iskrica List učenika OŠ Mladost, Zagreb, broj 39.

Šk.god. 2011./2012.

ISSN 1332-4470

2

Uvodna riječ

Mi smo Novinarci i nadamo se

da će vam se svidjeti sve što

Smo uspjeli pripremiti. Naravno,

ne smijemo izostaviti i ne zahvaliti

klincima, profesorima

i našim vršnjacima koji su u istom

„loncu“ kao i mi, tj. u najboljoj, i

nažalost,zadnjoj godini u

OŠ Mladost !!!

Uživajte u svemu što smo vam pri-

premili,

vaši dragi Novinarci :) !!!

SADRŽAJ Dogodilo se .............................................3

Tko se boji šišmiša još...........................8

Eko kutak................................................12

Intervju s prof. Brnićem.....................14

Knjižnica..................................................15

Izviđači...................................................16

Naši prvašići...........................................17

Naši drugašići.........................................20

Naši trećaši.............................................23

Naši četvrtaši.........................................26

Literarno-likovne stranice...................29

Savjeti za bolje pamćenje i učenje...36

Kutak za kuhane, ups kuhare...............37

Medijski kutak........................................38

Intervju-Nina Bunjevac........................39

Kutak za glazbene genije......................40

I oni su bili mali......................................41

Doviđenja, osmaši!..................................42

Zabavna stranica ..................................43

Obilježavamo u 2012.: Međunarodna godina šišmiša

100. obljetnica prve domaće automobilističke utr-

ke (Zagreb-Varaždin-Zagreb)

800. godišnjice dolaska sv. Franje u hrvatske

krajeve

20. obljetnica međunarodnog priznanja Republike

Hrvatske

100 godina od potonuća Titanica

200. obljetnica rođenja Charlesa Dickensa

100 obljetnica smrti Karla Maya

90 godina rođenja Vesne Parun

Eva, Adela, Nika, Tomek, Matija,

Marta i Iva

Foto: I.Š.

3

DOGODILO SE... LiDraNo Scenski nastupi učenika

Dramska skupina 2.b razre-

da- dramsko scenska igra

Štrumfovi: pamet i sol -

voditeljica: Sandra Bulaja

Dramska skupina 3.b razreda- dramsko scenska igra

Krug tajni - voditeljica Melita Ivanković-Županijska ra-

zina

Lea Ibrišević, 4.c- monodrama Vitez željeznog srca

voditeljica: Vlatka Troha- Županijska razina

Lucija Štohera– literarni rad- žŽupanijska razina

Engleski jezik Lukas Telonić-8.a -Županijsko natjecanje

Francuski jezik Marta Rogošić, 8.b - 4.mjesto na Županijskom natjecanju

Matematika Klara Marijan, 7.a- Županijsko natjecanje

Biologija Klara Marijan, 7.a- 8.mjesto na Županijskom natjecanju

Županijsko natjecanje

mladih tehničara Borna Leš, 8.c

Matija Martinec, 8.b

Antonio Peran, 8.a

Borna Baletić, 6.b

Informatika Vedran Kurdija, 7.a– 4. mjesto na

Državnom natjecanju

Povijest Borna Leš, 8.c- Županijsko natjeca-

nje

Geografija Luka Pavić, 5.b– Županijsko natjecanja

Matej Luketić, 6.c– Županijsko natjecanja

Bruno Liber, 7.b– Županijsko natjecanje

Borna Leš, 8.c– Županijsko natjecanje

Naša nogometna ekipa osvojila je 2. mjesto na

Prvenstvu u malom nogometu Zagreba za dječake

7. i 8. razreda osnovnih škola Futsal 2011./2012.

U sportskoj dvorani Dubrava u ožujku 2012.

USPJESI NA ŠKOLSKIM NATJECANJI-

MA U ŠKOLSKOJ GODINI 2011./2012.

Dokaz da uz nogometni ponekad dolazi i pjesnički ta-

lent :):

RONALDO

Tako velik, tako moćan,

Barcelonin gol mu je jako sočan.

Igrač kojemu se nogometni svijet divi,

A najveći rival Messi kad ga vidi, odmah se umiri.

I divi se Ronaldu Josep Guardiola,

A Messi ne može doći do Realova gola.

Ronaldo sada rekorde tuče.

"On je najbolji na svijetu" – mladi naraštaji uče.

Ide Ronaldo, pogađa sve,

A Barcelona s Ligom prvaka oprašta se.

Evo Reala, osvojio Španjolski kup,

Ronaldo Messiju viče: "Bit će bolje drugi put!"

"Ronaldo! Ronaldo!" – viče cijeli svijet. Messi odustao od nogometa, prešao na balet.

Dok cijela Barcelona plače,

U Madridu na Ronalda svaka cura skače.

Ronaldovo ime komentator viče

Dok protivnici pred njim skviče.

I ja ga obožavam, zato se na ovoj pjesmi mučim,

A htio bih sve trikove da od njega naučim.

Ožalošćeni Argentinac Portugalcu kaže:

"Bolji si od mene." Čovjek neće da laže.

I opet Real kup osvaja,

A Ronaldovim golovima nema kraja.

Jeste li čuli pjesmu moju?

Pa nek' Messi smisli bolju!

Silvio Čelik Zadravec, 8. c

Foto: I..Š.

4

BILI SMO NA INTERLIBERU

11.11.2011, PETAK

Prijatelji iz našeg razreda i nas dvije ( Marija i Ulla) nes-trpljivo smo čekali da krenemo na Interliber.Znali smo da će biti zanimljivo i uvijek se veselimo posjetu sajmu knji-ga.U tramvaju samo već glasno raspravljali što će tko kupiti. Kada samo stigli, oduševili su nas štandovi prepu-ni knjiga. Mi smo bili gosti Školske knjige i sudjelovali smo na natjecanju. Nažalost nisu svi mogli sudjelovati. Oni koji su sudjelovali bili su uzbuđeni i trudili se osvojiti što bolje mjesto, a ostali su navijali. Svi smo se zabavljali i upoznali nove prijatelje. Nakon završetka natjecanja dobili smo male poklone koji će nas podsjećati na ovaj lijep događaj. Obišli smo puno štandova knjiga i kupili mnogobrojne knjige, ali nešto i naučili.Na putu do doma svi smo radosno pričali i prepričavali događaje na Interliberu. Svatko je otišao svojoj kući sa puno više znanja.

Marija Čorba i Ulla Stanić, 6.a

'Nasilje nije hra-

brost!'

Ove sam godine kao

predsjednica Vijeća uče-

nika

naše škole,zajedno s knji-

žničarkom Ivom i pot-

predsjednikom vijeća

učenika Antonijem, pri-

sustovala dodjeli nagrada

Luka Ritz 'Nasilje nije

hrabrost'.Nagrada Luka

Ritz se dodjeljuje učenicima osnovnih i sred-

njih škola koji su svojim promicanjem nenasi-

lja,tolerancije, mira, slobode i jednakos-

ti,pomažući drugima, potaknuli vršnjake da se

bolje ponašaju prema drugima.

Nagrada je dodijeljena povodom Međunarodnog

dana tolerancije 16. listopada, a dobili su je

Stjepan Mrganić i Dominik Bartolović.

Oba dobitnika svojim su primjerom pokazala

kako je važno pomagati drugima i zbog toga

mogu biti uzori svojim vršnjacima. Zbog njih

sam shvatila kako bismo se svi mogli i trebali

bolje ponašati jedni prema drugima.Tada bi nam

život bio ljepši.

Karla Ćurlić, 7.b

PRVA POMOĆ

Skupina prve pomoći već je u našoj školi

generacijama. Svake su godine sedmaši

članovi ekipe pa je ove godine došao red

na nas.

Našu su ekipu činile same cure.Nalazile

smo se svaki petak i odlično zabavljale.

Ispočetka nas je bilo 12, a tek kasnije

smo osnovali ekipu od 6 članova. U jeda-

naestom smo mjesecu posjetili Novi Vino-

dolski.Tamo smo puno vježbali kako bi bili

što bolji na natjecanjima (ako će ih bi-

ti).Ostali smo dva nepuna dana i super uv-

ježbali različita zamatanja i ozlijede. Vo-

dio nas je prof. Mrčela, a njegova desna

ruka bio je Ivan Biošić iz 8.c. Kada smo se

vratili u Zagreb nismo prestali vježbati. I

dalje smo naporno učili kako pružiti prvu

pomoć. Cijelo smo se vrijeme pripremali

za natjecanje koje se održalo 24. ožujka

u našoj školi. Iako se nismo proslavile

(osvojile smo 12.mjesto) bile smo sretne

jer smo sudjelovale.

Sljedeće godine biti će još puno otvore-

nih mjesta za nove članove . Šestaši, ako

se želite zabaviti kao mi počnite vježbati

zamatati!

Franka Troha, 7.b

Foto: I..Š.

Foto: Ruža Mlikota

5

VRLO ZANIMLJIV SUSRET S GLUMCEM

Dramska skupina 6. b pod vodstvom profesorice Mile Pandžić ugosti-

la je poznatoga glumca, redatelja, dramaturga i profesora mr. sc. Mladena

Čuturu u dramskoj radionici koja je održana 8. ožujka 2012. u našoj školi.

Gotovo su svi učenici – želeći steći znanja o scenskim nastupima,

osobito o glumi i specifičnom govoru na pozornici – srdačno razgovarali s

popularnim gostom. Postavljali su mu zanimljiva pitanja, a dobili su zanimlji-

ve i poticajne odgovore. Pričao im je o svojim glumačkim, redateljskim i na-

stavnim iskustvima. Objasnio im je neke važne pojmove i termine iz područ-

ja kazališne i filmske umjetnosti, ali i učenici su pokazali veliko znanje o kazališnoj i filmskoj umjetnosti.

Dobili su najljepše pohvale.

Kao uspješni redatelj i dramaturg Mladen Čutura osobito je zanimljivo iz-

lagao o umijeću glumačkoga govora na sceni (pozornici). Kao iskusni glumac

improvizirao je uzorne glumačke vježbe. Ukazao je na važnost slobode i

opuštenosti na pozornici. Poticao je na doživljavanje glume kao dramske

igre koja donosi zadovoljstvo. Nakon toga je vrlo lijepo obrazlagao kako bi

trebalo krasnosloviti lirske pjesme. Krasnoslovio je nekoliko pjesama.

Njegov krasnoslov bio je vrlo dojmljiv i koristan.

Na kraju vrlo uspješne i vesele dramske radionice – svi su bili oduševljeni.

Dogovoren je i ponovni srdačni susret u dramskoj radionici.

Pro

IZLET U BOTANIČKI VRT Bilo je to 14.10.2011. Bio je lijep i sunčan dan.Cijeli razred se veselio izletu i svi smo bili uzbuđeni. Pred ško-lom smo se našli u 12 sati i krenuli. U tramvaju je, kao i uvijek kada idem s razredom,bilo u najmanju ruku za-bavno.

Kada smo stigli,krenuli smo razgledavati Botanički vrt,i slikati se. U Botaničkome vrtu smo ugledali prekrasno jezerce i mali mostić ispred kojeg smo se slikali i promatrali ribice kako plivaju.

Naišli smo na ''kuću'' punu zanimljivih stvari poput umjetne šume,raznih plodova itd. Vrt oko nje bio je pun mirišljavih gredica ružmarina,lavande i drugog prekrasnog cvijeća.

Ugledali smo stoljetni hrast,veliko drvo oko kojega smo se svi slikali.

Dok smo šetali botaničkim vrtom naišli smo na lijepu fontanu koja nam se činila kao pravo osvježenje tog lijepog sunčanog jesenskog dana (naravno tu smo se opet slikali).

Iza fontane nalazio se jedan staklenik u kojem je u sredini bila voda na kojoj su plutali veliki amazonski lopoči i lokva-nji.

Profesorica je našla malu fontanicu oko koje su se svi željeli slikati.

Na kraju razgledavanja nas je čak i RTL snimio,ali nažalost nismo bili na televiziji.Ipak je to bio jedan zanimljiv i poučni izlet kojeg ćemo uvijek rado pamtiti. Klara Marijan i Darija Drempetić, 7.a

Prof. Mila Pandžić

Foto: Mila Pandžić

Foto: Mila Pandžić

6

Bile smo na Lidranu

Lea Stanić, 3.b Znate li što je Lidrano? Ne znate? Nema

veze. Objasnit ću vam, Lidrano je natjecanje

u kojem glumi ili recitira jedno ili više djece.

Prvo ideš na Školsko, Općinsko, pa na Župa-

nijsko i ako ti se posreći na Državno natjeca-

nje. Na Lidranu mi je bilo jako lijepo i volje-

la bih ponovno ići.

Lorena Troha, 3.b Ove godine naša je Dramska skupina osmislila

i uvježbala priču o prijateljstvu i čuvanju tajni.

Učiteljici Meliti se jako svidio Donatellin tekst

i po njemu smo uvježbavali predstavu. Svaki

dan vrijedno, vrijedno smo vježbali.

Najuzbudljiviji su bili nastupi. Nastupali smo

čak tri puta. Ja bih još jednom voljela sudjelo-

vati na Lidranu. Nadam se da će mi se želja ostvariti.

Donatella Krajinović, 3.b Prvo smo išli na Školsko natjecanje koje smo

prošli pa smo se malo pravili važni, ali nam nitko

nije zamjerio. Nakon mjesec dana išli smo na

Općinsko natjecanje na kojem smo gledali sve

predstave i malo smo se bojali jer smo vidjeli

puno dobrih predstava, ali smo bili uvjereni da

smo super. Kada je došao reda na nas, htjela

sam pobjeći koliko me bilo sram, ali sam se sjetila koliko smo

vježbali i zato sam stala na pozornicu i hrabro odglumila kao i

moje prijateljice. Na Lidranu sam otkrila da imam veliki talent

za pisanje i da ne smijem odustati od pisanja. Odlučila sam sva-

ke godine ići na Lidrano jer tamo otkriješ svoj talent.

Ria Walla, 3.b Na Lidranu mi se jako svidjelo, pogotovo na Op-

ćinskom natjecanju jer je to bio moj prvi nastup

na Lidranu. Željela bih ići ponovno!

Anja Vuglač,3.b Na Županijskom natjecanju smo se smijale i gle-

dale sve druge predstave. Kada je došao reda na

nas uozbiljile smo se i bile izvrsne. Kada je zavr-

šio program otišli smo kući. Učiteljica nas je oba-

vijestila da nismo prošli dalje. Svi smo bili tužni,

ali i ponosni što smo tako daleko dogurali.

Paula Čulić, 3.b Volim glumiti, pretvarati se da sam netko drugi.

Voljela sam ići na probe prije Lidrana zato što

smo se tamo družili i jedni drugima pomagali.

Ja sam jako sretna što sam i ove godine sudjelo-

vala na Lidranu

Ela Ćurlić, 3. b U prvom krugu natjecanja imali smo jako veliku tremu, u dru-

gom krugu natjecanja bilo je malo lakše jer smo se manje boja-

li. Treći krug natjecanja događao se u kazalištu

«Vidra», gdje smo se skupili već u 10 sati ujut-

ro i ostali gotovo do 15 i 30. Tamo smo imali

veću tremu nego na prvom natjecanju jer je

bio strog ocjenjivački sud i puno nepoznatih

gledatelja. Nažalost, dalje nismo prošli, ali su

prošle jako lijepe predstave. Bilo je jako za-

bavno natjecati se i nadam se da ćemo sljedeće

godine opet ići na Lidrano.

Sara Barašić, 3.b Na Lidanu sam naučila kako pravilno stajati na

pozornici, kako glumiti i biti glasan. Joj, nisam

vam rekla najvažnije, kako se zove predstava,

zove se Krug tajni. Preporučila bih vama i vašim

učiteljicama da i vi smislite priču i napravite

predstavu.

Saša Sladić, 3.c Najzaslužnija osoba za naš uspjeh je učiteljica

Melita Ivanković koja nas je uvježbavala, vodila

i provodila najviše vremena s nama. Iako nismo

prošli na Državno bile smo sretne našim dosada-

šnjim uspjehom. Mi, cure, zapravo smo najviše

veselile garderobi i sceni. Meni je na sceni ispao

jedan dar iz ruku usred predstave, svi su poslije

rekli da je to super izgledalo i da su svi pomislili

kako to baš tako treba, da smo tako uvježbavali.

Tamia Gojšić, 3.b Stala sam na pozornicu koja se činila tako mala.

Pitala sam se kako ćemo nastupati na tako maloj

pozornici. Sjedili smo u publici. Gledali smo

drug predstave. Za vrijeme predstave prije naše,

došla je moja prijateljica Lea koja je bila boles-

na. Sada je cijela ekipa bila potpuna. Stala sam

na pozornicu. Vidjela sam puno ljudi koji nas

gledaju. Osjetila sam tremu, no shvatila sam da

dobro glumimo, opustila sam se.

Upoznajte vrijednu glumačku družinu 3.b razreda koja nas je ove godine predstavljala na

županijskom LiDRaNu s predstavom “Krug tajni” koja je napravljena prema tekstu Dona-

telle Krajinović, jedne od djevojčica iz grupe.

Foto: Melita Ivanković

7

Sedmaši na proljetnom izletu

Kažu da proljeće dođe kad ga sunce pozove. Da, to kažu, ali ove godine proljeće je stiglo u vidu autobusa

koji nas je vodio na izlet u Gorski kotar-točnije u Lokve i Fužine.

Sva naša čula su proradila, ruksaci se napunili potrebnim i nepotrebnim stvarima i krenuli smo na izlet u

8h ispred škole.

Putovali smo oko dva sata.

Prva stanica Lokve-Muzej žaba. Izgleda čudno, ali zanimlji-

vo. Ne, tu se ne služe žablji bataci. U Muzeju žaba može se

vidjeti i naučiti sve o žabama, njihovom životu, povijesti,

pogledati mnoge figurice žaba i sl. To upravo učimo iz biolo-

gije tako da nam je tema bliska. Možda zvuči čudno, ali u

Muzeju žaba najviše mi se svidio šaran koji je treći po veli-

čini na svijetu (dakako ulovljen i prepariran).

Nakon toga smo nastavili putovanje u špilju Vrelo. Špilja je

bogata stalaktitima i stalagmitima, a posebnu ljepotu daju

joj lokve. Njena starost procjenjuje se na oko 3 milijuna

godina.

Kada smo ponovo izašli na svijetlo dana priroda Gorskog kotara i dalje nam je nesebično nudila svoju lje-

potu.

Šetnjom uz jezero Bajer samo nam je rastao apetit jer bližilo se vrijeme

ručka. Da nas vrate u stvarnost potrudili su se dečki koji su nas osvježili

kapljicama vode bacajući kamenje u jezero. Doduše, nisam baš sigurna da

je to tako shvatio i profesor Brnić, ali o ukusima ne treba raspravljati.

Kada smo već kod čula-naše čulo mirisa dovelo nas je do Vatrogasnog do-

ma kraj kojeg je Fužinarska kuća i ručak u njoj.

Fužine su malo lijepo naselje u Gorskom kotaru čije ime u prijevodu znači

„talionica“ jer je na tim prostorima u prošlosti zabilježeno taljenje želje-

zne rude. Fužine imaju bogatu povijest, a iz njih potječe čak šest naših

akademika.

Nakon ukusnog ručka naše duše i tijela tražili su odmor. Cure su ležale u hladu ili se sunčale, a dečki uvi-

jek željni akcije uživali su u sportu-nogometu, a neki čak i u umnom sportu-šahu. Svatko za svoju dušu.

Sve što je lijepo kratko traje i došlo je vrijeme povratka u Zagreb. U ritmu muzike za ples (za neke i

malo preglasne) i usputni sladoled, u popodnevnim satima vratili smo se u Utrine i odmah počeli brojati

dane do novog izleta.

PILOTI U GOSTIMA

18.10. ugostili smo pilote sa Vojne akademije u Zagrebu. Predavanje su održali sedmim i osmim

razredima, koji su pozorno slušali njihove riječi. Lijepo je bilo što su piloti bili vrlo otvoreni te

su rado odgovarali na sva naša pitanja. Podijelil su s nama brojna iskustva svoga školovanja, le-

tenja, općenito života pilota. Ovo zanimljivo predavanje otkrivalo nam je nove čari letenja, no-

va čudesa iskustva iznad zemljina tla. Jedan od njih je rekao: “Ovo nije samo posao, ovo je je-

dno neopisivo iskustvo, neopisiva vještina koju nažalost ne može svatko”. Što znači da svakako

vole svoj posao, ali do njega je trnovit put pun odricanja i rada. I dok smo slušali njihovo preda-

vanje, poneki su se čak odlučili time baviti i upustiti u tu životnu avanturu. Nemamo im što

drugo reći nego SRETNO! :) Iva Majić, 8.b

8

TKO SE BOJI ŠIŠMIŠA JOŠ?

Naša škola priključila se projektu obilježavanja

Međunarodne godine šišmiša. Projekt je zamišl-

jen kao niz radionica i predavanja koja će se

održati tijekom ove školske godine, a sve s cil-

jem da se učenici upoznaju s ovom ugroženom

vrstom kao i da se pobudi svijest očuvanja iste.

S tim ciljem je 5. studenog u knjižnici naše

škole gostovala biologinja mr. Daniela Hamido-

vić koja je učenicima od 5.-8.razreda održala

edukativno predavanje na temu “Šišmiši”.

VRIJEDNO JE ZNATI

Šišmiši su u tropskim krajevima vrlo vrijedni

sakupljači polena i na taj način sudjeluju u

razmnožavanju biljaka i rasprostranjivanju

sjemena. Osim toga, vrsni su degustatori koma-

raca i ostalih štetočina. Tijekom noći jedan mali

šišmiš može pojesti do 2000 komaraca !

POSTOJE LI VAMPIRI? Vampiri su krvojedni šišmiši koji žive samo u području Južne Amerike. Uglavnom napadaju stoku

jer se hrane krvlju. Oštrim sjekutićima progrizu kožu žrtve, a zatim piju krv koja istječe iz rane.

Antikoagulanti u njihovoj slini olakšavaju istjecanje krvi, ali gubitak krvi nikada nije tolik da bi za

žrtvu predstavljao opasnost. Opasnija je moguća infekcija, a osobito obolijevanja od bjesnoće

koju šišmiši prenose.

Mr. Hamidović djeluje u Državnom zavodu za zaštitu prirode, a svoj istraživački rad

usmjerila je isključivo na proučavanje populacije šišmiša. Tako smo, između ostalog, mogli

čuti da je jedan od razloga istrjebljenja ove vrste taj što su šišmiši smatrani strašnim

noćnim stvorenjima zbog čega ih se uništavalo i progonilo. Hrvatska je zemlja u kojoj živi

oko 30-tak vrsta šišmiša odnosno gotovo svi koji dolaze u Europi i ako usporedimo bro-

jnost šišmiša u Hrvatskoj s ostalim dijelovima Europe, možemo reći da je situacija rela-

tivno dobra. Trudimo se da takva i ostane!

Osim predavanja, za učenike 2. razreda produženog boravka održana je radionica o

šišmišima koju sam osmislila JA :).

Učenici su pokazali velik interes ali i veliko znanje o šišmišima.

Martina Rubil, prof. kemije i biologije

Foto: I.Š.

Foto: I.Š.

Radovi učenika produženog boravka 2.a i c

9

TKO SE BOJI ŠIŠMIŠA JOŠ?

KAKO TI MOŽEŠ POMOĆI?

1. Ne uznemiravaj i ne diraj šišmiše

ukoliko naiđeš na njihovu koloniju!

2. Na tavanu se služi samo neotrovnim

premazima za zaštitu drva!

3. Postavi kućice za šišmiše!

4. Izbjegavaj uporabu pesticida!

5. Ne posjećuj špilje zimi, u vrijeme

hibernacije šišmiša!

Zgode šišmiša Šiška

Učenici 4.c razreda su inspirirani šišmišima odlučili napisati

i oslikati seriju priča o šišmišu Šišku.

Svoje slikovnice poslali su na literarno-likovni najtečaj Moja

prva knjiga. Foto: I.Š.

ZNATE LI ŠTO JE EHOLOKACIJA? Šišmiši komuniciraju i love plijen posebnim načinom koji se naziva eho-

lokacija. Slično se glasaju i dupini. Njihovo glasanje ne čujemo jer je

pretiho da bi ga ljudsko uho prepoznalo. Eholokacija je slična jeki; šiš-

miš ispušta zvukove kroz nos ili usta.Ukoliko zvukovi pogode nepomičan

ili pomičan objekt, zvučni val ili eho odbija se natrag prema šišmišu. Analizirajući povratne zvukove,

šišmiš dobiva sliku svoje okoline, određuje veličinu, položaj i gustoću objekta. Preciznost je zapanjujuća:

neke su vrste šišmiša sposobne otkriti položaj žice promjera manjeg od 1 mm. smatra se da šišmiši koji

se hrane ribom pronalaze svoj plijen pomoću zvučnih valova što se odbijaju od malih valova na vodi koje

uzrokuje riba dok se uzdiže prema površini.

ŠTO JE ZAJEDNIČKO ŠIŠMIŠIMA I LJUDIMA?

govori da sišu majčino mlijeko i na taj se način prehranjuju dok ne

postanu dovoljno odrasli da se brinu sami za sebe. Ta ih je karakter-

istika (uz onu da im je tijelo pokriveno dlakom) svrstala u isti razred s

npr. zvijerima, glodavcima ili ljudima. Šišmiši su se pojavili prije otprilike 50 milijuna godina, a danas nas-

tanjuju cijelu Zemlju osim Antarktika (tamo im je prehladno). Lete pomoću posebne kožice koja se na-

ziva letnica. Letnica se proteže između prstiju, a zapravo je vrlo slična koži kakvu imamo mi ljudi. Šišmiši

imaju vrlo dugačke prste s obzirom na veličinu svog tijela. Kada bismo

mi imali prste dugačke kao šišmiš, oni bi sezali skroz do poda!

Patrik Putanec, 6.a

10

Matematički zadatak za

šišmišoljupce

Pripremila: prof. Aleksandra Cimeša

Zadatak:

Izračunaj približno površi-

nu krila šišmiša na slici ako

znamo:

L1 – pravokutni trokut

L2 – jednakostranični tro-

kut

L3 – raznostranični trokut

L4 – četverokut

L5 – trapez

Rješenje: P ≈ 88 cm2

Vlad Tepeš rođen je u 15.st. u Sighisoari. Otac mu je bio princ Valakije i

vitez posebnog reda zmaja, zvali su ga Vlad Drakul ili onaj koji se bori

protiv zmaja vraga, u to vrijeme Turaka. U vrijeme kada se Drakula rodi-

o, njegov otac živio je u egzilu.

Drakula je imao starijeg brata Mirčea. Malo se zna o Drakulinom dje-

tinjstvu. 1436. njegov otac je uspio povratiti prijestolje, ali sultan se

bojao da bi on mogao obnoviti prijateljstva s mađarskim carem i zato je

tražio da dva mlađa sina Vlada i Radua pošalje na njegov dvor. Rumunjski

prinčevi bili su taoci u Turskoj, ali su stekli ratničku vještinu.

Sa 17 godina Drakula se vratio u Valakiju kako bi osvetio smrt oca, stari-

jeg brata koji je živ spaljen i da bi svom rođaku moldavskom princu Vladislavu II preoteo prijestolje.

Uz pomoć turskih trupa uspio je povratiti očev tron, ali je uskoro morao bježati u Moldaviju.

U rijetkim trenucima kad je imao vremena za sebe, volio je loviti u transilvanijskim šumama. Spavao je na tvrdom vojničkom krevetu u zamku Bram koji je u to vrijeme bio utvrda na jednom od glavnih trgo-vačkih pravaca koji je povezivao Vlakiju sa Transilvanijom i Moldavijom. U zarobljeništvu je naučio sve metode zastrašivanja koje su ga proglasile kao princa užasa.

GROF DRAKULA

Neke od priča koje dobro opisuju Vlada Tepeša- grofa Drakulu su na primjer sljedeće:

Jednom je Draculi došao izaslanik ugarsko-hrvatskog kralja Matijaša Korvina Za vrijeme ručka u dvorištu dvor-

ca bio je postavljen vrlo visok kolac. Dracula upita izaslanika: "Znaš li zašto ovdje stoji taj kolac?" Izaslanik

odgovori: "Gospodaru, sigurno je neki velikodostojnik učinio kakav zločin i ti mu ovime želiš priuštiti uzvišeni-

ju smrt od ostalih." Dracula odgovori: "U pravu si. Ti si izaslanik jednog velikog kralja i taj kolac je postavljen

za tebe." Izaslanik odgovori: "Gospodaru, ukoliko smatraš da sam počinio zločin koji zahtjeva takvu kaznu,

kazni me. Ti si najmudriji sudac i ukoliko sam zgriješio, za moju smrt nećeš biti odgovoran ti, nego ja." Dracula

mu reče: "Da nisi tako odgovorio, već bi bio na kolcu. Ti si uistinu kadar biti izaslanik velikih vladara. Pođi u

miru i reci svome kralju da mi šalje samo mudre izaslanike, jer ukoliko nešto krivo kažu, za njihovu smrt će biti

oni krivi, a ne ja." I bogato ga nagradi.

Pripremio: prof. Jasmin Hutinović

11

Vrijedna zadruga

Predstavljamo vam naše origami majstore

Viktore, Kad si prvi put čuo za origami?

Kad sam ispred učionice iz matematike našao malu origami zvjezdicu. Zašto si počeo radit origamije?

Svidjela mi se ta origami zvjezdica. Koji je bio tvoj prvi origami rad?

Icoshaderon (oblik osmerokuta). Koliko vremena ti treba za napravit prosječni, a koliko za teži origami?

Za prosječni 1-2 sata, a za teži 4-5 dana. Koliko ti je trebalo da napraviš tvoj najteži origami?

2 mjeseca. Koji je bio tvoj najteži origami? 3D labud. Gdje pronalaziš inspiraciju?

Na internetu.

Možeš li nam pre-

poručiti neke stra-

nice?

www.youtube.com/

user/barbabellaatje

Razgovarali:

Ida Franić

Lovro Marjanović, 6.c

Origami sam počeo raditi u prvom razredu. Moj prvi origami bio je avion. U to vrijeme svi su dečki voljeli raditi avione pa sam i ja probao. Budući da mi je do-bro išlo naša tadašnja učiteljica Kristina dala mi je knjigu o origamiju. Tako sam s svojim prijateljem Nikom počeo izrađivati različite origamije. Radili smo ždralove, kutije, razne igračke... U trećem razredu u školu je došla snimateljska ekipa s HRT-a da snimi prilog o izradi origamija. Pred snimateljima i novinarkom pokazivao sam prijateljima iz razreda kako se izrađuje origami. Bilo je veselo i uzbudljivo. Posebno uzbudljivo bilo je na početku četvrtog razreda kada je naš prilog bio objavljen na televiziji.

Marin Jaić, 4.c

Viktor Kljajić, 6.c

Naša školska zadruga

stalno je vrijedna. Jed-

va čekamo priliku da

svoje radove pokažemo

roditeljima, ostalim

učenicima i učiteljima. Nakon što izradimo različite lijepe

predmete sa svojim učiteljicama veselimo se školskoj pri-

redbi jer to je trenutak kada svoje radove izlažemo i pro-

dajemo. Za zarađeni novac možemo kupiti materijale za

nove proizvode i tako smo uvi-

jek zaposleni. Pozivamo vas da svakako dođete do naših klupa i pog-

ledate kakve lijepe i korisne stvari izrađujemo. Isto vas tako zove-

mo da nam se priključite u radu ili pak samo korisnim savjetom ili

dobronamjernom kritikom.

Vaši zadrugari

Foto: I.Š.

Foto: I.Š.

Foto: I.Š.

FOTO: V.Troha

12

EKO KUTAK Naš eko projekt je počeo na početku školske godine. U projektu sudjeluju učenici drugih i tre-

ćih razreda produženog boravka. Voditeljice su učiteljice Sandra Balentović, Kristina Markov

Pokrovac i Marija Miličić.

Učiteljice su nam dale zadatak da sakupljamo stari

papir, kartonske kutije, čepove od boca...

Svaki put kada bi sakupili stari papir, učiteljice su

nazvale Unija - papir koji bi dovezao kontejner, a mi

smo ga punili starim papirom. Do sada smo sakupili

negdje oko osamsto kilograma starog papira. S nov-

cem kojeg prikupljamo planiramo kupiti štedne LED

žarulje za naše učionice. Od kartonskih kutija i raz-

nog otpada napravili smo izložbu kojom smo pokazali

što se sve od prikupljenog otpada može napraviti. Dok

smo sve to radili jako smo se zabavljali, a kroz cijelu zabavu napravili smo nešto korisno. Još

planiramo napraviti mozaik od čepova.

Teuta Galošić, 2.c

Produženi boravak u šetnji savskim nasipom

Nekoliko eko-kreativnih ideja:

Ribnjak od starih CD-a

Maske od kartonskih tanjura i

plastičnih čepova

Lutkarsko kazalište od kartona

Nogometno igralište

od kartonskog otpada

Pingvini od kartona i papira

13

EKO KUTAK

SADNJA PROLJETNIH SADNICA

Današnji dan, zadnji prije proljetnih praznika, bio mi je jako

uzbudljiv.

Cijeli dan smo sadili i bojali.

Za današnji dan smo morali donijeti: sadnice,sjemenke,salvete i

ostale stvari.Morali smo prvi sat pisati test iz matematike,a

drugi sat doći na školsku livadu i saditi sadnice da uljepšamo

izgled naše škole. Svi su donijeli jednu ili dvije sadnice predivnih vrsta cvijeća i onda su ih posadili u

budući vrt. Oni koji su imali motičice su kopali zemlju, a ostali su čupali korijenje i

sadili cvijeće u rupe. Poslije velikog odmora došli su Matej Tinova i Enina mama.

Došle su nam pomoći ukrašavati jaja. Prvo smo ih počeli bojati,a poslije ljepiti mo-

tive kao što su leptirići, bubamare i cvjetići.

Poslije toga smo još ukrasa stavili na jaja. jaja su izgledala predivno.

Današnji dan je bio jako kreativan i zabavan, izbjegli smo nastavu, a ipak učili. Bilo

mi je jako zabavno i volio bih da je svaki dan u školi takav.

Igor Bilić, 4.c

Foto: I.Š.

Foto: I.Š.

Foto: I.Š.

Sara Barišić, 3.b

ČIŠĆENJE ŠKOLSKOG DVORIŠTA

Povodom Dana planeta Zemlje– 22.travnja

14

Intervju s profesorom Brnićem

Kako ste postali profesor iz fizike i matematike?

Slučajno.

Koja je vaša životna želja, cilj?

Cilj? Hm … zadržati ovoliko sreće koliko je sad upravo

imam.

Što ste željeli biti kad ste bili mali ko ja?

U 3.,4. razredu sam želio biti astronaut, a u srednjoj

snimati dokumentarce o životinjama. I dan-danas bih to

volio … makar o mravima :)

Čime se bavite u slobodno vrijeme?

Igram nogomet, trčim, a ostatak vremena provodim sa svojom kćerkom. :)

Jeste li ikad imali neke sportske ozlijede?

Slomio sam ruku i doživio neke manje ozljede, a lomio sam i prste (ništa strašno) . Brat mi je par

puta lomio glavu, ali to je normalno. Ja mu nisam ostao dužan. :) Jednom sam slomio i zube dok

sam bježao od dječaka iz susjednog kvarta.

Jeste li bili odlikaš…5.0 ili?

Nikad nisam prošao s 5… osim u 5. razredu jer je počeo rat.

Koje vam je životno razdoblje bilo najbolje?

To je bilo dok sam bio u izbjegličkom naselju, od 6. razreda osnovne do 3. srednje. Bilo je naj-

bolje jer… zamislite da na prostoru veličine školskog igrališta ima 1000 djece. I u 3 u noći je

uvijek bilo nekoga vani.

Gdje biste htjeli otputovati?

Definitvno na Jamajku, ali obožavam i Afriku i nadam se da ću si za par godina moći priuštiti pu-

tovanje tamo. Ne u države poput Egipta i Tunisa nego više u Nigeriju (Ali profesore dobit će-

te AIDS!!!) Ma neću, pazit ću ja, pazit.:)))

Ispričajte nam najveću glupost koju ste napravili u mladosti?

Uff, bilo ih je, ali dok se sjetim nekog pristojnog primjera… Ma jednostavno s vama to ne mogu

podijeliti. :D

Kuhate li ?

Znam … napraviti čaj(!) , skuhati jaje (ali nisam siguran koliko se dugo kuha) i znao bih ispeći

meso…

A ispeći jaje ?

Pa mislim da bih znao… ide malo ulja, zar ne?:)))

Koji su vam najdraži filmovi i što slušate?

Najdraži filmovi su mi “Život je lijep”, “Nedodirljivi”, ,”Edward Škaroruki” i, već sam rekao, do-

kumentarci. A muzika: afro beat i reggae!

Razgovarali: Marta Rogošić i Tomislav Neumann, 8.b

Dugo smo razmišljali kojeg profesora ćemo intervjuirati ove godine i izbor je pao na na-

šeg profesora matematike i fizike, prof. Dejana Brnića. Evo i par razloga zašto: 1. jako

nam je drag , 2. jako nam je drag i pod 3 jako nam je drag!!! :)

Foto: I.Š.

15

KNJIŽNICA Susret s piscem Josipom Laćom

U ponedeljak, 21. studenoga 2011. u 12:30 u našoj školskoj knjižnjici ugostili smo nadarenog i šaljivog pisca Josipa Laću. Napisao je sveukupno 13 knjiga, a neke od njih su: Kamion trubi dvaput, Grand Hotel, Pa Šu, Dobri duh rijeke i, njemu osobno najdraža, Gospodar od Ključa. Većina knjiga inspirirana je istinitim događajima iz njegovog rodnog kraja—skradinskog zaleđa. Prepričao nam je nekoliko knjiga te poneke od njego-vih zgoda i nezgoda koje su zapravo bile materijali u knjigama. S nekima nas je nasmijao, a nekima rastužio. S veseljem je odgovarao na naša zna-tiželjna pitanja. Susret je bio jako zanimljiv i poučan te nas je zaintere-sirao da pročitamo njegove zanimlljive knjige. Bilo je još jako puno za-nimljivih događaja koje ne možemo opisati. Ako imate priliku, svakako pročitajte jedno od njegovih djela.

Nika Štulić i Iva Majić, 8.b

MAREA– NAJČITATELJICA

Znate li da je učenica 7.c razreda Marea Gospić najčitateljica 2011. godine «Knjižnice grada Zagreba Travno»? Ako niste znali, evo sad znate, a mi, cure iz 7.c pridružile smo joj se na knji-

ževnoj večeri u knjižnici u Travnom. Ondje smo vidjele pano na kojem su bile njene fotografije, članak o njoj te njena lista top 10 knjiga. U knjižnici smo naučile stvarno svašta. No nismo samo učile nego smo i raspravljale o knjigama, zabavljale se te obilazile knjižnicu. Našom raspravom o knjigama otkrile smo puno dobrih knjiga, za koje bismo inače rekle da su dosadne, a zapravo su jako uzbudljive i zanimljive. Ako još niste, onda to učinite sada – uđite u svijet knjiga i vidjet ćete da uopće nije

dosadan.

Martina Zebić, 7.c

NOVA IZVANNASTAVNA

AKTIVNOST

Istraživačku (Filozofsku) grupu osnovala je

naša knjižničarka početkom drugog polugo-

dišta. Njeni su članovi Tomislav Neumann,

Karlo Grdjan, Frano Šooš i ja, Borna Vuko-

vić. Nema nas puno ali dobro nam je. Dosad

smo obradili teme ''antička filozofija'' i

''civilizacija Maya'' i “snovi”. Trenutno

planiramo napra-

viti plakat o civi-

lizaciji Maya za

školsku knjižnicu.

Meni se ova gru-

pa dojmila jer me

zanimaju razne

stvari, što mislim

i za ostale člano-

ve grupe.

Radionica MOJA PRVA

KNJIGA

Volonterke Centra za neohumani-

stičke studije Mihaela i Antonia

održale su 26. siječnja u našoj

školi radionicu Kako izraditi sli-kovnicu. Centar već niz godina za

redom organizira natječaj Moja prva knjiga u kojem djeca pišu

i ilustriraju vlastitu priču.

Dvadestak učenika iz 2., 3. i 4. Razreda

dobilo je upute i počelo izrađivati sli-

kovnicu u tehnici drvenih bpjica, floma-

stera, pastela ili pak akvarela po pred-

lošku svojih veselih i originalnih priča.

Foto: I.Š.

Foto: I.Š.

Foto: I..Š.

Foto: I.Š.

Borna Vuković, 6.b

16

Izviđači Izviđači su članovi WOSM-a, Svjetskog skauts-

kog pokreta. Izviđaštvo otkriva svijet izvan zi-

dova učionice, potiče želju za istraživanjem i

novim znanjima. Iako je izviđački život vezan uz

prirodu, sudjelujemo i u zaštiti prava djece, zaš-

titi okoliša i prevenciji ovisnosti. Izviđački pok-

ret postoji već 105 godina u više od 216 država

svijeta.

38 učenika naše škole ukjlučeno je u ovu izvan-

nastavnu aktivnost. Svi smo mi članovi 15. samo-

stalne družine Tornado. Prema uzrastu i progra-

mima podijeljeni smo u nekoliko jata i patrola:

jato Jugo – 1. razredi

jato Oštro - 3. razredi

patrola Pasat 5. - 8. razredi.

. .

HIMNA JATA OŠTRO

Mi smo jedno malo jato,

Gazimo kroz snijeg i blato.

Kad smo skupa, jačih nema.

Bolji smo od svih problema.

Dolazimo iz Tornada.

Slušajte o nama sada!

Mi smo uvijek kao jedno.

Viđamo se jednom tjedno.

Ovoj himni sad je kraj.

Pusa svima i baj, baj!

HIMNA PATROLE PASAT

(ZIMOVANJE)

Nas Pasatovce zameo snijeg.

Ali smo se popeli na sniježni bri-

jeg.

Malo smo složni, malo ne,

Ali se trudimo obaviti sve.

Sanjke lete, a mi na njima.

Dok snijega ima, sve štima.

Jesu li složeni kreveti naši. Smot-

ra je jedino što nas plaši

Gruge lete vani, špagice unutra

I nitko ne brine što će biti sutra.

Zimovavnje na Omanovcu

Prva pomoć

Kakvi smo? Oštri!

Vjetar smo?Južni!

Čiji smo? Tornadovi!

Poklič

Kolonija u Prvić-Luci

Svako jato i patrola ima svoju zastavu, poklič i himnu. Dru-

žimo se i učimo na sastancima u školi, ali i vikendima i praz-

nicima u prirodi. Ove smo godine imali biciklističko i roler-

sko natjecanje, išli smo u kino, tražili čizmicu sv. Nikole,

nosili Betlehemsko svjetlo, bili na Noći muzeja, obilježili

BP day i 5 dana zimovali na Omanovcu pored Pakraca. Us-

vojili smo puno novih vještina i položili obećanja, zavjete i

letove.

Učiteljica Emina Planinec

17

Naši prvašići Sviđa mi se u prvom razredu zato što puno naučim. Meni se sviđa biti na boravku zato što imam jako dobre prijatelje. Najbolji prijatelji su mi Robert i Filip. Petra Marčeta 1.a

Škola je najbolje mjesto na svijetu. Volim jako učiti u njoj. Ali volim se i igrati sa svojim prijateljima. Volim i učiteljicu Olju i Lidiju. Ali ipak volim biti doma. Laura Sršić 1.a

Ja volim svoj prvi razred. Imam prijatelje, prijateljice, curu, dobru učiteljicu i lijepu torbu. Igramo se i graničara. Domagoj Grgurić 1.a

U školi mi se sviđa zato što uvijek nešto novo naučim, na primjer učimo novo slovo i učimo ga pisati. Najdraži mi je sat matematika jer zbra-jamo i oduzimamo. Luka Veronek 1.a

I bilo je lijepo u školi jer učimo novo slovo i nekad brišem ploču sa svo-jom curom Nicol. I idem van sa svojim dečkima igrat nogomet. Dominik Vincelj 1.a

Lijepo mi je kad učimo, čitamo, zbrajamo i oduzimamo. Dobri su mi svi razredi, ali najbolji mi je 1.a. Marko Pro-

danović 1.a

Super mi je u razredu 1.a. Tamo puno naučim. Najdraži sat mi je tjelesni. I najdraže mi je kada učimo novo slovo. Ian Vrdoljak 1.a

Proljeće

Nije tajanstveno ne mo-

že se kriti.

Svi ga vole svi ga znaju

to je proljeće!

Huraa! Huraa!To je pro-

ljeće!

Proljeće! Proljeće je tu!

Svi ga volimo!

Martina Tutić 1.c

PROLJETNI PRAZNICI

Proljetni praznici bili su mi jako lijepi. Mama i ja vozili smo se

na biciklima i rolama. Puno sam šetao s mamom i sekom Kleom. U

vrtu iza zgade posadio sam cvijeće. Jedan dan smo pomogli sli-

jepom stričeku naći put do Superkonzuma. Bio sam i na moru s

tatom i polubratom.

Na kraju ću još samo reći: „Volim školu , ali su mi praznici još

draži!“ Kal Rimac, 1. b

Foto: I.Š.

Domagoj Grgurić, 1.a

18

Na danima kruha mi je lijepo jer smo radili kruh.

Erik Pondeljak Matijević 1.a

Meni je lijepo i zabavno na selu. I kad sam mijesila

kruh. I kad smo išli van. Pina

Skorin 1.a

Dani kruha su mi bili super. Vidio sam puno životinja i naučio sam praviti kruh. Ian Vrdoljak 1.a

Na danima kruha mi je bilo lijepo. Igrali smo se. I jeli u pre rasnom restoranu.

Antonio Matoš 1.a

Meni je tamo bilo jako lijepo i kad smo radili kruh.

Tomislav Tarnik Pribanić 1.a

Meni je bilo jako lijepo na danima kruha. Bili smo u parkiću i u restoranu koji je jako lijep.Tamo smo

jeli i radili kruh.

Marko Ozimec 1.a

Najviše mi se sviđao dan kruha kad smo gledali životinje i bilo je dobro jelo. Mia Mišković 1.a

Meni se sviđalo na selu na danima kruha. Meni se svidjelo kada smo radili

kruh. I kad smo se igrali u parkiću.

Ira Barbir 1.a

Bilo je super! Radili smo kruh. I vidjeli smo svakakve životinje. Bili smo u parku, šetali smo pokraj rijeke

s mostom... Bilo smo u super restoranu. Imali su jako lijepe stolice i stolove. Imala sam grickalice i

moje sokiće.

Margareta Bodrožić 1.a

MOJ GRAD

Moj grad zove se Zagreb. Volim ići na Trg bana Jelačića i u zdenac baciti novčić za sreću. U nje-mu mi se sviđaju parkovi za djecu, a najviše se volim igrati na Bundeku.

Tin Župan, 1. b

On mi jelijep, zato što ima puno zelenila, on je moja duša, on je meni drag.

Klara Dumović, 1.b

Ja volim svoj grad zato što su u njemu izmislili dobre crti-će i zato što ima puno dobrih muzeja.

Bruno Knezičić, 1. b

Moj grad je meni najljepši na svijetu, ima jako lijepo drve-će, ne sviđa mi se kada ljudi bacaju smeće na travu .

Ema Fuček, 1. b

Lara Horvat, 1.c

Dani kruha na seoskom imanju Šimatović

Erik Pondeljak Matijević, 1.a

19

KAZALIŠNA PREDSTAVA “PRINCEZA I

ŽABAC”

Bilo mi je lijepo u kazalištu jer su se tukli žaba i

“škarpion”. Dominik Vincelj 1.a

Meni se svidjelo na predstavi “Princeza i žabac”

kad se žaba pretvorila u princa i kad je došla

vještica. Leon Macenić 1.a

Meni je bilo najdraže kad je žaba izašla iz bunara i

princeza se preplašila i kad se pretvorio u princa.

Ivan Goršeta 1.a

Moj Grad

Moj grad se zove Zagreb.U mom gradu ima velikih

škola,i puno zelenila,moj grad ima puno bazena u ko-

jima se možemo kupati.Ja u svom gradu imam puno

prijateljica.

Lara Horvat 1.c

Moj grad se zove Zagreb. U njemu su mi najljep-

ši:parkovi,bazeni,priroda,drveće,cvijeće,tobogani i ško-

la.

Lovro Kovačić 1.c Petra Fantulin, 1.c

U mom gradu ima puno automobila i puno ljudi, neki su ljudi zločesti, a neki dobri. Ja sam sretna što sam se rodila .u Zagre-bu

Lara Pušec, 1. b

Moj je grad lijep i zabavan.

Tihana Kozjak, 1. b

Moj grad ima puno dobrih ljudi.

Ian Petek, 1.b

On je najljepši grad na svijetu i jako sam sretan što sam u njemu našao prijatelje.

Tin Volarević, 1. b

U mom gradu najljepši mi je moj dom.

Anja Blečić, 1. b

Tu živi moja obitelj i prijatelji.

Luka Sladić, 1. b

Ian Vrdoljak, 1.a

Ti si meni najdraža mama. Ponekad sam zločesta pa

vičeš na mene. Sretna sam što mi daš da seka sa

mnom može spavati. Volim te!

Lara Pušec, 1.b

Moja mama je jedno predivno biće. Kad

sam tužan, smiruje me.. A i kad sam zlo-

čest, oprosti mi..

I da, da nema mam ne znam šta bi. Vo-

lim je jako!

Tin Volarević, 1.b

Leon Macenić, 1.a

Mama, ti si super.

Ja te volim jer si nježna i topla i brižna

A pogotovo lijepa i zlatna.

Petra Matković, 1.b

MOJA MAMA

20

Naši drugašići U sklopu terenske

nastave posjetili

smo autobusni i že-

ljeznički kolodvor,

poštu i zračnu luku.

Učenici su imali pri-

like razgovarati s

blagajnicama,

strojovođom te

prometnikom.

Nekim učenicima

se ostvarila i ve-

lika želje- na nekoliko minuta pos-

tali su poštari.

Proljeće je stiglo u zavičaj i u 2.b

razred.

Naučili

smo što

rade ljudi

u prolje-

će, što se

događa s

životinja-

ma i biljkama te kakvo je vrijeme.

U naš razred su doletjele i ptice

raznih oblika i boja koje su pronaš-

le sigurno utočište u učionici 2.b

razreda.

Štrumfovi na LIDRaNo-u

DRAMSKA GRUPA 2. B RAZREDA OVE JE GODINE OSMISLILA

DRAMSKO SCENSKU IGRU ŠTRUM-

PFOVA U EPIZODI PAMET I SOL.

SVOJ SU NASTUP PREZENTIRALI NA

ŠKOLSKOJ BOŽIĆNOJ PRIREDBI UZ

VODITELJICU SANDRU BULAJA.

NASTUPILI SU KAO GOSTI NA

STRUČNOM SKUPU 20. SIJEČ-

NJA,2012. U ORGANIZACIJI ŠKOL-

SKE KNJIGE.

PREDSTAVLJALI SU SVOJU ŠKOLU NA LIDRANU UZ VODITELJICU

KRISTINU MARKOV POKROVAC GDJE SU POKAZALI SVU SVOJU RA-

ZIGRANOST.

SUDJELOVALI SU I NA PRVOM FESTIVALU ŠKOLSKIH MASKI U

GARDEN MALLU 12.2.2012.GDJE SU BILI POSEBNO ZAPAŽENI.

I OVE SU GODINE IMALI VELIKU PODRŠKU SVOJIH RODITELJA U

IZRADI KOSTIMA I NAVIJANJU NA NASTUPIMA.

Obilazili smo prometnice

S razredom smo krenuli autobusom do autobusnog kolodvora. Na

autobusnom smo kolodvoru obišli blagajnu, informacije, garderobu

i vozni red. Zatim smo istim autobusom se vozili do glavne pošte.

Dio razreda je otišao prvo razgledati željeznički kolodvor, a dio

glavnu poštu. U pošti smo upoznali dva zanimljiva vodiča. Zvali su

se Renato i Renata. S njima smo razgledali cijeli poštu. Poslije smo

nešto pojeli i zamijenili smo se s drugim dijelom razreda. Željez-

nički smo kolodvor obišli na najvažnijim dijelovima. Ušli smo u vlak,

kondukter nam je pregledao karte i krenuli smo! Najednom smo

stali i čekali cijeli školski sat. Kondukter nam je javio da je vlak u

kvaru. Po nas je

došla lokomoti-

va i vratila nas

na željeznički

kolodvor. Na

željezničkom

kolodvoru nas

je čekao drugi

vlak. Taj nas je

vlak doveo do

Velike Gorice.

U Velikoj Gori-

ci nas je dočekao autobus i doveo do zračne luke. U zračnoj luci

smo prošli kontrolu i busom po pisti gledali kako zrakoplov polije-

će. U školu smo se vratili zadovoljni i veseli.

2.c

Maškare u 2.a

Foto: D. Vlahek

FOTO: S.Bulaja

21

MOJA PRIJATELJICA ENA

Ovo je moja najbolja prijateljica Ena.

Ena ima osam i pol godina. Nizak i mršav rast Enu čini

malenom. Enino lice je bucmasto, simpatično i nasmi-

jano. Oči su joj tamno smeđe, strašno živahne i okru-

gle. Kosa joj je svjetlo – smeđa i ravna. Ruke su joj

mršave i kratke, a noge također kratke i hitre. Odje-

ća koju Ena najčešće nosi je šarena košulja sa cvjeti-

ćima i tamno roze traperice. Ostale osobine Ene su:

pristojna, zabavna i smiješna, a jako se voli baviti

sportom, čitati, pjevati, plesati, svirati pijano i voli

matematiku.

Ja volim Enu jer je ona jako dobra i nikad me ne bi

izdala, a kod nje mi se sviđa to što je dobra, nježna i

vrijedna našega prijateljstva.

Teuta Galešić, 2 c

ZEMLJA IZ MAŠTE

ŽIVIO BIH NA NOGOMETNOJ PLANETI. TA CIJELA

PLANETA PREKRIVENA JE NOGOMETNIM TERENI-

MA. TAMO BI SVE BILO ČISTO. AKO BI NETKO BA-

CIO SMEĆE NA POD MI BI TO POČISTILI JER NE

MOŽEMO IGRATI. TAMO BI SAMO IGRALI NOGO-

MET. SVI BI BILI SRETNI. NOGOMET BI BILA NAJ-

BOLJA ZABAVA.

IVAN DŽANIJA,2.A

ZEMLJA NA KOJOJ BIH ŽELIO ŽIVJETI IZGLEDA

OVAKO: SMEĐA JE, PUNA SUNCA, PUNA SVJETLA I

PUNO OTOKA I BRODOVA.TREBA IMATI PUNO PLA-

ŽA, PUNO MORA I GUSARA.TO JE MJESTO GDJE

TREBA BITI PUNO DVORACA I KULA.

TOMISLAV SENJANIN, 2.A

MOJA ZEMLJA IZ MAŠTE BILA BI ZEMLJA NOGO-

META. BILA BI TO NAJBOLJA ZEMLJA NA SVIJE-

TU. IMALA BI NAJVIŠE LOPTIJU.

LEON NEJAŠMIĆ, 2.A

ZEMLJA IZ MOJE MAŠTE JE ZEMLJA PECANJA U

KOJOJ JE SVE TIHO, MIRNO, PTIČICE PJEVAJU,

VAL UDARA O KAMENJE, SAMO SE JEDE PEČENI

KRUMPIR I PEČENA RIBA.

JAKOV NOVOSEL, 2

MOJA ZEMLJA IZ BUDUĆNOSTI JE ZEMLJA IGRI-

CA. U SVAKOJ KUĆI JEDAN KOMPJUTER. KOMPJU-

TERI BI BILI NAPRAVLJENI OD TELEVIZORA. GLE-

DALI BI I IGRALI IGRICE KAD GOD POŽELIMO!

LUKA ŠIMIČIĆ, 2.A

MOJA ZEMLJA BI BILA PUNA CVIJEĆA. IMALA BI

OBLIK ZVIJEZDE. SVE BI BILO PUNO LEPTIRA. BI-

LO BI TAMO I ŠARENIH ZGRADA. NE BI BILO AU-

TA JER ONI ZAGAĐUJU OKOLIŠ.

ANA HORVAT 2.A

ŽELIO BIH ŽIVJETI NA ZEMLJI U KOJOJ JE SA-

MO PRIRODA, NEMA AUTA, ZAGAĐIVAČA OKOLIŠA,

NEMA TVORNICA, OTROVA I DIMA. ZRAK JE MIRI-

SAN I SVEŽ.

NIKOLA MARINOVIĆ, 2.A

Helenea Kičema, 2.b

Teuta Galošić, 2.c

DOROTEA I PETRA, 2.c

22

Jako dobro kuham.Jako sam vruć,a za djecu opa-san.Koriste me najčešće mame,ali ponekad i tate.

Helena Kičema 2.b

Jako dobro kuha i jako je vruć.

Djeca se ne smiju s tim igrati.

Mame i tate ih koriste

Leonarda Hunski 2.b

Grije hranu,peče kokice.

Ima minute i sekunde.

Svijetli dok radi i daje znak kad je gotova.

Patrik Kunštić 2.b

Taj kućanski aparat pere odjeću.

U taj aparat treba prašak da bi radio.

Aparat o kojem se govori treba dugo raditi.

Marin Bubalo 2.b

Preko njega se slušaju

Svakakve pjesme.Možeš mu pojačati

i stišati zvuk.Što je to?

Patrik Landeka 2.b

Od kuta do kuta

On prašinu guta.

Bile to špagete ili sasvim nešto

Treće on uvijek

Nešto u smeće meče.

Za surlu se vuče

Stepenice ga muče.

Jakov Glavač 2.b

Uvijek je na

hladnom.Ima

jedna velika i

jedna mala

Vrata.U njemu stoji hrana

Ela Mihelčić 2.b

Iz mene se širi neodoljivi miris kolača.

Ne smiješ mi prići jer ćeš se opeći.

Kod mene nema zime,recite mi moje ime!

Kristijan Matešić,2.b

Male zagonetke

Za mene je ljubav... ...prekrasna stvar. Patrik Landeka 2. b

...toplina i ...dobrota. Matej Šoštarić 2. b

...kad joj nešto poklonim, kada joj pomažem pisati zadaću i tako da

je grlim. Patrick Kunštić 2. b

...davanje. Kad nekome nešto dajem, poslije se osjećam sretno, ma-

kar sam to dobio za rođendan. Roko Domović 2.b Ela Mihelčić

Kako je Ana kupila kruh

Jednog je dana Ana išla kupiti kruh. Izašla je van i vidjela kako se nebo oblači. Zatim se vratila kući da uzme kišob-

ran. Kada je opet izašla van počela je snažna oluja. Putem je išla do pekare i srela čudnuglistu koja je sporo puzala

do jednog lista.Ana je pitala kako se zove,a glista odgovori da se zove Lana. Djevojčica odgovori da se zove Ana.

Ana glisti kaže da ide u pekaru kupiti kruh i zatim se Ana oprostila od gliste i krenula dalje. Oluja je bila tako jaka

da je kišobran odletio do male šumice.Putem do male šume srela je sovu.Stara mudra sova upita Anu kako se zo-

ve,djevojčica odgovori sovi da se zove Ana. Mudra sova reče da se zove Marija. Sova ju pita kuda ide, a Ana kaže

da ide kupiti kruh. No izgubila je kišobran pa ga je htjela potražiti. Ana kaže sovi da mora pronaći kišobran i tada

se pozdravi sa sovom. Malo poslije,Ana ugleda kišobran u paukovoj mre-

ži. No mrežu je čuvao strašni pauk. Ana upita pauka može li joj vratiti

kišobran? Pauk joj nije htio vratiti kišobran.Ana zatim kaže da postoji

pouka da nikome nesmijemo krasti jer nikad nećemo imati prijate-

lje.Pauk je poslušao Anu i vratio joj je kišobran. Kad je došla do pekare,

vidjela je veliki red. No dok je gledala u red,došao je pas lutalica i uzeo

joj kišobran. Kupila je kruh i vidjela je da nema kišobrana Vidjela je gni-

jezdo i pticu u njemu. Ana se sprijateljila s pticom i zajedno su krenule

potražiti kišobran. Pronašle su ga u pećini s psom. Pas Ani vrati kišobran

i od tada su postali najbolji prijatelji.

Kristijan Matešić 2.b

Ela Mihelčić, 2.b

Ela Mihelčić, 2.b

23

Naši trećaši

POSJET HTV-u

U petak 23.03.2012. posjetili smo Hrvatsku radio televiziju. Naša grupa se najprije igrala u parku, dok

je druga krenula u obilazak. U parku smo se ljuljali, penjali u drveni

brod i zraklopov i spuštali niz tobogan. Nakon toga smo bili u zgradi

Hrvatskog radia. Prvo smo otišli u sobu za radio drame. Saznala sam

da režija može spikeru promijeniti glas. Poslije smo bili u „gluhoj

sobi“. „Gluha soba“ se zove „gluha soba“ zato što kada nešto kažemo

nema jeke. Hodnicima smo došli do dijela zgrade gdje se nalazi Hr-

vatska televizija. Bilo mi je zanimljivo vidjeti studio gdje se snima

emisija „TV-vrtić“. Voditeljica u toj sobi, čiji su zidovi i pod plave

boje, sjedi na plavoj klupi.

Uz pomoć računala i snima-

telja mi na našim kućnim te-

levizorima vidimo voditeljicu

kako sjedi na stablu. Posjetili smo i studio gdje se snima

„Dnevnik“. Najviše mi se svidjela maketa grada Rima.

Paula Čulić, 3.b

Bili smo zaljubljeni, imali simpatije, igrali se, obećavali, razgledava-

li, osjećali...

U špilji Veternici družili se sa šišmiši-

ma, sjedili u Hrvatskom saboru, raz-

gledali Muzej grada Zagreba, bili i na

Hrvatskoj radio-televiziji, a kraj tre-

ćeg razreda završili na Velom Lošinju

u školi u prirodi.

Današnji zadrugari Za lektiru smo trebali pročitati dječji roman Mate Lovraka „Vlak u snijegu“. Najviše mi se svidjela sloga malih

zadrugara. Razumišljala sam o tome kako je to nekada bilo drugačije nego danas. Puno se toga promijenilo, ali

mislim da se mi kao djeca ipak nismo puno promijenili. Danas imamo mobitele, kompjutere, playstation i druge

igrice, ali i dalje se volimo igrati i izmišljati nove igre. Razmišljala sam o tome, kada se moj razred slaže i ponaša

kao pravi zadrugari. Mislim da smo mi pravi „zadrugari“ kada pripremamo završnu priredbu za roditelje. Tada

smo svi složni jer svi želimo da sve ispadne lijepo i da nitko ne učini neku pogrešku (što je nemoguće jer dečki

uvijek zabrljaju). Evo kako se pripremamo za priredbu pred roditeljima: najprije svatko kaže svoj prijedlog, a on-

da od toga napravimo program za priredbu. Mi smo i voditelji programa. Svatko najavi barem jednu točku. Zatim

nam učiteljica umnoži papire po kojima učimo voditi i najavljivati točke programa. Eh, a sad je na red došao onaj

najteži dio: naučiti i izvježbati svoju točku. Pri vježbanju našeg malog programa ima smijeha i tuge, prepirki i slo-

ge, neposluha i dobrote, a najčesće ima nestrpljivosti. Ne možemo dočekati da nas roditelji vide. A kada dođe taj

dan, svi bi najrađe propali u zemlju. Od straha i srama. Ali ipak, s druge strane oči nam sjaje i obrazi se crvene jer

smo sretni i ponosni na sebe. Došli su nas gledati roditelji, djedovi i vesele se na našoj priredbi. Dok nastupamo,

naravno netko padne ili pogriješi, ali to nam nitko ne zamjera. Kada program završi, malo smo tužni jer više neće

biti veselih proba, ali znamo da ćemo sljedeće školske godine opet uživati u pripremanju nove priredbe. Jedva

čekam! Donatella Krajinović 3B

Foto: M. Ilić

Foto: M. Ilić

Foto: M. Ilić

24

Moja simpatija

Moja simpatija je jedna lijepa djevojčica. Ima dugu smeđu kosu. Ima predivno lice. Prava je prijateljica. Ne

voli biti prva u svemu. Njezina omiljena životinja je konj, a omiljena joj je ljubičasta boja. Voli biti u društvu.

Pravedna je. Za Valentivo bih joj poklonio pjesmu o ljubavi. Ne volim je samo zbog ljepote već i zbog dobro-

te. Voli se družiti i s curama i s dečkima. Volim ju svim svojim srcem. Koji puta mi se čini da i ona meni s

osjećajima hoće reći da me voli. Kada mi je loše ona me pogleda i pomogne mi. Mislim da smo savršen par.

Karlo Firis, 3.c

Ja imam simpatiju, zove se Marko. On mi se sviđa, zato što je zabavan, sladak, zanimljiv, dobar i pametan.

Kad sam ga upoznala svidio mi se na prvi pogled. Jako brzo smo se sprijateljili. Jako je dobar prema svima.

Možda će doći kod mene prije Valentinova, jedva čekam, on živi u Varaždinu pa ga često i ne viđam. Dobar je

prema meni i ja prema njemu. Htjela bih mu pokloniti nešto za Valentinovo i priznati svoje osjećaje. Ali to

neću moći zbog dvije stvari, na Valentinovo će biti u Varaždinu, a i sramim se to učiniti.

Saša Sladić, 3.c

Ja nemam simpatiju ali sam ju imao. Ona je lijepa, druželjubiva, šaljiva, simpatična, dobrta, radosna i rado

pomaže svima. Jednoga dana sam se samo odjednom zaljubio u nju, bez razloga, samo mi je došlo. Igrali smo

se, skupio sasm hrabrosti rekao joj da sam zaljubljen u nju. Tada sam dobio svoj prvi šamar (ali ne onaj pravi).

Tada sam shvatio da ona nije moj tip. Od tada se više nisam družio s njom. Sada smo prijatelji. Mislim da se

lijepo ponašamo jedno prema drugome.

Alan Jerbić, 3.c ŠTO RADE ŽIVOTINJE

Jedan je slon svirao,

Jedna je mačka vozila Bubu.

Jedan je miš išao na pir,

Jedna je riba pala u vir.

Jedna je krava pisala priče,

A lav joj cijelo vrijeme na uho

riče.

Jedna je koza igrala šah,

Jedan je magarac jeo grah.

To istina je prava,

Šapuće nam trava.

SARA BARIŠIĆ 3.B

ČESTITAMO ZVONU

ŠTO RAZVESELI UČIONU.

ČESTITAMO PROZORU

NA LIJEPOM OBZORU.

ČESTITAMO PROZORIMA SVIMA

JER SU ODOLJELI NAŠIM NAPADIMA

I ŠTITE NAS KAD JE ZIMA.

ČESTITAMO PLAKATIMA

JER SU S NAMA NA SVIM SATIMA.

ČESTITAMO PUNOM ORMARU

ČIJA JE BRAVICA UVIJEK U KVARU.

ČESTITKE SVIM ORMARIMA

JER NAĐU MJESTA NAŠIM STVARIMA.

ČESTITAMO ŠKOLSKOJ KLUPI

ŠTO NAS CIJELI DAN TRPI

I IZDRŽI KAD JE NETKO LUPI.

ČESTITAMO PLOČI

ŠTO SE STALNO MOČI

I ZNANJE U GLAVU PRETOČI.

ČESTITAMO KREDI

JER UČENIKOVU MAŠTU SLIJEDI

I PLOČU UREDI,

TRUDI SE DA NAŠE ZNANJE NE IZBLIJE-

DI.

ČESTITAMO SPUŽVI

JER SE UVIJEK SNAĐE U GUŽVI.

ČESTITAMO PARKETU MI

JER PO NJEMU TRČE SVI.

ČESTITAMO KOŠU ZA SMEĆE

KOJI SKRIVA TAJNE SVE VEĆE.

ČESTITAMO KISTU

ŠTO RAZNOSI BOJE PO LISTU.

ČESTITAMO GUMICI

NA OBRISANOJ GREŠKICI.

ČESTITAMO LIJEPOM CVIJEĆU

JER NAŠEM RAZREDU DONOSI SREĆU.

ČESTITAMO KNJIZI MI

JER IZ NJE UČIMO SVI.

ČESTITAMO UČITELJICI,

NAŠOJ PRIJATELJICI

JER JE PRIMJER DJEČICI

I UČI NAS MATEMATICI.

ČESTITAMO UČITELJICI EMINI

ŠTO NAŠE ZNANJE DRŽI NA VISINI

I ŽELIMO DA NOVOGODIŠNJE PRAZNI-

KE

PROVEDE U KINI.

ČESTITAMO VRIJEDNOM ĐAKU

ŠTO IMA PAMET JAKU

I ZNA NAPISATI ZADAĆU SVAKU.

ČESTITAMO SVIM ĐACIMA

ŠTO SU PRVACI U ZADACIMA.

ČESTITAMO NAŠOJ ŠKOLI

JER SVOJE UČENIKE JAKO VOLI!!!

3. a

Petra Vila, 3.c

Razredna čestitka

25

Neispunjeno obećanje

Moji roditelji su bili na poslu. Kod kuće sam bila sama. Stan je bio jako neuredan. Mama me nazvala na

mobitel i zamolila da pospremim stan. Obećala sam joj da će kada dođe kući sve biti pospremljeno. Tada

sam prvo napisala zadaću i gledala televiziju. Na obećanje sam zaboravila. Cijelo sam se vrijeme zabav-

ljala. Mama se vratila kući, a stan je ostao nepospremljen. Mama se nije previše ljutila, ali je bila tužna,

razočarana. Osjetila sam to u njenom glasu. To je bilo samo jedno od mojih neispunjenih obećanja. Bilo

mi je žao što nisam obradovala mamu.

Laura Margetić, 3.c

Dolazeći neki dan iz škole srela sam baku ispred stana. Zamolila me da odem do trgovine nešto kupiti.

Obećala sam da ću to obaviti čim ručam. U stanu su me zaokupile igrice i televizija. Vrijeme je brzo pro-

letjelo. Zaboravila sam na obećanje. Veselo sam izašla van i naišla na baku koja se vraćala iz trgovine.

Više nisam bila vesela. Uzela sam joj torbu iz ruke. Čekala sam njezino jadikovanje i gunđanje, ali nije ga

bilo. Bilo me još više sram. Odlučila sam da ću svako svoje obećanje ispuniti. Nadam se da ću u tome us-

pjeti.

Helena Komad, 3.c

NEISPUNJENO OBEĆANJE

Moja soba je ponekad neuredna. Po podu i

stolu su pobacane knjige i igračke, a

onda moja sestra pusti 3 skočimiša van, pa oni

svuda trčkaraju. Ali, ja se nisam na to

obazirao. I tako mi je tata jednoga dana rekao da

pospremim sobu, a ja sam mu obećao da

ću je pospremiti.

Rekao sam mu da ću je kasnije pospremi-

ti, pa sam otišao čitati Harry Pottera.

Tako je vrijeme prolazilo, a ja sam zaboravio da

moram pospremiti sobu. Nakon pola sata

došao je tata i pitao me jesam li pospremio sobu.

Tek sam se tada sjetio i morao sam mu

reći da nisam. On se naljutio i dao mi kaznu da ne

smijem ići na kompjuter tjedan dana.

Bio sam jako tužan i odmah sam pospre-

mio sobu. Naučio sam da uvijek treba

održati obećanje, a posebno kada treba pospremi-

ti sobu.

Mislav Maljković, 3.a

SVAĐICA

PEREC: Hej ti , kruše, ja sam perec!

KRUH: Bok, perec!

PEREC: Ja sam ukusniji jer sam slaniji i djeca me vole jesti.

KRUH: Ti to misliš. Ja sam zdraviji i na mene se može mazati pu-no namaza.

PEREC: Ali ja sam jako zgodan i imam lijepi oblik. Lijepo sam sa-vinut.

KRUH: Pa šta, ja mogu biti različit: kukuruzni, raženi, crni, bijeli i sa sjemenkama.

PEREC: Ja imam po sebi sol i to je moj ukras. I zato sam ja finiji.

KRUH: Pa imam i ja ukras: sjemenke buće, suncokreta, lana i pšenice.

PEREC: I kako ćemo saznati tko je najfiniji, najljepši i najukrašeni-ji?

(Uto dolazi francuski kruh.)

FRANCUSKI KRUH: Ja sam među vama najveći i najduži kruh i možda sam zato i najljepši, ali to uopće nije važno.

KRUH: Kako to nije važno?

FRANCUSKI KRUH: Pa zato što smo svi jednako zdravi i fini!

Kraj!

TEA ZORKO, 3. a

Laura Margetić, 3.c

Ante Rončević, 3.b

26

Naši četvrtaši

Zašto volimo školu?

Ja sam učenik 4.A razreda.Imam i najbolje prijatelje u školi. U mom razredu vlada moja najdraža uči-

teljica Jagoda. Moja škola je jako stara. Tete kuharice rade super jela a najdraže jelo mi je tijesto sa

sirom i šećerom. Jako volim svoju školu a kada narastem i odem iz nje, uvijek ću je se sjećati! (DOMINIK

DAVIDOVIĆ, 4. A)

Idem u 4. A razred. Imam najbolju učiteljicu na cijekoj pleneti Zemlji. Došla sam ove godine u ovu novu

školu. U novoj školi su i novi prijatelji dobri, puno se Družimo, igramo i zazamo. Moram vam reći jednu

malu bitnu tajnu :ŠKOLA MLADOST JE ZAKON!!! (MAJA MARIJA VUJICA, 4.A)

Ja volim školu jer u njoj imam prijatelje i prijateljice. Neki su ponekad zločesti ali nema veze. Bez njih

se osjećam usamljeno, kao da sam sama na svijetu.

Volim školu i zato jer u njoj imamo dobru i pametnu učiteljicu. Dobra je jer se s nama uvijek šali i zaza.

Naša učiteljica se svaki dan jako lijepo obuče i našminka. (PAULA SEUČEK, 4.A)

Što najviše voliš u školi? Koji ćeš školski događaj pamtiti?

Pamtit ću Crikvenicu i Novi Vinodolski, frendove i sve lijepe trenutke, dobre ocjene i timski rad na radi-

onici. (Sara, 4.b)

U školi najviše volim to što imam dobru učiteljicu. (Arna, 4.c)

U školi najviše volim prirodu. (Patrik, 4.c)

Pamtit ću moj razred sa puno dobrih prijatelja i puno lijepe zabave. Pamtit ću izlete na more i u parkove.

(Dominik, 4.b)

Uvijek ću pamtiti učiteljice i prijatelje, produženi boravak i lagane zadatke. Najbolji mi je bio četvrti

razred zbog težih zadataka. (Sven, 4.b)

U školi najviše volim veliki odmor. ( Matej Tino, 4.c)

U školi najviše volim dane kad nema zadaće ( Matej, 4.c)

Uvijek ću pamtiti osjećaj prvog školskog dana. (Ema, 4.c)

Pamtit ću put u Novi Vinodolski i Crikvenicu, dobre prijatelje, smijanje pod satom i učiteljicu. (Luka, 4.b)

Jednom su dječaci donijeli instrumente u školu i prekrasno nam zasvirali. (Lucija, 4c)

Što očekuješ u petom razredu? Očekujem puno novih i zanimljivih profesora. (Arna, 4.c)

BILI SMO U NOVOM VINODOLSKOM

Jednog ponedjeljka moj razred i ja krenuli smo na put u Novi Vino-

dolski. Sa sobom sam ponio novce, odjeću i hrau. Bio sam jako sretan

i uzbuđen što idemo na more. U autobusu sam sjedio sa Tinom. Pričali

smo i gledali kroz prozor.

Jednom smo stali da se od-

morimo i pojedemo sendvi-

če. U Novom Vinodolskom

smjestili smo se u sobe. Bio sam u sobi s dečkima. Bilo je za-

bavno i veselo. Po danu smo učili i kupali se. Navečer smo odla-

zili u disko, a poslije na spavanje. Svaki dan smo pisali dnevnik.

Nakon pet lijepo provedenih dana vratili smo se u Zagreb.

Foto: I.Š.

Foto: I.Š.

Matej Keglević, 4.c

27

NAJDRAŽI PRIJATELJ

Moj najdraži prijatelj je smiješan i šaljiv. On je jako visok i mršav. Volim se

Igrati s njim i zajedni često igramo košarku. Jedino ne navijamo za isti klub

pa često raspravljamo oko toga. Ali kad je najteže u školi, on mi uvijek pomogne i

ja bih radije sebi dao jedinicu nego da je on zbog mene dobije. Takav je moj naj-

draži prijatelji iz razreda a zove se DARIO!

PAVLE RADOŠ, 4.A

Ja u razredu imam mnogo prijatelja i prijateljica. Sa svima se igram ali najdraže

su mi Paula, Tea i Ella.

S Paulom se najviše volim rolati poslije škole, s Teom volim pričati pod odmorom

Ali i pod satom! A Ella? S njom se volim smijati do beskraja i igrati igrice na kom-

paču. S njom se super slažem i sjećat ću se nas i kad budem bakica.

MARINKA ŠEPAROVIĆ, 4. A

Ja sam ELLA i idem u 4.A razred.Moija najdraža prijateljica zove se Adrijana.

Često zajedno učimo i idemo van. Iako ne sjedimo blizu, pod odmorom

Izbrbljamo što smo taj dan napravile ili što nam se dogodilo. Nekada se malo posva-

đamo ali nam je odmah žao pa se drugi dan opet pomirimo. Pošto smo prave prija-

teljice,sve lijepo riješimo razgovorom .

ELLA RAŠKAJ MATKOVIĆ, 4.A

U POLICIJSKOJ POSTAJI

Moj razred 4.c išao je u posjet policijskoj postaji. Po dolasku dočekao nas je policajac koji nam je poka-

zao policijski kombi u kojima se prevoze ljudi koji nisu znali reći NE. Unutrašnjost kombija se sastoji od

željeznih klupa i rešetaka. Prostor se zatvara željeznim rešetkastim vratima te vratima kombija kako bi

se spriječio bijeg. Nakon pregleda kombija ušli smo u policijsku postaju, u ured u kojem se zaprimaju

pozivi građana. Policajac koji zaprima pozive obavještava svoje suradnike na terenu o pozivu i na koju

adresu moraju otići. U drugoj prostoriji dvojicu dječaka obukli su u odore u kojima policajci čuvaju red.

Poslije smo imali zanimljivo predavanje o policijskom poslu. Saznao sam da je Hrvat Ivan Vučetić 1884.

Godine otišao raditi kao policajac u Argentinu. Zaslužan je za izum daktiloskopije kojeg se koristi i da-

nas za identificiranje osoba po otiscima prstiju. Ivan Vučetić umro je 1925. Godine u Argentini.

Kasnije smo slušali i gledali o ponašanju i stanju narkomana. Naučio sam da će ti „prijatelj“ prvo ponuditi

drogu besplatno. Tek kada kada postaneš ovisan počet će ti naplaćiva-

ti.

Posjet policiji mi se jako svidio i želio bih ga ponoviti. Razmišljao sam o

svemu što sam tog dana saznao i odlučio sam da kada odrastem ću biti

policajac.

Mihovil Rukavina, 4.c

Život je ljepši... ...kada se zajedno družimo, ispunimo radni dan, napravimo nešto dobro

pa nas netko pohvali i onda smo sretni (Filip, 4.b)

...kad se družim sa Sarom, kad se smijem, kad pomažem drugima (Ana,

4.b)

...kad se igram s prijateljima, kad si u društvu, kad pomažeš (Niko, 4.b)

...kad imaš prijatelje, kad imaš znanje, kad živiš! (Nikolina, 4.b)

...kada pomognem prijatelju ako nešto ne zna ili ako ga netko na bilo koji

način izaziva, kad odem u kino s obitelji, kad iznenadim baku nečim i

onda smo sretniji (Dominik, 4.b)

Moj pas Moj pas je bijele

boje poput snijega.

Jako je malen i uši

mu vise kao visibabe. Ima

male zube kao mrvice kru-

ha. Iznad njih strši crna

njuškica. Oči su mu poput

dvije pikule. Šapice su mu

male i mekane. Repićem ma-

še kao lepezom.

Mala bijela loptica

danju i noću skakuće po mo-

me stanu. Klara Marić, 4.b

Monika Mihovilić, 4.b

28

ORIGAMI

Pred kraj prošle godine u 4.c došla je televizijska ekipa. Tema je bila

origami koji je posebno zainteresirao našeg prijatelja Marina. On

nam je objašnjavao kako se radi origami i pokazao sve što je već sam

izradio. Bila sam među učenicima koji su u knjižici radili origami i ti-

jekom snimanja

odgovarala sam

na pitanja ured-

nice.

Nakon par mje-

seci pojavili smo

se na televiziji u

Obrazovnom

programu. Gle-

dali smo se. Bili

smo baš smiješ-

ni, a najsmješni-

je je bilo kada su uz moju sliku i izjavu napisali da se zovem Lea. Pu-

nih tjedan dana škola me zvala Lea. To ću uvijek pamtiti.

Arna Grabar, 4.c

TRI MJESECA BEZ ŠKOLE

Već sam tri mjeseca bez škole, ali nisam na praznicima. Bolesna sam.

Bolest ne znači da možeš zaboraviti školu. Svaki dan mi mama govori da

vrijeme kada mi je bolje iskoristim za učenje. Taman kad me prestane

boljeti glava, a računalo zove, mama spominje školu. Moraš učiti povi-

jest Hrvata! Štrebam godine, stoljeća, imena… Na kraju mi se sve po-

brka. Ipak, nedostaje mi škola, prijatelji, prijateljice, učiteljica. U

školi se uvijek nešto događa. Mi cure uvijek imamo o čemu pričati, ig-

ramo se veselimo.

Kad si tri mjeseca bez škole sve ti nedostaje. Čak i školska ploča. Ena Lasić , 4.c

ŠIŠKO U četvrtom razredu počeli smo raditi slikovnicu o Šišku. Šiško je mali

šišmiš s šiškama. Kako je ovo Međunarodna godina šišmiša učiteljica je

odredila da baš Šiško bude glavni lik naših slikovnica. Ipak, svatko od

nas slika jednu Šiškovu zgodu. Završene slikovnice predat ćemo ih knji-

žničarki. Na kraju će poznati pisci odrediti čija je slikovnica najbolja.

Jedva čekam završiti svoju slikovnicu pa da vidim što će biti s njom.

Ema Šulentić,4.c

Moj grad

Lijep li je moj grad,

u njemu voli živjet' svak.

Pun je velikih i malih zgrada,

veselo je u njem kad kiša pada.

Tramvaj vozi po cijelom gradu,

pozna on ulicu svaku.

Na Kamenitim vratima svijeća puno go-

re,

a top puca točno u podne.

Katedrala seže sve do neba,

a ban elačić sa Trga nas gleda.

Od Markove crkve krov se šareni,

dok ulične lampe svjetlo treperi.

Parkovi puni dječjeg su smijeha,

dok budno oko majke ih gleda.

U školama se lijepo uči,

kako bi bili znanja puni.

O, lijep li je moj grad,

moj Zagreb, tak imam te rad!

Domagoj Svečnjak, 4.b

Primanje i darivanje

Ja volim i primati i darivati.

Kada nešto primam osjećam se

jako lijepo, prihvaćeno i ponosno. Vjeru-

jem da se tako osjeća i ona osoba koja

mi nešto daruje. Prihvaćam sve poklone

– i odjeću i obuću i igračke, slatkiše, ula-

znice, pozivnice, ma može i jedan veliki

i iskreni zagrljaj. Kada nekome nešto

darujem super se osjećam jer znam da

sam usrećila tu osobu.

Najviše volim kada sama napra-

vim dar koji darujem jer znam da sam

uložila puno truda, vremena i ljubavi.

Ana Žigić, 4.b

Foto: I.Š.

Tia Hunski, 4.a

Paula Seuček, 4.a

29

Viši razredi HRAST U JESEN

Šumi, šumi, šušti jesen.

Hrast kraj puta stoji gol, zanesen.

Sanja ljepše dane.

Kada će mu opet šumiti krošnje i biti

zelene grane.

I u njemu svijati ptice svoja gnijezda.

I leptiri hvatati vrh zvijezda.

Jakov Rogić, 5.b

PRIJATELJSTVO

Bilo je ljeto. Djevojčica Ivana jedva je čekala da izađe van u park sa svojom najboljom pri-jateljicom Sarom. Ivana se obukla,trkom izašla iz kuće i odjurila u park. Sara je došla u park, ali nije bila sama kako su se ona i Ivana dogovorile. Ivana je bi-jesno odjurila kući. Prošlo je više od tjedan dana, a Ivana i Sara nisu ni razgovarale. Jedno prekrasno jutro Sara je odlučila otići kod Ivane da se ispriča. Zazvonilo je zvonce na vratima Ivanine kuće. Otvorila je Ivanina mama i ugledala Saru te rekla: "O, Sara, pa ti si došla?" "Da jesam. Može li Ivana doći da idemo u park kao nekada?" - upitala je Sara. Ivanina majka dražesno ju je pogledala i pozvala da uđe. Ivana je sišla i ugledala Saru i počela plakati od sreće. A Ivanina majka je rekla: "Zagrlite se, pa niste se vidjele više od tjedan dana zbog vaše glupe svađe". I tako su se Ivana i Sara zagrlile i od-jurile u park, ali same i porazgovarale o svemu ovome. Klara Mormil 5.A

Čemu se radujem

Radujem se svakom danu jer svaki dan

je nova pustolovina.

Radujem se završetku osnovne škole i

upisu u srednju školu te upoznavanju

novih prijatelja. Radujem se druženju

sa sestrom i grudanju. Radujem se vru-

ćim ljetnim praznicima, kupanju i što ću

vidjeti svoja dva prijatelja na moru.

Veseli me pomisao na zabavu i lijepe

trenutke koje ću provesti s njima.

Jedva čekam ostvarenje svih svojih

radovanja

Blanka Horvat, 8.b

KESTEN U šumu je stigla jesen,

a dozrio sam i ja - kesten.

Vjetar je povijao grane jako

Zaljuljao se i ja, na tlo pao.

Kotrljam se

i zaustavim se tek na šuštavom lišću.

Čekao sam, čekao i konačno dočekao.

Dotrčao je dječak sretno,

izbavio me iz moje kućice spretno.

Nosi me na dlanu kao dragulj pravi,

a ja sam sretan što sam na javi.

Juraj Pavković ,5.b

Roko Luka, 5.c

Kristijan Goldašić, 5.a

30

U proljeće vjetar najslabije puše,

te nježno grane

drveća njiše.

PRIJATELJSTVO

Prijateljstvo je sveta

stvar. Ono je jedina stvar koja se ne može kupiti, jed-

nako kao i ljubav. Kada se upleteš u nešto, jedino te

prijatelji mogu izbaviti. Ako se nađeš u sukobu s nekim,

prijatelji ti opet mogu pomoći. Recimo da nisi bio u školi

i propustio si nastavu, prijatelji ti mogu reći što su radili

taj dan i reći ti što je za zadaću. Postoji mnogo načina

kada ti prijateljstvo može pomoći, ali najvažnije je da se

imaš s kime družiti i zabavljati. Ali u nekim slučajevima,

prijatelji nisu baš druželjubivi i dragi. Neki prijatelji su

uvijek loše raspoloženi i ne žele razgovarati ni zabavljati

se. U takvim slučajevima bolje je naći nove prijatelje.

Dakle, pouka je da svatko može naći idealnog prijatelje.

Samo treba tražiti.

Juraj Pavković 5.b

Potraga Kad sam bila mala

Često sam stvari gubit

Znala.

Sadaa kad sam nešto veća,

Ne prati me ništa bolja sreća,

Često stvari gubim pa ih nađem

Za dan-dva.

A što u budučnosti me čeka

Možđa neka veča sreća

Možda nađem stvari sve

Što su se izgubile.

Lara Knezičić, 6.a

ZAGONETKA

Vodoravno leži

I nikuda ne bježi

On četiri noge ima

Djecu k sebi rado prima

Kada jutro dođe

Teško se iz njega pođe

To je: krevet!

Petra Šarić, 5.b

Dora Šikulec, 6.b

Domagoj Dobranić, 7.a

Nebom se šeću

oblaci plavi,

dok su listići mali

pupati stali.

Kristijan Goldašić 5.a

PROLJEĆE

31

Kada bi cipele same hodale

Kada bi cipele same hodale

Bile bi zaboravne Kada bi u dućan morale

Popis bi zaboravile

Kada bi došle u grad

Među njima bi nastao dar-mar A kada bi mozak dobile

Čak bi automobile vozile.

Davor Jakopic 5.B

PROLJEĆE

Zima polako odlazi

a proljeće nam dolazi.

Djeca se suncu vesele

a ptice se s juga dosele.

U šumi se život budi,

na polja izlaze ljudi.

Na nebu zvijezde trepću,

leptiri se vesele cvijeću.

Domagoj Đodan 5.B

PRIJATELJ MEDO

Po šumici zeko, traži svoju mamu, pa mu priđe medo, i kaže: „Ne idi u tamu“. Dođi sada ti u brlog malog mede da te vuk ne ščepa i slasno ne pojede.

Lana Čiš, 5.a

VALENTINOVO

Valentinovo je 14. veljače. Dan zaljubljenih. Svi koji vole poklja-

njaju poklone jedni drugima. Ljubav nije mala stvar, Već je kao

rad na farmi. Svakog jutra moraš krenuti ispočetka. Parovi svaki

dan moraju obnavljati svoju vezu kako bi bila jaka. Valentinovo mi

je poslije Božića najdraži blagdan. Ove godine mi nitko nije pok-

lonio dar, ali su mi zato prošle godine bile pune ruke. Pomalo mi je

bilo neugodno jer su ostale cure dobile manje darova. Moji rodi-

telji od mene i mog brata svake godine dobiju poklone, ali i mi od

njih.

Ljubav je kao staklo, ako ne paziš na njega može se razbiti.

Daria Laštre 6.a

Lovro Galović, 6.b

Nea Novosel, 5.b Iva Macan, 6.b

32

Ela Lučev, 8.c

Matilda Štilinović, 8.c

GODIŠNJA DOBA

Odjednom stiže promjena,

zelena, žuta, smeđa i bjelkasto rumena.

U zelenoj se priroda budi

životinje plešu i šume pokazuju svoje šarene

ćudi.

Žuta je žarkim suncem obasjana

i noću zvijezdama prekrivena.

Smeđa nam kestene dariva

i ukusne plodove otkriva.

Bjelkasto rumena prijatelje posjećuje

i ubrzo se njima pridružuje.

Marija Vešnik , 5.b

Prijateljstvo Prijateljstvo je predivno. Naravno, u prijateljstvu ima

svađa, tajni, igara i svega i svačega. Ponekad ćemo izraziti

svoje osjećaje, a ponekad ćemo ih tajiti. U ovome sastavku

ću govoriti o dva najbolja prijatelja Ivanu i Branimiru. Oni su

jednostavno bili nerazdvojni, često su se igrali i, naravno,

Branimir je stalno prepisivao zadaće od Ivana. Jednoga su

dana išli avionom u New York. Sve je bilo dobro dok se avion

nije počeo rušiti.

Od 924 putnika u avionu samo su Ivan i Branimir preživje-

li. Avion se srušio usred Crnoga mora, a pošto su oni bili tako

pametni, na nekih 100 metara visine iskočili su iz aviona u

more. Pošto su u to vrijeme bili zimski praznici more je bilo

ledeno. Naravno, vi već znate da je Ivan jako pametan, ali je

često znao biti zločest. Naime, on je u svojoj torbi držao

petarde. Ipak, petarde ne idu bez upaljača, zar ne? Ivan je

zapalio petarde i bacao ih u zrak tako da obalna straža sazna

njihov položaj.

Spasioci su spasili Ivana i Branimira te su ih odveli doma u

najljepši grad na svijetu - Zagreb. Znate, Branimir je jako

volio helikoptere, tako da je bio je jako uzbuđen kada je išao

kući jer je za njega letjeti u žutocrvenome helikopteru vrlo

velika stvar. Sigurno se još uvijek pitate kako su uspjeli izdr-

žati u hladnome moru bez ikakva izvora topline. Znate, njih

je grijala prijateljska toplina. To je najljepši izvor topline na

svijetu. Zato sam na početku i rekao da je prijateljstvo pre-

divno.

ZIMSKI UGOĐAJ U GRADU

Svake godine izmjenjuju se godišnja doba. Kada na vrata

pokuca hladna i tužna zima, pokucaju i brige.

Za svaki početak zime moraju biti pripremljena drva za

peć ili kamin koji će grijati naše domove. Na ulicama grada

polako sve dobiva snježni ugođaj. Grad prekriva bijeli omotač.

Sitne, male, svjetlucave pahuljice padaju sve jače. Djeca se ve-

sele zimskim radostima na snijegu, dok drveće koje je izgubilo

svoju krošnju i ostala mala živa bića tuguju za cvrkutom ptica,

zujanjem pčelica, prekrasnim bojama te sunčanom svjetlošću i

toplinom. Dječica onako mala i krhka svojim ručicama prave

snjegovića s lončićem na glavi, a stavljaju mu gumbiće kao oči i mrkvicu kao nosić. Sve više snjegovića ukra-

šava sve veći dio grada.

Marko Vrdoljak 5.a

Djeca se grudaju i sanjkaju hitrim sanjkama po brdašcima. Dje-

dovi i bake ne izlaze iz svojih toplih domova. Bake najčešće

pletu svojim unučicama tople, vunene vestice, a djedovi ubacu-

ju pokoje drvo u peć kada zatreba da bi bilo toplije.

Takav je život zimi, kada je hladno, bijelo…

Zimu nam je možda najljepše provesti sa šalicom toplog

čaja, umotani u mekanu dekicu pokraj kamina… Matea Gegić, 6. c

Ela Lučev, 8.c

33

SVAKI ČOVJEK IMA SVOJU SREĆU

Svaki čovjek ima svoju sreću. Za nekoga je sreća hrana, nekima je sreća odjeća. Drugima

je sreća godišnje doba ili film na televiziji. Nekima je pak sreća kompjutorska igrica ili novac.

Djeci je sreća kada vide svoje prijatelje i obitelj. Meni je od svega toga – ljubav najveća sreća.

Taj dečko je moja najveća sreća. Njegovo ime neću otkriti. On ima nebeske, plave oči.

Kada me pogleda, ja ne znam što bih od sreće. Njegov osmijeh je čudesan. Obožavam kada se

smije. Sve se dogodilo kada sam najmanje očekivala. Počeli smo se više družiti i gledati. Kad

me pogleda svojim čudesnim pogledom, rastopim se kao maslac. Stao je pored mene, a meni

je srce počelo jako lupati. Nisam mogla skinuti osmijeh s lica. Ja nisam zaljubljena u njega

zbog njegova izgleda nego zbog toga što je i on zaljubljen u mene.

Svaki čovjek ima svoju sreću, ali ljubav je, ipak, najveća sreća koju čovjek može imati.

Svatko će naći svoju ljubav, samo je treba potražiti. Lea Seuček, 6. c

Tko su pobjednici?

Pobjednici nisu oni koji imaju najviše medalja ili

najviše pobjeda. Pobjednici su oni ljudi koji bi dali sve

samo da bi postali nešto. Ako ne uspiju, bit će zadovoljni

sa sobom, zato što su barem pokušali nešto postići. To je

ona osoba koja će sto puta pokušati stati na noge i ako ne

uspije, ona neće prestati pokušavati dok ne uspije. Kada

odluči što uistinu želi, neće stati dok ne dođe do cilja. To

znači biti pobjednik, a ne zbog nekakve medalje ili

rezultata. Imati hrabrost znači suprostaviti se svojem

strahu. To pobjednici trebaju imati. To vođe trebaju

imati. Suprostaviti se svom strahu iako znaš da nemaš

velike šanse za pobjedu. Biti pobjednik znači imati srca i

hrabrosti i ništa drugo.

Moji samotnjački trenutci

Netko kaže da se u samoći okreneš sam sebi i preispituješ

se. To mi se rijetko događa. Ja u samoći žalim sama sebe jer su

svi tamo negdje, a ja ovdje tužna, ostavljena i zaboravljena.

Sama na svijetu, u sobi. Općenito jako žalostan i tužan

osjećaj napuštenosti i beznađa. Tada želim da je netko uz mene.

Nedostaju mi prijatelji. Čak mi nedostaju zabrane i svađe dosad-

nih roditelja.

Poželim u tom mračnom tunelu samoća tračak svjetlosti,

bar jednu zraku sunca kao npr. poziv: ˝Marta, što radiš ?˝ Ali,...

ništa. Zidovi mi se približavaju i počinju me gušiti, u ormaru su

zli duhovi, radijator kuca kao zubi kostura u filmovima strave, a

´sred te scene- ja.

Ima trenutaka kada ti suze jednostavno dođu na oči. To su moji

samotnjački trenutci.

Marta Brkljačić 7.b

Ana Glavaš, 8.a

Mia Čičak, 8.c

Filip Žutić, 8.b

34

DAN BEZ VIJESTI

Jednoga dana… Ništa se nije dogodilo. Bio je to dan kao i svaki drugi. Ustvari, to je bio tako običan dan

da je postalo čudno.

To je bio dan kada se zapravo ništa iznimno nije dogodilo. Nije bilo značajnih bitki u ratovima koji se

trenutačno vode. To je bio dan bez terorizma ili ubojstava. Nije bilo poplave ili potresa. Nitko poznat nije um-

ro, rodio se ili najavio trudnoću. Nije bilo kraljevskih vjenčanja, novih "Hollywood romansi" ili prekida. Nika-

kvi izbori nisu bili osvojeni niti čak održani. Dan bez demonstracija, štrajkova ili pobuna. NASA nije ništa

lansirala, nije bilo novih znanstvenih otkrića i nisu bile puštene nove "iNapravice".

Pop zvijezde nisu bile uhvaćene pred kamerama kako se razodijevaju u javnosti. Ni jedna slavna grupa

nije izdala novi album. Ni jedan dugo očekivani film nije imao svoju premijeru.

Ni jedan glasnogovornik bilo koje religije nije rekao nešto neprikladno da bi uznemirio ostale. Nitko nije

tvrdio da je vidio NLO, Bigfoot…

To je bio dan bez vijesti.

Ljudi nisu ništa primijetili na prvi pogled jer u novinama

su sve vijesti bile od prijašnjeg dana. Postalo je to jasnije kada je

prošlo nekoliko sati novog dana. Na "web stranicama" nije bilo

ničega novoga za objavljivanje. Postojale su samo stare vijesti.

Nakon što je priča o jučerašnjim vijestima prošla, "Twitter" je

utihnuo. Kružile su samo nevažne osobne priče.

Novinska agencija čekala je kopiju novinskih vijesti iz ve-

likog svijeta, ali stvarno nije bilo ništa za izvješćivanje...

A onda je počelo… Ljudi su se pitali: "Što se događa? Je li

to tišina prije oluje? Prije Apokalipse?"

Neki su čak pokušali imati svojih pet minuta slave, ali nit-

ko nije uspio jer zbog nekog razloga su njihove akcije otkrivene dan kasnije (kao što je čovjek skočio s Eiffe-

lova tornja, no nitko nije ništa primijetio…). Nitko nije bio zainteresiran jer to je bio dan kada se ništa nije do-

gađalo.

Kada su došle večernje vijesti, to je bio najgledaniji "show" u povijesti televizije, iako je imao samo jed-

nu stavku: "Zašto se ništa nije dogodilo danas?"

Kada je u prvu vremensku zonu stigla ponoć, ljudi su sjedili zajedno, držeći se za ruke u strahu od onoga

što bi moglo doći. Međutim, ništa se nije dogodilo, kao što se ništa nije dogodilo taj cijeli dan.

"Dan bez vijesti" postao je najpoznatiji slučaj u povijesti. Iz njega su se rodile knjige i filmovi.

Je li se nekima, ipak, nešto dogodilo taj dan? U danu bez vijesti počeli su primjećivati što se događa u

njihovim životima.

Ela Đimoti, 7. b

Filip Marinović, 7.c

MORE LI SNIG I MORE

MORE LI SNIG I MORE

UZDIŠU RIBE ŠTO PLOVE U MORU

A UZ TO I OLUJNA BURA

JOŠ VIŠE IM SNIGA GURA

NE NAVIKLI RIBE I LJUDI

NA SNIGOVE I SKLIZAVI LED

NE IDU DICA U ŠKOLU

IZGUBIO SE SVAKI RED

PADALI LJUDI PO GRADU

I SKAKALE RIBE PO PAGU

KRSTE SE BABE I DIDE

KAD NEDAĆU TAKVU VIDE

ZIMA ĆE BRZO PROĆI

PRESTAT ĆE PADATI SNIG

LITO ĆE OPET DOĆI

NA MORE ĆU BABI POĆI Magdalena Kovač, 5.c Frano Šooš, 6. b

35

ŠTO VELIKO ŽELIM UČINITI ZA SVIJET

"Vaše vrijeme na zemlji je ograničeno, zato nemojte ga izgubiti živeći život nekoga drugog. Nemojte

biti zarobljeni dogmom, što znači živjeti s rezultatima razmišljanja drugih ljudi. Ne dozvolite da buka mišlje-

nja drugih ljudi utopi vaš vlastiti unutarnji glas. I najvažnije, imajte hrabrosti slijediti svoje srce i intuiciju. Oni

već nekako znaju što zaista želite postati. Sve drugo je sekundarno."

Iako je nedavno umro, legenda svjetske tehnologije Steve Jobs nadahnuo me je svojim govorom da na-

pišem ovaj sastavak o nečemu velikom što želim učiniti za čovječanstvo.

To su tri stvari:

1. Svi znamo da farmaceutska industrija pravi puno lijekova. To je dobro. Ipak, što više lijekova pije-

mo, to su nuspojave češće, a to znači i više bolesti. Poput svinjske i ptičje gripe. Međutim, čekajte, moramo se

vratiti na početak! Rekli smo da se proizvodi puno lijekova i oni su izliječili ptičju i svinjsku gripu, ali doći će

i još gripa što je vrlo loše. Sve se to događa zbog pretjeranog udjela kemikalija u lijekovima, zato okrenimo se

prirodi. Već vidim plantaže ljekovitog bilja koje miriše na život. Želim također imati laboratorije u kojima sa

svojim istomišljenicima mogu praviti lijekove bez nuspojava.

2. Ne mogu shvatiti zašto neki ljudi mogu prihvatiti kao normalnu činjenicu da milijarda ljudi gladuje.

To je apsurdno i glupo! Bogataši iz zapadnih država ne žele da neki "siromasi" (iako se slikaju s njima i govo-

re protiv gladi i rasizma!) uzmu dio njihova bogatstva kojega imaju u izobilju. Humanitarna pomoć sada je

jedini način spašavanja ljudi od gladi, ali to je kratkoročno rješenje. Trebamo im prenijeti tehnike pozelenjava-

nja pustinje i lošega tla. Za taj način ću se uvijek zalagati, sve dok zadnji čovjek na planetu ne bude nahranjen

i sit.

3. Volio bih Svemir nastaniti ljudskom vrstom. Na primjer, želio bih oko Mjeseca ograditi atmosferu

tvrdim staklom te ogromnom cijevi dopremati zrak na Mjesec. To bi uvelike smanjilo cijenu stanova jer bi bi-

lo više prostora. Ova tema, o kojoj sad pišem, trebala bi se istraživati dugi niz godina jer je tehnološki vrlo

zahtjevna.

Eto, to su moja tri najveća cilja u životu i želim ih ostvariti tijekom života, te učiniti nešto dobro za

čovječanstvo.

Borna Boris Baletić, 6. b

Domovina

Kada je Papa došao u Hrvatsku, prvo što je napravio je poljubio zemlju. Toga se često sjetim kada netko kaže „Moja domovina Hrvatska“.

Živim ponosna i sretna što je to baš moja domovina sa svijetlom prošlošću u kojoj se puno ginulo, a stajalo uspravno. Ako dočekaš smrt uspravno, znači da si pobijedio i živjet ćeš vječno kao što će u našim srcima

vječno živjeti svi oni hrabri ljudi koji su položili svoje živo-te na oltar domovine.

S tog oltara poletjela je bijela golubica baš kao što i moja Hrvatska ima izgled ptice. S jednoga krila nižu se zlatni snopovi žita koji se plavetnilom rijeka i gora prelijevaju u krila modroga Jadrana.

Srce joj kuca veselim dječjim osmjehom, a snagu daju vrijedni ljudi koji žive u njoj.

U mojoj domovini ptice pjevaju naljepše pjesme, a more ima modru boju koju mu je majka priroda nesebično po-sudila iz svoje palete boja.

More, koje poput ogrlice pune dragulja niže svoje otoke, privlači mnoge ljude svojom magnetskom ljepotom dok

ih Slavonija hrani, Istra poji, a u Lici zastaje dah od ljepote...

Ovoj priči nema kraja jer u svakom djeliću moje domovine postoji neka škrinja s blagom „Lijepe na-še“ u kojoj su ljudi, običaji, priroda i sva blaga ovoga svijeta.

Marta Brkljačić 7.b

Lucija Čorak, 8.c

36

SAVJETI ZA BOLJE PAMĆENJE I UČENJE PRIJE UČENJA :

Uspjeh u učenju ovisi o tvom radu. Ne odustaj čim ti se učini da

nešto ne znaš.

Da bi mogao paziti i pamtiti važno je da se osjećaš dobro. Ne

smiješ biti gladan, žedan, umornan ili pospan.

Za učenje odaberi tiho mjesto, pazi da bude dovoljno svijetla i da je prostorija dobro prozrače-

na.

Na početku učenja najteže je biti pažljiv. No potrebna je upornost i usredotočenost. Ukloni sve

što ti može odvlačiti pažnju dok učiš – igračke, postere, nepotrebne sitnice.

Zaboravljaš li što trebaš naučiti i što imaš za zadaću? Uzmi si jedan blokić samo za to i što de-

taljnije odmah u njega zapiši što trebaš naučiti i napraviti.

DOK UČIŠ : Ne uči napamet ono što ne razumiješ. Pitaj učitelje ili roditelje da ti prvo objasne.

Ne uči puno odjednom! Bolje je učiti redovito pomalo nego sve odjednom.

Kod učenja podvlači ono što je najbitnije. Možeš zapisivati na papir ili zaokruživati najvažnije di-

jelove.

Nije dobro učiti dvije slične stvari jednu za drugom. Na primjer ako učiš engleski pa njemački

jezik može ti se dogoditi da pomiješaš gradivo. Bolje je na primjer učiti engleski pa matematiku.

Ako opaziš da ti misli bježe, kaži u sebi : Dosta! Vrati se učenju! – možeš to reći i glasno. Ne vri-

jedi sjediti nad knjigom i lutati u mislima tko zna gdje :)

Zamišljanje slika u glavi može nam pomoći kod učenja. Zamišljaj ono što čitaš – stvori si sliku u

glavi.

Dobro je učiti s prijateljem – razgovarajte o gradivu, pokušajte ga jedan drugome objasniti, ispi-

tujte se...

POSLIJE UČENJA: Poslije učenja, kada si zadovoljan onime što si napravio- nagradi se! Slušaj glazbu, odigraj najdra-

žu igricu, pojedi čokoladicu.

Ako rješavaš zadatke- provjeri rješenja bar jedanput jer nam se često dogodi pogreška koju nis-

mo zapazili.

Nema ništa bez ponavljanja gradiva. Znate li poslovicu : Ponavljanje je majka učenja?

I ZA KRAJ : TI MOŽEŠ SVE! PITANJE JE SAMO KOLIKO TRUDA I SNAGE ULAŽEŠ!

Za vas pripremila: Saša Kiš, defektologinja

ŠTETNOSTI PUŠENJA

Pušenje može potaknuti rak pluća, ne uzrokuje ga jer su kanceroge-

ni genetski. Može oštetiti pluća katranom, a katran začepljuje plućne otvore

i otežava disanje. Duhan u cigareti sadrži i arsen, jedan od najkorištenijih

otrova na svijetu. Cigareta se sastoji preko 4000 štetnih sastojaka. Dim više

šteti ženama nego muškarcima. Srce pušača u prosjeku kuca 10 do 20 otku-

caja u minuti brže od srca nepušača. Koža pušača s 40 godina liči na kožu

prosječnog 60-godišnjaka. Pušenje ide na ruku šećernoj bolesti i visokom

krvnom tlaku. Među bolesnicima s rakom na usnici pušača je 72%. Pušenje

vodi u impotenciju, jer 45% pušača nema djece. Samo jedan od 200 bolesni-

ka s rakom grkljana je nepušač. Djeca trudnica koje puše rađaju se za 300

grama lakša od prosjeka.

Antonio Sentić, Dalibor Fišer, Elmedin Bajrami,7.c

37

Kutak za kuhane, ups! kuhare

Mamina kuhinja Što se tiče mamine kuhinje moja obitelj je sarkastična. Što god moja mama skuha ili napravi kaže da

je fine „fino“. S time „fino“ se nitko ne slaže jer npr. čaj od kadulje bez limuna i sečera (meda) defi-

nitvno nije fin. Što god ona skuhala s heljdom nemože biti „fino“. Ako napravi kolač od banane s integ-

ralnim brašnom opet nije fino . Ako su slučajno neke od stvari koje skuha fine, ali STVARNO fine, to

je kao prvo rijetkost, a kao drugo, to ona opet svrsta pod „fine“ stvari.

Zato, ako čujete da spomenemo neko „fino“ jelo, znajte da ga je skuhala moja mama!

Ahahaha, šalio sam se, moja mama fino kuha.

Tomislav Neumann, 8.b

Za kraj smo zamolili tete da nam otkriju re-cept za jedno od najpopularnijih jela iz školskog menija Tjestenina sa sirom : Skuhati tjesto

Rastopiti malo maslaca i 2 - 3 trokutića zden-ka sira sa 2 dl mlijeka Prije nego što umak prokuha ubaciti već sku-hano tijesto

Jelo je gotovo za nekih 15 ak - 20 ak minuta. Uz to jelo preporučamo kisele krastavce ili papriku. DOBAR TEK!:)

Svaki dan nam u školskoj kuhinji užinu i ručak pripremaju teta Elvira (šefica), teta Ne-

diljka, teta Nada i teta Snježana. Pročitajte što su nam rekle naše tete kuharice:

Ako netko želi biti kuhar, to je izvrsno zanimanje i neka samo ide za svojim snom! Treba voljeti jesti (biti gurman), a hranu treba raditi s ljubavlju. Trudimo se raditi hranu koja vam je fina.

Kuhinjski posao možda izgleda sočno i laga-no, ali dobar šef kuhinje uvijek mora voditi preko 90% poslova u kuhinji i osobno se bri-ne o vrućini hrane koja se radi. Svi recepti koje mi radimo su naši recepti, a

menije radimo sami.

Teta Elvira nam je otkrila da joj

je glavni problem kako nas nauči-

ti da jedemo ono što nam one pri-

preme jer se hrana ne bi trebala

baciti. Jako se iznenadila kad je

saznala da volimorižoto s lignja-

ma, leću i slanutak.

Ipak, najviše volimo jesti tijesto

sa sirom i šećerom i crispy pops

(pohano meso), zaključila je teta

Elvira S tetama razgovarao: Matija Martinec, 8.b

Teta Nada, teta Elvira, teta Ne-diljka i teta Snježana

38

MEDIJSKI KUTAK

JOHN CARTER (2012.) Film koji vas podsjeća zašto zbilja volite znan-stvenu fantastiku temelji se na stripu koji se zvao “Princeza Marsa“. Radnja filma prati poru-čnika Johna Cartera koji traži špilju sa zlatom. kKda ju napokon pronalazi njegova avantura je tek počela...

Prvi dio filma se odvija na Zemlji, a zatim radnja prelazi na Mars. Na Marsu John otkriva da na njega ne djeluje gravitacija te da može vrlo viso-ko skakati i to mu postane adut. Na Marsu ratu-ju Helium i Zodanga. John Carter se nađe u sred tog rata na strani Tharksa koje sreće kada prvi

put kroči na Mars. Princeza Marsa Dejah traži Carte-rovu pomoć oko rata sa Zodange, ali on ju odbija i posveti se svom cilju da nađe način kako da se vrati na zemlju.

Je li se Carter us-pio vratiti i hoće li on pomoći Heliu-mu da porazi Zo-dangu možete saz-nati gledajuči ovaj odličan znanstve-

no fantastični film koji će vas uvući u svijet koji vrvi raznolikim stanovnicima, raznim tehnologi-jama, oružiem i vrlo neobičnim lokacijama.

NEMOGUĆA MISIJA 4(2011.) :Protokol duh

To se napokon dogodilo—nastavak popularnog filma Nemogu-ća misija došao je u naša kina. Glavnu ulogu i dalje nosi Tom Cruise., a filmu su dobili uloge i naši glumci Goran Navojec i Miraj Grbić. Radnja filma se snimala na ekstremnim lokacija-ma. Tako ćete dok prati-te filmsku radnju posjetit Kremlj, Dubai i druga atraktivna mjesta. Rad-nja prati agenta Ithena Hunta koji zbog posla dolazi u Kremlj gdje je počinjen bombaški na-pad. Rusi okrivljuju Ithe-na i njegov tim i ukida se cijeli odjel IMF. Ithan po-staje odmetnik i sa svo-jim timom i Brantom pokušava razotkriti pravu istinu... Film je pun zapleta i akciskih prizora koji su odlično izrežirani.

Povijest NEMOGUĆE MISIJE: Nemoguća misija je bila popularna serija na malim ekranima koja je imala nekoliko nastavaka i uvijek bi počinjala s nama dobro poznatom scenom paljenja fitilja. Godine 1996. dobila je svoju prvu filmsku inačicu u kojoj je glumio Tom Cruise, tada popularan zbog filma Top gun. Ethin Hunt se vraća u Nemogu-ćuj misiji 2 koja je snimljena u 2000 godini, a treći dio Nemo-guće misije prikazivao se 2006. godine.

Ako želite nešto više saznati o filmu posjetite orginalnu strani-cu: http://www.missionimpossible.com/

Za vas pripremio: Andrej Kozina, 8.a

AVANTURE TINTINA (2011.), avanturistički animirani dječji film Radnja filma: Tintin je novinar koji traži dobru priču, jednog dana sreće na dražbi “Jednorog“ brod koji

skriva ogromnu tajinu. Tintin ga kupuje i tako se nađe na meti ljudi koji bi sve

učinili da ga imaju. Kada pobjegne iz zarobljeništva susreće kapetana Haddoc-

ka, nasljednika kapetana slavnog “Jednoroga“.

Tintin i Haddock kreću na opasni zadatak da otkriju najveću tajnu ikada ispri-

čanu. Koje tajne skriva Jednorog i zašto ga ljudi traže otkrit ćete u ovom uz-

budljivom animiranom filmu.

Redatelj je Steven Spielberg, a napravljen je prema poznatim Hergeovim stri-

povima Pustoliovine Tintina

Animirani film Avanture Tintina koristi tehnologiju koju je koristio Cameronov

film“Avatar“. Motion-capture tehnologija omogućava da kompjutor bolje ske-

nira pokrete glumca i da izgledaju uvjerljivije na kraju.

Oni kojima se svidio film mogu pronaći Tintina u stipovima u izdanju Algoritma.

39

Otkrij nam kojim se sve aktivnostima baviš u životu? – Trenutno je moj život podređen apso-

lutno svemu što ima veze sa plesom. Nedavno sam magistrirala marketing na Ekonomskom fakul-

tetu i napokon se mogu posvetiti u potpunosti u mojoj najvećoj ljubavi : PLESU! Plešem na razli-

čitim koncpcijskim eventima, u video spotovima, na koncertima izvođača. Vodim plesne tečajeve

i satove Zumbe u plesnom centru La Studio Lana Jurčević te sam nedavno

osnovala prvu agenciju za plesače, plesačice i preformere bilo koje vrste.

U slobodno vrijeme volim i pjevati. Pohađala sam satove pjevanja na Rock

Akademiji pa je i to uz ples moja velika ljubav.

Što te pokatnulo da se time baviš? – odmalena sam se bavila plesom.

Od satova ritmike u vrtičkoj dobi do satova latino-američkih plesova u

srednjoj školi te hip-hopa (iz kojeg sam 2.puta bila državna prvakinja) i

jazz dance-a u srednjoj školi koje sam pohađala. Postati instruktor u sve-

mu tome bio je logičan slijed.

Voliš li putovati? Gdje si sve bila? – Najviše od svega volim putovati. To

je po meni najbolje utrošen novac. Putovala sam dosta po svijetu. Dosada

sam bila u Istanbulu, Bremenu, Londonu, Amsterdamu, Barceloni, Rimu, Parizu, Pragu, Budimpeš-

ti, na otoku Djerbi i sad zadnje ljeto sam bila u Miamiju, Las Vegasu i New Yorku.

Koju si srednju školu i fakultet završila? Završila sam opću VII.gimnaziju te Ekonomski fa-

kultet u Zagrebu, smjer marketing.

Kakve si ocjene imala? Koji su ti predmeti bili najbolji, a koji najgori? Uvijek sam bila odli-

kaš. Osnovnu školu sam briljirala s prosjekom 5.0 u svim razredima te sam par puta bila nagra-

đivana kao najbolja učenica. U srednjoj školi sam također bila odličan učenik te sam osnovala

školsku plesnu skupinu s kojom sam pobjeđivala na natjecanjima među školama te osvojila školi i

zlatni pehar. Najbolji predmet mi je uvijek bio tjelesni, a najgori matema-

tika. Tipično, zar ne?

Jesi li se često zaljubljivala u školskim danima? I danas se često za-

ljubljujem. Meni to dođe i prođe. Uvijek sam imala po 7 simpatija i voljela

sam često pisati ljubavna pisma koja bi ostavila po skrivečki simpatijama

u biljeznicama ili u školskim torbama.

Jesi li u školi prepisivala? Naravno, mislim da to svi rade. Samo tek kas-

nije shvatiš kad odrasteš da učiteljice to sve vide, ali progledaju kroz

prste. Prednjačila sam u mje-

stima gdje bih skrivala šala-

bahter.

Kako bi se opisala? Slobodoumna, vedra, svestra-

na, radišna, tvrdoglava i osjećajna.

1. Snijeg ili kiša. SNIJEG

2. Ljubav ili prijateljstvo LJUBAV

3. Visoki ili niski dečki VISOKI

4. Horori ili komedije HORORI

5. Štikle ili tenisice ŠTIKLE

6. Amerika ili Hrvatska AMERIKA

7. Dugi ili kratki nokti DUGI

8. Čokolada ili sladoled SLADOLED Razgovarale: Adela Jelenc, i Eva Drobac, 8.b

40

Kutak za glazbene genije Predstavljamo naše glazbene nade...

VJEKOSLAV BELINIĆ (8.c)

Koji instrument sviraš? Sviram gitaru, bass gitaru, usnu harmoniku i bongose.

Kad si počeo svirati i jesi li ikada išao u glazbenu školu? Počeo sam svirati prije 3 godine al nikad nisam išao u glazbenu školu jer me nikad nije zanimala klasična glazba. Sad mi fali taj jedan dio koji sam trebao naučiti.

Imaš li bend? Što svirate ? Jeste li ikada nastupali? Imao sam super bend i bilo nas je 7 ali smo se raspali jer s mo imali različite ukuse za glazbu. Dok smo postojali svirali smo rock, metal, pop rock i blues. Nismo nikada nastu-pali.

Čujemo da sviraš na ulici, pa nas zanima isplati li se? Prije nego što sam počeo svirati na ulici raspitao sam se kako je to i saznao da je za to potrebna dozvola. Izvadio sam dozvolu i počeo svirati. Zarađujem po 800 kuna u jednom tjednu svirajući 2 sata dnevno. To je izvrsno iskustvo jer srećeš puno zanimljivih ljudi koji s tobom dijele svoja raz-mišljanja.

Što misliš o narodnjacima? Budući da sam muzičar, poštujem svu glazbu. Osobno ne volim narodnjake, ali mislim da je korisno to znati.

Koji ti je najbolji bend a koja najbolja pjesma?

Najdraži bend? Uff... jako teško, ako baš moram birati onda mi je najdraži Pink Floyd. Oni sviraju psihodelični rock, a njihova najdraža pjesma mi je Wish you were here.

1. Za sviranje kojeg glazbala se koriste dlake

konjskog repa? a) glasovira

b) gitare

c) violine

d) triangla

2. Koji skladatelj je napisao himnu EU? a) L.van Beethoven

b) W.A.Mozart

c) J. Haydn

d) G.F. Handel

3. Koji skladatelj je toliko volio piti kavu da

je čak skladao kanatu o kavi? a) W.A. Mozart

b) J.S.Bach

c) A.Vivaldi

d) F.Chopin

4. Koja je glazbena oznaka tempa često ime u

Italiji (veselo)? a) Adagio

b) Andante

c) Allegro

d) Moderato

5. Kako se zove glazbeni oblik istog imena kao i

naši poznati okrugli bomboni i keksi? a) Napolitanke

b) Rondo

c) Kikići

d) Bajadera

6. Zaokruži ime pijanista koji izvodi obrade klasič-

ne glazbe? a) Minim Mrvica

b) Maksim Mrvica

c) Maks Mrvica

d) Marko Mrvica

7. Koja glazbala se najčešće koriste za scenske

efekte? a) udaraljke

b) gudačka glazbala

c) trzalačka glazbala

d) glazbala s tipkama

8.Kako se zove poznata glabena instalacija u Zad-

ru? a) veseli zvončići

b) morske orgulje

Glazbena pitalica Pripremili: prof. Maja Cetinić-Frankos, Tomislav Neumann i Matija Martinec, 8.b

Razgovarao: Tomislav Neumann, 8.b

ODGOVORI:: 1. c, 2.a, 3.b, 4.c, 5.b, 6.b, 7.a, 8.b

c) kraljevska zvona

d) slane trube

41

I oni su bili mali...

Prvi red: prof. Dubravka Mikulandrić, prof. Aleksandra Cimeša, prof. Jasmin Hutinović,. Drugi red: prof. Marijana Pri-

morac, prof. Erin Ramić, prof. Mqja Cetinić-Frankos. Treći red: defektologinja Saša Kiš, prof. Martina Rubil, prof.

Monika Lukavečki, prof. Dejan Brnić. Četvrti red: prof. Iva Šišak, tajnica Mira Kasun, prof. Božica Curić

42

8.c

8.b Ovo je najbolji razred u povijesti škole. BOGOVI SMO! Ne želim otići, bojim se srednje skole.

Kraljica Adela Jelenc

Osmi razred je bio malo teži. Bilo mi je zabavno, pomalo dosadno i puno sam toga naučila. Uvijek ću se sjećati osnovne škole, svih

svojih profesora, prijatelja ali najviše svoje razrednice koja je uvijek bila uz mene!

Blanka Horvat

Bilo je zanimljivo, pomalo dosadno ali i zabavno…

Mate Mandić

Ova zgrada siva, moje uspomene skriva.

Otkada sam u 4. razred došla, puno sam toga sa vama prošla

Svaki profesor je poseban, ponekad malo dosadan.

Naša divna raska Ruža, svakom ruku pruža.

8.b je razred moj, znam da želiš da je tvoj.

Svi smo prijatelji bili, i zajedno vino pili .

Vrijeme je da kažemo bok, i u srednju krenemo

skok po skok

Nika Štulić

Sve naj…

Antonio Krizmanić Sa svojim razredom sam 8 godina i sve sam prošla, od smijeha

pa do suza!

Vesna Sulimanec

8.a Falit će mi dobra stara ekipa i ludi profesori.

Martin Matošković Uskoro se bliži kraj razreda i započinje velika pustolovina.

Odlazak u srednju školu. Osnovna škola mi je ostavila mno-

ga sjećanja od prijatelja , prve učiteljice pa do ostalih profe-

sora. Nedostajat će mi došaptavanje, pomaganje drugima,

ludi provodi… Nadam se da će mi novo društvo u novoj ško-

li dobro „sjest“ makar nitko neće moć zamjenit moj razred,

8. A! L.G .

Od prvog razreda, kada nismo imali sve zube, kada smo bili zaigra-

ni, kada su nam na prvom mjestu bili crtići, autići stigli smo i do

osmog razreda gdje ćemo se morati rastati i krenuti u nove pustolo-

vine srednje škole. Svi žele upisati bolje škole pa si međusobno

pomažemo pri odgovaranju i testovima. Ocjene i nisu svima savrše-

ne, ali nema veze. Što se tiče profesora svi su mi jako dragi i kod

svih sam puno naučila ali ako moram izdvojiti meni najbolje onda su to

prof. Curić i prof. Brnjić. Naravno, neću zaboraviti ni svoju razrednicu,

koja nam je sve ove godine željela i činila dobro. Valentina Bubalo

Priznajem, kada pomislim na to da ću uskoro krenuti u srednju školu i

morati se oprostiti sa svim svojim prijateljima i profesorima, rastužim se.

Ipak se znamo osam godina i više i znam da ćemo se viđati kasnije no

ipak se pomalo plašim nove škole, novog društva i profesora.

Ana Glavaš

Znate kak svi kažu da žele otići iz osnovne škole? To je laž, svi

mi volimo školu. Ako ne školu, onda barem profesore ili prijate-

lje. Profesori koji će mi faliti? Na prvom mjestu sigurno je profe-

sor Jasmin, profesorica Padjen i profesorica koja me najbolje

razumije, moja razrednica Aleksandra Cimeša. Kad se sjetim

svega što nas je profesor Dejan naučio, divim mu se. Svih ludih

stvari koje sam radio sa profesorom Erinom na ručama, duboko-

umnih razgovora s prof. Majom, pjevanje s učiteljicom Sandrom,

raspravljanja o knjigama s profesoricom Ivom, našom najdražom

knjižničarkom. Stvarno će mi to faliti. (...)Strah od srednje? Ne-

mam straha od srednje. To su jednostavno još samo 4 stepenice

koje moramo preć.

Vjekoslav James Belinić 8.c Nemoj me zaboraviti Kad budeš daleko Kad sjećanja izblijede I kose posijede Sjeti se mene i reče-nice ove:

„Samo prijatelji vrije-de“.

Ivana Obajdin

Ovih 8 godina bile su: zabavne, naporne, uspješne, sretne i

ponekad razočaravajuće. Drago mi je da će uskoro završiti!

Odlazim u srednju s dobrim sjećanjima i željom za novi

početak u životu.

Pozdrav od Matilde

Svi vi jedva čekate otić iz ove škole.

Ali samo da znate da osnovna škola

nije ni približno teška kao što će vam

biti u srednjoj. Zato uživajte u ovih

8 godina i dobro ih iskoristite.

Mia Čičak

SRETNO, OSMAŠI!

43

Zabavna stranica

Impresum List učenika Osnovne škole Mladost, Zagreb, br. 39, šk.g. 2011./2012.

ISSN 1332-447

Uređuje: Novinarska grupa, prof. Iva Šišak

Voditeljica novinarske grupe: Ruža Mlikota, prof.

Voditelj likovne opreme: Zdenko Mrčela, prof.

Lektura i korektura: učiteljice Hrvatskog jezika i Razredne nastave

Grafičko oblikovanje: Iva Šišak, prof.i Monika Lukavečki, prof.

Likovni rad na naslovnici: Iva Veršnik, 5.c

Tisak: Školska knjiga

1

2

3

4

5

6

Vodoravno:

1. Mali glodavac, u crtanom filmu predstavlja Jerry-a.

2. Sastavni dio zraka. Bez njega ne može živjeti ni

jedno živo biće.

3. Ima ih sve manje i zbog toga su vrijedne, u njima

živi puno životinja.

4. Životinja koja spava zimski san.

5. Morski sisavac koji je zaštićen.

6. Vjesnik proljeća ljubičaste ili bijele boje.

RJEŠENJE:___________________

REBUSI

KRIŽALJKA

44

Marko Rukavina, 6.b

Borna Vuković, 6.b