International trade ingoods/hr Statistics Explained

Source : Statistics Explained (https://ec.europa.eu/eurostat/statisticsexplained/) - 11/06/2020 1

Medunarodna trgovina robomPodaci iz ožujka 2020.

Ažuriranje članka planirano za: lipanj 2021.

U ovom se članku razmatra razvoj međunarodne trgovine robom Europske unije (EU) . Razmatraju se udioEU-a u svjetskim tržištima uvoza i izvoza , trgovina unutar EU-a (trgovina među državama članicama EU-a),glavni trgovinski partneri EU-a i kategorije proizvoda kojima EU najviše trguje.

Trgovina robom skupine država EU-27 čini približno 15 % svjetske trgovine robom. Vrijednost međunaro-dne trgovine robom znatno je veća od vrijednosti međunarodne trgovine uslugama (približno tri puta), što jeposljedica prirode nekih usluga zbog koje je otežano njihovo pružanje preko granica.

Ovaj je članak dio internetske publikacije u kojoj se pružaju najnoviji statistički podaci o međunarodnoj trgovinirobom, a obuhvaća informacije o glavnim partnerima EU-a, glavnim proizvodima kojima se trguje, posebnimobilježjima trgovine te informacije o kontekstu.

Tri najveca globalna sudionika u medunarodnoj trgovini: EU, Kina i SADSkupina država EU-27, Kina i Sjedinjene Države najveća su tri globalna sudionika u međunarodnoj trgovini(vidjeti grafikon 1.) od 2004. kada je Kina pretekla Japan. Tijekom 2018. skupina država EU-27 zabilježila jeukupnu razinu trgovine robom (izvoz i uvoz) u iznosu od 3 967 milijardi EUR (treba napomenuti da ta brojkane uključuje trgovinu unutar EU-a), što je bilo 50 milijardi EUR više od vrijednosti koju je zabilježila Kina i342 milijarde EUR iznad razine zabilježene u Sjedinjenim Američkim Državama; Japan je zabilježio četvrti poredu najveći udio trgovine robom, 1 260 milijardi EUR.

Grafikon 1.: Glavni sudionici u međunarodnoj trgovini robom, 2018.(u milijardama EUR)Izvor:Eurostat (ext_lt_introle) i UNCTAD

U Rusiji i Kini (vidjeti grafikon 2.) omjer između izvoza i uvoza bio je 2018. posebno visok u korist izvoza, a uapsolutnim okvirima te su države imale i najveći godišnji trgovinski suficit .

International trade in goods/hr 2

Grafikon 2.: Omjer međunarodne trgovine robom, 2008. i 2018.(%)Izvor: Eurostat(ext_lt_introle) i UNCTAD

Sjedinjene Američke Države zabilježile su 2018. najveći deficit (vidjeti grafikon 3.), što je nastavak obrascavidljivog iz dostupnih podataka tijekom čitavog proteklog desetljeća.

International trade in goods/hr 3

Grafikon 3.: Trgovinska bilanca za međunarodnu trgovinu robom, 2008. i 2018.(u milijardamaEUR)Izvor: Eurostat (ext_lt_introle) i UNCTAD

Ako se promatra protok izvoza i uvoza, skupina država EU-27 imala je 2018. drugi najveći udio globalnog izvozai uvoza robe (vidjeti grafikone 4. i 5.): izvoz robe skupine država EU-27 iznosio je 15,5 % ukupnog svjetskogizvoza. Veći udio imala je samo Kina (15,8 %), dok su Sjedinjene Američke Države (10,6 %) slijedile EU-27 saznatno manjim postotkom.

International trade in goods/hr 4

Grafikon 4.: Udjeli u svjetskom izvozu robe, 2018.(udio u svjetskom izvozu, u postotku)Izvor:Eurostat (ext_lt_introle) i UNCTAD

Sjedinjene Američke Države imale su 2018. veći udio svjetskog uvoza (15,8 %) i od skupine država EU-27 (13,7%) i od Kine (13,0 %).

International trade in goods/hr 5

Grafikon 5.: Udjeli u svjetskom uvozu robe, 2018. (udio u svjetskom uvozu, u postotku)Izvor:Eurostat (ext_lt_introle) i UNCTAD

Suficit u trgovini izvan EU-a od 2012.Vrijednost međunarodne trgovine robom skupine država EU-27 s ostatkom svijeta (zbroj izvoza i uvoza izvanEU-a) iznosila je 2019. 4 067 milijardi EUR (vidjeti grafikon 6.). Uvoz i izvoz bili su veći u odnosu na 2018., arast uvoza (27 milijardi EUR) bio je manji od rasta izvoza (73 milijarde EUR). Zbog toga se trgovinski suficitskupine država EU-27 od 152 milijarde EUR 2018. povećao na 197 milijardi EUR 2019.

Izvoz skupine država EU-27 u razdoblju od 2009. do 2012. doživio je nagli porast s 1 184 milijarde EURna 1 771 milijardu EUR. Od 2012. do 2016. izvoz je i dalje bio relativno stabilan, ali u sljedeće tri godinepovećao se s 1 867 milijardi EUR 2016. na 2 132 milijarde EUR 2019. Uvoz je pratio otprilike isti obrazac kaoizvoz; povećao se s 1 193 milijarde EUR 2009. na 1 666 milijardi EUR 2011. Od 2011. do 2016. uvoz je i daljebio relativno stabilan, ali u sljedeće tri godine povećao se s 1 602 milijarde EUR na 1 935 milijardi EUR 2019.

International trade in goods/hr 6

Grafikon 6.: Razvoj međunarodne trgovine robom, EU-27, 2009. – 2019. (u milijardamaEUR)Izvor: Eurostat (ext_lt_intertrd)

Od svih država članica EU-a Njemačka je 2019. imala uvjerljivo najveći udio u trgovini izvan EU-27, pri-donoseći s 29,6 % izvozu robe skupine država EU-27 u države nečlanice i čineći više od jedne petine (21,0 %)uvoza skupine država EU-27 (vidjeti grafikon 7.). Sljedeća tri najveća izvoznika, Francuska (11,6 %), Italija(11,0 %) i Nizozemska (10,3 %), bile su jedine među ostalim državama članicama EU-a u kojima je zabilježendvoznamenkasti udio u izvozu iz skupine EU-27. Nizozemska (17,5 %), Francuska (10,7 %) i Italija (9,5 %)slijedile su Njemačku kao najveći uvoznici robe iz država nečlanica 2019. Relativno velik udio Nizozemske možese barem dijelom objasniti znatnim količinama robe koja ulazi u EU preko Rotterdama, vodeće pomorske lukeEU-a.

International trade in goods/hr 7

Grafikon 7.: Trgovina robom izvan EU-27, 2019. (udio uvoza u / izvoza iz EU-27, u pos-totku)Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Njemačka je ostvarila najveći trgovinski suficit u trgovini robom izvan EU-27 u vrijednosti od 224,3 milijardeEUR 2019., a slijede je Italija (51,9 milijardi EUR), Irska (40,6 milijardi EUR) i Francuska (39,2 milijarde EUR).Najveći trgovinski deficit u trgovini robom izvan EU-a imale su Nizozemska, 118,7 milijardi EUR, i Španjolska,30,7 milijardi EUR (vidjeti tablicu B u excel datoteci u prilogu u nastavku).

Najveci udio u trgovini robom unutar EU-a zabilježili su Luksemburg i SlovackaVrijednost trgovine robom među državama članicama EU-a (trgovina unutar EU-a) iznosila je 2019. – u izvozu– 3 061 milijardu EUR. To je 44 % više od zabilježene razine izvoza iz skupine država EU-27 u države nečlanice,koji je iznosio 2 132 milijarde EUR (trgovina izvan EU-a).

Trgovina unutar EU-27 – ponovno mjerena izvozom – povećala se od 2018. do 2019. za 1,5 % u cijelojskupini država EU-27. Dvoznamenkasti rast izvoza u razdoblju od 2018. do 2019. zabilježen je samo u Cipru(16,4 %), dok je samo u Švedskoj (–0,6 %), Belgiji (–0,3 %) i Slovačkoj (–0,1 %) zabilježen pad izvoza unutarEU-a. Rast uvoza iznad 5 % zabilježen je samo u Hrvatskoj (7,8 %) i Portugalu (7,4 %), a pad uvoza zabilježenje u Irskoj (–3,9 %), Belgiji (–1,4 %), Malti (–1,3 %) i Švedskoj (–0,9 %).

Kao i u slučaju trgovine izvan EU-27, Njemačka je 2019. od svih država članica EU-a imala i najveći udiotrgovine unutar EU-27, s udjelom od 22,8 % u izvozu robe iz EU-27 u druge države članice i udjelom od 23,2 %u uvozu robe u EU-27 iz drugih država članica (vidjeti grafikon 8.). Nizozemska (13,5 %) je bila jedina drugadržava članica koja je pridonijela više od jedne desetine izvoza unutar EU-a, što je ponovno posljedica učinkaRotterdama, a Francuska (12,5 %) je bila jedina druga država članica koja je pridonijela više od jedne desetineuvoza unutar EU-a.

International trade in goods/hr 8

Grafikon 8.: Trgovina robom unutar EU-27, 2019. (udio uvoza u / izvoza iz EU-27, u pos-totku)Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Na važnost unutarnjeg tržišta EU-a upućuje činjenica da je trgovina robom unutar EU-a (izvoz i uvoz zajedno)u svim državama članicama EU-a osim u Irskoj bila veća od trgovine izvan EU-a (izvoz i uvoz zajedno) (vidjetigrafikon 9.). Udio ukupne trgovine robom, koju čine trgovinski tokovi robe unutar i izvan EU-a, znatno se raz-likovao među državama članicama, čime se u određenoj mjeri odražavaju povijesne veze i zemljopisni položaj.Najveće udjele u trgovini unutar EU-a (više od 75 % ukupne trgovine) zabilježili su Luksemburg (82,0 %),Slovačka (79,5 %), Češka (76,6 %) i Mađarska (75,1 %), dok se udio smanjio u Grčkoj (51,5 %) i Irskoj (37,5%).

International trade in goods/hr 9

Grafikon 9.: Trgovina robom unutar i izvan EU-27, 2019. (uvoz plus izvoz, udio u ukupnojtrgovini, u postotku)Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Snažni rast trgovine robom s Kinom u razdoblju od 2009. do 2019.U razdoblju od 2009. do 2019. postojale su znatne razlike u razvoju izvoza robe iz EU-27 prema glavnimtrgovinskim partnerima. Među glavnim trgovinskim partnerima najviša prosječna godišnja stopa rasta zabil-ježena je u pogledu izvoza u Kinu (9,9 %) i Meksiko (9,5 %), vidjeti grafikon 10. Najmanji rast zabilježen je uizvozu u Rusiju (3,3 %) i Norvešku (4,1 %).

Kad je riječ o uvozu, u razdoblju od 2009. do 2019. najviša prosječna godišnja stopa rasta zabilježena jeu pogledu uvoza robe iz Meksika (10,5 %) i Turske (8,1 %). Najniže stope rasta zabilježene su u pogledu uvozaiz Norveške (0,3 %) i Rusije (2,3 %), koje su bile velike izvoznice energenata, ali i iz Japana (2,2 %).

International trade in goods/hr 10

Grafikon 10.: Trgovina robom izvan EU-27 prema glavnim trgovinskim partnerima, EU-27, 2009.i 2019. (u milijardama EUR)Izvor: Eurostat (ext_lt_maineu)

Sjedinjene Američke Države, s udjelom od 18,0 %, i 2019. bile su najčešće odredište robe izvezene iz EU-27(vidjeti grafikon 11.). Ujedinjena Kraljevina bila je drugo najveće odredište u pogledu izvoza iz EU-27 (14,9 %ukupnog izvoza skupine država EU-27), a slijedi je Kina (9,3 %). Na sedam najvećih odredišnih tržišta za izvozrobe iz skupine država EU-27 – Sjedinjene Američke Države, Ujedinjena Kraljevina, Kina, Švicarska, Rusija,Turska i Japan – izvozile su se gotovo tri petine (59,3 %) ukupnog izvoza robe skupine država EU-27.

International trade in goods/hr 11

Grafikon 11.: Glavni trgovinski partneri za izvoz robe, EU-27, 2019. (udio izvoza izvan EU-27, upostotku)Izvor: Eurostat (ext_lt_maineu)

Sedam najvećih odredišnih tržišta za izvoz iz EU-27 istodobno je i sedam najvećih dobavljača za uvoz robe uEU-27, iako je njihov redoslijed malo drukčiji (usporediti grafikone 11. i 12.). Tih sedam zemalja imalo je većiudio u uvozu robe u EU-27 nego u izvozu robe iz EU-27: malo više od tri petine (60,7 %) ukupnog uvoza robe uEU-27 potjecalo je iz tih sedam zemalja. Kina je s gotovo jednom petinom (18,7 %) ukupnog uvoza 2019. bilanajveći dobavljač robe u EU-27, a slijedile su je Sjedinjene Američke Države (12,0 %) i Ujedinjena Kraljevina(10,0 %) sa znatno manjim postotkom.

International trade in goods/hr 12

Grafikon 12.: Glavni trgovinski partneri za uvoz robe, EU-27, 2019. (udio uvoza izvan EU-27, upostotku)Izvor: Eurostat (ext_lt_maineu)

Veliki trgovinski suficit za strojeve i vozila te kemikalijeU razdoblju od 2014. do 2019. vrijednost izvoza država EU-27 izvan EU-a povećala se za većinu skupinaproizvoda prikazanih u grafikonu 13., osim izvoza energije koji se smanjio za 8,2 %. Najviša stopa rasta izvozazabilježena je za kemikalije, 35,8 %. Povećanje veće od 20 % zabilježeno je i za hranu i piće (22,7 %) te sirovine(20,1 %).

Sličan trend uočen je i u uvozu jer je u razdoblju od 2014. do 2019. zabilježen veliki ukupni pad uvozaenergije iz zemalja izvan EU-a (–15,2 %) (treba napomenuti da se dio gubitaka može pripisati promjenamacijena i/ili nestabilnostima deviznog tečaja s obzirom na to da se cijene nafte na globalnim tržištima navodeu američkim dolarima). S druge strane, uvoz strojeva i vozila iz zemalja izvan EU-a povećao se za 45,4 %, arelativno visoke stope rasta zabilježene su i za kemikalije (28,6 %) i ostale gotove proizvode (24,1 %).

Trgovinski suficit skupine država EU-27 u trgovini robom izvan EU-a u iznosu od 197,1 milijarde EUR ti-jekom 2019. bio je potaknut velikim trgovinskim suficitima zabilježenima u slučaju strojeva i vozila (237,1milijarda EUR) i kemikalija (171,6 milijardi EUR) te manjim suficitima u slučaju hrane i pića te ostalih gotovihproizvoda. Oni se nisu mogli poništiti velikim trgovinskim deficitom zabilježenim u slučaju energije (–258,2

International trade in goods/hr 13

milijarde EUR) i manjim deficitom u slučaju sirovina (–26,1 milijarda EUR).

Grafikon 13.: Trgovina izvan EU-27 prema glavnim proizvodima, EU-27, 2014. i 2019. (umilijardama EUR)Izvor: Eurostat (ext_lt_intertrd)

Struktura izvoza robe skupine država EU-27 nije se bitno promijenila u razdoblju od 2014. do 2019. (vidjetigrafikon 14.), samo se za 2,4 postotna boda povećao udio kemikalija, sa 16,7 % 2014. na 19,1 % 2019., a za 1,4postotna boda smanjio udio energije.

International trade in goods/hr 14

Grafikon 14.: Glavni izvoz prema proizvodima, EU-27, 2014. i 2019. (udio izvoza izvan EU-27,u postotku)Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Kad je riječ o strukturi uvoza skupine država EU-27, u razdoblju od 2014. do 2019. zabilježeno je veliko sman-jenje udjela energije, za 7,6 postotnih bodova, odnosno s 26,3 % na 18,7 % (vidjeti grafikon 15.). To smanjenjedjelomično je bilo posljedica pada cijena energenata. S druge strane, u istom razdoblju udio strojeva i vozilaporastao je za 6,0 postotnih bodova, odnosno s 26,9 % na 32,8 %. Udjeli drugih proizvoda neznatno su sepromijenili.

International trade in goods/hr 15

Grafikon 15.: Glavni uvoz prema proizvodima, EU-27, 2014. i 2019. (udio uvoza izvan EU-27, upostotku)Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Na grafikonu 16. uspoređuje se struktura uvoza i izvoza skupine država EU-27 tijekom 2019.: treba napomenutida je ukupan izvoz bio 10,2 % veći od uvoza. Najveća razlika zabilježena je u udjelu energije, koji je bio gotovočetiri puta veći za uvoz nego za izvoz. To je uravnoteženo manjim udjelom uvoza strojeva i vozila te kemikalijau odnosu na izvoz.

International trade in goods/hr 16

Grafikon 16.: Glavni izvoz i uvoz prema proizvodima, EU-27, 2019. (udio izvoza / uvoza izvanEU-27, u postotku)Izvor: Eurostat (ext_lt_intratrd)

Izvorni podaci za tablice i grafikone• International trade in goods: tables and figures (na engleskom jeziku)

Izvori podatakaStatističkim podacima o međunarodnoj trgovini robom mjere se vrijednost i količina robe kojom se trguje međudržavama članicama EU-a (tzv. trgovina unutar EU-a) i robe kojom države članice trguju s državama nečlani-cama (tzv. trgovina izvan EU-a). Ti su statistički podaci službeni izvor informacija o uvozu, izvozu i trgovinskojbilanci u EU-u, njegovim državama članicama i europodručju .

Statistički podaci objavljuju se za svaku državu koja prijavljuje podatke u odnosu na svaku državu partnera zanekoliko klasifikacija proizvoda. Jedna od klasifikacija proizvoda koja se najčešće upotrebljava jest standardnameđunarodna trgovinska klasifikacija (SITC Rev. 4) Ujedinjenih naroda (UN) koja omogućuje usporedbu statis-tičkih podataka o međunarodnoj trgovini na globalnoj razini.

U statističkim podacima o trgovini izvan EU-a, podacima prikazanima za EU-27 taj entitet smatra se jed-nim trgovinskim blokom. Drugim riječima, podaci o izvozu odnose se samo na onaj dio izvoza iz EU-27 kojinapušta trgovinski blok i otprema se u ostatak svijeta, dok se uvoz izvan EU-a odnosi na uvoz iz ostatka svijeta(država nečlanica) koji ulazi u EU-27. Nasuprot tomu, pri izvješćivanju o podacima za pojedinačne državečlanice EU-a međunarodni trgovinski tokovi općenito se prikazuju kao svjetski trgovinski tokovi (uključujućipartnere unutar i izvan EU-a). Statističkim podacima o trgovini među državama članicama EU-a (trgovinaunutar EU-a) obuhvaćeni su uvoz i izvoz robe koje bilježi svaka država članica.

Statističke vrijednosti trgovine izvan i unutar EU-a bilježe se prema vrijednosti franko brod (FOB) za izvoz i

International trade in goods/hr 17

vrijednosti cijene, osiguranja i vozarine (CIF) za uvoz. Vrijednostima o kojima se izvješćuje obuhvaćeni su samooni sporedni troškovi (vozarina i osiguranje) koji se, u slučaju izvoza, odnose na put unutar područja državečlanice EU-a iz koje se roba izvozi te, u slučaju uvoza, na put izvan područja države članice koja robu uvozi.

Podaci EU-a potječu iz Eurostatove baze podataka COMEXT , referentne baze podataka za međunarodnutrgovinu robom. Njome se može pristupiti ne samo novijim i povijesnim podacima iz država članica EU-a,već i statističkim podacima za znatan broj država nečlanica. Zbirni i detaljni statistički podaci o međunar-odnoj trgovini robom koji se objavljuju na internetskim stranicama Eurostata svaki se mjesec prikupljaju izCOMEXT-a. Budući da se COMEXT svakodnevno ažurira, podaci objavljeni na internetskim stranicama moguse razlikovati od podataka u COMEXT-u (u slučaju novijih revizija).

Podaci o skupini država EU-27 odražavaju političke promjene u sastavu EU-a. Stoga se Ujedinjena Kral-jevina smatra državom partnerom izvan EU-a za države EU-27. Međutim, do završetka prijelaznog razdobljaUjedinjena Kraljevina i dalje je dio unutarnjeg tržišta, što znači da se podaci o trgovini s Ujedinjenom Kral-jevinom i dalje temelje na statističkim konceptima primjenjivima na trgovinu među državama članicama EU-a.Zbog toga, dok se uvoz iz bilo kojeg drugog trgovinskog partnera izvan EU-27 grupira prema zemlji podrijetla,podaci za Ujedinjenu Kraljevinu odgovaraju zemlji otpreme. U praksi to znači da je roba uvezena u EU-27iz Ujedinjene Kraljevine fizički prevezena iz Ujedinjene Kraljevine, ali dio te robe podrijetlom ne mora bitiiz Ujedinjene Kraljevine. Zbog tog razloga podaci o trgovini s Ujedinjenom Kraljevinom nisu u potpunostiusporedivi s podacima o trgovini s drugim trgovinskim partnerima izvan EU-27.

Podaci za velike trgovce izvan EU-a koji se upotrebljavaju u grafikonima od 1. do 5. preuzeti su iz bazepodataka Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD). Za izračun udjela svjetska trgovinadefinira se kao zbroj trgovine EU-a s državama koje nisu članice EU-a (izvor: Eurostat) i međunarodne trgovinedržava koje nisu članice EU-a (izvor: UNCTAD).

KontekstDonositelji odluka na međunarodnoj i nacionalnoj razini te razini EU-a često upotrebljavaju statističke po-datke o međunarodnoj trgovini robom. Poduzeća mogu podatke o međunarodnoj trgovini upotrebljavati zaistraživanje tržišta i utvrđivanje svoje poslovne strategije. Statističke podatke o međunarodnoj trgovini robomupotrebljavaju i institucije EU-a kada se pripremaju za višestrane i dvostrane trgovinske pregovore, za određi-vanje i provedbu antidampinških politika, za potrebe makroekonomskih i monetarnih politika te u postupkuocjene napretka jedinstvenog tržišta ili integracije europskih gospodarstava.

Razvoj trgovine može biti prilika za gospodarski rast. EU ima zajedničku trgovinsku politiku u okviru kojeEuropska komisija pregovara o trgovinskim sporazumima i u ime 27 država članica zastupa interese EU-a. Eu-ropska komisija savjetuje se s državama članicama EU-a u savjetodavnom odboru u kojem se raspravlja o cijelomnizu pitanja trgovinske politike koja utječu na EU, uključujući višestrane, dvostrane i jednostrane instrumente.Trgovinska je politika kao takva u isključivoj nadležnosti EU-a pa tako jedino EU, a ne pojedinačne državečlanice, može donositi zakone o trgovinskim pitanjima i sklapati međunarodne trgovinske sporazume. Odne-davna to se područje primjene proširilo dalje od trgovine robom na trgovinu uslugama , intelektualno vlasništvoi izravna strana ulaganja (u poglavlju 4.) .

Na globalnoj razini višestrana trgovinska pitanja rješavaju se pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije(WTO) (na engleskom jeziku). WTO ima 164 zemlje članice (podatak iz ožujka 2020.), a nekoliko zemaljakandidatkinja u postupku je pristupanja. WTO utvrđuje globalna trgovinska pravila, osigurava forum za tr-govinske pregovore i rješavanje sporova među članicama. Europska komisija pregovara sa svojim partnerima uWTO-u te je sudjelovala u posljednjem krugu višestranih trgovinskih pregovora u okviru WTO-a poznatih i kaoRazvojni plan iz Dohe.

International trade in goods/hr 18

Ostali clanciPregled svih članaka Statistics Explained (na engleskom jeziku) o međunarodnoj trgovini robom

Glavne tablice• International trade in goods (t_ext_go) (na engleskom jeziku), vidjeti:

International trade in goods - long-term indicators (t_ext_go_lti)

International trade in goods - short-term indicators (t_ext_go_sti)

Baza podataka• International trade in goods (ext_go) (na engleskom jeziku), vidjeti:

International trade in goods - aggregated data (ext_go_agg)

International trade in goods - long-term indicators (ext_go_lti)

International trade in goods - short-term indicators (ext_go_sti)

International trade in goods - detailed data (detail)

Posebni odjeljak• International trade in goods (na engleskom jeziku)

Publikacije• Globalisation patterns in EU trade and investment (na engleskom jeziku)

Metodologija• International trade in goods statistics — background (na engleskom jeziku)

• International trade in goods (ESMS metadata file — ext_go_agg_esms) (na engleskom jeziku)

• User guide on European statistics on international trade in goods (na engleskom jeziku)

Vizualizacije podataka• Top 5 partners for trade in goods (na engleskom jeziku)

• My Country in a bubble (na engleskom jeziku)

Zakonodavstvo• Uredba (EZ) br. 471/2009 od 6. svibnja 2009. o statistici Zajednice u vezi s vanjskom trgovinom sa

zemljama nečlanicama

• Sažeci zakonodavstva EU-a: Extrastat: statistika u vezi s vanjskom trgovinom sa zemljama izvan EU-a

• Uredba (EU) br. 92/2010 od 2. veljače 2010. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009, u pogledu razmjenepodataka između carinskih tijela i državnih tijela za statistiku, sastavljanja statistike i procjene kakvoće

• Uredba (EU) br. 113/2010 od 9. veljače 2010. o provedbi Uredbe (EZ) br. 471/2009, u pogledupokrivenosti trgovine, definicije podataka, sastavljanja statistike trgovine po karakteristikama poduzeća ivaluti računa, te posebne robe ili kretanja

International trade in goods/hr 19

• Uredba (EZ) br. 638/2004 od 31. ožujka 2004. o statistici Zajednice u vezi s robnom razmjenom izmeđudržava članica i o stavljanju Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3330/91 izvan snage

• Sažeci zakonodavstva EU-a: Intrastat: statistika vezana u vezi s robnom razmjenom između zemalja EU-a

• Uredba Komisije (EZ) br. 1982/2004 od 18. studenoga 2004. o provedbi Uredbe (EZ) br. 638/2004Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice u vezi s robnom razmjenom između država članica io stavljanju Uredbi Komisije (EZ) br. 1901/2000 i (EEZ) br. 3590/92 izvan snage

Vanjske poveznice• European Commission — Trade (na engleskom jeziku)

• European Commission — Globalisation (na engleskom jeziku)

• European Commission — Single market for goods (na engleskom jeziku)

International trade in goods/hr 20