ipa 2014 projekat tehničke podrške “unapređenje i jačanje ... · penzioni sistem zdravstvena...
TRANSCRIPT
-
IPA 2014 Projekat tehničke podrške “Unapređenje i jačanje institucionalnog i pravnog okvira u oblasti
javnih nabavki i državne pomoći”Kolašin, 26. i 27. 6.
mr. sc. Olgica Spevec
-
Sadržaj
Pojam državne pomoći, obaveza prijave i kontrole
Uvod - Obaveze koje na području državne pomoći proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i pregovora o članstvu Crne Gore u EU
Kontrola državne pomoći kao dio politike konkurencije EU: ciljevi, nadležnosti u kontroli, subjekti kontrole državne pomoći
Primjena pravila o državnoj pomoći za određene kategorije i vrste pomoći – horizontalne i sektorske pomoći
de minimis pomoć
državna pomoć preduzetnicima u teškoćama
Instrumenti državne pomoć
fiskalna državna pomoć (porezne olakšice i oslobođenja)
državne garancije
-
OBAVEZE KOJE PROIZLAZE IZ SSP-A
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Crne Gore i EU; Pregovori o članstvu u EU
-
Crna Gora i SSP – politika konkurencije
Član 73. SSP-a:
s ispravnom primjenom Sporazuma nespojivi:
− sporazumi čiji je cilj ili učinak sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje konkurencije
− zlouporaba vladajućeg položaja jednog ili više preduzetnika na tržištu
− svaka državna pomoć koja narušava ili prijeti narušavanjem konkurencije između Crne Gore i EU
Svako postupanje suprotno navedenom ocjenjivat će se na temelju kriterija koji proizlaze iz primjene pravila o konkurenciji u EU (čl. 101., 102., 106. i 107.Ugovora o funkcionisanju Europske unije - UFEU) i instrumenata za tumačenje koje su usvojile institucije EU
-
SSP i obaveze na području državne pomoći
Obaveze iz člana 73 SSP-a – državna pomoć
U roku od jedne godine od osnovati operativno neovisnotijelo koje ima ovlasti odobravati državnu pomoć i naređivatipovraćaj nezakonito dodijeljene državne pomoći
Osigurati transparentnost na području državne pomoći –dostava godišnjih izvještaja o državnoj pomoći EK polazeći odmetodologije i prezentacije takvih izvještaja koje priprema EK
Izraditi sveobuhvatan popis programa pomoći (inventar) kojisu uspostavljeni prije osnivanja tijela za kontrolu državnepomoći i te programe uskladiti u periodu od 4 godine
U roku od 4 godine izraditi kartu regionalne pomoći
-
Kriteriji za članstvo u EU
Europsko vijeće - samit u Kopenhagenu – lipanj 1993.
politički – vladavina prava, poštivanje prava manjina, stabilnost i funkcioniranje demokratskih institucija, suzbijanje korupcije, itd.
ekonomski – država kandidat mora dokazati da je uspostavila funkcionirajuće tržišno gospodarstvo i da je njezino gospodarstvo u stanju podnijeti pritisak konkurencije koji dolazi s tržišta Unije
Europsko vijeće – Madrid 1995.
administrativni - prilagodba odgovarajućih administrativnih struktura s ciljem osiguranja uslova za postupnu i skladnu integraciju u EU
-
Ekonomski kriterij na području politike konkurencije
Na području politike konkurencije ekonomski kriterij sesmatra ispunjenim, a država kandidat spremna za članstvo uEU samo ako su njezini preduzetnici u dovoljnoj mjeriupoznati i spremni na poštivanje pravila o zaštiti konkurencijekoja vrijede u EU, a državne institucije sposobne osiguratipribližno istu razinu zaštite konkurencije u državi kandidatuza članstvo u EU koja vrijedi u EU, već u periodu prijestjecanja članstva!
-
Zakonodavni, provedbeni i institucionalni uslovi za članstvo u EU
Preuzeti EU pravnu tekovinu u nacionalno zakonodavstvo (temeljne odredbe acquis ali i sekundarnih propisa)
Uspostaviti institucije ovlaštene za implementaciju/provedbu usvojenog zakonodavstva (nezavisna javna tijela, stručna i samostalna u radu)
Osigurati vjerodostojnu primjenu zakonodavstva što se dokazuje usvojenim odlukama, koje brojem i kvalitetom moraju ispuniti obaveze preuzete SSP-om, kao i obaveze koje proizlaze iz pregovaračkog procesa za članstvo u EU (ispunjavanje mjerila za otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja)
-
Ispunjavanje obaveza iz SSP u Crnoj Gori
Prvi propis o kontroli državne pomoći u Crnoj Gori usvojen je 2007. godine (Zakon o kontroli državne podrške i pomoći), a drugi 2009., a kako bi se ispunile preuzete obaveze iz SSP-a i Privremenog sporazuma
Time su postavljeni temelji kontrole državne pomoći u CG po uzoru na sistem koji vrijedi u EU
Komisija za kontrolu državne pomoći u okviru Ministarstva financija uspostavljena kao kontrolni organ
Novi Zakon o kontroli državne pomoći iz 2018., najvećim je dijelom usklađen s EU acquis (i to ne samo s odredbama čl. 107. i 108. već i s pravilima primjene tih članova – Regulativa 2015/1589, kao i pravilima postupka/notifikacije – Regulativa 794/2004 s izmjenama 2015/2282, itd.)
Kontrola državne pomoći prenesena na Agenciju za zaštitu konkurencije
-
Politika konkurencije u EU
EU ACQUIS
Politika konkurencije
ANTITRUST(pravila koja se odnose
na preduzetnike)zabrana ograničavajućih sporazuma
zlouporaba vladajućeg položajanadzor nad koncentracijama
liberalizacija monopola
DRŽAVNA POMOĆ(pravila koja se odnose
na državu pomoć): zabrana dodjela pomoći koja
narušava konkurenciju i trgovinu između država
članica
-
Pravila o državnoj pomoći – dio sistema zaštite konkurencije u EU
-
Ciljevi kontrole državne pomoći u EU
KONTROLA DRŽAVNE POMOĆI U EU PROVODI SE RADI: sprječavanja narušavanja KONKURENCIJE na unutarnjem tržištu
EU do kojeg bi mogla dovesti nekontrolirana dodjela pomoćinaročito u velikim državama članicama
smanjivanja prepreka u trgovini između država članica
usmjeravanja državne pomoći za namjene koje tržište samo posebi ne može dati (market failures), a radi povećanja konkurentnostiEU ekonomije
smanjivanje budžetskih izdataka i štednja
sredstava poreznih obveznika
osiguranja jednakih uslova poslovanja za sve
preduzetnike na zajedničkom EU tržištu
sprječavanja utrke u subvencijama
(subsidy race) između država članica
-
Pravni osnov kontrole državne pomoći u EU
Ugovor o funkcionisanju EU
Član 107. UFEU(1) opća zabrana dodjele državne
pomoći(2)“automatski” dopuštena pomoć(3) uvjetno dopuštena pomoćČlan 108. UFEU
Kontrola nad “postojećom” pomoćiMogućnost derogacije čl. 107. UFEUObaveza prijave namjere dodjele
pomoći i “mirovanja” do odobrenja Komisije
Uredba Vijeća 2015/1589 od 13. srpnja 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene člana 108. UFEU (kodificirani tekst)
Ostali izvori prava
Presude Europskih sudovaSmjernice-komunikacije
Savjeta i KomisijeObavijest Komisije o pojmu
državne pomoći iz čl. 107. stava 1. UFEU
Odluke Europske komisije u pojedinačnim slučajevima
Neformalne upute EK- Opće uprave za konkurenciju (Q&R; analitički gridovi, itd.)
State aid wiki - platforma
-
Osnovni princip: zabrana dodjele državne pomoći koja narušava konkurenciju i trgovinu između
država članica EU
Član 107(1) UFEU:“Osim ako nije ovim Ugovorom drugačije određeno, svaka državna pomoć koju daje država članica, ili koja
je dana putem državnih sredstava u bilo kojem obliku, koja
narušava ili prijeti narušavanjem konkurencije davanjem
prednosti nekim preduzetnicima ili nekim proizvodima, nije u
skladu sa zajedničkim tržištem u mjeri
u kojoj utječe na trgovinu
između država članica.”
-
Izuzeća od opšte zabrane ipak postoje!
“.... Osim ako nije ovim Ugovorom drugačije određeno.....
Ugovorom je drugačije određeno:
Čl. 107(2)(3) UFEU dopuštena i uvjetno dopuštena izuzeća koja
omogućuju dodjelu državne pomoći
Čl. 106 (2) UFEU usluge od općeg ekonomskog interesa
Čl. 93. UFEU koordinacija kopnenog saobraćaja (cestovni i željeznički)
Čl. 346. UFEU obrana i vojna industrija
Čl. 42. UFEU poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo i prehrambena
industrija
Za navedena izuzeća primjenjuju se posebna pravila o državnoj pmoći ili u kombinaciji s opštim pravilima
-
Da li svaki transfer državnih sredstava predstavlja državnu pomoć?
DA!
Ako se radi o dodjeli javnih sredstava na selektivnoj osnovi što omogućuje prednost na tržištu određenim preduzetnicima ili grupi preduzetnika, čime se oni stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na konkurente iz drugih DČ, ako to utječe na njihovu međusobnu trgovinu
Ne!Ako se radi o općim mjerama koje se jednako
primjenjuju na sve preduzetnike na tržištu (opće porezne mjere, mjere zapošljavanja) ako se država ponaša kao privatni preduzetnik na tržištu, ako se poštuju pravila o pružanju javnih usluga
-
Nadležnost u kontroli državne pomoći u EU
Europska komisija (EK) isključivo je nadležna za kontrolu državne pomoćiu EU
Ne postoji podijeljena nadležnost s državama članicama kao kod pravilao antitrust-u tj. kontroli ponašanja preduzetnika na tržištu
Nacionalni propisi/institucije za kontrolu državne pomoći nisu obvezni,ne osnivaju se u svim DČ, a ako i postoje (npr. RH) imaju isključivosavjetodavnu ulogu....ali
čl. 108(3) UFEU koji nalaže “mirovanje” dok EK ne odobri državnupomoć ima direktan učinak na pravosudni sustav DČ
stranke koje su “pogođene” dodjelom nelegalne pomoći mogu prednacionalnim sudom DČ pokrenuti postupak za naknadu štete, povratpomoći ili privremenu mjeru – mjere kojima se sprječava negativanučinak nelegalno dodijeljene pomoći
-
Na koga se odnosi zabrana dodjele državne pomoći iz čl. 107. stava 1. UFEU
“...nekim preduzetnicima ili nekim proizvodima...”Tko se smatra preduzetnikom u smislu čl. 107. UFEU?
Preduzetnik je svaka osoba koja obavlja ekonomsku djelatnost
(C-41/90. Klaus Höfner)
Ekonomska djelatnost?
Nuđenje proizvoda i usluga na tržištu - bez obzira na pravni
status, motiv osnivanja i način na koji se financira subjekt
(poduzetnik) koji obavlja gospodarsku djelatnost (C-118/85. COM
v. Italija (IT))
-
Neekonomske djelatnosti
Izvršavanje javnih ovlasti odnosno osnovnih funkcija države od strane državnih i ostalih javnih tijela:
vojska, policija, carina, tijela javne uprave: sigurnost i kontrola zračne plovidbe, kontrola i sigurnost pomorskog prometa, nadzor radi sprječavanja onečišćenja, poslovi financiranja i izvršavanja zatvorskih kazni, provedba poslova revitalizacije zemljišta u javnom vlasništvu, prikupljanje podataka za upotrebu u javne svrhe na temelju zakonskih obaveza preduzetnika i sl.
Ako određeni subjekt, uz javne ovlasti i/ili poslove obavlja i ekonomsku djelatnost koju je moguće odvojiti od izvršavanja njegovih javnih ovlasti, na taj se subjekt samo u dijelu obavljanja ekonomske djelatnosti primjenjuju odredbe člana 107. UFEU o državnoj pomoći
Ako nije moguće odvojiti ekonomsku od neekonomske djelatnosti, poslovi koje taj subjekt obavlja ostaju povezani s izvršavnjem javnih ovlasti i on se NE smatra preduzetnikom u smislu čl. 107. UFEU
-
Usluge neekonomske prirode
Usluge socijalne skrbi
Penzioni sistem
Zdravstvena zaštita
Javno obrazovanje
Djelatnosti znanstveno
istraživačkih organizacija
NE vrijede ista pravila u
svim državama članicama EU:
Radi se o neekonomskim djelatnostima samo ako se
navedene usluge pružaju na načelima solidarnosti
(financiranje iz doprinosa socijalnog, zdravstvenog i
penzionog osiguranja), programi nisu profitni i njihovi
korisnici ne plaćaju punu cijenu usluga,
Članstvo u programima je obavezno Izgradnja/modernizacija infrastrukture koja se ne naplaćuje i otvorena je za sve stvarne i potencijalne korisnike, bez diskriminacije i pod jednakim uvjetima
-
Usluge u kulturi i obnova kulturne i prirodne baštine
Obavijest Komisije o pojmu državne potpore: “(33) Kultura je nositeljidentiteta, vrijednosti i značenja koji odražavaju društva Unije i oblikuju ih.Područje kulture i očuvanja baštine obuhvaća širok raspon svrha idjelatnosti, među kojima su muzeji, arhivi, knjižnice, umjetnički i kulturnicentri…, kazališta... Bogata prirodna baština Europe, uključujući očuvanjebioraznolikosti, staništa i vrsta pruža dodatne vrijednosti i koristidruštvima u Uniji.”
(34) ... Komisija smatra da se javnim financiranjem kulturnih djelatnosti idjelatnosti očuvanja baštine koje su dostupne javnosti bez naknadeostvaruje isključivo socijalna i kulturna svrha koja je negospodarskeprirode. Isto tako, činjenicom da posjetitelji “... u kulturnoj djelatnosti ilidjelatnosti očuvanja baštine, uključujući i očuvanje prirode, koja jeotvorena za javnost trebaju platiti samo doprinos koji pokriva dio stvarnihtroškova ne mijenja ne-gospodarski karakter te djelatnosti jer se ne možesmatrati da je riječ o stvarnoj naknadi za pružanje usluge”.
-
Primjer: neekonomska djelatnost u kulturi
Javno financiranje određenih kulturnih aktivnosti koje nisu komercijalnog karaktera) već su dostupne javnosti bez plaćanja (cost free) ili uz naplatu (cijenu) koja pokriva samo „dio stvarnih troškova” – NE PREDSTAVLJA EKONOMSKU DJELATNOST I NA TO SE NE PRIMJENJUJU PRAVILA O DRŽAVNOJ POMOĆI
„Dio stvarnih troškova”
(fraction of real costs) = prihod od ulaznica
koji predstavlja manje od 50% stvarnih
troškova pružanja usluge
(Tumačenje EK- Opće uprave za tržišno
natjecanje)
-
Neekonomske aktivnosti u turizmu
Osnivanje i poslovanje informacijskihcentara i sličnih objekata (turistički uredi),javni parkovi/parkovi prirode; vidikovci,uređena “piknik” područja koja se koristebez naplate, šetnice, biciklističke staze iostali objekti koje turisti koriste besplatno ibez ograničenja
Distribucija turističkih materijala beznaplate, turističkih karti, voznih redovavlakova, autobusa, brodova i sl.
Promocija turističkih destinacija i regija(TV, internet, i sl.) koja ne uključuje reklamuili booking, bez isticanja i navođenja ponudakonkretnih poduzetnika (to bi se smatralogospodarskom aktivnosti)
-
PRIMJENA PRAVILA O DRŽAVNOJ POMOĆI ZA ODREĐENE KATEGORIJE I VRSTE POMOĆI
Horizontalna i sektorska državna pmoć
-
“Automatski” dopuštena izuzeća od načelne opće zabrane dodjele državne pomoći
Član 107(2) UFEU:
(a) Državna pomoć socijalne prirode koja se daje pojedinačnim korisnicima bez diskriminacije u odnosu na porijeko proizvoda
(b) Pomoć za otklanjanje štete (posljedica) prirodnih nepogoda ili drugih izvanrednih okolnosti
EU PRAKSA: Ako se ne radi o izuzeću obuhvaćenim Uredbom o općim skupnim izuzećima (GBER) (pred)notifikacija dodjele sredstava određenom korisniku ili grupi
korisnika od strane davatelja
sredstava je potrebna radi pravne
sigurnosti!
-
Uvjetno dopuštena izuzeća od od načelne opće zabrane dodjele državne pomoći -čl.107(3)
Uvjetno dopuštena državna pomoć:(a) pomoć namijenjena razvoju na područjima neuobičajeno niskog
životnog standarda ili velike nezaposlenosti(b) pomoć za projekte od zajedničkog EU interesa ili rješavanje
ozbiljnih poremećaja u ekonomiji države članice(c) pomoć za olakšavanje razvoja određenih djelatnosti ili određenih
područja ako ta pomoć ne utječe na trgovinske uvjete u mjeri u kojoj bi to narušavalo trgovinu između država članica EU
(d) pomoć za unapređenje kulture i baštine ako ne utječu na trgovinu između država članica EU
Na temelju navedenih odredbi UFEU donesen je niz pravila o državnoj pomoći: smjernice, komunikacije, itd. koje detaljno razrađuju pravila o državnoj pomoći i daju uputstva državama članicama kako ih primijeniti u praksi
-
Kategorije državne pomoći
Horizontalne državne pomoći
Regionalna državna pomoć (DP) Pomoć za istraživanja i razvoj i
inovacije Pomoć za zaštitu okoliša i
energiju Pomoć za razvoj širokopojasnih
mreža (broadband) Pomoć za zapošljavanje Pomoć za za male i srednje
preduzetnike (MPS), uključujući i za financiranje (rizični kapital)
Pomoć za sanaciju i restrukturiranje poduzetnika u teškoćama
Pomoć za audvizualna djela Kultura i multifunkcionalna infr.
Sekorske državne pomoći
Državna pomoć za javnu televiziju Pomoć za obavljanje poštanskih
usluga Saobraćaj: aerodromi, pomorski
prijevoz, željeznički i cestovni prijevoz putnika
Brodogradnja – posebna pravila vrijedila do1.7.2014.
Željezo i čelik – pomoć za sanaciju i restrukturiranje željezara
Ugljen –pomoć za zatvaranje nekonkurentnih rudnika ugljena
Pravila za dodjelu pomoći financijskom sektoru
-
Regulativa o općim skupnim izuzećima (GBER)
Regulativa Komisije (EU) br. 651/2014 o ocjenjivanju određenih kategorija državne pomoći spojivom s unutarnjim tržištem u primjeni članova 107 i 108. Ugovora (SL L 187, 26. 6.2014.) :
određene kategorije državne pomoći proglašene usklađenim sa zajedničkim tržištem EU
dopune: Regulativa Komisije (EU) 2017/1084 оd 14. lipnja 2017. o izmjeni Regulative (EU) br. 651/2014
45 vrsta pomoći izuzeto od notifikacije EK raspoređene u 17kategorija državne pomoći
Omogućuje državama članicama dodjelu pomoći za različite namjene BEZ PRIJAVE (NOTIFIKACIJE) EUROPSKOJ KOMISIJI.....ali
veća sloboda donosi i veću odgovornost državama članica ma prilikom dodjele državne pomoći jer odgovaraju za ispravnu primjenu pravila koja su uspostavljena opštim izuzećima
-
Novosti koje je donijela Regulativa 651/2014
Najveći dio državne pomoći koju
dodjeljuju DČ ne podliježe prijavi EK
Jednostavnija i brža
dodjela državne pomoći
Novi mehanizmi praćenja, veća transparentnost i ex
post kontrola država članica pri dodjeli državne
pomoći
-
Zajednička pravila GBER-a
Opće (zajedničke) odredbe GBER-a čija je primjena obavezujuća:
sektori i aktivnosti koji su isključeni/definicije (čl. 1 i čl. 2.) uslovi za izuzeće i pragovi za prijavu (čl. 3. i 4.) - Financijski pragovi
utvrđeni članom 4. GBER-a koji predstavljaju granicu za prijavu EK nesmiju se izbjegavati umjetnim razdvajanjem programa ili projekata državne pomoći na nekoliko programa ili projekata sa sličnim karakterisikama, ciljevima ili korisnicima
transparentnost državne pomoći (čl. 5) poticajni efekat (čl. 6) pravila o zbrajanju (kumulaciji) (čl. 8) Obaveza javnog objavljivanja informacije o dodjeli državne pomoći
(čl. 9) praćenje – ukidanje primjene/izvještavanje/praćenje (čl. 10-12) Jednaka definicija o razvrstavanju poduzeća na mikro, mala i srednja
te njihovu povezanost (Prilog 1)
-
Izuzeća od primjene pravila iz GBER-a
Državna pomoć na koju se odnosi (GBER) se ne može dodijeliti:
sektoru poljoprivrede i ribarstva uz određena izuzeća (R&D, zaštita okoliša, zapošljavanje i usavršavanje)
sektorima: ugljen; ulaganja i novo zapošljavanje u sektoru čelika; sintetičkih vlakana i brodogradnja
za poticanje izvoza (ne odnosi se na sudjelovanje na sajmovima i izložbama
preduzetnicima u teškoćama s izuzetkom programa pomoći za nadoknadu štete prouzročene određenim prirodnim katastrofama i regionalnih programa operativne državne pomoći, ako se time ne bi doveli u povoljniji položaj u odnosu na druge preduzetnike
-
Neke vrste državne pomoći koje dopušta GBER
Regionalna državna pomoć (za ulaganja i nova radna mjesta) Pomoć za male i srednje preduzetnike (MSP) Pomoć za istraživanja i razvoj i inovacije (R&D&I) Pomoć za zapošljavanje radnika u nepovoljnom položaju i
radnika s invaliditetom, pomoć za usavršavanje Pomoć za zaštitu životne sredine i energiju Pomoć za kulturu, sportsku i višenamjensku rekreativnu
infrastrukturu i za lokalnu infrastrukturu Pmoć za regionalne aerodrome Pomoć za luke (morske i unutarnjih plovnih putova), itd. Pomoć za lokalne infrastrukture
-
Presuda EU Suda – primjena GBER-a
Presuda Suda C-493/14 Dilly´s Wellness Hotel: DČ moraju osigurati pravilnu i strogu primjenu pravila iz GBER-a jer se radi o iznimci tj. o izuzeću od obaveze prijave Europskoj komisiji, koju nalaže UFEU
svaki nacionalni program ili pojedinačna državna pomoć koja se temelji na GBER-u mora sadržavati referencu na GBER (točan naziv ove Regulative i njezinu objavu u službenom listu EU)
DČ u svojim programima dodjele državne pomoći i/ili pri dodjeli pomoći pojedinačnim korisnicima moraju strogo poštivati SVE odredbe GBER-a, a naročito Opšte odredbe – Poglavlje I., Praćenje – Poglavlje II. i posebne odredbe za različite kategorije i vrste pomoći – Poglavlje III.
-
Primjena pravila iz GBER-a: statistika
-
Zaključak: GBER- veća prava i odgovornost za DČ i veći rizik za korisnike državne pomoći
-
Prijava Komisiji: Propisi i pravila o državnoj pomoći koji podliježu prijavi EK
Smjernice o regionalnoj državnoj pomoći 2014-2020
Smjernice o državnoj pomoći za zaštitu životne sredine i energetiku
Okvir za državne pomoći za R&D&I
Smjernice o državnoj pomoći za razvoj širokopojasnih mreža
Smjernice o državnoj pomoći na području zračnog prijevoza
Smjernice o državnoj pomoći na području filma
Smjernice o državnoj pomoći u obliku fondova rizičnog kapitala
Smjernice o državnoj pomoći
za poticanje važnih
projekata od zajedničkog interesa
-
De minimis pomoć
Uredba Komisije (EU) br. 1407/2013 o primjeni članova 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis pomoć ( OJ L 352/2013)
De minimis pomoć ne može se dodijeliti: za proizvodnju primarnih poljoprivrednih proizvoda i ribarstvo za preradu poljoprivrednih proizvoda ako se iznos fiksno utvrđuje
na temelju cijene/ količine kupljene od primarnih proizvođača i ako su uvjetovane djelomičnim ili potpunim prenošenjem na primarne proizvođače
za djelatnosti izravno usmjerene izvozu (povezane s izvezenim količinama i s uspostavom i funkcioniranjem distribucijske mreže u inozemstvu)
ako se uvjetuju korištenjem domaće robe umjesto uvezene za nabavu vozila za cestovni prijevoz tereta uz naknadu/najamninu
-
Uslovi za dodjelu de minimis pomoći
Iznos de minimis pomoći po jednom preduzetniku ne smije premašiti € 200.000 u tri fiskalne godine, a u sektoru drumskog prijevoza tereta uz naknadu do € 100.000
pomoć mora biti transparentna i izračunata u bruto iznosu bez potrebe za procjenom rizika – bespovratna sredstva, subvencionirane kamate
ako se radi o pomoći u obliku dokapitalizacije ili rizičnog financiranja – ukupan iznos ne smije premašiti gornju granicu za de minimis pomoć (€ 200 000/100 000)
De minimis pomoć se smatra dodijeljenom kada je donesena odluka o pravu na pomoć (npr. odluka Ministarstva), neovisno o trenutku isplate
De minimis pomoć koja se isplaćuje u više obroka diskontira se na vrijednost u trenutku dodjele
-
Način na koji se može dodijeliti de minimispomoć
Svi preduzetnici koje kontrolira isti poduzetnik smatraju se jednim poduzetnikom tj. preduzetnikom kojemu je dopušteno dodijeliti de minimis pomoć od € 200 000 ili 100 000 €, i to ako: jedan preduzetnik ima većinu glasačkih prava dioničara ili
članova u drugom preduzetniku jedan preduzetnik ima pravo imenovati ili smijeniti većinu
članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog tijela drugog preduzetnika
jedan preduzetnik ima pravo ostvarivati vladajući utjecaj nad drugim preduzetnikom prema sklopljenom ugovoru ili prema odredbi statuta ili društvenog ugovora tog preduzetnika
jedan preduzetnik koji je dioničar ili član u drugom preduzetniku kontrolira u dogovoru s drugim dioničarima, većinu glasačkih prava dioničara/članova
-
Kontrola i praćenje dodjele de minimis pomoći
Pri dodjeli de minimis pomoći davatelj je u obavezi korisnika pisanim putem izvijestiti o predviđenom iznosu pomoći i o tome da je primatelj de minimis pomoći pozivajući se na točan naziv Uredbu o de minimis pomoći i na datum njezine objave u službenom listu EU
Ako se radi o programu koji se odnosi na više korisnika, oni se obavještavaju o najvišem fiksnom iznosu pomoći
Korisnik de minimis pomoći u obavezije prije dodjele pomoći dati pisanu
izjavu o drugoj de minimis pomoći koju je primio, bez obzira na davatelja,u toku te fiskalne godine i u prethodne 2 fiskalne godine
-
Prednosti korištenje de minimis pravila
Države članice mogu dodjeljivati de minimis pomoć bez odobrenja EK i uz veliku diskreciju u pogledu:ciljeva dodjele (može se dodijeliti i za pokriće operativnih
troškova poslovanja i za ciljeve koji nisu dopušteni drugim pravilima o državnoj pomoći)
oblika u kojima će ih dodjeljivati (subvencija, subvencija kamate,jamstvo, dokapitalizacija) dopuštenog iznosa/visine pomoćiako ne prelazi propisani iznos
Ne treba utvrđivati prihvatljivetroškove, a niti dopušteni intenzitet
-
DRŽAVNA POMOĆ PREDUZETNICIMA U TEŠKOĆAMA
Mogu li preduzetnici u teškoćama dobiti državnu pomoć?
-
Institucionalni okvir
Smjernice o državnoj pomoći za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih preduzetnika u teškoćama - pravni temelj čl. 107(3)(c) UFEU – državna pomoć za olakšavanje razvoja određenih djelatnosti) na snazi od 1. 8. 2014.
Sadrže pravila o državnoj pomoći za sanaciju i restrukturiranje preduzetnika u teškoćama, koja ne vrijedeza:
preduzetnike koji posluju u sektorima ugljena i čelika
financijske institucije na koje se primjenjuju posebna pravila za sanaciju i restrukturiranje financijskog sektora
Korisnik državne pomoći za sanaciju i restrukturiranje može biti isključivo “preduzetnik u teškoćama”
-
Definicija preduzetnika u teškoćama
Preduzetnikom u teškoćama smatra se preduzeće koje nijesposobno vlastitim sredstvima ili sredstvima koja možepribaviti od svojih vlasnika/dioničara ili vjerovnika spriječitigubitke, a koje bi bez vanjske intervencije države, gotovosigurno kratkoročno ili srednjeročno doveli do prestankanjegova poslovanja, a posebno ako je:
više od 1/2 upisanog kapitala izgubljeno, a više od ¼ togkapitala izgubljeno u prethodnih 12 mjeseci,
za velika poduzeća ako je u prethodne dvije godine omjerduga i kapitala veći od 7,5 i EBITDA niži od 1,0
ako ispunjava uslove za pokretanje stečajnog postupka nazahtjev vjerovnika (povjerioca)
Preduzetnicima u teškoćama može se dodijeliti: državnapomoć za sanaciju, državna pomoć za restrukturiranje,privremena državna pomoć za restrukturiranje (za MSP ujavnom vlasništvu)
-
Tko ne može biti korisnik državne pomoći za restrukturiranje
Državna pomoć za sanaciju i restrukturiranje ne može se dodijeliti:
Novoosnovanim preduzećima (period od 3 godine od početkaposlovanja)
Preduzeću nastalom likvidacijom prijašnjeg poduzeća ilipreuzimanjem imovine tog poduzeća
Preduzeću koje pripada većoj poslovnoj grupi ili je preuzeto odtakve grupe (osim ako je moguće dokazati da su teškoće nastaleisključivo u tom poduzeću i da nisu rezultat proizvoljne podjeletroškova unutar grupe ili da su teškoće preozbiljne da bi ih riješilagrupa)
Ako poduzeće u teškoćama osnuje društvo kćer, to društvo iosnivač zajedno čine grupu, pa se smatra da su oba društva uteškoćama
-
Uslovi za dodjelu državne pomoći za restrukturiranje (1/2)
Državna pomoć za restrukturiranje uključuje pomoć koja mora osigurati uspostavu dugoročne održivosti preduzetnika u teškoćama:
dugoročna održivost – mora biti osiguran povrat kapitala nakonpodmirenja svih troškova uključivo amortizacija i operativnitroškovi poslovanja
vlastiti doprinos restrukturiranju i adekvatna raspodjela teretauz što manje negativne efekte na konkurenciju (min. 40%)
analiza tržišta tj. vanjskih i unutrašnjih razloga teškoća ipoduzimanje mjera za njihovo rješavanje; analiza osjetljivosti,napuštanje dijelova poslovanja koji donose gubitke;diversifikacija djelatnosti; repozicioniranje onih djelatnosti kojebi mogle ponovo postati konkurentne; razvoj novihproizvoda/usluga, itd.
princip jednokratne dodjele – jednom u 10 godina “obeštećenje” konkurenata i spriječavanje daljnjeg narušavanja
konkurencije: dezinvestiranje, mjere ponašanja, otvaranje tržišta
-
Uslovi za dodjelu pomoći za restrukruriranje (2/2)
Državna pomoć za restrukturiranje se ne smije koristiti za agresivne aktivnosti i širenje poslovanja preduzeća u teškoćama
Otpremnine i prijevremene mirovine radnicima koje su predviđene zakonom u slučaju stečaja/likvidacije ne smatraju se državnom pomoći
Obaveze prema radnicima koje proizlaze iz kolektivnih ugovora, a preuzima ih država prilikom restrukturiranja JESU državna pomoć
Fleksibilniji pristup dodjeli pomoći za restrukturiranje preduzeća koji obavljaju usluge od općeg ekonomskog interesa radi potrebe osiguranja kontinuiteta u obavljanju te usluge; u troškove restrukturiranja ne uključuje se naknada za PSO; ne zahtijeva se prodaja imovine ali se zahtijeva otvaranje tržišta/liberalizacija djelatnosti
Raspodjela tereta (burden sharing) dioničari i vjerovnici bi u potpunosti trebali pokriti gubitke (zabrane isplate dividende), država – treba joj osigurati udio u budućoj dobiti
-
Primjer iz prakse: Restrukturiranje avio-saobraćaja u EU
U proteklih 20-tak godina pojava niskobudžetnih avio kompanija u EU utjecala na zaoštravanje konkurencije + ekonomska kriza 2008/2012
Nacionalne kompanije: Alitalia, Cyprus Airways, Olympic Airways Austrian Airlines, Czech Airlines, Air Malta, LOT, Air Baltic, Adria Airways, Estonian Air, Croatia Airlines ulaze u teškoće
Vlade različitim modelima restrukturiranja/privatizacije osiguravaju opstanak: dodjeljuju državna pomoć za restrukturiranje, neke odustaju od nacionalnih avio prijevoznika, nalozi za povrat pomoći (Malev)
Uslovi za odobrenje planova restrukturiranja: primjena općih pravila + uvažavanje specifičnosti tržišta avio-prijevoza, potreba održavanja zračnog prijevoza; fokus na osnovnu djelatnost i na promjene u strukturi troškova i racionalizaciju poslovanja (unifikacija flote,smanjivanje troškova cateringa u ekonomskoj klasi, smanjivanje troškova osoblja), povećanje prihoda (dodatne usluge uz naplatu), izrada analize osjetljivosti i različitih scenarija poslovanja
-
Državna pomoć i javno financiranje infrastrukture
Presude EU sudova u predmetu Aeroports de Paris (2002), a naročito Leipzig Halle (2012) –izgradnja aerodromske infrastrukture koja se financira javnim sredstvima, ako se ona koristi u komercijalne svrhe predstavlja ekonomsku djelatnost iz čega proizlazi sljedeće:
na javno financiranje infrastrukture koja se koristi u ekonomske svrhe odnose se pravila o državnoj pomoći (čl. 107. UFEU): saobraćajna, energetska, istraživačka, kulturna, lokalna i ostala infrastruktura, itd.
Da bi olakšala državama članicama primjenu pravila o državnoj pomoći u području infrastrukture ako ona nisu propisana (GBER, Smjernice), Europska komisija donijela neformalne smjernice u obliku analitičkih gridova (Analytical Grids) – do sada objavljeno 15-tak gridova (istraživačka infrastruktura, energetska infrastruktura, infrastruktura za gospodarenje otpadom, sportska i višenamjenska infrastruktura...!)
-
Postupak ocjene predstavlja li javno financiranje infrastrukture državnu pomoć
1. Uključuje li projekt ekonomsku aktivnost – komercijalno korišt.? NE
Ne radi se o državnoj pomoći
2. Jesu li ispunjeni kriteriji iz čl. 107(1)• Državna sredstva• Selektivna prednost• Narušavanje konkurencije i
trgovine između država članica
DA
3. Mogu li se primijeniti GBER, De minimis, SGEI pravila?
DA
Usklađena državna pomoć
DA
Obavezna prijava EK (čl.
čl.108(3)UFEU)
Analiza usklađenostiOdluka EK: 2 mjeseca
od primitka kompletne
dokumentacije
-
INSTRUMENTI DRŽAVNE POMOĆI
Na koje se sve načine može dodjeljivati državna pomoć
-
Instrumenti dodjele državne pomoći
Transferi državnih sredstava preduzetnicima mogu imati različite
oblike:
direktna dodjela (pozitivan transfer) bespovratnih sredsatva, kredita, preuzimanje obaveze osiugranja dostupnosti državnih sredstava,
odustajanje od naplate prihoda koji pripadaju državi (ili lokalnoj vlasti), naplate kazni i sl. , preuzimanje obaveza ili rizika države u odnosu na mogućnost preuzimanja opterećenja (garancija, ugovor..)
dodjela pristupa javnoj domeni ili
prirodnim resursima ili
isključivih/ekskluzivnih prava
-
Najčešći instrumenti državne pomoći
Subvencije/grantovi/bespovratna sredstva
Porezne olakšice i oslobođenja od plaćanja poreza i/ili doprinosa
Prodaja državnog zemljišta/nekretnina/pružanje usluga pod povoljnijim uvjetima od tržišnih ili kupnja od strane države po cijenama višim od tržišnih
Dodjela isključivih/ekskluzivnih prava raspolaganja državnim resurscima samo određenim preduzetnicima
Krediti uz povoljniju kamatnu stopu od tržišne
Pretvaranje potraživanja u kapital preduzetnika uz uvjete koji su povoljniji od tržišnih ili direktna ulaganja u kapital preduzeća
-
Posebni instrumenti državne pomoći
Državna pomoć u obliku državnih garancija
Pravila za prodaju zemlje i nekretnina u javnom vlasništvu
Osiguranja od izvoznih rizika: komercijalnih i nekomercijalnih
Rizični kapital – financiranje malih i srednjih poduzeća
Fiskalna državna pomoć: direktni porezi – porezna
izuzeća i olakšice
-
Fiskalna državna pomoć
Temeljno načelo: države članice slobodne su voditiekonomsku politiku koju smatraju najprimjerenijom – poreznaopterećenja/olakšice određivati u odnosu na faktoreproizvodnje po vlastitom izboru
Mjere porezne politike kojima se dodjeljuju određenaizuzeća/povlastice/olakšice smatraju se općim mjerama porezne politike,a ne državnom pomoći ako su ispunjeni sljedeći uslovi:
da su iznimne prirode i da potiču na poštivanje poreznih propisa da su “otvorene” svim preduzetnicima neovisno o njihovoj veličini, sektoru
poslovanja ili drugim obilježjima (visini ulaganja, području ulaganja) ne smiju biti de iure i de facto selektivne u korist niti jednog preduzetnika
ili sektora; uloga porezne administracije mora biti ograničena na primjenu propisa i
bez ikakvih diskrecijskih ovlasti vezano uz određenu poreznu povlasticu
Svi postojeći propisi koji sadrže porezna izuzeća/olakšicepodliježu “screeningu” i usklađivanju s EU acquis
-
Materijalna selektivnost -fiskalna pomoć
Primjeri materijalne selektivnosti fiskalne državne pomoći:
ograničene na jedan ili više sektora
ograničene na određene preduzetnike
Ograniene na određena područja/regije
ograničene na novo-osnovane preduzetnika, SMEs
ograničene na određene aktivnosti:
• Offshore (primjer: gibraltarska porezna reforma-negativna odluka Europskog suda jer su porezne mjere bile u korist offshore kompanija)
• Aktivnosti unutar grupe
-
Teritorijalna selektivnost
Princip: samo na one mjere koje se primjenjuju na cijelo državno područje države članice NE primjenjuje se kriterij (regionalne) selektivnosti iz člana 107(1) UFEU
U odnosu na navedeni princip postoji izuzeće i to samo u slučaju kada se radi o asimetričnoj podjeli poreznih ovlasti u korist regionalnih/lokalnih organa koji moraju biti dovoljno autonomni u odnosu na centralnu državu:
institucijska autonomija – odluku o poreznim mjerama donosi regionalno/lokalno tijelo s vlastitim ustavnim, političkim, administrativnim statusom koji je odvojen od statusa centralne uprave, što uključuje i vlastitu fiskalnu nadležnost
proceduralna autonomija – odluka se donosi bez utjecaja centralne vlasti i bez mogućnosti utjecaja na odluke regije u primjeni mjere
ekonomska i financijska autonomija – financijske posljedice porezne mjere u regiji ne smiju se kompenzirati državnom pomoći ili subvencijom drugih regija ili centralne državne uprave
-
Državne garancije – državna pomoć ili ..?
Državna garancija ne predstavlja državnu pomoć:
ako se zajmoprimac – za čiji se kredit daje državnu garanciju ne nalazi u teškoćama
ako je garancija vezana uz određenu (konkretnu) transakciju, u određenom fiksnom iznosu i vremenski ograničena
ako garancija ne pokriva više od 80% kredita
Ako se plaća tržišna cijena (premija) garancije– ako se ta cijena ne može utvrditi na tržištu, tržišna cijena se može izračunati ako se uzmu u obzir obilježja garancije i kredita-iznos i trajanje transakcije, osiguranje koje daje zajmoprimac, rizik neizvršenja obaveza, itd.
-
Državne garancije kao oblik državne pomoći
Državna garancija može biti i pomoć zajmodavcu, a ne samo zajmoprimcu – naročito ako se daje nakon što je kredit već dat
Državnom pomoći kod državnih garancija smatra se razlikaizmeđu premije koja se plaća za izdanu garanciju i premijekoje koje vrijede na tržištu, osim kod preduzetnika uteškoćama kod kojih se državnom pomoći smatra cjelokupaniznos garancije (koja uobičajeno “pokriva” 100% kredita)
Kod malih i srednjih preduzetnika primjenjuje se pravilo“premije sigurne luke” pri ocjeni predstavlja li državnagarancija državnu pomoć, a temelji se na ocjeni rizika kojom jeocijenjen zajmoprimac (tj. prema kreditnom rejtingu) –definirane su u propisu EK
Državne garancije mogu se dodjeljivati kao državna pomoć u obliku shema (programa) ili kao pojedinačna državna pomoć, a smatra se državnom pomoći u trenutku izdavanja
-
Hvala na pažnji!Pitanja?