issn: 1846-6249 · - paralele i meridijani u slu`bi businessa multimedija - inovativna tehnolo{ka...

tema brojaPoduzetni~ke potporne institucije

posebni prilozi

intervjuDamir Podhorski, Zorin Radovan~evi} i Miroslav Varga

Prehrambena industrijaEnergetikaTurizamNekretnine

prvi besplatni poslovni ~asopis - središnja hrvatska broj 25, godina IV, lipanj 2010.

issn

: 184

6-62

49

2 bizdirekt � lipanj 2010. 3www.mirakul.hr

Sadràj13. tema broja: Poduzetni~ke potporne institucije

Svaki po~etak je teàk. Za poduzetni{tvo u ovom trenutku vrijedi i dopuna – a nastavak jo{ teì. Sve institucije koje su na raspolaganju poduzetnicima od po~etka imat }e sve ve- }i zna~aj i u nastavku njihova poslovanja, bilo u osigurava-nju dijela kredita, obavijestima o projektima u kojima mogu konkurirati, ili samo korisnim informacijama te savjetima u poslovnim odlukama ili dvojbama.

37 Prehrambena industrija

40 Energetika 58 Turizam

49 Nekretnine

Uvodnik

BIZ vijesti

Konferencije- Na Bledu odràna konferencija europskih lidera o

pronalaènju inovativnih rje{enja u liderstvu

Intervju mjeseca - Damir Podhorski, Zorin Radovan~evi} i Miroslav

Varga

Kapital- O~ekivanja poduzetnika u blagom porastu

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju - Bjelorusija

Ure|enje interijera - Najkreativniji cjeloìvotni posao Navigacija - Paralele i meridijani u slu`bi businessa

Multimedija- Inovativna tehnolo{ka rje{enja za moderno poslovanje

Glazbena industrija- Tehnologija diktira glazbenu budu}nost

Poslovni kalendar

34

54

62

66

70

74

5

6

9

10

26


Uvodnik

[tovani,

Sveti gral ogla{avanja je otkriven! Internet marketing je svemogu}. Vikali su tako u po~etku mnogi zanese-njaci u online tehnologije i novi medij, nastoje}i privu- }i pa`nju ogla{iva~a mogu}no{}u potpune mjerljivosti ogla{avanja, pojmom koji je do tada bio maltene ne-poznat u svijetu marketinga. Ali naravno, nije sve ba{ tako lako i jednostavno te je i ogla{avanje na Internetu komplicirano kao i u drugim medijima i zahtijeva sa-vjete stru~njaka te pa`ljivo tro{enje, sada sve skromni-jih, ogla{iva~kih budèta. Na{i gosti u ovomjese~nom Intervjuu mjeseca, tri nerazdvojna mu{ketira iz tvrtke Escape, sigurno mogu pomo}i savjetima i vjerujemo da }e vam razgovor s njima biti vrlo edukativan i za-nimljiv.

Ina~e, interesantna je ta fama oko Internet ogla{avanja i op}enito preuveli~avanje svakog medija o koristi ogla{avanja ba{ na njemu. Pa se tako u zadnje vrijeme moglo ~uti kako je jedno istraìvanje pokazalo da je ba{ ogla{avanje u dnevnim novinama naju~inkovitije (na primjeru trgova~kih centara), drugi tvrde da nema ni{ta u~inkovitije i jeftinije od Internet marketinga (jeste li probali zakupiti banner na naslovnici nekog ja~eg portala na mjesec dana i izmjeriti u~inkovitost za ponu|enu, ~esto paprenu, cijenu?), dok se tre}i kunu u televiziju kao najmo}niji medij. Iako je o~ekivano da svatko svoga konja hvali, ogla{iva~i bi trebali zna-ti da im samo pravilan marketing mix i sveobuhvatan media plan donosi toliko èljeni efekt ja~anja branda i pove}anja prodaje. Jer, budimo realni: kako na Inter-netu moète posti}i image efekt duplerice ili zadnje stranice ~asopisa ili novina? Ili recimo, objavite veliki

Impressum: Glavni urednik Kre{imir [imac

Izvr{ni urednik Ante Veki}

Suradnici Marija Birti}, Marijana Bo{njak, mr.sc. Ivica Crnkovi}, Gordana ]ori}, Nata{a Drvenkar, mr.sc. Sun~ana Dundovi},

Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fija~ko @igoli}, Jano{ Giber, Simona Goldstein, Bruno Juri}, Sini{a Ko{uti}, Igor Kova~evi},

Danijela Kuna, Boris Luki}, Danka Marinkovi}, Daniela Mar{alek, mr.sc. Elvira Mlivi} Bude{, Antonio Pejak, Dubravka Peka-

nov Star~evi}, Damir Podhorski, Ivana Su~i}, Dario [afarić, Lovorka [imi}-Bo{njak, Helena [timac, Marko [timac, Vedrana

Toma{evi}, Ivan Turk, Sanja Vujnovac

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sun~ica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medi}, dr.med.spec. Dragan Terzi}

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinu{i}

Grafi~ka priprema MIT dizajn studio, @upanijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafi~ki urednik Ivan Ba{i}

Zamjenici grafi~kog urednika Darija Lalić, Antun Debak

Fotografi Jelena Ra{i}, Sr|an Vukovi}

Izdava~ Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Zabrdac

Marketing i prodaja Andrej Crn~ec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska po{ta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Sredi{nja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

intervju s 15 do 20 pitanja i èlite da ga netko pro~ita. Na Internetu te{ko. Barem dok se iPad ili neki sli~ni ure|aj ne udoma}i i natjera nas da uìvamo u ~itanju s ekrana, {to jo{ uvijek nije slu~aj. A s druge strane, kako se pomo}u novina moète povezati sa svojim ~itateljima i dobiti povratnu informaciju? Tako|er, uzmimo za primjer da ste vrlo usko specijalizirani, recimo za proizvodnju epruveta ili dijelova nekakvih strojeva, jedino }ete putem Interneta naju~inkovitije do}i do svoje ciljne skupine, i eventualno nekog spe-cijaliziranog ~asopisa. Ogla{avanje u svim ostalim medijima bilo bi bacanje novaca. Veliki ogla{iva~i i jake marketin{ke agencije to itekako znaju, ali mali i srednji poduzetnici ~esto budu zbunjeni razli~itim tuma~enjima, onda se povedu za nerealnim obe}anji-ma i ogla{avaju na medijima koji nisu dobri za njih, ili ne u mjeri u kojoj su to napravili, i na kraju odustanu nezadovoljni od ogla{avanja! A pri tome gube svi: i oni sami, jer im pada prodaja i postaju neprepoznatljivi na trì{tu, i mediji jer gube prihode, a i posrednici koji nisu adekvatno objasnili klijentu o~ekivane rezultate i na kraju ga zauvijek izgubili.

Toliko od mene, odmorite se preko ljeta, potpi{ite koju peticiju, nabavite vuvuzele i dobro zatrubite. Za {to skoriji novi paket Vladinih gospodarskih mjera. Mi se odmah potpisujemo za Model @nj-1H5.

Krešimir Šimac


BIZ vijesti BIZ vijesti

Erste akademija za poduzetnike

CROATIA zdravstveno osiguranje d.d. otvorilo Polikliniku u Koprivnici

Otvorene prijave na Effie natjecanjePredavanje ‘Kriza eura’ Me|unarodna diplomska škola za poslovno upravljanje Zagreb (Interna-tional Graduate Business School Zagreb - IGBS Zagreb) organizira javno predavanje Andreasa Hauskrechta, izvanrednog profe-sora poslovne ekonomije na Kelley School of Business Sveu~ilišta u Indiani, koji ovog semestra na MBA studiju IGBS-a Zagreb predaje kolegij ‘Me|unarodna makroe-konomija’. Doktorirao je na Freie Univer-sität u Berlinu gdje je predavao do 2001. Klju~ne zemlje eurozone – Njema~ka, Nizozemska i Finska, pove}ale su rast produktivnosti i istodobno smanjile rast nominalnih pla}a, dok su mediteran-ske zemlje – Gr~ka, Španjolska, Portu-gal i Italija, izgubile na me|unarodnoj

konkurentnosti. Istraživanja potvr|uju da je zajedni~ka valuta sama po sebi bez politi~ke unije nestabilna. Predavanje ‘Kriza eura’ prikazat }e tri mogu}a sce-narija za sudbinu eura: ‘laissez faire’, otpis duga, ili izlaznu strategiju za medite-ranske zemlje te njihove posljedice na euro kao klju~nu me|unarodnu valutu, kao i preporuke za budu}e ~lanice eurozone. Predavanje }e se održati 7. lipnja 2010. s po~etkom u 17 sati, u hotelu Arcotel Allegra, Branimirova 29, Zagreb. Više informacija na: www.igbs.hr

Drugo po redu Effie natjecanje, ujedno i najve}e marketinško natjecanje u Hrvatskoj koje nagra|uje naju~inkovitije oglašiva~ke kampanje, te prate}a Effie konferencija predstavljeni su 10. lipnja na prigodnoj konferenciji za novinare održanoj u konferencijskom centru Hypo Expo. Organizatori projekta, predstav-nici HURA-e i Best Marketinga Hrvatska pozvali su marketingaše - predstavnike oglašiva~a i marketinških agencija da se prijave na natjecanje i sudjeluju u borbi za Effie 2010. zlata, srebra i bronce.

Ovogodišnja Effie konferencija, u sklopu koje }e biti dodijeljene i Effie nagrade naju~inkovitijim doma}im marketinškim kampanjama, održat }e se 21. i 22. listo-pada u najve}em zagreba~kom konferencijskom centru Hypo Expo u Zagrebu. Prijave se primaju do 13. kolovoza, a proglašenje pobjednika i dodjela nagrada održat }e se 22. listo-pada. Sve potrebno za sudjelovanje na natjecanju može se na}i na internetskoj stranicama projekta - www.croatiaeffie.com.

CROATIA zdravstveno osiguranje d.d. sve~ano je u Koprivnici otvorilo svoju novu Polikliniku krajem travnja. Sadržaji nove Poliklinike namijenjeni su osi-guranicima CROATIA zdravstvenog osiguranja d.d. i svim ostalim gra|anima. U Poliklinici }e raditi visoko stru~an medicinski kadar, specijalisti i subspecijali-sti pojedinih medicinskih djelatnosti koji }e obavljati specijalisti~ke preglede i pružati dijagnosti~ke usluge. Zastupljena je interna medicina, oftalmologija, radio-logija, ginekologija kao i druge specijalisti~ke medicin-ske djelatnosti.

U okviru Europskog tjedna malog i srednjeg poduzet-ništva, Erste&Steiermärkische Bank d.d. (Erste banka) je 2. lipnja organizirala radionicu - Erste akademija za poduzetnike na kojem su mali i srednji poduzetnici, klijenti banke imali priliku saznati novosti iz podru~ja makroekonomije i korporativnog financiranja kao i dobiti informacije o fondovima Europske unije iz bankarske i poduzetni~ke perspektive i optimizaciji poreznih obveza poduze}a. Ovo stru~no predavanje predstavlja i po~etak ve}eg projekta - Erste Akademi-je, odnosno niza radionica i predavanja koje }e Erste banka periodi~no organizirati za postoje}e, ali i poten-cijalne klijente.

Internet poslovanje pokre}e gospodarstvo Hrvatske

Seth Godin na videokonferenciji u Zagrebu: Mar-keting treba prestati proizvoditi prosje~ne proiz-vode za prosje~ne ljude

Gusarski zaljev u Termama âtež

Kako ste}i znanja o metrici marketinga?

Druga po redu Web::INDUSTRIJA 2010 – jedini sa-jam internetske industrije (eng. Internet Industry Expo) u Hrvatskoj koji je ove godine s preko pola ti-suće prijavljenih posjetitelja postao najveće okuplja-nje ponu|ača i kupaca internetskog tržišta, održan je 1. lipnja u Hypo Centru.Web::INDUSTRIJA 2010 pokazala je presjek domaće internetske ponude. Ono što je posjetitelje najviše pri-vuklo, za što su se tražile zasebne rezervacije mjesta u dvorani, jesu besplatna predavanja na kojima su pre-davali najveći domaći stručnjaci za web trgovinu, web medije i razvoj web stranica - mnogi od njih s najvi-šim ocjenama od publike na poznatim konferencijama o web marketingu i developmentu (Web::Strategija).Tako|er, sajam je začinjen odličnom panel raspravom web-profesionalaca, me|usobnim upoznavanjem po-sjetitelja kroz zanimljivi Business Speed Dating, za-bavnim igrama sposobnosti s vrijednim nagradama, jedinstvenim popustima na štandovima izlagača, dru-ženjem uz kavu, te opuštenom atmosferom, ali i ostva-renim prodajnim rezultatima mnogih koji su izlagali.Vidimo se i dogodine na Web::INDUSTRIJI 2011, a već sada možete rezervirati svoje mjesto na sajmu - po povoljnijoj cijeni.

Novost iz marketinške biblioteke, knjiga ‘Metrika mar-ketinga’ autora dr. sc. Brune Grbca, redovitog profesora Ekonomskog fakulteta u Rijeci i dr. sc. Marcela Melera, redovitog profesor Ekonomskog fakulteta u Osijeku, od-nosi se na pružanje znanja o mjernom instrumentariju, odnosno primjeni jednostavnijih statističkih i matematič-kih metoda u analizi podataka i problema u marketingu. Knjige s područja marketinga u svijetu jednostavno zane-maruju mjerila kojima se marketing može i mora pratiti u cilju mjerenja njegove učinkovitosti i uspješnosti. Ova knjiga namijenjena je marketinškim, ali i drugim stručnjacima iz poslovnih subjekata kako bi u svakod-nevnoj praksi bili u mogućnosti upotrebljavati pred-stavljena mjerila marketinga i na taj način doprinijeti djelotvornosti i uspješnosti marketinga, a u krajnjoj

liniji i djelotvornosti i uspješnosti poslovnih subjekata u kojima djeluju.

Smrću industrijskog doba izumire i posao. A izu-mrijet će i vaš, jer ako se sastoji od operacija koje je moguće opisati i sastaviti priručnik, velika je vjero-jatnost da ga već danas netko na istoku obavlja puno jeftinije nego vi. Jedno je to od upozorenja što ga je možda i najveći internetski guru marketinga novog doba Seth Godin plasirao s velikog platna na zidu konferencijske sale Hypo Centra u Zagrebu. Konfe-renciju na kojoj je signal Godinovog videolinka preu-zet i u Hrvatsku (direktno je išao još i u Rumunjsku te Latviju), organizirala je tvrtka Best marketing.U skoro dva sata dugom izlaganju, Godin se dotakao nekoliko razloga koji su u proteklih deset godina iz te-melja transformirali sektor marketinga. Revoluciju je, kaže, pokrenuo Internet koji je tvrtke povezao izravno s kupcima. To je dovelo do pojačane snage potrošača, čiji se glas više ne smije ignorirati. Poslovanje je uba-čeno u hiperbrzinu, a rangiranje na Googleu – mjeri-lo uspješnosti. Potrošači su postali plemena koja tra-že vo|e, a marketing treba prestati stvarati prosječne proizvode za prosječne ljude i početi voditi ta plemena onamo kamo žele ići.

Godinu dana nakon otvaranja Indijanskog sela u Termama âtež, 13. svibnja otvoren je novi atraktiv-ni smještajni sadržaj pod nazivom Gusarski zaljev, u sklopu kojega se nalazi naselje od 20 plutajućih kućica koje su drvenim mostom spojene s obalom. Kućice, veličine 25 m2, u kojima je moguć smještaj za 4-5 osoba, izgra|ene su od prirodnih materijala, i na-mijenjene uživanju u prirodi. Svaka kućica ima pro-stranu drvenu terasu s koje se pruža prekrasan pogled na jezero. Uz bogate sportsko-rekreacijske sadržaje Ter-mi âtež, u novim smještajnim objektima će u avantu-rističkom odmoru uživati obitelji s djecom, parovi, su-dionici team building programa i svi oni koji žele svoj odmor provesti drugačije od onog uobičajenog.


Na Bledu odràna konferencija europskih lidera o pronalaènju inovativnih rje{enja u liderstvu

odrìvog razvoja, poduzetni{tva, informatike i vo|enja. IEDC-Poslovna {kola Bled bila je izvrstan izbor lo-kacije, a u~inovit tim na ~elu s prof.dr. Danicom Purg omogu}io je rad u pozitivnom, inspirativnom ozra~ju i razmjeni razli~itih mi{ljenja i iskustava.

Europski centar za leadership (ELC) jo{ je 2002. godi-ne osnovan na IEDC-Poslovnoj {koli Bled kao centar izvrsnosti u okviru kojeg se susre}u europski poslovni, politi~ki i drugi lideri, razmjenjuju mi{ljenja o europ-skim i svjetskim pitanjima te dobrim i inovativnim praksama, rje{enjima i inicijativama, kako bi oja~ali poloàj i konkurentnost Europe u me|unarodnom go-spodarskom prostoru i svijetu op}enito. IEDC–Poslov-na {kola Bled organizator je cijenjenog Executive MBA programa te drugih kvalitetnih inicijativa.

Devedeset lidera i liderica iz razli~itih sektora iz 17 dràva raspravljalo je o klju~nim pristupi-ma poticanju inovacija i eti~nog vodstva te o pronalaènju kreativnih rje{enja za probleme kojima trenutno svjedo~imo u Europi i svijetu.

IEDC-Poslovna {kola Bled je u ~etvrtak i petak, 27. i 28. svibnja 2010. godine, bila doma}inom 8. Me|unarodne konferencije Europskog centra za leadership pod nazi-vom ‘Will European Leaders See Around the Corner and Find Creative Solutions?’.

Bila je to jedna od onih besprijekorno organiziranih konferencija u kojoj se razmjenjuju ideje, grade mreè oko novih inicijativa, postavljaju temelji partnerstava koja }e iznalaziti nova kreativna rje{enja. Na konfe-renciji je sudjelovalo 90 vode}ih predstavnika poslo-vnog svijeta, vlada, nevladinih organizacija, medija te stru~njaka za pitanja vodstva iz 17 dràva koji dopri-nose pronalaènju boljih i u~inkovitijih modela i na-pretka europskog na~ina vodstva. U ovakvom ugled-nom dru{tvu, poslovni ~asopis BIZdirekt bio je jedini slu`beni medijski pokrovitelj iz Hrvatske. Osim IEDC-Poslovne {kole Bled, u pripremi konferencije sudjelo-vali su i ILA (International Leadership Association), Centar za leadership (Center for Leadership Studies) britanskog Sveu~ili{ta Exeter i Institut za dunavsko podru~je i srednju Europu iz Austrije.

Na konferenciji se raspravljalo o Europi nakon krize, utjecaju energije i odrìvog razvoja na dalji razvoj Europe, poticanju inovacija i inovativnosti u Europi, dru{tveno odgovornom poduzetni{tvu u vrijeme krize, novim pristupima vodstvu te mnogim drugim aktual-nim temama. Konferencija je zaklju~ena plenarnom raspravom i oblikovanjem preporuka kako odgovoriti na klju~ne probleme ~iji smo svjedoci te kako provodi-ti inovativna rje{enja u budu}nosti. Predstavljena su inovativna rje{enja na podru~ju energetskih izvora,

World Café – u slu`bi kolektivne inteligencije

Vrlo zanimljiv primjer rje{avanja problema kako uspostaviti u~inkovitu suradnju i komu-nikaciju u velikoj grupi dionika predstavio je Jeffrey Beeson, iz World Caféa. Prepoznav{i da je najbolji lider 21. stolje}a samo lider koji sluì onima koje vode (leader servant), ovaj koncept razvio je pristup serije razgo-vora zainteresiranih dionika iz svih sektora koji u fokusiranim raspravama po 4 dionika i kasnijom izmjenom sudionika diskusije istovremeno omogu}ava upoznavanje argu-menata drugih dionika. Na taj se na~in gradi suradnja i konsenzus me|u njima u kreativnoj atmosferi zajedni~kog i u~inkovitog angaìranja u rje{avanju klju~nih pitanja za dalji odrìvi razvoj dru{tva i Europe.

Prikaz sheme funkcioniranja koncepta World Café

Konferencija je zaklju~ena plenarnom raspravom i oblikovanjem preporuka kako odgovoriti na klju~ne probleme ~iji smo svje-doci te kako provodi ti inovativna rje{enja u budu}nosti. Predsta-vljena su inovativna rje{enja na podru~ju energetskih izvora, odrìvog razvoja, poduzetni{tva, informa-tike i vo|enja.

Konferencije


Intervju mjesecaIntervju mjeseca

Kada se pokrene web stranica pravi posao tek po~inje

Tvrtka Escape u skladu je s funkcijom istoimenog gumba s tipkovnice. Funkcija tvrtke Escape jest pomo} svima koji ju zbog odre|enih potreba zatraè, a veza-no uz internetsko poslovanje. O po~etcima poslova-nja, stanju na hrvatskom i svjetskom online trì{tu te rapidnom rastu potra`nje za Internet marketingom, kao i njihovim planovima uz brzorastu}u tehnolo{ku budu}nost, razgovarali smo s tri mu{ketira Escape-a, Zorinom Radovan~evi}em, Damirom Podhorskim i Miroslavom Vargom.

Iako u BIZdirektu u pravilu imamo Intervju mjeseca s jednom osobom, iznimno dvije, njih trojica su ne-razdvojni i uvjet je bio ili svi ili nitko! Izgleda da su na hrvatskom Internet prostoru ponovno oìvjela d’arta-gnanovska vremena pa nismo mogli odbiti ovaj ulti-matum. Vjerujemo da vam nakon pro~itanog intervjua ne}e biti ào.

Tvrtka Escape web solutions posluje od 2003. godine. Kako ste se odlu~ili za poslovanje u sferi Interneta?Radovan~evi}: Ideja se rodila u razdoblju kada smo jo{ bili studenti i radili kao administratori. Sve ve}i inte-res po~eli smo iskazivati za cijelu ovu pri~u, koja je bila tek u povojima, makar u ovom dijelu Europe.

Kako vam se sada, kada gledate s odmakom, ~ine po~etci poslovanja? Radovan~evi}: U tim po~etcima u~ili smo se princi-pima poslovanja, izrade web stranica i vo|enja posla. Onda je krenuo prirodni rast tvrtke, u kojem smo po~eli zapo{ljavati i ve}i broj suradnika. Uvijek je to bila brojka oko 5-6 ljudi. Uz pove}anje opsega posla i popularizaciju Internet poslovanja, do{la je i potre-ba da zaposlimo sve vi{e ljudi, a vrhunac broja zapo-slenih bio je jedanaest, u 2007. godini. Tada je do{lo do promjene u strukturi vlasni{tva. Sada radimo u sastavu od sedam ljudi, na kojoj }emo, nadam se, i ostati. Ukoliko bude potrebe, u budu}nosti }emo i}i na outsourcing, uzimaju}i ve} profilirane suradnike, bez obzira na cijenu, jer èlimo da usluga koju nudimo bude i dalje vrhunska.

Neograni~enost Internet trì{ta ~esto guta one nespremne kao Bermudski trokut. Uz sve izazove i nepoznanice koje Internet nudi, on je izvrsno mjesto za po~etak ili razvoj poslovanja, uz uvjet da posjedujete iskusne konzultante koji }e vas kroz bespu}a Interneta sigurno voditi.

Varga: Treba napomenuti da su tijekom godina poslo-vanja prihodi rasli.

Koje ste usluge nudili u po~etku poslovanja?Radovan~evi}: U po~etcima smo radili puno toga, no uglavnom na podru~ju grafi~kog dizajna i web dizajna. Internet marketing je u po~etku bio minimalno zastu-pljen. Kasnije su se stvari preokrenule jer smo uvidjeli da odre|eni dijelovi poslovanja nose puno rizika, i da mi nismo bili spremni nositi se s tim rizikom, osobi-to u podru~ju tiska. Po~eli smo se specijalizirati za dio posla za koji smo imali najvi{e znanja i iskustva te koji }e imati najve}i prosperitet. Kada sad razmi{ljam o tom, to je bila dobra odluka jer smo se specijalizirali za izradu web stranica, odnosno web sjedi{ta, za izradu e-commerce rje{enja (web shopova) i Internet marke-ting, te za onaj dio koji zapravo dolazi prije svega, za planiranje i konzultiranje. To je ujedno i najteì dio, ~esto zanemaren, jer to je vrh ~itavog posla – bez toga nema uspjeha. Problem je {to to ve}ina ne doìvljava kao formalnu uslugu, ve} ne{to {to se podrazumijeva i o~ekuje unutar cijene.

To su usluge kojima se i danas bavite. [to je od ovih usluga ostvarilo najve}i porast?Podhorski: Definitivno Internet marketing. Za{to {to je ulazna cijena relativno niska, vezano uz ogla{avanje, rezultati su vrlo opipljivi i mogu se mjeriti u kratkom roku. îtava je usluga vrlo fleksibilna, {to se ti~e i tre-nutka ulaganja i trenutka odustanka, modificiranja ulaganja i sli~nih akcija.

Spomenuli ste ~etiri djelatnosti kojima se danas bavi-te.Radovan~evi}: Da, one se zapravo nadovezuju jedna na drugu. Nisu potpuno odvojene. Primjerice, ako netko èli ostvariti posao na Internetu, prvo mu treba dio vezan uz savjetovanje, kroz koji dobiva uvid u to ka-kav je opseg projekta, ciljevi, metode, vrijeme trajanja, cijene. Nakon toga dolazi planiranje i izrada web stra-nice, klasi~ne web stranice ili web shopa, u kojem je slu~aju profit, prodaja i promet krajnji cilj. Dakle, sve djelatnosti su povezane, a Internet marketing ih sve omogu}ava.

Bez obzira na {irinu neograni~enog internetskog trì{ta na kojem poslujete, doti~u li vas lokalni gospo-darski problemi? Ili ste im uspjeli uma}i?Radovan~evi}: Mi smo svjesni u kojem okru`ju po-slujemo, pa je i na{ problem – nelikvidnost. No, {to se ti~e naplate usluga, nema nedodirljivih. Ali uz one neugodne, ima i iznena|uju}e ugodnih situacija.

Kada smo kod Internet marketinga, koliko su zapravo mjerljivi rezultati Internet marketinga, i na koji na~in?Podhorski: Vrlo, i izrazito mjerljivi. Internet marke-ting, kao i svaki marketing, u sebi sadrì razli~ite vr-

ste ogla{avanja: u traìlicama, socijalnim mreàma, e-mail marketing, optimizacija SEO. No jedan segment, vaàn segment, jest i mjerenje uspje{nosti web sjedi{ta po pokretanju odre|enih kampanja, kroz alat Google Analytics, besplatan alat za mjerenje web sjedi{ta. Onog trenutka kad je pokrenuta stranica, alat se po-stavlja na web sjedi{te i prave se prilagodbe, ovisno o tome radi li se o nekom web shopu ili o web sjedi{tu koje ne prodaje klasi~ne proizvode, ve} usluge. Kli-jentu se moè ponuditi kompletno mjerenje svih re-zultata, svega {to se doga|a na njegovu web sjedi{tu. Kod web shopova to je prili~no izraèno jer se mogu izmjeriti prihodi, koji su proizvodi najprodavaniji, koje klju~ne rije~i su donijele najve}i prihod, s kojih web stranica je do{lo najvi{e kupaca… Rezultate prezenti-ramo klijentu kroz tjedna ili mjese~na izvje{}a. S ob-zirom na rezultate, kampanje koje se provode mogu se optimizirati – ako primijetimo da je neka klju~na rije~ potro{ila 5% budèta, a donijela 0,1% prihoda, onda ona vi{e nema smisla i ne}emo ju vi{e ‘gurati’.

Varga: Sve je vrlo jednostavno. Mi pomaèmo klijenti-ma od www napraviti $$$. Web stranica je nepotrebna, ako vam ne donosi ono {to treba donijeti-{to god to bilo. To je razlika izme|u pristupa web dizajnera i ljudi koji su vrhunski stru~njaci. Krajnjeg korisnika zanima {to on ima od svega toga. Prosje~ni klijent uglavnom nema predod`bu {to je Internet marketing i {to mu moè donijeti. Prije dvije godine zapo~eli smo s pre-davanjima i edukacijom korisnika. Trì{te prvo treba educirati, kako bi shvatili {to uslugama koje pla}aju èle dobiti. No ima i krajnosti. Neki koji to shvate, uh-vate se samo za Internet kao slamku spasa, zanema-ruju}i sve ostale aktivnosti i djelatnosti, {to opet nije dobro. U tom smjeru i savjetujemo svoje klijente.

S obzirom na Internet kao neograni~eno i globalno trì{te, koliko poslujete na inozemnim trì{tima, van Hrvatske?Radovan~evi}: Gledaju}i na godi{njoj razini, oko 20% na{eg poslovanja odvija se na inozemnom trì{tu. Sada smo zapo~eli i aktivno djelovati na tom podru~ju, budu}i da smo do sada imali uvijek toliko posla da ni-smo morali raditi klasi~nu prodaju. Sada radimo ono {to i savjetujemo svojim kupcima - ne zanemarujemo ostale segmente poslovanja. Svakako imamo velika o~ekivanja.

Podhorski: Udio u inozemnim projektima obuhva}a 20-30%, u odnosu na ukupan prihod. No nadamo se pove}ati u budu}nosti taj udio. Barem za jo{ toliko.

Kroz koje od ~etiri djelatnosti najvi{e poslujete ino-zemno?Podhorski: Kroz izradu web stranica, za sada. Situacija na stranim trì{tima je druga~ija, jer gotovo svi klijen-ti u svojim tvrtkama imaju timove zaduène za Inter-

Razgovarala: Aleksandra Zrinu{i}

Mi pomaèmo klijenti-ma od www napraviti $$$.

Miroslav Varga, Damir Podhorski i Zorin Radovan~evi}, manageri u tvrtki Escape


Poduzetni~ke potporne institucijeSvaki po~etak je teàk. Za poduzetni{tvo u ovom trenutku vrijedi i dopuna – a nastavak jo{ teì. Sve institucije koje su na raspolaga-nju poduzetnicima od po~etka imat }e sve ve}i zna~aj i u nastavku njihova poslovanja, bilo u osiguravanju dijela kredita, obavijestima o projektima u kojima mogu konkurirati, ili samo korisnim informa-cijama te savjetima u poslovnim odlukama ili dvojbama.

Pripremila: Aleksandra Zrinu{i}

net marketing. Kod velikih tvrtaka u Hrvatskoj te{ko da u marketing odjelu imate nekoga zaduènog samo za web kampanje, kampanje na socijalnim mreàma itd. Vani je to sasvim uobi~ajena stvar. Tako da nas ni ne ~udi {to ne dobivamo neki veliki feedback izvana. S druge strane, u segmentu web stranica i web shopova, feedback je izvrstan jer su cijene u Hrvatskoj prihvat-ljivije. Iako razlike u cijeni nisu velike, na{i klijenti u kona~nici dobiju malo ve}u koli~inu usluge nego {to bi dobili da rade s partnerima, primjerice, u Danskoj ili Velikoj Britaniji. Mislim da smo puno fleksibilniji {to se ti~e posla.

Gdje je Hrvatska u odnosu na svjetsko online trì{te?Podhorski: Problem u Hrvatskoj je {to postoje odre|ene snage, koje nisu isklju~ivo vezane uz Zagreb, postoje u Isto~noj Hrvatskoj, i u Primorju… Prate se svjetski trendovi, no problem je {to su ljudi koji se tim bave i trì{te koje bi to trebalo prihvatiti na razli~itim razinama. Previ{e je stepenica izme|u njih.

Op}enito je problem {to mi u Hrvatskoj prihva}amo trendove tako da preska~emo stepenice. Na primjer, mi presko~imo kompletni razvoj socijalnih mreà, i onda odjednom krenemo na ogla{avanje na socijal-nim mreàma. A ne znamo {to su socijalne mreè, kako funkcioniraju, koji su principi ogla{avanja na so-cijalnim mreàma, niti kako se ljudi pona{aju na tim mreàma. I sam Facebook se razvijao postupno. Tvrtke koje ne znaju {to je online PR ili online ogla{avanje, ~uju da je ogla{avanje na Facebooku super, i onda im se dogodi da naprave vi{e {tete nego koristi, zbog nez-nanja.

Varga: [to se ti~e neznanja krajnjih korisnika, ve}ina ih misli da su, kada pokrenu web stranicu, zavr{ili po-sao. No onda posao tek po~inje. Svi koji žele saznati više, mogu posjetiti www.escapestudio.net.

[to vidite kao svoju budu}nost, kao i op}enito online budu}nost, vezano uz trendove?Radovan~evi}: I na{a je budu}nost, naravno, usko vezana uz online trendove. Na takvim brzorastu}im trì{tima trendove stvaraju ili ljudi koji imaju novaca, ili oni s originalnim idejama. U Hrvatskoj je trenutna situacije takva da se svi pozicioniraju, pokazuju svoju snagu i mo}. Vlada masovna inflacija portala i servisa koji sluè sami sebi na trì{tu koje to za sada uop}e ne treba, jer je relativno mali broj korisnika koji takve portale aktivno koristi. Mislim da }e se dogoditi situa-cija da je samo pitanje vremena tko }e koga ‘izgurati’ s trì{ta.

Druga stvar koja se doga|a jest ona klasi~na è| za sadràjem. Sada ima jako puno mjesta za objavu sadràja, ali unikatnog sadràja ba{ i nema tako puno. Nedostaje inovativnih na~ina za prezentiranjem ta-

kvih sadràja. Tre}a i ~etvrta stvar, koje su me|usobno povezane, jesu dru{tvene mreè, koje izvan Hrvat-ske funkcioniraju na potpuno drugi na~in. Seminari o dru{tvenim mreàma prili~no su aktualni, no to je te{ko primjenjivo u sustavu koji jo{ uvijek tako ne razmi{lja – u hrvatskom okruènju. êtvrta stvar, koja je u po~etcima, i jako se reklamira, jest mobilna era i o~ekuje velika ulaganja. No opet o~ekujem puno proje-kata koji }e biti sami sebi svrhom. S vremenom }e i to trì{te sazrjeti. Baza svega je, na kraju, opet web stranica, i od nje sve kre}e.

Varga: Ve}ina otvara Facebook profil samo da ga po-sjeduje, a ne znaju {to bi s njim napravili, niti {to im se moè dogoditi, a {to je najgore, ne znaju ni kako ga zatvoriti. Zbog toga je i jedan od najtraènijih pojmova na Internetu uop}e ‘kako zatvoriti Facebook profil’! Nije to samo hrvatski problem, ve} svjetski, jer ljudi gotovo nikada ne ~itaju ono {to pi{e sitnim slovima. Radovan~evi}: Ljudi moraju shvatiti da trebaju po~eti sebe kontrolirati na Internetu. Ime i prezime, slika, po-vijest, sve se evidentira na Internetu i on to pamti.

Vezano uz najave za budu}e poslovanje, radite li ve} na razvoju mobilnih platformi?Varga: Imamo radnu verziju projekta ‘Smart City’, a radi se o tome da svatko tko ima pametni telefon, i u svom gradu vidi neki propust, primjerice, razbijeni se-mafor ili rupu na cesti, samo to uslika. Na{ sustav bi stavio vrijeme kada je slikano i GPS koordinate mjesta gdje je uslikano. Mobilni telefoni su jo{ uvijek ‘pre-novi’ da bi se neka institucija upustila u financiranje ovakvog projekta, no to je ne{to {to mislimo da bi bilo interesantno.

Podhorski: I mi tu sad isto malo ‘preska~emo’ stepe-nice. Svi sada pri~aju o razvoju mobilnih aplikacija, a budimo realni, neke na{e tvrtke jo{ nemaju ni rije{ene web stranice!

Radovan~evi}: Internet trì{te je otvoreno za sve, i svaki proizvod na njemu ima svoju publiku. Poznava-nje cilja koji se èli ostvariti prisutno{}u na Internetu po~etak je uspje{nosti. Samo jo{ treba prona}i pravi na~in na koji }e se on prezentirati. Sljede}e pitanja je vezano uz cijenu, kada }e se uloèna investicija vratiti. To se ne moè s preciznom sigurno{}u odgovoriti, dok ne istraìmo cijelu situaciju i uvjete na trì{tu. No pri-je svega, osnovni je cilj edukacija trì{ta.

[to biste poru~ili svima koji se planiraju upustiti u be-spu}a neograni~enog online trì{ta?Radovan~evi}: Bitno je naglasiti za kraj da se ljudi jo{ uvijek boje Interneta. Na gotovo svakoj stranici po-stoje kontakt forme, koje su tamo s razlogom. Poru~io bih ljudima da se slobodno jave, jer tim nemaju {to iz-gubiti, a mogu samo dobiti korisne informacije. ■

Ve}ina otvara Facebook profil samo da ga posje-duje, a ne znaju {to bi s

njim napravili, niti {to im se moè dogoditi, a {to je najgore, ne znaju

ni kako ga zatvoriti.


Bilo regionalne ili lokalne, uloga razvojnih agencija jest u kona~nici utjecati na ekonomski razvoj. U pro-tekle tri godine na podru~ju Grada Osijeka i Osje~ko-baranjske ùpanije, od strane Europske komisije i dru-gih me|unarodnih fondova, odobreno je 43 projekta koji }e biti sufinancirani s iznosom od 50.288.469,49 kuna. Projekti u kojima sudjeluje RRA Slavonije i Ba-ranje prije svega odraàvaju interese i potrebe njezinih osniva~a, Osje~ko–baranjske ùpanije i Grada Osijeka. Pri tome su oni naj~e{}e kombinacija aktivnosti u vi{e sektora.

-Projekt ‘Jabuka.net’ dobar je primjer takve surad-nje. Ovim projektom financirano je osnivanje Kla-stera Slavonska jabuka i stvaranje istoimene robne marke. Projekt je rezultirao umreàvanjem velikog broja sudionika lanca proizvodnje i plasmana jabuka, njihovom edukacijom i nabavkom zajedni~ke opreme. Dobra iskustva u provedbi ovoga projekta rezultirala su uspje{nom prijavom novoga projekta ‘Jabuka.net 2’, kojem je glavni cilj standardizacija proizvodnje jabuka u regiji – navodi Stjepan Ribi}, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje.

Prema Ribi}evim rije~ima, sredstava koja se nude u ovom trenutku doma}im poduzetnicima gotovo su zanemariva, ukoliko izuzmemo Program IPARD koji sufinancira ulaganja u poljoprivredu. Kako je osnovni cilj IPA-e podizanje razvojnih kapaciteta na regional-noj razini, tako je mogu}e sufinancirati projekte koji utje~u na grupu poduzetnika i njihovu konkurentnost.

Po~etkom svibnja u Regionalnoj razvojnoj agenciji Slavonije i Baranje otvoren je EU Info-point. Agencija je od samog osnivanja fokusirana na pruànje tehni~ke i savjetodavne potpore u programima me|unarodne i regionalne suradnje te kontinuirano pruà svim zain-teresiranima informacije o EU, fondovima, mogu}-nostima financiranja projekata i svim aktualnostima u procesu pristupanja RH Europskoj uniji.

Za financiranje poduzetni{tva Grad Osijek izdvojio je 9.870.878,58 kuna, a najve}i dio sredstva odnosi se na davanje potpora poduzetnicima pri kupnji zemlji{ta u gospodarskoj zoni Tenja, subvencioniranje kamata na poduzetni~ke kredite poduzetnicima s podru~ja grada Osijeka prema projektu ‘Lokalni projekti razvoja ma-log gospodarstva’, investicije u dokumentaciju za iz-gradnju novih gospodarskih zona Nemetin i Jug, izvi-jestio je Damir Rogulja, pro~elnik Upravnog odjela za gospodarstvo Grada Osijeka.

-Kao najzna~ajnije projekte izdvojili bismo izgradnju i opremanje komunalnom infrastrukturom gospo-darske zone Tenja, koju smo uspjeli popuniti u manje od godinu dana poduzetnicima koji planiraju otvoriti oko stotinjak novih radnih mjesta u 16 tvrtaka. Tu su i

projekti industrijske zone Nemetin i gospodarske zone Jug, za koje bi do kraja ove godine trebali rije{iti do-kumentaciju, tako da 2011. godine moèmo po~eti s radovima opremanja zona komunalnom infrastruktu-rom-kaè Rogulja.

Uloga i aktivnosti Hrvatske gospodarske komore u poti-canju poduzetni{tva Hrvatska gospodarska komora kontinuirano provodi razne aktivnosti kako bi pomogla poduzetnicima da prebrode krizu te odrè svoju poziciju na doma}em i inozemnom trì{tu.

-Cilj nam je oja~ati poziciju na{ih tvrtaka na trì{tima regije koriste}i mreù na{ih predstavni{tava u Saraje-vu, Banja Luci, Mostaru, Beogradu, Pri{tini i Kotoru. Ona djeluju kao promotor hrvatskih tvrtaka i hrvat-skog gospodarstva u cjelini, te predstavljaju kvalitetan izvor informacija, usluga, kontakata, kao i zna~ajnu savjetodavnu pomo} hrvatskim tvrtkama na konk-retnom trì{tu. Zbog pokazanog interesa za probojem na trì{ta na kojima do sada nisu poslovale, HGK je odlu~ila uspostaviti predstavni{tva i u Kabulu i Mo-skvi, koja su upravo u procesu otvaranja - izdvaja Ve-sna Trnokop Tanta, potpredsjednica HGK.

Hrvatski proizvodi i usluge imaju svoju prepoznatlji-vost na inozemnim trì{tima, ali unato~ tome brojke u izvozu nisu na zadovoljavaju}oj razini. Od 1997. godine provodi se Projekt vizualnog ozna~avanja kvalitetnih hrvatskih proizvoda kojim se proizvodi-ma dodjeljuju znakovi ‘Hrvatska kvaliteta’ i ‘Izvorno hrvatsko’. Takve kvalitetne proizvode HGK promovi-ra putem akcije ‘Kupujmo hrvatsko’, a ove godine se akciji pridruìla i zajedni~ka akcija MINGORP-a, HGK i HOK-a ‘Vrijedne ruke’ kojoj je cilj promovirati mar-ljive ljude koji proizvode tradicijske proizvode.

HAMAG olak{ava pristup izvorima financiranja Jamstvima za poduzetni~ke kredite HAMAG omogu- }ava ostvarenje kvalitetnih poduzetni~kih projekata u slu~ajevima kada poduzetnici ne raspolaù dostatnim instrumentima osiguranja povrata kredita. Preduvjeti za izdavanje jamstva su ekonomska isplativost ulaganja, likvidnost, u cijelosti zatvorena financijska kon-strukcija projekta i podmirene obveze poduzetnika prema dràvi. Temeljem jamstva kojeg izdaje, HA-MAG kreditoru jam~i za postotak glavnice odobrenog kredita koji se odre|uje ovisno o jamstvenom progra-mu i koji ne moè biti ve}i od 80%. Jamstveni pro-grami i informacije o postupku i uvjetima izdavanja i kori{tenja jamstva dostupne su na slu`benoj web stra-nici HAMAG-a.

-Zbog globalne gospodarske krize koja je zahvatila i Republiku Hrvatsku, 2009. godine bila je smanjena potra`nja za izvorima financiranja, a samim time i za

Tema brojaTema broja

Poduzetni~ki tehnolo{ki inovacijski centar d.o.o. Ogulin – pravo mjesto za razvoj inovacija

Budu}i da se na podru~ju grada Ogulina i Karlova~ke ùpanije osje}ala potreba za osnivanjem poduzetni~ko-inovacijskog cen-tra, Dru{tvo inovatora Ogulin 2003. godine osnovalo je Poduzetni~ki tehnolo{ki inovaci-jski centar d.o.o., s ciljem spajanja inovatora i poduzetnika.

Projekti PTIC-a zami{ljeni su da pomaù gospodarskom razvoju lokalne zajedni-ce te ~itave Hrvatske. Kroz projekt razvoja poduzetni{tva osigurava se pomo} po-

duzetnicima-po~etnicima te inovatorima, izradom poslovnih planova, provo|enjem poticaja i subvencija u poduzetni{tvu koje provodi MIN-GORP, kao i kroz osiguravanje kreditnih linija za poduzetnike. Vaàn projekt je i informatizacija poduzetni{tva kroz Poslovni sustav ‘Korwin’, modularni skup uredskih aplikacija za evidenciju i pra}enje raznih segme-nata poslovanja, koji poduzetnicima olak{ava po~etak poslovanja te pra- }enje brojne administracije. Kao pro{irenje informatizacije, u ponu-di je i sustav za turizam, prilago|en radu turisti~kih zajednica i malih iznajmljiva~a.

Organiziranjem inventivnog rada uz pravnu za{titu intelektualnog vlasni{tva, PTIC poti~e stvaranje novih ideja, s ciljem nastanka novih proizvoda. Jedan on najzna~ajnijih projekata PTIC-a jest transfer tehno-logija, kroz koji se inovatorima i poduzetnicima omogu}ava da plasiraju svoje ideje na doma}e i inozemno trì{te.

Posebno se isti~e projekt komercijalizacije inovacija, za koji je na pro{logodi{njoj 34. me|unarodnoj izlo`bi inovacija osvojena zlatna me-dalja. Projekt je zami{ljen kao investicijsko po~etno ulaganje inovatorima-poduzetnicima da svoje ideje realiziraju, odnosno da njihove inovacije i novi proizvodi imaju {to bolju konkurentnost na trì{tu. Investicija se sa-stoji od ulaganja u za{titu intelektualnog vlasni{tva i marketing proizvoda (inovacije). Inovator-poduzetnik uloèna ulaganja vra}a prilikom prodaje licence, ili ukoliko inovaciju proizvodi, tada otpla}uje prilikom prodaje kao gotov proizvod u dogovorenom postotku od vrijednosti.

Vi{e o projektima i uslugama PTIC-a moète saznati na www.genije.hr

Znanstveno-tehnologijski park Sveu~ili{ta u Rijeci (STeP Ri - akronim nastao od engleskog naziva Scien-ce and Technology Park of

the University of Rijeka) osnovan je u kolovozu 2008. godine na inicijativu Sveu~ili{ta u Rijeci, uz podr{ku Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske, Grada Rijeke i Primorsko-goranske ùpanije.

Projekt STeP Ri sudjeluje u Programu razvoja tehnologijske infrastrukture (TEHCRO) koji financira Poslovno-inovacijski centar Hrvatske – BICRO d.o.o. u okviru Programa za poticanje poduzetni{tva utemeljenog na ino-vacijama i novim tehnologijama.

Cilj znanstveno-tehnologijskog parka SteP-a Ri je pomagati pri osni-vanju i trì{nom afirmiranju novoosnovanih, tzv. spin-off tvrtaka nastalih na Sveu~ili{tu. To se postiè traènjem ideja s komercijal-nim potencijalom, formiranjem i inkubacijom spin-off poduze}a, za{titom intelektualnog vlasni{tva i kona~no licenciranjem novih teh-nologija kroz regionalne, nacionalne i me|unarodne tvrtke. U tom je procesu od neobi~ne va`nosti efikasno umreàvanje znanstve-nika s poduzetnicima i potencijalnim partnerima, na lokalnoj i me|unarodnoj razini. Kroz ostvarenje ovih ciljeva male i srednje tvrtke pribliìt }e se istraìva~kim kapacitetima Sveu~ili{ta, a istovremeno }e znanstvenici ste}i bolji uvid u potrebe i probleme realnog, trì{no ori-jentiranog okru`ja.

Misija STePa Ri jest stvoriti znanstveno-tehnologijsko i poslovno okruènje koje inspirira i poti~e razvoj znanosti, inovativnosti, kreativnost i poduzetni~ki duh kroz pruànje adekvatne infrastrukture, stru~nih servi-sa, savjetovanja i pristupa strate{kom networku. Proizvodi i usluge koje nudi STeP Ri u suradnji s Uredom za Transfer Teh-nologija (UTT) strukturirani su oko tri programa: za{tite i transfera inte-lektualnog vlasni{tva, inkubacije poduzetnika te licenciranja i komercijali-zacije novonastalog proizvoda i/ili intelektualnog vlasni{tva. Stanarima i ostalim korisnicima STeP Ri nudi i komplementarnu paletu profesionalnih usluga kao {to su poslovno savjetovanje, ispitivanje trì{ta i marketing, prijava projekata na EU natje~aje, razvoj prototipa, edukativni programi i sli~no.Vi{e informacija moète prona}i na web stranicama www.step.uniri.hr ili na broju telefona 051 406-592.

Od ideje do trì{ta kroz STeP Ri

PRO

MO

PRO

MO


Uprave HAMAG-a, gospodin Tomislav Kova~evi}.

Hrvatska obrtni~ka komora – na usluzi obrtnicima od starta Hrvatska obrtni~ka komora jo{ je krajem 2008. godine, uvi|aju}i mogu}e te{ke posljedice nadolaze}e financij-ske i gospodarske krize, Vladi RH uputila paket od 30 antirecesijskih mjera, ~ijom bi se realizacijom ublaìle posljedice krize. U proteklom razdoblju neki zahtjevi su uvaèni, {to je doprinijelo rje{enju pote{ko}a u po-slovanju kod dijela ~lanova, ali najve}i dio problema ostao je nerije{en.-Obrtni{tvo je nakon prvih znakova globalne gospo-darske krize obiljeèno izrazito negativnim trendovi-ma, i u proteklih godinu dana ostali smo bez 11 tisu- }a na{ih ~lanova. I ova godina, kao i pro{la, ne daje nam podloge za optimizam, odjave obrta su svakodne-vne i jo{ uvijek prema{uju broj novoprijavljenih. Broj osoba radno angaìranih u obrtu u protekloj godini smanjen je za vi{e od 26.000, a 2010. godina donosi jo{ nekoliko tisu}a manje zaposlenih. Trenutno je aktivno oko 93.000 obrtnika, a ukupno je u obrtni{tvu zaposle-no preko 218.000 osoba – svoju zabrinutost izraàva predsjednik Hrvatske obrtni~ke komore, gospodin Mato Topi}.

HBOR – pokreta~ gospodarstva kroz malo i srednje poduzetni{tvo Malo i srednje poduzetni{tvo, kao najdinami~niji dio gospodarstva, najva`niji je pokreta~ ukupnoga gospo-darskog razvoja. Dana{nje oteàne okolnosti poslova-nja dovele su do toga da im je vi{e nego ikada potrebna pomo}. HBOR putem program kreditiranja malog i srednjeg poduzetni{tva povoljnijim kamatnim sto-pama i duìm rokovima otplate poti~e utemeljenje i razvoj malog i srednjeg poduzetni{tva, otvaranje novih radnih mjesta i pove}anje konkurentnosti. Od osnutka HBOR je za potrebe malih i srednjih poduzetnika odo-

brio preko 13,5 tisu}a kredita u ukupnom iznosu od 23 milijarde kuna. -S ciljem ublaàvanja problema nelikvidnosti, HBOR je tijekom 2009. godine uveo, uz postoje}e, i nove kreditne programe koji su omogu}ili poduzetnicima pribavljanje potrebnih trajnih obrtnih sredstava na duì rok. Putem tih programa tijekom pro{le godine odobreno je 77% ukupnih sredstava HBOR-a, dok je za investicije odobreno samo 23% sredstava – naglasio je predsjednik Uprave HBOR-a, Anton Kova~ev. Pri tome, mali i srednji poduzetnici pokazuju ipak bolju sliku jer je, od njima odobrenih sredstava, 40% bilo namijenjeno investicijama. Iz navedenog moèmo zaklju~iti da, unato~ zna~ajnoj potrebi za likvidnim sredstvima, mala i srednja poduze}a u investicije ipak ulaù vi{e od prosjeka.

Znano{}u i inovacijama do konkurentnostiVlada RH pokrenula je u 2006. godine program ‘Po-ticanje poduzetni{tva utemeljenog na inovacijama i novim tehnologijama’ koji sa~injava niz od pet pot-programa i uklju~uje dràvne poticaje poduzetni{tvu utemeljenom na inovacijama i novim tehnologijama. Provedba potprograma RAZUM, TEHCRO, VENCRO, IRCRO i KONCRO povjerena je BICRO-u.

-Budu}i inovativni proizvodi gospodarstvu donose ve-

Kako upozorava Bernard Jakeli}, v.d. glavnog direktora HUP-a, Hrvatska udruga poslodavaca inzistira na hitnom sustavnom i cjelovitom pristupu rje{avanju brojnih dimenzija problema nelikvidnosti, koji najteè poga|a i najvi{e ugroàva poslovanje i opstanak brojnih malih i srednjih poduzetnika. Malim i srednjim poduzetnicima bit }e nu`no jo{ vi{e olak{ati pristupe vanj-skim izvorima financiranja za teku}e poslovanje, a osobito za investiranje. Na Danu poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca 2010., odrànom po~etkom svibnja, zaklju~ilo se da su uvjeti poslovanja za poduzetnike i po-slodavce u Hrvatskoj najteì jo{ od ratnih godina. HUP drì da su izlazak iz krize i odrìv rast mogu}i samo na posve novom obrascu, vrijednosti i pona{anja u dru{tvu te ekonomske politike koji }e se temeljiti na bitno druga~ijem odnosu prema radu, na pove}anju proizvodnje, koja }e u daleko ve}oj mjeri biti izvozno konkurentna i usmjerena. Nu`ne su osmi{ljene, hit-ne i odlu~ne strukturne promjene, porezne promjene i smanjenje sveukup-nog fiskalnog i parafiskalnog optere}enja hrvatskog gospodarstva.

HUP-ovi prijedlozi za oporavak gospodarstva

Centar za poduzetni{tvo Osijek je i nadalje vrlo aktivan u pogledu svih aktiv-nosti koje ina~e provodi {to uklju~uje: edukaciju i trening poduzetnika i onih koji to èle postati, savjetovanje i informiranje te izradu poslovnih planova, studija izvedivosti te analiza tro{kova i koristi. Kontinuiranom organizaci-jom brojnih doga|aja, {to uklju~uje i aktivnosti tijekom Europskog tjedna malog i srednjeg poduzetni{tva, Centar za poduzetni{tvo provodi aktivnu promociju poduzetni{tva i poduzetni~ke kulture u gradu Osijeku i Osje~ko–baranjskoj ùpaniji. Ve}ina poduzetnika po~etnika koji traè pomo} Centra za poduzetni{tvo Osijek pripadaju skupini poduzetnika koja u privatni posao naj~e{}e kre}e iz nu`de te je zato njihova edukacija te besplatno savjetovan-je iznimno va`no. Od edukacija, CZP planira dvodnevni seminar ‘Procjena rizi~nosti poslova-nja’ koji }e se odràti 30.06. i 1.07.2010. godine u Centru za poduzetni{tvo Osijek. Tema seminara iznimno je aktualna, budu}i da modeli za ocjenu rizi~nosti daju kvantitativnu ocjenu rizi~nosti, odnosno vjerojatnost da }e po-duze}e imati probleme u pla}anju obveza. Modele mogu koristiti prakti~ari/poduzetnici za predvi|anje rizi~nosti poslovanja poduze}a. Iz CZP-a najavljuju i odràvanje seminara Fran{iza od A do @ u Zagrebu 30. lipnja. U okviru Centra za fran{izu Centra za poduzetni{tvo Osijek svi koji su zainteresirani za ovaj oblik poslovanja mogu dobiti besplatne savjete te informacije o brojnim fran{iznim ponudama. Ve}inu njih moète vidjeti i na Internet stranicama Centra za fran{izu www.fransiza.hr. Ukoliko èlite vi{e informacija o navedenim doga|ajima, javite se na besplatni broj Centra za poduzetni{tvo Osijek 0800 345 345, na e-mail: info…poduzetnistvo.org ili ih posjetite u Poduzetni~kom inkubatoru BIOS d.o.o. na adresi J. J. Strossma-yera 341, Osijek

Centar za poduzetni{tvo Osijek kontinuirano u pomo}i poduzetnicima

}u dodanu vrijednost i imaju ve}i trì{ni potencijal, u koje je od 2007. godine do danas uloèno preko 165 milijuna kuna i to ulaganje iz godine u godinu kon-tinuirano raste. Planiramo tijekom godine uloìti 50 milijuna kuna u nove projekte. Zadovoljan sam do

Tema brojaTema brojaPR

OM

O

HAMAG-ovim jamstvima. U odnosu na isto razdoblje pro{le godine, ove godine ostvaren je porast izdanih jamstava {to zasigurno ozna~ava po~etak oporavka go-spodarske aktivnosti i vjerujemo da }e zapo~eti uzlaz-ni trend biti nastavljen – optimisti~an je predsjednik

Jamstvima za poduzetni~ke kredite HAMAG omogu}ava

ostvarenje kvalitetnih poduzetni~kih projekata.


sada postignutim rezultatima, budu}i da smo financi-rali kvalitetne projekte poduze}a koja su se pokazala uspje{nima na inozemnim trì{tima i koja su u ovim te{kim vremenima uspje{no poslovala. @elja nam je pove}ati investicije u malo i srednje gospodarstvo u podru~ju istraìvanja i razvoja po stopi od 30 do 50% godi{nje, do trenutka ulaska u Europsku uniju.

Po~etkom svibnja pokrenuli smo Program provje-re inovativnog koncepta, financira ga Vlada RH kroz zajam Svjetske banke, kojim se sufinanciraju po~etne faze inovativnih znanstveno-poduzetni~kih projekata - izdvaja Dalibor Marijanovi}, direktor Poslovno-ino-vacijskog centra Hrvatske BICRO.

Kao nositelje najzanimljivijih projekata Marijanovi} izdvaja sljede}e tvrtke: Hipersfera d.o.o. (odobrena im je dodatna financijska potpora u visini od 1,4 milijuna kuna za razvoj naprednijeg modela letjelice - zra~nog broda, a istraìva~ko-razvojne aktivnosti poduze}a su tijekom 2008. godine bile financirane s 3,5 milijuna kuna), Banko d.o.o. (u razvojni projekt ‘Pneumatske brusilice’ uloèno je ukupno 11,2 milijuna kuna), BBa-kra~ d.o.o. (Projekt ‘Ure|aj za dijagnostiku funkcio-nalnih sposobnosti lokomotornog aparata’ financiran s 2 milijuna kuna unosi zna~ajne promjene u podru~je sprava za dijagnostiku, prevenciju i rehabilitaciju do-njih ekstremiteta), Reful Marine d.o.o. (‘Projekt poli-valentnog plovila modularne gradnje’ financiran je s vi{e od 4,6 milijuna kuna). Znanstveno-tehnologijski park Sveu~ili{ta u Rijeci (STeP Ri) tako|er sudjeluje u Programu razvoja tehnologijske infrastrukture koji financira BICRO.-Svrha osnivanja znanstveno-tehnologijskog parka jest da kroz sinergiju znanstvenih, tehnologijskih i poduzetni~kih potencijala Sveu~ili{ta i regije potak-ne brì razvoj znanosti i poduzetni{tva i tako stvori dodatne vrijednosti koje }e doprinijeti brèm eko-nomskom razvoju i konkurentnosti regije i zemlje, napominje direktor prof.dr.sc. Ivo Orli}. STeP Ri je i trening centar Cisco Enterpreneurship Institute-a i provedbeni centar za prijavu na program sufinancira-nja inovativnog koncepta, kojeg je osmislio BICRO.

Mogu}nosti za ulaganje – gdje investirati u Hrvatskoj Agencija za promicanje izvoza i ulaganja agencija je Vlade RH, osnovana s dvjema osnovnim zada}ama: promicanje izvoza i privla~enje izravnih ulaganja u Republiku Hrvatsku.-Navedeni zadatci ostvaruju se kroz pruànje potpore hrvatskim izvoznicima u okviru ‘Programa poticanja me|unarodne konkurentnosti i internacionalizacije gospodarstva RH’, odnosno organizacija zajedni~kih nastupa na{ih izvoznih tvrtaka na sajmovima u ino-zemstvu, kao i organizacija zajedni~kih gospodarskih misija u inozemstvu - poja{njava ravnatelj Agencije za promicanje izvoza i ulaganja, gospodin Sani Ljubun~i}.Prvi je put u Zagrebu 13. svibnja ove godine odràn Investicijski Forum, u sklopu godi{nje skup{tine Eu-ropske banke za obnovu i razvitak (EBRD). Kako kaè Ljubun~i}, posluìo je kao izvrsna platforma za pro-mociju Hrvatske kao atraktivne lokacije za ulaganja. Velikom broju poslovnih ljudi, njih oko dvije tisu}e, iz vi{e od 60 zemalja prezentirane su mogu}nosti ula-ganja u sektore koji imaju najvi{e potencijala za reali-

zaciju greenfield ulaganja.-Ukoliko se osvrnemo na iskazani investicijski interes, mogu re}i kako smo ranije biljeìli upite za ulaganja u svim gospodarskim granama, dok su se u zadnje vrijeme upiti ulaga~a isprofilirali u nekoliko najzani-mljivijih sektora: energetika s posebnim naglaskom na obnovljive izvore energije, infrastrukturni projekt i za{tita okoli{a, turizam, trgovina s naglaskom na iz-gradnju maloprodajne infrastrukture. APIU posebno je angaìrana u privla~enje industrijskih proizvodno-prera|iva~kih ulaganja visoke dodane vrijednosti koja }e se manifestirati na pove}anje izvoza. Upra-vo zbog toga je nagla{ena promocija poduzetni~kih i slobodnih zona u Republici Hrvatskoj kao lokacija za takva ulaganja, s kvalitetnom radnom snagom – kaè Ljubun~i}.

Poticanje izvoza klju~no za brì gospodarski oporavakS ciljem predstavljanja Hrvatske i hrvatskih brandova u svijetu HGK je 2007. pokrenula project-izlo`bu ‘Be CROative’ kojom nastoji u inozemstvu promovirati kvalitetne hrvatske proizvode kao dio hrvatske tradi-cije, razvojno-istraìva~kog rada i inovacije, ali i po-kazati da osim vrhunskih sporta{a i prekrasne prirode Hrvatska posjeduje izume i proizvode stvorene inteli-gencijom i snala`ljivo{}u Hrvata. Promociju hrvatskih kvalitetnih proizvoda HGK nastoji osigurati i putem zajedni~kih nastupa na sajmovima i izlo`bama prili-kom ~ega omogu}uje gospodarstvenicima kvalitetnu marketin{ku obradu odre|enog trì{ta, organizacijske usluge i financijsku pomo}, napominje Vesna Trno-kop Tanta. U okviru ve} spomenute aktivnosti EEN zna~ajne su mogu}nosti u traènju poslovnih part-nera kroz mreù EEN-a Europe, kako bi se usposta-vili poslovni kontakti ili razvile neke nove zajedni~ke aktivnosti. Dakle, mogu}nosti su velike, samo ih treba iskoristiti.

Poslovanje na EU trì{tu – kome se obratiti? Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetni{tva je 27. svibnja objavilo javne pozive za dodjelu bespovratnih sredstava putem projekata ‘Ja~anje me|unarodne kon-kurentnosti za 2010. godinu’ i ‘Internacionalizacija hrvatskog gospodarstva’ za 2010. godinu. Cilj je proje-kata ja~anje me|unarodne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva u uvjetima financijske i gospodarske kri-ze kroz sna`nu podr{ku procesima internacionalizacije hrvatskog gospodarstva. Javni pozivi su otvoreni do iskori{tenja sredstava.Po~etkom svibnja odràna je 5. konvencija hrvatskih izvoznika. Iz donesene Deklaracije, hrvatski izvozni-ci zahtijevaju dodatna financijska sredstva za izvoz, dodatne horizontalne potpore naporima inovacija, istraìvanja i razvoja, istraìvanja trì{ta i pristupa stranim trì{tima te svakodnevnu aktivnu koordina-ciju svih ustanova koje se bave izvozom, od HBOR-a, preko HAMAG-a, pa do BICRO-a. ■

Poduzetni~ki centar i inkubator Pakrac d.o.o., od 2000. godine kada ga je osnovao Grad Pakrac, kroz zajedni~ko djelovanje javnog i privatnog sektora poti~e poduzetni{tvo kao temelj gospodarskog razvoja regije, a time i ~itave Hrvatske.Kao dokaz uspje{nog poslovanja, 2008. godine Poduzetni~ki centar Pakrac progla{en je za najbolji poduzetni~ki centar. Vode}a uloga u poticanju i razvoju poduzetni{tva potvr|ena je nagradom za najuspje{niji poduzetni~ki inkubator u 2010. godini. U sklopu 14. Nacionalnoga savjetovanja o go-spodarstvu i poduzetni{tvu koje se odràlo u [ibeniku u organizaciji Mini-starstva gospodarstva, rada i poduzetni{tva nagradu je u ime Poduzetni~kog inkubatora Pakrac primila direktorica Vida Ili~i}. Inkubator je krajem 2008. godine postao dio poslovne infrastrukture te kao takav oja~ao poslovno okruènje privla~no za investicije. U poduzetni~kom inkubatoru trenutno ima slobodnog mjesta za dva poduzetnika, u prostorima veli~ine 98m² i 30m².

Poduzetni~ki inkubator Pakrac – najbolji u 2010.

Tema brojaPR

OM

O

APIU je osnovana s dvjema osnovnim

zada}ama: promicanje izvoza i privla~enje izravnih ulaganja u

Republiku Hrvatsku.


Tema broja

Poduzetni~ki inkubator BIOS Osijek osnovan je s ciljem podupiranja razvoja malog i srednjeg poduzetni{tva. Program inkubatora namijenjen je poduzetnicima-po~etnicima koji obavljaju proizvodnu i razvojno-proizvodnu djelatnost te svim poduzetnicima koji obavljaju ICT ili dru-gu tehnolo{ki napredniju djelatnost. Trenutno u BIOS-u posluju 32 stanara s ukupno 112 zaposlenih, {to je vrlo blizu potpunoj popunjenosti raspoloìvih ka-paciteta.Poduzetni~ki inkubator BIOS je kroz projekt suradnje s Gradom Osijekom i Microsoft Innovation Centrom Vara`din omogu}io stanarima i odràvanje raznih informati~kih te~ajeva u opremljenoj kon-ferencijskoj dvorani, koju mogu unajmiti svi zainteresirani (vi{e na www.inkubator.hr). BIOS aktivno sudjeluje u raznim projekti-ma potpore poduzetni{tvu. Izme|u osta-log osnovao je IKS klaster i Grafi~ki kla-

BIOS nastavlja s rastom

ster BIOS, organizator je me|unarodne konferencije o poduzetni{tvu, a tiskao je i 3 poduzetni~ke bilje`nice te 2 DVD seta o poduzetni{tvu. BIOS redovito provodi istraìvanja o poduzetni~kim inkuba-torima i tehnolo{kim parkovima te kla-sterima u RH, a postao je i Microsoft® BizSpark™ i WebsiteSpark™ Network Partner.Poduzetni~ki inkubator BIOS pro{le je godine dobio novog direktora, Tomi-slava [eri}a, koji je nastavio uspje{an rad BIOS-a te sa svojim suradnicima zapo~eo i nove projekte, uklju~uju}i

projekte suradnje s fakultetima, projekte prekograni~ne suradnje, projekte iz-gradnje poslovne infrastrukture te projekte poticanja izvoza i pove}anja za-poslenosti u regiji.U zadnjih godinu dana u Inkubator je u{lo 9 novih stanara velikog izvoznog po-tencijala, od kojih je 4 (Adcon d.o.o., ICT media, Systec-Automatizacija d.o.o. te S.E.G. inènjering d.o.o.) orijentirano na-prednijim tehnologijama, dok su 5 (Alat-nica d.o.o., Ferdinand d.o.o., Uslu`no proizvodna zadruga NEOS, Pal~i} i Pla-stos d.o.o.) proizvodne tvrtke.

Tema broja

Hrvatska banka za obnovu i razvitak, kao razvojna i izvozna banka Rpublike Hrvatske, kroz osnovnu zada}u poticanja razvoja hrvatskog poduzetni{tva osigurava poduzetnicima kreditiranje te osnaùje konkurentnost hrvatskog gospodarstva. O novim akcijama HBOR-a razgovarali smo s Ivankom Mari~kovi} Putri}, v.d. di-rektoricom Sektora kreditiranja HBOR-a.

Odràne su 4 aukcije za kreditne kvote za obrtna sredstva po Modelu A. Kako ocjenjujete uspje{nost do sada odrànih aukcija i moè li taj model doprinijeti rje{avanju nelikvidnosti? Do sada smo odràli 4 aukcije za ukupno 850 milijuna kuna, {to zna~i da je, zajedno s dijelom koje osigura-vaju poslovne banke, osigurano vi{e od dvije milijarde kuna za kredite za obrtna sredstva. Iskazano zanimanje poslovnih banaka, pri svakoj je aukciji prema{io iznos sredstava za koje se nadmetalo. Problem nelikvidnosti u gospodarstvu je sloèn i ne moè se rije{iti samo kroz model A, ali èljela bih naglasiti da se pokazalo da, pre-ma do sada obra|enim kreditima, mjere ostvaruju svoju svrhu i da je 74% odobrenih sredstava na prvoj aukciji po modelu A iskori{teno za podmirenje obveza prema dobavlja~ima, samo 6% prema dràvi, 10% prema fi-nancijskim institucijama te 10% za ostale namjene. înjenica da je tri ~etvrtine odobrenih sredstava kori{teno za pla}anje obveza prema dobavlja~ima potvr|uje da se tim modelom utje~e na likvidnost, a HBOR }e u~initi sve da se preostali iznos od otpu{tene 2 milijarde kuna iskoristi u najkra}em roku. To narav-no ne ovisi samo o HBOR-u nego i o samim sudionici-ma – poslovnim bankama i gospodarstvenicima.

Koje su djelatnosti najzastupljenije u kori{tenju ovih sredstava? Po do sada obra|enim kreditima najzastupljenija je dje-latnost proizvodnje, zatim slijedi uslu`na djelatnost te trgova~ka djelatnost.

Za Model B, odnosno za dràvna jamstva za investicij-ske projekte, zanimanje nije bilo veliko. Kako to komen-tirate? O~ekivali smo slabiji interes jer je i tijekom cijele pro{le godine bio zna~ajno smanjen interes za investicijskim kreditima i po na{im programima. Smatram da nije u pitanju pomanjkanje poduzetni~kih ideja i sposob-nosti, ve} je u pitanju odre|eni strah od budu}nosti, koji uop}e ne mora biti realan, ali kroz svakodnevno suo~avanje s lo{im vijestima poduzetnici su o~ekivano povukli ru~nu ko~nicu. Ovdje mislim na one koji se ne nalaze u problemima s likvidno{}u i koji imaju kapaci-teta za ulaganje u nove investicije. Takva situacija nije samo u Hrvatskoj, nego i u Sloveniji, gdje su se susreli s istim problemom.

Kakvi su rezultati poslovanja HBOR-a u 2010. godini, neovisno o ovim Vladinim mjerama? Kako osiguravate potrebna sredstva? Redovna kreditna aktivnost HBOR-a se u prva ~etiri mjeseca ove godine pove}ala za 58% u odnosu na isto razdoblje pro{le godine, odobrili smo preko 450 kredita u iznosu od 3,2 milijarde kuna. S Vladinim modelom A dolazimo do 3,5 milijarde kuna odobrenih kredita, od-nosno do skoro 70% ve}e kreditne aktivnosti nego u prva ~etiri mjeseca 2009. Nastavili smo s ostvarenjem plana pribavljanja sredstava od posebnih financijskih ustanova, tako da smo u ovoj godini ve} potpisali ugo-vor s CEB-om u iznosu od 50 milijuna eura za potrebe financiranja malog i srednjeg poduzetni{tva, s EIB-om je potpisan ugovor u iznosu od 250 milijuna eura, a sredstva kredita namijenjena su financiranju malog i srednjeg poduzetni{tva, infrastrukturnih projekata u javnom sektoru i srednje kapitaliziranih poduze}a. Ti-jekom ovog mjeseca potpisat }emo ugovore o kreditu s KfW-om, i to za potrebe financiranja malih poduzetni-ka i projekata u turizmu. Upravo ta uspje{na suradnja omogu}ila nam je zadràvanje kamatnih stopa, i u ovo te{ko vrijeme, na razinama od 2,4 ili 6%, kao {to je to bilo u ranijim godinama kada nismo imali krizu ovih razmjera. ■

Pove}ana kreditna aktivnost HBOR-a u prvom kvartalu 2010.

înjenica da je tri ~etvrtine odobrenih

sredstava kori{teno za pla}anje obveza prema dobavlja~ima potvr|uje

da se Modelom A utje~e na likvidnost.

Unato~ oteànoj gospodarskoj situaciji, HBOR kamatne stope drì na razini kakvoj su bile prije krize, {to poduzetnicima daje osje}aj povjerenja i sigurnosti. Stoga ne ~udi pove}anje od 58% u prvom kvartalu 2010. u odnosu na isto razdoblje 2009. godine.

Ivanka Mari~kovi} Putri} PRO

MO


Tema brojaTema broja

Poslovna zona Beli Manastir - vode}i nositelj gospodarskog razvoja

ne dokumentacije, nagla{ava Laura Blagus, direktorica Poduzetni~kog centra Beli Manastir. Tako|er pruàju i savjetodavne usluge vezane za EU fondove i projekte me|uregionalne i me|unarodne suradnje te programe edukacije poljoprivrednika, s ciljem pove}anja broja obrtnika i poduzetnika, pove}anja broja zaposlenih u privatnom sektoru, pove}anja obujma poslovnih akti-vnosti poduzetnika te op}enito stvaranju pozitivnog stava prema privatnom poduzetni{tvu. Uz Udruènje obrtnika Baranje, organizatori su Sajma obrtni{tva i poduzetni{tva, u sklopu manifestacije Jesen u Baranji.

Uzimaju}i u obzir ~injenicu kako je razvijen izuzetno povoljan model privla~enja doma}ih i stranih investi-tora u Poslovnu zonu, Grad Beli Manastir razvio je poduzetni~ku klimu koja }e u kona~nici znatno pove- }ati stopu zaposlenosti na ovom podru~ju, izdvojio je gradona~elnik gospodin Ivan Dobo{. Poziv od strane grada dolazi i u vidu poticaja za investitore kojima je potreban prostor iznad 10.000m², koji na svakih slje-de}ih 1.000m² moraju zaposliti dva djelatnika, a ne kao do sada, ~etiri.

Na razvoj gospodarstva ovog podru~ja u budu}em razdoblju velik }e utjecaj imati i prostorna povezanost ovog kraja sa Srednjom Europom, {to je i potvr|eno utvr|ivanjem trase europske autoceste (Koridora Vc) Budimpe{ta – Pe~uh – Osijek – Plo~e. Na taj }e na~in Baranja i Beli Manastir biti direktno povezani sa Srednjom Europom, ali i Jadranskim morem.Posebnu va`nost ~ini podru~je posebnog dràvnog in-teresa budu}i da postoje brojne povlastice koje se od-nose na gotovo sva gospodarska podru~ja: poljoprivre-du, turizam, industriju, zapo{ljavanje, manje obveze prema dràvi. ■

Grad Beli Manastir kao regionalno i gospodarsko sredi{te Baranje zajedno s Poduzetni~kim centrom Beli Manastir d.o.o. opredijelio se programskim smjernicama na poticanje malog i srednjeg gospodarstva upravo razvojem Poslovne zone kao izuzetne prilike za investitore i poduzetnike kroz povoljne uvjete i posebne beneficije za po~etak ili {irenje poslovanja.

Krajem 2004. godine Poslovna zona Beli Mana-stir doìvjela je pro{irenje na ukupnu povr{inu od 601.997 m² koja se time prostire na tri lokacije: Zona Sjever 218.230 m², Zona Zapad 182.422 m² i Zona Jug 201.345 m². Usporedo s pro{irenjem zone osniva se i Poduzetni~ki centar Beli Manastir d.o.o. ~ime se zaokruùje cjelina poticanja poduzetni{tva i razvoja gospodarstva grada i mikroregije.

Aktivnosti Grada i Poduzetni~kog centra trenutno su gotovo u potpunosti usmjerene na lokaciju Zapad, gdje iskazani poduzetni~ki potencijal nalaè aktiviranje zone u {to kra}em roku, kako bi se pokrenule gospo-darske aktivnosti na tom dijelu zone.

Upravo je i Poduzetni~ki centar Beli Manastir akti-van sudionik razvoja grada i Poslovne zone te pred-stavlja sredi{nju info to~ku za sve poduzetnike i obrtnike na podru~ju regije Baranja. Poduzetni~ki centar daje informacije o mogu}nostima podizanja kredita te pomaè u prikupljanju i izradi potreb-

Investitori mogu ra~unati na ubrzanu

proceduru te izlazak u susret kod dobivanja

svih potrebitih dozvola, kao i na kori{tenje svih

pogodnosti kako bi ostvarili {to kvalitetniju i

dugoro~niju suradnju.

PRO

MO

Tvrtka Lumar u vlasni{tvu obitelji Bo{njak, koja se bavi metalnim kon-strukcijama, remontom i monta`nim postrojenjima, me|u prvima je pre-poznala sve pogodnosti koje im je Poslovna zona Zapad ponudila:• osloba|anje od pla}anja svih gradskih poreza u prve tri godine poslo-

vanja• osloba|anje od pla}anja komunalne naknade u prvoj godini poslovanja• osloba|anje od pla}anja svih tro{kova vezanih uz priklju~enja na komu-

nalnu infrastrukturu• priklju~ak na vodovod i kanalizaciju• nakon ispunjenja uvjeta dobivanje vlasni{tva nad parcelom.

Ciljevi projekta su pobolj{anje zapo{ljivosti popula-cije mladih i podupiranje samozapo{ljavanju mladih. Projekt je vrijedan 73.196 €, a njegovo je provo|enje predvi|eno kroz 12 mjeseci. Projekt bi trebao obuh-vatiti barem 120 mladih osoba s evidencije Hrvatskog zavoda za zapo{ljavanje. Osnovna svrha projekta je oblikovanje novih edukacijskih programa prema iska-zanim potrebama poslodavaca, ~ime }e se utjecati na bolje prilago|avanje budu}ih zaposlenika potrebama trì{ta. Edukacijski dio oblikovan je prema zaklju~cima ankete poslodavaca, koju je proveo Hrvatski zavod za zapo{ljavanje.

Drugi dio projekta, koji se odnosi na poticanje samozapo{ljavanja mladih nezaposlenih osoba, svojevrsni je nastavak programa ‘Punom brzinom u poduzetni{tvo’, koji se trenutno provodi u suradnji s PRONI Centrom. Kroz mjere projekta predvi|en je obuhvat 20 mladih nezaposlenih osoba kojima }e se pruìti potrebna znanja i tehni~ka pomo} za obliko-vanje njihovih poslovnih ideja, a najboljim idejama }e se pruìti i dodatna pomo} u njihovom pokretanju i po~etnom djelovanju, izme|u ostaloga i kroz predvi|eno pla}anje {estomjese~nog najma poslovnog prostora i potpore za kreditno osposobljavanje nositelja poslovne ideje. Navedene mjere su vrlo va`ne za popu-

laciju mladih nezaposlenih osoba koje su u pravilu, pre-ma kriterijima banaka, kreditno nesposobne, a mjerama projekta planira se djelomi~no preuzimanje kreditnog rizika od strane Razvojne agencije Vukovar d.o.o.

Provo|enje ovog projekta iznimno je va`no zbog pozi-tivnog utjecaja na strukturne probleme nezaposlenosti na podru~ju grada, te je otvorena mogu}nost nastavka njegove {ire primjene.

Krupni infrastrukturni projekti za kohezijski i strukturne fondoveOd krupnih infrastrukturnih projekata za kohezijski i strukturne fondove, prema izvje{}u Ministarstva re-gionalnog razvoja, {umarstva i vodnog gospodarstva, projekt koji je u pripremi, a koji je kandidirala Razvoj-na agencija Vukovar, jest Odvodnja i pro~i{}avanje otpadnih voda grada Vukovara. Procijenjeni je iznos iznad 55 milijuna € (iznad 25 milijuna € za obnovu i rekonstrukciju kanalizacije i odvodnje otpadnih voda, i preko 30 milijuna € za pogon za pro~i{}avanje otpadnih voda i dodatnu infrastrukturu).

Projekt ‘Potpora zapo{ljavanju isamozapo{ljavanju mladih’ u sklopu programa ‘Mladi na trì{tu rada’

Provo|enje projekta iznimno je va`no zbog pozitivnog utjecaja na strukturne probleme nezaposlenosti na podru~ju grada Vuko-vara.

PRO

MO

Razvojna agencija Vukovar s partnerima, PRONI Centrom za socijalno podu~avanje i Hrvat-skim zavodom za zapo{ljavanje-Regionalnim uredom Vukovar, uspje{no je odradila podno{enje projekta u sklopu programske linije ‘Mladi na trì{tu rada’, programa IPA-OP HRD.

Razvojna agencija Vukovar d.o.o. predstavila Lokalni jamstveni fond grada Vukovara U prostorijama Hrvatske gospodarske komore, @upanijske komore Vukovar, 11. lipnja odràna je tiskovna konferencija na kojoj je direktor Razvojne agencije Vukovar d.o.o., gospodin Davor Fori{, predstavnicima medija i poduzetnicima predstavio Lokalni jamstveni fond grada Vukovara. Konferencija je posluìla da se poduzetnici i javnost grada Vukovara jo{ jednom upoznaju s na~inom funkcioni-ranja jamstvenog fonda i njegovim zna~enjem za razvoj poduzetni{tva u Vukovaru.

Konferenciji su nazo~ili i predstavnici dviju poslovnih banaka s kojima je potpisan ugovor o suradnji na programu Lokalni jamstveni fond grada Vukovara, Raiffeisen-bank Austria d.d. i Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Tako|er, prisutni su bili i predstavnici Grada Vukovara, Fonda za obnovu i razvoj Grada Vukovara, HGK @upanijske komore Vukovar te HOK Udruènja obrtnika Vukovar.

Davor Foriš, direktor VURA-e

Tema broja


TERA TEHNOPOLIS {iri poslovanje

Tko je jo{, osim TERE TEHNOPOLIS d.o.o., sudjelo-vao u organizaciji Eventa?Posebno bih istaknuo da smo mi, kao ~lanica Hrvat-skog konzorcija, Event organizirali uz potporu Ma|arskog konzorcija i grupe koja administrira Eu-ropsku poduzetni~ku mreù u Bosni i Hercegovini. To zna~i da je na{ doga|aj prepoznat s njihove strane kao perspektivan. Suorganizatori su nam bili i na{e tvrtke-partneri: BICRO, Tehnolo{ki park Vara`din i HGK.

O ~emu se razgovaralo na Eventu? Koje su teme bile aktualne?Zainteresiranost tvrtaka i njihovi dosada{nji poslovni rezultati pokazali su kako su teme vezane za naftnu industriju i obnovljive izvore energije atraktivne za poduzetnike u regiji. Naftna industrija, bez obzira ko-liko se pri~a da }e nafta kao izvor energije biti iscrplje-na vrlo brzo, jo{ uvijek je vrlo vitalna. Oko 85% ener-gije dolazi iz neobnovljivih izvora, a iako se puno pri~a o obnovljivim izvorima, za povoljnije omjere potrebna su zna~ajna ulaganja u svijest ljudi i poduzetnika, te dugoro~na strategija.

TERA TEHNOPOLIS d.o.o. potpisala je i novi projekt potpore za malo i srednje poduzetni{tvo. [to obuhva- }a projekt?Projekt GREEN, punog naziva ‘GReening business through the Enterprise Europe Network’, europski je projekt pokrenut zbog pobolj{anja ekolo{kih per-formansi malih i srednjih poduze}a u Europi. Jedini smo u Hrvatskoj dobili ekolo{ki program u kojem nu-dimo konzultantske usluge poduzetnicima u podru~ju proizvodnje gra|evinskih materijala i proizvodnji hra-ne, kako bi oja~ali svoje poslovanje u ekolo{kom smi-slu.

[to planirate kao sljede}e projekte?Ve} tre}u godinu radimo Poduzetni~ku mreù, u pr-voj smo se uhodavali, u drugoj smo doista nau~ili kako se radi u okviru EEN-a. Mi smo pripremili i nastavak projekta, tako da se nadamo da }e na{i poduzetni-ci mo}i ra~unati i na nastavak usluga koje nudimo. Sljede}i ciklus ide dvije godine nakon 2010., dakle, 2012. godine, o ~emu }emo, nadamo se, mo}i uspje{no izvijestiti. Sveu~ili{te je pro{irilo i djelokrug rada Teh-nologijsko-razvojnog centra, stoga smo promijenili i ime – sada smo TERA TEHNOPOLIS d.o.o., {to go-vori o {irenju poslovanja: firma je ista, ime je drugo, a obuhvat posla {iri. ■

U okviru projekta Europske poduzetni~ke mreè – EEN, 26. i 27. svibnja 2010. TERA TEH-NOPOLIS d.o.o. uspje{no je organizirala poslovne susrete tvrtaka zainteresiranih za suradnju u podru~ju naftne industrije, obnovljivih izvora energije i za{tite okoli{a – Brokerage Event.

O dojmovima s uspje{nog Brokerage Eventa, novim projektima i planovima u budu}nosti razgovarali smo s Ivanom [tefani}em, direktorom TERE TEHNOPO-LIS d.o.o.

Jeste li ostvarili cilj s kojim je Brokerage Event bio or-ganiziran?Filozofija Brokerage Eventa je dovesti na isto mjesto one koji nude tehnologiju i one koji tehnologiju traè. U uvodnom dijelu treba dati prezentaciju onoga {to se nudi, a kasnije dati mogu}nost sudionicima da raz-govaraju u povjerljivom okru`ju. Organizator uvijek istraùje me|usobne interese i planira bilateralne raz-govore, a njih je bilo puno vi{e nego {to smo planirali. O~ito je kriti~na masa bila dovoljno dobra, ponu|ene tehnologije dovoljno zanimljive, a onda i poduzetnici iskazuju interes prema onom {to prepoznaju kao pri-liku za sebe. Cilj Eventa jest staviti ih u me|usobni kontakt. To ne zna~i da su ugovori potpisani, ali ostaje im vrijeme nakon eventa u kojem oni mogu posti}i me|usobni dogovor.

Filozofija Brokerage Eventa je dovesti na isto

mjesto one koji nude tehnologiju i one koji

tehnologiju traè.

PRO

MO

Tema broja


Kapital

O~ekivanja poduzetnika u blagom porastuOporavak gospodarstva u najavama rezultirao je optimizmom svih sudionika na financijskom trì{tu. Iako kretanja na globalnom trì{tu kapitala nije mogu}e predvidjeti, svakako se treba nadati njegovoj stabilnosti u budu}nosti.

Pripremila: Jasmina Fija~ko @igoli}

Mali i srednji poduzet-nici vrlo su zanimljiv

segment bankama.

Prilika za privatni sektor Proces pristupanja Hrvatske EU traje desetak godina, no tek se u po-sljednje vrijeme {iri interes privatnog sektora i {ire javnosti za kori{tenje fondova EU poznatih po svojoj izda{nosti. Privatni sektor ne moè ra~unati na fondove prije u~lanjenja u EU, no situacija }e se promijeniti formaliziranjem hrvatskog ~lanstva kada }e im na raspolaganju posta-ti dostupni Strukovni fondovi Unije. Veliku pomo} privatnom sektoru pruàju edukativni seminari koje bi svakako trebalo odslu{ati, jer }e po-duzetnike uputiti na pra}enje informacija i natje~aja.

Unato~ blagom pove}anju optimizma i porastu o~ekivanja u narednih {est mjeseci me|u gospodarst-venicima, dobit banaka krajem prvoga kvartala 2010. u iznosu od 1,21 mlrd kn manja je u odnosu na isto razdoblje 2009. godine. Glavni razlozi smanjenja do-biti vidljivi su u padu neto kamatnih prihoda i rastu tro{kova rezerviranja za gubitke. Osim niè dobiti i profitabilnost hrvatskih banaka u posljednjih pet godi-na (od 2004.), kada je prinos na kapital iznosio 16,1%, konstantno se sniàva. Prinosom na kapital od 6,7% za 2009. profitabilnost bankarskog sustava vratila se unatrag devet godina, na 2001. godinu.

Upravljanje rizicima klju~noZbog navedenih razloga i oteànih uvjeta poslovanja, doma}i bankari sve ve}u pozornost posve}uju pro-cesima upravljanja rizicima za koje smatraju da je klju~no za uspje{no poslovanje. Pomnom identifika-cijom, procjenom, mjerenjem i kontrolom izloènosti svim rizicima uz istovremeno optimiziranje preuzetih rizika radi ostvarenja svih ban~inih poslovnih planova – o~ito u tome i uspijevaju, jer se ve}ina banaka moè pohvaliti stabilnim i kvalitetnim portfeljem te profita-bilnim poslovanjem.

Postupan pad kamata uz blagi oporavak gospodarstva U uvjetima koji vladaju na trì{tima i gdje je budu}i razvoj doga|aja neizvjestan, te{ko je prognozirati kre-tanje kamatnih stopa, no one su trenutno zahvaljuju}i nizu razloga poput smanjenje potra`nje za kreditima, odnosno pada kreditnih i gospodarskih aktivnosti te

visokoj likvidnosti banaka u blagom padu. Bankari ne o~ekuju daljnji rast aktivnih kamata, ali niti njihovo smanjivanje, a u skladu s trì{nim kretanjima i izvo-rima financiranja te ovisno o kretanju kreditnog ri-zika zemlje, banke }e uskla|ivati svoje poslovanje pa tako i kamatne stope. Banke u ovoj godini nastavljaju voditi aktivnu kreditnu politiku i prema gra|anima i prema gospodarstvu. U Hypo Alpe Adria Bank navode da odre|eni pozitivni pomaci po kreditiranje proizla-ze iz HBOR-ovog participiranja u rizicima u novom kreditiranju omogu}enom HNB-ovim smanjenjem obvezne rezerve, {to }e zasigurno doprinijeti padu kamatnih stopa te aktivirati (manji dio) potra`nje do sada sklonjen zbog vi{e cijene novca u odnosu na po-vrat iz teku}ih projekata. S obzirom na averziju pre-ma riziku zbog rasta rizi~nih plasmana i rezervacija, te{ko je o~ekivati generalno, a kamoli bitno smanjenje kamatnih stopa. Mogu}e korekcije ‘na dolje’ po pojedinim vrstama plasmana mogu}e su u smislu re-strukturiranja kreditnog portfelja u cilju smanjenja rizika te iz konkurentskih razloga. U me|uvremenu, nemali preduvjet za korekciju aktivnih kamatnih stopa je smanjenje pasivnih kamatnih stopa, {to se pomalo ve} doga|a, kako bi se primarni tro{ak financiranja pribliìo uvjetima poslovanja u okruènju. U RBA ne o~ekuju zna~ajno smanjenje kamatnih stopa banaka na kredite zbog visoke rizi~nosti klijenata. Pove}ana ponuda kapitala vodit }e i ve}oj borbi banaka za kli-jente radi pove}anja plasmana, ali }e i dalje ostati viso-ki kriteriji procjene rizi~nosti plasmana. Budu}i da je prosje~na rizi~nost klijentske baze snièna za vrijeme recesije, prosje~ne kamatne stope na kredite ostat }e na visokoj razini, ali s pove}anim rasponom kamatnih stopa u odnosu na proteklu godinu zbog vi{e osjetlji-vosti na tro{ak rizika.

Financijske usluge za male i srednje poduzetnike Mali i srednji poduzetnici vrlo su zanimljiv segment bankama. Tako OTP banka obrtnicima i malim po-duzetnicima nudi kori{tenje ~itavog niza pogodno-sti i proizvoda; mali poduzetnici sve svoje aktivnosti mogu realizirati na jednom mjestu i pritom dobiti sve potrebne informacije va`ne za uspje{an rad svoje tvrtke ili obrta. Klijentima, me|u ostalim, nude otva-

ranje ra~una za redovno poslovanje, oro~avanje depo-zita, obavljanje platnog prometa, Internet bankarstvo, karti~no poslovanje, kori{tenje EFT/POS terminala, kredite, dokumentarne poslove, eskont, ulaganje u OTP investicijske fondove i leasing i dr. Od 1. travnja OTP banka nudi nove pakete dostupne u dva modela, OTP Start i OTP Extra. Mali poduzetnici u Erste banci sve svoje potrebe za kratkoro~nim i dugoro~nim kredi-tiranjem mogu realizirati kroz specijalizirane poslovne jedinice Erste banke - Direkciju malog poduzetni{tva i Direkciju malih i srednjih klijenata. Erste banka odo-brava razli~ite modele kredita, od proizvoda namije-njenih segmentu malog i srednjeg poduzetni{tva (SME) izdvajaju izvozni paket, EIB kreditnu liniju, lokalne projekte razvoja – ugovore sa ùpanijama te Plavo zeleni paket.

Zagreba~ka banka, uz realizaciju gospodarskih kredita iz vlastite komercijalne ponude, sudjeluje i u gotovo svim programima u suradnji sa ùpanijama, grado-vima te u ostalim projektima s HBOR-om. Pored re-aliziranog fonda povoljnijeg kreditiranja u suradnji s EBRD-om, o~ekuje se i po~etak novog povoljnijeg kreditnog ciklusa u suradnji s Europskom investicij-skom bankom u iznosu od 100 milijuna EUR, koji je posebno orijentiran na nove poduzetni~ke investicijske projekte. Istovremeno, povoljnijim stambenim krediti-ranjem neznatno je poja~ana i isplata stambenih kredi-ta u oùjku ove godine.

Kretanja na trì{tu kapitalaS obzirom na teìnu situacije, kako na doma}em, tako i na globalnom planu, kretanja burzovnih indeksa u budu}nosti nije mogu}e predvidjeti. Ako se pod pot-punim ‘oporavkom’ podrazumijeva povratak cijena na razinu iz jeseni 2007., iz Erste Investa uvjerenja su da se to ne}e dogoditi u skoroj budu}nosti, jer su tada{nje vrijednosti bile posljedica euforije na trì{tu i pomalo neracionalnog pona{anja ulaga~a. Me|utim, kako da-nas vrijednosti indeksa nisu niti blizu tih razina, sma-traju da ulaga~i na hrvatskom trì{tu kapitala mogu prona}i vrijednost za uloèno i investiciju koja }e im osigurati adekvatan povrat kroz rok primjeren za ta-kva ulaganja, smatra Josip Glava{, predsjednik Uprave Erste Investa. I @arko Buzuk iz OTP investa slaè se da je vrlo te{ko i nezahvalno prognozirati oporavak na trì{tu kapitala. Ono o ~emu moèmo govoriti je ocjena sada{nje si-tuacije, a nastavno na to moèmo govoriti koji je naj- izgledniji scenarij na trì{tu kapitala u narednom razdoblju. Ve}ina analiti~ara se slaè da bi tre}i kvar-tal ove godine trebao biti trenutak izlaska iz recesije u RH. No treba napomenuti da je postoje}i model ra-sta zasnovan na potro{nji i na uvozu potro{en te da }e stope ekonomskog rasta u bliòj budu}nosti biti manje nego {to su bile zadnjih par godina, nagla{ava @arko Buzuk, Portfelj manager.


Kapital

5 najboljih fondova po vrstama prema visini neto imovine u tisu}ama HRK, koncem travnja; Izvor: Hanfa (prilago|eno)

Otvoreni investicijski

fond

Dru{tvo za upravljanje

Neto imovina(tis.kn)

Mjese~na promjena

Apsolu-tna

Relati-vna

Nov~ani fond

ZB plus ZB INVEST d.o.o. 2.440.566 -24.613 -1,00%

Raiffeisen Cash RAIFFEISEN INVEST d.o.o. 1.181.953 247.036 26,42%

PBZ Nov~ani PBZ INVEST d.o.o. 996.613 70.612 7,63%

Erste Money ERSTE - INVEST d.o.o. 606.629 76.923 14,52%

Erste Euro - Money ERSTE - INVEST d.o.o. 366.575 56.091 18,07%

Obvezni~ki fond

Raiffeisen Bonds RAIFFEISEN INVEST d.o.o. 292.026 37.379 14,68%

ZB bond ZB INVEST d.o.o. 173.598 36.410 26,54%

Erste Bond ERSTE - INVEST d.o.o. 103.468 4.493 4,54%

PBZ Bond PBZ INVEST d.o.o. 91.608 18.600 25,48%

ICF Fixed Income ICF INVEST d.o.o. 86.983 272 0,31%

Mje{oviti fondovi

ZB global ZB INVEST d.o.o. 292.026 37.379 14,68%

Raiffeisen Balanced RAIFFEISEN INVEST d.o.o. 173.598 36.410 26,54%

PBZ Global PBZ INVEST d.o.o. 103.468 4.493 4,54%

HPB Global HPB-INVEST d.o.o. 91.608 18.600 25,48%

Erste Balanced ERSTE - INVEST d.o.o. 86.983 272 0,31%

Dioni~ki fondovi

ZB aktiv ZB INVEST d.o.o. 554.678 19.653 3,67%

PBZ Equity PBZ INVEST d.o.o. 479.087 13.496 2,90%

Raiffeisen Central Europe RAIFFEISEN INVEST d.o.o. 262.972 2.402 0,92%

Erste Adriatic Equity ERSTE - INVEST d.o.o. 239.420 6.928 2,98%

PBZ I -Stock fond PBZ INVEST d.o.o. 237.471 11.036 4,87%

Veliku pomo} priva-tnom sektoru pruàju

edukativni seminari koje bi svakako tre-

balo odslu{ati, jer }e poduzetnike uputiti na pra}enje informacija i

natje~aja.

Novi zamah investicijskih fondova U strukturi kupnje prevladava interes za manje rizi~ne fondove, kao {to su nov~ani i obvezni~ki. Iako su zbog niskih kamatnih stopa na nov~anom trì{tu o~ekivani prinosi za takve fondove u narednom razdoblju ne{to manji nego u protekle dvije godine, me|u ulaga~ima su takvi fondovi i dalje popularni jer, uz niski rizik, male naknade i krajnju jednostavnost poslovanja nude ve}u kamatu. Obzirom na cjelokupnu gospodarsku situaciju razumljiva je momentalna averzija ulaga~a prema rizi~nijim ulaganjima, iako biljeìmo odre|en interes i na tom planu. Ulaganja u takve fondove po-kazuju povezanost s makroekonomskim pokazateljima te sukladno pobolj{anju istih o~ekujemo i ve}i interes ulaga~a, napominje Glava{.

Buzuk potvr|uje da odre|enog priljeva novca u fon-dove ima, no on je uglavnom vezan za ulaganje u

niskorizi~ne fondove-nov~ane fondove. To je, s dru-ge strane, normalna reakcija ulaga~a koji nakon pada trì{ta izbjegavaju rizi~nije fondove i ulaù u prvoj fazi uglavnom u nov~ane i obvezni~ke fondove. Tek u drugoj fazi, kada se pove}a sklonost riziku, novac odlazi u mje{ovite i dioni~ke fondove. Ipak fondovi nisu obeshrabreni situacijom, pa tako u nastavljaju s aktivnostima. Buzuk kaè da je u planu pokretanje dioni~kog fonda vezanog za takozvano BRIC-trì{te. U OTP Investu o~ekuju da }e do kraja godine biti u stanju ponuditi na{im ulaga~ima mogu}nost da preko ovog fonda dobiju priliku participirati u rastu ovih trì{ta.

U skladu sa svjetskim trendovimaTrendovi su momentalno sli~ni svugdje u svijetu, a va-riraju ovisno o kretanju makroekonomskih pokazatelja i stanju na pojedinoj burzi. Op}enito govore}i, ulaga~i jo{ uvijek izbjegavaju povratak rizi~nijim investici-jama. Globalna ekonomija je tek nedavno zapo~ela s postupnom stabilizacijom. Pomaci u realnom sektoru su skromni, a ulaga~i nespremni preuzimati ve}i rizik dok ne ‘osjete’ realna pobolj{anja kada }e i njihov in-teres za rizi~nijim ulaganjima, vjerujemo, porasti, kaè Glava{. @arko Buzuk mi{ljenja je da na{a fondovska industrija dobro slijedi trendove koji se de{avaju u svi-jetu. Na{e trì{te kapitala jo{ je relativno mlado i takva trì{ta u pravilu moraju pro}i odre|eni razvojni put.

Forex i dalje zanimljiv ulaga~imaDevizno trì{te Forex iznimno je popularno i privla~no, kako velikim ulaga~ima, tako i malim, obi~nim ljudi-ma. Nedavno su naslovnice punili naslovi vezani uz prevare na Forexu, no Mario Tomljanovi}, direktor zagrebačkog ureda tvrtke Admiral Markets Ltd., na-pominje da gra|anima postaje jasno da su kreatori raznih piramidalnih shema samo iskoristile rije~ forex kao marketin{ki trik te ju zlorabili zbog velike popu-larnosti i potencijala Forexa, a da takav na~in zapravo nema nikakvu vezu sa stvarnim investiranjem i trgo-vanjem na Forexu koje je potpuno transparentno, te u svakom trenutku svaki trgovac zna sve o svojim tran- sakcijama, njima upravlja te ih nadgleda. Trgovanje se, nagla{ava Tomljanovi}, vr{i preko brokerske ku}e Admiral Markets, koja je licencirana tvrtka za inve-stiranje i brokerske aktivnosti u EU te je regulirana od strane Europskog financijskog zakona, uklju~uju}i najnoviji zakon - Markets in Financial Instruments Directive (MiFID). Brokerska ku}a nudi mogu}nost poluge odnosno (leverage), koja omogu}uje da i mali pomaci na trì{tu budu zna~ajni za trgovca u smislu pove}anja zarade ili prihva}anja potencijalnog rizika.

Fondovi rizi~nog kapitalaOvakva vrsta fondova koja osiguravaju kapital tvrt-kama koje nemaju dovoljno vlastitog kapitala i ne mogu sklopiti neke druge financijske aran`mane sa


Kapital

Devizno trì{te Forex iznimno je popularno i

privla~no, kako velikim in-vestitorima, tako i malim

obi~nim ljudima.

sudionicima na financijskom trì{tu (ponajprije inve-sticijske tvrtke koje kapital institucionalnih investitora investiraju u projekte visokog rizika, ali i potencijalno visokog povrata na uloèna sredstva), posebno je po-pularna u razvijenim zemljama, u kojima se na ovaj na~in ubrzava gospodarski rast (primjer Izraela) te razvoj srednjeg i malog poduzetni{tva, no uz pozitiv-na, ove vrste fondova nose i negativna iskustva. Novac iz ovakvih tvrtaka obi~no se povla~i nakon 5 godina, povla~e}i zaradu kroz IPO ili prodaju tvrtke.

Usluge financijskog savjetovanja Kao i cijelo gospodarstvo, tako je i sektor financijskog savjetovanja osjetio utjecaj gospodarske krize, {to je u svakom slu~aju dovelo do odre|enom smanjenja obujma posla. Me|utim, izraènija promjena je bila u strukturi traènih usluga, navodi Bojan Brajkovi}, ~lan Advisory odjela PricewaterhouseCoopers (PwC), zaduènog za poslove procjene vrijednosti. Prema njegovim rije~ima, smanjila se potra`nja za usluga-ma vezanim za M&A, dok se s druge strane pove- }ala potra`nja za uslugama vezanim za asistenciju pri financiranju poslovanja (primjerice: izrada/analiza po-slovnih planova te analiza na~ina refinanciranja obve-za) te uslugama vezanim za iskazivanje fer vrijednosti imovine/obveze za potrebe financijskog izvje{}ivanja. Brajkovi} kaè da je krug korisnika njihovih usluga izuzetno {irok: od velikih internacionalnih korpora-cija do relativno malih doma}ih dru{tava koja se èle razvijati akvizicijama ili ulaganjima u nove projekte.

–Me|utim, ako govorimo o glavnim korisnicima na{ih usluga tada moèmo re}i da me|u njima prevlada-vaju velike doma}e i inozemne korporacije, koje su aktivne na M&A trì{tu, te neizostavni igra~i M&A trì{ta-private equity fondovi - nagla{ava Brajkovi}. Svaka usluga ima svoju svrhu i korisnike te odre|eno vrijeme kada je traènija od drugih usluga. Sa strane

PwC, naj~e{}e traène usluge mogu se podijeliti u tri skupine: usluge vezane za M&A trì{te, usluge veza-ne za asistenciju pri financiranju razli~itih projekata/poslovanja te usluge vezane za iskazivanje fer vrijed-nosti imovine/obveza dru{tva za potrebe financijskog izvje{}ivanja.

Smanjenje aktivnosti na M&A trì{tuDue diligence analiza je usluga koja je izravno vezana uz aktivnosti na M&A trì{tu. Tako je u vrijeme rece-sije i smanjene aktivnosti na M&A trì{tu potra`nja slabija, dok je s druge strane, u vrijeme ekonomskog rasta, potra`nja za ovom uslugom izuzetno velika.

Trenutno moèmo re}i da je primjetan lagani opo-ravak aktivnosti na M&A trì{tu te povrat potra`nje za due diligence analizama. Sli~na je situacija s potra`njom za izradama studija isplativosti, budu}i da je ova usluga vezana za investicije, a investicije pak za razinu ekonomske aktivnosti, nagla{ava Brajkovi}.

Tomislav ôrak, konzultant u A.T. Kearney, kaè da se u proteklih nekoliko mjeseci ponovno javila potre-ba za komercijalnim due diligence-om. Pogotovo kod poduze}a koja su u krizu u{la financijski zdrava i sad koriste priliku da narastu kroz akvizicije. Usluga koju A.T. Kearney nudi je tzv. komercijalni due diligen-ce, u kojem bilo za kupca ili prodavatelja procjenjuju mogu}nosti rasta poduze}a koje je predmet transa-kcije. U praksi se kao naj~e{}i kupci pojavljuju priva-te equity tvrtke i tvrtke koje kao opciju rasta biraju akvizicije. Iako A.T. Kearney ne nudi usluge financi-jskog savjetovanja, ôrak nagla{ava da su osjetili pad potra`nje za uslugom komercijalnog due diligence-a, vjerojatno u sli~nom opsegu kao sto su to osjetile tvrtke koje se bave financijskim savjetovanjem. No, na sre}u je taj pad nadokna|en zna~ajnim porastom potra`nje za uslugama restrukturiranja. ■

Erste banka – savjetnik i motor razvoja poduzetni{tva

zahtjeva kre}u od 0,8 do 1%. Povoljnost kod otpla-te kredita je ta da se ne mora otpla}ivati mjese~no, ve} to moè biti i kvartalno ili u polugodi{njim ra-tama, ovisno o izboru samog poduzetnika. Rije~ je o namjenskim kreditima za kupnju, izgradnju ili ure|enje gospodarskih objekata, nabavu opreme, dije-lova, financiranja jednog dijela obrtnih sredstava.

Plavo-zeleni kredit- Erste banka kreira bankarske proizvode i usluge prilago|ene predispozicijama programa EU te klijenti-ma pomaè savjetom i informacijom o ciklusu pripre-me i prijave projekata. Prvi smo u Hrvatskoj kreirali poseban proizvod – Plavo zeleni kredit, namijenjen zatvaranju financijske konstrukcije poljoprivredno-ribarsko-prehrambenih projekata koji se prijavljuju za sufinanciranje iz poljoprivrednih pretpristupnih programa - isti~e Karadjole te izdvaja kako su posebno ponosni na njihove klijente koji su dobili sredstva u sklopu programa SAPARD i tako pokazali da se uspr-kos sloènoj proceduri sredstva EU fondova mogu do-biti. Od ove godine, osim Plavo zelenog kredita Erste banka nudi i HBOR-ovu kreditnu liniju za korisnike programa IPARD s jo{ povoljnijim kamatnim stopama.

Malo i srednje poduzetni{tvo predstavlja jedan od segmenata na koji je Erste banka posebno orijentirana. Zato kontinuirano razvija konkurentne proizvode i usluge kako bi svojim klijenti-ma pruìla kvalitetnu podr{ku u realizaciji njihovih financijskih potreba.

Erste banka je i u pro{loj, teòj godini nastavila s kre-ditnim aktivnostima prema tom segmentu te je ost-varila rast iznad rasta bankarskog trì{ta op}enito. Krediti poduze}ima na dan 31.12.2009. iznosili su oko 14,3 milijarda kuna te je u tom segmentu Erste ban-ka ostvarila rast od 9,53%, dok je istovremeno trì{te zabiljeìlo porast od 2,15%. Erste banka je u pro{loj godini u tom segmentu rasla tri do ~etiri puta vi{e od trì{ta, kaè o kreditnoj aktivnosti direktor Direkcije malog poduzetni{tva Domagoj Karadjole, te isti~e kako je trenutni fokus kod kreditiranja poduzetnika izvoz i financiranje investicija.

Izvozni paket- Erste banka, kao sna`na financijska institucija, aktivno sudjeluje u zastupanju interesa na{ih izvoz-nika. Cilj nam je klijentima-izvoznicima maksimal-no olak{ati put te im pruìti adekvatnu podr{ku u njihovom poslovanju. U tu svrhu za ovaj segment posebno smo osmislili Izvozni paket, koji klijentima pruà mogu}nost realizacije proizvoda iz paketa uz povoljnije kamatne stope te dodatne u{tede u obli-ku povla{tenih naknada - izdvaja Karadjole, navode- }i da su tu i dodatne pogodnosti temeljem poslovne suradnje Erste banke i udruge ‘Hrvatski izvoznici’ te dràvnih institucija koje se bave poticanjem i razvojem aktivnosti hrvatskih izvoznika.

Lokalni projekti razvoja – ugovori sa ùpanijamaNadalje, Erste banka nedavno je potpisala ugovore s jedinicama lokalne i regionalne samouprave te Mi-nistarstvom gospodarstva o suradnji na projektima financiranja malog i srednjeg poduzetni{tva. Rije~ je o lokalnim projektima razvoja ‘malo gospodarst-vo’ i ‘mikrokreditiranje’, a kojim poslovni subjekti u hrvatskom vlasni{tvu, to~nije proizvodni obrti, mala i srednja trgova~ka dru{tva te zadruge mogu dobiti pri-stup povoljnijim kreditnim linijama za unapre|enje svog poslovanja. Kamatnu stopu subvencionira i Ministarstvo gospodarstva, ali i ùpanije i gradovi uklju~eni u ovaj projekt. Kamatna stopa na ove kredite je vrlo konkurentna i iznosi u prosjeku 3M EURIBOR + 6,50%, a uz subvencije koje se kre}u od 2 – 4%, u kona~nici za poduzetnika moè zna~iti mogu}nost dobivanja kredita s kamatnom stopom od 3 do 4%, nagla{ava Karadjole i dodaje da se naknade za obradu

Erste banka nedavno je potpisala ugovore s jedinicama lokalne i regionalne samoupra-ve te Ministarstvom gospodarstva o suradnji na projektima financi-ranja malog i srednjeg poduzetni{tva.

PRO

MO

Domagoj Karadjole

Kapital


Mudro je štedjeti u Splitskoj banci!

Kapital

na hrvatskom bankarskom trì{tu. Radi se o novom modelu oro~enja u kojem klijent kao poklon dobiva i osobno osiguranje u iznosu depozita, do maksimalno 100.000 eura, pri ~emu Banka u potpunosti preuzima pla}anje premije osiguravaju}oj ku}i. Ovdje se radi o puno ve}oj dodanoj vrijednosti od one koju bi klijent dobio vi{om kamatnom stopom na {tednju, s obzirom da ovakva {tednja osigurava dvostruku dobit i dvo-struku sigurnost. Uz sigurnost uloga, osobna sigurnost klijenta i njegove obitelji ono su {to ovo oro~enje ~ini razli~itim od svih drugih na trì{tu. Sve klijente koji odlu~e usmjeriti svoja redovna primanja na ra~un u na{oj banci dodatno nagra|ujemo s uve}anim kamat-nim stopama.

Na koji ste na~in {tednju povezali s ra~unom i tako stvo-rili Top ulaganje?Splitska banka prva je na trì{tu osmislila oblik slo-bodne nevezane {tednje, Ritam ra~un, koji nudi kom-binaciju pogodnosti teku}eg ra~una i oro~ene {tednje. Ritam ra~un omogu}ava {tednju uz dinami~ne kamat-ne stope i do 10 puta ve}e od onih po teku}em ra~unu. Uplate i isplate na Ritam ra~un obavljaju se na banko-matu ili u poslovnici. S obzirom na to da nije potrebno otvarati ugovor o oro~enoj {tednji, ovi ra~uni sve su popularniji, a to pokazuje i velika zainteresiranost kli-jenata za ovu vrstu {tednje. U posljednjih godinu dana takvi ulozi u Splitskoj banci su se utrostru~ili.

Biste li izdvojili neki oblik {tednje za obrtnike? Obrtnicima smo namijenili posebnu vrstu ra~una, Ri-tam ra~un za obrtnike, koji dolazi u Paketima ili za-sebno. Moè biti u eurima ili kunama, s vrlo atraktiv-nim dinami~nim kamatnim stopama, koje se mijenjaju ovisno o visini uloga. Minimalni iznos {tednje je 50 kn/7EUR.

I na kraju na{eg razgovora, biste li jo{ ne{to naglasili? Imaju}i u vidu visoko povjerenje na{ih {tedi{a, po-sebno bih naglasila kako, uz {tedne proizvode Banke, ponudu oboga}ujemo i proizvodima na{ih partnera. U poslovnicama na{e banke moète danas ugovori-ti stambenu {tednju ili kupiti udjele u investicijskim fondovima, ovisno o prinosu i riziku koji preferirate. Sigurni smo kako smo na taj na~in omogu}ili da sva-tko prona|e upravo svoj {tedno-ulaga~ki proizvod u na{oj Banci. ■

Splitska banka nudi atraktivne kamatne stope na {tednju, bilo da se odlu~ite {tedjeti u kunama, eurima ili u nekoj drugoj valuti. Odvajanjem ve} i samo nekoliko kuna dnevno, neprimjetno dolazimo do iznosa koji nam mogu pomo}i u va`noj i iznenadnoj ìvotnoj situaciji. Trajnijom {tednjom investiramo ne samo u svoju, ve} i u budu}nost svojih najbliìh.

Societe Generale-Splitska banka je, prepoznavaju- }i potrebe svojih klijenata za {tednjom i ulaganjem, osmislila paletu {tednih proizvoda, od klasi~nih do onih koji vas prate u ritmu èlja, potreba i mogu- }nosti. Kako {tedjeti u Splitskoj banci, odnosno koji oblik {tednje i ulaganja izabrati, razgovarali smo s gospo|om Mericom Or{uli}, voditeljicom Odjela razvoja {tednih proizvoda.

Koliko gra|ani danas {tede u Splitskoj banci?Usprkos financijskoj krizi na{a Banka biljeì rast {tednje vi{i od trì{ta. Jedan od razloga tome je sigur-nost i snaga Grupe Societe Generale kojoj Splitska banka pripada, a koja je prema agencijama za ocjen-jivanje kreditnog rejtinga ocijenjena kao grupacija od najvi{eg stupnja povjerenja u Republici Hrvatskoj.

Kako izabrati iz {iroke palete {tednih proizvoda onaj pra-vi? Dolaskom u bilo koju poslovnicu Splitske banke na raspolaganju vam stoje osobni bankari koji }e vas sa-vjetovati te tako pomo}i odabrati pravi na~in {tednje, ovisno o va{im trenutnim prioritetima: brza dostup-nost novca, uve}ani prihod, dodatna osobna sigurnost, sigurnost bliskih osoba ili mogu}nost ostvarenja viso-kih prinosa uz ve}i rizik.

Ako bismo prefereirali sigurnost kao motiv {tednje, {to biste nam preporu~ili? Oro~eni depozit uz osiguranje jedinstveni je proizvod

Splitska banka prva je na trì{tu osmi-

slila oblik slobodne nevezane {tednje,

Ritam ra~un, koji nudi kombinaciju pogod-

nosti teku}eg ra~una i oro~ene {tednje.

Merica Oršuli}

PRO

MO

Kapital

Kompanija MasterCard u travnju je provela istraìvanje na korisnicima bankarskih usluga. Cilj MasterIndexa jest analizirati razli~ite navike i stavo-ve korisnika kartica u Hrvatskoj. O rezultatima Ma-sterIndex istraìvanja razgovarali smo s gospodinom Milanom Gauderom, regionalnim managerom za Ma-sterCard za Ma|arsku, Hrvatsku i Sloveniju.

Kako ste proveli ovogodi{nje istraìvanje?MasterCard Europe, u suradnji s GfK Hrvatska, u travnju ove godine proveo je kvantitativno online istraìvanje na 1000 korisnika bankarskih usluga. Struktura uzorka predstavlja hrvatsku online popula-ciju u dobi od 18 do 55 godina, koja posluje s bankama, uzimaju}i u obzir sljede}e kriterije: regiju, spol, dob, obrazovanje i osobni prihod.

Koje su teme obuhva}ene MasterIndex istraìvanjem?Od tema su obuhva}ene navike pla}anja, op}enito navike u kori{tenju kartica (tipovi kartica, brandovi, situacije itd.), uporaba kartica na godi{njem odmoru, uporaba kartica na Internetu, afiniteti prema karti-cama (motivacija i klju~ni kriteriji za odabir kartice, afiniteti vezani uz posebne zna~ajke), osobni i ku}ni budèt te op}enito educiranost o financijama.

MasterIndex istraìvanje prikazuje zanimljive razli~itosti. Koje su regionalne razli~itosti u kori{tenju kartica?Stanovnici regija poput Zagreba i okolice, Istre i Dalmacije kao i skupine ispitanika s vi{im socijalno-ekonomskim statusom (vi{i prihod i stupanj obrazo-vanja) koriste nadprosje~ni broj kartica (3,1 karticu u prosjeku). O~ekivano, premium kartice su tipi~nije za regije s boljom ekonomskom situacijom – Zagreb i okolica, Istra i Primorje te Dalmacija (8%-10%) te za skupine vi{eg socijalno-ekonomskog statusa (vi{i prihod i obrazovanje: 10% i vi{e).

Pla}aju li potro{a~i vi{e gotovinom ili kreditnim kar-ticama?Kreditne kartice popularnije su za pla}anje ve}ih iz-nosa. U prosjeku, korisnici kartica pla}aju karticama u oko 50% kupovina (odnosno 5 do 6 puta u 10 kupovi-

na). Stanovnici razvijenijih regija, poput Zagreba, Istre i Dalmacije, populacija iznad 30 godina te oni s vi{im socio-ekonomskih statusom pla}aju i ~e{}e nego ostali.

Kreditne kartice dio su svakodnevnog ìvota. U kojim situacijama potro{a~i pla}aju obi~no koriste}i kartice?Kartice imaju {iroku primjenu i doista su prakti~ki dio svakodnevice, budu}i da je lako}a kori{tenja njiho-va glavna prednost. Pla}anje karticama naj~e{}e je u trgovinama hranom i odje}om, kao i na benzinskim crpkama. Na putovanjima u inozemstvo kartice su obi~no dio ‘prtljage’. Ve}ina Hrvata na putovanja jo{ uvijek nosi strani novac ili mijenja eure, {to nikako nije mudra odluka, budu}i da mogu koristiti svoje de-bitne kartice u inozemstvu za podizanje gotovine, ili pla}ati bilo kojom karticom za kupovinu.

Je li kriza utjecala na korisnike kartica u Hrvatskoj?Ve}ina nije promijenila svoje navike. Uspore|uju}i broj ljudi koji je pove}ao u~estalost kori{tenja ili broj kartica s onima koji su ih smanjili, pokazuje se da op}e- nito ova populacija koristi kartice ~e{}e. U~estalija uporaba kartica vidljivija je me|u mla|im skupinama (do 30 godina), {to je i o~ekivano, budu}i da mnogi novi korisnici kartica pripadaju toj skupini. Najstarija skupina ~ini najve}i udio me|u onima koji su smanjili uporabu kartica. ■

Zbog lako}e kori{tenja kreditne kartice su prakti~ki dio svakodnevice

Kreditne kartice popu-larnije su za pla}anje ve}ih iznosa. U pro-sjeku, korisnici kartica pla}aju karticama u oko 50% kupovina (odno-sno 5 do 6 puta u 10 kupovina).

PRO

MO

Pla}anje karticama naj~e{}e je u trgovinama hranom i odje}om, kao i na benzinskim crpkama. Na putovanjima u inozemstvo kartice su obi~no dio ‘prtljage’. Ve}ina Hrvata na putovanja jo{ uvijek nosi strani novac ili mijenja eure, {to nikako nije mudra odluka, budu}i da mogu koristiti svoje debitne kartice u inozemstvu za podizanje gotovine, ili pla}ati bilo kojom karticom za kupovinu.

Milan Gauder


Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Robna razmjena s Bjelorusijom

Izvoz Hrvatske u Bjelorusiju (2009.) Uvoz Hrvatske iz Bjelorusije (2009.)

Lijekovi 35% Kalijevo gnojivo 17%

Telekomunikacijska oprema 10% Traktori 12%

Prehrambeni proiz-vodi 6% Sinteti~ka vlakna 8%

Strojevi i oprema 4% Metali 4%

Minerali 6% Sirovine 4%

UKUPNI IZVOZ 23,35 mil. USD UKUPNI UVOZ 10,3 mil. USD

Izvor: Dr`avni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Piše: Helena [timac


Op}e informacije

Naziv: Republika BjelorusijaGlavni grad: MinskPovr{ina: 207 600 km²Stanovni{tvo: 9,7 milijunaSlu`beni jezik: bjeloruski i ruskiValuta: bjeloruski rubalj (2,852 = 1$)

Minsk

Dvorac Mir

Bjelorusko je gospodarstvo usko integrirano s gos-podarstvom u Isto~noj Europi i zemljama bivšeg So-vjetskog Saveza. U 1997. godini Bjelorusija i Rusija osigurale su blisku suradnju u vanjskim poslovima, vojnoj i ekonomskoj politici, uklju~uju}i i gra|ansku slobodu, vlasništva i sudjelovanje u lokalnim izbori-ma. Poslovna klima i dalje slabi u Bjelorusiji: od 2000. godine proizvodnja je pove}ana, ali proizvodi su ne-konkurentni na svjetskom tržištu. Gubitci od podu-ze}a u državnom vlasništvu uglavnom se otpisuju, a nezaposlenost je vrlo niska. Me|utim, od 2003. godi-ne Bjelorusija ima šest slobodnih ekonomskih zona koje su privukle strane investicije, posebno iz Polj-ske, Rusije i Njema~ke, te SAD-a. Vlada drži kontrolu nad cijenama i deviznim stopama, te pravo interve-niranja pri upravljanju privatnih poduze}a. Poduze- }a su podložna pritisku od strane središnje i lokalne vlasti (arbitražne promjene, brojne stroge inspekci-je, retroaktivne primjene novih poslovnih propisa).

Bjelorusija - atraktivni izgledi za potencijalne ulaga~e Iako je proizvodnja u Bjelorusiji pove}ana od 2000. godine, a nezaposlenost vrlo niska, po-slovna klima slabi zbog nekonkurentnosti na svjetskom tržištu. No od 2003. godine kroz šest slobodnih zona privla~e se strani investitori.

Zbog restriktivne ekonomske politike Bjelorusija je imala poteško}a u privla~enju stranih ulaganja. Ipak, rast BDP-a je jak u posljednjih nekoliko godina, do-segnuvši gotovo 7% u 2007., ali smanjuju}i stopu inflacije. Neke politi~ke mjere, uklju~uju}i pooštra-vanje fiskalne i monetarne politike, poboljšanje ener-getske u~inkovitosti i izvoza uvedene su, ali vanjsko zaduživanje ima pritisak na gospodarstvo. Državna kontrola nad gospodarstvom ko~i ulazak na tržište za doma}e i strane tvrtke.

Struktura gospodarstvaEkonomija je usmjerena na industrijske proizvo-de, uglavnom na strojeve i metalurgiju, trgovinu i usluge. Potražnja za vojnim proizvodima izrazito je smanjena, a i nabava energije i sirovina je ograni~ena. Kao dio bivšeg Sovjetskog Saveza, Bjelorusiji je re-lativno dobro razvijena industrijska baza te nakon raspadanja Saveza ima razvijenu poljoprivrednu bazu

i visoku razinu obrazovanja (gotovo 50% radnika u Bjelorusiji ima visoko obrazovanje). Poljoprivre-da je razvijena usprkos nuklearnoj nesre}i u ^er-nobilu 1986. godine koja je imala razaraju}i u~inak na Bjelorusiju (~ak 80% nuklearnog otpada pokrilo je bjeloruski teritorij, a oko 20% zemljišta ostalo je kontaminirano). Bjelorusija ima male rezerve nafte i prirodnog plina te ve}inu uvozi iz Rusije. Zemlja je vrijedna ruda koje se koriste za goriva i gnojiva te u kemijskoj industriji. Šume pokrivaju oko tre}inu zemljišta, a sje~a drve}a je važna djelatnost.

Mogu}nosti poslovne suradnjeNajve}a vrijednost ukupne robne razmjene izme|u Hrvatske i Bjelorusije zabilježena je 2008. godine i iznosila je 118 milijuna ameri~kih dolara, a ve- }ina se odnosila na hrvatski uvoz iz Bjelorusije u vrijednosti od 93 milijuna dolara. Velike su mogu}-nosti proširenja gospodarskih odnosa dviju zemalja, osobito u podru~ju infrastrukturnih projekata, ob-nove energetskih potencijala i turizma, a bjeloru-ska je strana pokazala i velik interes za suradnju u podru~ju obrazovanja, me|u sveu~ilištima i akade-mijama te putem razmjene studenata. Države razmatraju perspektive razvoja ugovorne i zakonske baze bilateralne suradnje te ja~anje su-radnje u okviru me|unarodnih organizacija. Mini-starstva }e razmjenjivati informacije o politi~kim, socijalnim i ekonomskim situacijama te odnose Bjelorusije i Hrvatske sa susjednim državama. Di-plomatski odnosi izme|u Bjelorusije i Hrvatske uspostavljeni su 25. rujna 1992. godine. Nema bje-loruskog veleposlanstva u Hrvatskoj i ne postoji ve-leposlanstvo Hrvatske u Bjelorusiji. Svoje bilateral-ne odnose održavaju kroz svoje ambasade u Rusiji.

Postupak uvoza roba i usluga u BjelorusijuPrilikom uvoza roba i usluga u Bjelorusiju potrebne su odre|ene dozvole za velik broj roba, uklju~uju}i streljiva i vatreno oružje, radioaktivne i otrovne tva-ri, divlje životinje i biljke, narkotike, itd. Ne postoje ograni~enja u tjelesnoj težini, cijeni i koli~ini roba za izvoz iz Bjelorusije. U slu~aju svote novca koja se izvozi iz zemlje ukoliko ono prelazi 3.000 US $ u protuvrijednosti, mora se deklarirati novac u pisanom obliku. Za izvoz više od 10.000 US $ u protuvrijedno-sti, mora se imati posebne dozvole poput dokumenata koje izdaju carinske službe, odnosno mora se imati posebna devizna dozvola banke.

UlaganjaBjelorusija danas ima atraktivne izglede za potenci-jalne ulaga~e. Postoje mnogi razlozi za pove}anjem broja me|unarodnih tvrtaka u Bjelorusiji. Brojne prednosti za investitore uklju~uju: ekonomsku sta-bilnost, šest slobodnih ekonomskih zona, progresiv-no ulaganje zakonodavstva koje jam~i zaštitu prava investitora, strateški zemljopisni položaj, visoko

Korisni linkovi:Trgovinsko-industrijska komora www.cci.byNarodna banka www.nbrb.by Nacionalni pravni portal www.zakon.by Ministarstvo vanjskih poslova www.mfa.gov.by Vlada www.government.by Minski savez poduzetnika i poslodavaca www.allminsk.biz

Foto

: Gud

mun

dur H

aral

dsso

n


Sinergija prehrane i turizma u ja~anju hrvatskog branda

Pripremila: Jasmina Fija~ko @igoli}

Prehrambena industrija

ja Dukat, Vindiju, Meggle, Belje, a u mesnoj industriji Danicu, Koku, Vindon, PIK Vrbovec, Perutninu Ptuj-Pipo…

U obje industrije izdvaja se poslovni sustav Vindija, koji objedinjuje devet uglednih proizvodnih tvrtaka (Vindiju, preradarsko prehrambenu industriju Koka, pekarnicu Latica, mesnu industriju Vir, tvornicu za proizvodnju pure}eg mesa Vindon, mljekaru Novi Do-mil, tvornicu sto~ne hrane BIOdar, tvornicu peradar-skih proizvoda u srpskom Plandi{tu, tvornicu sto~ne hrane u Valjevu Eurocom plus). Vindija je jedan od ve- }ih prehrambenih sustava u regiji s 4059 zaposlenika te preko 3500 kooperanata, vi{e od 10 robnih marki, objedinjenih pod znakom Kvaliteta Vindija.

Trgova~ke marke (TM) sve traènijeUdio trgova~kih marki u Sjevernoj Americi i Europi i dalje raste te se trenutno kre}e u razinama od 20 do 25% ukupnih prihoda. Od 10 najve}ih ‘proizvo|a~a’ u industriji robe {iroke potro{nje te udjela TM u njiho-vim prihodima, postajemo svjesni kako su ~ak pet naj-ve}ih ‘proizvo|a~a’ u industriji postali trgova~ki lanci. To je istinski dokaz snage i ja~anja TM koji se pozi-cioniraju sve ~e{}e kao A-proizvodi, navodi Zlatko Ba-zianec, konzultant u A.T. Kearney-u. Bazianec smatra da ve}ina proizvo|a~a uvijek ima dilemu proizvoditi ili ne proizvoditi TM.

Prednost dolazi s pove}anjem kori{tenja kapaciteta proizvodnje, dobivanjem bolje pozicije u trgova~kom

Vrijednost prodane industrijske proizvodnje hrane i pi}a procjenjuje se na oko 25 mlrd kuna.

Zna~aj industrije hrane i pi}a, osim po udjelima u ukupnoj proizvodnji, broju zaposlenih i ukupnom prihodu, o~ituje se i u njenoj strate{koj odrednici, a to je osiguravanje dovolj-nih koli~ina hrane, izravna povezanost s primarnom poljoprivrednom proizvodnjom, i to kori{tenjem i preradom doma}e sirovine, te u kona~nici plasmanom na doma}e i strano trì{te.

Proizvodnja hrane u siroma{nim zemljama posljed-njih 10-ak godina sve je manja i sve lo{ija, a progno-ze govore da }e se situacija u narednom razdoblju jo{ pogor{ati. Stru~njaci ovaj zabrinjavaju}i trend pripi-suju globalizacijskim procesima, klimatskim promje-nama, poskupljenju hrane i novim pristupima alterna-tivnim energijama.

Doma}a prehrambena industrija (ipak) u plusuU djelatnosti proizvodnje hrane i pi}a u RH registri-rano je oko 1.200 tvrtaka, {to je 12% ukupnog broja tvrtaka u prera|iva~koj industriji, a s oko 45.000 za-poslenih u ukupnom broju zaposlenih u prera|iva~koj industriji sudjeluje s 19%, te ostvaruje 22% prihoda prera|iva~ke industrije. Direktorica Sektora za poljo-privredu, prehrambenu industriju i {umarstvo HGK, Boìca Markovi}, navodi da se zna~aj industrije hra-ne i pi}a, osim po udjelima u ukupnoj proizvodnji, broju zaposlenih i ukupnom prihodu, o~ituje i u nje-noj strate{koj odrednici, a to je osiguravanje dovoljnih koli~ina hrane, izravna povezanost s primarnom po-ljoprivrednom proizvodnjom, i to kori{tenjem i pre-radom doma}e sirovine, te u kona~nici plasmanom na doma}e i strano trì{te.

Vrijednost prodane industrijske proizvodnje hrane i pi}a procjenjuje se na oko 25 mlrd kuna. Unato~ rece-siji i te{kim uvjetima poslovanja, poduzetnici iz bran{e prehrambene industrije u devet mjeseci pro{le 2009. godine ostvarili su bruto dobit od 980 mil. kuna, koja je u odnosu na isto razdoblje godinu dana ranije pove- }ana za 12,4%, objavila je FINA. Prehrambena indu-strija je za razliku od drugih djelatnosti u tom razdo-blju zadràla relativnu stabilnost poslovanja.

Lideri u mlije~noj i mesnoj industrijiU ukupnom prihodu prehrambene industrije najve- }i udio ostvaruje se u proizvodnji mlije~nih proizvo-da (18%), zatim u proizvodnji pi}a (17%) te u pre-radi mesa (15%), navode u HGK. Milka Kosanovi}, direktorica HUP Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede, kao lidere u mlije~noj industriji izdva-

Rang Mesna industrija Rang Mlije~na industrija

1. PIK VRBOVEC-MI d.d. 1. VINDIJA d.d.

2. KOKA d.d. 2. DUKAT d.d.

3. MI BRA]A PIVAC d.o.o. 3. LEDO d.d.

4. GAVRILOVI] d.o.o. 4. MEGGLE HRVATSKA d.o.o.

5. P P K d.d. 5. NOVI DOMIL d.o.o.

Lideri mesne i mlije~ne industrije, prema podatcima HGK

Bjelorusko gospodarstvo

BDP: 111,9 mlrd USD

BDP per capita: 11,600 USD

Stopa rasta BDP-a: - 3,3%

BDP prema sektorima: usluge (51%), industrija (39,7%), poljoprivreda (9,3%)

Izvoz (2009.): 18,04 mlrd USD

Izvozni proizvodi: metali, strojevi i oprema, prehrambeni proizvodi, minerali, tekstil

Zemlje izvoza: Rusija (32,2%), Nizozemska (16,9%), Ukrajina (8,5%), Latvija

(6,6%), Poljska (5,5%), Velika Britanija (4,4%)

Uvoz (2009.): 22,4 mlrd USD

Uvozni proizvodi: strojevi i oprema, mineralni proizvodi, prehrameni proizvodi,

kemikalije, metali

Zemlje uvoza: Rusija (59,8%), Njema~ka (7,1%), Ukrajina (5,4%)

Stopa inflacije: 12,5%

Nezaposlenost: 1,6%

Strana ulaganja: 36,6 BDP-a

Internetski kod zemlje: .by

Pozivni broj: +375


Minsk EXPO - me|unarodni sajam poljoprivredne opreme

Me|unarodna po-duze}a u Bjelorusiji

uklju~ena su u niz uspješnih investicijskih projekata, pridonose}i

zna~ajne prihode bjelo-ruskom gospodarstvu.

kvalificiranu radnu snagu, industrijski razvijenu ekonomiju, razvijenu komunikacijsku infrastruk-turu te povoljnu investicijsku klimu. Bjeloruske banke nude široki spektar usluga. Posebna pažnja usmjerena je kreditiranju ljudi, investicijskim pro-jektima, stanovima u izgradnji, te pomo}i poljopri-vredne industrije. Me|unarodna poduze}a u Bje-lorusiji uklju~ena su u niz uspješnih investicijskih

projekata, pridonose}i zna~ajne prihode bjeloru-skom gospodarstvu. Nacionalna agencija za ulaganja u Bjelorusiji osnovana je od strane Vlade posebno za pomo} kod privla~enja stranih ulaganja. Tu su i brojna druga ministarstva, agencije i organizacije koje mogu pomo}i. Bjeloruska Vlada pokušava se uspješno organizirati kako bi što bolje zadovoljila strane partnere i investitore.

Poslovni obi~ajiSastanci s visokim dužnosnicima više su službeni nego s poslovnim partnerima. Korporacijska razina mana-gera s kojim se sastajete ovisit }e o statusu i položaju vaše organizacije. Ukoliko se sastanak kre}e u pozitiv-nom smjeru, ve}a je mogu}nost da vam se pridruži viši dužnosnik ili netko od nadre|enih. Poslovni su-sreti pokušavaju se svesti na prijateljski odnos, ali se ipak drži do formalnog oblika druženja, što uklju~uje i formalni na~in odijevanja. Osobni odnosi vrlo su važni jer uspostavljanje partnerstva na temelju po-vjerenja bitno je za uspješno poslovanje. Prije puta u Bjelorusiju poželjno je pribaviti tiskane posjetnice na engleskom i ruskom jeziku te ih dati svima koji su prisutni na sastanku. Pri predstavljanju koristite svoje ime i prezime. Zaposlite dobrog lokalnog pre-voditelja. U Bjelorusiji, kao i u ve}ini drugih zemalja, smatra se lošim kritizirati zemlju doma}ina. Probajte bilo koje jelo ili pi}e koje vam se nudi. Ne donosite pretjerano brzo zaklju~ke, budite spremni za prego-vore i dogovore. ■

Foto: Eugene Zelenko


trgova~kim lancima i ve}e svjesnosti potro{a~a o nji-ma, kao proizvo|a~u kvalitetnih i pouzdanih proizvo-da.

Veliki potencijal novih kanalaPo mnogima jo{ uvijek nedovoljno iskori{teni kana-li prodaje, HoReCa kanali, odnosno prodajni kanali za ugostiteljstvo – hotele, motele, restorane, barove i catering, postaju sve zanimljiviji proizvo|a~ima iz prehrambene industrije. Rukovoditelj prodajnog ka-nala za ugostiteljstvo Coca-Cole HBC Hrvatska, Ivi-ca Sko~i}, kaè da taj prodajni kanal ima strate{ku va`nost za njihovu tvrtku. Njihove su aktivnosti ne-prekidno usmjerene na taj kanal jer se u njemu stva-raju navike pijenja bezalkoholnih pi}a. Po brojnosti su najzastupljeniji kupci u tome kanalu kafi}i, a po veli~ini prometa koji Coca-Cole HBC Hrvatska ostva-ruje u prodajnom kanalu za ugostiteljstvo, me|u naj-ve}e se kupce ubrajaju hotelski lanci, lanci restorana brze prehrane i kafi}i u urbanim sredinama u kojima se posao odvija gotovo 24 sata dnevno. Sko~i} navodi da dio trì{ta opskrbljuju izravnom distribucijom, a ostatak trì{ta putem nacionalne mreè veletrgovaca.

Uzme li se u obzir sloènost prodajnog kanala za ugo-stiteljstvo, posebno kada je rije~ o radnom vremenu i specifi~nim potrebama ugostitelja, smatraju to opti-malnim na~inom pokrivanja trì{ta. I Sko~i} smatra da je potencijal prodajnog kanala za ugostiteljstvo velik, a u punoj }e se mjeri osloboditi nakon {to svi sudionici na tom dijelu trì{ta dodatno prilagode i unaprijede i svoju ponudu i svoju uslugu. Prvi je korak zasigurno kvalitetnija izobrazba djelatnika u ugostiteljstvu jer su oni najva`niji dio cijeloga procesa. Na drugom je mjestu va`no istaknuti i potrebu daljnje profesiona-lizacije vlasnika, usmjerivanja na kvalitetniju uslugu i dodatnu ponudu koja }e privla~iti nove potro{a~e. Turizam je tako|er velika prilika za rast prodajnog ka-nala za ugostiteljstvo, a u tom podru~ju jo{ uvijek ne postièmo najve}i mogu}i potencijal.Globalni prehrambeni trendovi utje~u i na doma- }u industriju i inovacije u proizvodima. Tako je sve izraènija svijest o potrebi sinergije prehrambene in-dustrije i turizma, mediteranskog i zdravog na~ina prehrane, a uz raznovrsniju ponudu, zdravu funkcio-nalnu i organsku hranu, sve se vi{e nude proizvodi bez konzervansa, polugotova i gotova jela te funkcionalna ambalaà koja se uklapa u dinami~ni stil ìvota.

Pred vratima EURH je od studenoga 2000. godine ~lanica WTO-a, a pristupanjem u ~lanstvo definirana je najvi{a dopu{tena razina carina i visina WTO preferencijal-nih kvota te propisana obveza RH da postupno sma-njuje svoje carine na uvoz poljoprivrednih proizvoda tijekom prijelaznog razdoblja koje je zavr{ilo 2007. godine, navodi Boìca Markovi} iz HGK. Odre|eno

je da RH nema pravo primjene izvoznih subven-cija niti posebnih za{titnih mjera, a 2002. potpi-san je Sporazum o stabilizaciji i pridruìvanju s EU, koji je stupio na snagu 2005. godine. EU ve} je u studenome 2000. odlu~ila, uz odre|ene manje iznimke, jednostrano liberalizirati svoje trì{te za proizvode podrijetlom iz RH, dok je za uvoz u RH predvi|eno zadràvanje odre|ene carinske za{tite (uglavnom kod uvoza ìvih ìvotinja, prera|enog vo}a i povr}a, cvije}a, ìtarica i bra{na, vo}- nih sokova, svjeèg i smrznutog mesa, suhomesnatih proizvoda, mlijeka i mlije~nih prera|evina, duhana i cigareta, mineralne vode, ~okolade, keksa i sladoleda). Premda je RH u proteklom razdoblju zna~ajno smanji-la carine, carinska za{tita jo{ uvijek je visoka.

Pristupanjem RH u punopravno ~lanstvo EU, ~ime }emo postati dio jedinstvenog trì{ta EU, ukinut }e se i sve preostale carine te je za o~ekivati i ve}i uvoz prehrambenih proizvoda. Prilagodba poslovanja doma}ih proizvo|a~a hrane zakonodavstvu EU obveza je svih proizvo|a~a te je velikim dijelom olak{ana da-nom mogu}no{}u kori{tenja predpristupnih fondova - SAPARD i IPARD, navodi Markovi}.

Milka Kosanovi} mi{ljenja je da su doma}i proizvo|a~i relativno dobro upoznati s mogu}nostima kori{tenja sredstava EU, no suo~avali su se s ograni~enjima koja su ih onemogu}avala u ve}em kori{tenju sredstava. Naime, IPARD program u RH je dimenzioniran tako da u njemu mogu sudjelovati samo poljoprivredna go-spodarstva te male i srednje tvrtke, dok velikim tvr-tkama sudjelovanje na IPARD natje~ajima do sada nije bilo dopu{teno. Upravo je to najve}im dijelom i ge-neriralo problem na koji je HUP upozoravao javnost i nadle`ne institucije, a to je opasnost da RH od korisni-ka EU sredstava postane njihov neto uplatitelj. HUP je radi svega toga prije nekoliko mjeseci pokrenuo inici-jativu izmjena i dopuna IPARD plana za RH, te nakon detaljnih konzultacija s vode}im hrvatskim kompa-nijama u sektoru poljoprivrede i prehrambene indu-strije, Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja uputio svoje prijedloge, koji su u kona~nici i prihva}eni, a trenutno o njima odlu~uje Bruxelles.

Najve}i izvozniciU strukturi izvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda prema ekonomskim grupacijama, u 2009. godini 43% ukupnog izvoza ostvareno je na trì{tu zemalja ~lanica EU (zemlje CEFTA-e 46% prvenst-veno BiH), dok je istovremeno najve}i dio uvoza i to 70% ostvaren iz zemalja EU, navodi Markovi}. Me|u najve}im izvoznicima prehrambenih proizvoda se izd-vajaju: Podravka, Kra{, Sladorana, Dukat, Kandit Pre-mijer, Koka, Jamnica te Cedevita.

-Podravka svoje proizvode plasira u vi{e od 40 zemalja

svijeta, {to iznosi preko 50% ukupne prodaje u prehra-ni i pi}ima, a kada dodamo i farmaceutske proizvode, onda je doma}e trì{te ne{to preko 50% ukupne pro-daje – navodi Dijana Jendra{inkin, Izvr{na direktori-ca Korporativnih komunikacija. Budu}i da Podravka izvozi na ve}inu europskih trì{ta, o~ekuju da }e ula-zak RH u EU donijeti ve}inom pozitivne promjene. Prvenstveno se to odnosi na pristup razvojnim fon-dovima EU, kako za Podravku, tako i za njihove ko-operante. Mogu}a poslovna prijetnja je lak{i ulazak konkurentskih proizvoda na police hrvatskih trgovina, no Podravka se ve} i sad vrlo uspje{no bori s najve}im proizvo|a~ima na mnogim svjetskim trì{tima.

Kosanovi} izdvaja da se proizvodnjom i preradom hra-ne u Hrvatskoj bavi oko 2.800 poduze}a, koja u ukup-nom izvozu RH sudjeluju s oko 13%. Industrija je to koja u RH ima doista dugu tradiciju i nikome ne treba posebno predstavljati jednu Podravku ili Zvijezdu. To su tvrtke koje odavno imaju uhodana inozemna trì{ta i zna~ajni su hrvatski izvoznici. Jednako tako Jamni-ca, Ledo, Viro, Dukat, Vindija, Meggle, Franck, Kra{, Koestlin, sve tvrtke koje pripadaju samom vrhu hrvat-skog gospodarstva. I druge, nekad lokalne tvrtke, po-lako osvajaju zahtjevna inozemna trì{ta poput FAMI grupe iz Rakitovice ili Trentona iz Splita. Kosanovi} s ponosom isti~e da su sve ~lanice HUP-a.

U Podravci kaù da potro{a~i u posljednjih nekoliko godina prate trend sve aktivnijeg ìvota, koji sa sobom nosi potrebu da proizvodi budu zdravi, brzo dostupni i da potro{a~ ima izbor odabrati ba{ onaj tip proizvo-da koji mu se najvi{e svi|a. Prisutna je sve ve}a bri-ga za zdravlje, tako da se u prehrambenoj industriji prate trendovi organski uzgojenih proizvoda i sirovi-na, ponude svjeèg vo}a i povr}a, ‘natural goodness’ proizvoda s dodanim vo}em ili nekim drugim zdravim prilogom te sve vi{e trendovi proizvoda koji ja~aju imunitet i daju tijelu dodatne zdravstvene benefite. Sve ve}a svjesnost o individualnosti ~ovjeka i dobro-biti o samom sebi trend je koji se u prehrambenoj industriji odrazio sve ve}im utjecajem proizvoda koji su ‘samo za mene’ ili ‘bolji za mene’ te proizvoda koji su usmjereni na neki odre|eni zdravstveni problem, na primjer, protiv stresa. Zbog sve ve}e globalizaci-je i dostupnosti informacija, kod potro{a~a se razvio trend raznovrsne, strane i doma}e kuhinje, odnosno uìvanja druga~ijih i autohtonih jela i pi}a. ■

Trgova~ke marke se sve ~e{}e pozicioniraju kao

A-proizvodi.

lancu ukoliko se tako uspije proizvo|a~ i dogovori-ti, pove}anjem koli~ina u nabavi (time i povoljnijih uvjeta kupnje) i sl. Ipak, nedostatci kroz kanibalizaci-ju vlastite robne marke na istoj polici u trgovini kroz gubitak koli~ina i kroz op}i pritisak na smanjenje ci-jena ~ine proizvodnju TM manje privla~nom. Postoji i dodatni model da proizvo|a~i rade TM, ali samo za inozemna trì{ta, gdje sami nisu prisutni, time ispu-njavaju pozitivne u~inke koli~ina i ispunjenja svojih kapaciteta, a s druge strane ne naru{avaju svoje trì{te niti u koli~inama niti u ru{enju cijena i profita. Bra-nimir Bogdan, voditelj prodaje i marketinga Meggle Hrvatske, kaè da su u proizvodnju TM krenuli, kao i ve}ina proizvo|a~a, jer su se pojavili obostrani in-teresi njih kao proizvo|a~a i nekih kupaca, tj. njiho-va potra`nja proizvoda pod vlastitom TM. Takav je na~in pro{irenja dosada{nje suradnje upravo iskazi-vanje partnerstva i najbolji dokaz uzajamnog povjere-nja, jer niti jedan trgova~ki lanac ne}e dopustiti lo{u kvalitetu proizvoda pod vlastitom TM. Dapa~e, na to }e biti posebno osjetljiv.

Iako ve}ina TM predstavljaju najniù razinu proizvo-da, tzv. bazi~ne verzije i osnovni segment u kategoriji, trend razvoja donosi TM u premium segment (naj-kvalitetniji sastojci, najnovija rje{enja dizajna i pakira- nja, ni{e kao ekolo{ki proizvodi i sl.), navodi Bazianec. S ovim novinama u proizvodima proizvo|a~i mogu preuzeti nova rje{enja i tehnologije te time unapri-jediti i svoje proizvode i pozicije svoje robne marke. Ipak, op}enito, svaka TM {teti robnim markama, osim ukoliko je toliko lo{a da se kupac nakon jedne kupnje i uvida u lo{u kvalitetu TM vra}a pravoj robnoj mar-ki te time i pove}ava svoju lojalnost. Takvih slu~ajeva nije ni toliko malo. Bogdan napominje da su, prema njihovim iskustvima, prednosti mnogostruke – od pobolj{anja suradnje, pove}anja povjerenja me|u part-nerima, pove}anja proizvodnih koli~ina te (naravno) pobolj{anja iskoristivosti proizvodnih kapaciteta. Ne-dostatak se moè pojaviti ukoliko proizvo|a~ ovisi o jednom kupcu i njegovoj robnoj marki, no kod ve}ih proizvo|a~a to je te{ko za o~ekivati. [to se ti~e utjecaja proizvodnje TM na vlastite brandove, Bogdan sma-tra da ona utje~e pozitivno, u smislu bolje suradnje s

Po ulasku u EU hrvatski proizvo|a~i }e se natjecati s proizvo|a~ima iz EU na veli-kom jedinstvenom trì{tu bez bilo kakvih trgovinskih zaprjeka koje trenutno postoje. U HUP-u ve} dugo traè da se uvjeti poslovanja hrvatskih proizvo|a~a, prije svega proizvo|a~a sirovine za doma}u prehrambenu industriju, prilagode trì{nim uvjetima koji vrijede u cijelom svijetu i EU, no to nije zahtjev koji ide prema EU nego prema Vladi RH i samim proizvo|a~ima. Vlada treba podvu}i crtu i jasno definirati pravila igre, a proizvo|a~i sirovine kao zna~ajna karika procesa prihvatiti da na dosada{njim principima ne mogu temeljiti vlastiti dugoro~ni opstanak. Trì{te hrane je ogromno, RH na njemu zasigurno ima svoju {ansu, osobito u nekim trenutno zapostavljenim segmentima poput ekolo{ke hrane, autohtonih proizvoda te vina, smatra Kosanovi}.

Hrvatski proizvo|a~i hrane definitivno prate trendove u proizvodnji hrane, a do-kazuju to nagradama i priznanjima koja osvajaju na me|unarodnim natjecanjima za kvalitetu svojih proizvoda. Hrvatske prehrambene tvrtke posjeduju sve svjetski priznate standarde i certifikate - ISO, HACCP, Organic, Ko{er, Halal i dr., tako da uz bok stojimo svjetskoj konkurenciji.

Trendovi

Natjecanje na velikom igralištu

Doma}i proizvo|a~i relativno su dobro upoznati s mogu}nosti-ma kori{tenja sredstava EU.

Prehrambena industrija Prehrambena industrija


Energetika

Pripremila: Jasmina Fija~ko Žigoli}

Sve više tvrtaka razmišlja zelenoSigurnost energetske opreme, konkurentnost energetskog sustava i održivost energetskog razvoja tri su temeljna cilja strategije energetskog razvoja RH koju je donio Hrvatski sabor na prijedlog Vlade za razdoblje od deset godina.

Cijene prirodnog plina za ku}anstva i industrijske potroša~e (u € po GJ), izvor: Eurostat (nrg_

pc_202, nrg_pc_203) (prilago|eno)

Ku}anstva Industrija

EU-27* 14.67 8.22

EA** 15.99 8.69

BE - Belgija 14.33 8.50

BG - Bugarska 9.67 5.96

CZ - ~eška 13.11 7.56

DK - Danska 26.77 13.56

DE - Njema~ka 16.35 9.61

EE - Estonija 10.07 6.39

IE - Irska 15.29 7.31

ES - Španjolska 14.88 7.53

FR - Francuska 16.20 8.80

IT - Italija 14.84 7.83

LV - Latvija 10.52 7.69

LT - Litva 11.29 7.55

LU - Luksemburg 12.82 10.03

HU - Ma|arska 13.23 7.79

NL - Nizozemska 18.70 10.39

AT - Austrija 17.23

PL - Poljska 12.78 8.36

PT - Portugal 16.52 7.22

RO - Rumunjska 7.45 5.93

SI - Slovenija 14.96 9.61

SK - Slova~ka 13.21 8.91

FI - Finska 8.00

SE - Švedska 26.86 12.61

UK – Velika Britanija 11.84 5.82

HR - Hrvatska 9.10 7.43

TR - Turska 8.55 6.28

*EU-27 = agregirana cijena mjerena potrošnjom za sljede}e zemlje EU: Belgiju (BE), Bugar-sku (BG), ~ešku (CZ), Dansku (DK), Njema~ku (DE), Estoniju (EE), Irsku (IE), Gr~ku (EL), Španjolsku (ES), Francusku (FR), Italiju (IT), Cipar (CY), Letoniju (LV), Litvaniju (LT), Luk-semburg (LU), Ma|arsku (HU), Maltu (MT), Nizozemsku (NL), Austriju (AT), Poljsku (PL), Portugal (PT), Rumunjsku (RO), Sloveniju (SI), Slova~ku (SK), Finsku (FI), Švedsku (SE) i Veliku Britaniju (UK).**EA = agregirana cijena mjerena potrošnjom za sljede}e zemlje koje primjenjuju euro: EA-13 od 01.01.2007. (Belgija, Njema~ka, Gr~ka, Španjolska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Austrija, Portugal, Slovenija i Finska), AE od 01.01.2008. (EA-13 + Cipar i Malta); EA-16 od 01.01.2009. (EA-15 + Slova~ka).

Cijena plina u RH ipak je me|u jeftinijima u

Europi, a niže cijene od nas imaju samo Turska

i Rumunjska.

Energetska politika EU iznimno je dinami~na i nužna su stalna prilago|avanja i udovoljavanja nacional-ne energetske politike sve zahtjevnijim ciljevima održivog energetskog razvoja. Hrvatska energetska strategija u potpunosti je uskla|ena s energetskom politikom EU - tako se našom strategijom preuzi-maju tzv. 20-20-20 ciljevi EU, a dodatno se poštuju i zahtjevi relevantnih direktiva. Strategija RH temelji

se na analizama koje pokazuju da su postavljeni cilje-vi ambiciozni, ali dostižni. Iako mnogi smatraju da je energetska strategije RH dobra, u intervjuu ~asopisu Banka Goran Grani}, ra-vnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar, isti~e da je energetska strategija nepotreban dokument te da je razdoblje do 2020. godine na koje se strategija odno-si prekratak. Grani} smatra da bi ozbiljna energet-ska strategija po njegovu mišljenju trebala biti do 2050., jer se tek na dužem horizontu mogu sagledati sve dimenzije problema, razvojni pravci i politike koje se trebaju podržavati, kao i razvoj industrije te mogu}nosti obnovljivih izvora.

Crno zlatoSudionici na ovom tržištu suo~avaju se s nizom proble-ma, a veliku pomo} pruža im Udruga trgovine naftom i naftnim derivatima pri HUP-u koja pokre}e niz inici-jativa, poput onih za smanjenje skladišnih kapaciteta s 500m³ na 300m³, slobode formiranja cijena ukapljenog naftnog plina za automobile te niza drugih. Na tržištu nafte i naftnih derivata pregrupiranja tržišta i razna preuzimanja znatno su utjecala na neovisne trgov-ce, no Udruga trgovine naftom i naftnim derivatima pri HUP-u aktivno se uklju~uje u rješavanje kruci-jalnih problema koji se ti~u tržišta nafte te stvaranja boljih uvjeta poslovanja svojih ~lanica s INA-om, jer su ~lanovi unato~ pove}anju cijena bili u iznimno teškoj situaciji. Iz Sektora korporativnih komunika-cija INA d.d. navode da se cijene naftnih derivata u Hrvatskoj korigiraju prema važe}em Pravilniku o utvr|ivanju cijena naftnih derivata, izdanom od stra-ne Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Za utvr|ivanje prosje~ne srednje cijene naftnih deri-vata koriste se prosje~ne srednje vrijednosti kotacija Mediterranean cargoes CIF Med (Genova/Lavera) iz ‘Platt’s European Marketscana’, a korekcija cijena obavlja se svakih 14 dana.

Plin povoljan unato~ poskupljenjimaOvaj ekološki prihvatljiv i pouzdan energent, cje-novno niži od ostalih, u posljednje vrijeme u~estalo pove}ava svoju cijenu. Dok cijena plina u ve}ini eu-ropskih zemalja pada do ~ak 30% (prema Eurostato-vom izvješ}u o cijenama struje i plina u ku}anstvima u drugoj polovici 2009.) u RH je ona narasla za 20%, no ona je ipak me|u jeftinijima u Europi, a niže cije-ne od nas imaju samo Turska i Rumunjska. INA kao

proizvo|a~ plina još uvijek subvencionira tržište, no dugoro~no gledano cijena doma}eg plina morat }e dosegnuti tržišnu razinu u skladu s principima Eu-ropske unije. Cijena plina za industriju nije jedinst-vena, ve} ovisi o dva elementa: o osnovnoj cijeni pli-na i reguliranim naknadama (tarifama) za transport i distribuciju plina, naglašavaju iz Sektora korporativ-nih komunikacija INA d.d.

Tržište elektri~ne energijeEnergetski sustav RH ~ine plinski, naftni, to-plinski i elektroenergetski sustavi. Sudionici na tržištu elektri~ne energije (EE) u RH su proizvo|a~i, opskrbljiva~i, trgovci i povlašteni kupci, a održavanje ravnoteže elektroenergetskog sustava u stvarnom vremenu zada}a je HEP Operatera prijenosnog susta-va (HEP-OPS). Opskrbljiva~i EE u RH su oni kojima je HERA (Hrvatska energetska regulatorna agencija) izdala dozvolu za obavljanje energetske djelatnosti opskrbe elektri~nom energijom, a to su: HEP Opskr-ba d.o.o., Korlea d.o.o., HEP – Operater distribucijskog sustava d.o.o. i HEP – Toplinarstvo d.o.o. HEP – Op-skrba d.o.o. ima sklopljene ugovore o opskrbi EE s preko 52 tisu}e kupaca kategorije poduzetništvo u RH. Ukupna godišnja ugovorena potrošnja svih kupaca prelazi 9,3 mlrd kWH ili preko gotovo 58% ukupnog tržišta EE u RH. Najve}i kupci ili industrijski kupci HEP – Opskrba d.o.o. su INA, CEMEX Hrvatska, HŽ, Konzum, CMC Sisak, Drvenja~a, Beliš}e, Holcim, Ve-tropack Straža, Messer Croatia plin, Adrial Plus, Dioki, Našicecement, DINA-Petrokemija… U 2009. godini tim kupcima isporu~eno je preko 6,4 milijarde kWh ili preko 40% ukupne prodaje u RH, naglašava Radomir Miliši}, glasnogovornik HEP-a. Trošak EE za poduzetnike sastoji se od dva osnovna dijela: reguliranog dijela koji uklju~uje naknade za korištenje prijenosne i distribucijske mreže te slobod-nog dijela koji kupac ugovara s opskrbljiva~em. Dije-ljenjem ukupnih troškova po obje osnove s ukupno preuzetim koli~inama elektri~ne energije dobiva se prosje~na cijena ili prosje~ni trošak koji je u 2009. za industrijske kupce iznosio 0,0853 €/kWh. Ovaj poda-tak razlikuje se od kupca do kupca i u pravilu ovisi o u~inkovitosti korištenja elektri~ne energije, a posebno glede omjera potrošnje dan/no}, maksimalna/mini-malna satna potrošnja u danu, naponu priklju~enja i sl. Pokazatelji govore da industrijski kupci u RH u pro-sjeku imaju najniži ukupni trošak EE po kWh.

Cjelovita energetska rješenjaSustavi za iskorištenje OIE mogu ostvariti uštede i do 70% u odnosu na konvencionalne sustave, a energet-ski u~inkovita rješenja ve} od minimalnih ulaganja mogu donijeti uštede od 20%, potvr|uje |or|e Mar-kovi}, voditelj marketinga Centra energije. Od ener-getski u~inkovitih rješenja imaju neka po prvi put korištena u HR (solarni zid, vakuumski izolacijski


Energetika

paneli), te konvencionalna - radijatorske termostat-ske ventile, kondenzacijske kombi bojlere, energetski u~inkovitu rasvjetu ovisnu o intenzitetu vanjskog svjetla, ventilaciju s iskorištenjem topline izlaznog zraka, niskotemperaturna (podna, zidna) grijanja. Cen-tar energije od opreme za iskorištenje OIE nudi solar-ne kolektore, fotonaponske module, dizalice topline, vjetrogeneratore, sustave na pelete... Siemens nudi razna zelena rješenja, kojima pripa-daju energetski u~inkovite elektrane kombiniranog ciklusa, štedljive žarulje i inteligentni sustavi za upravljanje zgradama, svi sustavi i komponente za obnovljivu energiju poput vjetroturbina, spojeva na mrežu za vjetroparkove i parne turbine za proizvo-dnju solarne energije, ekološke tehnologije poput su-stava za upravljanje vodom i kontrolu zaga|enja zra-ka. Predsjednik Uprave Siemensa Hrvatska, vode}eg svjetskog dobavlja~a ekološki prihvatljivih tehnologi-ja i održivih infrastrukturnih rješenja, Mladen Fogec, navodi da je trenutno u tijeku uvo|enje Siemensova sustava za razdiobu potrošnje toplinske energije u Vukovaru, Slavonskom Brodu i Virovitici. Sudjeluju u prvom projektu obnovljivih izvora energije ~iji su investitor i izvo|a~i radova doma}e tvrtke, a radi se o izgradnji vjetroelektrane Velika Popina nedaleko od Gra~aca. Grade najmoderniji pro~ista~ vode u Don-jem Miholjcu, koji je projektiran s maksimalnom uštedom elektri~ne energije.

Energija i održivi razvojU suradnji s raznim institucijama provode se programi i projekti u sklopu energetske u~inkovitosti i održivog razvoja u RH. Jedan od najve}ih je projekt Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj (EE projekt). Pro-gram Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvat-skoj i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) provode EE projekt u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku u~inkovitost i Glo-balnim fondom za okoliš, s ciljem podizanja svijesti gra|ana o efikasnoj potrošnji energije te poticanja pri-mjene ekonomski isplativih, energetski efikasnih (EE) tehnologija, proizvoda i usluga. U sklopu EE projekta provodi se nekoliko aktivnosti. Uz informiranje i educiranje gra|ana kroz nacionalne i lokalne infor-mativno-promotivne medijske kampanje o EE, kao i stru~no-popularne publikacije, projektne aktivnosti uklju~uju provedbu nacionalnog projekta Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama (SGE), koji obuhva}a sve objekte pod upravom jedini-ca lokalne i regionalne samouprave te program Dove-sti svoju ku}u u red (HIO program), koji se odnosi na objekte u vlasništvu Vlade Republike Hrvatske. Pro-vedbom ovih projekata postiže se cjelovit pristup poti-canju i promicanju EE u ~itavom javnom sektoru RH, ukazuju}i da se EE ne sugerira nekom drugom, nego da su državna i lokalna uprava spremne i usmjerene sustavno gospodariti energijom u svojim objektima i

smanjivati troškove za energente, utje~u}i pri tom i na smanjenje emisija stakleni~kih plinova. Temelj SGE projekta i HIO programa jest uspostava Registra zgra-da i Informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE sustav) koji se koristi kao alat za kontinuirano prikupljanje, pohranu i analizu podataka o potrošnji energije u zgradama, kao i provedba energetskih pre-gleda objekata. Jedan od novijih projekata je i Sisak Smart City, kojim }e se oja~ati lokalni kapaciteti za EU fondove, nadograditi infrastruktura i napraviti sljede}i korak u sustavnom gospodarenju energijom kroz defi-niranje i implementiranje mreže naprednih mjerenja, navodi Petra Gjuri}, Project Assistant Public Informa-tion and Media Relations, UNDP Croatia – United Na-tions Development Programme.

Zelena gradnja, zeleni gradoviSiemens Hrvatska pokrovitelj je istraživanja ‘Urbani izazovi’ o stanju infrastrukture u osam hrvatskih gra-dova. Njihova studija ‘Indeks zelenih gradova Europe’ analizira ekološku održivost 30 europskih gradova, me|u kojima je i Zagreb. Pokrovitelji su Savjeta za ze-lenu gradnju u Hrvatskoj i partner Gradu Varaždinu na projektu Zeleni grad.Zelena gradnja obuhva}a odre|eni pristup cjelokup-nom procesu gradnje, od projektiranja, proizvodnje sa što manje otpada koji se ne može reciklirati, izvo|enja te maksimalnog korištenja prirodnih materijala koji se daju lako razgraditi. U RH imamo primjere zelenih krovova – zgrade na ~ije je krovove nanesena zemlja te posa|ena trava i biljke, što ujedno služi i kao toplinski izolator, naglašava Markovi} iz Centra energije.

Ulaganje u zaštitu okolišaObveza je i odgovornost velikih tvrtaka ulagati u su-stave za zaštitu okoliša. Kao i sve naftne kompanije u svijetu, INA, d.d. svojim aktivnostima utje~e na okoliš. Jedan od brojnih projekata je i modernizacija rafinerija, koja za cilj ima osigurati dugoro~no održiv rast i razvoj rafinerijskih kapaciteta, proizvoditi go-riva euro V koja }e omogu}iti ja~anje pozicije na po-stoje}im i novim tržištima te pove}anim kapacitetom prerade podi}i razinu u~inkovitosti i profitabilnosti rafinerijske prerade uz zadovoljavanje europskih standarda zaštite okoliša, isti~u iz INA-e. Fogec na-pominje da je u prošloj godini kompanija Siemens globalno investirala 3,9 mlrd eura u istraživanje i razvoj, od ~ega je 1 mlrd eura namijenjena razvoju zelenih tehnologija. Prema njegovim rije~ima, njiho-vi ekološki prihvatljivi proizvodi i rješenja omogu}ili su njihovim klijentima širom svijeta smanjenje emi-sija CO2 za ukupno 210 milijuna tona.

Perspektiva održivog razvojaPokretanje Tarifnog sustava za proizvodnju elektri~ne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE) i koge-neracije rezultiralo je velikim interesom investitora

Pove}anje obnovljivih izvora energije za budu}nostEnergetske potrebe Republike Hrvatske podmiruju se proizvodnjom iz vlastitih izvora i uvozom. Raspoloživi službeni podatci referiraju se na završetak 2008. godine, a s obzirom na gospodarska kretanja u 2009. godini o~ekivano pokazuju izvjesna odstu-panja od uobi~ajenih trendova.

Ukupna potrošnja energije u 2008. godini smanjena je u odnosu na prethodnu za 0,9%, a istovremeno je bruto doma}i proizvod u 2008. godini porastao za 2,4%. U 2009. godini, okarakteriziranoj kao godini duboke krize, uz zamjetan pad BDP-a smanjila se i ukupna potrošnja energije. Nasuprot tome, ukupna potrošnja elektri~ne energije u 2008. godini porasla je 1,6% u odnosu na prethodnu. Usporedi li se ukupna potrošnja energije u proteklom razdoblju s odgovaraju}im pa-rametrom u EU dobivaju se sljede}i rezultati:

Ukupna potrošnja primarne energije po glavi stanovnika u 2008. godini u Hrvatskoj iznosila je 2229 kg ekvivalentne nafte i 38.8% je manja od iste mjere u EU.U potrošnji teku}ih goriva ostvarena je prosje~na potrošnja po stanovniku od 984 kg ekvivalentne nafte, 19,7% manja od iste potrošnje u EU (prosjek).Potrošnja prirodnog plina po stanovniku iznosila je 590 kg ekvivalentne nafte i manja je za 31,9% od EU prosjeka.Kako je korištenje ugljena u Hrvatskoj vrlo malo, potrošnja po stanovniku iznosila je 177 kg ekvivalentne nafte te je 73,5% manja od EU prosjeka.Razvoj vlastite opskrbljenosti u proteklom razdoblju kao odnos ukupne proizvodn-je primarne energije i ukupne energije iznosi nešto manje od 50%. Predvi|anje za budu}nost prema 2030. godini ukazuje na postepeno smanjenje vlastite opskrbljeno-sti na razinu od oko 28% u 2030. godini.

Elektroenergetski sektor kao posebno interesantno podru~je u Hrvatskoj bazira se na vlastitim kapacitetima u termoelektranama (ukupno 1565 MW kapaciteta uklju~uju}i TE Plomin), hidroenergetskim objektima (2088 MW) te vlasništvu polovine kapacite-ta NE Krško (348 MW) smještene u susjednoj Sloveniji. Ukupni proizvodni kapacitet navedenih elektrana nedostatan je za pokrivanje bruto doma}e potrošnje.Obnovljivi izvori energije koji uklju~uju i velike hidroelektrane ve} danas predstavljaju zna~ajni udjel od približno jedne tre}ine ukupnih proizvodnih kapaciteta, me|utim, u ukupnoj potrošnji pokrivaju oko 28% potreba. Sukladno direktivama EU, predvi|en je snažan razvoj upravo ovog dijela elektroenergetskog sektora te se predvi|a da }e ob-novljivi izvori energije pokrivati 35% proizvodnje u 2020. godini što predstavlja prili~no ambiciozan cilj.

Krešimir Štih, voditelj Odjela za energetiku i elektroindustrijuHrvatska gospodarska komora - Sektor za industriju

Energetika

Brzom i kvalitetnom uslugom do zadovoljnih kupaca Tvrtka Sirius d.o.o. iz Beliš}a je na veliko zadovoljstvo postoje}ih i poten-cijalnih kupaca i poslovnih partnera, kao i samih zaposlenika, ve} dugi niz godina me|u najpouzdanijim dobavlja~ima kabela i opreme za indu-strijsku automatizaciju. Ova veleprodajna tvrtka smještena je u vlastitom novosagra|enom prostoru s velikim skladištem u Gospodarskoj zoni Be-liš}a i zapošljava ukupno 12 djelatnika.

Sirius je jedan od najve}ih distributera Siemensove opreme za industrij-sku automatizaciju, pogon, niskonaponske elektri~ne opreme, proizvoda i sustava za elektri~nu instalaciju te procesnu instrumentaciju. Izvrsna tehni~ka podrška Siemensovih inženjera Siriusu jam~i visoku kvalitetu usluge prema kupcu, a prepoznatu kvalitetu Siemensovih proizvoda, vje-rujemo, nije potrebno posebno predstavljati.

Od 2002. godine Sirius je i ekskluzivni zastupnik njema~ke tvrtke Heluka-bel za Hrvatsku, kao i za Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Make-doniju te Kosovo. Helukabel je više od 30 godina jedna od najuspješnijih tvrtaka proizvo|a~a-dobavlja~a kabela i vodi~a, kabela posebne namjene, ka-belskog pribora kao i data-, network- i BUS- tehnologije. Helukabel od osnutka osluškuje potrebe kupaca i optimalno uskla|uje omjer cijene i kvalitete svojih proizvoda s brzom isporukom. Visokokvalitetni, cer-tificirani proizvodi, brojne inovacije, vlastiti proizvodni pogoni kabela posebne namjene, skladišta i servis širom svijeta, ovoj tvrtki, kao i za-stupniku tvrtki Sirius, jam~e konstantno širenje tržišta. Helukabel je prepoznao u Siriusu pouzdanog partnera pa je uzajamnom suradnjom u dogledno vrijeme planirana izgradnja velikog centralnog skladišta iz kojeg bi se pružala logisti~ka podrška u distribuciji kabela za cijelu isto~nu Europu.

Osim ve} spomenutih poznatih imena, Sirius može u vrlo kratkom roku ponuditi i isporu~iti alternativne proizvode iste namjene bilo kojeg doma}eg ili stranog proizvo|a~a prema zahtjevu kupca. Siriusovo poslovanje od samog osnutka tvrtke vrši se prema najvišim stan-dardima, a od prošle godine to je i potvr|eno certifikatom ISO 9001. Gospodarska kriza nije zaobišla ni Sirius, ali u ovoj tvrtki ona je prihva}ena kao dodatni izazov. Iskusna uprava i djelatnici i u ovakvoj prilici dodatno su potvrdili svoju profesionalnost, agilnost i uslužnost.

Osim ustaljenih projekata u sektorima energetike i industrije, Sirius osvaja i nova tržišta na podru~ju obnovljivih izvora energije kao i medija. Sirius je ve} sudjelovao u realizaciji postrojenja za proizvodnju bioplina, a u završnici je nekoliko projekata vezanih uz izgradnju vjetroagregata i solarnih kolektora. Zanimljiv je podatak da je Sirius ‘oži~io’ prošlu sezonu najpoznatijeg reality showa u jednoj od susjednih država. U planu je i nova sezona nekog novog showa. Unato~ krizi, za Sirius ne}e nedostajati obnovljivih izvora energije za si-gurnu plovidbu našim nemirnim tržištem.

pro

mo

pro

mo


Energetika Energetika

za ulaganje u OIE. S obzirom na to da je time garan-tirana povlaštena cijena na svaki proizvedeni kWh u trajanju od 12 godina, ovakvo je ulaganje prepoznato kao sigurna investicija. Trenutno je u MINGORP pri-javljeno nekoliko projekata ukupne instalirane snage od 6.000 MW (što ~ini 150% današnje ukupne instali-rane snage u svim elektranama). No, budu}i da još ne postoji sli~an instrument poticanja proizvodnje obno-vljive toplinske energije (kao što su sun~evi toplinski sustavi za proizvodnju tople vode, pe}i na biomasu ili toplinske pumpe), ulaganja u ovom podru~ju još su vrlo rijetka. Krajem ove godine i to podru~je trebalo bi biti ure|eno, pa }e ku}anstva i tvrtke biti poticani i za ugradnju obnovljivih izvora topline, navodi Petra Gjuri} iz UNPD Croatiae.Direktor Hrvatskog operatera tržišta energije (HRO-TE) d.o.o. Leo Prelec kaže da je u 2009. godini ukupno proizvedeno i isporu~eno u elektroenergetsku mrežu 47.430.705 kWh (47,43 GWh) iz svih postrojenja (razli~itih vrsta obnovljivih izvora energije) unutar sustava poticanja. Procijenjeni udio proizvodnje iz svih obnovljivih izvora energije unutar sustava poticanja u ukupnoj neposrednoj potrošnji elektri~ne energije u RH u 2009. iznosio je 0,26%. Napominje da se gore navedeni podatak odnosi na udio obnovljivih izvora energije koji su u sustavu poticanja (s hidroelektrana-ma instalirane snage do i uklju~ivo 10 MW). -Me|utim, ako u obzir uzmemo i proizvedenu elektri~nu energiju iz hidroelektrana instalirane snage ve}e od 10 MW, tada je taj udio puno ve}i, oko 38% u 2009. godini – napominje Prelec.Obnovljivi izvori energije još uvijek se nedovoljno ko-riste, a iako je teško procijeniti u kojoj se mjeri kori-sti energija sunca, Markovi} kaže da se vide pozitivni pomaci. Svakodnevnim rastom cijena energenata te uz pokretanje odre|enih poticaja raste zanimanje, kao i isplativost ulaganja u opremu za iskorištenje obnovlji-vih izvora energije (OIE), a samim tim i energije sun-ca. Uloga biomase (koja se naj~eš}e koristi kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju elektri~ne i toplinske energije ili se prera|uje u plinovita i teku}a goriva za primjenu u vozilima i ku}anstvima) te zna~ajan po-rast njezina udjela u energiji sve su ve}e. I bankari prepoznaju važnost OIE, tako Erste&Steiermärkische Bank d.d. ima u ponudi novi model kredita za potica-nje upotrebe obnovljivih izvora energije namijenjenog fizi~kim osobama koje }e se prijaviti na javni natje~aj Regionalne energetske agencije Kvarner, u svrhu ostvarenja subvencije kupnje i ugradnje opreme za korištenje obnovljivih izvora energije.

Ekološka osviještenost velikih tvrtakaPonudom ‘zelenih telefona’, solarnih punja~a, korištenjem vre}ica od recikliranog papira u koje pa-kiraju kupljene proizvode, provo|enjem internih eko-akcija zbrinjavanja starih mobilnih telefona, punja~a, baterija i ostalog otpada, akcijom kojom pretplatnici-

ma za stari ispravan mobitel daju popust od 100 kn za kupnju novoga te gradnjom baznih stanica na bazi alternativnih izvora energije, Vipnet se izdvaja kao tvrtka koja dugoro~no ulaže u zaštitu okoliša, a i Vipo-vi zaposlenici uklju~uju se u ekološke akcije ~iš}enja i ure|ivanje najljepših parkova prirode.Za svoj doprinos i dugoro~no ulaganje u zaštitu okoliša Vipnet je nedavno osvojio i nagradu za kre-ativnost i inovativnost 2010. u kategoriji Kreativni i inovativni projekt održivog razvoja za zaštitu okoliša u organizaciji Mreže za razvoj i kreativnost.

Mo} je u rukama (educiranih) potroša~aNa smanjenje potrošnje energije i energenata može utjecati svaki pojedinac, usvajaju}i pravilne navike. Edukacija potroša~a sve više dobiva na važnosti, a osim inicijativa na strani vladinih i nevladinih udruga i tvr-tke se okre}u edukaciji potroša~a. Miliši} naglašava da stalnim kontaktima s kupcima pokušavaju ukaza-ti na zna~aj u~inkovitog korištenja elektri~ne ener-gije. Na usluzi potroša~ima je i njihova tvrtka HEP ESCO d.o.o., kojoj je upravo specijalnost u~inkovito korištenje elektri~ne energije. INA d.d. veliku pozor-nost posve}uje i svojim potroša~ima, koje o novim proizvodima, razli~itim promotivnim aktivnostima, nagradnim igrama i ostalim novitetima informira pu-tem dostupnih kanala (web, oglasi, obavijesti i sl.). ■

Cijene elektri~ne energije za povlaštene kupce (€/kWh) u 2009., izvor: HEP

0,160,140,120,10,080,060,040,020

EU (

25 z

emal

ja)

Aus

trija

Mal

ta

Slov

a~ka

Ma|

arsk

a

Irsk

a

Cip

ar

[pan

jols

ka

Luks

embu

rg

Velik

a B

rita

nija

Slov

enija

^e{

ka

Euro

zon

a

Nje

ma~

ka

EU (

27 z

emal

ja)

Gr~

ka

Niz

ozem

ska

Litv

a

Port

ugal

Poljs

ka

Hrv

atsk

a

Rum

unjs

ka

Turs

ka

Dan

ska

Nor

ve{k

a

Fran

cusk

a

Fins

ka

[ved

ska

Bug

arsk

a

Esto

nija

Sprije~ite kvarove na elektroinstalacijama pravilnim održavanjem

Uz usluge montaže, održavanja uz korištenje termovizijske kamere i ispitivanja elektroenergetskih objekata, tvrtka Davel d.o.o. omogu}uje predvi|anje i otklanjanje potencijalnih kvarova na elektroinstalacijama. Kvarovi koji se mogu pojaviti višestruko su skuplji od ovakvog na~ina održavanja zbog mogu}e štete u zastoju proizvodnje. Ispitivanje se pro-vodi uz korištenje najnovije opreme poput analizatora kvalitete elektri~ne energije, ure|aja za ispitivanje kabela do 100kV i ure|aja za mjerenje ma-lih otpora. Novost u ponudi Davela je projektiranje i postavljanje malih solarnih elektrana.Davel je do sada izveo transformatorske stanice prijenosnih omjera 35/10kV, 10/0,4kV, 35/6,3kV, a kao istaknutiji energetski objekti tvrtke mogu se nabrojati: bioplinsko postrojenje PZ Osatina, TS Belje TSH, TS Žito TSH, TS Drava International i Nacionalni park Brijuni.

Grupa postrojenja kWh

Elektrane na bioplin 4.959.750

Male hidroelektrane 112.030

Sun~ane elektrane 16.464

Vjetroelektrane 42.342.461

Ukupno u RH 47.430.705

Proizvedena elektri~na energija u 2009. u RH iz OIE u sustavu poticaja prema tehnologijama (kWh), izvor: HROTE (prilago|eno)

Društveno odgovornim poslovanjem do sigurne budu}nostiTvrtka Butan d.o.o. osnovana je zbog djelatnosti prodaje i distribucije ukapljenog naftnog plina.Cilj tvrtke jest kupcima osigurati kvalitetan, pouzdan, ekološki podoban i cjenovno pogodan energent u skladu s europskim normama kroz u~inkovit sustav dobave UNP-a na podru~ju Slavonije i Baranje. Zadovoljiti želje i potrebe svojih potroša~a te tako izgraditi me|usobno povjerenje i partnerski odnos za budu}nost misija je tvrtke Butan d.o.o. Tako|er, svojom aktivnoš}u direktno pridonose o~uvanju okoliša jer UNP kao energent ima iznimna ekološka svojstva.

U narednom razdoblju, svojim investicijskim planovima (modernizacijom punio-nica plinskih boca, rekonstrukcijom skladišno-manevarskih prostora, modernizaci-jom voznog parka te pove}anjem op}e sigurnosti i preventivne zaštite), Butan želi proširiti poslovanje u svrhu ja~anja tržišne pozicije.

Butan d.o.o. ve} je danas spreman za budu}e izazove europskih integracija i utak-micu otvorenog tržišta, vode}i se temeljnim interesima vlasnika i sigurnom ener-getskom budu}nosti Republike Hrvatske, te zadovoljstvom poslovnih partnera, dosadašnjih i budu}ih korisnika.pr

om

o

pro

mo


Energetika Energetika

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) provode EE projekt u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku u~inkovitost i Globalnim fondom za okoliš s ciljem po-dizanja svijesti gra|ana o efikasnoj potrošnji energije te poticanja primjene ekonomski isplativih, energetski efikasnih (EE) tehnologija, proizvoda i usluga. U tom smislu, jedan od glavnih ciljeva projekta je i potican-je transformacije i održivog razvoja tržišta energet-ski efikasnih proizvoda i usluga, kako bi EE usluge i proizvodi bili što dostupniji krajnjim korisnicima, uz

Uz kontinuirano infor-miranje i educiranje

gra|ana trenutno se pro-vode edukativne aktivno-

sti po osnovnim školama, u kojima se, nakon

projekcije animiranog fil-ma, s djecom diskutira o njihovim razmišljanjima

i ispravnom na~inu korištenja energije.

Informiranje i educiranje gra|ana o energetskoj efikasnostiU Hrvatskoj je sredinom 2005. zapo~et projekt Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj (EE projekt). EE projekt prvenstveno je usmjeren uvo|enju mjera energetske efikasnosti u zgradarstvu javnog i stambenog sektora, s obzirom na to da se u zgradama troši oko 40% od ukupne proizvedene energije.

istovremeno informiranje i educiranje krajnjih kori-snika o energetskoj efikasnosti, razlozima i potrebama primjene energetski efikasnih tehnologija i proizvoda te o njihovoj dostupnosti na tržištu. Stvaranje novog tržišta sa sobom donosi i velik broj novih radnih mjesta razli~itih struka i profila, što je dodatni motiv za do-sljednu provedbu projekta u razdoblju globalne eko-nomske krize i velikih ekonomskih poteško}a kroz koje prolazi i Hrvatska.

Da bi se hrvatskim gra|anima u~inile što dostupnijim informacije kako mogu primjenom odre|enih mjera energetske efikasnosti smanjiti svoje troškove za ener-gente i pri tom živjeti kvalitetnije, u protekle tri go-dine provedena je informativno-edukativna medijska kampanja, koja je tek dio sustavnih informativno edu-kativnih aktivnosti EE projekta, a koje pored medijskih objava obuhva}aju besplatni info-telefon za gra|ane, Internet stranicu, tematske radionice, predavanja te organiziranje i osnivanje EE info ureda, EE info gale-rija, EE info kutaka i EE info centara te postavljanje EE info panoa. U studenom 2009. godine otvoren je i Nacionalni EE info-centar u Zelinskoj 4 u Zagrebu, u kojem gra|ani mogu vidjeti izložene energetski efika-sne sustave i proizvode te dobiti stru~ne savjete ener-getskih savjetnika za njihov konkretan slu~aj.

Tako|er, gra|ani se o energetskoj efikasnosti mogu detaljno informirati i na besplatni info-telefon 0800-200-170 ili na Internet stranici www.energetska-efikasnost.undp.hr. Uz to, potrebno je spomenuti i da su, tijekom protekle tri godine, kroz insertaciju u sve dnevne novine gra|anima besplatno podijeljene informativno-edukativne brošure ‘Izazov težak 1 tonu CO2’ i ‘200 EE savjeta’ u 600.000, odnosno 715.000 primjeraka. Edukativne aktivnosti usmjerene su i prema djeci, kod kojih se navike korištenja energije tek stvaraju te je tako, u prosincu 2009. godine, animirani film ‘Misli na sutra’ u paketu s edukativnom brošurom insertiran u dje~je ~asopise u 50.000 primjeraka. Uvažavaju}i rastu}i utjecaj društvenih mreža na In-ternetu, krajem studenoga 2009. godine na Facebooku je postavljen profil Gašpara Energeti}a, koji je u ne-puna dva mjeseca prikupio oko dvije tisu}e prijatelja s kojima redovito razmjenjuje informacije i raspravlja o temama vezanim uz energetsku efikasnost. ■

Na otvorenju Nacionalnog EE info-centra: Vinko Mladineo (FZOEU), Yuri Afana-siev (UNDP), Marijan Maras (Grad Zagreb), Igor Raguzin (MINGORP) i Zoran Bogunovi} (UNDP/EE projekt)

Konkretni rezultati provedbe informativno-edukati-vnih aktivnosti o~ituju se u podatcima dobivenima kroz istraživanja svjesnosti gra|anstva, provede-nima u listopadu 2007., 2008. i 2009. godine, a prema kojima je upoznatost gra|ana s pojmom energetske efikasnosti te mogu}nostima primjene mjera energetske efikasnosti u cilju smanjivanja potrošnje energije i poboljšanja kvalitete života porasla s 27,9% u 2007.g. na 45,1% u 2009.g. Nadalje, prema istim istraživanjima broj gra|ana upoznatih s dostupnim energetski efikasnim proizvodima porastao je s 33,4% u 2007.g. na 47,1% u 2009.g. Tako|er, od 2007. do 2009.g. po-rastao je i broj gra|ana koji koriste štedne žarulje

(s 48% na 61,4%), ku}anske aparate A-razreda energetske efikasnosti (s 22% na 36,5%) te kvalitetne prozore s low-e staklima (s 14,8% na 26,8%).

Energetski u~inkovite zgrade više nisu rijetkost, a pojam ‘inteligentne zgrade’ polako gubi egzoti~ni prizvuk. Ove ~injenice iz temelja mijenjaju sve ambi-ciozniju arhitekturu i postavljaju novi smjer u borbi protiv klimatskih promjena. Na primjeru KNX-sustava zadovoljeni su zahtjevi najviše razine zgradarske auto-matike. U skladu s europskom normom EN15232, su-stav se pokazao izvrsnim u zadovoljavanju sve strožih uvjeta na razini potrošnje energije u zgradama, te omo-gu}uje do 50% uštede energije.

U stvarnosti, ušteda energije u zgradarskom sektoru postala je trend, a polako postaje i svakodnevica, i za arhitekte i za graditelje. Svjedoci smo ~estih prirod-nih nepogoda, kao posljedica sve ve}e neravnoteže našeg eko-sustava. Vrijeme je da pogledamo u budu}-nost i poduzmemo odgovornost za naše aktivnosti. Iz-gradnja i korištenje zgrade troše velike koli~ine ener-gije, stoga je ciljano i kontrolirano trošenje energije u ovom segmentu iznimno u~inkovito. To ne mora nužno zna~iti ‘nultu ku}u’, ve}, primjerice, samo umrežavanje svih ure|aja u integrirani decentralizi-rani sustav može ostvariti nevjerojatne uštede. Su-stavi grijanja, klimatizacije, rasvjete i sjenila mogu se prilagoditi vremenskim uvjetima te mogu biti upra-vljani sa zajedni~kog su~elja. Time se ostvaruje mini-malna potrošnja energije za dane uvjete.

S obzirom na to da se svi elektri~ni sustavi i instalacije mogu fleksibilno me|usobno umrežavati i upravlja-

Ušteda uz modernu tehnologijuKlimatske promjene i ograni~eni energetski resursi pretvaraju energetsku u~inkovitost u klju~ni društveni izazov. S obzirom na to da sudjeluju s 40% u ukupnoj potrošnji energije, zgrade predsta-vljaju zna~ajan potencijal za uštedu energije.

ti zaslonima osjetljivim na dodir te putem telefonske mreže ili Interneta, mogu}nosti projektiranja i ugod-nosti gotovo su neograni~ene – od u~inkovitog upra-vljanja zgradom, inteligentnog upravljanja sustavom sigurnosti do naprednog upravljanja rasvjetom, bukom i kvalitetom zraka. Sve je to mogu}e jednostavno ost-variti. Stvaranje izražajne i uzbudljive arhitekture koja je istovremeno ekološka i profitabilna sada ovisi samo o kreativnosti projektanta. Jedno je sigurno – mogu}e je kontrolirati klimatske promjene!

Kako bi to i dokazali, Sveu~ilište u Trentu u Italiji i Sveu~ilište u Bremenu u Njema~koj opremili su svoje zgrade i prostorije KNX sustavom za upravljanje gri-janjem i rasvjetom. Izmjereni podatci analizirani su i uspore|eni s ‘normalnom’ prostorijom. Dobiveni re-zultati pokazuju uštedu energije s KNX sustavom: do 40% uz upravljanje sjenilima, do 50% uz zonsku regu-laciju temperature, do 60% uz upravljanje rasvjetom te tako|er do 60% uz upravljanje ventilacijom. ■

pro

mo

pro

mo


Nekretnine

Prema podatcima Hrvatske narodne banke, ukoliko prvi kvartal 2010. godine usporedimo s istim razdo-bljem prošle i pretprošle godine, primje}ujemo da je rast u 2009. iznosio oko 1,4% (s 52,3 na 53 mlrd kuna), dok je rast u prvom kvartalu 2008. godine iz-nosio 2,3 mlrd kuna ili 5% (s 45,2 na 47,5 mlrd kuna). Kako je stambeni kredit glavni izvor financiranja za ve}inu stanovnika koji kupuju stambene nekretnine u Hrvatskoj, za pretpostaviti je da je da volumen transa-kcija na tržištu nekretnina pao za preko 50% u odnosu na 2008. godinu, ali i da je situacija na tržištu sli~na onoj u prvom kvartalu prošle godine, komentira Do-menico Dovescovi, voditelj CentarNekretnina.U Zagrebu, prema mjese~nom izvještaju CentarNek-retnina za svibanj, u odnosu na prethodni mjesec, tražene cijene nekretnina zabilježile su pad u ve}ini kvartova. U odnosu na cijenu m2 stanova u Zagre-bu, cijena ku}a je u prosjeku niža za 32%. Prosje~na tražena cijena za m2 ku}e u Zagrebu i okolici je u svi-bnju iznosila 1.268 eura/m2 što je za 0,4% niže u od-nosu na prethodni mjesec. Cijene nekretnina na Jadranu u svibnju su u odnosu na prethodni mjesec niže za 0,7%, dok na godišnjoj razini bilježe pad od 7,5%. Prosje~na cijena kvadrata vikendice i apartmana na moru iznosi 1.946 eura, što je gotovo jednako kao i prethodni mjesec (-0,2%).

Luksuzne nekretnine – kvaliteta bez kompromisaLuksuzne stambene gra|evine svoj puni sjaj pokazuju u atraktivnom okružju, tako da je Jadran idealno mje-sto za gradnju ili kupnju.Tvrkta B.M.-Projekt iz Poreča uspješno je završila projekt istarskih vila, Vabriga 1, a u tijeku je dovršetak

Osim na Jadranu, cijene i dalje u paduTijekom ljeta o~ekuje se nastavak pada cijena stambenih nekretnina te nastavak diversifikacije cijena nekretnina prema lokaciji i stanju nekretnine.

Pripremila: Aleksandra Zrinuši}

Održana prva radionica na temu sandwich panela

U sklopu projekta EASIE (Ensuring Advancement in Sandwich Construc-tion Through Innovation and Exploitation), najve}eg u Europi po pitanju sandwich panela koji ima službenu i financijsku podršku Europske komisi-je, 17. lipnja održana je radionica pod nazivom ‘Gradnja sandwich panelima – brza, sigurna i energetski u~inkovita’, u Hotelu Antunovi} u Zagrebu. Organizator radionice bila je tvrtka M-Profil, partner u projektu, u suradnji s Pan and Pro Europe, Francuska, i Institut für Stahlbau und Werkstoffme-chanik TU Darmstadt, Njema~ka. Zna~aj novih trendova i razvoja sandwich panel gradnje prepoznala je i Hrvatska gospodarska komora, Sektor za industriju i Sektor za graditeljstvo, koja je bila pokrovitelj radionice. Više od 70 sudionika iz Hrvatske, Austri-je, Slovenije, Velike Britanije, Bosne i Hercegovine te Srbije imalo je priliku sudjelovati na prvoj od ukupno tri radionice koje }e se održati u Hrvatskoj, Španjolskoj i ^eškoj. Raspravljalo se o sljede}im temama: reakcije na op-tere}enja, akcije i optere}enja, održivost sandwich konstrukcije, spojevi san-dwich panela, proizvodnja i dizajn vatrootpornih sandwich panela, gradnja sandwich panelima-od proizvodnje do gotovog objekta te termalni mostovi i zrakotijesnost sandwich konstrukcije. Poseban naglasak stavljen je na utjecaj izolacije u sandwcih panelu na devi-jacije koje se pojavljuju nakon montaže. U izlaganju druge teme djelomi~no se govorilo i o primjeni novog standarda EN 14509, kojim }e se regulirati CE oznaka za sandwich panele. Ova problematika iznimno je važna za sve izvoznike sandwich panela u Europsku uniju, budu}i da trenutno ne postoji standard koje je ujedna~en za sve zemlje. Stanje i perspektive korištenja sandwich panela u smislu održive gradnje bila je tema koja je pobudila do-datni interes, budu}i da se radi o energetskoj u~inkovitosti objekata, što je postalo aktualno i zakonski je regulirano u RH od ovog prolje}a. Oni koji nisu imali priliku sudjelovati radionici, mo}i }e iste vidjeti na web stranici www.easie.eu za dva mjeseca u obliku e-learning modula.

pro

mo

PRO

MO


banke za obnovu i razvoj i GTC Grupe o zajedni~kom ulaganju u projekt Avenue Mall Osijek. Prema rije~ima Siniše Slijep~evi}a, direktora projekata GTC-a, EBRD odobrava financiranje samo projektima koji su iznimno kvalitetni, te samo iskusnim, uspješnim i uglednim tvrtkama. -Uz to, kao prva velika strana investicija u Osijeku i Županiji, to je, nadamo se, prethodnica daljih velikih me|unarodnih ulaganja i investicija, ne samo u tr-govinu, ve} i proizvodnju i turizam. Tržište moder-nih trgova~kih centara u Hrvatskoj postaje vrlo zrelo i kompetitivno, što je dobro za kupce, zakupce, ali i same developere. Dogodit }e se jaka segmentacija, te }e trgova~ki centri koji su na dobroj lokaciji, s kvali-tetnim zakupcima i upravljanjem, i dalje biti uspješni – optimisti~an je Slijep~evi}.

Facility i property management Usluge facility managementa namijenjene su, kako vlasnicima objekata kao što su poslovne zgrade, shop-ping centri, banke, osiguravaju}a društva, zdravst-vene ustanove, turisti~ki i industrijski objekti, tako i njihovim korisnicima. Kako kaže Miro Medar, komer-cijalni direktor tvrtke Energon facility management d.o.o., vlasnicima objekata ove usluge interesantne su zbog svakodnevne brige o objektu i o~uvanju vrijed-nosti nekretnine. Nekretninama koje su namijenjene za zakup facility management pomaže u smanjenju troškova i pove}anju vrijednosti objekta.-Pove}anje vrijednosti može biti indirektno i direkt-no. Indirektno pove}anje može se ostvariti, primjerice, kroz inovativna tehni~ka rješenja (kao što je efikasnija iskoristivost energenata), koja automatski utje~u na smanjenje troškova koje zakupnici pla}aju. Što su ti troškovi niži, zgrada je atraktivnija za zakup. A zgra-da sa što ve}om popunjenoš}u ima i ve}u vrijednost. Kod objekta koji nisu za zakup, ve} su vlasnici ujedno i korisnici svojih nekretnina, vlasnici imaju direktnu korist od ovih usluga-napominje Medar.

Industrijski i logisti~ki prostoriPružanje savjeta na podru~ju industrije i logistike kom-pleksna je i zahtjevna djelatnost koja obuhva}a traženje adekvatne lokacije za projekte ove vrste, savjetodavne usluga pri odre|ivanju osnovnih zna~ajki projekta u pogledu potrebne veli~ine objekata i njihove djeljivosti i fleksibilnosti kako bi se projekt prilagodio trenutnim potrebama i zahtjevima potencijalnih korisnika. Zatim dolazi organizacija prometa unutar logisti~kog parka, savjetovanje o optimalnom na~inu njegova funkcioni-ranja, izrada studija izvedivosti s financijskog aspekta te kona~no identificiranje ciljane skupine korisnika, pronalaženje odgovaraju}ih zakupnika i potpisivanja ugovora o zakupu prije ili nakon po~etka gradnje.-Naši klijenti su prepoznali vrijednost koju dodajemo njihovim projektima, tako da smo kao konzultanti re-dovito prvi izbor investitora koji razvijaju logisti~ke

Nekretnine

Pokrenut prvi web portal za ovlaštene agentePrepoznavanjem specifi~nih zahtjeva ovlaštenih agenata, posrednika i tržišta nekret-nina u cjelini kao rezultat dugogodišnjih nastojanja da stvore bolje i kvalitetnije radno okruženje, pokrenut je prvi hrvatski specijalizirani web portal za strukovnu podršku www.agenti.hr koji }e javnosti prezentirati svoje ~lanove, rad, ciljeve, akcije i inicijati-ve. Kao koristan izvor informacija namijenjen je ovlaštenim agentima, posrednicima, poslovnim partnerima, sadašnjim i budu}im klijentima, institucijama, medijima te svim njegovim posjetiteljima.S obzirom na profesionalni pristup ure|ivanju tema, stru~ne suradnike, strukovnu podršku, kvalitetan izbor informacija, jedinstvenu tražilicu agenata i posrednika te Internet forum www.agenti-forum.com kao pomo}ni alat na kojem ~lanovi planira-ju i raspravljaju, portal }e zasigurno brzo postati centralno mjesto svih ovlaštenih agenata u RH te zajedni~ki javnosti prezentirati strukovne stavove i zaklju~ke. Stoga se pozivaju svi ovlašteni agenti u RH da se pridruže ~lanstvom i aktivnim radom te sudjelovanjem u razvoju projekata za dobrobit cijele poslovne zajednice.

projekta Vabriga 2. Branislav Martinović, direktor tvr-ke, izdvaja posebnosti ovih projekata. - Posebnost autohtonih vila u osobitom mediteransko-istarskom stilu, odnosno ~itavog projekta kao cjeline, u tome je da se krajobrazno dobro uklopio u istar-sku sredinu. Pokraj iznimno dobrog arhitektonskog rješenja, osobito se vodilo ra~una o funkcionalnosti i interijeru svake jedinice, a možda i najve}a posebnost

ovog projekta jest to da se kroz gradnju više jedinica formira vlastito okruženje pa se tako svaka ku}a na-lazi u okruženju ure|enih i njegovanih zelenih vrtova s bazenima, pri ~emu smo postali neovisni o susjednoj gradnji i infrastrukturi – napominje Martinović.Potražnja za ovakvom vrtom objekata je i dalje, unato~ lošoj gospodarskoj situaciji, prisutna, ali je u kona~nici realizacija kupoprodaje loša. Usprkos lošoj prošloj go-dini s optimizmom gledaju u budu}nost i nadaju se da }e klijenti prepoznati kvalitetu, kažu iz B.M.-Projekta.

Barometar cijena Prema podatcima portala Crozilla, znatan rast cijene kvadratnog metra na mjese~noj razini bilježi jedino Dubrovnik, gdje je cijena iznosila ~ak 3597 eura, što je u odnosu na travanj 8,4% više. Najve}i je pad cijena metra kvadratnog stana zabilježen u Osijeku od 4,5%, jer se cijena s 1075 eura spustila na 1027 eura.Što se ti~e ku}a, jedna od najve}ih promjena u cijeni ti-jekom zadnjih godinu dana zabilježena je Osijeku, pa je tako 2009. godine za metar ~etvorni ku}e cijena izno-sila 1090 eura da bi se ove godine u svibnju spustila na svega 839 eura i zabilježila zna~ajnu razliku od 23%.

Budu}nost trgova~kih centaraVelika koncentracija trgova~kih centara na relativno malom podru~ju te stanje na tržištu dovelo je do toga da su opstali i nastavili se razvijati projekti koji su pri-premljeni prema svim me|unarodnim standardima i koji stvarno vrijede biti završeni. -Portanova je svakako jedan od tih primjera. Imamo lo-kalnog developera koji je angažiranjem me|unarodno priznatih stru~njaka uspješno doveo projekt u fazu izgradnje koja ide prema planiranoj dinamici i una-to~ konkurenciji na tržištu kvalitetnom pripremom projekta privu}i internacionalne i doma}e najpoz-natije brandove. Jednostavan tzv. single mall koncept, dobra komunikacija unutar centra, zastupljenost novih brandova na tržištu, a posebno otvaranje zabavnog di-jela centra ukomponirano u atraktivnu i jedinstvenu arhitekturu osiguravaju Portanovi dugoro~an uspjeh na tržištu – napominje Ivana Vlaši}, koordinatorica projekta.Sredinom svibnja potpisan je ugovor izme|u Europske

Velika koncentracija trgova~kih centara do-

vela je do toga da su op-stali i nastavili se razvi-

jati projekti pripremljeni prema me|unarodnim

standardima.

Luksuzne istarske vile u Vabrigi kod Pore~a, koje gradi tvrtka M-Kvadrat Adria d.o.o. pod koordinacijom tvrtke B.M.-Projekt d.o.o.

pro

mo


nekretnine (primjerice, logisti~ki park u Svetoj Nedelji, logisti~ki park u Jastrebarskom u izgradnji) – napominje Siniša Dadi}, voditelj odjela za poslovanje industrijskim i skladišnim nekretninama u tvrtki King Sturge u Zagre-bu.Developere skladišno-logisti~kih projekata, pre-ma Dadi}evom mišljenju, odvra}aju visoke cijene zemljišta te komunalne i vodne naknade koje nekad prelaze i 10% vrijednosti ukupne investicije, što je izuzetno puno u usporedbi sa zemljama u regiji u koji-ma su takva davanja minimalna ili uop}e ne postoje.

Tražilice nekretnina – kako do idealne nekretnine?Po~etkom lipnja pušten je u rad prvi hrvatski speci-jalizirani portal ovlaštenih agenata nekretninama u Republici Hrvatskoj, www.agenti.hr i Internet forum www.agenti-forum.com po uzoru na vode}e svjetske strukovne portale s naglaskom na posrednika kao klju~nog sudionika posredovanja na tržištu nekretnina te njegovim zaposlenicima – ovlaštenim agentima bez kojih bi njihov posao bio nemogu}.-Posebnost portala i foruma je svakako u njihovim au-torima i administratorima koji ve} 10-ak godina aktiv-no sudjeluju na hrvatskom tržištu nekretnina. Poznaje-mo struku i principe djelovanja iznutra i dokazali smo se u organizaciji struke na regionalnoj razini, a koju sada želimo prenijeti na razinu cijele Hrvatske. Dobili smo potporu vode}ih posrednika i agenata, kao i HGK, kojoj je interes pomagati razvoju poduzetništva i tržišta nekretnina – pojašnjava Dalibor Lukenda, direktor tvr-tke Agenti d.o.o., pokreta~a portala i foruma.Potrebno je i napomenuti da su sve aktivnosti i poslovi tvrtke Agenti d.o.o. te novi projekti koje pripremaju uz pomo} vode}ih agenata i posrednika usmjereni isklju~ivo u svrhu promoviranja struke i organizacije tržišta nekretnina u RH. Navedene posebnosti klju~ne su za ispravno usmjeravanje i razvoj sadašnjih i budu}ih projekata. Na portalu je omogu}eno napredno korištenje jedine tražilice ovlaštenih agenata i posredni-ka nekretninama u RH prema najvažnijim kriterijima pretrage. Baza sadrži sve ovlaštene agente i posrednike, preko 1300 agenata i 900 posrednika. Agentima koji su ~lanovi portala omogu}ena je znatno ve}a razina osob-ne prezentacije, mogu}nosti informiranja i sudjelovanja u radu, za razliku od onih koji nisu ~lanovi.

GoHome je tražilica koja pretražuje sve oglasnike, por-tale i agencijske stranice u Hrvatskoj, a u ovom trenu-tku pretražuje preko 300.000 oglasa nekretnina, što je za 50% više nego unatrag jedne godine. -To objašnjavamo ne samo pove}anjem broja nekretni-na koji se prodaje, ve} i kvalitetnijom prezentiranjem na Internetu, kao i porastom broja posjetitelj/kupaca. Da-nas prodavatelji, ukoliko žele prodati svoju nekretninu, istu moraju prezentirati na Internetu, koji je u segmen-tu prodaje nekretnina prestigao print – smatra Hrvoje Bujas iz tvrtke Pravi klik d.o.o. ■

Upravljanje nekretninama povjerite stru~njacimaZavod za stanovanje, d.o.o. najve}i je upravitelj na podru~ju Osje~ko-baranjske županije. Jedina je tvrtka u Osijeku koja ispunjava sve uvjete propisane zakonom u pogledu upravljanja i održavanja stambeno-po-slovnih zgrada. U okviru svojih djelatnosti Zavod za stanovanje nudi stru~nu pomo} vla-snicima stanova u etažiranju, zaklju~ivanju me|uvlasni~kih ugovora i ugo-vora o upravljanju stambenom zgradom, planiranju sredstava zgrade za svaku godinu uz navo|enje obveznih radova i popravaka, davanje pravnih savjeta radi rješavanja imovinskih i drugih problema u korištenju zgrade, vo|enja evidencije naplate sredstava pri~uve po zgradama i pojedinim vla-snicima, izvještavanje o stanju sredstava pri~uve i utroška sredstava po pojedinim zgradama, kao i besplatno zastupanje suvlasnika stambenih zgrada i suvlasnika u sudskim i drugim postupcima.Zavod za stanovanje tako|er nudi rješenje problema sanacija pro~elja, krovišta, dizala i toplinskih podstanica putem kreditne linije Privredne ban-ke Zagreb d.d., uz otplatu iz sredstava pri~uve. Rije~ je o jedinstvenoj kre-ditnoj liniji u Republici Hrvatskoj koju Zavod realizira bez naknade za su-vlasnike, a kamatu u visini od 3% subvencioniraju Grad Osijek i Županija Osje~ko-baranjska. Do danas je putem kredita obnovljeno 190 zgrada, a u tijeku je realizacija odobrenja dodatnih kredita. Za sve informacije posjetite ih na adresi u Ulici Franje Krežme 18, Osijek.

Nekretninepr

om

o


PlanPopišite sve što želite napraviti.FinancijeIzradite financijski okvir. Pokušajte novac rasporediti tako da vam ostane dovoljno i za detalje jer bez njih završni dojam ne}e biti potpun.RasporedRasporedite poslove – izrada nacrta, nabava materijala, pripremni radovi, izved-ba glavnih poslova, završni radovi, ~iš}enje, detalji i na kraju kavica uz dobro društvo...IzvedbaOkupite izvo|a~e na sastanku i dogovorite se o rasporedu radova. Pratite da se svi radovi odvijaju u skladu s onim što ste isplanirali, ako do|e do problema, trebate imati i plan B.KoordinacijaSve izvo|a~e radova potrebno je koordinirati.

UreUUre|enje interijeraUre|enje interijera

Ure|enje interijera - najkreativniji cjeloživotni posaoUrediti interijer sa stilom, originalnoš}u i pravom mjerom nije lagan zadatak i jednom kada po~nete s ure|enjem, nametat }e vam se mnoga pitanja - koje materijale koristiti, kakve boje, namještaj, kakvim detaljima upotpuniti cjelinu... Donosimo vam presjek zanimljivih savjeta o ure|enju interijera.

Pripremila: Mihaela Bajkovac

Ure|enje životnog prostora jedan je od najljepših cjeloživotnih poslova. Zahtijeva puno vremena i pažnje, ali djeluje gotovo terapeutski. Ako ste odlu~ili preurediti stan ili ku}u, ~eka vas težak zadatak. U po~etku }ete imati samo imaginarnu sliku onoga što biste željeli, no da biste došli do te slike, potrebno je mnogo me|ukoraka.

Savjeti za ekonomi~no preure|enje Za po~etak, morat }ete složiti dobar plan. Popišite sve što trebate napraviti, razmislite koliko ste novca za to odvojili i napravite raspored, i financijski i vremenski. Sada, kad znate što trebate napraviti i do kada, treba-

te razmisliti kako }ete to izvesti. Ako radite sve od po~etka do kraja, trebat }ete razne majstore ~iji je po-sao potrebno koordinirati. Primjerice, da bi kerami~ar ili li~ilac mogli napraviti svoj posao, prije njega }e svoje morati obaviti zidar, mogu}e ‘knaufer’, vodoin-stalater i elektroinstalater. Vodite ra~una o redoslijedu. Da biste uštedjeli na vremenu, novcu, ali i vlastitim živcima, najbolje bi bilo u po~etku okupiti sve izvo|a~e radova na sastanku gdje }ete se dogovoriti o materija-lima i rasporedu poslova.

Adaptacijom do funkcionalnosti životnog prostora Kada se odlu~ujemo na adaptaciju životnog pro-stora, naj~eš}e to ~inimo zato što je prostor iz-gubio svoju funkcionalnost. To se može dogodi-ti zbog puno razloga – obitelj o~ekuje novog ~lana i potrebna je nova soba, imate ku}nog ljubimca i morate napraviti neke preinake zbog toga, vaša djeca su se odselila od ku}e i imate sobu viška, ra-dite kod ku}e i potrebna vam je radna soba…

Iako se iz financijskih razloga adaptacija naj~eš}e radi u koracima i s vremenskim odmakom, dobro je da vaš životni prostor ima neku poveznicu – konstantu koju možete koristiti uvijek kako preure|ene i prenamije-njene prostorije ne bi suviše odskakale od ostatka pro-stora. Primjerice, odlu~ite se za istu podnu oblogu u cijelom stanu ili ku}i, naravno, s izuzetkom kupaonice i eventualno kuhinje. Neka materijal i boja budu po-veznica koja }e spojiti ve} postoje}e i novo.

Drvo – najpoželjniji prirodni materijal Materijal koji je u velikoj mjeri izašao iz upotrebe zbog zasi}enosti tržišta raznim umjetno stvorenim i znatno jeftinijim materijalima, ali doživljava veliki come back, jest drvo. Namještaj od drveta ne proizvodi se više u to-likoj mjeri, a ako i nai|ete na takav namještaj, on }e biti ili od jeftinije vrste drveta (poput jele) ili }ete ga morati dati raditi po mjeri. No, budu}i da živimo u vremenu kada namještaj nije više toliko nedostupan kao nekad, a izbor je doista bogat, ~ak je i dobro ne ograni~iti se skupim drvenim namještajem izra|enim po mjeri koji }e vam kasnije biti žao zamijeniti. Ipak, drvo kao podna obloga neprocjenjivo je i svakako vrijedno ulaganja. Drvo daje prostoru posebno toplu notu, osje}aj prirodnosti i svojom ljepotom podiže svaki interijer. Pritom, jednom kada postavite drveni pod, od vas se o~ekuje samo malo brige o njemu i po-vremeno lakiranje, a poslužit }e vas desetlje}ima. Ovo je ulaganje za budu}e generacije i ako ste se odlu~ili za takvu trajnu investiciju, ne}ete pogriješiti.

Raznovrsne podne obloge – kako odabrati pravuUz drvene podne obloge, postoji i široki izbor drugih materijala. Iako kerami~ke plo~ice obi~no možemo za-misliti u kuhinjama, kupaonicama i na terasama, izvr-sno izgledaju i u, primjerice, dnevnom boravku, osobito one sa sjajnom površinom. Daju dozu profinjenosti i vrlo se jednostavno održavaju. Jedna od najpopularni-jih podnih obloga je svakako laminat – slojevita plo~a izra|ena od iverice i drvenih vlakana s dekorativnim završnim gornjim slojem. Laminat je svoju popular-nost stekao zahvaljuju}i izdržljivosti, odnedavno i otpornosti na vlagu, vrlo prihvatljivim cijenama, ali i gotovo neograni~enom izboru uzoraka i boja. Može „odglumiti“ drvo ili keramiku bez problema. Jedno-stavno se postavlja, a i održavanje ne zahtjeva puno

truda. Pripaziti treba samo na optere}enost – ako se pod u~estalo koristi, odaberite deblju klasu laminata. Još jedna podna obloga koja se postavlja jednosta-vno poput laminata su vinilne plo~ice. Radi se o plasti~noj masi vrlo otpornoj na habanje. Zbog izu-zetne izdržljivosti ove vrste podova, za pretpostaviti je da njihovo vrijeme tek dolazi. Nekada vrlo raširen, a danas ne toliko ~est u upotrebi, je linoleum. To je materijal od jutene tkanine u koju se utiskuje smjesa linoksina, mljevenog pluta, kolofnija i lanenog ulja. Radi se o vrlo zdravoj podnoj podlozi upravo zahvalju-ju}i njezinom prirodnom sastavu i preporu~ljiva je za stambene prostore u kojima je potrebno osigurati što zdravije životne uvjete. Izbor boja i uzoraka je izuzetno bogat, održavanje vrlo jednostavno, a i cijenom je vrlo prihvatljiv. Iako se rijetko koriste, na umu valja imati i podove od prirodnog pluta. Ovo su ekološki prihvatljivi podovi, topli, ugodni za hodanje te jednostavni za obra-du i održavanje.

Namještaj po mjeri Koliko je teško do}i do vlastitih kvadrata, svi smo svjesni. ~esto nam to ne ostavlja drugog iz-bora nego se zadovoljiti malim životnim prosto-rom. Kako biste svoj prostor iskoristili na najbolji mogu}i na~in, namještaj po mjeri je pravo rješenje. Na taj na~in možete riješiti pitanje garderobe i umje-sto dosadnih ormara koji zauzimaju dragocjeni pro-stor, izraditi ugradbene ormare koji ~ak mogu poslužiti i kao pregradni zidovi, a pritom izgledati vrlo zanimlji-vo i lijepo. Osim ugradbenih ormara, ovakva rješenja su iskoristiva i za kuhinje, kupaonice i predsoblja. ~esto se radi o malim prostorima i važan je svaki centime-tar. Gledano s ekonomske strane, ovakav namještaj ne mora nužno biti i skuplji od gotovog.

Povratak kuhanju u kuhinjiKuhinja je srce svakog doma. Mjesto gdje se družimo, razgovaramo, pripremamo hranu i u njoj uživamo. Pri-likom ure|enja, treba pripaziti da zadovoljimo te zahtje-ve. Bilo da kuhinju kupujete gotovu ili je radite po mje-

Prilikom preure|enja životnog prostora,

da biste uštedjeli na vremenu, novcu, ali i

vlastitim živcima, naj-bolje bi bilo u po~etku

okupiti sve izvo|a~e ra-dova na sastanku gdje

}ete se dogovoriti o materijalima i raspore-

du poslova.

Interijer bi trebao imati poveznicu – konstantu koju možete koristiti uvijek kako preure|ene i prenamijenjene prosto-rije ne bi suviše odska-kale od ostatka prostora – to mogu biti podna obloga, materijali, boje.


ri, evo nekoliko prakti~nih savjeta - pripazite na visinu donjih i gornjih elemenata. Prilagodite ih sebi umjesto da se vi prilago|avate njima. Namirnice i stvari potreb-ne za kuhanje, trebaju vam biti nadohvat ruke pa obra-tite pažnju na raspored elemenata u kuhinji tako da se ne saginjete nepotrebno ili pak ne protežete kako biste nešto dohvatili, a u najgorem slu~aju, da ne morate stal-no šetati. Ako vam prostor to dopušta, vrlo je prakti~no imati tzv. šank za koji se može sjesti. Izvrsno }e poslužiti za doru~kovanje, zalogaj s nogu ili pak ugodno druženje s prijateljima dok kuhate. Ako ne morate, nemojte zat-voriti kuhinju unutar 4 zida, povežite je s dnevnim bo-ravkom tako da blagovaona bude me|uprostor, upravo zato da kuhanje ne bi bilo dosadan i samotan posao. Sve je ljepše u dobrom društvu.

Prirodni izvor svjetla za prozra~nost prostora Ure|enje prostora je delikatno poput izbora odje- }e, primjerice. Kao što bi obavezan komad odje- }e u garderobi svake moderne žene trebala bi biti mala crna haljina, svaki bi životni prostor trebao imati prirodni izvor svjetla. O tome }e ovisiti sve ostalo – kako }ete rasporediti prostorije, možete li upotrijebiti i tamni namještaj, a ipak ne zatvo-riti prostor, kakvu }ete stolariju upotrijebiti, koje boje }ete koristiti, kakve dekorativne tkanine… Prozori su poveznica s vanjskim svijetom. Ako to ne morate napraviti zbog privatnosti, ne zatvarajte ih za-vjesama i zastorima uop}e, a ako svejedno želite neka-kve zavjese, upotrijebite prozra~ne tkanine poput or-gandija, lana, viskoze, koje propuštaju puno svjetlosti.

Igra bez kraja u dje~joj sobiDje~ja soba posebno je zahvalna prostorija za ure|ivanje. Naime, tu doista možete dati mašti na

volju. Probudite dijete u sebi i poigrajte se boja-ma i materijalima, i budite kreativni! Uklju~ite i svoju malu klincezu ili klinca pa ovu sobu ure-dite zajedni~ki, to }e joj dati poseban šarm. Ovisno o dobi djeteta, soba }e morati poštivati nekoli-ko prakti~nih zakonitosti. Ako imate posve malu djecu, ova soba bi trebala biti mjesto za prespavati, odložiti odje}u i igra~ke. Neka sve ima svoje mjesto. Kasnije }e vam biti potreban i radni stol, dodatna rasvjeta, razne ladice i police. Ovo je prostorija koja }e s vremenom evoluirati. Pobrinite se ve} na po~etku da promjene možete izvoditi što jednostavnije.

Vaš privatni spa u kupaonici Kada vam je potrebno opuštanje, malo vremena koje }ete provesti sami sa sobom, uronjeni u vlastite misli i po mogu}nosti, pjenastu kupku, mir }ete potražiti u kupaonici. Vrlo je moderno, ali ujedno i prakti~no, kupaonicu urediti na prirodi blizak na~in – upotre-bom drveta (koje se posebnim lakovima štiti od vla-ge), keramike, dobro upotrjebljene rasvjete i zelenila. Kerami~ke plo~ice, ili ~ak i kamen, vrlo su zahvalan materijal za ure|enje kupaonice, a umjesto podnih obloga na kakve smo navikli, kupaonice mogu imati i drvene podove, ali i laminat s vlagootpornim gornjim slojem. Taj detalj }e kupaonici dati posebnu toplinu. Kako biste se doista mogli opustiti, važno je da u ku-paonici uz uobi~ajenu rasvjetu imate i ambijentalnu svjetlost. A za završni dojam, dodajte neku zelenu bilj-ku – palmu, kovr~avu paprat, orhideju… Biljke }e vam biti zahvalne, a vi }ete uživati u ljepoti prostora koji neodoljivo podsje}a na prirodu.

Loftovi – otvoreni izazovi za dizajnereI še}er na kraju – loftovi! Po definiciji, to su po-tkrovlja, tavani ili galerije, ako bismo se koncentri-rali usko na prvobitno zna~enje te engleske rije~i. Me|utim, s vremenom je njezino zna~enje prošireno pa se danas pod tim pojmom misli na najpoželjniju i najmoderniju varijantu stambenog prostora. Radi se, naime, o otvorenim, visokim prostorima (poput tvorni~kih hala npr.) koji su prava dizajnerska poslastica. Ako imate tu sre}u da ste vlasnik loft stana, mogu}no-sti za ure|enje su gotovo neograni~ene. Ovo je nespu-tani slobodni prostor. Vlasnici loftova obi~no poštuju tek nekoliko osno-vnih pravila – nosiva stropna greda i ventilacijske cijevi se ne zatvaraju, nego ostaju izloženi pogledi-ma. Isto je i s betonskim površinama na stropu. Pre-trpanost namještajem ne odgovara ure|enju lofta, baš naprotiv, poštivanje praznog prostora je jedan od imperativa. Predimenzioniranost je pritom obavezna – bilo da se radi o sjede}im garniturama, rasvjetnim tijelima, stolovima…, a vrlo ~esto dizajneri slijede i jedan mali efektni trik – ponavljaju iste predmete u nizu u razli~itim veli~inama (primjerice – lampe, sli-ke na zidovima, ukrasne detalje). ■

Kao što bi obavezan ko-mad odje}e u garderobi

svake moderne žene trebala bi biti mala crna

haljina, tako bi svaki životni prostor trebao

imati prirodni izvor svjetla.

Spava}a soba – oaza miraDa bi spava}a soba doista bila oaza mira, važno je ne pretrpati je suvišnim stva-rima i obojiti je smiruju}im bojama. To je mjesto za opuštanje, a ~esta je pojava da u nedostatku boljeg prostora, posluži kao skladište u koje odlažemo stvari kad nai|u nenadani gosti. Idealno rješenje su ugradbeni ormari iza ~ijih vrata }ete od-ložiti sve stvari, a od ostalih komada namještaja, u spava}u sobu smjestite samo krevet i prakti~ne no}ne ormari}e te se pobrinite za ambijentalnu rasvjetu i no}ne svjetiljke za ~itanje.

Danas se u estetskom oblikovanju interijera upotre-bljavaju zidne obloge od razli~itih materijala. Prema rije~ima Stjepana Kadoi}a, direktora Bekamenta, njiho-va primjena dopu{tena je u svim interijerima i stilovi-ma, od jednostavnog minimalisti~kog do rasko{nog stilskog. Trenutno su vrlo traène zidne obloge poput tapeta, prirodnog kamena, prirodne opeke, umjetnog kamena, drvenih i staklenih zidnih obloga, metalnih plo~a te specijalnih perivih premaza.Tapete kao zidne obloge sve su prisutnije u ure|ivanju interijera i trenutno su vrlo moderne i traène, budu- }i da s relativno malo truda i novca dobijemo potpuno novi doìvljaj prostora, dodamo dozu luksuza i este-tike, naglasimo komad namje{taja, individualiziramo atmosferu u spava}oj sobi, unesemo bajkovitost u dje~ju sobu te donesemo nove ideje u hladne kupaoni-ce. Za razliku od prija{njeg na~ina postavljanja tapeta, kada su prekrivale sve zidove, danas se one naj~e{}e postavljaju samo na jedan zid, odnosno na ona mjesta koja se èli dodatno istaknuti. Za ljubitelje antiknog in-terijera tu su stilske i klasi~ne tapete od kvalitetnih ma-terijala razli~itih tekstura i uzoraka. Za ljubitelje ìvo-tinja, tu su imitacije krzna ili koè ìvotinjskog svijeta, a za ljubitelje prirode razne reljefne tapete - imitacije kamena, drveta, opeke i ostalih prirodnih materijala. Isti se mogu odlu~iti i za fototapete s 3D teksturom

Ure|enje interijera Ure|enje interijera

Zidne obloge za interijereiz kolekcije prizora iz prirode poznatih svjetskih fo-tografa. Za one koji èle i}i u korak s modnim tren-dovima, atraktivne su tapete s potpisom poznatih dizajnera (Ulf Moritz, Luigi Colani, Hadi Teherani...), te ekskluzivne dizajnirane kolekcije (Esprit, Lars Cont-zen, Avenzo...). Za ostale su na raspolaganju tapete s etno motivima, apstraktnim i geometrijskim oblicima, grafi~kim ornamentima ili cvjetnim uzorcima. Tapete su idealno sredstvo za uklanjanje nedostataka. Metalizirane tapete savr{ene su za osvjetljavanje tam-nog ambijenta, kao i za stvaranje osje}aja postranosti u manjim prostorijama. Vodoravne pruge pro{iruju uske prostorije. Ako su zidovi u va{em domu u lo{em stanju, odaberite reljefne tapete jer reljefnost dobro prikriva nedostatke. Okomiti uzorci idealni su za pro-store s niskim stropovima jer ih vizualno izduùju. Svijetle boje i sitni motivi stvaraju dojam ve}eg pro-stora te su idealni za prostore manje kvadrature. Veliki motivi i tamniji tonovi utoplit }e ve}e prostorije, a to ujedno moète posti}i i zidnim naljepnicama razli~itih veli~ina i motiva koje moète lijepiti na zid ili dodatno na tapetu.Velik izbor tapeta kao i ostale zidne obloge moète prona}i u novootvorenom prodajno-izlo`benom salo-nu Design Studio Zebra u Osijeku, u Ulici Hrvatske Republike 2.pr

om

o

Tapete kao zidne obloge sve su prisutnije u ure|ivanju interijera i trenutno su vrlo moder-ne i tražene.


Turizam

Sun&beach ili ruralni turizam?

europske i svjetske destinacije. Sve ~e{}i odabir i ujed-no i novi trend doma}e turisti~ke ponude su mali obi-teljski hoteli ~ije se ~lanstvo u posljednjih {est godina gotovo utrostru~ilo. Obiteljsko hotelijerstvo razvija se i zahvaljuju}i uspje{noj suradnji Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela i Ministarstva mora, turiz-ma, prometa i infrastrukture.

Va`nost turizma za Hrvatsku Bez obzira na prognoze, moramo se sloìti da sva-ki kutak Lijepe na{e pruà svoje osobitosti, a u cjeli-ni Hrvatska je jedna od najzanimljivijih turisti~kih destinacija na Mediteranu. Posljednjih godina sve se vi{e ulaè u kvalitetu, ali i razvoj ponude turistima. Uz doma}e, najbrojniji su gosti iz Njema~ke, Italije, Slovenije, ê{ke i dr. I ove godine Hrvatska turisti~ka zajednica dodijelit }e za 2009. godinu Hrvatsku turisti~ku nagradu kao posebno priznanje za izniman doprinos pojedinaca i tvrtaka i/ili ustanova razvoju tu-rizma Hrvatske. Jo{ je jedna iznimno zna~ajna nagrada ove godine pripala Ninu, gradi}u u Zadarskoj ùpaniji. Naime, Nin je u uòj konkurenciji pobijedio kao na-cionalni pobjednik za Europsku destinaciju izvrsnosti (EDEN), koju odabire Hrvatska turisti~ka zajednica.

Kontinentalna i ruralna turisti~ka ponuda Pogre{no je promatrati kontinentalni turizam kao na-dopunu turizma na moru, s obzirom na to da se oblici turizma koji se razvijaju na kontinentu mogu razviti kao potpuno samostalna ponuda. Osim u ve}im gra-dovima, u Hrvatskoj je sve prisutniji turizam na se-oskim gospodarstvima. Iskustva iz svijeta govore da tzv. sun&beach i ruralni turizam ne moraju i}i ‘ruku pod ruku’, odnosno nisu nu`ni za njegov razvoj. Jed-na od prednosti kontinentalnog turizma je u tome {to se moè prodavati tijekom cijele godine, neovisno o sezoni, i nu`no ga je razvijati kao poseban turisti~ki

Za koji god se oblik turizma odlu~ili ovoga ljeta, sigurni smo da }ete, ovisno o afinitetima, odabrati ono {to vam najbolje odgovara. Stoga si osigurajte sve preduvjete kako biste proveli nezaboravno ljeto 2010.

Sunce i more glavni su aduti odlaska na ljetovanje oni-ma koji svoj godi{nji odmor ne èle provesti kod ku- }e. Ho}ete li potraìti smje{taj u privatnom apartma-nu, hotelu, hostelu, kamp-ku}ici ili vlastitoj vikenici, stvar je osobnog odabira, no svakako ljetovanje valja pomno pripremiti unaprijed. U tome }e vam pomo- }i i bogata ponuda turisti~kih agencija koja, osim pu-tovanja po Hrvatskoj, nudi i atraktivne aran`mane za

Sve ~e{}i odabir i ujed-no i novi trend doma}e

turisti~ke ponude su mali obiteljski hoteli ~ije se ~lanstvo u posljedn-jih {est godina gotovo

utrostru~ilo.

turizam. Hrvatska je po tom pitanju u zaostatku budu}i da su planovi za razvoj tog turizma jo{ u povojima. Da valja poraditi na tome govori i utjecaj golf turizmana produljenje turisti~ke sezone, kaoi privla~enje turista s boljom plate`nom mogu}no{}u, ali i {to je vrlo va`no, zapo{ljavanje nove radne snage te pove}anje stranih investicija.

Lovni turizam – duga tradicija i brojna lovi{ta Jo{ jedan oblik turizma kojeg valja dodatno oboga-titi lovni je turizam, jer doprinosi razvoju ruralnog prostora. Istraìvanje o lovnom turizmu provedeno je u ~etiri ùpanije isto~ne hrvatske, podru~ju duge lovne tradicije i o~uvanih prirodnih resursa, {to ih ~ini privla~nom i atraktivnom lova~kom destinaci-jom. Me|utim, potencijali u lovnom turizmu nisu ni pribli`no iskori{teni i to ponajprije zbog nedostatka specijaliziranih turisti~kih agencija, neuskla|enosti podzakonskih i zakonskih propisa, administrativnih pote{ko}a, miniranih lovi{ta te nedostatka osmi{ljenog boravka gostiju i lovaca. Potonjim bi se mobilizirale tako|er i druge prate}e gospodarske aktivnosti te ost-vario pozitivan financijski u~inak. Turisti~ka zajednica Osje~ko-baranjske ùpanije suorganizator je Sajma lova, ribolova i seoskog turizma u Osijeku, no problem lovnog turizma isti~e i direktor Antonio Sobol.

proizvod. Ruìca Ra{peri}, direktorica Turisti~ke za-jednice Zagreba~ke ùpanije, nada se kako }e broj no- }enja ostati na pro{logodi{njoj razini, uz mogu}nost pove}anja broja doma}ih gostiju koji }e se, zbog re-cesije, orijentirati destinaciji najbliòj mjestu boravka. A kako u Zagreba~koj ùpaniji nema glavne sezone, budu}i da se dolasci i no}enja jednako evidentiraju tijekom cijele godine, TZ raspolaè podatcima da je najvi{e no}enja ostvareno tijekom rujna, listopada i studenoga i to u jugozapadnom dijelu te ùpanije.

Elitni turizam za najzahtjevnije Najva`niji parametri elitnoga turizma su lokacija, pri-vatnost, kvaliteta, kao i standard samoga objekta te bazen, sauna i ostale vrhunske usluge. Najtraènije lo-kacije prema odabiru turista istarske su vile koje ~esto unajmljuju obitelji s djecom, kojima cijena nije va`na, ve} luksuz kojeg su spremni platiti. Najvi{e hotela s pet zvjezdica nalazi se u dubrova~kom podru~ju, no proteklih godina rastao je broj hotela s ~etiri zvjezdice. Ta je kategorija posebno traèna i cijenjena na vanj-skim trì{tima. Splitsko-dalmatinska ùpanija ima najve}i broj takvih hotela, a slijedi ju Kvarner. U kon-tinentalnom dijelu najvi{e hotelskih objekata s ~etiri zvjezdice ima Osje~ko-baranjska ùpanija. Razvoj ho-telskoga sektora, odnosno nastavak investicija treba razvijati tim vi{e jer je dijelom zaustavljen iz finan-cijsko-kriznih razloga. Uz elitni, sveprisutniji je i golf

Turizam

Osim u ve}im gradovi-ma, u Hrvatskoj je sve prisutniji turizam na se-oskim gospodarstvima.

Pripremila: Helena Štimac


Kongresni turizam vaàn je segment cjelokupnog Mai-strinog turisti~kog portfelja te kao dio ponude koja nije isklju~ivo vezana uz glavnu turisti~ku sezonu, jedan je od klju~nih poluga za cjelogodi{nje poslovanje. Upravo to je i razlog {to Maistra u svojoj poslovnoj strategiji razvoju kongresnog turizma daje iznimno velik zna~aj, {to potvr|uje i sna`nim investiranjem u razvoj desti-nacije te vrhunskih hotelskih kapaciteta. Ve} realizirani investicijski zahvati u hotelu Istra i Eden zna~ajno su podigli kvalitetu kongresnih kapaciteta Maistre.

Hotel Eden je smje{ten na jedinstvenoj lokaciji u ne-posrednoj blizini mora, okruèn stoljetnom medite-ranskom park {umom ‘Zlatni rt’, tek nekoliko minuta {etnje do samog centra Rovinja. Hotel raspolaè s tri dvorane za sastanke, od kojih najve}a moè primiti do 200 osoba, a sve su opremljene najmodernijom opre-mom. Hotel Istra nalazi se na jednom od najljep{ih oto-ka rovinjskog arhipelaga, na otoku Sv. Andrija, udalje-nom svega desetak minuta vo`nje brodom od grada Rovinja. Predivne {ljun~ane plaè, o~uvana kulturna ba{tina te {est kilometara duga {etnica ~ine ovaj oto~i} cjelodnevnom izoliranom oazom mira, relaksacije i lje-pote. U kongresnoj ponudi hotela na raspolaganju je vi{e dvorana i sala za sastanke s najmodernijom opre-mom, od kojih najve}a moè primiti i do 250 osoba. Hotel Park tako|er je smje{ten u neposrednoj blizini mora, u blizini samog centra Rovinja. Zahvaljuju}i svojoj jedinstvenoj lokaciji, hotel Park sa svojih terasa pruà spektakularan pogled na panoramu starogradske jezgre Rovinja i otok Sv. Katarinu, a kongresna ponuda hotela sastoji se od suvremeno opremljene kongresne dvorane koja moè primiti do 350 osoba, te dvije pro-strane sale za sastanke.

Vrhunskom uslugom i iskustvom u organiziranju po-slovnih skupova, svi hoteli Maistre ~ine savr{enu po-zadinu za organizaciju poslovnih sastanaka, motivacij-skih-incentive skupova, konferencija, izlo`bi i raznih drugih doga|anja tijekom cijele godine. Izgradnjom hotela Lone (2011.) Maistra }e imati na raspolaganju i dvoranu za 700 sudionika, {to }e zasigurno obogatiti cjelokupnu ponudu i podi}i kvalitetu kongresnih kapa-citeta i sadràja na jo{ vi{i nivo.

Osim kvalitete kongresnih kapaciteta i sadràja, ono {to Maistru karakterizira te daje veliku prednost jest i geografski poloàj Rovinja kao jedne od najbliìh me-diteranskih kongresnih destinacija za zemlje srednje i zapadne Europe. ■

Maistra – pravi izbor za partnera u organizaciji poslovnih evenata

Maistra u svojoj poslo-vnoj strategiji razvoju kongresnog turizma daje iznimno velik zna~aj, {to potvr|uje sna`nim investiranjem u razvoj destinacije te vrhunskih hotelskih kapaciteta.

PRO

MO

Dovr{etkom izgradnje Hotela Lone u 2011. godini, Maistra }e upotpuniti svoju raznovrsnu kongresnu ponudu, utemeljenu prije svega na vrhunskoj usluzi, te dugogodi{njem iskustvu u organiziranju svih vrsta poslovnih skupova.

Turizam

-Obnova flote srednjeg doleta novim zrakoplovi-ma Dash 8-Q400 omogu}ila nam je da i ove go-dine mre`ni model poslovanja obogatimo novim odredi{tem, pa tako od 1. lipnja na{i zrakoplovi izra-vno povezuju Zagreb i Atenu, triput na tjedan - utor-kom, ~etvrtkom i nedjeljom. Putnici Croatia Airlinesa istodobno su i putnici Star Alliancea te mogu koristiti zajedni~ki globalni prijevozni proizvod najve}e zrako-plovne udruge na svijetu - isti~e Zlata Prpi}, direktori-ca marketinga Croatia Airlinesa.

Sandra Ratajc Brekalo, direktorica marketinga Deutsche Lufthanse, nagla{ava kako o~ekuju ve}i broj putnika na Lufthansinim letovima za Hrvatsku, s obzirom na uvo|enje nove destinacije, Zadra, kao i dodatnih letova za Split i Dubrovnik. - [to se ti~e Lufthanse na svjetskoj razini, u ljetnoj ponudi nala-zi se 198 odredi{ta u 78 zemalja svijeta. Iz Hrvatske pak putnici mogu letjeti za na{a izravna odredi{ta Frankfurt i München ve} za 99 EUR, kao i za druge europske gradove od 179 EUR, u {to su uklju~ene sve pristojbe.

Turizam prati suvremeni na~in ìvotaGradovi u Hrvatskoj i okolici sve se ~e{}e profiliraju kao city break destinacije, odnosno odredi{ta kratkoga gradskog odmora. U ponudi tako imaju brojne atrakci-je, festivale i manifestacije, bogatu gastronomiju. City break podrazumijeva dvodnevni, odnosno trodnevni posjet nekom gradu uz obilazak njegovih kulturnih i povijesnih znamenitosti, kao i upoznavanje s gastro-nomskom ponudom odredi{ta. Uz city break turizam sve je popularniji i cikloturizam, kao najbolje rje{enje za ljetnu zabavu, a najve}u stopu rasta zabiljeìo je po-sljednjih godina u Njema~koj i Austriji. Taj oblik akti-vnog odmora sve je traèniji, budu}i da ljudi sve vi{e vode brigu o zdravlju, ali i ekologiji, te je ovo izvrstan na~in da obuhvate i jedno i drugo. ■

–Promid`bene aktivnosti u 2010. godini zna~ajno su ugroène nezakonitom uputom Ministarstva turizma kojom su nam blokirana zna~ajna sredstva iz 2009. go-dine te je prihod u 2010. smanjen u korist osiguravaju}ih dru{tava-rekao je Sobol, dodaju}i da se TZ Osje~ko-baranjske ùpanije aktivno uklju~ila u promicanje biciklisti~kih ruta poput Dunavske biciklisti~ke rute, Panonskoga puta mira i Drava Bike Toura. U Op}i- ni Bilje, dodao je, zna~ajan je broj Bike&Bed smje{taja.

Hrvatska obala raj za nauti~areNauti~ki turizam najatraktivniji je oblik cjelokupne turisti~ke ponude zemlje s tisu}u otoka i razvede-ne obale, i kao takve raja za nauti~are. Zna~ajni seg-menti nauti~kog turizma okupljeni su u Udruènje nauti~kog turizma Hrvatske, a koje je formirano kao strukovno udruènje pri Hrvatskoj gospodarskoj ko-mori te okuplja ~etiri grupacije. U Hrvatskoj je ukupno 50 marina, s vi{e od 13.200 vezova u moru te 4.500 vezova na suhom. Marine i dalje rade na oboga}ivanju i podizanju razine usluge, a mnoge su luke nauti~kog turizma dodatno oplemenile sadràje vrhunskom tra-dicionalnom kuhinjom, zdravstvenim ambulantama, uslugama charter tvrtaka te kori{tenja apartmana, ali i ~uvarskog osiguranja imovine i opreme gostiju.

ACI Club vode}a je tvrtka nauti~kog turizma Hrvat-ske i jedinstveni je lanac od 21 marine koje se proteù ~itavom obalom. Da je nauti~ki turizam doista na visokoj razini, govore i Plave zastave kao presti`no me|unarodno priznanje Europske zaklade za odgoj i obrazovanje za okoli{ Europske unije.

Avioprijevoznici – tko sve leti hrvatskim nebom Kad su u pitanju na~ini putovanja, osim automobilom ili vlakom sve je ~e{}i odabir avionski prijevoz. Zah-valjuju}i jeftinim, tzv. low cost aviokompanijama, sve vi{e turista u Hrvatsku stiè avionom.

Gradovi u Hrvatskoj i okolici sve se ~e{}e

profiliraju kao city break destinacije, odnosno

odredi{ta kratkoga grad-skog odmora.

Turizam


Paralele i meridijani u slu`bi businessa

Pripremio: Ante Veki}

Navigacija Navigacija

dsfree sustave i sli~nu ‘dodatnu opremu’ kako bi bolje pro{li kod potro{a~a.

U kona~nici – te{ko da }ete odabirom bilo kojeg od postoje}ih ure|aja na hrvatskom trì{tu pogrije{iti, barem {to se navigacije ti~e, jer karte koje ti ure|aji koriste za navigaciju u europskim zemljama dolaze uglavnom iz dva izvora – NAVTEQ-a ili TeleAtlasa. Ukoliko }ete ure|aj koristiti za snalaènje Hrvatskom, na raspolaganju su vam karte AdriaRoute tvrtke Na-vigo sistem, te nekoliko verzija Mireove karte viaGPS Cardinale, kakve se nalaze u seriji ure|aja tvrtke Mio.U Hrvatskoj je cestovna navigacija relativno dobro prihva}ena, premda koli~ina prodanih primjeraka jo{ uvijek nije adekvatna koli~ini stanovni{tva, odnosno automobila. U nauti~koj navigaciji situacija je tako|er zadovoljavaju}a. Slabiju primjenu u Hrvatskoj imaju ru~ni GPS ure|aji namijenjeni boravku u prirodi, od-nosno van cestovnih pravaca. Jedna od iznimno popu-larnih igara u svijetu za koju se koristi GPS, a zove se Geocashing, kod nas je prakti~ki nepoznata. Najlo{iju zastupljenost u Hrvatskoj imaju GPS ure|aji nami-jenjeni sporta{ima, tzv. fitness ure|aji. To je najmla|i segment GPS navigacije, a u svijetu (~ak i kod na{ih susjeda Slovenaca) sve je popularniji te se o~ekuje da dostigne i ~ak nadma{i brojku prodanih cestovnih navigatora. Takvi GPS fitness ure|aji namijenjeni trka~ima i biciklistima, jo{ uvijek se vrlo rijetko vide

u na{im du}anima, a to je zasigurno segment koji }e se vremenom popularizirati, predvi|aju u Navigo si-stemima.

Ipak nije lo{e znati o ~emu voditi ra~una prilikom oda-bira idealnog ure|aja za va{ automobil. Iz tvrtke Navi-go sistem preporu~uju da se obrati pa`nja na nekoliko sljede}ih pojedinosti:

Koli~ina karata. Ure|aj prvenstveno treba odabra-ti prema dijelu svijeta u kojem }emo se kretati. Karte u ure|ajima obi~no su podijeljene prema nekakvim geografskim cjelinama: regionalne (npr. Hrvatska, Slovenija, BiH…), Europa (moè biti kompletna ili podijeljena na zapad/istok), a postoje i ure|aji koji obuhva}aju vi{e kontinenata (npr. Europa + Sjever-na Amerika). Tako|er treba provjeriti postoji li pored dobivenih karata u ure|aju lokalni proizvo|a~ ~ija se karta tako|er moè koristiti u kupljenom ure|aju. Lo-kalne karte u pravilu su bolje od onih koje rade velike kartografske korporacije, a ti proizvo|a~i pored karata obi~no proizvode i odre|ene dodatke - putne vodi~e i sli~no.

Veli~ina zaslona. Ve}i zaslon daje bolju vidljivost karte i ostalih informacija koje ure|aj pruà, no ma-nji ure|aj moè stati u dèp te biti no{en u ruci kao pje{a~ka navigacija.

Brand. U svakom slu~aju treba se opredijeliti za neki poznatiji brand jer tada moèmo biti sigurni da }e se ure|aj mo}i nadograditi raznim update procedurama te nam na taj na~in pruìti vi{e godina kvalitetne navi-gacije. Tako|er je kod boljeg proizvo|a~a osiguran ser-vis, kupnja dodatne opreme (nosa~i, kablovi, torbice) te podr{ka. Pa`nju treba obratiti i na kvalitetu doma- }eg zastupnika, odnosno je li to tvrtka koja je u sta-nju odraditi nadogradnju, servis i podr{ku ili samo èle prodati robu.

Dodatne mogu}nosti. Jedan od jako korisnih doda-taka je Bluetooth, odnosno mogu}nost telefoniranja putem GPS ure|aja koji se BT tehnologijom veè na va{ mobitel. Telefoniranje mobitelom u automobilu je zabranjeno, pa je ovo jedna od mogu}nosti kako ipak telefonirati i sigurno voziti. Od ostalih dodataka treba istaknuti spoj GPS ure|aja i digitalnog TV prijemnika koji je danas vrlo popularan, pa ukoliko ste zastali u nekoj gu`vi ili ~ekate trajekt, vrijeme moète prikra-titi omiljenom serijom ili utakmicom. Korisni mogu biti i putni vodi~i koji }e vam omogu}iti kvalitetniju informaciju o gradu u koji putujete te slikom i tekstom pribliìti bitnije znamenitosti, bolje restorane, kampo-ve, plaè itd.

Navigacija na mobitelimaSve ve}a baza korisnika pametnih mobitela u mogu-

U Hrvatskoj je cestovna navigacija relativno dobro prihva}ena, premda koli~ina proda-nih primjeraka jo{ uvijek nije adekvatna koli~ini stanovni{tva, odnosno automobila. U nauti~koj navigaciji situacija je tako|er zadovoljavaju}a. Slabiju primjenu u Hrvatskoj imaju ru~ni GPS ure|aji namijenjeni boravku u prirodi, odnosno van cestovnih pravaca.

Ure|aji za cestovnu navigaciju odavno su prestali biti luksuz, a pronalaènje najkra}eg puta do odredi{ta uz njihovu je pomo} postalo znatno jednostavnije. Uz to, globalni sustav satelitskog pozicioniranja nepre-stano nalazi nove primjene u razli~itim segmentima dru{tvenog i gospodarskog ìvota, pa je navigacija pu-tem mobilnih telefona, sve ~e{}e fotoaparata i ostalih gadgeta postala sastavni dio svakodnevice.

Automobilska navigacija – kako odabrati idealan ure|ajNa hrvatskom se trì{tu ure|aja za automobilsku navigaciju trenutno nalaze desetci razli~itih modela. Svi oni neznatno se razlikuju jedan od drugog: rije~ je uglavnom o ure|ajima veli~ine otprilike kao kutija cigareta, s ugra|enim GPS prijemnikom te zaslonom u boji osjetljivim na dodir, koji se pomo}u nosa~a po-stavljaju na vjetrobransko staklo. Tendencija je da se noviji modeli ‘stanjuju’ i dolaze ne{to lak{i od starijih prethodnika, s mo`da mrvicu ve}om dijagonalom za-slona.

Ure|aji dolaze s internom memorijom za pohranu ka-rata ili mogu}no{}u zapisa karata na SD ili microSD memorijske kartice. Nadalje, nevezano uz navigaciju, proizvo|a~i ~esto u ure|aje stavljaju mogu}nost re-produkcije MP3 zapisa, kalkulatore, pretvara~e valuta, dnevnike potro{nje goriva, integrirane bluetooth han-

TOP 10 ure|aja za cestovnu navigaciju 1. Garmin zumo 660

Zumo 660 novi je kombinirani ure|aj za navigaciju na motoru i automobilu. Ure|aj

ima 3D prikaz zgrada, pomo} pri odabiru vozne trake i zaslon na dodir, kojim se

moè upravljati rukavicama. Zaslon je dijagonale 4.3”, izvrsno ~itljiv i pri direktnom

suncu. U pakiranje su uklju~eni i nosa~ za motor i nosa~ za automobil, tako da je

zumo 660 spreman za navigaciju direktno iz kutije... U zumo 660 u~itana je detalj-

na karta cijele Europske unije, uklju~uju}i 1,2 milijuna to~aka od interesa, izme|u

kojih moèmo izdvojiti hotele, restorane, benzinske postaje, bankomate i zanim-

ljivosti. Naravno, zumo 660 ima ugra|en Bluetooth, koji se spaja na va{ mobilni

telefon omogu}uju}i ‘Hands free’ razgovor.

Cijena: oko 4.600 kuna

2. TomTom Rider 2

TomTom Rider 2 Europe cestovni je navigator za motocikliste. Robustan i vodoo-

tporan, opremljen je integriranim detaljnim Teleatlas kartama kompletne Europe,

uklju~uju}i i Hrvatsku.


3. Garmin Nuvi 1490TV

Ovaj GPS navigator ima zaslon dijagonale 5“ i ultra-tanko ku}i{te (pribli`no

25% tanje od prethodnih modela). Ure|aj ima mogu}nost izbora na~ina rada

prilago|enog pje{acima uz kori{tenje javnog prijevoza (tramvaja, autobusa i dr.)

te ecoRoute funkciju za {tednju goriva. Ure|aj ima ugra|en DTV prijemnik s kojim

dobivate mogu}nost gledanja digitalne televizije.


4. Mio MOOV V505TV Europe

Uz standardnu GPS opciju, ovaj model posjeduje integrirani TV prijemnik. Zaslon

je dijagonale 4.7” i rezolucije od 480x272 piksela, koja je uobi~ajena za ovakve

ure|aje, vrlo je jasnog prikaza (i po suncu) te izvrsne osjetljivosti. S 220g pripada

u teè GPS-ove ove dijagonale zaslona. Inicijalizacija i fiksiranje satelita je brzo, a

na raspolaganju je i TMC receiver koji sluì za pra}enje uvjeta na putu u stvarnom

vremenu i dosta pomaè kod obilaènja zastoja i gu`vi, no zasad samo u Europi,

ne i kod nas.


5. Garmin Nuvi 1340

Nuvi 1340 predstavlja osnovni model cestovnog navigatora nove generacije s 4.3”

velikim zaslonom. Novo, elegantno ku}i{te je 25% tanje od starijih modela te ima

tzv. ‘soft touch feeling’. Nuvi 1340 dolazi s u~itanom kartom Zapadne Europe. Na

hrvatskom trì{tu prodaje se isklju~ivo uz AdriaROUTE kartu (Slovenija, Hrvatska,

BiH, Srbija, Crna Gora, Kosovo, Makedonija i Albanija). Nuvi 1340 ima softver i

glasovno navo|enje na hrvatskom jeziku.


6. Mio V735

7. TOMTOM XL Europe 31 Traffic

8. Mio MOOV M400 Adriatic Plus

9. Garmin Nuvi 1300

10. Garmin Nuvi 1200

Ure|aj prvenstveno treba odabrati prema dijelu svijeta u kojem

}emo se kretati.

¯

¯¯

¯


}nosti je koristiti prednosti navigacije na mobilnim ure|ajima. Korisni~ko iskustvo i opcije na raspolaga-nju ovise o veli~ini, formatu i na~inu kori{tenja mobi-tela, ali u svojoj biti ne razlikuju se mnogo od naviga-cije na ure|ajima namijenjenima isklju~ivo navigaciji. Naravno, u prednosti su korisnici ~iji mobiteli posje-duju ve}i zaslon, {to im omogu}ava ugodniji pregled karata i lak{e snalaènje na njima. Iako postoje desetci razli~itih aplikacija za navigaciju na mobitelima, u Hrvatskoj je upotrebljiv tek mali dio njih. êtiri su najra{irenija na~ina upotrebe navigacije na mobiteli-ma.

Google MapsIako ne postoji mogu}nost glasovne navigacije, a kar-te ponekih dijelova Hrvatske jo{ su uvijek nepouzda-ne, rije~ je o besplatnoj navigaciji koja ~esto moè posluìti svrsi. Termin ‘besplatno’ naravno treba uzeti s rezervom, jer mobilnom je operateru potrebno platiti podatkovni promet ostvaren tijekom navigacije.

Nokia MapsVlasnicima Nokia mobitela na raspolaganju je mogu}-nost kori{tenja Nokia karata. Aplikacija je besplatna i omogu}ava vrlo jednostavno i pregledno snalaènje. Karte za navigaciju preuzimaju se sa servera, ali je mogu}e i njihovo besplatno skidanje kako bi se, pri-mjerice u inozemstvu, izbjegao skup podatkovni roa-ming promet. Nakon {to su karte skinute na mobitel, njihovo kori{tenje ne uklju~uje dalje tro{enje novca.

BlackBerry MapsVrlo sli~no kao i Nokia, BlackBerry svojim korisnicima nudi mogu}nost navigacije. Aplikacija je besplatna, no za kori{tenje je potrebno imati aktiviranu BlackBerry podatkovnu uslugu. Karta se ne skida na mobitel, nego se neprestano preuzima sa servera, ali taj je promet uklju~en u postoje}u podatkovnu tarifu (naravno, dok se nalazite u mati~noj mreì).

Garmin Mobile XTRije~ je o aplikaciji za Windows Mobile i Symbian ure|aje koja omogu}ava mobitelima da svojim ko-risnicima ponude punu funkcionalnost samostalnih ure|aja za navigaciju. Mogu}e je skinuti i koristiti bilo koju kartu koja je podràna na drugim Garminovim ure|ajima, {to se odnosi i na AdriaRoute – izvrsno kartografsko rje{enje ukoliko èlite ‘navigirati’ Hrvat-skom.

Geoinformacijski sustaviBilo da se koristimo navigacijom na mobitelima, sa-mostalnim ure|ajima ili pak koristimo neke druge usluge dràvnih institucija (katastar, zemlji{ne knjige, GUP…) – zapravo koristimo usluge geoinformacijskih sustava. Geoinformatika se tako intenzivno koristi i u gospodarskim granama kao {to su komunalno go-

spodarenje (struja, komunikacije, voda), obra|ivanje zemlje (sustav ARKOD), hortikultura, akvakultura, no njeno kori{tenje ne mora imati niti prostorna, a niti tematska ograni~enja.

Geoinformacijski sustav jest ra~unalni sustav koji je prostorni ekvivalent tradicionalnog sustava za upra-vljanje bazom podataka. Jedina je razlika u tome {to on upravlja prostornim podatcima kao normalnim podatcima, ali sa znanjem o njihovoj prostornoj di-menziji. Upravo zbog boljeg upravljanja podatcima, ti su sustavi u sve ve}oj upotrebi u gospodarstvu, te }e uskoro postati i standard za upravljanje podatcima u ve}ini gospodarskih sektora.

GIS u praksi – navigacija za razli~ite djelatnostiS tvrdnjom da uporaba navigacije u poslovanju {tedi vrijeme i novac slaù se i u tvrtki Navigo sistem. Do-daju da se GPS moè koristiti i za pra}enje voznog parka, optimizaciju rute kod isporuka ili obilaska part-nera kroz vi{e odredi{ta itd. Kvalitetniji navigacijski ure|aji na trì{tu omogu}uju planiranje i izvje{tavanje o putnim tro{kovima. Unosom jednog ili vi{e odredi{ta takav ure|aj izra~unava broj kilometara te tro{ak go-riva za predloènu rutu. Nakon obavljenog puta, ti se podatci eksportiraju u Excel tabelu za daljnju obradu.Uporaba navigacije nije rezervirana samo za cestovna vozila. Kori{tenje ru~nih GPS ure|aja na{lo je {iroku primjenu u raznim zanimanjima vezanim uz terenski rad: {umarstvo, geologija, geodezija, agronomija, bio-logija samo su neke od znanosti gdje se GPS upotre-bljava svakodnevno. Naravno, navigacija se koristi i u nautici te avionima. Danas je GPS prijemnik, s odgo-varaju}im nauti~kim kartama, postao prakti~ki obvez-no pomagalo na svakom brodu.

GPS u marketingu – lociraj i reklamiraj[iroka upotreba GPS navigacije, poglavito one u mobilnim telefonima, otvorila je vrata novim marketin{kim alatima. Istraìvanje tvrtke NAVTEQ navodi brojku od 240 milijuna mobitela s GPS ~ipom isporu~enih tijekom 2009. godine. Isto istraìvanje tvr-di da je GPS najpoèljnija karakteristika mobitela koju korisnik èli posjedovati, da se 94% kupovine jo{ uvi-jek odvija u klasi~nim prodavaonicama te da kori{tenje navigacije putem mobitela raste stopom od 86% godi{nje! Sve su to razlozi zbog kojeg je ogla{avanje temeljeno na lokaciji korisnika brzorastu}i trend u svijetu marketinga. Rije~ je o ogla{avanju koje kori-sti trenutnu lokaciju korisnika te mu na zaslonu GPS prijemnika prikazuje odre|ene to~ke interesa (POI) u njegovoj neposrednoj blizini, ovisno o kontekstu i de-mografskim karakteristikama.

Sli~no kao i u marketingu na internetskim traìlicama, kori{tenjem lokacijskog ogla{avanja korisniku se do-stavlja upravo ona informacija koja ga zanima, u vre-

menu kada mu je potrebna i upu}uje ga se na najkra}i put do rje{enja njegova problema.

Kartografija – ponuda kvalitetnih mapa iz doma}e radi-nostiKao {to je ranije ve} bilo rije~i, kartografija Europe i zemalja Europske unije gotovo je identi~na od ure|aja do ure|aja zato {to dolazi uglavnom od jednog do dva velika me|unarodna isporu~itelja kartografije – tvrta-ka NAVTEQ ili TeleAtlas.

[to se Hrvatske ti~e, vrlo kvalitetna kartografska rje{enja, bolja od onih koje nude veliki me|unarodni igra~i, dolaze iz doma}e radinosti. Rije~ je o kartama koje nude tvrtke Navigo sistem i Mireo.

OpenStreetMap.org – besplatne karte sve popularnijeUpravo zbog ~injenice da velike svjetske kartografske kompanije vrlo sporo odgovaraju na promjene na te-renu, a zbog otvorenosti Interneta i sve ve}e spoznaje da motivirani pojedinci mogu potaknuti i odràvati dru{tveno korisne projekte – sve je popularnije stva-ranje i kori{tenje besplatne karte svijeta, dostupne na internetskoj adresi OpenStreetMap.org. Zamisao je prili~no jednostavna. Dovoljno je da svatko tko posje-duje GPS prijamnik (danas, u doba pametnih telefo-na, to je iznimno velik broj ljudi) ‘mapira’ svoj kvart, ulicu ili podru~je koje posjeti i za neko vrijeme nastat }e detaljna karta ~itavog grada, dràve, kontinenta, i na kraju ~itavog svijeta. Projekt je krenuo prije nekoliko godina iz Engleske i uzeo je poprili~no maha. Budu}i da je u srì open source, besplatan je za komercijalnu upotrebu, {to koristi mnogim tvrtkama. Kao izvrstan primjer kori{tenja OSM-a mogu}e je pogledati aplika-ciju koju koristi osje~ki GPP, gdje su na karti Osijeka vidljive to~ne lokacije, brzine kretanja, te vremena od-laska i dolaska autobusa na odre|ene postaje u gradu.■

Navigacija Navigacija

Te{ko da }ete odabirom bilo kojeg od postoje}ih ure|aja na hrvatskom trì{tu pogrije{iti.

Garmin® nuvi® 3700 serija mijenja izgled i dojam cestovne navigacije

Garmin, vode}i proizvo|a~ ure|aja za satelitsku navigaciju, lansirao je nüvi 3700 se-

riju, koja postavlja nove standarde u dizajnu, funkcijama i mogu}nostima rukovanja

osobnim navigacijskim ure|ajem. Otmjen novi ultra tanak dizajn, koji vrlo lako stane

u dèp s velikim zaslonom osjetljivim na dodir, nüvi 3700 osvojio je presti`nu Red

Dot nagradu za dizajn na najve}em i najpoznatijem natjecanju dizajna.

Savr{ena slika u poloènom ili uspravnom pogledu

Nagra|ivani dizajn nüvi-a 3790T, 3760T i 3750 nastavlja se s jednostavnim za upo-

trebu 4.3- in~nim WVGA zaslonom na dodir, koji korisnicima omogu}uje pregled

prethodno u~itanih karata i intuitivnih izbornika u pejsa`nom ili portretnom na~inu

rada - idealan za upotrebu u automobilu ili prilikom pje{a~enja.

Novi, veliki zaslon s mogu}no{}u vi{estrukih dodira u seriji nüvi 3700 omogu}uje

korisniku zumiranje (dvostrukim dodirom), pregledavanje okolnih podru~ja na karti

(povla~enjem prsta) ili promjenu perspektive iz 2D u 3D i okretanje po karti za 360

stupnjeva (povla~enjem dva prsta ili rotiranjem). Za izbjegavanje nenamjernih dodi-

ra, nüvi 3700 serija ima jednostavno zaklju~avanje zaslona.

nüvi 3700 serija obiluje inovacijama:

• Glasovne upute su jasnije nego ikad, zbog sekundarnog zvu~nika smje{tenog na

vakuumskom nosa~u, daju}i najvi{u kvalitetu zvuka u nüvi liniji proizvoda.

• Prilagodljiva pozadina - pregled, obrezivanje i spremanje slika ravno u va{ nüvi.

• Pomo} u odabiru prometne trake s pogledom na kriànja pomaè vam u pouzdanoj

navigaciji, uz realisti~ne slike nadolaze}ih sloènih kriànja.

• Indikator ograni~enja brzine prikazuje ograni~enje brzina za ve}inu glavnih promet-

nica.

• Patentirane automatske vremenske zone omogu}uju nüviju automatsko pode-

{avanje vremenske zone.

• Garmin Connect™ omogu}uje povezivanje slike s pohranjenim lokacijama.

• ‘ Where Am I?’ funkcija vam omogu}ava da u hitnom slu~aju brzo dodirnete zaslon

za odre|ivanje to~nih koordinata vlastite pozicije te najbliè bolnice, policijske i

benzinske postaje i servisa za automobil.pro

mo


Je li smartphone zapra-vo fantasti~na dosjetka proizvo|a~a mobilnih telefona pomo}u koje su napravili diferenci-jaciju izme|u ‘obi~nog’ i ‘poslovnog’ telefona te tako na umjetni na~in stvorili još jedno vrlo profitabilno tržište?

Informati~ka industrija doživjela je ekstremno pro-gresivan razvoj i imala golem utjecaj i na sve ostale segmente. Izdvojili smo nekoliko tehnoloških noviteta koji nam mogu olakšati svakodnevne privatne i poslo-vne izazove, a budu}i da je tehnologija ostavila dubok trag i u profesionalnoj primjeni, prou~ili smo i audio/video sustave, princip digitalnog oglašavanja i kakva se tehnološka rješenja koriste u te svrhe.

Smartphone – pametno ulaganjeJe li smart-phone zapravo fantasti~na dosjetka proizvo|a~a mobilnih telefona pomo}u koje su na-pravili diferencijaciju izme|u ‘obi~nog’ i ‘poslovnog’ telefona te tako na umjetni na~in stvorili još jedno vrlo profitabilno tržište? Procijenite sami. No, ~inje-nica jest da smartphone nudi više od obi~nog telefona i u užurbanom svijetu u kojem je vrijeme doista no-vac, mali mobilni ure|aj pomo}u kojeg možemo s bilo kojeg mjesta pristupiti mailu, googlati, ali se i služiti mnogim daleko složenijim aplikacijama, za poslovnog ~ovjeka ubraja se u must have kategoriju. Ostaje samo pitanje za koji se smartphone odlu~iti. Prema nedavno provedenim istraživanjima Crowd Sciencea, 39% vlasnika BlackBerryja bi prešlo na iPhone kada bi trebali sutra kupiti novi telefon. Tako|er, 92% ispitanika koji koriste iPhone izjavilo je da je zadovoljno svojim smartphoneom i kada bi kupo-vali telefon opet, bio bi to iPhone. To su svakako dobre vijesti za Apple. Aplleov smartphone samo je jedan od revolucionarnih Appleovih proizvoda koji su poljulja-li tržište. Nezaobilazno je spomenuti i iPad koji je tek nedavno lansiran na tržište, a na hrvatskom tržištu, na žalost, još nije dostupan.

iPad – tablet kao zamjena za ra~unalo?Iako Appleov tablet nije prvi u toj kategoriji, ipak je pobudio daleko ve}e zanimanje nego ijedan do sada. Glavni fokus ovakvih ure|aja je zabava. Tablet ne}e za-mijeniti laptop, netbook ili mobilni telefon, ali }e postati dodatni proizvod za bogata i napredna tržišta i mogao bi se zadržati barem nekoliko godina. No, vidjet }emo jesu li predvi|anja to~na.Appleov tablet mogao bi za sobom povu}i i lansiranje preko 50 konkurentskih tablet PC-a u 2010. O~ekuje se da bi tre}i kvartal ove godine mogao donijeti pra-vu malu revoluciju s novom kategorijom hardverske opreme. Koja }e se imena pojaviti u proizvodnji table-ta? Tradicionalni ponu|a~i ra~unala, u svakom slu~aju – Lenovo, HP, Asus i dr., ali i cijeli niz novih igra~a poput ICD-a, Notion Inka i sl.Manje firme koje se tek sada uklju~uju na tržište na-daju se da }e im ovo biti odsko~na daska za dalje na-predovanje. Nedostatkom kod manjih tvrtaka mogao bi se pokazati nedovoljno izgra|eni odnos s tržištem,

Ulazimo u novu dimenziju - 3D televizijaNakon nekoliko mjeseci šuškanja o tome, u ožujku ove godine, 3D televizija napo-kon je stigla. Panasonic je lansirao novu seriju HDTV-a koji podržavaju 3D i napra-vio time prvi korak u donošenju 3D tehnologije ku}nim korisnicima. Osim Panasonica, posla su se primili i Samsung, Sony i mnogi drugi ponu|a~i ta-kve opreme te se radi na 3D Blu-ray playerima, 3D nao~alama, a 3D sadržaje zasad može ponuditi tek nekolicina kanala, primjerice Discovery i DirecTV.Pitanje je koliko je isplativo uložiti dodatnu svotu novca za 3D jer je ponuda sadr-žaja još uvijek siromašna, a doga|a se i da oprema razli~itih proizvo|a~a ne radi zajedno – primjerice, Sony nao~ale sa Sharp TV-om. Donekle, ova inovacija pod-sje}a na pojavu prvih televizora u boji, koji su u svo-jim po~etcima 60-ih godina bili vrlo rijetka pojava. Možda bi vrijedilo pri~ekati da ‘stvar prohoda’ i uskoro uživati u fantasti~nim 3D efektima za puno pristupa~niju cijenu.

no ~ini se da je Apple svima u~inio uslugu pripremivši tržište za novu kategoriju hardvera – tablet PC.

iPod touch – podjednako zabavan i koristanTražite li ure|aj pomo}u kojeg }ete se zabaviti, ali ujedno i uvijek imati pri ruci malo džepno ra~unalo s pristupom Internetu, rješenje je iPod touch. Prema rije~ima Nine Bulovec iz tvrtke PowerCom sistemi, iPod touch je izvrsno džepno ra~unalo. Uz ugra|eni Wi-Fi možete pregledavati web, mailati, ažurirati sta-tus na Facebooku, razgovarati putem AIM servisa (npr. Skype-a), a sve se nalazi u ure|aju koji stane u džep. Uz upravljanje dodirom, iPod touch tehnologija nudi pristup App Store-u, gdje se nalazi pregršt besplat-nih aplikacija i igara, ima direktan pristup sadržajima YouTube-a, a pomo}u web preglednika Safari omogu- }uje pristup Internetu. Na raspolaganju su vam i gla-sovni podsjetnici te glasovno upravljanje.

Snažan prodor DSLR fotoaparataZa razliku od kompaktnih fotoaparata, DSLR (digital single-lens reflex) fotoaparati korisniku omogu}ava-ju snimanje daleko kvalitetnije fotografije zahvalju-ju}i ve}im senzorima. No, iako su prednosti o~igledne, a DSLR dostupniji prosje~nom korisniku nego ikad, radi se o tehnologiji koja funkcionira na potpuno druga~ijem principu pa su tijelo aparata i objektiv daleko ve}i i nezgrapniji za rukovanje nego što je to slu~aj kod kompaktnih fotoaparata. Cjenovno dostup-niji DSLR fotoaparati nisu namijenjeni profesionalci-ma koji žive od fotografiranja, ali }e svakako biti veliki korak naprijed za zaljubljenike u fotografiju koji žele izvu}i više od tehnologije koja im je na raspolaganju. Izbor DSLR fotoaparata vrlo je širok i na kraju obi~no ovisi o tome koji vam je brand više prirastao srcu – na raspolaganju su Canon, Pentax, Nikon, Olympus, Panasonic i mnogi drugi popularni DSLR-ovi, ali i hibridi, uvjetno re~eno, izme|u kompaktnih fotoa-parata i DSLR-a koji su zaobišli problem prevelikih dimenzija, a zadržali kvalitetu fotografije, budu}i da kombiniraju tijelo aparata manjih dimenzija s izmjenjivim objektivima. Me|u takvima je Sonyjev ultrakompaktni fotoaparat s mogu}noš}u izmjene objektiva i APS-C senzorom.

Projektiranje audio/video sustavaAko ste nedavno prolazili pokraj zagreba~kog Muzeja suvremene umjetnosti, mogli ste primijetiti stalnu izmjenu digitalnih sadržaja koji gra|evini daju pomalo nadrealan karakter, a tako|er su i dobar primjer gore spomenutog napretka tehnologije. Iza tog projekta stoji renomirana tvrtka CS Computer Systems. O projektiranju audio/video sustava, u ime CS-a ispri~ao nam je Oton Ribi}. Opremanje dvorana za prezentaci-je AV sustavima u osnovi uklju~uje glavno ozvu~enje za govornika te projektor i platno. No sve su po-pularniji integrirani kongresni sustavi koji tako|er

Apple ‘iTehnologija’ – iPhone, iPad, iPod touch

uklju~uju ži~ni i beži~ni pristup Internetu, mikrofon na svakom sjedalu za konferencijski sustav, kontrolu rasvjete, veliki ekran za prezentacije ili u svrsi Digital Signagea, kamere za snimanje prezentera i opremu za daljnje emitiranje uživo, audiokonzolu za naprednije upravljanje izvorima zvuka (glazba, više govornika) i sli~no, kaže Ribi}.Za profesionalnu upotrebu, iz CS-a su preporu~ili na podru~ju videa proizvode tvrtke Panasonic, koja je uvela revoluciju u snimanje i obradu videosignala korištenjem poluvodi~kih memorija (tzv. P2 kartica) kao medija. Isto tako, preporu~uju i jednako renomi-ranu tvrtku Avid koja se koristi u produkciji, montaži

Za razliku od digital-nih fotoaparata, DSLR

fotoaparati korisniku omogu}ava snimanje

daleko kvalitetnije fotografije zahvaljuju}i

ve}im senzorima.

MultimedijaMultimedija

Inovativna tehnološka rješenja za moderno poslovanjeTehnologija je toliko promijenila stil života i poslovanja u posljednjih pedesetak godina da se ljudi današnjice vjerojatno uop}e ne bi mogli sna}i s onim ~ime su raspolagali naši dje-dovi i bake. Najprogresivniji je, bez daljnjega, bio razvoj informati~ke industrije koji je imao golem utjecaj i na sve ostale segmente.

Pripremila: Mihaela Bajkovac


Kompaktnost i inteligencija na dlanu uz Sony Ericsson Xperia™ X10 mini

Sony Ericsson Xperia™ X10 mini kompaktna je verzija modela Xperia™ X10, mo}nog mobilnog telefona s mno{tvom aplikaci-ja. S tim kompaktnim i inteligentnim telefonima Sony Ericsson izaziva ustaljene norme i definira potpuno novu ponudu koja kombinira vrhunske zna~ajke i verziju Sony Ericssonove mo}ne UX platforme koja je napravljena posebno za manje ure|aje.

Otvoreno i intuitivno iskustvo komunikacije i zabave nudi Xperia™ X10 mini. Slijedi filozofiju dizajna koja se temelji na ‘ergonomskom obliku i prvi put je primi-jenjena na modelu Sony Ericsson Xperia™ X10. Kom-binacija Android platforme, autorskih Sony Ericsson aplikacija i prilagodljive UX platforme omogu}ava da komunikacija doista postane zabava. Iskustvo se moè i dodatno pobolj{ati izborom izme|u mno{tva aplika-cija na Android Marketu™ i tako kreirati jedinstveno iskustvo na svom mobilnom telefonu. Korisnici mogu napraviti i korak dalje te prilagoditi ~etiri kuta i wid-gete na po~etnom zaslonu za pristup najpotrebnijim aplikacijama.

Autorska Sony Ericsson aplikacija Timescape™ obje-dinjava svu komunikaciju na jednom mjestu pa kori-snici jednim pogledom mogu pregledati SMS poruke, propu{tene pozive i promjene statusa na Faceboo-ku™ i Twitteru, bez potrebe za otvaranjem mno{tva razli~itih aplikacija. Interaktivni glazbeni player ko-risti ‘infinite button’ (‘beskona~nu tipku’) za jedno-stavan prikaz svog glazbenog sadràja s online glaz-benih shopova i s YouTubea™ na jednom mjestu pa predstavlja pametan na~in za traènje novih pjesama

• Sony Ericsson Timescape™ - sva komunikacija objedinjena na jednom mjestu

• Dodatno upravljanje kroz ~etiri kuta – aplikacije, pozivi, web, korisnik je taj koji odabire ~etiri prilagodljive ikone za potpuni nadzor.

• Fotoaparat s 5 megapiksela i mogu}no{}u videosnimanja – podijelite ura-tke putem weba

• Glazbeni player povezan s glazbenim online shopovima i YouTubeom™ - pristupite svijetu glazbe

• Android platforma - s Google™ uslugama i Android Marketom™

Xperia™ X10 mini – izdvojene karakteristike

Multimedija

PRO

MO

omiljenog izvo|a~a.

Xperia™ X10 je izazvala nevjerojatno mnogo pa`nje i zanimanja korisnika, a modelom X10 mini Sony je pomaknuo granice mogu}eg za manje ure|aje i kori-snicima ponudio to~no ono {to èle - mobilni telefon zadivljuju}eg, ultra kompaktnog dizajna s iznimnim performansama i platformom koja omogu}ava potpu-no prilagodljivo korisni~ko iskustvo.

i prate}im sustavima svih vode}ih svjetskih ku}a te pomo}ne sustave za snimatelje - Cartoni stative, An-ton Bauer baterije itd. CS intenzivno sura|uje s ovim kompanijama i njihove proizvode uspješno koristi u svojim projektima.Što se ti~e audiosustava, u CS-u preferiraju akusti~ku ponudu Avida (donedavno poznatog kao Digidesign na podru~ju zvuka) i Steinberga - oba su se proizvo|a~a ve} dokazala u brojnim profesionalnim audioprodu-kcijama širom svijeta. Tu su još i specijalizirani radijski sustavi Netia, Apogee konverteri i dr.Na pitanje kako se informati~ki sustav povezuje s AV sustavom i je li potreban poseban softver za tu svrhu, Oton Ribi} je objasnio da tip integracije AV i informati~kog sustava primarno ovisi o njegovoj namjeni. Ako se radi o produkcijskom okruženju, in-

Profesionalni AV sustav

Jeste li znali?

1951. prodano je prvo ra~unalo – UNIVAC 1 (Universal Automatic Computer). Univac je težio 13 t, bio je smješten u golemoj sobi, radio je na 0,008 MHZ i imao 9 kB memorije, a hladio se vodom iz obližnjeg potoka. Prvi prekid rada dogodio se kada je riba upala u cijevi za hla|enje. Sli~na je i pri~a o žoharu po kojem se svi kvarovi ra~unala i danas zovu bug. 1975. Paul Allen i Bill Gates osnivaju Microsoft. 1975. Xerox patentira Ethernet - temelj svih današnjih mreža.

tegracija se odnosi na sustave za prihva}anje (captu-re) AV signala, njihovu obradu i mogu}e dalje emiti-ranje ili proslje|ivanje.Redakcijski tip integracije tako|er traži opremu za prihva}anje AV sadržaja, ali kombiniranu sa sustavi-ma za njihov nadzor, kontrolu radnih procesa njihove obrade i objave te katalogizaciju i arhivu. Kao primjer jednog takvog cjelokupnog sustava CS je istaknuo Avion CMS - vlastiti proizvod razvijen upravo za ta-kve multimedijski orijentirane redakcije koje ciljaju na plasman sadržaja na razli~itim medijima, primjerice na televiziji, webu, tisku, podcastingu…

Renato Krikši} iz tvrtke HFC Grupa objasnio nam je kako profesionalni audio, video i rasvjetni sustavi da-nas predstavljaju najvažniji segment multimedijalne komunikacije. Njihovu primjenu možemo podijeliti u dvije cjeline - ambijentalne i informativne sustave. Ambijentalni sustavi u svojoj osnovnoj namjeni ima-ju zadatak oplemeniti prostor te omogu}iti stvaranje željene atmosfere. Takvi sustavi obi~no moraju ima-ti visoku kvalitetu zvuka, slike i svjetlosti. Primjeri su uobi~ajeno predvorja hotela, muzeji ili restorani i barovi. Informativni sustavi uglavnom se susre}u u trgova~kim centrima, medicinskim ustanovama, jav-nim mjestima kao što su zra~ne luke ili sl. Ozvu~enje je uglavnom na bazi 100V tehnologije, videosustav ima namjenu informiranja korisnika ili prezentaciju reklamnog materijala, dok je rasvjeta odre|ena pre-ma parametrima osvjetljenja odre|enog po principu tehni~kog standarda.

Nove tehnologije u službi oglašavanjaAV sustavi našli su svoje mjesto i u podru~ju oglašavanja. To i nije velika novost ako se prisjetimo brojnih medija za oglašavanje koji koriste AV kon-cept, no u Hrvatskoj je relativno slabo zastupljeno oglašavanje putem digitalnih medija ili digital signa-ge. Prema rije~ima Igora Ohlhofera iz tvrtke SENSO-plus, pod pojmom digital signage misli se na sustav oglašavanja putem digitalnih medija - prvenstveno digitalnih panela (LCD/plasma/LED), projektora, au-diosustava priklju~enih na digitalne reproduktore (pla-yere). DS sustav sastoji se od programskog rješenja za upravljanje sadržajem (što }e, gdje, kada i kako biti prikazano), distribucije tog sadržaja i nadzora repro-duktora te samih reproduktora koji su sposobni takav sadržaj prikazati na zadani na~in. Pritom, centralni sustav i reproduktori me|usobno komuniciraju putem javne ili privatne IP mreže. Primjena je doista široka, od sustava informiranja na autobusnim/željezni~kim kolodvorima i u zra~nim lu-kama, preko velikih LED displayja na zgradama, sustava prezentacije novih usluga u bankama i osiguravaju}im ku}ama, novih proizvoda u ljekarnama, autosalonima, restoranima, pa do izloga i polica u raznim maloproda-jnim trgovinama i trgova~kim centrima.

AV sustavi našli su svoje mjesto i u

podru~ju oglašavanja.

Multimedija


Glazbena industrijaGlazbena industrija

‘skidaju’ glazbu, filmove i druge programe. Procjenjuje se da u Velikoj Britaniji ima oko sedam milijuna kori-snika koji neovla{teno skidaju file-ove, a vjeruje se da takvo kr{enje autorskih prava glazbenu industriju stoji oko 200 milijuna funti godi{nje.

Reguliranje uvjeta kori{tenja glazbe u medijimaUvjeti kori{tenja glazbe u medijima reguliraju se u kontaktu s vlasnicima autorskih i drugih srodnih pra-va, preko ovla{tenih agencija i diskografa. Pod vla-snike autorskih i drugih srodnih prava ubrajaju se kompozitori, tekstopisci, aranèri, izvo|a~i, diskogra-fi. Ovla{tene agencije za reguliranje uvjeta kori{tenja glazbe su agencija za kolektivno prikupljanje naknada (kod nas HDS ZAMP) i publishing agencije. Postupak reguliranja naziva se ‘clearanje’ (~i{}enje), a obuhva}a prikupljanje potrebne dokumentacije, sklapanje ugo-vora i registraciju djela kod HDS ZAMP-a.

-Postupak ‘clearanja’ dosta je specifi~an postupak koji obuhva}a cijeli niz administrativnih radnji, pa je uto-liko nezanimljiv u kontekstu ogla{avanja {iroj javno-sti. Ipak, na Internet stranicama agencija i publishera moète prona}i informacije o radnjama potrebnim za uspje{no ‘clearanje’ pjesme – poja{njava Miro Tabak, direktor tvrtke Croatia Records Music Publishing.

Kontroverzni zakoni o za{titi nositelja autorskih pravaTemeljeni problem pri kolektivnom ostvarivanju pra-va autora glazbenih djela uop}e (ne samo na podru~ju na{e zemlje, ve} i u svijetu) zapravo leì u ~injenici da ljudi vrlo te{ko glazbu – koja zapravo nema fizi~ki oblik – percipiraju kao ne~iju imovinu za kori{tenje koje trebaju zatraìti odobrenje vlasnika glazbe od-nosno njegova zastupnika i za to kori{tenje plati-ti odre|enu naknadu. Prema rije~ima Marine Feri} Jan~i}, iz Hrvatskog dru{tva skladatelja – slu`be za{tite autorskih muzi~kih prava, to je posebno izraèno kod onih skupina korisnika koje glazbu nemaju kao pri-marnu i/ili nu`nu ponudu (kao npr. radijske i televi-zijske postaje i organizatori koncerata), ve} ju koriste u svrhu upotpunjavanja vlastite ponude i/ili stvaranja odre|ene atmosfere koja pogoduje njihovu temeljnom poslovanju (kao npr. ugostiteljski objekti, trgovine i sl.).

-Neka na{a sestrinska dru{tva radila su razli~ita istraìvanja o tome kako se glazba percipira. Rezultati su vrlo zanimljivi, a zapravo i potvr|uju ovo {to sam upravo iznijela. âk i korisnici koji ne pla}aju naknadu shva}aju da im glazba koristi u poslovanju i nemaju namjeru kr{iti i~ija prava, ali ne znaju za{to bi morali pla}ati naknadu. Jednostavno nisu svjesni da ta glazba ima svoje vlasnike i da ju se bez njihova odobrenja ne bi smjelo koristiti… isto kao {to ne}ete bez pitanja i pla}anja u lokalu uzeti kavu ili sok – nagla{ava Marina Feri} Jan~i}.

Tehnologija diktira glazbenu budu}nost

Prvi Peer-to-Peer program za besplatnu i ilegalnu di-stribuciju i razmjenu glazbe, Napster, koji je prestao postojati nakon sudskih tu`bi velikih diskografa, sa-svim je jasno pokazao èlje nove generacije konzume-nata – oni èle glazbu jednim klikom, po mogu}nosti besplatno ili prili~no jeftino. Ovim na~elima vode se svi dana{nji legalni download servisi.

Spajanje live koncerata i digitalne tehnologije – web-castingAutor bloga Glazba 2.0 o budu}nosti glazbene indu-strije, Zvonimir Dusper Dus, dugogodi{nji je glazbeni profesionalac i prevoditelj knjige Music 2.0 Gerda Le-onharda te direktor tvrtke Tom Tom Music, koja je ~la-nica DPG (Digitel-Pristop Grupe), a bavi se artist de-velopmentom i novim medijima. Blog prati promjene koje je u svijet glazbe, glazbene industrije, ali i medija op}enito unijelo sudjelovanje korisnika u stvaranju, ure|ivanju i distribuciji sadràja uz pomo} Web 2.0 servisa i alata kao {to su blog, socijalne mreè, RSS di-stribucija, P2P i drugi.

U jednom od svojih zanimljivih i aktualnih postova, Dusper prenosi ~lanak o ~etiri na~ina na koji spajanje koncerata uìvo i digitalne tehnologije mijenja glazbe-ni business. Irska grupa U2 svoj je kalifornijski kon-cert izravno prenosila na internetskoj stranici YouTube krajem listopada pro{le godine. Ovo je prvi put u po-vijesti da se ovakav veliki koncert, koji je dio svjetske turneje, prenosi na ovaj na~in uìvo globalno, a doìvio je preko 10 milijuna istovremenih gledatelja, {to je najve}a brojka u povijesti webstreama.

Tehnolo{ki razvoj na podru~ju sigurnosti i za{tite inte-lektualnog kapitalaNa nedavnom istraìvanju u Velikoj Britaniji, prove-denom na uzorku od 1000 osoba, svaka deseta osoba priznala je da nelegalno ‘skida’ glazbu s Interneta. No, utvr|eno je da takve osobe u prosjeku potro{e oko 620 kuna (77 funti) godi{nje na glazbu, {to je za oko 260 kuna vi{e od osoba koje tvrde da nikada nisu nepo{teno downloadirali glazbu. Neki korisnici ne}e kupiti novi album neke grupe, ali }e kupiti kartu za njihov koncert. U Britaniji je u travnju stupio na sna-gu zakon (‘The Digital Economy Bill’) po kojem }e se zabranjivati pristup Internetu svima koji nezakonito

Gotovo svakodnevan tehnolo{ki napredak kontinuirano utje~e, kako na sve ostale industrije, tako i na glazbenu. Novi trendovi i na~ini konzumiranja glazbe tvore nove potro{a~e, novu publiku gladnu inovacija i informacija.

Diskografija odavno nije sinonim za glazbenu indu-striju. Tako da niti kriza u kojoj se diskografija ve} duè vrijeme nalazi nikako nije zahvatila industriju glazbe. Pod tim se pojmom krije kompleksna struktura tekstopisaca i skladatelja, izvo|a~a, managera, agenata, prodava~a glazbene opreme i nosa~a zvuka, distribute-ra, glazbenih scouta, kriti~ara, teoreti~ara, snimatelja, producenata, organizatora glazbenih doga|anja…

Novi kanali distribucije i prodaje glazbe Glazba se odavno prestala kupovati samo u CD sho-povima. Razvoj tehnologije, posebice {irenje Interne-ta, mijenjaju kupovne navike konzumenata glazbe. Zabrinjavaju}i pad prodaje glazbe na nosa~ima zvuka potaknuo je diskografe na traènje novih na~ina pro-daje. No, u za~etcima inovacija na podru~ju digitalne glazbe, diskografska industrija propustila je priliku biti inovatorima, a ovaj su im udio na trì{tu preotele tehnolo{ki napredne tvrtke, poput Apple-a, sa svojim online servisom iTunes Music Store, liderom na trì{tu online digitalne glazbe s preko 70% udjela na trì{tu legalnih downloada. Ovaj najve}i maloprodajni lanac glazbe svoj uspjeh duguje Apple-ovom konceptu implementacije novih tehnologija i originalnih ideja: kori{tenjem efekta sinergije s hardverskim proizvodi-ma iz ostalih divizija mati~ne kompanije: iPod i iPho-ne, intuitivnom dizajnu, te najve}oj bazi online pjesa-ma na trì{tu.

Uvjeti kori{tenja glazbe u medijima reguliraju

se u kontaktu s vlasni-cima autorskih i drugih

srodnih prava, preko ovla{tenih agencija i

diskografa.

Pripremila: Aleksandra Zrinu{i}

Razvoj piramide glazbenog businessaDusper u svojoj prezentaciji istoimenog naziva tvr-di da }e se prave promjene u eko-sustavu glazbene industrije dogoditi tek kad bude mogu}e sve sudio-nike pretvoriti u profesionalce, i kad }e se umreèni fanovi i ljubitelji glazbe mo}i profesionalno baviti pronalaènjem, filtriranjem i promocijom glazbe, te tako preuzeti velik dio posla koji tradicionalno oba-vljaju diskografi. Drugim rije~ima, kad nestane grube granice izme|u onih koji glazbu pla}aju, i onih koji od glazbe zara|uju.

P2P i autorska prava - igre bez granica

Nevjerojatna kazna od 1,9 milijuna dolara koju je sud na tu`bu udruge ameri~ke glazbene industrije RIAA odredio jednoj 32-godi{njoj doma}ici iz Minnesote zato {to je ilegalno s Interneta skinula 24 pjesme pokazuje o~ajno stanje u reguliranju pravnih odnosa. Protiv ovakvih neracionalnih odluka pobunio se glazbenik i producent Moby, poznat po borbi za {irenje open source softvera i razvoj beì~nih ra~unalnih mreà. Besplatna glazba na Internetu ne postoji – ona se uvijek na neki na~in pla}a. âk i pirati pla}aju telekomima uslugu ADSL-a unutar koje daju novac i za sadràj. Kada ne{to dobijemo besplatno, to je uglavnom da bi nas privuklo da ne{to i kupimo. Kada ne platimo ni{ta, to netko plati za nas jer smo vidjeli njegovu reklamu, kliknuli na njegov banner,

ili je cijela stranica brandirana, a brand pla}a za svaki na{ download.


Glazbena industrija

15,99 dolara, a od toga 3,89 dolara otpada na malopro-dajne tro{kove, a 2,91 dolar iznos je op}ih tro{kova izdava~ke ku}e. Za marketing i promociju izdvaja se 2,40 dolara, {to izdava~u donosi profit od 1,70 dolara. Deset centa manje su izvo|a~evi tantijemi.

Event managementVeliki projekti i spektakli sve su ~e{}i, poput turneje grupe U2, koja je samo u SAD-u pro{le godine zaradi-li 109 milijuna dolara (580 milijuna kuna), dvostruko vi{e od bilo kojega drugoga glazbenog izvo|a~a, obja-vio je Bilboard. Prema podatcima ameri~koga glaz-benog magazina, U2 je od koncertne turneje, prodaje albuma i ostalih autorskih prava zaradio dvostruko vi{e od sljede}eg na listi, Brucea Springsteena, koji je 2009. zavr{io bogatiji za 58 milijuna dolara. Na listi slijedi Madonna s 47 i grupa AC/DC s 44 milijuna do-lara. Specijalni svjetlosni i laserski efekti za glazbene evente i velike koncertne spektakle upotpunjuju glaz-beni doìvljaj. Danas je nemogu}e zamisliti bilo koji glazbeni doga|aj bez popratnih atraktivnih vizualnih efekata. Kombiniranjem laserske tehnologije sa spe-cijalnim efektima i najsuvremenijom show rasvjetom postiè se potpun multimedijalni doìvljaj.

Glazbeni festivali – bogata regionalna ponudaBez obzira na nepredvidive vremenske prilike ove godine, ni lo{e vrijeme ne}e uspjeti pokvariti dobro raspoloènje i uìvanje u izvrsnoj glazbi na open-air festivalima. Petu godinu zaredom T-Mobile INmusic festival odràt }e se od 21. do 23.06. u Zagrebu. Ovaj trodnevni festival na Jarunu obiluje kvalitetnim glaz-benim imenima, a sve ve}i broj posjetitelja dokaz je uspje{nosti koja raste iz godine u godinu. Get EXITed, festival nastao u suradnji novosadskog Exita i Papaye, odràt }e se u egzoti~noj Novalji na otoku Pagu od 1. do 4.07., na prekrasnoj plaì Zr}e.

Na atraktivnoj petrovaradinskoj tvr|avi, na preko 20 festivalskih bina, u tradicionalno izvrsnoj atmosferi, od 8. do 11.07. u Novom Sadu odràt }e se 11. po redu Exit festival, jedan od dokazano najboljih europskih festivala. Izvo|a~e je gotovo nemogu}e nabrojati, a svatko tko je posjetio makar jedna od ~etiri festival-ska dana, zasigurno }e se vra}ati i svake naredne go-dine. Od 11. do 16.08. u Ma|arskoj, na dunavskom otoku Obudai u Budimpe{ti, planira se Sziget festival, jedan od najve}ih glazbenih doga|aja u ovom dijelu Europe. ■

Koliko zara|uju glazbenici?Koliko zapravo zara|uju glazbenici, koliko njihove izdava~ke ku}e te koliki im je profit od ponude glaz-be online, istraìo je David McCandless u svojoj knjizi ‘Information is Beautiful’. Kao polaznu to~ku, McCan-dless je uzeo ameri~ku minimalnu mjese~nu pla}u koji iznosi 1.160 dolara. Usporedio je proces i na~in izda-vanja, cijenu samog izdanja, te dohodak koji od albuma imaju izdava~ka ku}a i sam izvo|a~, kako bi saznao ko-liko albuma ili pjesama izvo|a~ mora prodati u mjesec dana da bi zaradio minimalac.

Ukoliko odlu~i objaviti CD u vlastitoj nakladi i ponudi ga po cijeni od 9,99 dolara, zara|uje 8 dolara. Prodajom 143 primjeraka svog izdanja zaradio je minimalac. Ako album pusti u maloprodaju po istoj cijeni, izdava~ka ku}a uzet }e mu 2 dolara, njemu }e ostati jedan do-lar. Potrebno je da 1.161 osoba kupi njegov album i zaradio je minimalac. Ako ponudi album digitalnim putem, preko specijaliziranih servisa za cijenu od 9,99 dolara, izdava~ka ku}a uzet }e mu 6,29 dolara, osta-vljaju}i mu tek 94 centa po prodanom primjerku. Za minimalac tada mora prodati 1.229 albuma. Ponudi li pojedina~nu pjesmu na download, preko iTunesa ili Amazona, po cijeni od 99 centa, izdava~koj ku}i pripa-da 63 centa, dok samom izvo|a~u pripada svega 9 centa po downloadu. Za minimalac pjesmu treba ‘skinuti’ 12.399 puta. [to se ti~e servisa koji nude streaming, pjesmu treba pustiti 1.546,667 puta u mjesec dana da bi izvo|a~ zaradio minimalac jer od svakog streamin-ga izvo|a~ profitira tek s pola centa. Novi album stoji

Bez obzira na nepred-vidive vremenske

prilike ove godine, ni lo{e vrijeme ne}e

uspjeti pokvariti dobro raspoloènje i uìvanje

u izvrsnoj glazbi na open-air festivalima.

Piramida glazbenog businessa 2.0


Poslovni kalendar

Konferencije

24. – 25.09.2010.Weekend media festival 2010Mjesto: RovinjInformacije: www.weekendmediafestival.com

Seminari

21.06.2010. ECDL specijalist uredske primjene Mjesto: EdukaCentar, Domovinskog rata 46, SplitOrganizator: EdukaCentar - škola stranih jezika i informatikePredava~: Emil DeškovićInformacije: + 381 21 485 695, e-mail: info¥edukacentar.com

28.-29.06.2010. Samoprocjena organizacije – prema kriterijima EFQM Excellence Modela®

Mjesto: Hypo centar, Slavonska avenija 6, ZagrebOrganizator: Verlag Dashöfer d.o.o.Predava~: dr.sc. Jasminka SamardžijaInformacije: + 385 1 46 55 107, e-mail: info¥dashofer.hr

28.06.-09.07.2010.Intenzivni dvotjedni te~ajevi stranih jezikaMjesto: Zagreb, Ulica Kneza Branimira 25 (pored hotela Sheraton)Organizator: Latina škola stranih jezikaInformacije: + 381 1 4572877, + 381 91 5035525e-mail: latina¥latina.hr

28.06.-16.07.2010.Udri spiku na veseljeMjesto: Zagreb, Maksimirska 18Organizator: Aliter, škola engleskog jezikaInformacije: + 381 1 863 362, + 381 91 501 8344, e-mail: aliter¥aliter.hr

01.07.2010.Power of strategic leadershipMjesto: Zagreba~ka škola ekonomije i managementa, Jor-danovac 110Organizator: Zagreba~ka škola ekonomije i managementaPredava~: Dr. Ted MarraInformacije: http://exed.zsem.hr, e-mail: eivancev¥zsem.hr

01.07.2010.Upravljanje konfliktima u timu - poludnevna radioni-ca iz ciklusa Menadžerska praksaMjesto: Creativa d.o.o, Maksimirska 79a/I, ZagrebOrganizator: Creativa d.o.o.Predava~: mr.sc. Jadranka Dela~ Hrupelj Informacije: + 385 1 466 24 64; e-mail: creativa¥creativa.hr

06.07.2010. Financije za nefinancijašeMjesto: Badalićeva 26a, ZagrebOrganizator: STIPIS multimedijski servis d.o.o.Predava~: Nadica Filipaj JakšićInformacije: + 385 1 382 1136, e-mail: stipis¥stipis.hr

06.07. - 22.07.2010. Copywright školaMjesto: Zagreb, Gjure Szaba 4, (okreti{te ^rnomerec)Organizator: Filaks d.o.o.Predava~: Boris Belak i Elvira Mlivić BudešInformacije: + 385 1 2430 850, e-mail: marketing¥filaks.hr,web: www.filaks.hr

07.07.2010. Kriza euraMjesto: Hotel Arcotel Allegra, Branimirova 29, ZagrebOrganizator: International Graduate Business School Zagreb (IGBS Zagreb)Predava~: prof. Andreas Hauskrecht s Kelley School of BusinessInformacije: + 385 1 2314 990, e-mail: mba¥igbs.hr

76 bizdirekt � lipanj 2010.

issn: 1846-6249 · - paralele i meridijani u slu`bi businessa multimedija - inovativna tehnolo{ka...

Documents