SVEUILITE U RIJECIFAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

SEMINARSKI RADPROCJENA PROJEKTA(PROJECT APPRAISAL)

OPATIJA, 2014.

SVEUILITE U RIJECIFAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

SEMINARSKI RADPROCJENA PROJEKTA(PROJECT APPRAISAL)

Naziv kolegija:Investicijski menadment Studenti: Kristina Raffanelli 21087/10 Mentor: Dr.sc. Elvis Mujaevi Andrea Vizinger 20321/09

Opatija, svibanj 2014.godine

SADRAJUVOD

1.PERSPEKTIVE SUDIONIKA22.BRIGE SUDIONIKA23.PERSPEKTIVA SPONZORA34.PERSPEKTIVE PARTNERA35.BRIGE STRANIH INVESTITORA46.MAKRO MIKRO PROCJENA57.IZVJETAJ PROCJENE58.KOMERCIJALNA/TRINA PROCJENA69.TEHNIKA PROCJENA610.PROCJENA OKOLIA611.INSTITUCIONALNA/ MENADERSKA PROCJENA712.FINANCIJSKA PROCJENA713.EKONOMSKA PROCJENA814.PROCJENA S PRAVNOG ASPEKTA8

I

UVOD

Zato je procjena investicijskog projekta dobra ideja? Postoje dvije opcije. Projekt se moe izabrati putem intuicije ili s razlogom. Zapravo, tu nema alternative ak oni koji odluuju to napraviti na temelju intuicije su u uinku ocjenjivanja. Mi ljudi smo prirodni procjenitelji, ak i u opsegu odluivanja da li ii na plau na sunan dan radije nego raditi kuanske poslove. U ovom sluaju oskudan resurs je vrijeme i isplata je zadovoljstvo jedne ili druge potrebe. U sluaju investicijskih projekata, oskudna sredstva su kapital. Obino to ne dolazi jednostavno. Budunost investitora i ostalih sudionika u ekonomiji je odreena kako efektivno su kapitalni resursi zaposleni. Kapital je investiran kako bi producirao budue pogodnosti. Sudionici moraju biti sigurni da je projekt dobar, ako ne najbolji, treba koristiti kapital koji je slobodan za osiguravanje buduih pogodnosti. Rizik je kljuni element procjene. Bilo koji projekt je predmet riskiranja (moemo ii na plau samo da saznamo da pada kia dok stignemo tamo). Ideja tonog ekvivalenta se bavi tim problemom. Jedan projekt moe imati nagradu od 100 sa vjerojatnou od 50% i 50%. Vjerojatnosti za nenagraivanja, dok drugi sa istim investicijskim potrebama moe imati nagradu od 75 sa vjerojatnou od 90%, te 10% vjerojatnosti za nenagraivanje. Koji je izbor bolji? Odgovor nee biti isti za sve donositelje odluka.

9

1.PERSPEKTIVE SUDIONIKA

Svaki sudionik u razvoju projekta treba procijeniti sa odreenog gledita, prema kriteriju koji je relevantan svojim interesima. Svaki sudionik, ak i u grupi investitora, ima drugaije kriterije. Na primjer, mlad investitor moe traiti dugorone rezultate dok stariji investitor moe traiti brze povrate. Investitori, financijeri, regulatori, garanteri, dobavljai svi imaju interese sluenja, bilo privatnih ili javnih. Studije projekata mogu biti prilagoene opoj publici (javnosti), no procjena je vrlo specifina. Ako je jedna od zainteresiranih strana, recimo financijer, najkompliciranija prepreka bilo bi od pomoi ako je studija tono namijenjena u mogunosti projekta za uslugu duga. Kada odluke variraju meu sudionicima, dodatni koraci mogu biti poduzeti kako bi rasvijetlili snage projekta, te slabosti, u sluaju ako promotori ele postii bitno. Zapravo, odvojene studije koje se bave odreenim brigama oko osnovnih sudionika mogu biti izvedene kako bi poduprle sluaj promotora.

2.BRIGE SUDIONIKA

Ova prezentacija nije namijenjena da bude definitivni odgovor na ono to bi trebalo biti najdetaljnije procijenjeno za odreenu skupinu koja je zainteresirana za projekt. Ideja je da svaki tip sudionika ima razliit set prioriteta. Svi su zainteresirani, do odreene mjere, za sve aspekte projekta, ali isticanje e se razlikovati po procjeni bilo kojeg od njih. Individue i organizatori ukljueni u bilo koji specifian projekt, imati e svoj vlastiti kriterij. Investitori su openito zainteresirani za ocjenjivanje i tempiranje financijskih pogodnosti, financijski strunjaci su zainteresirani za oslanjanje uslune djelatnosti zaduivanja, regulatori za stupanj lokalnog, regionalnog ili nacionalnog objekta, garanteri za stupanj riskiranja zbog rjeavanja obveza, dobavljai za projektnu sposobnost za ivot kao dugoronog rizika zbog pokrivanja obveza, dobavljai u pojektnoj sposobnosti kao dugoronog klijenta.3.PERSPEKTIVA SPONZORA

Je li ovo dobar projekt za sponzora? U procesu procjenjivanja, svaki sudionik moe postaviti razliita pitanja. Je li projekt kompatibilan sa ostalim aktivnostima investiranja? Kako se uklapa sa sponzorskim/investitorskim portoliom, te ostali interesi i sposobnosti. Je li projekt potencijal za dobivanje kredita? Je li tu dovoljna pozadina za financijske strunjake kako bi osigurali potrebne kratkorone i dugorone kredite? Da li je projekt najbolje mogue upotrijebljen kroz sponzorske izvore? Da li sponzorski izvori mogu biti iskoriteni u nekim drugim aktivnostima kako bi se bolje iskoristili? Da li sponzor ima kapacite kako bi pokrenuo projekt i napredovati unato preprekama? Za uspjean investicijski projekt su nuno potrebne vjetine poduzetnikog tima, te posveenost projektu. Ako sponzoru fale te karakteristike, onda je uspjena realizacija projekta manje vjerojatna.

4.PERSPEKTIVE PARTNERA

Kada govorimo o stranama procjene projekta, kolike su proporcije ukupne pravinosti osigurane od svakog partnera za odreenu podjelu poduzea, tu postoji vie toaka gledita. Bitna stvar je da postoje razliite perspektive. U ovakvim sluajevima, uzimanje pozicije opozicije je dobar nain za razrjeavanje ovakvog tipa problema.LOKALNI PARTNERStrani partner je nadgledavan kao relativan pritok pojedinca ili grupa koja si moe priutiti da plati vie za sudionitvo koje bi oekivao lokalni investitor. Neka opravdanja za ovu tpku gledita su: On si to moe priutiti,Oni ele nae trite i slino.STRANI PARTNERLokalni partner je smatran kao pogodnost posla stranog partnera, te aplikacija izvora. Kako sve oito mora biti jedna doza povjerenja u sposobnosti lokalnih partnera, to je pod dozom sumnje, kao npr. ako su tako pametni,zato nisu bogati?. Neke od briga koje mogu muiti

strane partnere su politiki i ekonomski rizik, niska mo napredovanja na tritu, nesigurna zarada u budunosti, zahtjevi radnika, knjina vrijednost je irelevantna (i vjerojatno je).

5.BRIGE STRANIH INVESTITORA

Kao dodatak financijskom prosperitetu, perspektivni strani investitori, bez beneficija upoznatosti s kulturom i povijesti, su vie skloni nego lokalni investitori kako bi uzeli u obzir sljedee probleme u svojim procjenama projekata, traei isto i tono razumijevanje. Politika stabilnost, te red tranzicije politike moi koje su bitne za zdravu klimu poslovanja. Ekonomski rast, poto zahvaa prosperitete za politiku stabilnost, za snane domae potranje, te takoer za pristupanost kredita. Monetarna politika-ekspanzivna politika esto nosi prijetnju domae inflacije, kontrakcije u zalihama novca, u drugu ruku, moe stvarati probleme pristupanosti kredita te ocjenjivanju viih interesa. Fiskalne politike koje reflektiraju ekonomsku potrebu rae nego posebne interese. Visoki stupanj odgovornosti za poduzee da bi se participiralo u drutvenim programima mogu biti negativno interpretirani. Kako god, ako je pravilno dostignut i administrativno pravilan, drutveni program moe biti nagraen u terminima zdrave i educirane poslovne snage i politike stabilnosti. Nastanak ekonomije mogu iskusiti nove oblike potranje za drutvenim blagostanjem- njihova povijest i razvoj su briga stranih investitora. Neadekvatni ekonomski distribucijski mehanizmi mogu dovesti u stanje radnog nemira, mogu se smatrati nepovoljnim. Strani investitori mogu imati obzir na egzistenciju legalnog i administrativne zatie radnika, te na taj nain mijenjati kvalitetu snage rada. Veoma vjeta radna snaga smanjuje probleme treninga radnika. Populacijski trendovi- brojevi, dob i prirodna distribucija- i migracije koje utjeu na liniju produkata (rastue urbane populacije potroaa srednje klase) su briga potranje. Karakteristike bankovnog sustava su konzistencija, transparentnost i regulacija. Stav prema stranom direktnom investiranju olakan je sa odabirom investicijskih ponuda koje su pregledane od strane regulatornih i licenciranih ovlasti; dobrodoao je stav za FDI izraen administrativnim postupcima, liberalnoj politici prema teajnoj konvertibilnosti i repatrijaciji profita. FDI je esto povezan sa operacijama u investitorovoj domovini. Ne samo da je razvoj infrastrukture znaajan za projektne operacije, nego on mora takoer biti kompatibilan sa karakteristikama infrastrukture investitorove operacijske baze. U drutvenim ustanovama,uvjetima stanovanja, kvaliteta ivota stanovanja je za sponzore, menadersko osoblje i za radnu snagu. U internacionalnom profilu slika zemlje u pogledu njezinih stranih odnosa domae prakse je harmonijsko lanstvo u internacionalnoj zajednici, sudjelovanje u normalnim i nesputanim trgovakim odnosima, usvajanje internacionalno prihvatljivih legalnih i pravnih standarda, te zatita intelektualnih dobara.

6.MAKRO MIKRO PROCJENA

Procjena se moe vriti s aspekta projekta ili dravne ekonomije. Investitori su uglavnom zabrinuti u pogledu projekta kao poslovne osobe. Od velikog je znaaja kako e se on izvoditi u skladu s njihovim kriterijima. Tu postoji zabrinutost zbog utjecaja na opu ekonomiju, ali to je obino u pogledu odravanja smjetajnog vanjskog okolia. Procjena investitora ili njihovih agenata se esencijalno bavi problemom komercijalne dobiti. To je mikro razina procjene. Za relativno male projekte, koji imaju mali nacionalni utjecaj to je vjerojatno najvei oblik investicijske procjene. Procjena na makro razini e se izdati ukoliko je projekt ili dovoljno velik ili strategijski znaajan za nacionalnu ekonomiju. Procjena nacionalne profiti mjeri doprinos projekta nacionalnim ciljevima, distribucijskim efektima i kreiranju poslovanja.7.IZVJETAJ PROCJENEObujam tog izvjetaja procjene je konzistentan sa sadrajem izvodljivih studija. Izvjetaj procjene mora biti napisan prema kriterijima klijenta ili publike prema kojoj se klijent eli obratiti. Mogue je da bude potrebno napisati alternativne izvjetaje za druge zainteresirane stranice zbog toga to njihovi interesi i kriteriji mogu biti razliiti. Koja je svrha procjena? Tko je klijent, koliko je obujam, te koje su perspektive. Obujam, na primjer, moe biti limitiran usmjerenou, ako udrueni pothvat prijedloga mogu i ako je u interesu lokalnog partnera. Pozadina projekta treba opisati sr projekta, tko su sudionici i kakvi su dogovori uspostavljeni s drugim institucijama. Analiza treba biti u skladu sa svojim ciljevima. Neke od glavnih znaajki mogu biti procjena komercijalnih i trinih aspekata, zvunost marketinkog plana, sposobnost produktivnosti tehinikog dizajna i ispostave gotovih dobara, kompatibilnost projekta sa okoliem, adekvatnost institucijskih i menaderskih aspekata, dostupnost i sposobnost osoblja, financijski plan koji prikazuje prikladan razvoj ivota projekta, osvre se na kriterije i prihvatljive rizike. Ukoliko projekt ima utjecaj na nacionalnu ekonomiju, projekt bi trebao sadravati dovoljno informacija da se donese odluka. Zakljuak podrazumijeva uzimanje svih iznad navedenih faktora u obzir, izvjetaj treba ukljuiti izjavu u skladu s kriterijem klijenta (investitora ili nekog drugog sudionika). Za investitora je bitno da projekt zadovoljava ostale aktivnosti i ciljeve.8.KOMERCIJALNA/TRINA PROCJENA

Izvjetaj procjene moe odgovoriti na neke od sljedeih pitanja koja se odnose na trini i komercijalni razvoj: Je li koncept posla pravilan? Je li postoji potreba da se plan nadopunjuje? Hoe li plan funkcionirati u promjenjenoj okolini uzmemo li u obzir konkurenciju? Da li studija pokazuje da ima dovoljno trita za proizvodnju dobara i usluga? Da li je market plan mogu ili logian? Da li je informacijska struktura adekvatna za znaenje marketinkog plana? Realistinost prodajnih projekata dali su ti projekti bazirani na stvarnim zadacima ciljanog trita?Da li postoji odgovarajui sistem za isporuku izdataka projekta na trite koje e se nastaviti sa planom?9.TEHNIKA PROCJENA

Tehnoloki problemi se uglavnom bave fizikim razvojem. Oni su vani potrebama svih sudionika. Tijelo industrijske organizacije mora funkcionirati adekvatno tako da glava moe biti efektna. Neki od tehnolokih problema kojima se bavi tehnika procjena su produkcija nadmetanja cijena. Moe li tehnologija proizvesti planirani output kod nadmetanja cijena? Je li odabrani proces tehnologije dostupan? Je li potreban dodatni razvoj koji zahtijevan,a nije bio demonstriran da bi efektivno funkcionirao? Kvaliteta koju zahtijeva trite da bi proces osigurava kvalitetu koju zahtijeva trite?10.PROCJENA OKOLIA

Projekt mora upravljati unutar potreba vanjskog okolia socijalna odgovornost za fizikom, socijalnom i ekonomskom dimenzijom. Ovi problemi mogu biti briga sudionika i stanovnika regije u kojoj se odvija projekt. Jesu li proizvodi okoline prihvatljivi? Je li upravljanje ili koritenje produkata ili odbacivanje kreira utjecaj na okoli, te to moe biti briga korisnika, ope zajednice ili nacionalnog autoriteta? Da li projekt zadovoljava ekonomski i socijalni kriterij? Ako je klijent licencirani, regulatorni autoritet, moglo bi biti potrebno dostii stupanj na kojem su zadovoljeni ekonomski i socijalni utjecaj. Na primjer, ako je fiziki okoli zahvaen, monetarno valoriziranje moe biti ukljueno u okvir ekonomske analize. Mogu je i kvalitetni ulaz kod raznih utjecaja.

11.INSTITUCIONALNA/ MENADERSKA PROCJENA

Kako bi se koristila bioloka analogija, procjenjiva mora izabrati tijelo i mozak organizma. Savreno tijelo sustavi nee funkcionirati pravilno bez adekvatnog smjera. Organizacija sposobna izvriti potrebne funkcije? Da li organizaciojska struktura ima smisla? Jesu li ove funkcije alocirane unutar strukture kako bi maksimizirale sinergije i minimizirale ostalo? Da li struktura osigurava funkcije i interakcije potrebne za izvravanje implementacije, operacija i marketinkih planova?12.FINANCIJSKA PROCJENA

Financijska procjena je esto multidimenzionalana. Razliiti su interesi ulsgaa- investitora, financijskih strunjaka, regulatora i politikih tijela. Procjena treba biti u skladu s interesima odreenog klijenta ili vie klijenata. Financijska procjena je vrlo bitna u procesu procjenjivanja. Vrlo je bitna stavka da investitori obraaju panju na donju granicu. Neki od glavnih financijskih pitanja su naglaeni u izvjetaju procjene. Adekvatni financijski izvori- da li fianncijski plan prikazuje da adekvatni financijski izvori iz vanjskih i unutarnjih izvora pokriva sve faze projekta planiranje, implementaciju te izvoenje. Aekvatna vraanja investitorima da li studija prikazuje sa dovoljnim stupnjem pouzdanosti da e vraanja investitorima biti adekvatni te u skladu s njihovim kriterijima? Financijski kriterij koji zadovoljava ostale sudionike da li studija zadovoljava financijski kriterij ostalih sudionika kako bi projekt mogao pratiti svoje financijske obveze? Financijski rizici jesu li elementi rizika i vjerojatnosti neeljenih financijskih izdataka prihvatljivi sudionicima? Jesu li rizici unutar prihvatljivih granica? Prihvatljiva financijska struktura- dali financijska struktura zadovoljava kriterij inovatora, zajmodavaca i jamca? Jesu li provizije ujednaene, a financijski dug u uvjetima likvidnosti, te financijski rizici kao plan inflacija i potencijalne fluktuacije u interesu cijena i ocjena razmjene.13.EKONOMSKA PROCJENA

Procjena u smislu utjecaja na nacionalnu ekonomiju moe biti poduzeta ako je projekt smatran vaeim. Osnovni problem predstavlja jesu li ili nisu izvori projekta uspjeno alocirani. Konzistentnost sa ciljevima razvoja da li alokacija potrebnih izvora projekta osigurava pozitivni utjecaj na nacionalne razvojne ciljeve kao npr. poveani nacionalni prihodi, efekti distribucije, regionalni razvojni planovi, tehnoloka prednost, sigurnost i slino. Pozitivan utjecaj na makroekonomske indikatore- da li projekt ima pozitivan utjecaj na GDP, balans plaa, balans trgovine? Zadovoljenje ekonomske ocjene paraelnog kriterija Je li ekonomska cijena vraanja u viku drutvenog rangiranja popusta? Procjena projekta investiranja je s gledita nacionalne perspektive iznesen u okvir ECBA-a, koji gleda na prihode i rashode u uvjetima njihovog utjecaja na nacionalnu ekonomiju, te vanjske efekte koji su posljedice projekta, no nemaju direktan utjecaj na financijske performanse.

14.PROCJENA S PRAVNOG ASPEKTA

Neke od stvari koje mogu poi po zlu je pogreno vrijeme. Odbijen ekonomski trend, ekonomija u udaljenoj fazi od poslovnog ciklusa, produkt u kasnim fazama ciklusa projekta, kasno izvoenje aktivnosti kod konkuriranja, odlaganje popravka/modernizacije investicija.. Kod neoptimalnog financiranja previsoka cijena kapitala je vie nego povratak kapitala, veliki dug tijekom ranog perioda faze izvoenja, preveliko oslanjanje na dug fiannciranja sa nedovoljno unutarnjih financiranja, oporezivanje rezultirano manjkom sinkroniziranih financijskih cijena,amortizacije te deprecijacije. Nedovoljni poslovni kapital je neadekvatno financiranje za proirenje generacije. Visoki stupanj je preveliko oslanjanje na dug strukture kapitala, koje vodi velikom dugu te riziku neuspjeha. Precijenjeni potencijal trita je utemeljenje veliine triota i sposobnosti obuhvaanja dijeljenja trita moe biti nerealno. esto se pretpostavke temelje na obuhvaanju dijeljenja trita bez radne strategije. Podcijenjena cijena kapitala su pretpostavke o cijenama kapitalnih dobara i prihoda od proizvodnje koji se temelje na tekuim stanjima koji ne moraju prevladavati tijekom perioda izvoenja projekta. Problem je neadekvatno planiranje radnog kapitala. Podcijenjivanje konkurencije je nedovoljno ili neanaliziranje radnog kapitala, pretpostavka da e konkurencija mirovati pred novim igraima na tritu. Planirani kapaciteti nekonzistentnosti na tritu je nuspjeh usklaivanja kapaciteta i trita. Neidentificirani izvoti vjetina osoblja je pretpostavka dostupnosti odrivosti vjetina osoblja- lokalni menaderi i tehniari mogu imati premalo iskustva u poslu, ili vjetina potrebna za rad s naprednom tehnologijom koju odabiru dizajneri projekta. Neadekvatna infrastruktura je nedovoljna potpora usluga i infrastrukture, u jednom sluaju tvornica je bila strukturirana za potrebnu koliinu elektrine enegrije bez opreza da je najblia samo par kilometara od tvornice. Alternative dizajna projekta je nedovoljno prouena alternativa solucija (esto povezano sa zatitom oklia). Postoji tendencija za dizajnere projekta da se zaokupe percepcijom projekta u ranijim stadijima, bez adekvatne panje na trite, tehnologiju i financijske alternative. Lokacija je utemeljena na nekomercijalnim preferencijama. Neefektivno planiranje je prebrzo irenje u ranim stadijima. Nadgledani problemi u implementiranju novih tehnologija.