SAVREMENA DIPLOMATIJA

1. Nabroj funkcije diplomatske misije.U skladu sa Članom 3. Bečke konvencije, funkcije diplomatskog predstavništva su:

a. Predstavljanje države slanja u državi prijema – jedna od osnovnih funkcije diplomatskog predstavništva i diplomatskog predstavnika. On zastupa i govori u ime svoje vlade.

b. Zaštita interesa države i njenih državljana – štite se interesi, dobra, integritet i interesi njenih građana i pravnih osoba koje se nalaze u državi prijema. Ta pitanja zaštite vezana su uz konzularne funkcije i uređena su Bečkom konvencijom o konzularnim odnosima.

c. Pregovaranje i obavještavanje – to je stalni način djelovanja diplomatskog predstavništva.Ono se još u doba klasične diplomatije smatralo kao najvažnija diplomatska djelatnost. Diplomatski predstavnik je često u ulozi pregovarača ako je potrebno. Obavještavanje je također stalni način djelovanja diplomatskih predstavnika. Kvalitetno i analitičko izvještavanje svoje vlade je bitno za vođenje vanjske politike države slanja.

d. Unapređivanje prijateljskih odnosa i razvijanje ekonomskih, kulturnih i naučnih odnosa. Tu posebno dolazi do izražaja inicijativa i efikasnost diplomatskog predstavnika u predstavljanju svoje države, njenih potencijala i interesa.

2. Šta je to samit-diplomatija?Diplomatija na vrhu ili samit diplomatija je poseban oblik multilateralne ali i bilateralne diplomatije jer se sve češće prakticira i na bilateralnom nivou. Samiti su novi oblik diplomatije na vrhu koja sve više preuzima raspravu o najvitalnijim pitanjima u svijetu. Npr. debate Generalne skupštine UN-a, samiti o određenim pitanjima itd.

3. Koja su to opća pravila uspostave diplomatskih predstavništava?Uspostavljanje diplomatskih predstavništava obavlja se na temelju uzajamnog pristanka dvije države. Diplomatsko predstavništvo se u pravilu otvara u glavnom gradu države primateljice, odnosno tamo gdje je sjedište vlade te države. Država slanja može otvoriti svoje urede i u drugim gradovima ali samo ako je za to dobila pristanak države prijema.Uobičajeno je da država slanja pošalje u državu prijema svog diplomatskog predstavnika koji će obaviti pripremne radnje – pronalaženje prostora, opremanja itd. On treba da pripremi diplomatsko predstavništvo za dolazak stalnog šefa diplomatskog predstavnika (ambasadora). Takav diplomatski predstavnik dobiva od svog MIP-a uvodno pismo naslovljeno na MIP-a države prijema, u kome je navedena svrha njegovog dolaska i akreditacije. Do dolaska ambasadora on obavlja poslove privremenog otpravnika poslova.

4. Koja su to opća pravila uspostave diplomatskih odnosa?Da bi se uspostavili diplomatski odnosi između država, one se prethodno trebaju uzajamno priznati. Uspostava diplomatskih odnosa je sama po sebi čin priznanja neke države. To priznanje ostaje i u slučaju prekida diplomatskih odnosa. Države koje uspostavljaju diplomatske odnose moraju imati puni međunarodno pravni subjektivitet koji uključuje i akktivno i pasivno pravo poslanstva, odnosno pravo na otvaranje diplomatskih predstavništava i slanja svojih diplomatskih predstavnika te pravo primitka diplomatskih predstavništava i diplomatskih predstavnika.Države su slobodne same odlučivati o uspostavi i održavanju, a također i o prekidu i obnovi diplomatskih odnosa.

1

5. Kakav rang i funkciju ima apostolski nuncij?Apostolski nuncij je izaslanik Pape u državi prijema, odnosno stalni diplomatski pred-stavnik Vatikana pri nekoj državi s kojom ima regularne diplomatske odnose. Prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima nuncij ima isti rang kao i ambassador/vele-poslanik (odnosno nalazi se u razredu zajedno s ambasadorima i pronuncijima).Diplomatsko predstavništvo na čijem čelu se nalazi nuncij naziva se nuncijatura, a tako se naziva i obavljanje službe nuncija.

6. Šta je to agreman/privola?Da bi jedna osoba mogla postati šef diplomatskog predstavništva u stranoj državi potrebno je da predhodno zatraži saglasnost države prijema ili agreman (privola). Agreman je naziv za pristanak države prijema o prihvaćanju osobe koju država slanja namjerava akreditirati za šefa diplomatskog predstavništva. Traženje agremana je povjerljive prirode i traži se i usmeno i neformalno )a može i notom= uz prilaganje biografije te osobe. Pozitivan odgovor se daje na neformalan način, a negativan odgovor ne mora se ni dati. Država prijema nije dužna obrazložiti zašto nije dala agreman.

7. Kada je BiH potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju?16. juna 2008. godine BiH je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom Unijom. Predsjedništvo BiH ratificila je SSP 6. novembra 2008. Do sada su Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU i BiH ratificirale Slovenija, Estonija, Mađarska, Njemačka, Češka, Kipar, Portugal, Irska, Danska, Finska, Litvanija, Slovačka i Bugarska.

8. Koje su to konzularne funkcije, prema Bečkoj konvenciji o konzularnim odnosima?

Prema Bečkoj konvenciji o konzularnim odnosima, član 5, konzularne funkcije se sastoje u:a) zaštiti, u državi prijema, interesa države imenovanja i njenih državljana, fizičkih i pravnih lica, u granicama koje dopušta međunarodno pravo;b) pomaganju razvoja trgovinskih, ekonomskih, kulturnih i naučnih odnosa između države imenovanja i države prijema i unapređenju, na svaki drugi način, prijateljskih odnosa među njima u okviru odredaba ove konvencije;c) obaveštavanju svim dopuštenim sredstvima, o uslovima i razvoju trgovinskog, privred-nog, kulturnog i naučnog života države prijema, podnošenju izveštaja o ovome državi imenovanja i davanju obaveštenja zainteresovanima;d) izdavanju pasoša i putnih isprava državljanima države imenovanja, kao i viza i drugih odgovarajućih dokumenata licima koja žele da putuju u državu imenovanja;e) pružanju pomoći i potpore državljanima, fizičkim i pravnim licima, države imenovanja;f) delanju u svojstvu javnog beležnika i službenika građanskog stanja i vršenju sličnih funkcija, kao i vršenju izvesnih funkcija administrativne prirode, ukoliko se tome ne protive zakoni i propisi države prijema;g) zaštiti interesa državljana države imenovanja, fizičkih i pravnih lica, u pogledu nasleđivanja na teritoriji države prijema, u skladu sa zakonima i propisima države prijema;h) zaštiti, u granicama određenim zakonima i propisima države prijema, interesa malolet-nih i poslovno nesposobnih lica, državljana države imenovanja, naročito u slučajevima kada se za njih zahteva ustanovljenje starateljstva (tutele i kuratele);i) pod rezervom prakse i postupka na snazi u državi prijema, zastupanju državljana države imenovanja ili preduzimanju mera za obezbeđenje odgovarajućeg zastupanja pred sudovima ili drugim organima države prijema kako bi se tražilo u skladu sa zakonima i propisima države prijema, usvajanje privremenih mera radi očuvanja prava i interesa tih

2

državljana u slučajevima kada ovi, zbog odsutnosti ili iz drugih razloga, ne mogu blagov-remeno braniti svoja prava i interese;j) dostavljanju sudskih i vansudskih akata ili izvršavanju zamolnica u skladu sa međunar-odnim sporazumima na snazi ili, ukoliko takvi sporazumi ne postoje, na svaki drugi način koji je u saglasnosti sa zakonima i propisima države prijema;k) vršenju prava kontrole i inspekcije, predviđenih zakonima i propisima države imenov-anja, nad pomorskim i rečnim brodovima koji imaju nacionalnost države imenovanja, nad avionima upisanim u toj državi, kao i nad njihovom posadom;l) pružanju pomoći brodovima, lađama i avionima pomenutim u stavu k) ovog člana kao i njihovoj posadi; primanju izjava o putovanju ovih brodova i lađa, ispitivanju i viziranju brodskih papira i ne dirajući u nadležnost organa države prijema u vršenju anketa povo-dom incidenata nastalih za vreme njihovog puta i rešavanju svih sporova između zapoved-nika broda, oficira i mornara, ukoliko ih na to ovlašćuju zakoni i propisi države imenov-anja;m) vršenju svih drugih funkcija koje država imenovanja poveri konzulatu, a koje zakoni i propisi države prijema ne zabranjuju, ili kojima se država prijema ne protivi ili koje su po-menute u međunarodnim sporazumima na snazi između države imenovanja i države prijema.

9. Čime se bavi diplomatski protokol u MVP-u?Diplomatski protocol je skup pravila ponašanja službenih predstavnika subjekata međun-arodnog prava. Ceremonijal je dio protokola koji se najviše ispoljava u poštivanju pravila uobičajenih u svečanim prilikama. Protokolom u MVP se uređuju pitanja kao što su: red prvenstva i ceremonijala pri zvaničnim posjetama međunarodnih zvaničnika, razrađuju se programi diplomatskih posjeta i susreta, statusna i proceduralna pitanja, diplomatska lista, diplomatska komunikacija i prepiska, dodjela odlikovanja itd. Obično pri MVP postoji služba protokola.

10. Šta je to sukcesija međunarodnih ugovora?Sukcesija međunarodnih ugovora je preuzimanje međunarodnih ugovora koje je sklopila predhodna država. Pitanja sukcesije su uređena Bečkom konvencijom o sukcesiji država glede međunarodnih ugovora 1978.

11. Šta su osnovni vanjskopolitički ciljevi BiH? Očuvanje i zaštita nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Herce-

govine u međunarodno priznatim granicama; Potpuna i dosljedna implementacija Dejtonskog sporazuma; Pristupanje Bosne i Hercegovine evroatlantskim integracionim procesima (EU i

NATO); Učešće Bosne i Hercegovine u multilateralnim aktivnostima, posebno u sklopu sis-

tema Ujedinjenih naroda (UN), Vijeća Evrope, Organizacije za sigurnost i saradnju u Evorpi (OSCE), Organizacije islamske konferencije (OIC), i dr.;

Promocija Bosne i Hercegovine kao partnera u međunarodnim ekonomskim odnosima i aktivnosti koje će omogućiti prijem Bosne i Hercegovine u Svjetsku trgovinsku orga-nizaciju (WTO) i druge međunarodne organizacije i asocijacije.

Unapređenje saradnje sa susjednim državama.

12. Šta su to diplomatski odnosi?Službeni odnosi između država, odnosno odnosi koji uključuju međusobno uspostavljanje diplomatski predstavništava i međusobno akreditiranje šefova diplomatskih predstavništava. Diplomatski odnosi mogu postojati iako između država nisu uspostavljena stalna diplomatska predstavništva.

3

13. Nabroj diplomatska zvanja/rangove? Ambasador/veleposlanik, Poslanik, Otpravnik poslova, Ostali – opunomoćeni minister, minister savjetnik, savjetnik, prvi

sekretar, drugi sekretar, treći sekretar i ataše.

14. Kako se određuje preseance diplomatskih predstavnika?Pravo prvenstva, rang ili preseans podrazumijeva pravo na temelju kojeg se neki zvaničnik ili diplomatski predstavnik stavlja ispred drugih prilikom službenih ceremonija ili drugih protokolarnih događaja. Pravo prvenstva obično propisuje njen poglavar ili vlada, a u diplomatskom koru je to pitanje uređeno odredbama međunarodnog prava i običajima. Ovo pitanje je detaljno određeno Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima iz 1961. i to tako da šefovi predstavništava imaju rang redom prema datumu njihovog preuzimanja dužnosti. Danas vlada načelo pravne jednakosti država pa se smatra da su sve države ravnopravne. To znači da se položaj šefova diplomatskih predstavništava uređuje prema razredu, a unutar svakog razreda prema trenutku kada je preuzeo svoje dužnosti.

15. Koje godine je BiH pristupila Partnerstvu za mir?Partnerstvo za mir je političko-vojni program NATO saveza usmeren ka stvaranju pover-enja imeđu NATO i drugih zemalja Evrope i nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, uspostavl-janju međusobne vojne saradnje i regionalne stabilnosti. Osnovan je 1994. godine, nakon pada Istočnog bloka. Obim saradnje pritom zasebno određuje svaka država potpisnica Po-jedinačnim partnerskim programom (IPP). Najčešće se radi o zajedničkim manevrima i is-punjavanju NATO standarda pri nabavci nove vojne opreme, ili se oficiri zemalja članica mogu školovati u drugim zemljama.Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora su programu Partnerstvo za mir pristupile 14. decembra 2006., nakon što ih je NATO na sastanku u Rigi 29. novembra 2006. pozvao da se priključe.

16. Koji se imuniteti i privilegije odnose na diplomatsko predstavništvo?Osoba diplomatskog predstavnika kao i njegova imovina je nepovrediva, diplomatski predstavnik ne može biti podvrgnut nikakvom obliku hapšenja ili privođenja. Prema Bečkoj konvenciji o diplomatskim osobama, diplomatski predstavnici uživaju i slijedeće imunitete:

a. Imunitet od sudbenosti (imunitet od kaznene sudbenosti i imunitet od građanske I upravne sudbenosti) – to znači da je diplomatski predstavnik izuzet od zahvata sudskih, upravnih i drugih tijela države prijema. To ne znači da on nije dužan poštivati zakone države prijema. Država slanja ima pravo “skinuti” imunitet povlaštenoj osobi. Nasuprot tome, diplomatski predstavnik se samo ne može odreći imuniteta koji ga štiti.

b. Sloboda kretanja – država prijema dužna je osigurati svim članovima diplomat-skog predstavništva slobodu putovanja i kretanja na njenom teritoriju. Od toga su izuzeta posebna područja iz razloga državne sigurnosti.

c. Socijalno osiguranje – diplomatski predstavnik je izuzet od odredaba o socijalnom osiguranju koje sun a snazi u državi prijema. Ovo vrijedi i za članove porodice diplomatskog predstavnika.

d. Izuzeće od poreza, taksi i carina – diplomatski predstavnik oslobođen je svih poreza i taksi države prijema. Ovo vrijedi i za članove njihovih porodica te admin-istrativno i tehničko osoblje diplomatskog predstavništva.

4

e. Privilegije i imuniteti na području treće države – ako diplomatski predstavnik prolazi područjem treće države da preuzme dužnost ili da se vrati u svoju državu, treća država će mu priznati nepovredivost i druge imunitete koji sum u neophodni za put. To važi i za članove njegove porodice.

17. Koji se sve nazivi za međunarodne ugovore koriste u praksi?Prema bečkoj konvenciji o pravu međunarodnih ugovora, Međunarodni ugovor je sporazum zaključen u pismenom obliku između država na koji se primjenjuje međunarodno pravo. Nazim međunarodnog ugovora može biti različit – sporazum (agreement), ugovor (treaty), pakt, konvencija, povelja, protokol, deklaracija. Mogu biti bilateralni i multilateralni. UGOVOR – najvažniji međunarodni akt koji određuje prava i dužnosti ugovornih strana na području političkih i ekonomskih odnosa (pr. Mirovni ugovor, ugovor o uzajamnoj pomoći, ugovor o nenapadanju i sl.).KONVENCIJA – ugovor o pojedinom pitanju prava, ekonomije, administracije (pr. Bečka konvencija).SPORAZUM – ugovor o pitanjima ograničenog i privremenog karaktera. Sklapa se na određeno vrijeme.PROTOKOL predstavlja kratki sadržaj postignutog sporazuma ili služi kao objašnjenje pojedinih odredbi sklopljenog ugovora. RAZMJENA NOTA predstavlja sporazum u obliku nota istog sadržaja kojeg države razmijene u jednom danu (pr. Uspostava diplomatskih odnosa).DEKLARACIJA rijedak oblik međunarodnog sporazuma kojim se strane potpisnice obavezuju da će se pridržavati postignutog dogovora.DŽENTLMENSKI SPORAZUM – usmeni ugovor.MODUS VIVENDI – sporazum sa jasno istaknutom privremenom naravi.

18. Kojim je dokumentima kodificirano savremeno diplomatsko i konzularno pravo?Diplomatsko pravo je skup pravila međunarodnog prava koje se odnosni na prava i dužnosti subjekata međunarnog prava (država, međunarnodnih organizacija i dr.) u vezi sa diplomatskih odnosima, funkcijama, privilegijama i imunitetima diplomatskih predstavništva i osoblja.Diplomatsko pravo je u najvažnijem dijelu kodificirano Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima iz 1961. i Bečkom konvencijom o konzularnim odnosima iz 1963. godine.

19. Kada je BiH postala punopravna članica UN-a?Građani BiH na referendumu 1.marta 1992. izjasnili za nezavisnost od bivše SFRJ. 22. maja iste godine BiH je primljena u punopravno članstvo Ujedinjenih nacija.

20. Navesti neke od definicija diplomatije? Ostvarivanje vanjske politike jedne države ili više država (Janković). Diplomatija je primjena inteligencije i takta na vođenje zvaničnih

odnosa između vlada nezavisnih država (Satow). Diplomatija je vođenje međunarodnih odnosa više pregovorima nego

silom, propagandom ili primjenom prava (Beridge).

21. Kako i zašto dolazi do prekida diplomatskih odnosa?Prekid diplomatskih odnosa nastaje voljom jedne ili druge (ili obje) države. Do prekida diplomatskih odnosa dolazi zbog ozbiljne poremećenosti uzajamnih odnosa, a najčešće zbog izbijanja oružanog sukoba između tih država.

5

Prekid diplomatskih odnosa dovodi i do zatvaranja diplomatskih predstavništava. Prekid diplomatskih odnosa ne znači i automatski prekid konzularnih odnosa. Država slanja može u sporazumu sa državom prijema ostaviti jednog službenika iz redova administrativnog ili tehničkog osoblja u svojstvu čuvara diplomatskog predstavništva, čija je osnovna uloga da se brine o zgradi i arhivi diplomatskog predstavništva.Prestanak diplomatskog predstavništva može se dogoditi ako je država slanja odlučila zat-voriti svoje predstavništvo (npr. Zbog štednje) ili ako je sporazumno između države prim-ateljice i države šiljateljice dogovorena promjena razreda međusobnih diplomatskih Pred-stavništava, što rezultira da se zatvara dipl. Predstavništvo jednog, a otvara dipl. Pred-stavništvo drugog, obično višeg razreda. Do prestanka dipl. Predstavništva dolazi ako je došlo do međusobnog prekida dipl. Odnosa između države primateljice i države šiljateljice zbog rata ili iz drugog razloga ili ako je jedna ili obje države prestale postojati. - promjena u stanju šefa misije (opoziv, smrt)- događajima vezanim za suverena koji ga je akreditirao(smrt, abdikacija)- političkom promjenom kao kraj nezavisnosti ili promjena režima- promjenom diplomatskih odnosa izazvano ratom ili drugim razlozima.

22. Šta je proces stabilizacije i pridruživanja sa EU?16.juna 2008. BiH je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa EU. SSP je ugovor kojim se reguliraju prava i obaveze države koja je pristupila procesu pridruživanja EU. Sam proces pridruživanja EU obuhvata četiri faze. Prva faza je proces stabilizacije i pridruživanja koja u sebi obuhvata pripremnu fazu za potpisivanje SSP-a, zatim studiju izvodljivosti, pregovore o zaključivanju SSP-a i potpisivanje i sprovođenje SSP-a. Kada se ova prva faza završi slijedi kandidatura za članstvo. Zaključivanjem SSP-a otpočinje proces institucionalizacije odnosa jedne države sa EU. Odnosi sa EU više nisu jednostrani, već postaju ugovorni. To je ugovor o asocijaciji koji, da bi stupio na snagu, mora da bude ratificiran od strane Evropskog parlamenta, parlamenata svih država članica EU kao i parlamenta države budućeg kandidata. Suština SSP-a, odnosno tri osnovna pitanja koja čine stub odnosa EU i države budućeg kandidata su Evropska zajednica, zajednička vanjska i sigurnosna politika i saradnja u pravosuđu i unutrašnjim poslovima. Zaključivanjem SSP-a omogućava se državi, budućem kandidatu, pristup tržištu EU, a čini se i korak ka pretpristupnim fondovima i punopravnom članstvu.

23. Na koje se načine može riješiti vođenje diplomatskih poslova bez stalnog diplomatskog predstavništva?

Diplomatski odnosi mogu biti uspostavljeni i bez otvaranja diplomatskih predstavništava u državi prijema, pa tako mogu biti i nastavljeni ako se u međuvremenu predstavništvo za-tvori. U tom slučaju je moguće akreditiranje diplomatskog predstavnika sa sjedištem u nekoj drugoj državi. Akreditacija u nekoliko država (nerezidentno pokrivanje).Jedan ambasador svoju državu može predstavljati u nekoliko država. Za to mu je potrebna saglasnost svake od država prijema.Razlog ovakvom vođenju diplomatskih poslova bez stalne diplomatske misije proizilazi iz praktičnih poteškoća da sve države imaju stalna predstavništva u svim zemljama sa us-postavljenim diplomatskim odnosima. Nepostojanje stalnih diplomatskih predstavnika može se riješiti:- na način da se od zemlje prijema traži dopuštenje da država bude predstavljena od strane treće države preko njene diplomatske misije- akreditacijom svog nerezidentnog stalnog predstavnika sa sjedištem u drugoj državi- otvaranjem diplomatskog predstavništva koje vodi privremeni otpravnik poslova

6

- akreditacijom diplomatskog predstavnika kao nerezidentnog sa sjedištem u Ministarstvu vanjskih poslova.

24. Koji su razredi/kategorije šefova diplomatskih misija?Prema Bečkoj konvenciji, šefovi diplomatskih predstavništava dijele se na tri razreda:

a. Ambasadori ili veleposlanici (ili apostolski nuncij, pronuncij ili visoki povjerenici iz država Komonvelta);

b. Poslanici, ministra (vanjskih poslova) akreditirani kod šefova država;c. Otpravnici poslova akreditirani kod ministra vanjskih poslova države prijema;

25. Ko je zadužen za utvrđivanje i ažuriranje diplomatske liste?Protokol Ministarstva vanjskih poslova utvrđuje i izdaje početkom svake godine diplomatsku listu koja po abecednom redu sadrži sve nazive država slanja (a često i međunarodnih organizacija) s imenima članova diplomatskih predstavništava koji su u državi prijema akreditirani u diplomatskom statusu (diplomatski kor u širem smislu), članova njihovih porodica, njihove funkcije, a za ambasadore i datume preuzimanja funkcija. Lista sadrži i datume nacionalnih praznika država čiji su predstavnici akreditirani u državi prijema. Diplomatska lista se najčešće objavljuje na engleskom i francuskom jeziku.

26. Zašto postoje diplomatski imuniteti i privilegije?Tokom historijskog razvoja diplomatije pokazalo se nužno da diplomatski predstavnici i diplomatska predstavništva budu potpuno zaštićeni, posebno od vlasti države prijema, kako bi nesmetano i efikasno mogli obavljati svoje dužnosti. Ako diplomatski predstavn-ici nisu dovoljno zaštićeni, oni nisu u mogućnosti obavljati svoje funkcije a time i njihovo postojanje gubi smisao.

27. Ko može biti doajen (dekan) diplomatskog kora?Šefovi diplomatskih predstavništava akreditirani u zemlji prijema čine diplomatski kor. Diplomatski kor predvodi doajen, odnosno onaj šef diplomatskog predstavništva u državi prijema koji je najstariji po rangu (osim u državama koje su uvele da to bude papski nun-cij). Doajen istupa pred državom prijema u ime diplomatskog kora, najčešće u prilikama protokolarnog ili ceremonijalnog karaktera.

28. Kakve vrste viza postoje?Pod vizom podrazumijeva se pismena klauzula utisnuta u putnu ispravu od nadležne vlasti, kojom se potvrđuje važnost te putne isprave i dopušta njezinom nositelju ulazak na državno područje izdavatelja vize.Prema Zakonu o strancima u BiH postoje slijedeće vrste viza:

Tranzitna viza (strancu koji putuje iz jedne u drugu državu, a prolazi preko teritorija BiH),

Turistička viza (strancu koji dolazi u turistički posjet BiH može se iz-dati viza do 3 mjeseca),

Studentska viza (za stranca koji se namjerava školovati na nekoj od visokoškolskih obrazovnih ustanova),

Viza za liječenje (Strancu koji se namjerava liječiti u nekoj od zdravstvenih ustanova ili banjskom lječilištu u BiH, može se izdati viza za liječenje),

Poslovna viza (Poslovna se viza izdaje strancima koji dolaze poslovno u BiH, a na poziv firme registrovane u BiH ili na poziv dru-goga bosanskohercegovackoga poslovnog partnera),

7

Viza na granici (strancu se može izdati viza na graničnom prijelazu. Ovu vizu izdaje organizaciona jedinica Ministarstva sigurnosti BiH nadležna za kontrolu prelaska državne granice na preporuku MVP BiH),

Humanitarna viza (može izdati uz prethodnu saglasnost Ministarstva sigurnosti BiH, ukoliko zainteresirane osobe mogu dokazati oprav-dani strah od proganjanja zbog svoje rase, vjere, nacionalnosti, pri-padnosti nekoj društvenoj grupi ili svojih političkih mišljenja ako os-tanu u zemlji svog porijekla),

Posebne vize (posebne vize se izdaju nosiocima diplomatskih ili službenih pasoša).

Kurtoazna viza je naziv za vizu koju pojedine zemlje uobičavaju izdavati strancima kojima žele ukazati posebnu počast i uvažavanje.

29. Kad je osnovano Ministarstvo vanjskih poslova BiH?1991 – 1993 Haris Silajdžić, prvi minister vanjskih poslova BiH.Ustavom BiH državi je data nadležnost za vanjsku politiku. Predsjedništvo BiH je nadležno za vođenje vanjske politike BiH.

DOPUNSKA PITANJA:

1. Kako se zove visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku? – Catherine Ašton

2. Kako se zove američka državna sekretarka? – Hilary Clinton3. Kako se zove novi predsjednik EU? – belgijski premijer Herman van Rompuy4. Kako se zove francuski predsjednik? – Nicolas Sarkozy 5. Kako se zove predsjednik Ruske Federacije? – Dimitrij Medvedev6. Koja zemlja trenutno predsjedava EU? – Španija (od 1.1. 2010.)

8