dijela zida, zaklju~enog karakteristi~nim vi-jencem oblog profila, te rastvaranjem zida pu{karnicama uobliku »klju~anica«.37 Pu{karnice i mali prozori probijenisu na tri strane – zapadno prema moru, te sjeverno i ju‘noprema dvori{tu Jak{ine ku}e (gdje je i ulaz u kulu na raziniprvog kata),38 dok je isto~na strana u liniji zida uz gradskuulicu. Podignuta udaljeno od stambene ku}e, kula je imaladovoljno slobodnog prostora da fukcionira kao privatna utvr-da, ali i kao kontrola luke i za{tita za okolno stanovni{tvo.

Takav model odnosa rezidencije i privatne kule, odnosnonjihovo razdvajanje, zna~io je inovaciju, koja u Visu nalazipodudarnost, a mo‘da i odraz, u svojevrsnom pandanu u dru-gome vi{kom naselju – Luci. Naime, do{ljak iz Perasta VickoDiuli, podigao je tu uz svoju ku}u (tako|er u‘om stranomokrenutom prema moru i s inkorporiranom starijom kulom)1617. godine impozantnu slobodnostoje}u kulu. ^injenicada veli~ina i oblikovanje Perastijeve kule nadma{uje Jak{i-

Vis, kompleks Jak{ine ku}e – Jakinovih dvora – uz more (foto: K. Horvat-Levaj)Vis, Jak{a house complex, by the sea

144


Vis, kompleks Jak{ine ku}e s kulom, zapadno pro~elje, tlocrt prizemlja i prvog kata (arhitektonska snimka: I. Ten{ek, I. Valjato-Vrus)Vis, Jak{a house complex with tower, west façade, first and second floors layout

145


nu, o~ito je i rezultat nastojanja njezina vlasnika da organi-zacijom obrane Luke dobije od venecijanske vlasti oslobo-|enje od tlaka i priznanje svoga ugarskog plemstva.39

Dominantna gra|evna faza Jak{ina kompleksa bila je, daka-ko, izgradnja same zgrade ljetnikovca uz adekvatno preobli-kovanje postoje}ih gra|evina, koje time zadobivaju jedin-stveni pe~at, a na dataciju ljetnikovca nakon kule upu}ujeprvenstveno ~injenica da ju je njegovo tijelo djelomi~nozaklonilo i time znatno umanjilo obrambenu funkciju. Ve}same proprocije glavne ladanjske gra|evine, tj. izrazita tlocrt-

na izdu‘enost, poput primjerice Sorko~evi}eva ljetnikovcau Rijeci dubrova~koj,40 znak su stanovitog maniristi~kogotklona od vi{kih renesansnih predlo‘aka, dok uklju~ivanjestarije ju‘ne ku}e kao bo~nog krila, te oblikovanje nasuprot-ne terase sjeverno, u okviru »U« tlocrta nagovje{tava duhbaroka. Slo‘enost sklopa, te njegovu povezanost s okolnimprostorom posebno potencira oblikovanje nadsvo|enih pro-laza: jednoga, ve} spomenutog, izme|u glavnog krila i ju‘-ne ku}e, gdje je i ulaz u kompleks, nadvi{en kamenim grbomJak{a (bik iznad tri kosa polja) i drugoga izme|u sredi{njeg

146


Vis, Jak{ina ku}a, konzole pro~elnog balko-na (foto: K. Horvat-Levaj)Vis, Jak{a house, façade balcony consoles

Vis, Jak{ina ku}a, pro~elna kvadrifora (foto: K. Horvat-Levaj)Vis, Jak{a house, façade quadriphor window

dijela i sjeverne terase, {to vodi u vrt uz kulu.41 Prolazi sunadsvo|eni kri‘nim i plitkim segmentnim svodovima s po-jasnicama na kamenim konzolama. Osovinski pak koncipi-ran pro~elni vrt rastvara se sredi{njim portalom prema moru,gdje su na kamenom gatu, spomenutom u izvorima 1660.godine: il molo del signor Giulio Giaxa,42 sa~uvani i prste-novi za vezanje brodova.

Osim standardne namjenske podjele glavnog krila na gospo-darsko prizemlje (cisterna i konobe) te stambeni kat sa sre-di{njom dvoranom rastvorenom kvadriforom i balkonom, kaoi kuhinjom unutar nekada{nje kule s kaminom i pilom (ukra-{enim listovima, volutama i kapitelima s an|eoskim glava-ma), od izvornog interijera Jak{ina ljetnikovca nije mnogosa~uvano. Sude}i po stropnom osliku, usitnjena podjela pros-torija s hodnikom uza za~elje, rezultat je pregradnje u 19.stolje}u, kada se oblikuje i novi pro~elni ulaz u prizemlju, teunutra{nje stubi{te do kata. Kvalitetu prostora i valorizacijuizuzetne pozicije kompleksa pove}avala je sjeverna terasakoja se, povezana s krajnjom prostorijom kata, protezala svedo mora, dok je, tako|er stambeni kat ju‘nog krila bio premavrtu i moru rastvoren balkonima.43

Mnogo vi{e od izvornog oblikovanja sa~uvala je vanj{tinakompleksa. Glavni akcent pro~elja nosi ve} spomenuta sre-di{nja kvadrifora s balkonom, osebujna po elegantnim, lu~-no zaklju~enim otvorima glatko klesanih okvira. Ve} nave-dena obilje‘ja manirizma nisu tu izra‘ena samo u izdu‘enimproprocijama otvora, nego i u ambivalentnoj funkciji zag-lavnih kamenova (ukra{enih “dijamantnim” zrnima), koji suujedno i konzole krovnog vijenca. Efektnost kvadrifore na-dopunjavaju kamene konzole balkona u obliku voluta s lis-tovima akantusa i ovulusom. Namjenska distinkcija prizem-

lja i kata vidljiva je i u tretmanu otvora, ujedna~enih na glav-nom i dvori{nim pro~eljima bo~nih krila. Gospodarska pri-zemlja rastvorena su {irokim magazinskim vratima s nad-svjetlima stla~enih nadvoja, a kao svojevrsna goti~ka remi-niscencija javljaju se i horizontalno izdu‘eni prozori s okvi-rima sko{enim prema svijetlom otvoru. Veliki prozori katovaobrubljeni su okvirima sa stepenastom profilacijom uz svi-jetli otvor te s vijencima (jednaki profil ponovljen je i namalim prozorima kule). Decentni ukras pro~elja zna~i ~esmas maskeronom na zidu cisterne. Glavno krilo ra{~lanjeno je iplitkim razdjelnim vijencem, a posebno je zanimljiv zavr{nivijenac, s finom distinkcijom konzola: slo‘enijih nad kvadri-forom, te jednostavnijih u bo~nim zonama, ali zato tu nado-punjenih bugnato blokovima s plitkim motivom »dijaman-tnog« vrha. Svojevrsni manirizam u oblikovanju vijenca jo{je vi{e izra‘en u nizovima kvadara s okruglim udubinama zaodrinu, postavljenima ne samo, kako bi bilo logi~no, u razinipoda kata, nego i ispod krovnog vijenca, i to na svim pro~e-ljima glavnog krila i bo~nih krila kompleksa.44

U kontekstu onodobne vi{ke ladanjske i utvr|ene stambenearhitekture, Jak{in kompleks u svojoj dominantnoj zavr{nojfazi zna~i svakako iznimno i visokokvalitetno ostvarenje,kako u pogledu tipologije tlocrtno-prostorne organizacije,tako i u stilskim karakteristikama arhitektonskih detalja. [tose ti~e samog prostornog rje{enja pa i izuzetne pozicije, onoafirmira neka na~ela, koja su u vi{koj sredini zapo~eta s ve}spomenutim ljetnikovcem Marina Gazarovi}a, pa prema to-me, mo‘emo slobodno govoriti i o rezultatima dubrova~kihutjecaja. Njegovi daljnji odrazi prepoznaju se ponjaprije uprostornim odnosima ku}e i kule, kako to ukazuje Perastijevkompleks, te u stanovitom osamostaljenju glavne rezidenci-

147


je, du‘om stranom okrenutom prema moru, koje svoju punuafirmaciju dosti‘e, uz obli‘nju ku}u Farolfi-Peribonio,45 u do-ba baroka u reprezentativnim pala~ama Radosio i Vuka{ino-vi} sred Luke.

Posebno je zna~enje imalo oblikovanje arhitektonske plasti-ke Jak{ine ku}e, osobito kvadrifore, jer uz stanovite lokalnepodudarnosti (glatko klesana bifora Zamberlinove ku}e uKutu) sama njezina impostacija, premda mo‘da u »provinci-jalnoj« sredini zna~i i goti~ku reminiscenciju, podsje}a nakarakteristi~ne venecijanske polifore renesansnih i baroknihpala~a.46 Valja naglasiti da, iako je stambena arhitektura Dal-macije bila od 16. do 18. stolje}a pod dominantnim utjeca-jem Venecije, i kod najpoznatije je »venecijanske« pala~e –Cindro u Splitu – ipak rije~ samo o trifori, a naj~e{}e se tipi~-no venecijansko nagla{avanje sredi{nje zone pro~elja pala-~a grupiranjem otvora, na na{oj obali odra‘ava samo u plas-ti~nom nagla{avanju sredi{nje (jednostruke) osi otvora.

Prema tome, oba Jak{ina kompleksa posebno su zna~ajna zasam Vis, ali i u okviru renesansne i barokne arhitekture dru-gih sredina na Jadranu prezentiraju dva karakteristi~na tipa

Vis, Perastijeva kula (foto: K. Horvat-Levaj)Vis, Perasti tower

Vis, pala~e Vuka{inovi} i Radosio (foto: K. Horvat-Levaj)Vis, Vuka{inovi} and Radosio Palaces

utvr|enih izvangradskih stambenih sklopova. Ku}a-kulaJak{a-Andreu~i}, sa‘imaju}i stambenu i fortifikacijsku nam-jenu u jedan volumen, koji je ujedno i dominantni vertikalniakcent sklopa, nalazi mnoge paralele u neutvr|enim naselji-ma, od primjerice renesansne kule Ciccarelli u Pu~i{}ima naBra~u do onih kasnijih baroknih primjera, gdje su stambenegra|evine samo svojim volumenima adekvatne kulama, aina~e se rasko{no rastvaraju prozorima i balkonima, poputniza ka{tila u Blatu i Lumbardi na Kor~uli. Posebna kvalite-ta vi{ke ku}e-kule o~ituje se u njezinim ve} spomenutim,dodatnim arhitektonskim elementima – stra‘arnici i lo‘i.

Jak{ina ku}a – Jakinovi dvori – pripada pak tipu ladanjskogsklopa, s dominantnom, horizontalno izdu‘enom gra|evi-nom ljetnikovca okrenutom moru, te okru‘enom terasama,vrtovima i zasebnom kulom. Iako, naravno, i taj tip obilje‘a-va {ira podru~ja, poput primjerice kompleksa Martinis na[olti, s izdu‘enom zgradom ljetnikovca i impozantnom od-vojenom kulom, njezina usporedba s ladanjskim gra|evina-ma Visa (poput Prdvari}eve ili Buri}eve ku}e uz more u Ku-tu), pa ~ak i sa samim ljetnikovcima mati~nog otoka hvarske

148


komune, izdi‘e vrijednost prostorne organizacije cijelogasklopa, u ~ijem oblikovanju mo‘emo pro~itati i ve} spome-nute utjecaje centra ladanjske kulture na Jadranu – Dubrov-

nika. Rje{enje detalja odra‘ava pak utjecaj drugog sredi{ta –Venecije – {to je doprinos istra‘ivanju me|usobnih ispreple-tanja kulturnih ‘ari{ta na Jadranu.

[olta (Maslinica), ljetnikovac Martinis s kulom (foto: I. Valjato-Vrus)[olta (Maslinica), Martinis house with tower

Bilje{ke

1N. Gruji}, Ladanjska arhitektura dubrova~kog podru~ja, Zagreb,1991.

2Pojedini spomenici, naravno, i na tom podru~ju temeljito su obra|enipoput Hektorovi}evog Tvrdlja u Starom Gradu (M. Gamulin, Tvr-dalj Petra Hektorovi}a u Starom Gradu na Hvaru, Zagreb, 1988; J.Belamari}, Kultura ladanja u renesansnoj Dalmaciji – Slu~aj Hekto-rovi}eva ljetnikovca, »Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji«, 34,Split, 1994, str. 169–192), a zna~ajan doprinos istra‘ivanju ladanjskearhitekture zna~i i znanstveni skup »Dani Cvita Fiskovi}a« Orebi}i,Kor~ula, Dubrovnik, 2001. godine, s temom Ladanjska arhitekturaHrvatske.

3»Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji«, 17, Split, 1968, str. 61–264.

4»Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji«, 37, Split, 1997–1998, str.229–267. Ne{to je vi{e istra‘ena hvarska stambena i ladanjska arhi-

tektura, posebno u radovima A. Tudora: Stambena arhitektura gra-da Hvara u 17. i 18. stolje}u, neobjavljeni magistarski rad, Zagreb,1996; Ljetnikovac Lupi-Vu~i} u Gromindolcu na otoku Hvaru, »Pe-ristil«, 40, Zagreb, 1997, str. 55–62; Prilog poznavanju prostoraTvrdaljske uvale u Starom Gradu, »Radovi Instituta za povijest um-jetnosti«, 21, Zagreb, 1997, str. 111–117; Inventar ladanjskih ku}aAn|elinovi}a na Hvaru 1777. godine, »Radovi Instituta za povijestumjetnosti«, 22, Zagreb, 1998, str. 83–95.

5G. Novak, Vis od VI. st. pr. n. e. do 1941. godine, Zagreb, 1961, str.79.

6G. Novak, nav. dj., str. 103.

7C. Fiskovi}, Spomenici otoko Visa od IX do XIX stolje}a, »Prilozipovijesti umjetnosti u Dalmaciji«, 17, Split, 1968, str. 178.

8C. Fiskovi}, nav. dj., str. 178.

149


9Naime, za navedene primjere specifi~no je formiranje ladanjskih kom-pleksa unutar naselja vi{e ili manje urbanog tipa, a u tom pogleduisti~e se Cavtat, koji je bio utvr|en gradskim zidinama.

10Kako su ta zdanja mogla izgledati, pokazuje istodobni ljetnikovacmilanskog ljekarnika Frana Gariboldija u Luci datiran 1552. godi-nom, ~iji se najstariji dio sastoji od ladanjske ku}e s gospodarskimprostorijama u prizemlju i stambenima na katu, te pro~elnog dvori{tas krunom bunara.

11Hanibal Luci} zakupio je 1509. godine u Visu vinograde, a 1530.godine sklopio je ugovor s klesarom Antunom @ivkovi}em koji jetrebao popraviti gat ispred ljetnikovca, te isporu~iti jo{ neke kamenedijelove, poput stuba, dvori{nih vrata i dr. Prema tradiciji, Luci}ev jeljetnikovac dana{nja Zamberlinova ku}a u Kutu s velikim dvori{tem strijemom. C. Fiskovi}, nav. dj., str. 186.

12Prema istra‘ivanjima C. Fiskovi}a (nav. dj., str. 185) Petar Hektoro-vi} imao je u Luci ku}u s konobom i vrtom koju je 1552. godineiznajmio, a u oporuci spominje i svoje posjede na Visu koje nasljedni-ci nisu smjeli prodati, nego s njihovim prihodima dovr{iti starograd-ski Tvrdalj. Hektorovi}i su boravili u Kutu i u 18. stolje}u, a 1806.godine spominje se uz njihovu ku}u i stara kula.


14N. Petri} – A. Tudor, Ladanjska izgradnja prostora hvarske komu-ne, »Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji«, 37, Split, 1997–1998,str. 242.

15N. Petri} – A. Tudor, nav. dj., str. 246.

16Potrebno je naglasiti da je ovdje iznesen gra|evni razvoj oba Jak{inakompleksa ustanovljen na temelju izvanjski vidljivih arhitektonskih igra|evnih elemenata, a bez restauratorskih istra‘ivanja, koja bi sigur-no dala dodatne relevantne podatke.


18Prema ispisu katastarske karte iz 1834. godine (Dr‘avni arhiv u Spli-tu, Arhiv mapa za Istru i Dalmaciju) cijeli je blok (stambene ku}e zanajam, i dva dvori{ta) pripadao Franu Jak{i sinu pok. Joakima (v. bilj.32), osim triju manjih ~estica (ku}e i dvori{ta) u jugozapadnom dijelu,koje su bile vlasni{tvo Farolfija. Nije isklju~ena mogu}nost da jeprvotno cijeli blok bio u posjedu jedne plemi}ke obitelji.

19Iz zapadnog zida kule, do visine poda drugog kata str{e kameni kvadrisru{enog gornjeg dijela pro~elje renesansne ku}e. Renesansni dopro-zornici, koje su s pro~elja uklonili sada{nji vlasnici, nalaze se u dvo-ri{tu. U 19. stolje}u (ispis katastarske karte iz 1834. godine) ~esticavi{e ne pripada kuli.

20Dovratnici portala ukra{eni su u donjem dijelu motivom voluta, ajednaki fragment arhitektonske plastike spoliran je u kasnijoj gra|eviniinterpoliranoj u dvori{tu (kapeli). Terasa je prema trgu ogra|ena zi-dom u kojem su vidljive re{ke ranijeg velikog otvora – lo‘e.

21Prizemlje kule recentno je preure|eno u stambenu prostoriju s no-voprobijenim ulazom na pro~elju, a iz novijeg vremena potje~e i drve-

no stubi{te (uz ju‘ni zid). Ulaz u drugi kat kule, izveden preko terase,djeluje poput naknadne improvizacije.

22Arhivske podatke o gradnji Perastijeve kule prona{ao je G. Novak(nav. dj., str. 189–192).

23Hvarski bilje‘ni~ki spisi (1621–1629), str. 488, Dr‘avni arhiv u Zad-ru. Spomenuti podatak C. Fiskovi} (nav. dj., str. 198) povezao je sJak{inom ku}om uz more u Kutu, koja je tijekom prve polovine 17.stolje}a (1636, 1660.) bila u vlasni{tvu Julija Jak{e (nav. dj., str. 198).

24Lo‘a je naknadno zazidana i zamijenjena malim prozorima.

25U stra‘arnicu se ulazi iz prostorije u kuli, kroz uska vrata koso probi-jena preko ugla.

26K. Horvat-Levaj, Utvr|eni stambeni kompleksi otoka Visa, referatpodnesen na znanstvenom skupu »Dani Cvita Fiskovi}a«, Lastovo,2000. Upravo ovakav tip okruglih ugaonih stra‘arnica ~est je na ba-roknim pala~ama u Boki Kotorskoj, posebno Dobroti i Pr~nju.

27Unutra{nji prostor ku}e, podijeljen je sredi{njim zidom na dva dijela,svaki sa zasebnim ulazom u prizemlje na pro~elju, a popre~ni nosivizid govori o objedinjavanju starijih ~estica. Na stambenom katu dvasu dijela bila povezana vratima u sredi{njem nosivom zidu; do onogzapadnog vodilo je vanjsko stubi{te u malom dvori{tu na toj strani.

28Tako su uz {iroki pro~elni portal isto~nog dijela ku}e vidljive re{ke(ranije spomenutog) lu~nog portala i ve}eg otvora iznad njega, dok suna za~elju uz tragove ranijih otvora spolirani kanelirani renesansnidoprozornici. Uz pro~elni ulaz zapadnog dijela ku}e zi|e svjedo~i oizmjenama, a i dio prozora te ku}e prema dvori{tu naknadno je izve-den na mjestu lu~nih otvora trijema (na spoliranom natprozornikujednog od prozora na katu uklesana je 1674. godina). Zabat zapadnogdijela ku}e, sude}i po tragovima u gra|i, naknadno je povisivan, a naza~elnoj je strani bio rastvoren balkonom, od kojeg su ostale masivnekamene konzole.

29Kapela je bila posve}ena sv. Gali. N. Petri} – A. Tudor, nav. dj., str.246. Navedena gra|evina i danas je zvana crikvica.

30Spisi obitelji Jak{a, Dr‘avni arhiv u Hvaru. C. Fiskovi} (nav. dj., str.163) povezuje ovaj podatak uz Jak{inu kulu uz more u Kutu (Jakinovidvori), no toponim Munjac jasno govori da je rije~ o sklopu na Plohatiod cvitja.

31Izvan naselja, na otoku Visu odre|ene paralele navedenom tipu zna~eku}e-kule gospodarstava uz Velo polje: Mladineova u Pod{pilju iZonkova uz cestu prema Komi‘i.

32Naziv Jakinovi dvori potje~e od Joakima Jak{e koji je ovdje ‘iviopotkraj 18. stolje}a. C. Fiskovi}, nav. dj., str. 198.

33Navedeno stanje ladanjskog kompleksa zabilje‘eno je i na katastar-skoj karti iz 1834. godine (Dr‘avni arhiv u Splitu, Arhiv mapa za Istrui Dalmaciju), tada u vlasni{tvu Marka Jak{e iz Hvara, sina pok. Joaki-ma (v. bilj. 32).

34Spomenuta re{ka ne poklapa se, me|utim, s dana{njim pregradnimzidovima ljetnikovca.

150


35Hvarski bilje‘ni~ki spisi, sv. 7, str. 28, Dr‘avni arhiv u Zadru. C.Fiskovi}, nav. dj., str. 197.

36Ku}a je, me|utim, mogla pripadati i Jak{ama ili Pireti}ima, jer imajujednaka obilje‘ja u grbu. N. Petri} – A. Tudor, nav. dj., str. 243.

37Prema mi{ljenju G. Novaka (nav. dj., str. 188) kula je ostala nedovr-{ena.

38Vrata djeluju kao da su naknadno probijena, a dana{nje ru{evno stanjekule ne omogu}uje, bez arheolo{ko-restauratorskih istra‘ivanja, da seto~no utvrdi njezina izvorna organizacija i na~in povezanosti s okol-nim stambenim gradnjama.

39Ta prava potvrdio im je generalni providur Girolamo Cornaro 1687.godine. G. Novak, nav. dj., str. 190.

40R. Ivan~evi}, Sorko~evi}ev ljetnikovac na Lapadu i problem klasi~nerenesanse, u: Likovna kultura Dubrovnika 15. i 16. stolje}a, Zagreb,1991, str. 75–81.

41Iznad sjevernog prolaza nalazi se terasa. Nad ju‘nim prolazom jedogradnja ~ije vanjsko pro~elje ~ini cjelinu s pro~eljem ju‘nog krila,

no tragovi u gra|evnoj strukturi – konzole zavr{nog vijenca spome-nutog krila ukazuju da je izvorno dio nad sotoportikom prema dvori{-tu bio slobodan, tj. da je nadogradnja je bila u‘a, a i svod tog dijelasotoportika izveden je od opeke, za razliku od ostalog kamenoga.Takvo stanje zabilje‘eno je i na katastarskoj karti iz 1834. godine. Naju‘no krilo prema moru nadovezivala se manja gra|evina.


43Do dvori{nog balkona ju‘nog krila naknadno je izvedeno vanjskostubi{te, dok su od onoga prema moru, nakon oblikovanja novijeterase, ostale samo konzole. Na sjevernoj terasi, u jednoj se fazi nala-zilo ~etverostre{no krovi{te, kako to svjedo~i stara razglednica Kuta.

44Na za~elju glavnog krila, ina~e rastvorenom razli~itim, novijim otvo-rima, spomenuti okrugli otvori odrine izvedeni su samo na sjevernomdijelu.

45Ova ku}a, tako|er du‘im pro~eljem okrenuta prema moru, objedinilaje vi{e starijih objekata, kako to svjedo~e neujedna~ene razine podova,a ispred nje, prema moru (odvojeno ulicom) formirano je dvori{te spu{karnicama u ogradnom zidu.

46P. Maretto, La casa veneziana nella storia della città dalle originiall’ottocento, Venezia, 1989.

Summary

Katarina Horvat – Levaj

Two Fortified Country Residences of theAristocratic Jak{a Family on the Island of Vis

Within Croatian Adriatic country architecture, apart from thefamous villas in Dubrovnik, the residences on the island ofVis stand out for their stylistic and typological importanceand architectural quality, especially in the two settlementsthat later merged into today’s town of Vis, Kut and Luka sv.Jurja. The fact that the settlements of Vis had no city wallsoften caused the fortification of villas. A precondition for theflourishing of country architecture in this area was the statusof the island within the community of Hvar as the favoriteresidence of its highest nobility between the 16th and the18th centuries. Among them were famous renaissance huma-nists and poets – Hanibal Luci}, Petar Hektorovi}, MarinGazarovi} and others.

One of the oldest aristocratic families of Hvar, the Jak{a fami-ly, also built their residences on Vis. Indeed, two complexes,the Jak{a-Andreu~i} tower-house and the Jak{a villa, repre-sent somewhat paradigmatic models of the two dominant typesof fortified country architecture of the region: one having atower-house as the organizational core of the entire complex,the other with an imposing villa and added fortification struc-tures. Both were erected still during the Renaissance, with aturn towards Mannerism and a gradual introduction of theBaroque and both are also interesting from the viewpoint ofstylistic analysis.

Although the Jak{a-Andreu~i} tower-house is defined as tra-ditional (irregular closed block with tower), its overall histo-

ric complexity, and primarily its best phase from the 17th

century represent a development of that typological model.This is especially apparent in the prominent position and therepresentative formation of the tower, annexed by the terraceand by the open atrium with arcades, with a loggia above andguarded by corner sentry-boxes, which can be recognized asoutside influence (Boka Kotorska). Comparable exampleson the island of Vis, the Gazarovi}-Farolfi and Vojkovi} tower-houses, show an intertwining and dispersion of individualforms.

The other solution – Jak{a house – is a more complicatedcomplex, which also got its final form in the 17th century. Ithas an imposing elongated villa, turned towards the sea, wingsthat define the U-shaped layout and a detached tower in thegarden. Within the contemporary architecture of Vis, the Jak-{a complex represents an innovation promoting some of theprinciples that can be regarded as an influence of Dubrovnik.There are written sources confirming a connection betweenthe Hvar nobility and Dubrovnik contractors. The influenceis further noticed in the spatial relation between house andtower, as seen in the Perasti complex in Luka, and in a certainindependence of the main residency, turned towards the seawith its elongated side. There are also traces of the influencethat came from the Adriatic cultural center of the time, Veni-ce, in the architectural details (especially the frontal quadrip-hor window), as well as a certain »provincial« mannerism.

institut za povijest umjetnosti, zagreb dva utvr|ena ... · pdf filenavedeni su sklopovi...

Documents