HRVATSKA KULTURNA ZAKLADA - HRVATSKO SLOVOZAGREB, HRVATSKE BRATSKE ZAJEDNICE 4

Povjerenstvo: Maja Burger, Lilijana Domić, Slavko Harni, Branka Hlevnjak, Miroslav Klemm, Stjepan ŠešeljIzložbe odražne u Galeriji AZ priznaju se kao pravo likovnim umjetnicima na uplate doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje

Izložbu podupire Ministarstvo kulture RH i Grad Zagreb

Jedan mogući odabir(iz vlasništva Galerije starih i

novih majstora Gradskog muzeja Varaždin)

Fanika CvitanićAntun Boris Švaljek

Ivan PahernikJosip Biff elNada Žiljak

Josip Bott eri DiniAnton Cetín

Monika Trimmel-RoženićPapa Ivan Pavao II. na

poštanskim markama

Vladimir BlažanovićIzbori za vlast

(Pahernik, Listeš, Šarić, Strinić, Mihatov, Kveštek)

Hrvoje ŠercarTomislav GabrićIvan Mareković

Blaženka SalavardaDarwin Butković

Luka PetračAnte SardelićSanja BalenDraguti n Kiš

Hrvoje PuškarićJosip CrnoboriIvica Antolčić

Marko Spalati n

Pavle VojkovićKrunoslav MeđimorecJurja Marinić MrvicaVukovar - fotografi je

Gabrijel HorvatAnte Starčević

Marijan GlavnikĐula Rušinović Sunara

Goran PetračIvan Pahernik

Fabijan KneževićSpomenka Zadrović

Predrag LešićVlasta KnezovićDavorin Radić

Vladimir MeglićBranimir ČilićDrago JančićMile Nekić

Petar UjevićIvan Rabuzin

Neretva od Boga/Prokleta

(pjesničko-grafi čka mapa)Tomislav Ostoja

Draguti n TrumbetašLada Vlainić

Marija Barbarić-FanukoSlavo Striegl

Vanda JurkovićSti pe KekezVilko ŽiljakMira Dulčić

Sunčica Balažic-StjepanovićAlbert Kinert

Stjepko RupčićŽeljko MuckoIvan Fanuko

Milan PavlovićDavor Žilić

David KelčecAnte Čulo

Nikola ListešDuje Šuvar

Misa (glazbeno-slikarska mapaŽivko Ključe

Silva Radić-Markoti ć)Srećko Puntarić Felix

Željko LesarKristi na Mareković

Zvonimir BalogBranimir KljučeDanijel Žabčić

Iris Bondora DvornikKrešimir Nikšić

Zoran JurićJosip PoljanSiniša Čular

Zdravko TišljarAljoša Basarić

Ernesto MarkotaIvan Branko Imrović

Branimir Doroti ćIngrid Runti ćNada Žiljak

Jasna Petrić-MiočNikola Šop/ Dražen Trogrlić(pjesničko-grafi čka mapa)

Lucija Konda LabašRudolf Labaš

Srećko Puntarić FelixDorinda Bulić-Čoti ć

Frane RadakDamir Brčić

Nenad MarasovićZlatko Modrić

Dalibor RubidoIvan Vitez

Nikola KoydlKrešimira Gojanović

Frane ParoMarija Kokeza Roginić

Mladen IvešićDraguti n Trumbetaš

Ivan VitezDanko Jakšić

Siniša ReberskiVladimir Kuharić

Zlati ca Kovačićek-PoljanAntun Vuksan

Leila Michielli VojvodaŽelimir BorićRomana Jagić

Mile MudrovčićVanda JurkovićJosip Marinović

Ivica ŠiškoLuka Petrač

Albert KinertIvana Ćavar

Tihomir RazumMarijan Jakubin

Nakladnik: Hrvatska kulturna zaklada - Hrvatsko slovo, ZagrebZa nakladnika: Stjepan Šešelj; oblikovanje: Tina Grgić; tisak: ITG, Zagreb

HRVATSKA KULTURNA ZAKLADA

HRVATSKO SLOVO

ZAGREB, HRVATSKE BRATSKE ZAJEDNICE 4

I N T O N A C I J A B J E L I N O M

M a r i j a n R i c h t e r

od 6. veljače do 6. ožujka 2018.

galerija a

galerija a

galerija a

Marijan Richter rođen je 1957. u Zagrebu.Diplomirao je sl ikarstvo na Akademij i l ikovnih umjetnosti u Zagrebu 1983. gdje je 2013. obranio doktorsku disertaciju s temom Slika između izgleda i pogleda.Realizirao je više od tr ideset samostalnih i četrdesetak kolektivnih izložba.O njegovu radu snimljeno je nekoliko televizi jskih pri loga (Slikanje fotografi je, TV izložba ) .

Monografi ja Margarite Sveštarov-Šimat Marijan Richter objavl jena je 2012. a autorska knjiga Mari jana Richtera Slika između izgleda i pogleda 2016.

Docent je na Odjelu za nastavničke studije u Gospiću Sveučil išta u Zadru.

Kontakt: mrichter@unizd.hr, mob: 091 554 7864, www.mari janrichter.com

Pismo slikaru Marijanu Richteru

Poštovani sl ikaru,

jedan američki f i lozofski profet koji nikada nije usustavio svoje spoznaje, pa tako nije ostavio „zlatni rez“ umovanja, a još manje neki sustav, ostvario je umjetničku prozu duhovnog nadahnuća usudivši se napisati kako intelektualno životarimo na retrospektivnim uvidima. Htio je reći kako više ne gledamo vlastit im očima na prirodu i život, već smo indoktrinirani posredništvom tuđih oblikovanih (prošl ih i sadašnjih) iskustava i po-gleda medijski st i l iz iranih u sl ikovnim i verbalnim porukama. Svi jet je u tom smislu eksplodirao, a opasnost od nagaznih mina u svim smjerovima života ubitačno pri jet i pojedincu i zajednici. Vi ste, dragi Mari jane, sl ikar pa ste prema tome svim legit imnim sredstvima krenuli u osobnu potragu za smislom slikarskog u sl ici kada s t i jelom slike združujete ishodište i učinak kao mogući dotok stvarnosti. U Vašim bijel im sl ikama, dragi sl ikaru, slutim i moralni napor da „anima candida“ ozari sl ikarsku tvar. Bez obzira na Vašu teori jsku dispozici ju, Vi ipak u naznačenim sl ikama dozirate l irsku pozici ju same sl ike. To je rezultat Vašeg konstantnog povjerenja i l i nepovjerenja u građenju spontanih arheoloških slojeva fakture, struganju i nanošenju boje. Ali nisu l i te sl ike za Vas poput glazbe? Koliko znam ne držite ih dovršenima; za Vas je iskustvo i trajanje iskuplj iva kategori ja. Poput kompozici je koja je zvukovno-kromatski protok vremena, protok novih pretapanja i metamorfoza.

Lucidno ste o tome napisali u predgovoru svoje samostalne izložbe ( Izložbeni prostor Sveučil išta u Zadru, Obala Kral ja Petra Krešimira IV. br. 2) „Dok je slika-l ice u fokusu opažanja, slika-čelo ostaje na periferi j i , u promašaju intencionalnog gledanja. Moje sl ikarsko dezavuiranje izgleda odricanje je od apsolutist ičkog l ica (grimase/facijalnosti) i priklanjanje miru i dostojanstvu čela. Ipak, moram imati to l ice - to su moje stare na-sl ikane sl ike - da bih zureći u to l ice, na rubu vidnog polja dosegnuo čelo.“

Dopustite da sada izrazim naklonost Vašem cjelokupnom radu te da u natuknicama ispišem taj doživl jaj. Svi smo mi manje i l i više sudionici jednog diktiranog i l i spontanog raspada vri jednosti te suočeni s tom pojavom kao sl ikari pronosimo stanje kreativne svi jesti u svoj sl ikarski zahvat pretražujući težišta za konzistentnom i skladnom slikom svi jeta. Tu je, dakako, povi jesno-umjetnički album cjelokupnog sl ikarstva kao duhovno hra-nidbeni lanac; on je dio našeg senzibi lnog metabolizma. Suočeni s t im činjenicama i Vi ste prošli ono bitno iskustvo konstrukcije i rekonstrukcije f izičkog svi jeta. To je područje naše osjeti lnosti. Deproporcionirajući predmet u Vašim prvotnim sl ikama aktualiziral i ste l ikovne sadržaje prepoznatl j iva vidnog polja u kromatske kontraste i pomalo ekscesna razaranja sl ikarskog tkiva kao svojevrsnu negaciju stereotipa. Reskost crteža kao i hotimična avantura humorne groteske prepoznatl j ivoj metrici podari la je dinamičku gibl j ivost i improvizacijski karakter. Ironija i ozbil jna nakana ovdje se susreću bez volje da se uspostavi neugoda sti la već upravo suprot-no - da se u nizu sl ike same upitaju o svojem l icu i čelu, kako to sami napominjete u svom tekstu. Nasuprot ovim radovima bijele sl ike zrače aluzivnost l irske uzbudlj ivosti. Mikrokromatska pulsacija rasprostire i napinje čednu bjel inu. Eto drhtaj djeteta koje ni je ustuknulo pred moći f izičkog svi jeta či je lokalne tonove poznaje zre-la osoba. Zbog toga, dragi sl ikaru, Vaša nepomirl j ivost i Vaša nesigurnost u odlučnosti daju mjeru sl ikarskom naporu koji otvara putove za susrete l i jepih duša.

Pitam se, dragi sl ikaru... Bi jela…? Je l i to boja? Na bijeloj tkanini odmah se primijeti najmanji trag prl jav-štine. Stoga bijela… ustraje u svojoj prirodi koju određuje stupanj čistoće. No ona je prema simboličkom i semantičkom sadržaju u razl ičit im sredinama i kulturama zadobila i razl ičita tumačenja. To Vam je kao sl ikaru poznato, a kao teoretičaru dobar razlog za hipotetički diskurs. Bez obzira na tu mogućnost Vi ste skroz na skroz organizator sl ikarske partiture i kompozitor kromatskog duktusa. Nisu l i Vaši najbolj i trenutci vitalne i neposredne akcije koje rezult iraju intonacijom bjel ine. Od sl ikara Stupice, Motike, Tabakovića do Vas bijela je boja zasnovala poetsku bjel inu prostora do l irskog i misaonog sjaja čistoće te je ona, na kromatskoj skali od svih analit ičkih valera, sintetički valer: valer svjetlosti.

Danijel Žabčić