issn: 1848-2929... 1 issn: 1848-2929 prvi besplatni poslovni časopis - središnja hrvatska broj 45,...

1www.mirakul.hr

issn

: 184

8-29

29

prvi besplatni poslovni časopis - središnja hrvatska broj 45, godina VII, studeni 2013.

tema brojaPoduzetničke zone

posebni prilozi

intervjuAndrea Kovacs-Wöhry

Financiranje investicijaInovacijeEvent managementTransport i logistika

32 BIZdirekt � studeni 2013. www.mirakul.hr

Sadržaj

15 tema broja: Poduzetničke zone

U srpnju ove godine konačno je objavljen dugoočekivani Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture, kojim je uveden red u osnivanje poduzetničkih zona i dodjelu financijskih sredstava. Također, uspostavom Jedinstvenog registra poduzetničke infra-strukture konačno će se demistificirati broj poduzetničkih zona.

29 Inovacije

42 Transport i logistika 55 Event management

36 Financiranje investicija

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca - Andrea Kovacs-Wöhry, predsjednica Uprave Sberbank d.d.

Financije- Što donose izmjene i dopune zakona o porezu na dohodak

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju - Južna Koreja

Bankarstvo- Pad poslovnih rezultata pod pritiskom loših kredita

Osiguranje- Pad cijena polica i rast broja osiguravatelja

Mobilno poslovanje - Generacija M: mobilnost kao način života

Turizam i wellness - Tradicionalno dobri turistički rezultati

Poslovni pokloni- Vrijeme (praktičnog) darivanja

Poslovni kalendar

48

51

64

68

73

5

6

12

23

26

32


Uvodnik

Iako se svijet mijenja i dalje neviđenom brzinom, čak bih rekao još brže nego prije dvadesetak godina, kad je nova tehnološka revolucija otprilike i počela, ve-liki broj tvrtaka još daleko zaostaje za suvremenim trendovima. Neću reći za svojom konkurencijom, jer su kod nas, i u regionalnom okruženju, često čitavi sektori tehnološki i organizacijski zaostali. Tako se informatičari žale da tvrtke premalo ulažu u ICT rješenja, poslovne škole da se premalo ulaže u edukaci-ju, konzultanti da se premalo radi dugoročno poslovno planiranje, marketingaši da se premalo ulaže u promo-ciju, itd. I kad se na sve to doda katastrofalna politika svih dosadašnjih vlada prema poduzetnicima i konku-rentnosti gospodarstva, pa smo i prema tome iznimno slabo pozicionirani na svjetskim listama konkurentno-sti, Doing business i sličnima, naravno da imamo veli-kih problema. I naravno da, kako je pokazalo nedavno istraživanje Rolanda Bergera, hrvatski poduzetnici ne vjeruju u oporavak prije 2015.

No bez obzira na sve navedeno, svi uspješni i ino-vativni poduzetnici imaju svoju priliku za razvoj i regionalni iskorak, a slaba konkurencija može im samo predstavljati manju zapreku i lakše širenje biznisa, tako da nema potrebe za očajavanjem već iskorištavanjem mogućnosti. A one su velike, i u sva-kom broju BIZdirekta donosimo zaista širok raspon tema i konkretnih savjeta kako možete unaprijediti svoje poslovanje. Uspješne tvrtke ulažu u inovacije, pametno financiraju investicije i koriste mogućnosti EU fondova i državnih poticaja, kontinuirano ulažu u promociju, educiraju svoj management i zaposlenike

Impressum: Glavni urednik mr.sc. Krešimir Šimac

Izvršni urednik Ante Vekić

Suradnici Mihaela Bajkovac Ćurić, Marija Birtić, Marijana Bošnjak, mr.sc. Ivica Crnković, Gordana Ćorić, Nataša Drvenkar,

mr.sc. Sunčana Dundović, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fijačko, Janoš Giber, Simona Goldstein, Bruno Jurić, mr.sc. Siniša

Košutić, Igor Kovačević, Danijela Kuna, Boris Lukić, mr.sc. Danka Marinković, Tomislav Marjanović, Daniela Maršalek,

mr.sc. Elvira Mlivić Budeš, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Starčević, Damir Podhorski, Ivana Sučić, Dario Šafarić, Lovorka

Šimić-Bošnjak, dr.sc. Helena Štimac, Marko Štimac, Vedrana Tomašević, Ivan Turk, Sanja Vujnovac, mr.sc. Anita Zelić

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, dr.sc. Sunčica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medić, dr.med.spec. Dragan Terzić

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinušić

Grafička priprema MIT dizajn studio, Županijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafički urednik Antun Debak

Zamjenica grafičkog urednika Darija Lalić

Fotografi Jelena Rašić, Srđan Vuković, Renato Ćorić

Izdavač Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel: 031/210-198, fax: 031/251-005, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Šimac

Marketing i prodaja Andrej Crnčec, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska pošta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 12.000 (6.000 Središnja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)

te prate sve najnovije tehnološke trendove u svojoj djelatnosti i prve ih uvode. Mogućnosti su zapravo, unatoč svim otegotnim okolnostima, toliko velike da ih vjerojatno ni najuspješniji ne stignu sve iskoristiti. Ali potrebno je puno više energije, kreativnosti i entu-zijazma nego ikada prije, i to treba prihvatiti.

Osim ovih osnovnih, kvalitativnih elemenata, postoje brojni temeljni preduvjeti uspješnog poslovanja, a to su prodaja i briga o korisnicima. I zaista je nevjerojat-no koliko tvrtaka i danas pada na tim fundamentima poslovanja. Nevjerojatno je koliko je konobara i trgo-vaca nemarno prema svojim gostima i kupcima, koliko prodajnih predstavnika ne zna dobro raditi svoj posao, koliko se često potencijalni, ali i stalni, klijenti zanema-ruju. Koliko ovo daleko ide govori i podatak da brojne tvrtke koje prodaju poslovne poklone imaju velikih problema u poslovanju zbog smanjene potražnje, a ne-mali broj njih se i zatvorio. Umjesto da se klijentima na kraju godine barem simbolično zahvalimo na su-radnji i vjernosti u ovako teškim vremenima, poduzet-nici čak i to preskaču, pravdajući se općom štednjom, ili „ulaganjem novaca u dobrotvorne svrhe“. Nažalost, prošla su jednostavna vremena, i opstati mogu samo oni koji kontinuirano unapređuju svoje usluge i vrlo se brižno odnose prema svojim klijentima. Nadamo se da čitatelji BIZdirekta upravo tako razmišljaju, te da se i dalje obraćamo iznimno inovativnim, kreativnim, uspješnim i tehnološki osviještenim poslovnim ljudi-ma.

Koristite li sve svoje potencijale?


BIZ vijesti BIZ vijesti

Krajem rujna medijska agencija Universal McCann, član IPG Mediabrands grupacije, objavila je rezul-tate 7. vala najvećeg i najdugotrajnijeg globalnog istraživanja koji uključuje više od milijardu aktivnih korisnika interneta.Wave, prva studija o društvenim medijima na glo-balnoj razini, prati dinamične promjene koje se odvi-jaju u sustavu društvenih mreža u posljednjih sedam godina. U sklopu ovogodišnjeg istraživanja, važnost ljudske potrebe za povezivanjem u kombinaciji s ra-stom uporabe pametnih telefona otkriva zanimljiv uvid u ponašanje potrošača. Te informacije nude brand marketingu priliku za stvaranje prilagođene medijske strategije koja se obraća lokalnom potrošaču, no na globalnoj razini.Prema Wave 7, povezanost, promjena, učenje, napre-dak i prepoznavanje pet su ključnih potreba potrošača koje podupiru sve interakcije. Ovih pet motiva su glavni pokretači za korištenje društvenih medija. Wave 7 ne pokazuje znakove zamora kod Internet korisnika. Brzi rast mobitela stvorio je ‘uvijek online’ mentalitet potrošača diljem svijeta.-Wave 7 je vrlo koristan alat koji nam pomaže u krei-ranju komunikacijskih strategija za naše klijente - rekla je Ljiljana Ivošević, voditeljica komunikacijskog planiranja, UM Zagreb.Prema anketi, 54% Hrvata slaže se da su društvene mreže sastavni dio njihovih društvenih aktivnosti. 95% ispitanika kao najčešću aktivnost navodi gledanje video sadržaja, posjećivanje prijateljevih društvenih profila (85%), te uređivanje vlastitih profila (82%).Dok u Hrvatskoj (72%) i većini drugih zemalja još uvijek cijene društvene medije ponajviše po mogućnosti unaprjeđenja međuljudskih odnosa, američki potrošači prvenstveno vide društvene medije kao sredstvo zabave i opuštanja, 4% više nego njihovi međunarodni kolege. Međutim, učenje je ključna mo-tivacija za društveno umrežavanje, osim u Hrvatskoj, Brazilu, Meksiku te Australiji.Profesionalne društvene mreže pokazale su najbrži rast u proteklih godinu dana. Wave 7 otkriva da su ove platforme postale ključna mjesta kako bi se stekli poslovni kontakti (72%), izgradila karijera (52%), te upoznali novi ljudi (43%).Privatnost na Internetu i dalje je glavna vijest. Go-tovo 70% globalnih potrošača izrazilo je zabrinutost zbog količine osobnih podataka online. Međutim, više od 43% podržalo je korištenje podataka o ponašanju za potrebe marketinga, ukoliko to poboljšava njiho-vo online iskustvo. Ova vrijednost razmjene rezulti-rala je rastom članstva u brand zajednicama od 10%, pokazujući da veće razumijevanje potreba potrošača može dovesti do kvalitetnijeg strateškog pristupa.

Universal McCann objavio rezultate globalnog istraživanje o društvenim mrežama

Više od 200 domaćih i svjetskih inovacija predstavlje-no je na Međunarodnoj izložbi inovacija – ARCA, koja se od 3. do 5. listopada održavala u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Pored domaćih ino-vatora na izložbi su se predstavili i inovatori iz Irana, Rusije, Poljske, Mađarske, Makedonije, Slovenije, Ru-munjske, Srbije te Bosne i Hercegovine.

Uvod u ovogodišnju izložbu bila je 4. konferenci-ja ‘Inovacijama do konkurentnosti. O motiviranju inovacijskih aktivnosti u tvrtkama, inovacijama i in-telektualnom vlasništvu u akademskoj zajednici te potrebi donošenja kvalitetnog Zakona o inovacijama na konferenciji su govorili pomoćnica ministra go-spodarstva Sabina Škrtić, voditeljica Službe za ino-vacije, intelektualno vlasništvo i nove tehnologije Ministarstva poduzetništva i obrta Antonija Mršić, predsjednik Udruge inovatora Hrvatske Marko Bubaš, voditeljica Odjela za regionalni i ruralni razvoj te strateško planiranje Razvojne agencije Podravine i Prigorja Tihana Kraljić, profesor Sveučilišta u Zadru Petar Čovo te Nelka Fikeys Krmić iz tvrtke Ericcson Nikola Tesla te predsjednik Uprave HAMAG INVEST-a Darko Liović.

11. međunarodna izložba inovacija ARCA 2013

Na natjecateljski dio ovogodišnjeg europskog oglašivačkog festivala Golden Drum, održanom od 9. do 11. listopada u Sloveniji, prijavljeno je bilo 1.395 radova, što je tri posto manje nego prošle godine, a sve je više prijava iz država ‘nove Europe’. Najveći porast prijava u single channel sekciji zabilježen je u skupi-ni mobilnih radova te digitalnih radova, što odražava trend rasta digitalnog komuniciranja i kreativne upo-trebe digitalnih kanala.

Kako objašnjavaju u Slovenskoj oglašivačkoj komori, koja je organizator Golden Druma, direktne kampanje i eventi postaju, u vrijeme smanjivanja snage ma-sovnih medija, sve upotrebljiviji i korisniji medij ko-municiranja s potrošačima.

Završen europski Golden Drum festival

Sigurnost je jedan od pet najvažnijih kriterija po koji-ma turisti danas biraju svoja odredišta, a Hrvatska u pogledu sigurnosti odlično kotira, istaknuto je na 1. međunarodnoj konferenciji Sigurnost u turizmu – SIGTUR, održanoj 19. i 20 rujna u Bolu na Braču. Dvodnevni skup, koji je okupio oko 150 sudionika iz Hrvatske i svijeta, održan je pod pokroviteljstvom MUP-a i Ministarstva turizma.

Razgovaralo se i o sigurnosti kao ključnom elementu pri odabiru turističke destinacije, o praktičnim pitanji-ma zaštite i sigurnosti turista na turističkim lokacija-ma i u objektima, ali i o ostalim temama turizma kao jedne od vrlo važnih gospodarskih grana.

1. međunarodna konferencija o sigurnosti uturizmu

Više od 413 izlagača iz 32 zemlje predstavilo je najno-vije trendove u namještaju na međunarodnom sajmu MOW 2013. (Bad Salzuflen, 16.-20.09.2013.), a među njima tradicionalno i PRIMA GRUPA.Treću godinu zaredom, a na samostalnom štandu površine 400 m2, PRIMA GRUPA predstavila je novi-tete iz asortimana tapeciranog i masivnog namještaja. Višegodišnje ulaganje u razvoj proizvoda i proizvodnju, poboljšanje kvalitete te rad na promociji hrvatske drvne industrije na zahtjevnom tržištu Europske unije rezultiralo je izvrsnim postignućima. -Ulaskom u Europsku uniju postali smo dio velike obitelji, ali su pred nas postavljeni i sasvim novi izazovi. Kontinu-irano praćenje trendova u namještaju, unapređenje proizvodnih kapaciteta i vlastiti razvoj proizvoda, doveli su do razvoja postojećih, ali i sklapanja novih poslova - rekla je Gordana Pušetić, direktorica Prima Namještaja.

Prima Grupa na međunarodnom sajmu namještaja MOW 2013.

Na ovogodišnjem dvadesetom Golden Drum Festivalu najveći uspjeh postigla je agencija New Moment New Ideas Skopje, koja je osvojila i Golden Rose, nagradu koja se dodjeljuje najuspješnijoj agenciji na festivalu.


Lean principi odavno su temelj uspješnog poslovanja mnogih svjetskih poduzeća, a unazad nekoliko godina s ovom praksom, kao Lean pioniri u Hrvatskoj, počela su i domaća poduzeća, poput Novog Feromonta i Končar – energetskih tranformatora, najboljeg velikog hrvatskog izvoznika 2011. godine.Tema 3. konferencije, koja će se održati 14. i 15. stu-denoga u Zagrebu, na Fakultetu strojarstva i brodo-gradnje (prvi dan) te u Poslovnom centru Heinzelova (drugi dan), bit će ‘Univerzalni Lean – Lean principi od automobilske industrije do zdravstva’. Vodeći svjetski stručnjaci predstavit će dokazane strategije, metode i alate za: povećanje konkurentnosti, pro-duktivnosti i smanjenje troškova, stjecanje otporno-sti na tržišne turbulencije, mogućnosti ulaska u nove djelatnosti, efikasno iskorištavanje postojećih resur-sa te iskorištavanje poticajnih sredstava za trendove budućnosti.O važnosti usvajanja Lean načina razmišljanja i univerzalnosti temelja svake Lean implementa-cije u poduzeće govorit će vodeći svjetski i domaći stručnjaci: prof. emeritus Earll Murman, s prestižnog američkog sveučilišta MIT, prof.dr.sc. Nedeljko Štefanić sa zagrebačkog FSB-a, prof.dr.sc. Ivica Veža, sa splitskog FESB-a, doc.dr.sc. Domagoj Hruška, sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, dok će u stručnom dijelu iskustva s Lean implementacije predstaviti Stje-pan Šinko iz Jadranske banke d.d. i Franjo Lazarin iz Županijskih cesta Zagrebačke županije d.o.o.

3. Konferencija o Green i Lean proizvodnji i uslugama

BIZ vijesti

Lean principi odavno su temelj uspješnog poslovanja mnogih svjetskih poduzeća, a unazad nekoliko godina s ovom praksom, kao Lean pioniri u Hrvatskoj, počela su i domaća poduzeća, poput Novog Feromonta i Končar – energetskih tranformatora, najboljeg velikog hrvatskog izvoznika 2011. godine.Tema 3. konferencije, koja će se održati 14. i 15. stu-denoga u Zagrebu, na Fakultetu strojarstva i brodo-gradnje (prvi dan) te u Poslovnom centru Heinzelova (drugi dan), bit će ‘Univerzalni Lean – Lean principi od automobilske industrije do zdravstva’. Vodeći svjetski stručnjaci predstavit će dokazane strategije, metode i alate za: povećanje konkurentnosti, pro-duktivnosti i smanjenje troškova, stjecanje otporno-sti na tržišne turbulencije, mogućnosti ulaska u nove djelatnosti, efikasno iskorištavanje postojećih resur-sa te iskorištavanje poticajnih sredstava za trendove budućnosti.O važnosti usvajanja Lean načina razmišljanja i

MINPO dodijelio sredstva iz Poduzetničkog impulsa

univerzalnosti temelja svake Lean implementa-cije u poduzeće govorit će vodeći svjetski i domaći stručnjaci: prof. emeritus Earll Murman, s prestižnog američkog sveučilišta MIT, prof.dr.sc. Nedeljko Štefanić sa zagrebačkog FSB-a, prof.dr.sc. Ivica Veža, sa splitskog FESB-a, doc.dr.sc. Domagoj Hruška, sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, dok će u stručnom dijelu iskustva s Lean implementacije predstaviti Stje-pan Šinko iz Jadranske banke d.d. i Franjo Lazarin iz Županijskih cesta Zagrebačke županije d.o.o.

Ministarstvo poduzetništva i obrta Republike Hrvats-ke najavljuje održavanje međunarodne konferencije ‘Istraživanje i poduzetništvo – partnerstvo za rast i internacionalizaciju malih i srednjih poduzeća u Po-dunavlju’, koja će se održati u Zagrebu, 27. i 28. stu-denoga ove godine. Konferencija će biti pripremljena u okviru EU strategije za dunavsku regiju (EUSDR), prioritetno područje 8 - Konkurentnost, koje zajedno koordiniraju Ministarstvo poduzetništva i obrta Repu-blike Hrvatske te Ministarstvo financija i gospodarstva njemačke pokrajine Baden Wuerttemberg, uz partner-sku podršku Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) te konzultantsko – lobističke tvrtke CBBS d.o.o. iz Zagreba u pripremi EUSDR konferencije.

Cilj Konferencije povezivanje je znanstvene i go-spodarske zajednice, s naglaskom na mala i srednja poduzeća te javnog sektora u Podunavlju, radi unapređenja suradnje, razmjene znanja, poticanja ino-vacija i rasta konkurentnosti, kao prioriteta EU strate-gije za dunavsku regiju (EUSDR).

EU strategija za dunavsku regiju (EUSDR)

Šesta po redu New Banking Vision konferencija tvrtke Asseco South Eastern Europe, koja se održala od 17. do 20. rujna u Rovinju, okupila je preko 300 sudioni-ka iz 22 države. Među njima su bili predstavnici preko 70 banaka i drugih financijskih institucija, od čega 48 predsjednici i članovi Uprava. Na konferenciji se raspravljalo o primjeni informa-cijskih tehnologija koje mogu unaprijediti kvalite-tu bankarskih usluga i poslovanje banaka općenito. Stručnjaci iz Agrokora, Gartnera, Orangea, Telenora i Zagrebačke banke sudjelovali su u panel diskusiji ‘Novi igrači u području plaćanja – prijetnja ili prilika iz perspektive banaka’. Sudionici panela složili su se da će ulaskom novih igrača u domenu plaćanja, a to su prije svega telekomi, najviše profitirati krajnji korisnici usluga.

Asseco SEE okupio preko 300 bankara i ICT struč-njaka iz regije

VII. Međunarodna konferencija o poduzetništvu ‘EU fondovi - izazovi i prilike’Na konferenciji je bilo prijavljeno 230 sudionika, što je organizatorima konferencije, Poduzetničkom inkubatoru BIOS i Centru za poduzetništvo Osijek, bio dobar pokazatelj kvalitete odabranih tema.

U Osijeku je 18. i 19. listopada održana sedma Me-đunarodna konferencija o poduzetništvu ‘EU fondovi - izazovi i prilike’. Teme konferencije bile su razvoj re-gije kroz suradnju lokalne samouprave, poduzetnika i potpornih institucija u prijavi i provedbi EU projekata; identifikacija problema koji se javljaju tijekom proved-be EU projekata te prijedloga za njihovo rješenje, kako bi se minimalizirao rizik neuspjeha u procesu prijave i provedbe; edukacija za osobe koje žele steći osnovna znanja o fondovima EU (Zašto EU projekti i kome su namijenjeni, Najava natječaja i primjeri EU projeka-ta); edukacija o koracima razrade, prijave i provedbe projekata na primjerima dobre prakse; povezivanje i poticanje gospodarske suradnje između poduzetnika, institucija, jedinica lokalne i regionalne samouprave i udruga; poticanje razmjene znanja te umrežavanje.

Konferencija je otvorena pozdravnim govorima orga-nizatora, Darije Krstić ispred Centra za poduzetništvo Osijek i Jean-Pierrea Maričića ispred Poduzetničkog inkubatora. Sudionike su pozdravili i zamjenik gra-donačelnika grada Osijeka Vladimir Ham, zamjenik župana Osječko-baranjske županije Dragan Vulin, predstavnica Ministarstva rada i mirovinskog sustava Katarina Ivanković-Knežević te predstavnica Mini-starstva poduzetništva i obrta Sanja Fišer.Nakon pozdravnih govora održana je prezentacija pro-jektnog tima grada Dolný Kubín u Slovačkoj, Jozefa Gruchaláka i Petera Janotíka, koji su pokazali modele kojima se grad razvijao uz potporu EU fondova. Sa-nja Fišer, voditeljica odjela u Ministarstvu poduzet-ništva i obrta, predstavila je natječaje u pripremi koji bi se trebali objaviti do kraja godine, a vezani su uz sufinanciranje projekata malih i srednjih poduzetnika iz EU fondova. Prvi natječaj bit će raspisan za pove-ćanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika – proizvodnih i turističkih tvrtaka, a moći će se kori-stiti za izgradnju objekata, nabavu opreme, edukaciju i dr. Projekti će se sufinancirati iznosima od 500.000 do 3.500.000 eura. Drugi natječaj namijenjen je podi-zanju informatičkih standarda tvrtaka i u tom natje-čaju projekti će se sufinancirati iznosima do 200.000 eura. Nakon prezentacija održana je panel diskusija o sufinanciranju projekata, nakon koje je konferencija

podijeljena u dva smjera: prvi je bio namijenjen insti-tucijama koje su do sada pripremale i provodile pro-jekte te drugi koji je bio organiziran za poduzetnike i institucije koji su se željeli upoznati s EU programima i načinom korištenja fondova.

Za kraj prvog dana konferencije za sve sudionike bilo je organizirano druženje uz tradicionalnu večeru u Ba-ranji i tamburaški sastav.Drugi dan međunarodne konferencije nastavio se u Poduzetničkom inkubatoru BIOS d.o.o., gdje su pred-stavljeni primjeri dobre prakse (Centar za poduzet-ništvo, Osijek i dva infrastrukturna projekta Podu-zetničkog inkubatora BIOS d.o.o.). Umjesto zaključka konferencije prezentirana je analiza konferencijskog upitnika kojeg su popunjavali sami sudionici konfe-rencije. Iz analize je vidljivo da ih je 60% sudjelovalo na EU projektima u nekom obliku (nositelj, partner, podugovaratelj), dok potporne institucije kao i državna uprava imaju najviše iskustava s EU projektima.

Generalni pokrovitelj konferencije bio je Grad Osijek, a pokrovitelj Ministarstvo poduzetništva i obrta. Par-tneri konferencije bili su Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje, Poduzetnički centar Pakrac, Podu-zetničko-razvojni centar općine Erdut, Osječko-ba-ranjska županija i Međunarodni centar za poduzetnič-ke studije Ekonomskog fakulteta Osijek.

Umjesto zaključka kon-ferencije prezentirana je analiza konferencij-skog upitnika, kojeg su popunjavali sami sudionici konferencije.

Poduzetništvo


100 hrvatskih lideraOvo je zanimljiva, pitka i životna knjiga koja će vam poslužiti kao svakodnevni poslovno-privatni priručnik prilikom donošenja odluka o razvoju vaše karijere, a moći ćete uočiti i razliku u načinu promišljanja između malih i velikih poduzetnika te komparirati razvojni put lidera iz različitih djelatnosti.

Svrha knjige je pokazati viđenje hrvatskih lidera o putu razvoja svoje karijere iz područja: arhitekture i građevine, bankarstva, osiguranja i konzaltinga, distri-bucije i trgovine, industrijske proizvodnje, istraživača i izumitelja, medija i izdavaštva, neprofitne djelatnosti, prehrambene proizvodnje, sporta, turizma i gastrono-mije, umjetnosti i znanosti i obrazovanja, kako bi se motiviralo sve one koji još nisu otkrili svoje kvalitete i talente na aktivan pristup ostvarenju svojih ciljeva, a osobiti fokus je na mladima kojima može poslužiti kao fantastičan priručnik za profesionalnu orijentaci-ju, neovisno o dobi. Što ranije čovjek otkrije što mu se najviše sviđa i kojim putem treba proći i okruži se ljudima koji su sposobniji od njega, to će ranije biti zadovoljan, a samim tim i uspješniji na putu svog ra-zvoja. No jednom osvojen vrh tek je privremeno zau-stavljanje - važno je putovati i stalno promicati svoje granice. U istraživanju je korištena metoda životne priče. Lidere su kao osobe formirali ambijenti i okoli-na u kojoj su odrastali, kao i njihovi roditelji. Podrška partnera i obitelj temelj je dugoročnog uspjeha jer u njoj lider pronalazi uporište onda kada je dobro, no i kada mu okolnosti nisu naklonjene. Balans između rada i odmora, obitelji i karijere je najteži, ali i realno ostvariv imperativ.Sve što poželite možete i ostvariti samo ako to želite. Lideri su snažni, odlučni i smireni, a imaju rješenje za svaku situaciju i preuzimaju odgovornost za završen

zadatak jer lider je onaj koji definira smjer razvoja i pazi da se ciljevi uvijek ispunjavaju. Novac je potvr-da da je ono što radimo dobro i prihvaćeno od drugih. Zaključujemo da čovjek može ostvariti sve što poželi samo ako to želi i onda predano radi na tome. No to ste već čuli, a odgovor na pitanje: Kako su uspjeli? potra-žite u knjizi ‘100 hrvatskih lidera’.

Čovjek može ostvariti sve što poželi samo ako to želi i onda pre-dano radi na tome.

Recenzije

Ovo je knjiga koju bi svi vođe morali pročitati, bez obzira na to jesu li rođeni kao takvi ili stvoreni preko različitih društvenih procesa. izv.prof.dr.sc. Mislav Ante Omazić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

S obzirom da svaki sudionik ove priče ima svoj put kojim je postigao uspjeh, može se pogrešno zaključiti da univerzalna formula za uspjeh ne postoji, međutim, kroz sve se intervjue provlače dvije karakteristike - upornost i prodaja, prodaja svojih znanja, svojih vještina ili svojih proizvoda.Hrvoje Prpić, CRANE

U ovim će pričama svatko pronaći riječi mudrosti, ohrabrenja i inspiracije koje će govoriti i odgovarati njezinoj i njegovoj jedinstvenoj životnoj situaciji.dr.sc. Larisa Buhin Lončar, licencirana psihologinja i predavačica, RIT Croatia

Čestitam dr. Samardžiji na ovome divnom djelu koje bi, za vlastitu motivaciju, trebali pročitati svi studenti managementa, ali i drugi mladi ljudi. prof.dr. Danica Purg, dekanica i direktorica IEDC-Poslovne škole Bled

KnjigeReportaža

Iznimno uspješan 6. Weekend Media Festival posjetilo 4.000 sudionika i više od 500 novinaraPo drugi put se na Weekend Media Festivalu održala regionalna revija najboljih reklamnih agencija BalCannes, za koju su prijavljena čak 82 rada iz šest zemalja regije, a prvi put ove godine održana je i dodjela regionalne internetske nagrade SoMo Borac.

Weekend Media Festival je od 19. do 22. rujna ugo-stio više od 100 predavača i panelista. Program se i ove godine odvijao u četiri dvorane festivalskog prostora stare Tvornice duhana u Rovinju. Prvi dan svojim je predavanjem otvorio Tom Buday, globalni šef marke-tinga i komunikacija s potrošačima kompanije Nestlé. Kao što se i očekivalo, interes za najvećom ovogodiš-njom zvijezdom i njegovim predavanjem na temu ‘The Nestlé Approach to Consumer Engagement in a Digi-tal World’ bio je golem, tako da je Dvorana Vikendica bila premala da primi sve zainteresirane.

Bogat program 6. Weekend Media Festivala privukao je iznimno velik broj posjetitelja, pa se na predavanji-ma i panelima često tražilo i mjesto više. Neke od tema koje su obilježile drugi dan Weekend Media Festivala uključile su financijsku industriju u novom tehnološ-kom okruženju, stvaramo li medijske i komunikacijske glupane te nove poslovne modele u telekomunikacija-ma. Drugi dan 6. Weekend Media Festivala okončan je multimedijskim partyjem u režiji Diskobajagi. Treće-ga dana sudionici su mogli birati između petnaestak predavanja, prezentacija i panel rasprava na kojima se govorilo, između ostaloga, o restrukturiranju HRT-a, prednostima i nedostatcima članstva u EU, regional-noj kulturnoj i poslovnoj suradnji te ‘hejtanju’ na Internetu. Nir Korzack iz Google Israela na svom je predavanju pokazao kako su Hrvatska i Izrael zapravo vrlo slični te je dao nekoliko zanimljivih naputaka hr-

vatskim poduzetnicima i inovatorima kako da, poput njihovih kolega u Izraelu, nadvladaju tržišne prepreke i postignu globalni uspjeh.Na 6. Weekend Media Festivalu također se po dru-gi put održala regionalna revija najboljih reklamnih agencija BalCannes, za koju su prijavljena čak 82 rada iz šest zemalja regije. Uvod u BalCannes reviju bila je panel rasprava velikih oglašivača, koji su govorili o tome kako biraju agencije s kojima surađuju, dok su dan kasnije čelni ljudi vodećih agencija na svom pane-lu govorili o servisiranju regionalnih klijenata i spaja-nju tržišta. Prvi put ove godine na Weekend Media Festivalu odr-žana je i dodjela regionalne internetske nagrade SoMo Borac. Nagrada je dodijeljena u više kategorija, među ostalima za najbolje Facebook stranice, Twitter i Insta-gram profile, najbolje mobilne aplikacije, tablet maga-zine i internetski video godine. Večernji program u Rovinju bio je u znaku u beograd-ske klupske scene. Poznati glumac Sergej Trifunović stigao je sa svojim Moondance Big Bandom od 23 čla-na, sve od reda vrhunskim beogradskim glazbenicima. Program je u nedjelju u ranim jutarnjim satima za-ključio DJ Peppe, legendarni beogradski DJ, koji je sa svojim prijateljima predstavio najbolje gradske klubo-ve iz Savamale, novog epicentra clubbinga u glavnom gradu Srbije.Festivalu je prisustvovalo ukupno 4.000 posjetitelja i više od 500 novinara.

Bogat program 6. Weekend Media

Festivala privukao je iznimno velik broj posjetitelja, pa se na

predavanjima i pa-nelima često tražilo i

mjesto više.


U novom valu investicija tvrtke će trebati najveću podršku banakaBudućnost bankarskog poslovanja u velikoj mjeri ovisi o trendovima u razvoju novih tehnologija, ali i određenim promjenama u navikama korisnika, koji su puno aktivniji i informiraniji no prethodnih godina. Bankarski će se biznis nastaviti razvijati, usluge će morati biti lakše i brže dostupne korisnicima, primjerice, putem 24/7 alternativnih prodajnih kanala, mobilnog i Internet bankarstva, društvenih medija.

Intervju mjeseca

Razgovarala: Aleksandra Zrinušić

Širenja poslovanja na nova tržišta u bankarskom sek-toru zahtjevan je posao. Ukoliko to podrazumijeva akviziciju i aktivnosti vezane uz rebranding, taj je po-sao još kompleksniji. O tijeku procesa akvizicije VBI grupe, potencijalu ruskoga tržišta te o podršci razvoju hrvatske privrede i dugoročnim planovima Sberbake u Hrvatskoj razgovarali smo s Andreom Kovacs-Wöhry, predsjednicom Uprave Sberbank d.d.

Na čelnoj ste poziciji Sberbanke u Hrvatskoj. Kako je tekao Vaš profesionalni put do dolaska na mjesto pred-sjednice Uprave?Po završetku Ekonomskog fakulteta u Beču prošla sam sve stepenice rada u bankarstvu, od pripravnice, preko voditeljice projekta i odjela, do direktorice sektora, a od 2002. godine bila sam članica Uprave Volksbanke u Hrvatskoj. Imala sam već deset godina staža kao čla-nica Uprave prije no što mi je ponuđeno mjesto pred-sjednice Uprave, prvo Volksbank d.d. početkom prošle godine, a onda i Sberbank d.d.

Sberbank, najveća ruska banka na koju otpada goto-vo trećina ukupne aktive ruskog bankarskog tržišta, u veljači prošle godine završila je akviziciju bivšeg Volksbank Internationala. Je li taj proces protekao pre-ma planovima?Da, taj je proces tekao po planu i bio prvi iskorak Sber-banke u ovaj dio Europe. Akvizicijom VBI grupe (da-nas Sberbank Europe), Banka je poslovanje proširila na osam CEE zemalja, uključujući Hrvatsku, Sloveniju, Mađarsku, Slovačku, Češku, Srbiju, Bosnu i Hercego-vinu te Ukrajinu, čime je, sukladno strateškim odred-nicama, stvoren temelj za daljnji rast i razvoj Sber-banke kao jedne od najvećih međunarodnih grupacija. Operativno poslovanje razvija se i na austrijskom tr-žištu, gdje smo prije par mjeseci također dobili licencu kao univerzalna banka, a daljnja ekspanzija nastavila se kupnjom turske DenizBanke, kao šeste najveće tur-ske privatne banke.

Što su sve podrazumijevale aktivnosti vezane uz re-branding?Proces rebrandinga službeno je započeo promje-Andrea Kovacs-Wöhry, predsjednica Uprave Sberbank d.d.

Intervju mjeseca

Rusko tržište predstav-lja jedan veliki, za nas u najvećoj mjeri još uvijek neiskorišteni potencijal.

nom imena banke u siječnju ove godine, a obuhvaća dio koji je odrađen u razdoblju do promjene imena iz Volksbank d.d. u Sberbank d.d. i koji je uključivao promjenu sve dokumentacije, promotivnih materijala, aplikacija i slično, do promjene izgleda samih poslov-nica.

Pritom se neke poslovnice preuređuju na postojećim lokacijama, dok druge idu u relokaciju. Dosad smo rebrandirali 90% poslovne mreže, a do kraja godine planiramo završiti rebranding u sve 32 poslovnice u 23 hrvatska grada. Uz to, otvaramo i nove poslovnice, pa smo od nedavno, na primjer, putem mobilne po-slovnice prisutni i u Poreču, gdje dosad nismo imali poslovnicu.

Jedan od ciljeva Sberbanke u Hrvatskoj svakako je i po-jednostaviti poslovanje sa zemljama Zajednice neovi-snih država (CIS) i ruskim tržištem. Kakav je potencijal ruskog tržišta, vezano uz izvozne aktivnosti Hrvatske?Rusko tržište predstavlja jedan veliki, za nas u najve-ćoj mjeri još uvijek neiskorišteni potencijal. Budući da nas kao banku zanima financiranje izvoza, veliku nišu vidimo upravo u financiranju poslovanja na ruskom i tržištu zemalja bivšeg Sovjetskog Saveza, na koju niti jedna bankarska grupacija u Hrvatskoj nije fokusirana.

Rusko je tržište iznimno veliko, a mi klijente može-mo direktno povezati s tamošnjim tvrtkama. Samo u Rusiji Sberbank ima više od milijun korporativnih klijenata. Imaju infrastrukturu vezanu za investicijsko bankarstvo, pa pomoć može doći u vidu znanja kako osnovati tvrtku, kako financirati kapital, kao i u vidu specijalističkih znanja povezivanja i spajanja... Interes u Hrvatskoj u prvom redu postoji kod tvrtaka iz pre-hrambene i farmaceutske industrije, kao i nekih dru-gih industrijsko-proizvodnih grana.

Kakva su dosadašnja iskustava vezana uz financiranje izvoza hrvatskih tvrtaka?Dosadašnja su iskustva vrlo dobra. Već nam se obratio velik broj tvrtaka, od onih srednje veličine pa do najve-ćih hrvatskih tvrtaka, zainteresiran za širenje poslova-nja ili izvoz na rusko, tursko ili tržište ZND-a. Nekima od njih već smo pomogli, s drugima su pregovori u tijeku, a nekolicinu smo povezali s našim ruskim kole-gama ili direktno s ruskim tvrtkama.

U kojoj će mjeri ulazak Hrvatske u EU olakšati moguć-nosti ovakve suradnje?Što se našeg poslovanja tiče, ulazak Republike Hr-vatske u EU vidimo kao priliku za bolje povezivanje s preostalim članicama grupacije na poslovnima zajed-ničkog financiranja, odnosno širenje poslovanja s trži-štima zapadne Europe, dok zahvaljujući našem vlasni-ku imamo priliku proširiti suradnju s ruskim tvrtkama te biti partner klijentima koji posluju na istočnim tr-

žištima.

Koji su Vam segmenti poslovanja najzanimljiviji u Hr-vatskoj? Razvijate li ih podjednako ili u pojedine ula-žete više? Naš je cilj razvijati sva tri segmenta poslovanja kako bismo imali uravnoteženu, dobro izbalansiranu struk-turu portfelja. Poslovanje s korporativnim sektorom koje se temelji na povezivanju s Rusijom, zemljama ZND-a i Turskom vjerojatno je bilo najlakše prvotno razviti s obzirom na našeg novog vlasnika i mogućno-sti koje on nudi. Mnoge europske tvrtke žele poslovati u zemljama ZND-a i Rusiji, a drugih ruskih banaka na tržištu nema.

Naravno, želimo razviti i poslovanje s malim i sred-njim poduzetnicima te građanstvom, gdje smo i dosad bili dosta uspješni. Ulažemo u inovativnu tehnologiju, dio čega je već vidljiv u našim preuređenim poslovni-cama, a naša SME strategija pozicionirana je kao ‘one-stop shop’, da klijent na jednom mjestu dobije sve us-luge, uključujući i nebankarske. Segmenti koji su nam trenutačno najzanimljiviji su proizvodnja i izvoznici, između ostaloga i zbog toga što su oni iznimno važni za razvoj hrvatskog gospodarstva.

Naglašavate kako prvenstveno radite na razvijanju po-slovanja s korporativnim sektorom. Jeste li zadovoljni dosadašnjim poslovanjem s korporativnim klijentima?Zadovoljni smo rezultatima u ovoj godini jer smo po-pratili sve važnije dealove na hrvatskom tržištu u kor-porativnom sektoru, akvirirali nove klijente, financirali državu i javna poduzeća, a po prvi put smo sudjelovali i kao suaranžer u izdavanju hrvatskih državnih obve-znica.

U prvih devet mjeseci ostvarili smo rast od gotovo 20% u segmentu poslovanja s korporativnim klijen-tima, a vjerujemo da će do konca godine taj rast biti još značajniji.

Radite li na razvoju novih oblika prodajnih kanala?Da, kontinuirano radimo na razvoju novih oblika pro-dajnih kanala, i to ne samo novih poslovnica, a razvija-mo i digitalne kanale.

Što od Sberbanke mogu u skorijoj budućnosti očekiva-ti hrvatski poduzetnici? Pripremate li za njih posebne pogodnosti i ponude?U posljednje četiri godine recesije bilo je malo investi-cija, no uskoro će tvrtke krenuti u novi val investicija i tu će trebati najveću podršku banaka. Planiramo, osim HBOR-a, proširiti suradnju s europskim razvojnim bankama i njihovim programima, što je usko povezano i s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Klijentima i dalje namjeravamo nuditi proizvode krojene u skladu s njihovim željama i mogućnostima te im istovreme-


Domaća ekonomija u velikoj mjeri ovisi o

kretanjima u razvijeni-jim europskim ekono-mijama, a one su već krajem prošle godine, uz nekoliko izuzetaka, krenule s oporavkom.

no ponuditi i neke dodatne funkcionalnosti i usluge koje dosad nismo imali u ponudi, a namjeravamo se dodatno usredotočiti i na trade finance, odnosno fi-nanciranje izvoza. Uz to, zahvaljujući našem vlasniku, klijentima smo u mogućnosti ponuditi i širok spektar usluga investicijskog bankarstva, u prvom redu putem Sberbank Corporate i Investment Bankinga (CIB), koji nudi uslugu high-end financijskog savjetovanja i niz investicijskih proizvoda i usluga, uključujući struktu-rirane proizvode, tržište vlasničkih vrijednosnih papi-ra (ECM), aranžiranje dužničkih vrijednosnih papira (DCM), spajanja i preuzimanja te operacije na finan-cijskim tržištima, što svakako predstavlja još jednu do-datnu vrijednost za naše klijente.

Prema Vašem mišljenju, kada bi hrvatsko gospodar-stvo moglo osjetno krenuti uzlazno?To je dosta teško prognozirati, no mislim da se prve naznake da recesija u Hrvatskoj popušta već lagano počinju nazirati, iako gospodarski rast ne očekujem prije drugog dijela 2014. godine, odnosno u 2015. godi-

ni. Domaća ekonomija u velikoj mjeri ovisi o kretanji-ma u razvijenijim europskim ekonomijama, a one su već krajem prošle godine, uz nekoliko izuzetaka, kre-nule s oporavkom. Očekujem i veći priljev sredstava iz EU fondova koje je potrebno mudro usmjeriti i koji bi mogao biti pokretač razvoja određenih grana privrede ili čitavih regija RH, što bi u konačnici moglo stvarati i nova radna mjesta. Naravno, uz sve to potrebno je na-staviti provoditi strukturne reforme te reforme javnih financija.

Planirate li otvaranje novih poslovnica do kraja godi-ne? Nedavno smo otvorili novu poslovnicu u Poreču, gdje dosad nismo bili prisutni, a do kraja ove, odnosno po-četkom iduće godine planiramo i nekoliko otvorenja rebrandiranih poslovnica na novim lokacijama.

Koji su dugoročni planovi i ciljevi Sberbanke u Hrvat-skoj? Budućnost bankarskog poslovanja u velikoj mjeri ovisi o trendovima u razvoju novih tehnologija, ali i određe-nim promjenama u navikama korisnika, koji su puno aktivniji i informiraniji no prethodnih godina. Stoga smatram da će se bankarski biznis nastaviti razvijati, usluge će morati biti lakše i brže dostupne korisnici-ma, primjerice putem 24/7 alternativnih prodajnih ka-nala, mobilnog i Internet bankarstva, društvenih me-dija... S druge strane, veću će važnost imati i osobno savjetovanje, posebno kad se radi o složenim uslugama ili poslovima.

Mi namjeravamo iskoristiti sve mogućnosti koje nam nudi naš novi vlasnik, bilo da se radi o uvođenju novih aplikacija, ulaganju u ljudske potencijale ili uvođenju novih, inovativnih usluga. Ujedno ćemo u najvećoj mogućoj mjeri nastojati dati podršku razvoju hrvatske privrede, a kao našu komparativnu prednost istaknula bih to da imamo potencijal i namjeru kreditirati i ula-gati u tržište, što je u ovim vremenima najvažnije. Iza nas je kapitalno snažan vlasnik, a privredi treba netko tko je spreman financirati nove investicije.

Želja nam je usmjeriti se na trade finance poslove, fi-nanciranje izvoza i uvoza i tu će se uskoro vidjeti novi proizvodi i usluge savjetovanja. No, zanima nas i in-vesticijsko bankarstvo. Također namjeravamo razvijati most ka istočnim tržištima, povezivati se s ostalim pri-padnicima grupacije na zajedničkim poslovima financi-ranja, privlačiti strane investicije u Hrvatsku i poticati postojeće investitore u zemlji na daljnja ulaganja.

Dugoročni cilj svakako su nam daljnji rast i razvoj, s ambicijom da se u idućih nekoliko godina pozicioni-ramo kao jedna od vodećih banaka na tržištu, odnosno među top tri-četiri banke, što dakako implicira i zna-čajno povećanje tržišnog udjela.

Intervju mjeseca Tema broja

PoduzetničkezoneU srpnju ove godine konačno je objavljen dugoočekivani Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture, kojim je uveden red u osnivanje poduzetničkih zona i dodjelu financijskih sredstava. Također, uspostavom Jedinstvenog registra poduzetničke infra-strukture konačno će se demistificirati broj poduzetničkih zona.

Pripremila: Aleksandra Zrinušić


Početkom rujna ministar Gordan Maras predstavio je rezultate Poduzetničkog impulsa za poduzetničke zone, te potpisao ugovore o nepovratnim potporama vrijednim 10 milijuna kuna s pet županija i gradova. Ukupna vrijednost projekta je 34 milijuna kuna, a pot-pore su dodijeljene za ukupno 9 projekata.

Maras vjeruje da će s državnim sredstvima od desetak milijuna do kraja projekta biti otvoreno 1.600 novih radnih mjesta uz 90 novih poduzetnika koji će raditi u tim zonama.

Zakon o unapređenju poduzetničke infrastruktureU srpnju ove godine konačno je objavljen dugoočeki-vani Zakon o unapređenju poduzetničke infrastruktu-re.

-Iako smo ovakav Zakon trebali imati još prije desetak godina, kada je priča o poduzetničkim zonama bila u punom jeku, nikad nije kasno postaviti kvalitetne te-melje za daljnji razvoj. Jedan od elemenata novog Za-kona je i uvođenje Jedinstvenog registra poduzetničke infrastrukture, čime se stvara prva sveobuhvatna baza informacija. Bilo je nekoliko pokušaja realizacije ova-kve ideje u prošlosti koji nisu dali očekivane rezultate. U današnjem, brzom i modernom svijetu, kvalitetna informacija izuzetno je važna, pa bi ovaj registar uz pretpostavku da kvalitetno obradi sve relevantne po-datke mogao služiti kao dobar alat u privlačenju novih investitora – mišljenja je Filip Ćurko, univ.spec.oec., konzultant za lokalni ekonomski razvoj.

-Ovim Zakonom uveden je red što se tiče osnivanja poduzetničkih zona i dodjele financijskih sredstava. Zakon trenutno niti nama ne ide na ruku, međutim, mi smo jako blizu ispunjenja uvjeta kojim ulazimo u mogućnost natječaja za proširenje zona i za dodjelu sredstava, zbog čega smo jako ponosni. Uvjet je popu-njenost aktivnih zona iznad 66% ukupne površine – rekao je Matija Mustač, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i razvoj Grada Virovitice.

-Zakon o unapređenju poduzetničke infrastrukture akt je koji je Hrvatska trebala imati odavno! Zašto? Prvenstveno, uspostavom Jedinstvenog registra po-duzetničke infrastrukture konačno će se (valjda) de-mistificirati broj poduzetničkih zona u RH. Barata se podatkom o 400-tinjak poduzetničkih zona, a valja istaknuti da je stanoviti broj njih samo imaginaran. U takvoj situaciji sredstva potpore (s više razina ) davana su po principu ‘svima pomalo’ (nekima moguće i neo-pravdano?), čime je bilo onemogućeno sufinanciranje značajnijih infrastrukturnih projekata u onim zonama koje su stvarne i u kojima se odvija stvarna gospodar-ska aktivnost – smatra Zdravko Režek, mag.ing.mech, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Grada Ja-strebarskog.

Zakon o unapređenju poduzetničke infra-strukture akt je koji je Hrvatska trebala

imati odavno.

Tema broja

Vrste i kategorije poduzetničkih zonaOvim Zakonom poduzetničke zone definiraju se pre-ma trima osnovnim kriterijima:

I. veličini ukupne površine poduzetničke zone:1. mikro zone – veličine ukupne površine do 10 ha2. male zone – veličine ukupne površine od 10 do 50

ha3. srednje zone – veličine ukupne površine od 50 do

100 ha4. velike zone – veličine ukupne površine veće od 100

ha.

II. tipu aktivnosti unutar poduzetničke zone:1. proizvodno-prerađivačke zone – u kojima pretežiti

broj korisnika zone obavlja proizvodno-prerađivačke poduzetničke aktivnosti, odnosno u kojima pretežiti dio raspoložive površine zone zauzimaju poduzetni-ci koji obavljaju proizvodno-prerađivačku poduzet-ničku aktivnost,

2. logističko-distribucijske zone – u kojima pretežiti broj korisnika zone obavlja logističko-distribucijske aktivnosti (distributivni centri, veletrgovina, skla-dištenje i transport, logističko servisni centri i dr.), odnosno u kojima pretežiti dio raspoložive površine zone zauzimaju poduzetnici koji obavljaju logistič-ko-distribucijske aktivnosti,

3. uslužno-mješovite zone – u kojima pretežiti broj korisnika zone obavlja uslužne aktivnosti, servisne aktivnosti, aktivnosti poslovne podrške i druge po-duzetničke aktivnosti, odnosno u kojima pretežiti dio raspoložive površine zone zauzimaju poduzetni-ci koji obavljaju uslužne aktivnosti, servisne aktiv-nosti, aktivnosti poslovne podrške i druge poduzet-ničke aktivnosti.

III. intenzitetu aktivacije raspoložive površine poduzet-ničke zone:1. neaktivne poduzetničke zone – u kojima stupanj

aktivacije (popunjenost aktivnim poduzetnicima) raspoložive površine zone iznosi 0% (0 ha aktivira-ne površine poduzetničke zone), nakon isteka prve godine od osnivanja poduzetničke zone,

2. zone u inicijalnoj aktivaciji – u kojima stupanj akti-vacije zone iznosi < 33% raspoložive površine zone, izraženo u hektarima površine poduzetničke zone,

3. srednje aktivne zone – u kojima stupanj aktivacije zone iznosi od 33% < 66% raspoložive površine zone, izraženo u hektarima površine poduzetničke zone,

4. potpuno aktivne zone – u kojima stupanj aktivacije zone iznosi ≥ 66% raspoložive površine zone, izra-ženo u hektarima površine poduzetničke zone.

-U našim poduzetničkim zonama najzastupljenije su proizvodne djelatnosti, oko 55% investitora bavi se proizvodnjom, slijedi uslužna pa skladišna djelatnost,

Tema broja

Kakva je budućnost poduzetničkih zona u Hrvatskoj nakon ulaska u EU?

tek mali postotak trgovačka djelatnost, a razlog tome je Program koji potiče razvoj proizvodnje. Iskoristivost aktivnih zona je oko 56,4% - navodi Mustač.Režek s druge strane dodaje kako će uspostavom regi-stra biti evidentirani podatci o pojedinoj zoni, tako da neće trebati svaki put prilikom traženja sredstava pot-pore dokazivati da zona postoji, da je definirana pro-stornim i drugim planovima, da ima toliku površinu i sl. Inače, takvi su podatci u nadležna ministarstva u proteklim godinama poslani bezbroj puta, ali nisu ni-kad kao takvi obrađeni.

Gospodarska zona Jalševac zauzima jedan od gos-podarski najatraktivnijih prostora u Hrvatskoj, te je jedna od najvećih poduzetničkih zona u Hrvatskoj. Sukladno člancima 6., 7., 8. i 9. predmetnog Zakona i važećem UPU-u zone Jalševac iz 2007. godine, Gospo-darsku (Poduzetničku) zonu Jalševac možemo opisati na sljedeći način: -velika zona - površina: 333 ha (268 ha gospodarska namjena; 65 ha infrastruktura)-djelatnosti - tihe i čiste: prostori u kojima se obavlja-ju intelektualne usluge, uslužne trgovačke djelatnosti, manji proizvodni pogoni kod kojih se ne javlja buka, zagađenje i sl., ugostiteljski sadržaji-bučne i potencijalno opasne: manji proizvodni pogo-ni, automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, kovačnice, stolarije i sl., logističko-distributivna djelat-nost.-Intenzitet aktivacije: srednje aktivna zona.

Prema riječima voditelja razvoja i marketinga mr.sc. Ivana Biskupića, Industrijska zona Bakar (Kukuljano-vo) je prema izgrađenoj infrastrukturi, broju poslov-nih subjekata i radnika u istim, najrazvijenija poslovna zona u Hrvatskoj. -Razvojna strategija Industrijske zone Bakar (Kuku-ljanovo) određena je strateškim dokumentima Grada Bakra. Tu prije svega mislimo na Prostorni plan Gra-da Bakra, Plan ukupnog razvoja (PUR) i Urbanistički plan, kao osnovni prostorno-planski dokument koji definira cjelokupno područje zone. Sukladno navede-nim dokumentima, rade se petogodišnji planovi dalj-njeg razvoja zone, a na godišnjoj razini definiraju se područja daljnjeg širenja zone, tj. postupnog stavljanja u funkciju preostalog dijela zone, koji do sada nije ur-baniziran. Navedene aktivnosti podrazumijevaju In-dustrijsku zonu Bakar na Kukuljanovu, prepoznatu od domaćih i stranih investitora kao izvrsnu i pogodnu stratešku poziciju za poslovanje – kaže Biskupić.

Privlačenje investicija/investitoraTemeljna je aktivnost Grada Bakra i Industrijske zone d.o.o., kao društva zaduženog za daljnji razvoj zone, planiranje, projektiranje i izgradnja građevinskih pla-toa opremljenih s kompletnom komunalnom infra-strukturom. Po okončanju određenog projekta, potpu-

no izgrađeni i komunalno opremljeni plato, kao gotov proizvod nude na tržištu.

-Objava javnog natječaja u medijima i na našim web stranicama samo je početna formalna aktivnost u cilju privlačenja investitora. Slijede mnogobrojni telefonski pozivi i elektronička pošta (svi poslovni subjekti zone i njihovi partneri, potencijalni investitori koji su se obratili pismom namjere, velik broj trgovačkih društa-va, agencije za promet nekretnina, banke, ministarstva, agencije, veleposlanstva i konzularna predstavniš-tva,…). Oglašavanje u ostalim poslovnim časopisima, sudjelovanje na seminarima, sajmovima i drugim ma-nifestacijama također predstavljaju važnu aktivnost, jer se često direktnim kontaktima zna ostvariti kvali-tetan kontakt s ulagačima. Treba naglasiti da posjedu-jemo i kvalitetan promidžbeni materijal (brošura, film, fotografije i dr.) koji distribuiramo svim potencijalno zanimljivim institucijama i gospodarstvenicima - iz-dvaja Ivan Biskupić.Kako Mustač kaže, Program olakšica i poticaja razvoja gospodarstva Grada Virovitice predstavlja nacrt po-ticanja razvoja gospodarstva putem kojih su opisani nezavisni programi poticanja, njihova svrha, potrebne aktivnosti i očekivani učinak.

Provedbom ovog Programa Grad Virovitica želi pota-knuti i dati sljedeće:• poticaj poduzetnicima za ulazak u gospodarsku zonu

putem kupnje kompletno opremljenog građevinskog zemljišta uz povlaštene cijene zemljišta po m² za po-duzetnike koji zadovoljavaju posebne kriterije (1kn/m²),

• poticaj poduzetnicima za ulazak u gospodarsku zonu putem mogućnosti oslobađanja plaćanja komunal-nog doprinosa, plaćanja komunalnog doprinosa po povlaštenim cijenama i obročno plaćanje komunal-nog doprinosa, rok otplate: godina dana,

• poticaj poduzetnicima za ulazak u gospodarsku zonu putem oslobođenja plaćanja komunalne naknade za prvu godinu poslovanja i dijela komunalne naknade za drugu godinu poslovanja za poduzetnike koji za-dovoljavaju posebne kriterije,

Sustav potpora za poduzetničke zone

Sukladno novom Zakonu o unapređenju poduzetničke infrastrukture, sustav potpora za poduzetničke zone čine tri vrste potpora:

1. infrastrukturne potpore – potpore za izgradnju energetske, komunalne, prometne i komunikacijske infrastrukture u poduzetničkoj zoni,

2. potpore za jačanje konkurentnosti – potpore za izlazak na nova, međunarodna tr-žišta i ciljano privlačenje potencijalnih investitora – korisnika poduzetničke zone

3. potpore za jačanje poduzetničkih kompetencija – potpore za edukaciju i unapređe-nje poduzetničkih vještina.


Još je velik dio znanstvene zajednice

nezainteresiran za ozbiljniju suradnju s

gospodarstvom.

• poticaj poduzetnicima i obrtnicima Grada Virovitice putem stručne potpore u realizaciji programa poti-canja financiranih iz državnog i županijskog prora-čuna.

Suradnja znanstvenika i gospodarstvenika u znanstve-no-tehnološkim parkovima Znanstveno-tehnologijski park Sveučilišta u Rijeci Step Ri, najbolja hrvatska poduzetnička potporna in-stitucija u 2012., nastoji biti mjesto povezivanja po-slovne i znanstvene zajednice kako bi, s jedne strane, olakšao primjenu i komercijalizaciju znanja, tehnolo-gija i opreme koje postoje na Sveučilištu, ali i u po-duzećima ubrzao proces unapređivanja poslovanja sa znanjima koja postoje u znanstvenoj zajednici. -Kontinuirano radimo s poduzetnicima-početnici-ma kroz program inkubiranja poslovanja, projektom PROTOS savjetujemo proizvodna poduzeća kako ra-zviti usluge na temelju postojećih proizvoda te tako unaprijediti ponudu i stvoriti nove izvore prihoda. Ove jeseni počinjemo s još dva programa: Scale-up akceleratorom, koji je namijenjen malim ambicioznim poduzećima koja žele svoje poslovanje dići na višu razinu (broj zaposlenih, nova tržišta, više prihoda) te Tvornicom inovacija, kojom želimo poduzećima olak-šati stvaranje i komercijalizaciju inovacija kroz pri-mjenu vodećih svjetskih postupaka razvoja proizvoda i usluga. U pripremi je i program poticanja izvoza ko-jim želimo podržati poduzeća koja žele izvoziti tako što ćemo ih savjetovati kod pokretanja izvoza, ali i osi-gurati podršku mentora iz poduzeća koja već izvoze i susreli su se s istim problemima te ih uspješno rije-šili – kaže Boris Golob, direktor Step Ri-ja, te dodaje kako ne mogu biti zadovoljni ostvarenim rezultatima na području transfera tehnologije i komercijalizacije inovacija jer su uspjesi i dalje iznimka, a ne pravilo. Još je velik dio znanstvene zajednice nezainteresiran za ozbiljniju suradnju s gospodarstvom, a sama poduzeća u prosjeku su nesklona ulaganju u znanje i nove teh-nologije. Postoje dobri primjeri kao mogući uzor, no

univerzalnih recepata nema te je stoga još jako dalek put pred nama ako želimo postati regija visokih tehno-logija i pune zaposlenosti, zaključuje Golob.

Slobodne zone - promjene u poslovanju nakon ulaska u EUNovim Zakonom o PDV-u koji je usklađen s pravnom stečevinom EU slobodne zone uključene su u područ-je RH u fiskalnom smislu, pa su plaćanja PDV-a sada oslobođene isporuke dobara koje se u skladu s carin-skim propisima unose i smještaju u slobodnu zonu, kao i usluge povezane s predmetnim isporukama do-bara u međunarodnoj trgovini, kaže Dubravka Maras, predsjednica Udruge “Hrvatske slobodne zone”.

Koncesiju za slobodnu zonu posjeduje i Industrijska zona Bakar d.o.o.-Treba naglasiti da se danom pristupanja RH Europ-skoj uniji slobodne zone uključuju u fiskalnom smislu u teritorij RH te da se predmetna zakonska regulativa od 01.07.2013. dosta promijenila. Na isporuke dobara i usluga u slobodne zone primjenjivat će se iste odred-be Zakona koje se odnose na poslovanje drugih pore-znih obveznika u tuzemstvu s tuzemnim poreznim obveznicima, poreznim obveznicima iz drugih država članica EU ili iz trećih zemalja. Ako porezni obveznik iz druge države članice ili tuzemni porezni obveznik nabavlja dobra koje će smjestiti u slobodnu zonu radi izvoza izvan EU, ta dobra bit će oslobođena od plaća-nja PDV-a. Naše društvo je član Udruge ‘Hrvatske slo-bodne zone’ te će svakom potencijalnom koncesionaru slobodne zone dati egzaktan odgovor na svako pitanje vezano za poslovanje u režimu slobodne zone – zaklju-čuje Biskupić.

Aktivnosti udruge ‘Hrvatske slobodne zone’ Primarni cilj Udruge je, prema riječima predsjedni-ce mr.sc. Dubravke Maras, nastaviti s kompetentnim djelovanjem na unapređenju rada slobodnih zona, te daljnjem poticanju njihovog razvoja, što uz redovne aktivnosti koje Udruga kontinuirano provodi od svog osnutka uključuje i realizaciju različitih inicijativa kroz suradnju s nadležnim institucijama, korisnicima, te širom zajednicom, kao i međunarodnim organizaci-jama, institucijama i udruženjima.

Plan aktivnosti za 2013. godinu obuhvaća sljedeće:• rješavanje otvorenih carinskih i poreznih pitanja,• reguliranje statusa slobodnih zona,• revizija koncesijskih naknada za slobodne zone,• aktivno sudjelovanje u pripremi izmjena i dopuna

Zakona o slobodnim zonama,• unapređenje područja slobodnih zona – EU projekti,

strategija Vlade RH i/ili samostalno,• sagledavanje specifičnosti lučkih slobodnih zona,• stručna pomoć i savjetovanje po zahtjevu člana na

izradi i poboljšanju internih akata i organizacije rada

Budućnost poduzetničkih zona

Kakva je budućnost poduzetničkih zona u Hrvatskoj nakon ulaska u EU? Hoće li to utjecati na iskoristivost pojedinih zona, koje se do sada nisu pokazale ‘isplativima’?-Od trenutka kada su poslovne zone bile samo ideja do danas kada ih funkcionira više od 350 u cijeloj Hrvatskoj, naučilo se mnogo toga. Ipak, stječe se dojam da se najviše truda i interesa polagalo u samo osnivanje i uspostavu poslovnih zona, dok je onaj drugi dio upravljanja poslovnim zonama ostao zanemaren.

U svijetu je posao upravljanja poslovnim zonama prepušten specijaliziranim tvrtka-ma koje se brinu o razvoju i daljnjem privlačenju investitora, iskorištavanju financij-skih fondova, razvoju poduzetničkih kao i ljudskih kapaciteta itd. Koncept triple helix je u svijetu pokazao dobre rezultate kod ovakvih projekata pa vjerujem da je kombi-nacija javnog, znanstvenog i poslovnog sektora kod upravljanja poslovnim zonama optimalno rješenje da se poveća iskoristivost poslovnih zona u RH – smatra Ćurko.

Tema broja Tema broja


Tema broja

Gospodarske mogućnosti Grada Virovitice –

poduzetničke zone

Virovitica je grad duge povijesti, s 21.291 stanovnikom (od toga 9.177 radno aktivno), i središte je Virovitičko-podravske županije. U grad Viroviticu gravitira oko 56.000 stanovnika iz okolnih općina koje su spojene s gradom, dok radna snaga gravitira s područja od oko 100.000 stanovnika. U prioritetnim ciljevima razvoja gospodarstva u Gradu Virovitici je program izgradnje poduzetničkih zona, što ima stalnu potporu Vlade RH, trenutno kroz Ministarstvo poduzetništva i obrta. Grad Virovitica ima šest aktivnih poduzetničkih zona, od kojih su četiri opremljene potpunom komunalnom infrastrukturom, te nude oko 40 ha opremljenog zemljišta spremnog za buduće ula-gače. U proširenju je i najveća poduzetnička zona, koja se sa sadašnjih 65 ha širi na ukupno 350 ha i bit će namijenjena velikim investitorima.

Poznato je da bez potpore lokalne zajednice nema razvoja gospodarstva. Upravo je zato Grad Virovitica usvojio Program olakšica i poticaja razvoja gospodarstva Grada Virovitice, kojim se osiguravaju brojne pomoći i olakšice investitorima koji će svoje buduće investicije razvijati na području grada. Tako su u poduzetničkim zonama ci-jene zemljišta vrlo poticajne i kreću se od 1 kn/m2, osobito za proizvodne djelatnosti. Grad omogućava i oslobađanje plaćanja komunalnog doprinosa za proizvodne dje-latnosti koje zapošljavaju veći broj osoba, kao i oslobađanje komunalne naknade za nove tvrtke kroz prve dvije godine poslovanja. Stručne službe Grada Virovitice prate svakog investitora od njegove ideje do realizacije projekta kroz pomoć oko rješavanja svih administrativnih zapreka i iznalaženja dozvola, što stvara dobru poduzetničku klimu. Stoga pozivaju sve ulagače da se jave u Grad Viroviticu, koji je otvoren i pristu-pačan za sve poduzetnike i realizaciju njihovih poslovnih ideja.

Shopping City Zagreb

Ukupna površina: 1.033.857 m², od toga 25 ha zauzima trgovački centar WestgateInfrastruktura: vodoopskrbni sustav, visokonaponska mreža, opskr-ba plinom, suvremena TT mreža, kanalizacijski sustav, cestovne pro-metnice, javna rasvjeta, direktan prilaz državnoj cesti D1 i autocesti A2, parkirališta, benzinska crpkaNamjena: poslovni, trgovački, uslužni, zabavni, sportski i uredski sadržaji, proizvodnja bez negativnog utjecaja na okoliš i logistika, komunalno-servisni te prateći skladišni prostori, poslovni hoteliCijena zemljišta: cijena parcela od 4.000-100.000 m² ovisi o namje-ni i veličini zemljištaOstale pogodnosti za investitore: osim kupnje postoji i mogućnost zakupa zemljišta; Grad Zaprešić nudi popust od 15% na komunalne doprinose u slučaju jednokratne uplate

Shopping City Zagreb d.o.o.Zapresićka 2, Jablanovec10298 Donja BistraTel: +385 1 555 33 [email protected]

u pojedinoj slobodnoj zoni, te tekućih operativnih pitanja i rješenja,

• zastupanje interesa i pomoć pojedinim članovima Udruge u svrhu rješavanja specifičnih problema u operativnom radu (carinski nadzor, platni promet, porezi, pravni savjeti i sl.),

• aktivno praćenje područja poticanja ulaganja, pred-laganje rješenja i poboljšanja,

• nastavak komunikacijskih aktivnosti s partnerskim institucijama (MINPO, MINGO, MFIN, MPPI, MVEP, Uredi Vlade i Predsjednika RH, HGK i dr.),

• organizacija stručnih radionica u suradnji s MIN-PO i MINGO (Carinski nadzor i platni promet u slobodnim zonama; Atraktivnost slobodnih zona i njihova pozicija u gospodarstvu RH; Lučke slobodne zone – logistički centri),

• afirmacija i promocija instituta slobodne zone u jav-nosti i medijima (promidžbeni materijali, službena mrežna stranica i sl.),

• suradnja sa slobodnim zonama u i izvan EU (organi-zacija studijskog putovanja).

Rezultati ‘Poduzetničkog impulsa’ 2013.Poduzetnički impuls, program subvencija za malo i srednje poduzetništvo, udvostručilo je poticaje za male poduzetnike, a natječaji za nepovratna sredstva krenuli su u veljači. Ukupni iznos poticaja dvostruko je veći od lanjskog i pretpostavlja dodjelu sredstava od 730,6 mi-lijuna kuna. Ministarstvo poduzetništva i obrta dodije-lilo je 29 bespovratnih potpora razvojnim agencijama i poduzetničkim centrima za pružanje stručne i savjeto-davne pomoći poduzetnicima, edukaciju poduzetnika, izradu projekata povezivanja malih i srednjih poduzet-nika, izradu projekata privlačenja investitora, marke-tinške aktivnosti i izradu projekata za visoko tehnološ-ki napredna i inovativna poduzeća u ukupnom iznosu od 3.194.693,05 kune. Na natječaj zatvoren 23. kolovoza pristigle su 43 pri-jave, a pozitivno ih je ocijenjeno 29. Prosječni iznos dodijeljenih potpora je oko 110 tisuća kuna – najniži je oko 75 tisuća kuna, a najviši je 150 tisuća kuna. Realizacijom tih projekata ukupne vrijednosti 4,6 mi-lijuna kuna bit će pružene stručne i savjetodavne uslu-ge za 35 tisuća poduzetnika, 2.200 poduzetnika bit će educirano, izrađeno će biti 400 investicijskih studija, osnovat će se 3 klastera i provest će se 50 promotivnih kampanja za privlačenje investitora. Ugovori su potpi-sani sa 17 razvojnih agencija i poduzetničkih centara koje su dobile sredstva iz Poduzetničkog impulsa.

Uloga investicija kao generatora budućeg ekonomskog rasta dovedena u pitanje?Iskustvo nepovoljnog utjecaja globalne ekonomske krize na strane direktne investicije (FDI) i slabi izgledi za njihov oporavak u srednjem roku doveli su u pita-nje prevladavajući koncept gospodarskog rasta u istoč-noj Europi, konstatira dr. sc. Dražen Derado u analizi

Tema broja

Poduzetnička zona Gornji Čret

Ukupna površina: 45 haInfrastruktura: struja, voda, kanalizacija, cesta, javna rasvjetaProfil tvrtaka: proizvodno-poslovna i uslužna namjenaCijena zemljišta: 60 kn/m2; građevinsko zemljište moći će se dati na korištenje poduzetnicima putem davanja prava građenja na rok od 25 godina, početna cijena za ostvarivanje prava građenja iznosi 0,25 kn po m2 mjesečnoOstale pogodnosti za investitore: oslobađanje plaćanja poreza na tvrtku dvije godine; oslobađanje plaćanja komunalne naknade prve godine i umanjenje još tri godine; oslobađanje plaćanja dijela komu-nalnog doprinosa (1001-5500 m3 za 50%, 5001-10000 m3 za 70%, 10001 m3 i više za 90% i dodatnih 10% u zoni)

Grad KriževciI.Z. Dijankovečkog 1248260 KriževciTel: +385 48 628 943Fax: +385 48 681 207E-mail: [email protected]: www.krizevci.hr

o determinantama stranih direktnih investicija u tran-zicijskim zemljama objavljenoj u časopisu Financial Theory and Practice Instituta za javne financije (IJF), a kako prenosi Banka.hr. Derado navodi kako je dosadaš-nji rast uključivao tržišnu ekspanziju putem ekonom-ske integracije, rasta vanjskog duga i inozemnih ulaga-nja vezanih uz privatizacijske projekte. S obzirom na promjene u svjetskim tijekovima stranih investicija i traženju novih ulagačkih mogućnosti, uloga investicija kao generatora budućeg ekonomskog rasta može biti dovedena u pitanje. Nakon snažnog rasta tijekom dru-ge polovice 1990-ih, inozemna ulaganja u Hrvatsku ušla su u razdoblje stabilnog rasta s godišnjim prilje-vima od približno 1 mlrd. dolara. Nakon 2005., priljev FDI u Hrvatsku je snažno rastao i dostigao vrhunac 2008., s nešto više od 4 mlrd. dolara. Kao posljedica krize, dolazne investicije u Hrvatsku su prepolovlje-ne (2009.), što je u nastavku dovelo do snažnog pada na svega 400 mil. dolara u 2010. i tek blagog oporavka od 1,5 mlrd dolara u 2011. S obzirom na tip dolaznih ulaganja, u većini analiziranih zemalja, uključujući i Hrvatsku, dominiraju vlasnička ulaganja, dok se zna-čajniji iznosi zadržanih zarada javljaju samo u Češkoj, Estoniji, Litvi i Slovačkoj.

Do početka 2012. Hrvatska je ostvarila većinu inoze-mnih ulaganja u sektor usluga (68,4%), pri čemu se

najviše ističu financijsko posredovanje (34%) i trgovi-na (13,7%), nakon kojih slijede ulaganja u nekretnine (10%), transport, skladištenje i komunikacije (8,6%) te turizam (2,1%). Prema analizi, veličina tržišta, trgo-vinska otvorenost i zemljopisna blizina zemalja imale su snažni utjecaj na bilateralne tijekove direktnih stra-nih investicija. Tako su početne tranzicijske godine uči-nili veličinu domaćeg tržišta, međunarodne trgovinske odnose i mogućnosti sudjelovanja u privatizacijskim projektima, glavnim čimbenicima u privlačenju FDI-a. Ugovorni odnosi s EU-om pokazali su se relevantnim, te su pomogli naprednim tranzicijskim zemljama da privuku dodatna ulaganja. S obzirom na to, pokazalo se da su investicije ostvarene tijekom 1990-ih i dalje bile u naravi horizontalnog tipa u potrazi za širenjem na nova tržišta. Procijenjene vrijednosti potencijalnih FDI u Hrvatskoj otkrivaju da se daljnji porast dolaznih FDI može ostvariti samo putem ostvarivanja daljnjeg ekonomskog rasta i rastuće trgovinske otvorenosti, stoga bi napori na polju ekonomske politike trebali biti usmjereni na stvaranje uvjeta za održivi ekonomski rast, čime bi se smanjio razvojni jaz prema potencijal-nim zemljama porijekla FDI, zaključuje Derado.

Na sljedećim stranicama možete pogledati informacije i pogodnosti koje nude poduzetničke zone otvorene za privlačenje potencijalnih ulagača.

Poduzetnički impuls, program subvencija za malo i srednje podu-zetništvo, udvostručio je poticaje za male poduzetnike, a natječaji za nepovratna sredstva krenuli su u veljači.


Poduzetnička zona Grabi

Ukupna površina: 96 haInfrastruktura: struja, voda, kanalizacija, telekomunikacije, promet-nice, javna rasvjeta; 14 poduzetnika aktivno radi u zoni, 5 poduzetni-ka u visokoj fazi pripreme projekta; u tijeku je proširenje zoneLokacija: 10 km od grada Zadra, 13 km od luke Gaženica i željeznice, 9 km od zračne luke Zemunik, 5 km od autoputa A1Profil tvrtaka: pretežito proizvodne, nema ograničenja Cijena zemljišta: 7 - 12 €/m²Ostale pogodnosti za investitore: komunalni doprinos 5 kn/m³, niska komunalna naknada te oslobođenje prve dvije godine

Općina Poličnik Poličnik bb, 23241 PoličnikTel: +385 23 354 004Fax: +385 23 354 005E-mail:[email protected]: www.opcina-policnik.hr

Gospodarska zona Kukuzovac

Ukupna površina: 157 haInfrastruktura: struja, voda, kanalizacija, telekomunikacije, ceste s rasvjetom, nogostupima i parkingom; zona je podijeljena u tri faze izgradnje, a prva faza od 60 ha je u potpunosti infrastrukturno opremljena, površine je moguće organizirati za gradnju pogona i brojnih pratećih sadržajaProfil tvrtaka: zona je uglavnom proizvodnog karaktera kao i po-duzetnici u njojCijena zemljišta: 35 kn/m²Ostale pogodnosti za investitore: oslobađanje od komunalnog do-prinosa za proizvodne tvrtke u visini od 70% te oslobađanje od ko-munalne naknade u prvih pet godina poslovanja; zona se nalazi na području koje ima status slobodne carinske zone i status brdsko-pla-ninskog područja čime su definirane zakonske povlastice i poticaji

Gospodarska zona Kukuzovac Banski prolaz 1, 21230 SinjTel: +385 21 821 880Fax: +385 21 822 313Mob: +385 99 215 41 99E-mail: [email protected]: www.gzk.hr

Tema broja

Industrijska zona Bakar

Ukupna površina: 500 ha - 200 ha slobodnoInfrastruktura: potpuno komunalno opremljeno zemljište, 5 km željezničkog kolosijeka, 12 km prometnica, vodoopskrbni sustav za sanitarne i protupožarne potrebe, kanalizacijski sustav, visokona-ponska mreža, opskrba plinom, suvremena TK mreža, javna rasvje-ta, blizina Luke Bakar i Luke Rijeka, priključak na autocestu Rijeka-Zagreb, Zračna luka Rijeka /Krk/ 20 km od zoneCijena zemljišta: 70-80 €/m² Ostale pogodnosti za investitore: mogućnost otkupa ili osnivanja prava građenja, otplata na rate, mogućnost poslovanja u režimu slobodne zone, olakšice pri plaćanju komunalnog doprinosa i komunalne naknade za proizvodne djelatnosti, državni poticaji

Industrijska zona d.o.o.Primorje 39/II51222 BakarTel: +385 51 253 060Fax: +385 51 253 061E-mail: [email protected]: www.ind-zone.hr

Gospodarska zona Brckovljani

Ukupna površina: 100 haInfrastruktura: proveden sustav opskrbe električnom energijom, vo-doopskrba, kanalizacija, plin, telekomunikacije, javna rasvjeta; ne-posredna blizina željezničkog pravca kao i županijskih prometnica te autocesteProfil tvrtaka: bezuvjetno sukladno PPU i UPUCijena zemljišta: ovisi o položaju parcele unutar zone, površini i veličini građevineOstale pogodnosti za investitore: povlastice - umanjenje komunalne naknade sukladno Odluci o ko-munalnoj naknadi, oslobođenje plaćanja naknade kod priključenja na komunalnu infrastrukturu

Općina BrckovljaniJosipa Zorića 1 10370 Dugo SeloTel: + 385 1 2753 526Fax:+385 1 2753 524E-mail: [email protected]: www.brckovljani.hr

Poduzetnička zona Novska

Ukupna površina: 85 ha, s mogućnošću proširenja na 176 haInfrastruktura: dostupan plin, kanalizacija, voda, cesta, DTK mreža i struja, mogućnost korištenja industrijskog kolosijekaProfil tvrtaka: nema posebnih ograničenjaCijena zemljišta: 1,00 kn - 30,00 kn/m²Ostale pogodnosti za investitore: odličan geoprometni položaj, izlaz na autocestu Zagreb-Lipovac; blizina Zagreba (95 km), Jasenovca (12 km do graničnog prijelaza s BiH), a udaljenost Novska-Lipo-vac je 182 km (granični prijelaz s Republikom Srbijom); poticajne mjere Grada Novske (oslobođenje plaćanja komunalnog doprino-sa, oslobođenje plaćanja komunalne naknade i poreza na tvrtku prve dvije godine poslovanja, oslobođenje plaćanja naknade za priključenje na vodovod i kanalizaciju); pogodnosti na temelju Za-kona o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja

Grad Novska Trg dr. Franje Tuđmana 244330 NovskaTel: +385 44 691 500Fax: +385 44 691 518E-mail: [email protected]: www.pznovska.com

Poduzetnička zona Murvica

Ukupna površina: 89 haInfrastruktura: struja, voda, kanalizacija, telekomunikacije, pro-metnice, javna rasvjeta; 15 poduzetnika aktivno radi u zoni, 12 po-duzetnika u visokoj fazi pripreme projekta; dio zone namjenjen za sportsko-rekreacijski centarLokacija: 2 km od grada Zadra, 5 km od luke Gaženica i željeznice, 3 km od zračne luke Zemunik, 13 km od autoputa A1, Profil tvrtaka: pretežito trgovačke, nema ograničenjaCijena zemljišta: 15 €/m²Ostale pogodnosti za investitore: komunalni doprinos 5 kn/m³, niska komunalna naknada te oslobođenje prve dvije godine

Općina PoličnikPoličnik bb, 23241 PoličnikTel: +385 23 354 004Fax: +385 23 354 005E-mail:[email protected]: www.opcina-policnik.hr

Poduzetnička zona Ivanić-Grad

Ukupna površina: Ivanić-Grad Sjever - Zona 6 površine je 114,38 haInfrastruktura: vodoopskrbni sustav, električna energija, plinovod, kanalizacijski sustav otpadnih voda, sakupljanje i odvoz otpada, električna energija, telekomunikacijska infrastruktura, prometniceCijena zemljišta: K2 (pretežito trgovačka namjena), K3 (komunalno-servisna namjena), I1 (pretežito industrijska namjena) i I2 (pretežito zanatska namjena)Cijena zemljišta: 75 kn/m²Ostale pogodnosti za investitore: ostvarivanje popusta već pri kupnji zemljišta do 50% ponuđene cijene, u skladu s odredbama Odluke o utvrđivanju cijena neizgrađenog građevinskog zemljišta u poduzetničkim zonama na području Grada Ivanić-Grada; djelomično oslobođenje obveze plaćanja komunalnog doprinosa, u skladu s odredbama Odluke o komunalnom doprinosu Grada Ivanić-Grada

Grad Ivanić-Grad Park hrvatskih branitelja 110310 Ivanić-GradTel: +385 1 2831 373/360Fax: +385 1 2831 678E-mail: [email protected]: www.ivanic-grad.hr

Poduzetnička zona Pisarovina

Ukupna površina: 97 ha, slobodno za prodaju 22 ha, moguće proširenje zone 10 haInfrastruktura: vodoopskrbni sustav, električna energija, kanaliza-cijski sustav otpadnih voda, telekomunikacijska infrastruktura, javna rasvjeta, prometnice; 10 km do autoceste, 15 km do željeznice te 25 km do zračne luke; u zoni posluje 47 poduzetnikaNamjena: proizvodna i industrijska namjena te skladišna i trgovačka namjenaCijena zemljišta: Zona A - min. 12 €/m²; Zona B - min. 6 €/m²Ostale pogodnosti za investitore: suradnja i pomoć na izradi prostor-no-planskih dokumenata i dozvola, izrađen geomehanički elaborat, kontinuirana ulaganja u razvoj infrastrukture, niski troškovi poslo-vanja (komunalni doprinos 21,00 kn/m3, iznad 6 metara visine hale ne obračunava se komunalni doprinos, vodni doprinos 1,85 kn/m3, općinski prirez - 3 %), stalni i stabilni rast Općine

Općina PisarovinaTrg Stjepana Radića 1310451 PisarovinaTel: +385 1 6291 197Fax: +385 1 6271 800E-mail: [email protected]: www. pisarovina.hr

Tema broja


Tema broja

Razvoj poduzetništva - ključna odrednica gospodarske politike Grada OsijekaUlazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, jedinstveno tržište s više od 500 milijuna stanovnika, snažno je istaknuo prednosti ulaganja u Osijek - srednjoeuropski grad superiornog geostrateškog položaja, izvrsne prometne infrastrukture, obrazovanog građanstva i ambiciozne, otvorene lokalne samouprave.

Izvrsna prometna infrastruktura Osijeka jedna je od najvažnijih komparativnih predno-

sti u odnosu na gradove iz šireg srednjoeurop-

skoga okružja.

Superiornost geostrateškog položaja umnogome odre-đuje činjenica da se na udaljenosti od 280 kilometa-ra nalazi niz regionalnih središta i čak četiri glavna grada: Zagreb, Sarajevo, Budimpešta i Beograd. Povrh toga, Osijek je važno sjecište plovnih, cestovnih, že-ljezničkih i zračnih pravaca koji povezuju Europu s hrvatskim lukama na Jadranskom moru i balkanskim

Razvoj poduzetništva jedna je od ključnih odrednica gospodarske politike Grada Osi-jeka, a gospodarske zone sredstva su za njezino poticanje. Industrijska zona Neme-tin, smještena je na istočnom rubnom dijelu grada Osijeka, ukupne bruto površine 101 ha. Upravo zbog velike površine Grad Osijek odredio je da realizacija izgradnje ove Zone ide u fazama. Izgradnja Zone podrazumijeva izgradnju i opremanje zone osnovnom infrastrukturom (prometne površine, odvodnja oborinskih voda i sanitar-na voda, izgradnja sustava vodoopskrbe, plinoopskrbe, elektroenergije i telefona).

I. faza izgradnje Industrijske zone Nemetin, površine 239.941 m2, prema Idejnom rje-šenju obuhvaća 23 parcele u veličini od 2.868 m2 do 28.103 m2, a započeta je u 2013. godini. U ovoj prvoj fazi od strane Grada Osijeka i tvrtke Vodovod Osijek investirano je ukupno 12.336.844,62 kn te su izrađene prometne površine u dužini 1,40 km, obo-rinska i sanitarna odvodnja i vodoopskrba. Grad Osijek u 2014. godini planira ulaga-nja i kompletiranje infrastrukturnih objekata I. faze u Industrijskoj zoni Nemetin, za koje je dovršena kompletna projektna dokumentacija i to: javna rasvjeta, izgradnja trafostanice, izgradnja DTK mreže u ukupnoj vrijednosti cca 5.000.000,00 kuna.

zemljama, a zatim s Bliskim istokom, Azijom i ostat-kom svijeta. Izvrsna prometna infrastruktura jedna je od najvažnijih komparativnih prednosti u odnosu na gradove iz šireg srednjoeuropskoga okružja. Luka Osi-jek na rijeci Dravi nalazi se u neposrednoj blizini ušća u Dunav, najdužu i vodom najbogatiju rijeku Europske unije, koja povezuje 10 država od Njemačke do Crnoga mora. Autocesta Paneuropskog transportnoga korido-ra Vc sa zapadne strane grada i međunarodna Zračna luka Osijek s istočne, povezane su južnom gradskom obilaznicom. Osim toga, grad odlikuje i dobra želje-znička povezanost te solidan prometno-komunalni standard.

Budućnost svakoga grada presudno ovisi o znanju i obrazovanosti stanovništva. U tom pogledu Sveučili-šte Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku s više od 22 tisuće studenata koji studiraju na 11 fakulteta, 5 odjela i Umjetničkoj akademiji stvara dobar temelj za znan-stveni, gospodarski i svekoliki razvoj grada kao važnog regionalnog središta.

Gradska uprava sa Sveučilištem surađuje na nizu ra-zvojnih projekata koji koriste pogodnosti punopravnog članstva i fondova Europske unije. U okviru projekta Hrvatsko-mađarska mreža obnovljivih izvora energije - CHREN, Grad sa Sveučilištem, lokalnim i mađarskim partnerima radi na izgradnji Znanstvenoga centra za obnovljive izvore energije s bioplinskim postrojenjem na području Industrijske zone Nemetin. Tako proizve-dena energija distribuirat će se bez naknade za potrebe grijanja i hlađenja industrijskih postrojenja, kako bi se dodatno olakšale poslovne aktivnosti unutar prve hr-vatske zelene industrijske zone.

Gradonačelnik Grada Osijeka, Ivan Vrkić, raspisao je Otvoreni poziv za prodaju građevinskog zemljišta u Industrijskoj zoni Nemetin 12. srpnja 2013. godine. Programom olakšica i poticaja investitorima u Indu-strijskoj zoni Nemetin iz mjeseca srpnja propisana je i nova, 4. mjera - umanjena cijena zemljišta za velike investicije, kojom investitori koji ulažu u zonu preko 1.000.000 EUR-a ostvaruju stopu olakšice od 70% umanjenja cijene zemljišta, a investitorima koji u Zonu ulože preko 2.000.000 EUR-a, stopu olakšice od 90% umanjenja cijene zemljišta.

Što donose izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodakZakon o porezu na dohodak (ZoPDOH) stupio je na snagu 1. siječnja 2005., te je do sada imao nekoliko izmjena, od kojih je posljednja objavljena u Narodnim novinama br. 125/13, a stupila je na snagu 19. listopada ove godine. Promjene su se dogodile u područjima: porezna osnovica (čl. 6.) utvrđivanje dohotka (čl. 12.), osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka (čl. 36.), godišnja porezna prijava (čl. 39.), utvrđivanje i plaćanje predujma poreza (čl. 45., 51.), dostavljanje izvješća i drugih obveza (čl. 58.).

Piše: Ksenija Kramar, ovlašteni porezni savjetnik

Izjednačavanje prava na osobni odbitak rezidenata RH i rezidenata država članica EUDosadašnjim Zakonom, prije zadnjih promjena, bilo je propisano da nerezidenti mogu u poreznom razdoblju dohodak ostvaren u RH (načelo tuzemnog dohotka) umanjiti za osnovni osobni odbitak, plaćene doprino-se za obvezno zdravstveno osiguranje u tuzemstvu, te za dana darovanja u tuzemstvu, dok su rezidenti mogli dohodak (načelo svjetskog dohotka) umanjiti za osnovni osobni odbitak, dio osobnog odbitka za uz-državanu djecu i invalidnost, za plaćene doprinose za obvezno osiguranje ako porezni obveznik nije drukčije osiguran i za dana darovanja u tuzemstvu.

Od 19.10.2013. svaka fizička osoba koja je rezident države članice Europske unije ili Europskog gospodar-skog prostora, osim RH i u RH ostvari dohodak koji se oporezuje, može u godišnjem obračunu poreza na do-hodak na temelju podnesene godišnje porezne prijave koristiti i osobni odbitak za uzdržavanu djecu i inva-lidnost, uz uvjet da vjerodostojnim ispravama dokaže da navedeni dohodak ostvaren u RH čini najmanje 90% njezina ukupnog (svjetskog) dohotka ostvarenog u poreznom razdoblju, te da je isti izuzet ili oslobođen oporezivanja u državi članici čiji je rezident.

Pojašnjenje odredbi o obveznom podnošenju godišnje porezne prijaveDosadašnjim Zakonom bilo je propisano da godišnju poreznu prijavu obvezno podnosi porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od nesa-mostalnog rada iz čl. 14. Zakona kod dva ili više poslo-davca istodobno, te ako dohodak iz čl. 5. Zakona ostva-ri izravno iz inozemstva, pri čemu predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu u tuzemstvu plaćeni i/ili su u tuzemstvu plaćeni u iznosu manjem od izno-sa koji bi se obračunao prema odredbama Zakona.

Od 19.10.2013. godišnju poreznu prijavu obavezno podnosi porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari dohodak od nesamostalnog rada kod dva ili više poslodavca istodobno u tijeku istog mjeseca pore-

Oporezivanju porezom na dohodak od kapitala do ožujka 2012. godine podlijegale su samo isplate dividendi i udje-la u dobiti ostvarene u razdoblju od 2001. do 2004. godine.

znog razdoblja, te ako dohodak iz čl. 5. Zakona ostvari izravno iz inozemstva pri čemu predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu u tuzemstvu plaćeni i/ili su u tuzemstvu plaćeni u iznosu manjem od iznosa koji bi se obračunao prema odredbama Zakona, osim ako se u skladu s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja RH izuzima taj dohodak od oporezivanja.

Pojašnjenje odredbi o oporezivanju dividendi i udjela u dobiti – primjena načela blagajneOporezivanju porezom na dohodak od kapitala do ožujka 2012. godine podlijegale su samo isplate di-videndi i udjela u dobiti ostvarene u razdoblju od 2001. do 2004. godine. Međutim, Zakonom o izmje-nama i dopunama ZoPDOH koji je stupio na snagu 01.03.2012. godine, propisano je oporezivanje divi-dendi i udjela u dobiti u trenutku isplate bez obzira u kojem su razdoblju one ostvarene, o čemu je Ustavni sud RH 3. travnja 2013. godine donio Rješenje prema kojem se privremeno obustavlja izvršenje svih pojedi-načnih akata i radnji Porezne uprave MFIN vezanih uz naplatu poreza na dohodak.

No, nakon Odluke Ustavnog suda (NN br. 120/13.) prema kojoj je riješeno da se obustavlja postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom čl.7. st.2. i čl.18. Zakona o izmjenama i dopunama ZoPDOH (NN br. 22/12.), 19.10.2012. stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama ZoPDOH prema kojem se porez na doho-dak na dividende i udjele u dobitku na temelju udje-la u kapitalu i dalje plaća kod svake isplate, po stopi 12%, bez priznavanja osobnog odbitka prema načelu blagajne bez obzira kada je dividenda ili udio u dobiti ostvaren.

Međutim, ako je odluka o isplati dividende ili udjela u dobiti donesena u skladu s posebnim propisima prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a dividende ili udjeli u dobiti nisu isplaćeni do dana stupanja na snagu ovo-ga Zakona, pri isplati istih primijenit će se propisi koji su bili na snazi na dan kada je ta odluka donesena, što isplatitelj dokazuje vjerodostojnim ispravama.

Financije


Vodič za inozemna ulaganja i suradnjuVodič za inozemna ulaganja i suradnju

Piše: doc. dr. sc. Helena Štimac

Opće informacije Naziv:

Republika Koreja (Južna Koreja)

Glavni grad:

SeoulPovršina:

99 720 km2Stanovništvo:

48 955 203Službeni jezik:

korejskiValuta:

1 USD = 1,13 južnokorejski won

(KRW)

Robna razmjena sa Južnom Korejom (2012.)

Izvoz Hrvatske u Južnu Koreju Uvoz Hrvatske iz Južne Koreje

Električni i elektronski strojevi 20% Električni i elektronski strojevi 26%

Gorivo 18% Putnički automobili 5%

Strojevi 11% Strojevi 4%

Poluvodiči 10% Brodovi 4%

UKUPNI IZVOZ 2 000EUR UKUPNI UVOZ 114 000

EUR

Izvor: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Južna Koreja - zemlja koja je iskoristila krizu kao priliku„Azijski tigar“, zahvalan Vladinim reformama koje su utjecale na otvaranje tržišta stranim ulaganjima, podizanje vrijednosti valute, te na uravnoteženje vanjskotrgovinske bilance.

Palača Gyeongbokgung

Važni linkoviVlada Južne Koreje

www.southkoreagoer nment.comMinistarstvo vanjskih poslova

www.mofat.go.krSlužbeni portal

www.lifeinkorea.comCarinska služba Koreje

www.customs.go.krUlaganja u Južnu Koreju

www.investkorea.org

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U NR KINI (POKRIVA NR KOREJU)Adresa: San Li Tun Diplomatic Office Building 2-7-2, 100600 Beijing, Kina Tel: 00861 06 532 6241Fax: 00861 06 532 6257E-mail: [email protected]

VELEPOSLANSTVO NR KOREJE U REPUBLICI RUMUNJSKOJ (POKRIVA REPUBLIKU HRVATSKU)Adresa: Sos. Nordului 6, Sektor 1, Bukurešt, RumunjskaTel: 0040 21 232 19 94Fax: 0040 21 232 19 92E-mail: [email protected]

Južna Koreja zadnjih pet desetljeća u procesu je ra-sta i globalne integracije, što je rezultat stvaranja vi-soko-tehnološko industrijskog gospodarstva. Godine 1960. BDP po glavi stanovnika bio je na istoj razini sa siromašnim zemljama Afrike i Azije, a 2004. go-dine Južna Koreja svrstala se u klub zemalja s trili-junima dolara. Za ovakav uspjeh zaslužni su bliski državni i poslovni odnosi, uvozna ograničenja i kre-ditne linije. Također, Vlada je radila na uvozu siro-vina i tehnologije te poticala štednju i investiranje. Južna Koreja, nakon azijske krize, donijela je brojne ekonomske reforme, uključujući i veću otvorenost prema stranim ulaganjima. Tijekom 2012. godine i Južna Koreja je doživjela usporen rast zbog zastoja na tržištima SAD-a, Eurozone i Kine, te se nagla-sak stavljao na uravnoteženje i snažno oslanjanje na izvoz u razvoju domaćih sektora, najviše usluga.

Dugoročni izazovi Južne Koreje uključuju ubrzano starenje stanovništva, nefleksibilno tržište rada i snažno oslanjanje na izvoz.

Struktura gospodarstvaJužna Koreja izrasla je u snažnu industrijsku silu i svrstava se u petnaest najvećih svjetskih gospodar-stava, te pripada tzv. „azijskim tigrovima“. Uz nisku cijenu rada i potporu države ostvarivane su visoke stope rasta. Gotovo 40% BDP je u industrijskom sektoru, što je među najvećim udjelima u svijetu. Važnost poljoprivrede se smanjuje, te se obrađuje manje od 20% površine zemlje. Najveći problem je sustav zemljišne razdiobe, koji je doveo do rascjep-kanosti parcela, i nedostatak radne snage u ostar-jelim ruralnim sredinama. Industrija je od početka bila izvozno orijentirana, a danas su među najvaž-

nijim industrijama elektrotehnička i elektronička, posebice industrija telekomunikacijske opreme, ra-čunala, računalnih komponenti i zabavne elektro-nike. Intenzivan razvoj industrije ima i negativne posljedice (onečišćenje). Značenje turizma još je dosta malo, iako zemlju godišnje posjeti više od pet milijuna stranih turista.

Mogućnosti poslovne suradnjeGospodarski odnosi između Hrvatske i Južne Koreje su vrlo dobri, iako još uvijek nedovoljno razvijeni. S obzirom na ulazak Hrvatske u EU, postoji potencijal za povećanjem robne razmjene. Još 2006. godine spo-razumima su utvrđena temeljna područja suradnje između ovih dviju zemalja, koji se odnose na zajed-ničke projekte, razmjene informacija, poticanja trgo-vine i ulaganja, te izvoza roba i usluga u treće zemlje. Osim navedenog, javlja se potreba za suradnjom s korejskom uvozno-izvoznom bankom, sufinanciranja izvoznih projekata, davanja garancija i savjetovanja, te zajednička suradnja na području osiguranja i reo-siguranja izvoza.

Postupak uvoza roba i usluga u Južnu KorejuCarinske stope variraju od 0 do 40%, dok se neki proizvodi mogu uvoziti bez carine (knjige). PDV se obračunava na uvoz po standardnoj stopi od 10% na iznos od CIF vrijednosti, carine i drugih poreza, uko-liko je primjenjivo. Uvoz s CIF vrijednosti do 150.000 KRW oslobođeni su carine i PDV-a. Zabranjen je uvoz narkotika, pornografije i krivotvorene robe, dok je ograničen uvoz oružja i eksplozivnih materi-jala, droge, životinjskih i biljnih proizvoda, domaćih

životinja itd. Ulaskom u EU Hrvatska ipak ne može uživati u povlasticama koje predviđa europsko-juž-nokorejski ugovor (smanjena ili eliminacija ulaznih carina). Razlog tome je što Hrvatska nije bila članica EU u vrijeme pregovaranja i dogovaranja, te gubi sva prava vezana uz navedeni ugovor.

Seoul


kako napori koji su usmjereni u „zelenu“ industriju iziskuju dodatna ulaganja u područja poput biomedi-cine, solarne energije i proizvodnje energije pomoću vjetra. Kako bi zaštitila gospodarstvo od potencijalno destabilizirajućeg priljeva inozemnog kapitala, Južna Koreja počela se zalagati za oporezivanje inozemnih ulaganja u državne obveznice, što bi utjecalo i na podi-zanje vrijednosti njihovih valuta.

Poslovni običajiJužna Koreja je jedna od najhomogenijih država u svijetu, rasno i jezično. Ima svoju vlastitu kulturu, jezik, kuhinju i odijevanje, te je odvojena od susjed-nih zemalja. Iznimno cijene težak rad, obiteljsko poštovanje i skromnost, kao i obrazovanje koje je put do statusa, novca i uspjeha. Prilikom poslovanja bitan im je osobni kontakt. Direktni su u komunici-ranju, te očekuju da i odgovorite na pitanja izravno i sažeto. To je kultura gdje je ‘manje je više’ u ko-munikaciji. Cijene točnost te očekuju da vaši mate-rijali budu na engleskom i korejskom. Odijevanje je konzervativno za oba spola. Strane žene mogle bi imati problema prilikom poslovanja u Južnoj Ko-reji, budući da preferiraju rad s muškarcima. Nisu poželjni skupi pokloni, izbjegavajte noževe kao po-klon, poklone s crvenom bojom ili u setovima od po četiri primjerka. Nije poželjan razgovor o politici i korejskom narodu u negativnom kontekstu. Korejci nisu Kinezi, razlikuju se od ostalih azijskih naroda i očekuju da to poštujete.

Vodič za inozemna ulaganja i suradnju

Gospodarstvo Južne Koreje

BDP: 1,64 trilijuna USD

BDP per capita: 32 800 USD

Stopa rasta BDP-a: 2%

BDP prema sektorima: usluge (57,5%), industrija (39,8%), poljoprivreda (2,7%)

Izvoz (2012.): 552,6 mlrd USD

Izvozni proizvodi: poluvodiči, bežična telekomunikacijska oprema, motorna vozila,

računala, čelik, brodovi

Zemlje izvoza: Kina (24%), SAD (10%), Japan (7%)

Uvoz (2012.): 514,2 mlrd USD

Uvozni proizvodi: strojevi, elektronika i elektronička opreme, ulje, čelik, prijevozna

sredstva, plastika

Zemlje uvoza: Kina (16%), Japan (13%), SAD (9%), Saudijska Arabija (7%), Austra-

lija (5%)

Stopa inflacije: 2,2%

Nezaposlenost: 3,2%

Strana ulaganja: 12,9 mlrd USD

Internetski kod zemlje: .kr

Pozivni broj: +82

Dugoročni izazovi Južne Koreje uključuju ubrza-no starenje stanovniš-

tva, nefleksibilno tržište rada i snažno oslanjanje

na izvoz.

UlaganjaIzravna inozemna ulaganja u Južnu Koreju su 2010. godine dosegla najvišu razinu u zadnjem desetljeću zbog gospodarskog rasta. Ulaganja iz SAD povećana su za čak 25%, iz Japana 7%, dok su iz europskih ze-malja smanjena za čak 40%. Ministarstvo je priopćilo

Busan - najveća južnokorejska luka

Kao uvod ovogodišnjoj 11. Međunarodnoj izložbi ino-vacija ARCA održanoj početkom listopada prethodila je konferencija Inovacijama do konkurentnosti, gdje se raspravljalo o motiviranju inovacijskih aktivnosti u tvrtkama, inovacijama i intelektualnom vlasništvu u akademskoj zajednici te potrebi donošenja kvalitetnog zakona o inovacijama.

Zakon o poticanju inovativnog poduzetništvaMinistarstvo poduzetništva i obrta osniva stručnu rad-nu skupinu koja će iznijeti prijedloge koji će poslužiti kao podloga za budući planirani Zakon o poticanju inovativnog poduzetništva. Radna skupina stručnjaka će razmatrati:

• definiciju inovacija i ostalih pojmova bitnih za ino-vativno poduzetništvo i

• poticajne mjere: fiskalne, financijske, informacijsko-edukativne za projekte istraživanja i razvoja, osni-vanje na znanju osnovanih tvrtaka, porezni režim u fazi istraživanja i razvoja, za zapošljavanje istraži-vača i dr.,

• predložiti prateće prihvatljive troškove za finan-ciranje sukladno zakonskim propisima o državnim potporama te

• predložiti provedbene mehanizme kako bi se osigu-rala zastupljenost i poticanje inovacija u svim sekto-rima (resorima) i putem javne nabave.

Antonija Mršić, voditeljica Službe za inovacije, inte-lektualno vlasništvo i nove tehnologije pri Ministar-stvu poduzetništva i obrta, kaže kako su kroz Podu-zetnički impuls 2013. - Mjere poticanja inovativnog poduzetništva - subvencije poduzetnicima dodijeljene kroz ‘Mjeru A2: Razvoj kreativnih industrija’ - 3 mi-lijuna kuna (nepotpuni podatci, još nije završeno ugo-varanje), ‘Mjeru B1: Jačanje poslovne konkurentnosti poduzetnika i obrta’ - 72,2 milijuna kuna te kroz ‘Mje-ru B3:

Poticanje inovativnog poduzetništva’, gdje je za-primljeno 38 prijava, ukupan broj dodijeljenih pot-pora je 11, a ukupan iznos dodijeljenih sredstava je 4.000.0000,00 kuna.

Osvajanje globalnog tržišta uz inovacijeHrvatsko je tržište jako malo te poduzetnici trebaju itekako razmišljati o internacionalizaciji, tj. potražnji za njihovim proizvodima na europskom i globalnom tržištu. Ključ za to su inovacije jer su one put do konkurentnosti. Podatci pokazuju da je od ukupnog broja tvrtaka u Hrvatskoj koje izvoze čak njih 55% inovativno.

Kroz ‘Mjeru B3: Po-ticanje inovativnog poduzetništva’ za-primljeno je 38 prijava, ukupan broj dodijeljenih potpora je 11, a uku-pan iznos dodijeljenih sredstava je 4 milijuna kuna.

Aktivnosti Centra za poduzetništvo, inovacije i tehno-loški razvoj Centar za poduzetništvo inovacije i tehnološki razvoj pri HGK ove je godine suorganizator osam međuna-rodnih sajmova inovacija te na taj način omogućuje komercijalizaciju i promociju domaćih inovacija na međunarodnim tržištima.

-S ciljem stvaranja boljih sinergijskih učinaka, Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj na na-vedenim je sajmovima pokrenuo projekt ‘Inovacijske misije’, jedinstvenu platformu koja hrvatskim inova-tivnim tvrtkama pruža mogućnost poslovnih (B2B) razgovora na međunarodnim tržištima. Prva ‘Inovacij-ska misija’ održala se u Predstavništvu Hrvatske gos-podarske komore u Moskvi, 4. travnja ove godine. Na njoj je prisustvovalo 46 ruskih tvrtaka i institucija ko-jima su se predstavili hrvatski inovatori – kaže direk-torica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj HGK Tajana Kesić Šapić.

Gdje je Hrvatska na svjetskoj ljestvici inovacijaNa ljestvici inovativnosti svjetske organizacije za in-

Inovacije


Shema 1: Ukupna vrijednost globalno-inovacijskog indeksa


telektualno vlasništvo, Hrvatska je, kao što je poznato, 37. i bilježi uspon s 42. mjesta u odnosu na prošlogo-dišnju ljestvicu. Svjetska organizacija je inovativnost mjerila u 142 države, a vodi Švedska.

-Što možemo zaključiti iz ovih nekoliko činjenica? Hr-vatska je visoko! Znatno više no što bi se to očekivalo temeljem stanja gospodarstva, državnih potpora ino-vatorima ili razvijenosti patentnog sustava. Moguća mjerenja navedenih triju bitnih odrednica nacionalne inovativnosti pokazala bi tužne rezultate. Ipak, ukupni poredak raduje. Što nas diže u svjetski vrh? Iznimna nadarenost građana RH, urođena inovativnost, gen genijalnih inovatora, stvaralačke sposobnosti najviših razina... Dokazi? Bezbroj odličja hrvatskih inovatora i poduzetnika na najvećim svjetskim izložbama inovaci-ja. Gdje? Diljem svijeta, gdje god smo izlagali... INST, najveća izložba inovacija na svijetu u Taipei-u, glav-nom gradu inovacijski najboljeg, prema mom mišlje-

nju, Taiwnana s 20 odličja za 10 hrvatskih inovatora i poslovnih ponuda iz svih velikih azijskih država. MTE, malezijska izložba novih tehnologija, 5 nastupa, sko-ro 100 medalja. INPEX u Pittsburghu, 19 uzastopnih hrvatskih nastupa s bezbroj vrijednih odličja, uvijek u prvih 5 na svijetu, 3 godine svjetski prvaci. Slični su rezultati u Hrvatsku dolazili s Britanskog sajma inova-cija iz Londona ili Europske izložbe inovacija EURO-INVENT... Poslovi dosezi? Zagrebački podatci govore o sjajnim učincima sustavne potpore gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića i Gradske uprave, pa je čak 59,46% inovacija uz iskorištenu potporu komer-cijalizirano – kaže Neven Marković, tajnik Hrvatskog saveza inovatora.

-Brojni su kriteriji i pokazatelji temeljem kojih može-mo procijeniti stupanj inovativnosti nekog društva ili ekonomije. Važno je istaknuti da stupanj inovativno-sti možemo procjenjivati na strani inputa i na strani outputa. Često se ocjena inovativnosti temelji na po-kazateljima vezanim uz zaštitu industrijskog vlasniš-tva (npr. broj patenata tijekom jedne godine), pokaza-teljima vezanim uz ljudski kapital i obrazovanje (npr. udio visokoobrazovanih u ukupnoj populaciji), broju transfera tehnologije i novostvorenoj vrijednosti koja je na temelju toga nastala i slično - pojašnjava prof.dr.sc. Ivan Štefanić, direktor TERE TEHNOPOLIS.

No takvi pokazatelji ne mogu dati ukupnu ocjenu ino-vativnosti jednog društva ili ekonomije. U takvim slu-čajevima koristimo kompozitne ocjene kao što je Glo-bal Innovation Indeks, koji redovito objavljuje WIPO - World Intellectual Property Organization of the UN u suradnji s INSEAD. Hrvatska je 2013. godine dobila ocjenu 41,9 te je sukladno tome rangirana kao 37. od 142 vrednovane ekonomije.

-No to još uvijek ne govori previše o hrvatskoj ino-vativnosti, te je potrebita dublja analiza i bolje pozna-vanje GII-a kao sintetičke mjere inovativnosti. Pored toga, uputno je znati kako su ocijenjene konkurentske ekonomije i kakav je vremenski razvitak hrvatskog in-deksa. O čemu sve ovisi ukupna vrijednost GII i rang vidljivo je iz Sheme 1 - zaključuje Štefanić.

Prema riječima Antonije Mršić iz Ministarstva po-duzetništva, stanje inovacija u Hrvatskoj prema stati-stikama pokazuje mala ulaganja u inovacije. Izvješće OECD-a o inovacijama u Hrvatskoj iz 2011. iznosi či-njenice kako je od 2000. godine smanjeno ulaganje u istraživanje i razvoj (od 1,05 % do današnjih 0,73 % BDP-a), ulaganja privatnog sektora u ukupnom ula-ganju iznose tek 39% (u zemljama OECD-a poslovni sektor je glavni ulagač ), a skromna ulaganja privat-nog sektora u istraživanje i razvoj očituju se i u malom udjelu djelatnika zaposlenih na poslovima istraživanja i razvoja te inovacija (19%).

Inovacije

Od 12. do 17. studenoga - INOVA®/Budi uzor®

INOVA, hrvatski salon inovacija, od 1971. godine potiče, okuplja, vrednuje i javnosti predstavlja hrvatski inovatorski potencijal. INOVA od 2010. godine s izložbom Budi uzor doživljava povijesne vrhunce s rekordnim brojem izlagača, veličinom i smje-štajem izložbe na Zagrebačkom velesajmu. S očekivanim brojem od oko 100.000 posjetitelja ove godine, Zagreb i Hrvatsku čine središtem svijeta inovatora, a dolaze predstavnici rekordnih 25 država iz cijelog svijeta, najavljuje Neven Marković.

-Tko su hrvatske zvijezde? Jana Žiljak-Vujić, Vilko Žiljak, Klaudio Pap, Ivana Stani-mirović-Žiljak, Vjekoslav Majetić, Slobodan Rajić, Tomislav Bronzin, Marko Kravar, Melita Pavlek-Moćan, Ivana i Roberto Legović, Mirjana Brlečić, Rosa Ferinčević, Dar-ko Dobošić, Ivan i Edita Štefanić, Martin Šarčević... uz ispriku mnogima koje nismo istaknuli. Ipak, na kraju valja navesti barem najbolje mlade inovatore Damira Matija-ka, Mateja Bošnjaka, Dejana i Bojana Ciglenečkog, Dinu Kurilovića, Ivana Vergilasa, Davora Gusića, Filipa Gluhalića – naglašava Marković.

U proteklih nekoliko godina Budi uzor®/INOVA® razvili su se u najveću i najsadržaj-niju manifestaciju u regiji namijenjenu inovatorima i inovativnim poduzetnicima. No važno je istaknuti da ovdje nije riječ o istočnoj Hrvatskoj kao regiji, riječ je o jugoi-stočnoj Europi. Pored međunarodne izložbe inovacija na kojoj tradicionalno sudjeluje više od 20 zemalja, tu je natjecanje u pisanju studentskih poslovnih planova, sadr-žajna poduzetnička akademija koja je namijenjena prvenstveno izvozno orijentiranim poduzetnicima, te mnoštvo zabavnih i društvenih događaja.-Ovom prigodom bih istaknuo nastup EEN – Europske poduzetničke mreže, koja će ove godine na izložbi predstaviti odabrane ponude i potražnje svih razina. Od 2013. godine EEN je tri odvojene baze (poslovna suradnja, transfer tehnologije i zajedničko istraživanje) integrirao u jednu bazu – POD – Partnership Opportunity Database, što svim partnerima u nacionalnom EEN konzorciju, kojeg vodi HGK, omogućava mnogo sadržajniji i učinkovitiji rad – navodi prof.dr.sc. Ivan Štefanić, direktor TERE TEHNOPOLIS.

Ovogodišnja izložba organizirana je na Zagrebačkom velesajmu od 12. do 17. stude-nog. Svi oni koji traže ili nude poslovnu suradnju ili žele izložiti inovaciju u okviru službenog natjecanja, mogu se javiti u TERU TEHNOPOLIS ([email protected] ) radi or-ganizacije njihovog sudjelovanja.

Brojni su kriteriji i po-kazatelji temeljem kojih možemo procijeniti stu-

panj inovativnosti nekog društva ili ekonomije.

Prema izvješću o konkurentnosti Svjetskog gospodar-skog foruma za 2013. godinu, Hrvatska se nalazi na 75. od 148. zemalja uključenih u istraživanje te se svr-stava u zemlje tranzicije od konkurentnosti temelje-ne na učinkovitosti do one temeljene na inovacijskim čimbenicima. Uzimajući u obzir ove podatke, MINPO u narednim godinama u okviru nacionalnih i Struk-turnih fondova Europske unije namjerava značajan dio sredstava alocirati za poticanje malog gospodarstva na inovacije, istraživanje i razvoj.

Otvoreno europsko tržište – prilika za inovativne tvrtke-Hrvatsko je tržište jako malo te poduzetnici trebaju itekako razmišljati o internacionalizaciji, tj. potražnji za njihovim proizvodima na europskom i globalnom tržištu. Ključ za to su inovacije jer su one put do kon-kurentnosti. Ono što je bitno jest da u odnosu na kon-kurenciju poduzetnici nude nešto novo, drugačije ili povoljnije te da to stvara dodanu vrijednost za kup-ca. Podatci pokazuju da je od ukupnog broja tvrtaka u Hrvatskoj koje izvoze čak njih 55% inovativno. Uz današnje vrijeme povezanosti, globalne umreženosti, dostupnih komunikacijskih alata, ulaska na jedinstve-no europsko tržište te uz razvoj konkurentnih proi-zvoda, to je ključ gospodarskog rasta. Dakle, poticanje inovacija potaknutih potražnjom i internacionalizacija poduzetnika treba biti fokus politika poticanja podu-

Inovacije

zetništva (makro razina), ali i poslovna strategija po-duzeća (mikro razina) - zaključuje Mršić.

Ulaganje u inovativne koncepte poslovanjaU Jadran Galenskom laboratoriju, kako na samim po-čecima tvrtke, tako i danas, potiču otvorenost ka novim znanjima, ‘open mind’ pogled na procese koji se provo-de u tvrtki, te otvorenu komunikaciju u kojoj se svaki novi prijedlog evaluira.

-Iznad svega, ideje naših djelatnika i timova za unapre-đenja prihvaćamo i razmatramo u okvirima zadanog cilja. Najbolje, praktično primjenjive inovacije, uvijek implementiramo, a naše inovatore ističemo, promovi-ramo ili na neki drugi način nagrađujemo – naglašava Sanja Vujić Šmaguc, Izvršna direktorica strateškog marketinga i razvoja u JGL-u.

Pored brojnih inovacija u području tehnologije, dizajna te formulacija svojih proizvoda, posebno ističu brand Meralys koji je dio JGL-ovog Programa Aqua Ma-ris. Počevši od same ideje da se djelatna tvar (nazalni dekongestiv) kombinira s morskom vodom, pa preko cijelog niza inovativnih rješenja u proizvodnom po-stupku, metodama analize, pristupu konceptu branda te njegovom daljnjem razvoju, cijela priča oko Meraly-sa za JGL, kao i za terapiju, apsolutno je inovativna.

Hrvatsko je tržište jako malo te poduzetnici tre-baju itekako razmišljati o internacionalizaciji, tj. potražnji za njiho-vim proizvodima na europskom i globalnom tržištu.


Novi igrač na hrvatskom tržištu kreditira i državu i jav-ne tvrtkeProblema sa stabilnim poslovanjem i rastom aktive zasigurno nema relativno novi igrač na hrvatskom bankovnom tržištu - ruski Sberbank. U Hrvatskoj je prisutan od veljače prošle godine, u prvih sedam ovo-godišnjih mjeseci bilježi porast aktive od 10 posto, a iz Sberbanke navode kako taj tempo planiraju zadržati i do kraja godine.U proteklom razdoblju, barem kako navode stručni mediji, u značajnim iznosima kreditirali su i državu i privatne tvrtke.-Državi i državnim poduzećima u sedam mjeseci odo-breno je 103 milijuna eura kredita, a u pregovorima smo za daljnjih 150 milijuna za javne natječaje - kazao je nedavno član Uprave Mario Henjak, dodavši kako žele dodatno surađivati i sa srednjim i malim podu-zećima kojima će olakšati put do kapitala najavivši i suradnju s HBOR-om na paketima za izvoznike.Od velikih kompanija dosad su s 50 milijuna dolara financirali INA-u, Atlantic grupu s kreditom od 40 milijuna eura, dok su za kupnju Mercatora Agrokor poduprli garancijom teškom 18,1 milijun eura.

Paketi za male poduzetnikeNiz banaka u Hrvatskoj nudi širok spektar proizvoda usmjerenih na financiranje tekućeg poslovanja, inve-sticijskih aktivnosti poduzetnika, projektno financiranje te akreditivno-garantne poslove. Isti se, pored proizvoda koje banke samostalno kreiraju, odnose i na brojne pro-izvode u suradnji s drugim financijskim i institucijama države (HBOR, EIB, IBRD, HAMAG, Lokalni projekti razvoja u suradnji sa županijama i sl.). Iz navedenog iz-bora, banka je u mogućnosti kreirati posebne koncepte i kombinacije proizvoda, sve u skladu s potrebama svakog klijenta, odnosno njegovog poslovanja. -Najtraženiji su proizvodi u suradnji s drugim finan-cijskim i institucijama države (EIB, HBOR, Lokalni projekti razvoja malog gospodarstva i mikrokreditira-nja, Model A+), koji omogućavaju povoljnije uvjete fi-nanciranja. Erste banka je potpisala ugovore s jedinica-ma lokalne i regionalne samouprave te Ministarstvom gospodarstva o suradnji na projektima financiranja malog i srednjeg poduzetništva. Riječ je o lokalnim projektima razvoja ‘malo gospodarstvo i ‘mikrokre-ditiranje’, a kojim poslovni subjekti u hrvatskom vla-sništvu mogu dobiti pristup povoljnijim kreditnim li-nijama za unapređenje svog poslovanja. Treba naglasiti da kamatnu stopu subvencionira i Ministarstvo gospo-darstva, ali i županije i gradovi uključeni u ovaj projekt - ističu u Ersteu.Obrtnicima i malim poduzetnicima u ponudi su proi-zvodi iz EIB, odnosno EBRD kreditne linije iz kojih se sredstva mogu koristiti za financiranje kupnje poslov-nog prostora, izgradnju ili uređenje ureda, skladišta ili proizvodno/prodajnog prostora te financiranje opreme ili vozila, naveli su i u RBA.

Bankarstvo

Pad poslovnih rezultata pod pritiskom loših kreditaUnatoč relativnoj stabilnosti domaćeg bankarskog sustava, polugodišnji rezultati banaka u Hrvatskoj, koji pokazuju kako su iskazale dobit manju za 41,5 posto, samo svjedoče o tome kako banke i dalje dijele teret ozbiljnosti cjelokupne ekonomske situacije s obzirom na opće uvjete i trenutačno stanje u gospodarstvu.

Pripremila: Anita Zelić

Bankarstvo

Nedavni poslovni potez kada je srbijanski Telenor ku-pio banku te time najavio novi pristup u mobilnom plaćanju samo je jasno potvrdio kako se i u našoj re-giji stvari u bankarstvu nepovratno mijenjaju. Posao je sklopljen u partnerstvu sa Societe Generale bankom koja je preuzela depozite, kreditni portfelj i poslova-nje s više od 80 tisuća privatnih klijenata, a Telenor 100-postotni vlasnički udjel, bankarsku licencu, IT su-stav, kompetencije i dio osoblja.Bio je to prvi slučaj u regiji da neka telekomunikacij-ska kompanija izravno ulazi u bankarsko poslovanje. No iako je ovdje riječ o svojevrsnom pilot-projektu, sasvim je jasno kako je sve više bankarskih usluga do-stupno izvan banaka.

Ulazak telekomunikacijske kompanije izravno u bankar-sko poslovanje - izgledna budućnost ili probni balonOvakvu logiku spajanja na prvi pogled nespojivih djelatnosti omogućio je izniman razvoj digitalnih tehnologija, a svoj poseban interes telekom je stavio na poslovanje u maloprodajnom bankarstvu. Ciljana grupa su fizičke osobe, a fokus je na uslugama koje se mogu obaviti putem mobilnog telefona – jednostav-na plaćanja i odobravanje malih zajmova. Osim toga, telekomunikacijski stručnjaci ističu kako je njihov cilj poslovanje s određenim populacijskim grupama.-Ne zanimaju nas bogati klijenti koji traže specifične bankarske usluge, niti starija populacija. Zanimaju nas mladi, oni koji sa sobom uvijek nose svoj pametni tele-fon i imaju određene rezerve prema klasičnim banka-ma - pojasnio je Maciej Witucki, glavni izvršni direk-tor poljske podružnice Orangea, tijekom svog izlaganja na nedavnoj rovinjskoj konferenciji.I dok neki vide realnu mogućnost za uspješan masovni ulazak telekomunikacija u bankovni sektor, te smatra-ju ovakav ulazak sve realnijim iz godine u godinu, ipak nitko od stručnjaka ne vjeruje kako će na hrvatskom tržištu s izrazitom bankarskom tradicijom telekomi ulaziti u stvarnu borbu s bankama. Banke koje imaju dugogodišnju tradiciju poslovanja s novcem, snažna regulativa te oprez korisnika prema ra-dikalnim novitetima u bankarstvu za vrijeme krize čine ovaj pothvat, prema mišljenju mnogih, prije zanimljivim probnim balonom nego realnim poslovnim pothvatom.

Banke i dalje dijele teret ozbiljnosti cjelokupne eko-nomske situacije Unatoč relativnoj stabilnosti domaćeg bankarskog su-stava, polugodišnji rezultati banaka u Hrvatskoj koji pokazuju kako su iskazale dobit manju za 41,5 posto, samo svjedoče o tome kako banke i dalje dijele teret ozbiljnosti cjelokupne ekonomske situacije s obzirom na opće uvjete i trenutačno stanje u gospodarstvu.

-Neto dobit banke u prvih šest mjeseci ove godine bila je niža za 53,5% u odnosu na isto razdoblje 2012. te je iznosila 126,5 milijuna kuna. Smanjenje neto do-biti u najvećoj je mjeri rezultat povećanja troškova vrijednosnih usklađivanja i rezerviranja na što, osim objektivne gospodarske situacije i tržišnih uvjeta koji se općenito negativno reflektiraju na poslovanje tvr-taka, utječe i provođenje postupaka predstečajnih na-godbi te prilagodba regulatornim mjerama - ističu iz Erste banke.Slično navode i u RBA: - U prvom polugodištu 2013. godine RBA je ostvarila manje kamatne prihode u skladu s općim trendom smanjivanja kamatnih stopa na kredite. Uz pojačane troškove rezerviranja za kre-dite s problemima u otplati, dobit Banke je više nego dvostruko niža u odnosu na isto razdoblje lani. U dru-gom polugodištu ne očekujemo značajne promjene u prihodima banke, a time ni u rezultatu poslovanja. Međutim, čini se kako je za obje banke postignuti fi-nancijski rezultat u skladu s postavljenim ciljevima, budući da je takav razvoj događaja već ranije bio pred-viđen i ugrađen u poslovne planove za 2013.

Pozitivni trendovi banaka CEE regije - bankarska loko-motiva vuče iz gospodarskog blataUnatoč burnim ekonomskim vremenima u regiji cen-tralne i istočne Europe, jedan od ključnih pokazatelja, a to je udio ljudi koji posluje s financijskim instituci-jama, daje ponešto drugačiju sliku od one koja bi se očekivala s obzirom na trenutnu gospodarsku situa-ciju. Naime, prema rezultatima GfK istraživanja, taj udio sada iznosi više od 80%, što upućuje na pozitivan trend rasta udjela klijenata banaka u cijeloj regiji.Prema očekivanjima eksperata, postojat će određene lokalne specifičnosti i stvari se mogu drugačije razvi-

jati od zemlje do zemlje. Tako, npr., kako navode Erste analitičari, Češka ima stabilnu kvalitetu aktive, u Polj-skoj rastu investicijski krediti, a u Mađarskoj je razdu-živanje dotaklo dno.

U svakom slučaju, većina stručnjaka slaže se kako po-stoje naznake oporavka u Eurozoni. Time se postupno premješta fokus investitora prema očekivanjima rasta, od čega će bankarski sektori u srednjoj i istočnoj Eu-ropi imati koristi, navodi se u posljednjem, rujanskom, izvješću Erste grupe o bankarskom sektoru srednje i jugoistočne Europe (CEE).

Nova direktiva traži stroža pravila davanja hipotekar-nih kreditaPrema europskim najavama, na snagu bi u dogledno vrijeme trebala stupiti nova direktiva koja traži stro-ža pravila prilikom davanja hipotekarnih kredita te fleksibilnost u slučaju problema s otplatom kredita u smislu jače zaštite od oduzimanja nekretnina. Riječ je o novoj direktivi od strane EU u proceduri koja bi trebala stupiti na snagu 2015. godine, a koja će do 2017. godine morati biti implementirana u nacional-nim zakonodavstvima.Pa iako će većina banaka reći kako se dobar dio ono-ga što je navedeno u novoj direktivi već primjenjuje u njihovom poslovanju, činjenica je kako je neselektivno odobravanje takvih dugotrajnih kredita prije šest godi-na uzrokovalo urušavanje cijelog jednog sustava. Iz RBA ističu kako ne uobičavaju komentirati zakone, propise ili direktive koje još nisu stupile na snagu, ali navode kako se njihova banka prilikom odobravanja svih kredita vodi važećim zakonskim propisima te po-slovnom politikom banke. - U tom procesu jedan od važnih kriterija je i ocjena vrijednosti te kvalitete ne-kretnine koja će biti u funkciji kolaterala - istaknula je Nikolina Bogati iz Odnosa s javnošću RBA.Pravila koja se nalaze u spomenutoj direktivi već su ranije velikim opsegom obuhvaćena hrvatskim zako-nodavstvom i kao takva se već nalaze u primjeni, sma-traju u Erste banci. - Kad govorimo o fleksibilnosti u slučaju problema s otplatom, banka također ima razvi-jene mehanizme koji klijentima mogu pomoći ukoliko dođu u takvu situaciju. Mogućnosti koje im stoje na raspolaganju dijele se u tri osnovne grupe: moratorij, poček tijekom otplate kredita i produljenje roka otplate kredita, a dosad je neku od navedenih opcija iskoristilo oko 1.100 naših klijenata - rekli su iz Erstea.I jedni i drugi navode kako se, u slučaju da se putem programa restrukturiranja ne uspije pronaći rješenje, klijentu nudi i program dobrovoljne prodaje nekret-nine u kojem mu se pomaže da prodaju nekretnine realizira po prihvatljivijoj cijeni od one po kojoj bi se ona mogla prodati na sudskoj dražbi. Naplata sud-skim putem dolazi kao zadnja mjera, kako se potraži-vanje ne bi dodatno opteretilo značajnim troškovima sudskog procesa.

Smanjenje neto dobiti u najvećoj je mjeri rezultat

povećanja troškova vri-jednosnih usklađivanja i

rezerviranja.

Nova direktiva strože regulira probleme s otplatom kredita i jače štiti od oduzimanja nekretnina.


-Naglašavamo da RBA veliku pozornost pridaje usmjeravanju poduzetnika na što povoljnija sredstva za klijenta, koja se osiguravaju putem HBOR-ovih programa. Cjelokupna sredstva dobivena iz ovakvih programa poduzetnici mogu koristiti u različite svrhe kao, primjerice, za obrtna sredstva, nove investicije, a ista se mogu koristiti i za reprogram nastalih dugova. RBA daje prioritet poduzećima koja su izravno ili ne-izravno usmjerena na izvoz - kazali su.Naravno, postoji i druga strana poslovanja banke koja poduzetnicima omogućava da kroz različite proizvode i usluge očuvaju vrijednost i ostvare dodatnu zaradu na novčanim sredstvima stvorenim u poslovanju, a tu je i segment savjetovanja i edukacije. Zato postoje stručni timovi banke koji će poduzetniku prenijeti po-trebna znanja i uložiti svoje vrijeme u kreiranje dodat-ne vrijednosti za poslovanje klijenta.

Poduzetnički bankari kroje proizvode financiranja po individualnoj mjeri poduzetnikaStrategija poslovanja banke u segmentu poduzetništva danas je nerijetko usmjerena na partnerski odnos koji se gradi kroz dugo vrijeme i na dugi rok. Isti podrazumije-va komunikaciju na razini banka-klijent, ne samo kada postoji neka potreba jedne ili druge strane, nego konti-nuiran i sveobuhvatan dijalog i suradnju obiju strana.Još 2011. Erste banka je predstavila projekt mikrofi-nanciranja, a riječ je o potpori i financiranju podu-

zetnika (početnika i postojećih) s kvalitetnom podu-zetničkom idejom, a koji se ne uklapaju u standardne modele bankarskog kreditiranja. U tom je razdoblju u iznosu od 4,4 milijuna kuna financiran ukupno 61 projekt iz različitih djelatnosti poput uslužnih, pro-izvodnje i poljoprivrede. Također, tijekom istog raz-doblja besplatnu edukaciju, koja poduzetnicima omo-gućava pristup potrebnim informacijama za uspješno vođenje posla i prevladavanje poteškoća tijekom po-slovanja temeljem ranijih znanja i iskustava, prošlo je više od 140 poduzetnika.Istovremeno, RBA u ponudi financiranja poduzetni-ka nudi čitav niz kreditnih linija prilagođenih svim vrstama poduzetnika i za različite potrebe. Primje-rice, u ponudi je kredit s fleksibilnim rokom otpla-te do 10 godina koji je optimalan način financiranja investicijskih ulaganja. Za potrebe održavanja tekuće likvidnosti i za jednostavno raspolaganje novčanim sredstvima u ponudi je dopušteno prekoračenje po transakcijskomu računu, a u iste svrhe može se ko-ristiti i, primjerice, Business MasterCard revolving kreditna kartica.

Garancije, eskont mjenica, otkup potraživanja: specijali-zirani oblici bankovnog financiranja za proširenje poslaBrzina usluge i mogućnosti smanjenja troškova finan-ciranja najefikasnija je konkretna pomoć koju podu-zetnik u bankarskom kontekstu može dobiti. Budući da je poticanje i razvoj poduzetničkih aktivnosti te-meljni način oporavka domaćeg gospodarstva, neke banke nastoje svojim klijentima maksimalno olakšati put te im pružiti adekvatnu podršku u njihovom po-slovanju, nastojeći svakom ponaosob strukturirati paket financijskih usluga koje će na učinkovit način pomoći poslovanju poduzetnika. Upravo stoga, pored klasičnih oblika financiranja, u paleti proizvoda gotovo svih banaka prisutni su spe-cijalizirani oblici bankovnog financiranja za proširenje posla poput garancija, eskonta mjenica, otkupa potra-živanja i sl.

‘Mobilni novčanik’ - inovativan bankarski koncept Na tragu ranije spomenute sinergije i partnerskog od-nosa između telekomunikacija i bankarskog sektora nastao je i nedavno predstavljeni bankarski koncept mobilnog plaćanja koji omogućuje bezgotovinsku kupnju putem mobitela. Riječ je o inovativnom ban-karskom konceptu predstavljenom od strane Zagrebač-ke banke, koji omogućuje plaćanje u jednom velikom domaćem trgovačkom lancu i svim njegovim proda-vaonicama uz pomoć određene aplikacije na mobitelu. Ova usluga pod nazivom m-kupi, samo je nadograd-nja njihova postojećeg mobilnog bankarstva koje trenutno zauzima najveći tržišni udio u takvoj vrsti plaćanja u Hrvatskoj.Trenutno u Hrvatskoj postoji više od 200 tisuća kori-snika mobilnog bankarstva Zagrebačke banke.

Online kompanija koja nudi kratkoročne skupe kredite

Jedna britanska online kompanija koja nudi kratkoročne, skupe kredite samo proš-le godine ostvarila je bruto dobit od gotovo 85 milijuna funti, što je rast od 30-ak posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Riječ je o malim i brzim kre-ditima uz visoke kamatne stope koje ona nudi. Unatoč sukobu s crkvom koja ih je optužila za neetičnost u poslovanju, oni bilježe velik uspjeh, prvenstveno zbog brzine dostupnosti novca. Naime, njihov prosječan kredit iznosi 400 funti na 39 dana uz najviše 160 funti kamata i naknada, a zna biti isplaćen i svega 15-ak minuta nakon slanja zahtjeva.Kompanija je osnovana 2006. godine i u sedam godina podijelila je 1,2 milijarde funti kredita na malo više od milijun korisnika, kojima nijedna banka nije htjela posuditi novac.

Bankarstvo

Najtraženiji poduzet-nički bankarski proi-

zvodi su oni u suradnji s drugim financijskim i institucijama države

(EIB, HBOR i sl.)


Financiranje investicija

Dolazak boljih dana za investicije - poljuljana ekonomska mantra o važnosti štednjeIako nije riječ o malim iznosima u posljednjih 20 godina koliko su iznosila inozemna izravna ulaganja, problem je loša struktura. Dosadašnja inozemna ulaganja uglavnom su se svodila na preuzimanja tvrtaka poput INA-e, HT-a i banaka ili pak ulaganja u nekretni-ne gdje financijska sredstva ‘stoje zamrznuta’. S druge strane, kronično nam nedostaju greenfield ulaganja, tj. investicije ‘od nule’ koje otvaraju nova radna mjesta.



Koncesija na autoceste, ulaganje u Zračnu luku Osijek, investiranje u luku Ploče te obnova i proširenje kapa-citeta autokampa Kupare i hotela Imperial Rab, Plat, Maestral i Makarska samo su neki od projekata od nekoliko desetaka milijuna eura u katalogu spremnih investicija koje su Vladini izaslanici predstavili Britan-cima na prvom Britansko-hrvatskom investicijskom forumu održanom u Londonu krajem listopada.Riječ je o aktivnom predstavljanju potencijala Hrvat-ske, gdje su hrvatski ministri pokušali uvjeriti Britance da je Hrvatska poželjna investicijska destinacija, a po-tom investitorima prodati i konkretne projekte. Vlada je tako, čini se, odredila tim i pokrenula globalni 'road show' koji će obilaziti najvažnije svjetske centre i in-vestitore, predstavljajući hrvatske investicijske poten-cijale u državnom i privatnom sektoru.

Kvalitetan izvozni portfelj - adut tvrtke za povoljno fi-nanciranje i opstanak u EUIako nije riječ o malim iznosima u posljednjih dvadeset godina koliko su iznosila inozemna izravna ulaganja, problem je loša struktura. Naime, dosadašnja inoze-mna ulaganja uglavnom su se svodila na preuzimanja tvrtaka, poput INA-e, HT-a i banaka. S druge strane, kronično nam nedostaju greenfield ulaganja, tj. inve-sticije ‘od nule’ koje otvaraju nova radna mjesta.Važnost greenfiled investicija naglasio je i Damir No-vinić, direktor Agencije za investicije i konkurentnost, koji kaže kako upravo katalog od preko 50-ak proje-kata koji je pripremila njegova Agencija za spomenuti forum, a koji se ažurira svaka 3 mjeseca, u sebi sadrži niz potencijalnih greenfield investicija.Ono što sigurno ima potencijala za otvaranje radnih mjesta i gdje mnogi vide priliku za tržišni rast jest ula-ganje u izvozno orijentirane tvrtke koje ne ovise o po-remećajima na malom domaćem tržištu. To je prilika koju mnogi žele iskoristiti, ali kako bi uspjeli, potrebno je osigurati financiranje investicija. Ulaskom u EU nestaju administrativne i carinske ba-rijere pa mnogi vide kvalitetan i konkurentan izvozni portfelj kao glavni adut tvrtke za povoljno financira-nje, ali i uopće i za opstanak na tržištu EU. -Budući da je poticanje i razvoj izvoznih aktivno-sti temeljni način oporavka domaćeg gospodarstva, mnoge banke klijentima-izvoznicima nastoje maksi-malno olakšati put. Izvoznicima je danas najefikasnija pomoć brzina usluge i mogućnosti smanjenja troš-kova financiranja. Trenutno najpovoljniji krediti na tržištu su oni iz HBOR izvoznih linija, kratkoročni i dugoročni u suradnji sa Svjetskom bankom - ista-knuli su u Erste banci.Slično navode i u Zagrebačkoj banci, koja u suradnji s HBOR-om kroz programe poticanja izvoza nudi finan-ciranje uz iznimno prihvatljive kamatne stope.

Refinanciranje vlastitih sredstava uloženih u investicijuMalo i srednje poduzetništvo koje bi i prema mišlje-nju Europske komisije i Europske investicijske banke

trebalo biti osnovni motor oporavka u Europi, treba poboljšani i lakši pristup financiranju. No, osim uče-stalo spominjanih kredita namijenjenih financiranju proizvodnje ili kupnje dugotrajne imovine: strojeva i opreme, vozila i dr., kao i većih investicija te prošire-nja poslovanja, osobito interesantni poduzetnicima su i krediti za refinanciranje vlastitih sredstava uloženih u investiciju. Uglavnom je riječ o refinanciranju po-stojećih nepovoljnih kredita za iste ili slične namjene.Na tržištu postoje različiti krediti ove vrste. Iznos kredita definira se prema ranijem iznosu financiranja, tako da, ukoliko je cash flow odgovarajući, novi kredit može pokriti postojeću vrijednost izloženosti za inve-sticiju. Rok i dinamika vraćanja kredita vezani su uz poslovni ciklus, te uz određenu investiciju koja se fi-nancira, a moguće je ugovoriti i poček. Banka uglavnom odobrava srednjoročne kredite (do 3 godine) ili dugoročne kredite (preko 3 godine). Uglavnom je riječ o kunskim kreditima s valutnom klauzulom i za većinu njih nije potrebna izrada inve-sticijskog elaborata.

Zeleni kredit - financiranje za poboljšanje energetske učinkovitosti Područje ekologije jedan je od važnijih segmenata u kojima mnoge tvrtke nastoje iskazati svoju društve-nu odgovornost. Upravo stoga one nastoje poticati

projekte za povećanje energetske učinkovitosti, dok mnoge banke šire svoju kreditnu ponudu ove vrste. Edukacija, promjena starih navika, svijest o okolišu i prihvaćanje novih tehnologija učinile su ovakve projekte vrlo isplativima. Manji troškovi energena-ta, manja ovisnost o promjenama njihovih cijena, sve veći penali za emisiju štetnih stvari te automatski bolja konkurentnost poduzeća samo se neki od razlo-ga za ulaganje u ovaj sektor.Jedan od novijih kredita na tržištu izašao je početkom listopada, a odnosi se na poboljšanje energetske učin-kovitosti i obnovljive izvore energije i mogu ga kori-stiti svi poslovni subjekti. Namijenjen je financiranju solarnih sustava za proizvodnju električne i toplinske energije te za poboljšanje energetske učinkovitosti, tzv. zeleni kredit. Zeleni kredit namijenjen je kupnji i ugradnji solarnih sustava za vlastitu proizvodnju elek-trične energije. Kreditom je također moguće financira-ti kupnju i ugradnju mrežom vezanih solarnih susta-va za proizvodnju električne energije namijenjenu za prodaju HEP-u, kupnju ili izgradnju niskoenergetske nekretnine te poboljšanje energetske učinkovitosti poslovne nekretnine. U pravilu je riječ o kreditima od minimalno 30-ak tisuća kuna, na 10 godina uz kamat-nu stopu do 7 posto.-I novi Zakon o leasingu također omogućava značajni-je uključivanje leasing industrije u projekte tzv. Zelene

Katalog od preko 50-ak projekata koji je pripremio AIK u sebi

sadrži niz potencijalnih greenfield investicija.

Financiranjem inve-sticijskih projekata, leasing kućama omo-gućava se ravnopravno sudjelovati u financira-nju kapitalnih investici-ja u niz područja.

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić na Britansko-hrvatskom investicijskom forumu: Prioritet Vlade je privlačenje inozemnih investicija


energije kao trenutno najbrže rastuću granu (‘Green lease’ leasing industrije na razvijenim tržištima) - istaknuo je Darko Urukalović, predsjednik Udruženja leasing društava.Također, i EU redovito financira inovativne ekopro-jekte hrvatskih investitora, što podrazumijeva sve oblike inovacijskih aktivnosti koje rezultiraju ili čiji je cilj bitno poboljšanje zaštite okoliša. Eko-inovacije uključuju nove proizvodne procese i nove proizvode ili usluge čije će korištenje znatno smanjiti rizike za okoliš, zagađenje i sve druge negativne posljedice uporabe resursa.

Kredit za projektno financiranjeZa one poduzetnike koji su odlučili izgrađivati, ku-povati ili nadograđivati nekretninu te im je potrebna financijska konstrukcija, bilo bi dobro razmotriti mo-gućnost realizacije projektnog financiranja umjesto hipotekarnog kredita. Pod projektnim financiranjem podrazumijeva se ku-povina, izgradnja, nadogradnja i uređenje poslovno-stambenih objekata. Ovaj oblik financiranja najčešće

koriste investitori kojima je glavna djelatnost izgrad-nja nekretnina i mnogi ga smatraju znatno povoljni-jim modelom financiranja od hipotekarnih kredita. Projektno financiranje obuhvaća širok spektar modela financiranja koje obilježava zajedničko svojstvo, a to je da se financiranje projekta zasniva na sposobnosti sa-mog projekta da generira novčani tok koji je najvećim dijelom dovoljan za servisiranje duga. Kao instrument osiguranja uzima se zalog na imovini i pravima veza-nim uz projekt. Putem segmenata projektnog financi-ranja, kao što su javno-privatno partnerstvo i projek-tno financiranje nekretnina, omogućuje se financiranje koje je potpuno prilagođeno značajkama projekta.

Novi zakon o leasingu otvara vrata za financiranje in-vesticijskih projekataNovi zakon o leasingu omogućuje leasing kućama da smiju financirati investicijske projekte, čime one jače ulaze u dosad primarno bankarski dio tržišnog kola-ča. Umjesto u isključivo dovršene, kako navode neki mediji, leasingom će se smjeti financirati i projekti ‘na papiru’, što podrazumijeva paletu projekata od više-mjesečne izgradnje brodova, postrojenja, opreme, ne-kretnina do javno-privatnog partnerstva. Prema mišljenju struke, ovaj Zakon mogao bi pokre-nuti leasing tržište. -S obzirom na trenutnu gospodarsku situaciju, zbog nedostatka investicija, većina novozaključenih ugovo-ra o leasingu vezana je uz osobna i gospodarska vozila. Na tržištu zadnjih nekoliko godina nedostaje ‘big tic-ket’ leasing angažmana. Financiranjem investicijskih projekata leasing kućama omogućava se ravnopravno sudjelovati u financiranju kapitalnih investicija u po-dručju nekretnina, kompleksnijih proizvodnih postro-jenja, komercijalnih brodova, ulaziti u aranžmane jav-no-privatnog partnerstva - kaže Urukalović.Pokretanjem novog investicijskog ciklusa, kako zbog

pristupa sredstvima fondova EU i naših obveza koje smo preuzeli pristupanjem u članstvo EU, leasing in-dustrija, kao i u investicijskom ciklusu prije krize, bit će nezaobilazan faktor na tržištu. Kako takvi leasing aranžmani po definiciji pripadaju kategoriji velikih po-slova, to je jedini način za značajni rast leasing tržišta u dogledno vrijeme. -Zadovoljni smo što su i HANFA i Ministarstvo fi-nancija prepoznali mogućnosti i potencijal koji leasing pruža kao alternativa financiranju značajnijih projeka-ta i pripremamo se za sljedeći korak u razvoju leasing industrije u Hrvatskoj - zaključuje Urukalović.

Osnivanje specijaliziranog Fonda za konkurentnostOsim niza već spomenutih načina podrške, na ne-davnoj 12. HBOR-ovoj međunarodnoj konferenciji o poticanju izvoza održanoj početkom rujna u Dubrov-niku, ministar Linić najavio je osnivanje specijalnog fonda za konkurentnost. U svojem govoru o važnosti borbe za konkurentnost istaknuo je da je u ovom času najveća boljka domaćeg gospodarstva niska kapitali-ziranost poduzeća te je, kako bi popravio krvnu sliku kompanija, najavio podršku putem specijalnog držav-nog fonda. Iako nije jasno rekao kada će i kako funk-cionirati, naglasio je važnost lavovske borbe za svaku stranu investiciju. Damir Novinić, direktor Agencije za investicije i kon-kurentnost, smatra kako je investicijska klima u Hr-vatskoj puno bolja nego što postoji javna percepcija.

HAMAG Invest – na pomolu pomak u poslovanju: na-godinu kreće financijska potpora start-up tvrtkamaHAMAG Invest, koji je nadležan je za investicije mi-kro, malih i srednjih tvrtaka, iduće bi godine trebao početi financirati male i srednje poduzetnike preko fondova rizičnoga kapitala (venture capital) usmjere-nih na start-up tvrtke. Ulagat će se u tvrtke koje su prerasle inkubacijsku fazu razvoja, a nisu dovoljno velike private equity fondovima. Riječ je o visoko ri-zičnim investicijama koje bi u klasičnom pokušaju financiranja očekivali vrlo strogi uvjeti komercijalnih banaka u vezi s financiranjem. Upravo stoga, investi-cijska strategija zahtijeva visoku diversifikaciju - ma-nje iznose ulaganja, više projekata te financiranje pre-ma ostvarenim fazama projekta.Venture capital fondovi ulaganjem u vlasničku struk-turu domaćih inovativnih i perspektivnih tvrtaka omogućit će njihov daljnji razvoj. Prema preporuka-ma Europske komisije, izvori sredstava za stvaranje takvog fonda su Europski fond za regionalni razvoj, fondovi namijenjeni financiranju inovativnih projeka-ta i djelomično nacionalna sredstva. Tako je u rujnu HAMAG Invest pojačao suradnju s 200-tinjak inve-sticijskih fondova zainteresiranih za ulaganje u naše male i srednje tvrtke. Što se tiče daljnih aktivnosti HAMAG Investa, očekuje se rast izdavanja jamstava i poticanja investicija u ma-


HAMAG Invest pojačao je suradnju s 200-tinjak

investicijskih fondo-va zainteresiranih za

ulaganje u naše male i srednje tvrtke.


lom i srednjem poduzetništvu, te blizu dvije milijarde kuna investicija ostvarenih preko HAMAG Investa.. U proračunu HAMAG Investa planirano je 5 milijuna kuna za Program Mikrokrediti, namijenjen za ulaganja u osnovna i obrtna sredstva za 2014. godinu, najviši iznos kredita je 70 tisuća kuna, fiksna kamatna stopa je 0,99 posto godišnje, a rok otplate do pet godina, uklju-čujući poček od šest mjeseci.

Investicijske barijere Nerijetko se po medijima provlače primjeri iz prakse koji su zbog sporosti birokracije odužili realizaciju investicijskog projekta. Tako se problem s privlače-njem investicija uglavnom ne odnosi na mogućnost financiranja, već se pretvara u borbu s administra-tivnim barijerama.Kao glavni problem detektira se odnos državnih institu-cija prema poduzetnicima koji imaju kvalitetne, tržišno vrijedne projekte spremne za prihvat investitora.Komplicirano zakonodavstvo koje je često potpuno ne-razumljivo stranim investitorima, spora i prekompli-cirana domaća administracija, nepostojanje prostornih planova zbog čega projekti stoje u ladicama, opsežna birokracija, otežano dobivanje dozvola za rad, uporab-ne dozvole te dokument čudnog naziva ‘minimalni tehnički uvjeti’, samo su neke od investicijskih barije-ra na kojima, barem prema njihovim riječima, i Vlada i nadležna ministarstva intenzivno rade. No navedeni problemi traže i daljnje reforme. Potrebno je operativ-no ‘počistiti’ i pojednostavniti pravnu bazu za investi-cije i poduzetničko poslovanje koja će omogućiti jefti-niji i brži business. Riječ je o inicijalnim zaprekama, na koje se zatim troše goleme svote kako bi se savladale, a na kraju je konačan rezultat gubitak investicijskog interesa. Korak ka jeftinijem i bržem businessu sva-kako je i svaka reinvestirana kuna dobiti koja neće biti oporezivana, već biti rasterećena poreza na dobit.

Dijamanti - novi investicijski prijatelji

U situaciji pada bankarskih sustava i ekonomija čitavih država, kada je teško pronaći valutu ili fond u kojem bi bilo pametno štedjeti, neki investitori preporučaju građani-ma - dijamante. I dok mnogi ocjenjuju kako je business s otkupom zlata na zalazu, pa ni investiranje u tu plemenitu kovinu neće davati donedavno velike prinose, spome-nuti smatraju kako stiže novi investicijski izazov. Pa iako nije riječ o investiciji koja bi bila interesantna za kratkoročne ulagače koji se nadaju zaraditi brzom preprodajom, očekuje se snažan rast potražnje za dijamanti-ma, prvenstveno zbog njihove investicijske vrijednosti. Novi oblik ulaganja i štednje svakako je interesantan instrument zarade za financijske institucije. Stoga bi se usko-ro, kako najavljuju pojedini financijski stručnjaci, osim u zlatarnicama trebali proda-vati i na bankarskim šalterima.



Optimizacijom logističkih procesa do ušteda u vremenu i prostoruSvakodnevica modernog čovjeka ovisi o robi koju može jednostavno kupiti u bilo kojoj trgovini. No iza te jednostavne radnje stoji vrlo kompleksan sustav pomoću kojeg ista ta roba dolazi do svog krajnjeg potrošača. Na svom putu, roba uvelike ovisi o transportu, ali i o načinu skladištenja, a s obzirom na sve veću i raznolikiju potražnju, tvrtke koje se bave ovim djelatnostima u stalnoj su utrci s vremenom. Stoga se baš u ovom segmentu često razmišlja unaprijed, rađaju se nove napredne ideje, primjenjuju najmodernije tehnologije.

Transport i logistika

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić

Transport i logistika pozadinski su dio svakodnevice modernog čovjeka. Nismo niti svjesni koliko utječu na naše živote. Gledajući iz mnogo aspekata, Hrvatska ima idealan geografski i geostrateški položaj, zahva-ljujući kojem je važna tranzitna zemlja u ovom dijelu Europe pa tako ima utjecaja ne samo na svoje građane, nego i šire. Ovim je putovima roba dolazila još u vrije-me Rimljana, Turaka, Marije Terezije, a danas, na po-četku 21. stoljeća, Hrvatska je dio europske obitelji, ali i njezina granica. To mijenja perspektivu, ali i donosi nove odgovornosti.

Kretanje roba iz Hrvatske u EU i obrnuto S obzirom na činjenicu da je Hrvatska 2013. postala granica EU, raspitali smo se u Carinskoj upravi što to zapravo znači u carinskom smislu. Danom ulaska u EU, teritorij Republike Hrvatske u carinskom smislu postao je područje Carinske unije, pojasnili su. Svi ca-rinski propisi Europske zajednice primjenjuju se i na području Republike Hrvatske. Ti propisi su Uredba vijeća (EEZ), kojom je uspostavljen Carinski zakonik Zajednice (CZZ), te Uredba komisije (EEZ), koja pred-stavlja Uredbu za provedbu carinskog zakonika Zajed-nice (UPCZZ).

U skladu s tim, promet roba između zemalja članica EU je slobodan, dakle, ne postoje više carinske barijere, niti se vrše carinski postupci i procedure za svu robu koja ima status Zajednice. To znači također i promje-nu odnosa prema našim prvim susjedima, zemljama CEFTA-e. U Carinskoj upravi pojašnjavaju kako, s obzirom da od 1. srpnja RH nije više članica CEFTA-e, ona na uvoz robe podrijetlom iz zemalja CEFTA-e primjenjuje EU carinske stope. Isto vrijedi i kod izvoza roba u CEFTA-e zemlje, gdje se primjenjuju carinske stope koje vrijede za uvoz roba EU podrijetla u zemlje CEFTA-e.

Hrvatske pomorske luke nekad i danas Prema podatcima Hrvatske gospodarske komore (Po-morski i riječni promet, cjevovodni transport, 2010.), hrvatska morska obala kopna duga je 1777,7 km, a

ukupna je dužina obale otoka 4012,4 km. Na obali i otocima ima oko 350 luka i lučica, a njih sedam može prihvatiti velike prekooceanske brodove. Tih sedam morskih luka (Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Plo-če i Dubrovnik) i riječne luke (Vukovar na Dunavu, Osijek na Dravi i Sisak na Savi) smatra se glavnim hrvatskim lukama.

Najvažnija naša luka svakako je Luka Rijeka pa u skla-du s tim i najveći dio lučkog prometa prolazi kroz nju, više od 50% ukupnog prometa svih hrvatskih luka. Prometni kapaciteti luka međusobno se razlikuju, a za sve luke iznose 23.100.000 tona godišnje. U strukturi prometa prevladava domaći promet s oko 70%, a tran-zitni promet čini oko 30% ukupno ostvarenog prome-ta, no, udio tranzitnog prometa u ukupnom prometu raste.

Od svih naših luka, samo Rijeka i Ploče djeluju na tranzitnom tržištu lučkih usluga i imaju mogućnost privlačenja stranog tereta iz zemalja u zaleđu. U proš-losti su imale daleko veći značaj nego što je to slučaj danas, osobito Luka Rijeka. Kako bi se iskoristilo ovaj tradicionalno dobar položaj, mjerama gospodarske po-litike RH nastoje se ukloniti brojna dosadašnja ograni-čenja koja su kočila razvoj hrvatskih luka.

Kao važan čimbenik u prijevozu transporta iz luka u unutrašnjost u prošlosti je bila prepoznata željeznica, za koju danas ne možemo reći da je na zavidnoj razini. Prema podatcima preuzetim sa stranica Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, željeznica je do prije 50 godina imala ulogu prijevoza oko 90% svih roba i putnika. Nakon 2. svjetskog rata dolazi do na-glog razvoja cestovnog prometa pa danas željeznice čine oko 17% u kopnenom prometu, a ceste oko 83%. Osim toga, u hrvatske se željeznice nije dovoljno ula-galo. Kada se uzme u obzir da i EU želi kvalitetnu pro-metnu povezanost, ali i brojne komparativne prednosti koje željeznica ima u usporedbi s cestovnim prome-tom, jasno je da je za Hrvatsku od strateškog značaja unaprijediti željeznice. Prema riječima ministra Haj-

Strategija hrvatskog prometa očekuje se do

veljače sljedeće godine, riječi su ministra Siniše

Hajdaša Dončića.


Glavna značajka „lean“ filozofije je izbacivanje

viškova i gubitaka iz procesa proizvodnje, a raditi treba samo ono

što donosi dodatnu vrijednost za kupca i

ono što kupac stvarno i plaća.

daša Dončića, strategija hrvatskog prometa bit će go-tova do veljače sljedeće godine. U kratkim crtama, ona obuhvaća željeznicu, infrastrukturu morskih i riječnih luka te rješavanje cestovne infrastrukture u dijelovima uskih grla.

Teretni prometPromet kao jedna od gospodarskih djelatnosti bavi se prijevozom ljudi, roba i informacija, dijeli se na kopneni, vodni i zračni, a kopneni dalje na cestovni i željeznički, vodni na pomorski i riječni. Prema rezul-tatima Državnog zavoda za statistiku u posljednjih pet godina, vidljivo je da je prijevoz roba u Hrvatskoj u najvećoj mjeri oslonjen na ceste, što zbog već spome-nute nedovoljne razvijenosti željezničkog prometa, ali

i zbog skromnih gabarita zračnog prometa s obzirom na to da Hrvatska nije velika zemlja.

Distribucija u regiji Kao granična zemlja EU s morem s jedne, a zemljama CEFTA-e s druge strane, Hrvatska ima potencijala po-stati važnim transportnim sjecištem u regiji. Uz već spomenute preduvjete u vidu razvoja prometnica i prometne infrastrukture, važno je i ići ukorak s novim tehnologijama i principima rada koji skraćuju vrijeme dolaska robe do krajnjeg potrošača. Razgovarali smo o tome s Antoniom Zrilićem iz tvrtke Logiko. Logistika je u posljednje vrijeme sve više u središtu pažnje zbog velikog potencijala za uštede, objasnio je. Uštedjeti se najviše pokušava kroz uvođenje novih tehnologija (RF, RFID i voice tehnologije, npr.).

Logistika je u žarištu i zbog novih trendova pa se, primjerice, mnogi trgovci nalaze usred promjena po-našanja kupaca i sve više prelaze na online prodaju. Ovaj novi kanal prodaje predstavlja sasvim nove i drugačije izazove. Logistički gledano, skladišta koja su opskrbljivala realne dućane (retailere) radila su na principu izdavanja punih kutija i paleta, a transport se vršio kamionima. Narudžbe koje danas dolaze online preko web-trgovina (e-tailera), isporučuju se komadno i transportiraju se pojedinačno kombi vozilima, zaklju-čuje Zrilić.

Dobar primjer uštede vremena uz pomoć dobre logi-stike Zrilić je nazvao Kupovanje 2.0. Ispričao nam je zgodnu priču kako se u Koreji na stanicama podzemne željeznice nalaze izlozi s uobičajenom robom široke potrošnje koju kupci na povratku s posla svojim pa-metnim telefonima preko QR koda mogu skenirati i online platiti. Do trenutka kada stignu kući, sva ku-pljena roba ih već čeka dostavljena.

Outsourcing skladišta Ne postoje dva ista logistička sustava, ispričao nam je Danijel Topalović iz tvrtke Primat logistika. U na-stavku objašnjava kako tehnologiju rada u skladišnom sustavu određuju - zahtjevi koje definiraju struka i za-konodavac, zatim zahtjevi koji dolaze od investitora i moderna dostignuća s područja logistike.

U slučaju da tvrtka nema vlastitih resursa, adekvatnog prostora, vozila za transport, skupu informatizaciju i sl., poseže se za tzv. outsourcing skladištima. Kod skla-dišta to ukratko znači da svu brigu oko svoje logistike prepustite specijalistima koji će se pobrinuti da se vaši proizvodi stručno uskladište i dopreme na željenu lo-kaciju, odnosno krajnjem kupcu, nastavlja Topalović te dodaje kako je ova vrsta skladištenja sve popularnija u cijelom svijetu zbog gore navedenih razloga, a osim toga, u Hrvatskoj su razvoju ove usluge uvelike dopri-nijeli trgovački lanci.

DZS, Hrvatska u brojkama, Zagreb 2012.

Prijevoz putnika i robe

Željeznički prijevoz

Cestovni prijevoz

Cjevovodni transport

prevezeni

putnici, tis.

prevezena

roba, tis. t

prevezeni

putnici, tis.

prevezena

roba, tis. t

transportirano

nafte i plina, tis. t

2007. 63131 15764 63144 114315 - (1) 9688

2008. 70961 14851 62064 110812 8765

2009. 73545 11651 58493 92847 9201

2010. 69564 12203 56419 74967 8936

2011. 49983 - (2) 11794 52561 74645 7772

Pomorski i obalni prijevoz

Prijevoz unutarnjim vodenim putovima - (3)

Zračni prijevoz

prevezeni

putnici, tis.

prevezena

roba, tis. t

prevezeni

putnici, tis.

prevezena

roba, tis. t

transportirano

nafte i plina, tis. t

2007. 12723 32420 1468 2288 6

2008. 12861 30768 6415 2329 5

2009. 12550 31371 5381 2053 4

2010. 12506 31948 6928 1861 3

2011. 12926 30348 5184 2078 3

1) Podatci za 2007. revidirani su na temelju poboljšane metode izračuna.

2) Promjena u metodi obračuna broja putnika u unutarnjem prijevozu.

3) Podatci se odnose na prijevoz robe unutarnjim vodenim putovima plovilima domaće i strane zastave.

Od 2008. uključen je i tranzit.

Transport i logistika


GPS u službi distribucijeUšteda vremena, kako smo već naveli, od izuzetne je važnosti u prijevozu tereta i njegovom skladištenju. Kako bi sve funkcioniralo, često se koristi nekoliko softverskih sustava u kombinaciji te se pomoću njih organiziraju radni procesi, prati kretanje vozila izvan skladišta, a na kraju i kretanje robe u skladištu. U pr-vom redu, koristi se najčešće Transport Management System (TMS), koji služi za dinamičko rutiranje vo-znog parka na dnevnoj bazi. Na temelju podataka o klijentima koje treba obići i robe koju treba prevesti te podataka o raspoloživom voznom parku, TMS izra-čunava optimalni broj potrebnih vozila, redoslijed utovara robe po vozilima i rute kretanja svakog poje-dinog vozila. GPS je jedan od načina za uštedu vre-mena nastao zahvaljujući razvoju tehnologije. Prije svega desetak godina, stvari su izgledale puno druga-čije. Može funkcionirati i bez TMS-a, ali tek u kom-binaciji pokazuje sve svoje efekte. Služi u osnovi za daljinski nadzor i upravljanje voznim parkom u stvar-nom vremenu, ali isto tako, daje i analizu kretanja i zaustavljanja te razne statističke izvještaje. TMS i GPS Tracking System moguće je povezati u tzv. Enterprise Fleet Management System - napredni sustav čija je za-daća optimizirati cjelokupni logistički proces. Tako ne samo da se postižu vremenske i prostorne uštede, nego i one financijske. Ovaj sustav svoje proračune bazira na temelju povijesti kretanja i ponašanja voznog parka u cjelini. Daljnje uštede ostvaruju se u samom skladi-štu, gdje se povezuju TMS i Warehouse Management System (WMS).

Projektiranje skladišnih sustava Tvrtka Primat logistika, između ostalog, ima dugo-godišnje iskustvo u projektiranju skladišnih sustava. Prema riječima Danijela Topalovića, voditelja njiho-vog projektnog ureda, prilikom projektiranja skladiš-nih sustava i unutarnjeg transporta važno je poznavati određene parametre, poput gabarita građevine, polo-žaja na parceli, tj. ograničenja prostora, mogućnosti vezanja na okolni prostor (izgled parcele, okolne pro-metnice...), raznolikosti asortimana (grupe artikala, dimenzije, mase, vrste transportno-skladišnih jedinica (TSJ), broja narudžbi kupaca, izlaza po vrstama TSJ, željenih zaliha TSJ, vrsta transportnih sredstava (vozi-la na ulazu i izlazu), temperaturnih režima i postojeće infrastrukture (struja, kanalizacija...). Kad se napravi sustavni raspored podataka i njihovo uspoređivanje, definira se projektni zadatak, a na temelju njega se ra-zrađuje više varijanti rješenja. Zahvaljujući tehnologiji i optimizaciji procesa, moguće je značajno unaprijediti skladišne sustave. Primjerice, prvi korak je pravilno oblikovanje zona skladišta i adekvatne opreme u nji-ma, (klasični regali, regali s policama, protočni, kon-vejeri, automatizirani uređaji-shuttlovi…) te njihovo povezivanje, nastavlja Topalović. Većina unapređenja vodi ka automatizaciji sustava i smanjenju hoda/rada

čovjeka. Također, jedan od prvih koraka trebalo bi biti uvođenje barkod tehnologije i informatizacija skladišta (WMS - Warehouse Management System). Kod same implementacije WMS-a, osim uobičajenih ručnih ter-minala koji vode radnike, mogu se koristiti i npr. pick by voice, pick to/by light.

Informatizacija u službi logistike Antonio Zrilić ispričao nam je da se uštede uglavnom pokušavaju postići uvođenjem tehnologije, ali postoji i drugi, znatno jeftiniji način, a to je kroz optimizaciju procesa. Jedan od koncepata u tom smislu je „lean“. Potječe od kaizen filozofije koja je razvijena u Japanu. Kaizen je stari samurajski princip koji znači kontinui-rano poboljšanje i koji se izvorno odnosio na ratničke vještine. Japanci su ovaj koncept počeli koristiti posli-je Drugog svjetskog rata u proizvodnji i poslovanju. Kasnije je isti koncept prilagođen zapadnom načinu razmišljanja i rođen je „lean“. Glavna značajka ove filozofije je izbacivanje viškova i gubitaka iz procesa proizvodnje, a raditi treba samo ono što donosi dodat-nu vrijednost za kupca i ono što kupac stvarno i plaća. Primjena „lean“ alata u skladištu pridonosi uštedama u skladišnom prostoru, većoj urednosti, manje out-of-stock situacija, većoj točnosti zaliha... Sveukupno i do 20% veća produktivnost skladišnih, odnosno logistič-kih operacija može se pripisati „lean“ alatima. Ovaj proces u kombinaciji s inteligentnim informatičkim rješenjima doista može skratiti vrijeme dolaska robe do krajnjeg kupca.

Ponuda poslova u segmentu transporta i logistike Iako tradicionalno u pozadini stvari, transport i logisti-ka imaju velikog utjecaja na gospodarstvo u cjelini. Sa-znali smo stoga i kolika je bila ponuda poslova u tom segmentu u posljednjih godinu dana. Prema podatcima portala www.posao.hr, djelatnost „Transport – skladi-štenje i logistika“ ima tendenciju pada u odnosu na prošlu, 2012. godinu. Iako nas do kraja tekuće godine dijele još dva mjeseca, teško je za očekivati da će re-zultati biti približno jednaki protekloj godini. U odno-su na 2012., u navedenoj je djelatnosti zabilježen pad broja oglasa za otprilike 30%. Što se tiče posloprimaca, prema broju objavljenih životopisa na portalu, njih 1/5 je zainteresirana za rad u djelatnosti transporta. Na ra-zini ukupnog broja oglasa objavljenih na portalu, na djelatnost „Transport - skladištenje i logistika“ odnosi se otprilike 5% oglasa. Među najtraženijim zanima-njima bila su vozač, zatim vozač kamiona te kurir/dostavljač, pokazuju podatci portala MojPosao.net. Što se tiče kvalifikacija potrebnih za zaposlenje u prome-tu, transportu i pomorstvu, u većini oglasa tražena je srednja stručna sprema (65%), a u 32% traženi su kvalificirani radnici, nastavljaju. Poslodavci uglavnom nude ugovor na određeno vrijeme (66%), a većina po-slodavaca zahtijeva prethodno radno iskustvo (51%) u prosječnom trajanju od 2 godine i 5 mjeseci.

Iako tradicionalno u pozadini stvari, tran-

sport i logistika imaju velikog utjecaja na

gospodarstvo u cjelini.

Transport i logistika Transport i logistika

Usporedno s liberalizacijom poštanskog tržišta, Au-strijska pošta najavila je veliku ekspanziju na hrvatsko tržište poštanskih usluga. Više o tome s nama je po-dijelio Igor Velimirović, generalni direktor Weber Es-cala, tvrtke kćeri austrijske pošte u Hrvatskoj, koja je tržišni lider u distribuciji neadresiranog promotivnog materijala, tj. letaka.-Povećanje tržišnog udjela namjeravamo postići ci-ljanom prodajom prema velikim i srednjim klijenti-ma, naravno, nećemo zanemariti niti manje klijente. S obzirom na to da je tržište liberalizirano, klijentima možemo ponuditi vrlo atraktivnu cijenu - istaknuo je Velimirović.

Vide li se već rezultati liberalizacije poštanskog tržišta? Ako izuzmemo distribuciju paketa (to je tržište već du-lje vrijeme liberalizirano) i govorimo samo o pismov-nim pošiljkama (pisma, izravna pošta, tiskanice…), rezultati su znatnija aktivnost konkurencije na tržištu i posljedično niža cijena za korisnike. Međutim, ono što se još nije u potpunosti liberaliziralo, a svakako je trebalo, jest javna nabava. Naime, pravni subjekti (dr-žavna poduzeća, javne ustanove, komunalna poduze-ća), koji imaju obvezu ići u javnu nabavu u svojoj na-tječajnoj dokumentaciji, postavljaju kriterije koje može ispuniti jedino državni poštanski operater, čime se automatski isključuju ostali ponuditelji, tj. štiti jedan ponuditelj. Stoga, nema tu nikakve liberalizacije, nego je riječ o isključivom diskriminatornom odnosu prema ostalim (povoljnijim) ponuđačima poštanskih usluga.

Hoće li se, po Vašem mišljenju, znatno povećati broj davatelja poštanskih usluga zbog liberalizacije tržišta?Mislim da ima mjesta maksimalno za tri operatera/da-vatelja (uključivši, naravno, Hrvatsku poštu). Hrvatsko poštansko tržište premalo je da bi dugoročno opstali mnogobrojni davatelji. Tako da mi se čini da su tri ope-ratera sasvim realna brojka.

Što se promijenilo na poštanskom tržištu nakon ula-ska Hrvatske u EU?Zapravo ništa značajno, osim što ulazak u EU donosi dodatnu pravnu sigurnost alternativnim poštanskim operaterima, jer Hrvatska mora slijediti smjernice EU vezano za pravila na nacionalnom poštanskom tržištu.

Planirate li nove investicije s obzirom na namjeru po-većanja tržišnog udjela? Austrijska pošta je 2008. godine sagradila u Hrvat-

Liberalizacija poštanskog tržištaAko se izostavi distribucija paketa i govori se samo o pismovnim pošiljkama, rezultat liberalizacije poštanskog tržišta veća je aktivnost konkurencije i niža cijena za korisnike. No ono što se još nije u potpunosti liberaliziralo, a trebalo bi, jest javna nabava.

Ulazak u EU dono-si dodatnu pravnu sigurnost alternativnim poštanskim operateri-ma, jer Hrvatska mora slijediti smjernice EU vezano za pravila na na-cionalnom poštanskom tržištu.

skom Leskovcu distributivni centar za Weber Escal i sestrinsku kompaniju Overseas express (tržišni lider u paketnoj distribuciji) i u to investirala, zajedno s opremom, 10 milijuna eura, tako da imamo moderan logistički centar koji zadovoljava naše potrebe. Sortirni centar ostaje jedan centralni i uz današnju tehnologiju sortiranja nema potrebe imati dodatne sortirne centre. Naša je logika da tražimo od klijenata bazu podataka koju kodiramo po našim depoima i rutama kretanja te nam to olakšava sortiranje i smanjuje troškove sorti-ranja. Naravno, sukladno rastu prihoda namjeravamo ulagati u nova IT rješenja, vozni park i povećanje broja zaposlenih, a vlastitu distributivnu mrežu kontinuira-no širimo prema logici ekonomske isplativosti.

S obzirom na to da ste tržišni lider u distribuciji nea-dresiranog promotivnog materijala, kakvi su Vam pla-novi da zadržite vodeću poziciju?Napornim radom uspjeli smo dostići kvalitetu usluge koju prepoznaju svi naši klijenti. Porast tvrtaka koje se oglašavanju putem letaka te najava dolaska novih trgovačkih centara otvara put prema potpunoj profe-sionalizaciji, tako da konstantno povećavamo broj dis-tributera (trenutno preko 1.200) i kontrolora, ulažemo u inovativna IT rješenja, sve u cilju kako bi kvaliteta naše distribucije ostala na vrlo visokoj razini.

Igor Velimirović, direktor Weber Escala u Hrvatskoj


Ako je suditi po kretanju dionica Croatia osiguranja u prvoj polovici listopada na Zagrebačkoj burzi, čini se da domaći investitori nisu zadovoljni načinom pri-vatizacije. I redovna i povlaštena dionica zabilježile su lagani pad.

No ipak, riječ je samo o blagim oscilacijama, budući da je ukupna premija 26 hrvatskih osiguravajućih društava na kraju rujna bila za jedan posto viša u odnosu na isto razdoblje lani. Unatoč očekivanjima da će cijena raznih polica osiguranja realno krenuti pre-ma dolje, domaće tržište osiguranja ima snažnog po-tencijala. Prosječan građanin za premiju svih vrsta osiguranja godišnje izdvoji 280 eura u usporedbi s europskih 2.000 eura. Dakle, prostora za razvoj osiguravateljnog businessa ima, unatoč popriličnom broju tržišnih osi-guravatelja.

Blagi rast osiguravateljne premijePrema kumulativnim podatcima Hrvatskog ureda za osiguranje, u devet mjeseci 2013. godine društva za osiguranje zaračunala su ukupnu bruto premiju u iznosu od 6.9 milijardi kuna, što je za gotovo 66 mili-juna kuna više nego krajem istog prošlogodišnjeg mje-seca. Premija neživotnih osiguranja bila je 0,3 posto manja, a premija životnih osiguranja 4,7 posto veća u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Od promatranih devet mjeseci, u sedam je ostvaren rast bruto zaračunatih premija u usporedbi s lanjskim ekvivalentnim razdobljem. -U skupini neživotnih osi-guranja koja čini gotovo 74% ukupne premije, najza-stupljenija vrsta je i nadalje osiguranje od odgovorno-sti za upotrebu motornih vozila koje bilježi pad za 1,5 posto, dok se, primjerice, kod kasko osiguranja cestov-nih vozila bilježi pad premije za 8 posto - naveli su iz Hrvatskog ureda za osiguranje.

Inače, udio Osiguranja od odgovornosti za upotrebu motornih vozila čini trećinu ukupne premije te nosi 32,9% u ukupno zaračunatoj premiji neživotnih osi-guranja.

Pad cijena polica i rast broja osiguravateljaUnatoč očekivanjima da će cijena raznih polica osiguranja realno krenuti prema dolje, domaće tržište osiguranja ima snažnog potencijala. Prosječan građanin za premiju svih vrsta osiguranja godišnje izdvoji 280 eura u usporedbi s europskih 2.000 eura. Prostora za razvoj osiguravateljnog businessa ima, unatoč popriličnom broju osiguravatelja.

Premija neživotnih osiguranja bila je 0,3

posto manja, a premija životnih osiguranja 4,7

posto veća u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Započeo rat cijenama na tržištu obveznog autoosigu-ranjaLiberalizacija tržišta obveznog autoosiguranja do koje je osobito došlo ulaskom Hrvatske u Europsku uniju trebala bi svakako donijeti niže cijene polica.

Pa iako zakonodavac liberalizaciju dopušta već godi-nama, nakon pristupanja Hrvatske u članstvo Europ-ske unije kriteriji su od 1. srpnja dodatno olabavljeni upravo zbog europskih direktiva. Naime, do sada Han-fa nije dopuštala konkuriranje nižim cijenama kako bi se izbjeglo urušavanje tržišta osiguranja. Slična praksa donekle se i nastavila sve dok nedavno jednom osigu-ravatelju, predvodniku smanjenja cijena na hrvatskom tržištu, nije uspjelo otvoriti liberalizaciju na obveznim osiguranjima u autoodgovornosti.

Upravo pad cijena u ovom segmentu predvidio je još proljetos i Neven Tišma, predsjednik Uprave KD lifea:-Bitan utjecaj nakon ulaska u EU koji možemo oče-kivati jest utjecaj na portfelj obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, koji je danas izuzetno profitabilan onima koji se time bave u Hrvatskoj. No to nije nezapaženo među europskim osigurateljima pa tako možemo očekivati ulaske na naše AO tržište, bilo direktnom prodajom, bilo osnivanjem podružnice u RH. Tu će zbog još nekih zakonskih ograničenja vjero-jatno biti neko vrijeme natezanja, tako da se s 1. srpnja ništa neće dogoditi, ali do kraja godine i u 2014. mo-žemo očekivati veće pomake u tom segmentu. Teško je reći je li tržište spremno na takvo što.

Mnogi stručnjaci očekuju da će se u Hrvatskoj dogo-diti scenarij koji se dogodio i u Sloveniji nakon ulaska u EU. Prosječna cijena police obveznog autoosiguranja u Sloveniji je 2005. bila 220 eura, a danas je 172 eura. Trenutno prosječna polica obveznog autoosiguranja u Hrvatskoj košta 1.500 kuna, što nas stavlja među drža-ve sa skupljim obveznim autoosiguranjem.

Prilagodba polica osiguranja individualnim karakteri-stikama klijenata Iako je u većini zemalja liberalizacija dovela do ko-


Osiguranje

rekcije cijena, ta se promjena nije događala linearno, nego prema određenim segmentima klijenata. Suklad-no tome, očekivanja struke su da će liberalizacija tr-žišta prvenstveno dovesti do veće prilagodbe cjenika individualnim karakteristikama klijenata, tj. do većeg segmentiranja osiguranika s obzirom na stvarni rizik. -Cijena se određuje ovisno o pojedinom riziku, stoga je teško govoriti o ukupnom sniženju cijena, ali nije isključeno da pojedinim kategorijama vozača cijene mogu pasti - istaknuli su iz Hrvatskog ureda za osi-guranje.

I dok potrošači očekuju diferencijaciju ponude, razne vrste novih pokrića, dodatne proizvode te sniženje cijena, struka upozorava kako puno prostora za pad cijena nema jer su one upravo sada optimalne te u skladu s regulatornim zahtjevima da premija uvijek bude dostatna i dovoljna da ne ugrozi poslovanje druš-tva. Kako tumače poznavatelji ove industrije, najveću bojazan na tržištu predstavlja mogući ‘dumpinški’ rat cijenama.

Tržište životnog osiguranja: Uniseks police dižu pre-mijeU uvjetima ograničene kupovne moći i dok premija u neživotnim osiguranjima lagano pada, te u situaciji gdje su ljudi skloni štednji, premija životnog osigura-nja raste.Skupina životnih osiguranja koja u ukupnoj premiji osiguranja sudjeluje s nešto više od 26 posto bilježi kontinuirani porast. U strukturi, najveći udio ima kla-sično životno osiguranje, koje u skupini životnih osi-guranja sudjeluje s 87%, te u ukupnoj premiji s 23%.Jedna od najvažnijih promjena na tržištu osiguranja koju donosi ulazak Hrvatske u Europsku uniju jest uvođenje uniseks polica. Na hrvatskom je tržištu spol prevladavajući faktor u određivanju premije životnog osiguranja. Najizravniji učinak uvođenja jedinstvenog premijskog sustava s obzirom na spol bit će preraspo-djela premije s rizičnije na manje rizičnu skupinu osi-guranika. Tako će muškarcima, koji su rizičnija skupi-na jer je njihova smrtnost u prosjeku veća, uvođenjem uniseks police premije pasti, a ženske će porasti.

I dok uniseks police, prema mišljenju nekih, umanjuju atraktivnost životnog osiguranja za žene jer bi mogao pasti broj žena koje ga uplaćuju, pojedini stručnjaci uopće ne vide previše razloga za brigu kada je riječ o uvođenju uniseks polica na hrvatsko tržište.-To nije velika promjena i prosječan hrvatski krajnji korisnik to neće ustvari ni osjetiti jer veliku većinu polica životnih osiguranja na našem tržištu čine tzv. mješovite police, tj. one koje imaju i riziko i štednu komponentu. Kod takvih polica nema prevelikih pro-mjena. Najveće promjene su kod onih polica koje ima-ju samo riziko komponentu, gdje bi premija trebala znatno poskupjeti za žene i pojeftiniti za muškarce, no

takvih polica gotovo da i nema na našem tržištu - re-kao je Tišma.Kako navode mediji, prema prijedlogu i dogovoru hr-vatskih osiguravajućih društava sve police sklopljene prije ulaska u EU trebale bi ostati prema ugovorenim uvjetima i cjenicima, bez promjena.

Lideri po premiji pojedinih osiguranjaUnatoč ranije spomenutom padu cijene dionice te la-ganom padu zaračunate premije, najveći udio u uku-pnoj premiji i dalje drži Croatia osiguranje s preko 30 posto udjela. Croatia osiguranje, koje je zadržalo vode-ću poziciju na tržištu, u promatranom razdoblju ima tržišni udio koji je nešto niži od udjela ostvarenog u prvih devet mjeseci 2012. Najveći konkurenti Croatia osiguranja ostali su Allianz i Euroherc. Allianz Zagreb u promatranom razdoblju ima preko 13 posto, a Euro-herc više od 10 posto udjela.

Tri najveća društva jedina su koja drže više od 10 posto tržišnog udjela. Od navedenih vodećih osiguravatelja jedino Allianz bilježi rast premije od gotovo 9 posto, dok je premija CO bila 3,3 posto manja, a Euroherca 0,4 posto manja. Prema istim podatcima, slijede ih Ja-dransko osiguranje s gotovo 6,6 posto, a na petom je mjestu Basler osiguranje s udjelom na tržištu od 4,14 posto.Statistički podatci kažu da Croatia osiguranje u premiji ugovorenoj na obveznim autoosiguranjima samostal-no drži najveći udio koji iznosi gotovo 27 posto. Me-đutim, grupni podatak za društva iz koncerna Agram s rezultatom 39 posto gura CO na drugu poziciju. Od većih premijskih AO udjela visoko na listi još su Alli-anz s 9,37 i HOK s 4,65 posto, što znači da prva petor-ka (od 15 društava) drži gotovo 80 posto tržišta.

Diversifikacije osiguravateljnih portfelja – prilika za ulaganjem u obveznice zemalja UnijeJoš jedna od novina nakon ulaska u EU koja se pru-ža osiguravateljima jest prilika da od 1. srpnja mogu diversificirati svoj portfelj ulaganjem u obveznice ze-malja Unije.Do sada su hrvatski osiguravatelji morali minimalno 50 posto matematičke pričuve plasirati u državne ob-veznice RH. Oko 76 posto ukupne matematičke pri-čuve hrvatskih osiguravatelja plasirano je u državne obveznice. Ponekad je udio dosezao i 80 posto, što uka-zuje da je diversifikacija poželjna.

Međutim, u trenutnoj ekonomskoj situaciji gdje su prisutni povijesno niski prinosi, svakako je za očeki-vati da će ovaj proces diversifikacije biti usporen, pro-cjenjuju stručnjaci. Pitanje je kuda uložiti jer trenutno nema stabilnih luka, a one koje su stabilnije po logici stvari nose i niske prinose. Tako priliku s jedne strane čine državne obveznice perifernih zemalja s visokim

Trenutno prosječna polica obveznog auto-osiguranja u Hrvatskoj košta 1.500 kuna, što nas stavlja među države sa skupljim obveznim autoosiguranjem.

Osiguranje


prinosima i visokim rizikom, dok su s druge tu sigurne njemačke obveznice koje imaju prinose od svega 1,3-1,5 posto.U svakom slučaju, procjenjuje se kako će do diversifi-kacije osiguravateljnih portfelja svakako doći, ali po-stupno i ne preko noći.

Dolaze li novi osiguravatelji u HrvatskuTri mjeseca po ulasku Hrvatske u Europsku uniju, prema podatcima Hanfe, odobrenje za rad unutar lo-kalne industrije osiguranja dobila su 24 osiguravajuća društva. Hrvatsko tržište ograničene ekonomske snage tako je s nedavnim brisanjem granica već privuklo do-sta novih osiguravatelja.Irski osiguratelji Lifeguard i Canterbury, koji su dobi-li dozvolu već drugog srpnja, otvorili su serijal novih dolazaka. Uslijedili su irsko društvo Pine Indemnity, belgijski Ducroire SA, slovenska Prva kreditna zava-rovalnica, Allianz Risk Transfer iz Amsterdama i In-ternational Transport IC iz Londona, a potom njemač-ki Mannheimer Versicherung te britanski Society of Lloyd’s.

O bilo kakvom motivu dolaska da je riječ, činjenica je kako postoji velik interes. Dok neki stručnjaci dolazak novih stranaca usko vezuju uz planiranje neke lokal-ne akvizicije, drugi ga vide u pozicioniranju za daljnji iskorak u regiji koja, dugoročno gledano, ima velik po-tencijal. Prema posljednjim podatcima, u rujnu su svoj dolazak najavila dva francuska osiguravajuća društva: Coface SA i Allianz Vie, te britansko društvo CNA Insurance Company Limited.Svoje nešto konkretnije viđenje dolaska novih osi-guravatelja dao je Tišma: -Ulazak RH u EU imat će nekoliko utjecaja na tržište osiguranja. Najdirektniji će se manifestirati u 2014. i 2015. godini, kada će se vjerojatno većina tzv. međunarodnih osigurateljnih programa (osiguranje imovine i odgovornosti većih firmi u stranom vlasništvu) raditi direktno iz matič-nih zemalja bez korištenja hrvatskih ‘frontera’. Procje-na je da će tržište u te dvije godine tako izgubiti cca 200 milijuna kuna premije.

Osiguravatelji traže svoje mjesto u ‘zelenim projekti-ma’U situaciji gdje osiguravajuća društva imaju puno upitnika kako i gdje na najbolji način diversificirati svoj portfelj, čini se kako se na obzoru pojavljuje vrlo interesantna niša. Naime, korporativne obveznice na hrvatskom tržištu kompromitirane su lošom politikom održavanja likvidnosti, equity ulaganja su poželjna, ali samo u određenoj mjeri zbog svoje nestabilnosti, trži-šte nekretninskih projekata slabo je razvijeno...Osiguravatelji koji u uvjetima tržišne nestabilnosti traže manje, ali sigurnije prinose ne smiju si dopustiti volatilnost. Usmjereni su na dugoročne, stabilne i na fiksne prinose. Upravo stoga, za očekivati je kako će

osiguravatelji sve više tražiti izlaz u ‘zelenim projekti-ma’ poput ulaganju u vjetroelektrane, solarne elektra-ne i projekte zaštite okoliša. Pa iako to područje u Hrvatskoj nije dovoljno uređeno, mnogi upravo u očuvanju okoliša vide dio svoje stra-tegije ulaganja jer je dugoročno isplativo, a istodobno omogućuje očuvanje klime te zaštitu biološke razno-likosti.

Viši standard zdravstvene zaštite kroz dopunsko zdravstveno osiguranjeOd 1. listopada na snagu je stupila nova cijena police dopunskog zdravstvenog osiguranja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i ona će iznositi 70 kuna. Time je ona postala znatno jeftinija nego što je bila do sada, barem za jedan dio stanovništva. Unatoč tome, u Croatia zdravstvenom osiguranju vide niz prednosti dopunskog zdravstvenog kod njih. -Osnovna prednost naših polica dopunskog osiguranja su bonusi koje nudimo uz policu pa tako naša osnovna polica dopunskog, uz pokriće svih vrsta participacija u obveznom zdravstvenom osiguranju, pokriva i trošak participacija za lijekove s B liste lijekova - izjavio je Damir Mihanović, predsjednik uprave Croatia zdrav-stvenog osiguranja d.d. Također, u HZZO-u razdoblje karence iznosi 30 dana, dok je karenca u CZO-u 16 dana. Inače, karenca je raz-doblje na početku ugovorenog trajanja osiguranja za vrijeme kojeg osiguravatelj nije u obvezi ako nastupi osigurani slučaj.

Iz CZO-a ističu i kako se cijena njihovih polica odre-đuje prema pristupnoj dobi osiguranika ali i čestim promotivnim akcijama i raznim vrstama popusta ko-jima nastoje izaći u susret osiguranicima te im omo-gućiti što povoljniju premiju. -Najpovoljnija premija naše police dopunskog osiguranja iznosi 67,00 kn mjesečno za sve dobne skupine, a polica se ugovara na minimalno godinu dana. To je rok u kojem se cijena sigurno neće mijenjati, a o daljnjim eventualnim pro-mjenama osiguranik će biti na vrijeme obaviješten - rekao je Mihanović.

Croatia zdravstveno osiguranje ima ugovor s više od 170 zdravstvenih ustanova (bolnica, domova zdravlja, poliklinika, ordinacija…) te 400 ljekarni diljem Hrvat-ske, gdje je njihova iskaznica važeće sredstvo plaćanja. Od 15. srpnja 2013. godine iskaznica dopunskog zdrav-stvenog osiguranja Croatia zdravstvenog osiguranja d.d. postala je sredstvo plaćanja u primarnoj zdrav-stvenoj zaštiti. U više od 6.250 zdravstvenih ustano-va i ordinacija na području cijele Republike Hrvatske (ljekarne, ordinacije obiteljske medicine, ginekologije i dentalne medicine) sudjelovanje od 10,00 kn više se ne naplaćuje neposredno od osiguranika, već se za taj iznos direktno tereti polica dopunskog zdravstvenog osiguranja CZO-a.

Jedna od najvažnijih promjena na tržištu osiguranja koju do-

nosi ulazak Hrvatske u Europsku uniju je

uvođenje uniseks polica.

Njima nije važno gdje se nalaze, multi-tasking im je način života, s lakoćom izvršavaju radne zadatke na nekoliko različitih uređaja, i ako je potrebno, na ra-zličitim platformama; oni su Generacija M, mobilna generacija, rastuća skupina zaposlenika čiji pogled na posao nadilazi dojučerašnje shvaćanje radnog mjesta, njegovih funkcija i ograničenja.

Za takvu transformaciju najzaslužnija je, naravno, teh-nologija, ali svoj doprinos daju i zakonski poticaji koje usvaja sve više zemalja. Čak je i Hrvatska, primjerice, u novi Zakon o radu uvrstila tzv. mogućnost fleksibil-nog oblika zapošljavanja na način da je omogućen rad na izdvojenom mjestu rada. Institut još nije u punoj mjeri zaživio, ali ako je vjerovati trendovima koji su trenutno aktualni u svijetu, i Hrvatska će vrlo brzo povećati svoj kontingent pripadnika M Generacije.

Čak 77 posto pripadnika višeg managementa smatra da je rad na izdvojenom radnom mjestu iznimno važan za svaku organizaciju; takav način poslovanja smanjuje uredske troškove, olakšava nova zapošljavanja, pove-ćava stopu zadržavanja djelatnika u tvrtki, pozitivno djeluje na radni moral i doprinosi povećanju produk-tivnosti, pokazalo je istraživanje tvrtke Jaber. Ali isto tako važno je uzeti u obzir da rad na izdvojenom mje-stu može izazvati i suprotan učinak – nedostatak ko-munikacije pa i osjećaj izolacije, upravo zbog izostanka verbalne komunikacije licem u lice, čija se vrijednost na radnome mjestu danas olako podcjenjuje.

Ipak, razlog zbog kojeg se radnici odlučuju na izdvoje-no radno mjesto uglavnom je postizanje uravnoteže-nijeg odnosa između posla i privatnog života koji im takav rad može osigurati.

Više uređaja, manje komunikacijeAnalitičari IDC-a predviđaju da će do 2016. godine broj ‘mobilnih’ djelatnika biti veći od onih koji rade na uredskom radnom mjestu. Od 45%, koliko ih je, kažu u IDC-u, bilo u 2010. godini u zemljama zapadne Europe, očekuju da će se postotak ‘mobilnih’ djelatnika u ukupnom broju zaposlenih povećati na 61% u 2016. Uz sve pozitivne strane tog trenda, djelatnici ‘razasuti’ po različitim lokacijama, na različitim vezama, meto-dama i uređajima mogu biti uzrok izostanku kvalitet-nih komunikacija; glasovna pošta ili instant poruke

Generacija M: mobilnost kao način životaRad na izdvojenom radnom mjestu iznimno je važan za svaku organizaciju - takav način poslovanja smanjuje uredske troškove, olakšava nova zapošljavanja, povećava stopu zadržavanja djelatnika u tvrtki, pozitivno djeluje na radni moral i doprinosi povećanju produktivnosti.

Do 2016. godine broj ‘mobilnih’ djelatnika bit će veći od onih koji rade na uredskom radnom mjestu.

mogu stići na uređaj koji se trenutno ne koristi ili je slučajno ostavljen na bešumnoj postavci, primjerice.

U stvarnosti, takav scenarij uopće nije neuobičajen. Prema Forrester Researchu, 50% radnika probija ro-kove na tjednoj bazi zbog toga što ne uspijevaju kon-taktirati osobu koja je zadužena za donošenje odluka. Slična je statistika tvrtke Sage Research, koja kaže da se 22% rokova probije mjesečno iz razloga što djelat-nici ne mogu doći do prave osobe u pravo vrijeme. Iza-zov udaljenog radnog mjesta postaje tako znatno više od rastuće frustracije i pada produktivnosti – počinje utjecati na profit.

Kako bi stali na kraj neučinkovitoj komunikaciji, čiji je uzrok uglavnom rad na različitim platformama, mre-žama i korištenje proizvoda različitih dobavljača IT opreme, tvrtke se sve više okreću korištenju rješenja u ‘oblacima’. Na taj način osiguravaju ujednačenost ko-munikacijskih usluga koje koriste na svim uređajima. Proces prihvata takvog integriranog pristupa mobil-nim komunikacijama je spor, ali sve više kompanija ga prihvaća jer uviđa koje su posljedice fragmentiranih načina komuniciranja.

Aplikacije za učinkovitije mobilno poslovanjeJoš jedan od izazova koji se tvrtkama s mobilnom rad-nom snagom nameće jest kako omogućiti svima da se koriste posljednjim verzijama alata za poslovanje i kako povećati sigurnost tog korištenja, pogotovo u situacijama gdje djelatnici pristupaju podatcima tvrtke s vlastitih, često nedovoljno zaštićenih uređaja. Odgo-vor leži u opsežnom upravljanju mobilnim uređajima, centralno kontroliranom putem, primjerice, portala koji dozvoljava (ili brani) pristup određenim aplikaci-jama ili podatcima i u realnom vremenu upozorava na sigurnosne propuste. U situacijama gdje se zaposlenici koriste vlastitim uređaje za obavljanje posla (BYOD) postoje aplikacije koje mogu pomoći u rješavanju spe-cifičnih problema:

Problem: nedostatak sigurnostiRješenje: AppSense MobileNow (iOS)Tvrtka AppSense osmislila je jedinstveno mobilno rješenje namijenjeno korporativnim klijentima koje pruža uslugu sigurnosti i kontrole nad korisnicima mobilnih uređaja i aplikacija u realnom vremenu, isto-

Mobilno poslovanje

Pripremio: Ante Vekić

Osiguranje


vremeno im dajući iskustvo ugodnog rada i moguć-nost kontrole koja im je u tom radu potrebna.

Problem: nedostatak nadzoraRješenje: Blackberry BalanceMalo drugačiji pristup stiže iz Blackberryja: zašto ski-dati posebne aplikacije kad se jednostavno može kupiti uređaj koji sam razdvaja posao i privatni život? Serija uređaja Blackberry Balance nudi upravo takav pristup, a korisnicima omogućava korištenje uređaja u privat-ne svrhe bez mogućnosti ugrožavanja podataka tvrt-ke (npr. onemogućen copy/paste između poslovnih i privatnih aplikacija, brisanje svih podataka koji imaju veze s tvrtkom, bez utjecaja na privatne podatke…).

Problem: nedostatak struktureRješenje: Liquid Planner (Android)Organizacija radnih zadataka može biti težak posao, ako više od pola posla obavljate negdje drugdje osim za radnim stolom. Iako ugrađene aplikacije (Calendar) mogu pomoći u tome, projektno poslovanje specijal-nost je aplikacije Liquid Planner. Ona omogućava krei-ranje, planiranje i raspoređivanje projektnih aktivnosti među korisnicima, te dijeljenje zabilješki i dokumenata kako bi maksimizirala produktivnost.

Problem: gubitak uređaja s važnim podatcimaRješenje: Find my iPhone (iOS)Vjerojatno najveće glavobolje u mobilnom poslovanju može izazvati gubitak mobilnog uređaja, a ako su na njemu osjetljivi poslovni podatci, onda su i potenci-jalne implikacije eksponencijalno veće. Aplikacija koja dolazi s iOSom radi upravo ono što joj ime i kaže: lo-cira vaš uređaj, a ako utvrdite da je nepovratno izgu-bljen, možete jednom naredbom obrisati kompletne podatke s njega.

Phablet: ljepotica ili zvijer?Na tržištu mobilnih uređaja jedna kategorija posebno se želi nametnuti poslovnom svijetu. Riječ je o ure-đajima koji su preveliki da bi ih zvali mobitelima, a premali da bi bili tableti. Samsung je 2011. prvi na tr-žište pustio jedan takav uređaj – Galaxy note, a prošle godine stigla je njegova nova verzija Galaxy note 2. Nedavno je predstavljen Samsungov Mega, pamet-ni telefon dijagonale 6.3 inča. Nokia je izbacila svoj phablet na Windows Phone platformi – Lumia 1520 s ekranom od 6 inča.

Najave dolaze i od drugih proizvođača. Je li phablet prolazni trend ili nešto što će pustiti korijenje u po-slovnom svijetu? Neki analitičari smatraju da je riječ o prevelikom uređaju da bi se koristio u svrhu telefoni-ranja, te da više pripadaju u kategoriju tableta nego pa-metnog telefona. Stoga će se ljudi koji posjeduju pha-blet vjerojatno odlučiti i na kupnju pametnog telefona. Međutim, što se poslovnih aplikacija tiče, ugodnost

Mobilno poslovanje

Što je novo: uređaji i dodatci

Jesen je, kao i obično, donijela mnoge novitete na tržištu mobilnih uređaja, ali i nji-hovih dodataka. Apple je osvježio svoju liniju, a iz Android svijeta svakodnevno stižu najave nekih novih modela s revolucionarnim mogućnostima. Dok uređaji koji ske-niraju zjenicu ili podržavaju beskontaktno punjenje ne stignu u Hrvatsku, evo na što možete potrošiti budžetne stavke namijenjene mobilnom poslovanju:

Dodatci – sigurnost i funkcionalnost na prvom mjestuImpactology kućište – tvrtka Tech21 proizvela je kućište za zaštitu od udaraca specijal-no dizajnirano za Samsung Galaxy S4 mini. Kućište koristi posebne materijale koji su u mogućnosti ‘upiti’ snažnije udarce i na taj način sačuvati vaš uređaj od oštećivanja. Detaljnije na www.tech21.uk.com

KitSound Invader prijenosni zvučnik – zahvaljujući pametnom dizajnu KS Invader ima bogatiji i puniji zvuk od većine standardnih mobilnih zvučnika. Srednji dio se širi, poput harmonike, time oponaša rezonanciju subwoofera, te je u stanju reproducirati bas deset puta eksplozivniji od svoje fizičke veličine. Detaljnije na www.kitsound.co.uk

Mobilni uređaji – brže, veće, jačeApple iPad Air – i Appleov tablet doživio je facelifting. U svom petom izdanju dolazi još tanji, nešto uži i lakši, ali puno moćniji od svojih prethodnika i od 1. studenog dostupan je i u Hrvatskoj.

Huawei Ascend P6 – iako se nekad tankoćom mobilnog uređaja mjerila uspješnost osobe koja ga posjeduje, danas to više nije slučaj, ali ako svejedno želite posjedovati najtanji pametni telefon na tržištu, onda je ovaj model za vas. Izgledom podsjeća na iPhone, a debeo je svega 6.18 mm. U tako tanko tijelo Huawei je utrpao četverojez-greni procesor, 4,7” 720p zaslon i Android 4.2.2 Jelly Bean operativni sustav

Samsung Ativ Q – za one koji se ne mogu odlučiti između Androida i Windowsa 8, Samsung je proizveo hibrid tableta i laptopa koji u isto vrijeme ‘vrti’ oba sustava, a s jednog na drugi se prelazi pritiskom na jednu tipku, po recenzijama sudeći, prilično brzo i jednostavno. Namijenjen je poslovnim korisnicima koji ne žele uređaj velikih dimenzija, ali im treba mogućnost ugodnijeg rada i pristupa aplikacijama koje koriste u poslovanju.

Apple iPhone 5S/5C – uz predstavljanje dva nova modela iPhonea, Apple je izbacio i novu verziju svog mobilnog operativnog sustava iOS7. Ta kombi-nacija bila je dovoljna da se u prva tri dana proda čak 9 milijuna komada.

HTC One Mini – mnogi mobilni entu-zijasti smatraju njegovog većeg brata HTC One najboljim pametnim tele-fonom na tržištu, pa je HTC odlučio jahati na tom valu i proizvesti nešto pristupačniju verziju – ali po cijenu ski-danja performansi. Mini dolazi s dual core procesorom, 1GB RAM memorije i 16GB internog prostora za pohranu podataka. Ekran je zaslona 4,3” 720p.


rada i sve više onih koji ga koriste u poslovne svrhe idu u prilog onima koji smatraju da je riječ o korisnom gadgetu na poslovnoj fronti.

Najčešći ‘mobilni’ mitoviAko ste potaknuti rastom mobilnog tržišta u posljed-njih godinu dana razmišljali o širenju svojih prodajnih, komunikacijskih ili distribucijskih kanala na mobitele i/ili tablete, vjerojatno ste se susreli s tvrdnjama koje niste bili u stanju u potpunosti smatrati istinitima, ali ni opovrgnuti. Kako bi mogli donijeti odluku temelje-nu na činjenicama, donosimo popis od 7 najčešćih mi-tova koji se vežu uz mobilno poslovanje.

Mit 1 – mobilni hardver u stanju je izvršiti sve moguće računalne zahtjeveČinjenica: unatoč značajnom tehnološkom napretku tijekom proteklih godina, mali, baterijom napajani uređaji imaju ograničenja koja je važno predvidjeti pri-likom dizajna mobilnih aplikacija kako bi rad u njima bio ugodan, a rezultat koji se želi postići – dostižan.

Mit 2 – zbog male veličine mobilnih uređaja, projekti razvoja mobilnih aplikacija bit će mali i jeftiniČinjenica: ljudi koji nisu upoznati s procesom razvo-ja softvera mogu lako podcijeniti količinu vremena i troška koje je potrebno uložiti u razvoj aplikacija. Nije rijedak slučaj da razvoj mobilnih aplikacija prema-ši cijenu svojih desktop verzija, a jednim od glavnih uzroka može se smatrati izazov integracije aplikacije širokom nizu uređaja i operativnih sustava.

Mit 3 – aplikacije su najvažnijeČinjenica: iako zbog inovativnost, kreativnosti, uklju-čivanja korisnika i korisnosti dobivaju puno pažnje, aplikacije su jednako važna karika u odnosima s kup-cima kao i web stranice ili stranice prilagođene table-tima.

Mit 4 – uskoro će svi koristiti pametne telefoneČinjenica: iako je na razvijenim tržištima danas sva-ki prodani telefon ujedno pametni telefon, na tržištu je još uvijek velik broj korisnika koji nemaju interesa pretraživati i instalirati aplikacije – koji posjeduju pa-metni telefon zato što su ga dobili besplatno uz ugo-vor, ili koriste Facebook ili mobilni e-mail i ništa više.

Mit 5 – Android je najveća platformaČinjenica: U razmišljanju o platformi na kojoj želite razvijati svoju aplikaciju, treba uzeti u obzir da je, iako na papiru, Android najveća platforma, često izbor onih koji žele jeftinije pametne telefone i da će samim time njegovi korisnici biti nezainteresirani (kad ih se upita, neki čak niti ne znaju da koriste telefon na Androidu) za dodatne aplikacije.

Mit 6 – prodajom aplikacija može se zaraditi puno

novcaČinjenica: naplata aplikacija delikatan je proces – kori-snici očekuju puno za, po mogućnosti, ništa. Zato ako odlučite ne ponuditi svoju aplikaciju besplatno, pojavit će se netko tko će osmisliti model u kojem će aplikaci-ja moći biti besplatna, a prihod će dolaziti kroz druge kanale (oglašavanje, prodaja u aplikaciji…). Ako želite naplatu, najboljim se modelom pokazalo besplatno po-nuditi aplikaciju, a premium sadržaj unutar aplikacije naplaćivati sitnim iznosom.

Mit 7 – potrebna vam je tablet verzija aplikacijeČinjenica: iako je tehnologija razvoja aplikacija koju koristi tablet sličnija mobitelu, po načinu korištenja tablet je bliži stolnom računalu. Možda je isplativije novac uložiti u prilagodbu postojećeg web sadržaja prikazu na tabletu, nego u razvoj posebne aplikacije, pogotovo zato što se predviđa da će web promet ostva-ren tabletom za godinu ili dvije prestići onaj ostvaren putem stolnog računala.

Maloprodaja pod pritiskom mobilnog showroom efekta Mobilni showroom efekt nije mit, nego sve očigledni-ja činjenica koja zadaje glavobolje mnogim trgovcima diljem svijeta. Trend u kojem kupac ulazi u prodava-onicu, isprobava i proučava predmet izložen u njoj, a zatim ga putem mobitela traži na Internetu po po-voljnijoj cijeni, svakodnevno uzima danak u prometu mnogih prodavaonica. Nedavno istraživanje tvrtke BI Intelligence donosi zanimljivu analizu tog fenomena i zaključuje sljedeće:

• ‘showrooming’ značajno utječe na svakodnevne prodajne rezultate: Deloitte Digital smatra da su pa-metni telefoni odgovorni za 159 milijardi američkih dolara potrošenih tijekom 2012., a da će do 2016. biti odgovorni za 689 milijardi dolara prodaje. Čak 59 milijuna Amerikanaca koristit će pametni telefon na taj način u 2013.

• Pojedini maloprodajni lanci više ispaštaju: američki lanac JC Penney objavio je katastrofalni pad prodaje od 32% u četvrtom kvartalu 2012., te je u riziku od daljnjeg pada prodaje zbog činjenice da je u broju posjetitelja velik broj onih koji kupuju po principu mobilnog showrooma.

• Maloprodajni lanci odgovaraju očajničkim potezima: neki nude opciju odgovaranja na najmanju cijenu, što ih gura u rat cijenama, koji protiv e-trgovina (koje posluju s manjim operativnim troškovima) teško da mogu dobiti. Još jedna popularna strategija je ‘zamračenje informacija’: neki maloprodajni lanci uveli su blokade mobilnog signala u prodavaonici, dok su drugi implementirali alternativne barkodove, koji onemogućavaju provjeru cijene istog proizvoda kod konkurencije. Iako na kratke staze uspješne, ta-kve se strategije, zbog ‘živciranja’ kupaca, vrlo lako mogu osvetiti.

Mobilno poslovanje

Apple je osvježio svoju liniju, a iz Android

svijeta svakodnevno stižu najave nekih novih

modela s revolucionar-nim mogućnostima.

Event management

Krajem kolovoza u Rovinju je održana druga konfe-rencija Inside, na kojoj su udruživanjem predavanja i praktičnih primjera stručnjaci iz različitih područja razmatrali budućnost arhitekture događaja i predstav-nicima kongresne industrije jugoistočne Europe pred-stavili nova znanja i sadržaje.

U sklopu trodijelne radionice, koju je vodio stručnjak za oblikovanje uspješnih događaja Mike van der Vijver, partner u agenciji MindMeeting BV i autor uspješni-ce ‘Into the heart of meetings’, organizatori poslovnih događanja dobili su neophodna znanja i alate za or-ganizaciju efikasnijih događanja. Predstavnici hotela i kongresnih centara naučili su kako efikasno koristiti raspoloživ prostor i kako ga upotrijebiti kao lokaciju za učenje, dok su zaposleni u marketingu i prodaji do-bili znanje i iskustvo koje će im pomoći na putu do efikasnijeg razgovora sa svojim klijentima. Mike van der Vijver uz pomoć teorije i iskustvenog učenja teme-ljito je predstavio arhitekturu događaja, a radionica je pružila odgovore na pitanja kao što su: ‘Koje su karak-teristike događaja kao oblika komunikacije? i ‘Što ih razdvaja od drugih vidova komunikacije?’.

Vrijeme je za europske standarde u organizaciji događanjaUlazak u Europsku uniju na dugi rok donosi novu vrijednost kada su u pitanju poslov-ni odnosi na svim razinama, a samim time i veću prepoznatljivost destinacije. Prema podatcima vodećeg međunarodnog udruženja kongresne industrije, ICCA, Hrvatska je u 2012. prijavila 74 međunarodna skupa asocijacija te se nalazi na 40. mjestu.


Sada se i hrvatskim tvrtkama pruža prilika pokazati svoje iskustvo i znanje na tržištu ostalih zemalja članica EU.

Suradnja s inozemnim partnerima u organizaciji događanjaNe možemo se ne zapitati razlikuje li se poslovanje s inozemnim partnerima u odnosu na one hrvatske.Berislav Čižmek, CEO, CBBS - Management Consul-ting & Business Building Company, kaže kako je u svojoj poslovnoj karijeri imao prilike surađivati s više domaćih i stranih partnera (tvrtaka, međunarodnih udruženja i institucija) na organizaciji različitih vrsta događanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Bogato iskustvo stekao je za vrijeme rada na Zagrebačkom velesajmu, gdje je sudjelovao u organizaciji preko 500 međuna-rodnih sajmova, stručnih konferencija, prezentacija te press konferencija u Hrvatskoj i inozemstvu, od čega mu je najljepše iskustvo bilo priprema hrvatskog na-stupa na Svjetskoj izložbi (EXPO 98 u Lisabonu), kada je Hrvatska prvi put nastupila na Svjetskoj izložbi, a hrvatski nastup uvršten među najbolje na EXPU 98.-Moje iskustvo u radu s partnerima ovisilo je, prven-stveno, o njihovoj stručnosti, znanju i motivaciji za suradnju na zajedničkom projektu, a manje o tome je li se radilo o suradnji s domaćim ili inozemnim par-tnerima. Rad s inozemnim partnerima u pravilu je za-


htjevniji, iziskuje puno više strpljenja, razumijevanja i međusobne komunikacije, ali istovremeno predstavlja veći izazov, dodatno motivira tim i obogaćuje vas no-vim iskustvom - rekao je Čižmek, te dodao kako vje-ruje da će ulazak Hrvatske u EU dati još više prilike za suradnju domaćih i stranih tvrtaka u organizaciji raznih događanja te da se sada i hrvatskim tvrtkama pruža prilika pokazati svoje iskustvo i znanje i na trži-štu ostalih zemalja članica EU.

Usluge organizacije eventa - prepustiti posao stručnja-cimaOrganizacijom određenog događanja, sastanka, pre-zentacije ili konferencije u pravilu želite predstaviti

svoju tvrtku, poslati poruku o novim proizvodima ili uslugama te poboljšati vlastiti ugled i image u očima korisnika, partnera ili šire javnosti te je važno da or-ganizaciju povjerite stručnjacima, koji imaju dovoljno iskustva i znanja prenijeti vašu poruku odabranoj pu-blici. -Kod odabira organizatora događanja važno je voditi računa o ciljevima koje želite postići te prema zacrta-nim ciljevima odabrati tim ili tvrtku kojoj ćete prepu-stiti organizaciju događanja. Loš je primjer organiza-ciju vaše poslovne prezentacije ili press konferencije u inozemstvu pred važnim poslovnim partnerima pre-pustiti agenciji ili tvrtki koja ima izvrsne rezultate i iskustva uglavnom u organizaciji tzv. ‘social eventsa’, a nema potrebno iskustvo u pripremi sličnih poslovnih događanja - zaključuje Berislav Čižmek.

Kako do pokrovitelja eventaSvaki značajan i velik event, pa i onaj manji, zahtijeva pokroviteljstvo. Put traženja pokrovitelja zahtjevan je za organizatore događanja, često s neizvjesnim isho-dom do posljednjeg trenutka. Velike kompanije imaju raznovrsne postupke koje provode kod odabira ponuda za pokroviteljstvo.-Proces odabira započinje prikupljanjem i analizira-njem sponzorskih ponuda, zatim se provodi selekcija na temelju određene strategije, a potom se izrađuje i godišnji plan aktivnosti. Cjelokupnim sponzorskim ulaganjima i aktivnostima koordinira Odjel sponzor-stava unutar Marketinških komunikacija Vipneta. Od naših budućih partnera očekujemo da dijele vrijedno-sti koje i Vipnet kao tvrtka njeguje, a to se prije sve-ga odnosi na kvalitetu, pomicanje granica i doprinos zajednici u kojoj djelujemo. Upite za sponzorstvo do-bivamo svakodnevno, a procjenjujemo da ih godišnje dobijemo oko 1.500. Naša je praksa da odabir novih te nastavak postojećih sponzorskih aktivnosti definiramo na početku poslovne godine - kaže Ivana Galić, ruko-voditeljica Marketinških komunikacija Vipneta.

Promotivni materijali - gdje je granica dobrog ukusa?Bilo da se radi o konferenciji, sajmu, edukacijskom skupu ili kojem drugom eventu, treba biti oprezan s podjelom promotivnih materijala. Decentne sitnice, posebno ako su iskoristive, uvijek su poželjan pro-motivni dar, primjerice, usb stick, podloga za miš, bo-okmark, post-it blok, mirisna svijeća, antistres loptica ili shopping vrećica od recikliranog materijala s dis-kretno apliciranim promo logom ili sloganom. Nekva-litetne kemijske olovke, jeftine brošure, privjesci za ključeve, otvarači za boce, bedževi, blokovi nepriklad-nih dimenzija stvari su koje će vrlo vjerojatno završiti u prvom košu za smeće.

Kongresni uredi - na koji način promovirati destinaciju Kongresni ured Turističke zajednice Grada Zagre-ba u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom

Uloga društvenih mreža u kongresnoj industriji

Društveni mediji često su predmet ispitivanja. Poslovniturizam.com donosi rezultate dva zanimljiva istraživanja o utjecaju društvenih medija u kongresnoj industriji.

Prvo istraživanje dolazi od tvrtke Amiando, specijalizirane za razvoj event manage-ment softvera, a u njemu je sudjelovalo 1.500 organizatora događanja iz cijeloga svi-jeta. Rezultati ovog istraživanja ukazuju na to da profesionalni organizatori događa-nja društvene medije vide kao važan marketinško-komunikacijski alat. Štoviše, čak 80% ispitanika tvrdi da će ove godine pojačati svoje aktivnosti na društvenim mediji-ma. Prema ovom istraživanju, najvažniji su ciljevi aktivnosti na društvenim medijima u kongresnoj industriji povećanje svijesti o pojedinom događanju ili brandu, a gotovo polovica (44%) ispitanika tvrdi da su uspjeli u tome, dok ostvarenje tih ciljeva u ovoj godini očekuje 76% ispitanika. Kada je riječ o popularnosti društvenih medija, i dalje primat drže Facebook i Twitter, te profesionalne mreže LinkedIn i XING. Što se tiče razine aktivnosti, valja spomenuti da polovica ispitanika na profilima svojih tvrtaka ili događanja postavi 3-10 objava tjedno, dok 85% planira i u budućnosti imati barem jednu objavu tjedno.

Drugo istraživanje plod je rada Berlinskog kongresnog ureda, a u njemu je sudjelova-lo oko 230 ispitanika, među kojima su bili organizatori događanja i predstavnici nje-mačkih i međunarodnih asocijacija, korporacija i event agencija. Prema istraživanju, više od 63% profesionalaca u kongresnoj industriji koristi Facebook, blogove, forume i druge društvene medije svaki dan. Međutim, na pitanje jesu li ti mediji važni za do-nošenje odluka u njihovim organizacijama, 58% ispitanika je odgovorilo negativno. Ipak, prisutan je optimizam po tom pitanju, pa se 71% ispitanika slaže s tvrdnjom da će rasti utjecaj društvenih medija i u procesu odlučivanja.

Kao i u ranije spomenutom istraživanju, i ovdje je postavljeno pitanje o učinkovitosti društvenih medija na povećanje svijesti o proizvodu i vidljivosti. Otprilike isti posto-tak ispitanika (ovdje je riječ o 52%, dok je prethodno bilo 44%) izjavljuje da su im društveni mediji pomogli u postizanju ovih ciljeva.

Event management

Velike kompanije imaju raznovrsne postupke

koje provode kod oda-bira ponuda za pokrovi-

teljstvo.


sebno popularnost društvenih mreža koje su preu-zele ulogu klasičnih medija. U samom početku or-ganizator putem Facebooka ili Twittera obavještava zainteresiranu javnost o programu, govornicima, temama i ostalim detaljima, a javnost može isto-dobno komentirati, davati svoje ideje te na taj način sudjelovati puno prije početka eventa. Dvosmjerna komunikacija na društvenim mrežama nastavlja se usred konferencije pa smo svjedocima sve popular-nijih ‘tweet wallova’ na kojima sudionici ostavljaju komentare u realnom vremenu. S druge strane, Crowdfunding uključuje tri elemen-ta: osobu s idejom (primjerice, organizacija konfe-rencije), zatim platformu putem koje će pozvati zainteresirane (‘gomilu’) da ga podrže u realizaciji te publiku koja će biti spremna kupiti ulaznicu ili kotizaciju u ranoj fazi, u kojoj se praktički uklju-čuje u organizaciju događanja. Onaj tko je uključen od početka, puno je spremniji doprinijeti ideji, nego onaj tko je pozvan kupiti kotizaciju na kraju samog procesa. Organizatori su ti koji su donedavno mi-slili kako znaju što je najbolje za njihove sudionike, no sada se sudionici sve više uključuju u proces or-ganizacije u samom početku.

Donosi li nam ulazak u EU veću prepoznatljivost?Ulazak u Europsku uniju na dugi rok donosi novu

Event management

vrijednost kada su u pitanju poslovni odnosi na svim razinama, a samim time i veću prepoznatljivost de-stinacije. Hrvatska i njezin glavni grad postaju doma-ća vijest u EU medijima, a kompanije i organizacije, osobito one vezane uz EU institucije koje organiziraju sastanke i incentive putovanja, imat će više razloga za odabir Zagreba za svoje programe, smatra Muftić, te dodaje kako veće mogućnosti za suradnju na polju znanosti i tehnologije također doprinose prepoznatlji-vosti i atraktivnosti kongresne destinacije. -Svakako da je članstvo Hrvatske u EU u turističkom smislu dodatna prednost za našu državu, tako i u kon-gresnom turističkom segmentu, jer vjerujemo da će brojne europske institucije organizirati svoje skupove kod nas u Dubrovniku, koji pruža vrhunsku uslugu upravo klijentima ‘meeting’ industrije - zaključuje Romana Vlašić.

Hrvatska na svjetskoj kongresnoj ljestvici Prema podatcima vodećeg međunarodnog udruže-nja kongresne industrije International Congress and Convention Association (ICCA) o broju održanih me-đunarodnih skupova asocijacija te rang listi zemalja i gradova domaćina takvih skupova, Hrvatska je u 2012. prijavila 74 međunarodna skupa asocijacija te se nalazi na 40. mjestu. Srbija je na 46. mjestu, dok Slovenija dijeli 47. mjesto s Peruom.

Prema podatcima vodećeg međunarodnog udruže nja kongresne industrije ICCA, Hrvat-ska je u 2012. prijavila 74 međunarodna skupa asocijacija te se nalazi na 40. mjestu.

i samostalno promovira Zagreb na vodećim svjet-skim kongresnim i incentive burzama, organizira poslovne radionice, prezentacije i studijska putova-nja za potencijalne kupce i partnere, te sudjeluje u radu specijaliziranih radionica organizirane u svrhu uspostavljanja kontakata na pojedinim specifičnim tržištima. Izrađuje se poseban materijal namijenjen tzv. planerima kongresa, poslovnih sastanaka i in-centive putovanja, a što uključuje kongresnu brošu-ru i kongresni film. -Osim navedenog, nedavno je izrađena kongresna apli-kacija namijenjena korisnicima tzv. pametnih telefona (za sada radi na iOS sustavu) - pojašnjava Zlatan Muf-tić, direktor Sektora turističkog proizvoda - voditelj Kongresnog ureda, Turistička zajednica grada Zagreba.

Sustavna promocija Dubrovnika kao kongresne desti-nacije odvija se putem različitih kanala promocije, što daje svoje rezultate jer se posljednjih nekoliko godina bilježi stalno povećanje od 20 posto broja kongresa i skupova u gradu Dubrovniku.

-Osim oglašavanja i sudjelovanja na specijaliziranim sajmovima, Kongresni ured Dubrovnik koji djeluje pri Turističkoj zajednici grada Dubrovnika konstan-tno posreduje pri natjecanjima za velike kongresne manifestacije u našoj destinaciji, komunicira s velikim

svjetskim organizatorima kongresa i pomaže lokalnim agencijama i hotelijerima pri ugošćavanju inspecti-on-putovanja i specijaliziranih novinara. Kongresni ured Dubrovnik član je prestižnih svjetskih udruženja poput ICCA, SITE, te ECM-a, što svakako doprinosi atraktivnosti naše destinacije kao kongresnog odredi-šta. Sudjelovanje na specijaliziranim sajmovima, poput IMEX SAD koji se odvija od 14. do 17. listopada u Las Vegasu, omogućuje izravnu promociju destinacije za-interesiranim klijentima što daje svoje rezultate - po-jašnjava Romana Vlašić, direktorica Turističke zajed-nice grada Dubrovnika i voditeljica Kongresnog ureda Dubrovnik.

Crowdsourcing i Crowdfunding - novi trendovi u kon-gresnoj industrijiKako prenosi proljetni broj časopisa Kongres, Central and SouthEast Europe Meetings Industry Magazine, najnoviji trendovi u kongresnoj industriji su crowd-sourcing i crowdfunding. Riječ je o konceptima u koji-ma sudjeluje mnoštvo (eng. crowd) korisnika, odnosno grupa zainteresiranih u nekom projektu ili u organiza-ciji događanja. Crowdsourcing je kao pojam poznat od 2006. godi-ne. Smislio ga je urednik časopisa Wired, Jeff Howe, no tek je nedavno ušao u svijet event managementa. Pomogao mu je razvoj tehnologije i Interneta, po-

Event management

Svakako da je članstvo Hrvatske u EU u turi-

stičkom smislu dodatna prednost za našu drža-

vu, tako i u kongresnom turističkom segmentu.


HYPO EXPO XXI kongresni centar tijekom 8. i 9. li-stopada organizirao je HYPO EXPO dane mozaika i predstavio svoj profesionalni tim, multifunkcionalne dvorane te tehničke i ostale mogućnosti koje su na raspolaganju klijentima kad organiziraju događanja zabavnog i poslovnog karaktera.

Utorak, 8. listopada, bio je rezerviran za ponudu vjen-čanja. Dvorana Kornati transformirala se u dvoranu za vjenčanja koja može primiti od 200 do 700 uzva-nika, postavljene su pozornica i ozvučenje, dekoraci-je te svjetlosne instalacije i ostali prateći efekti koji daju dodatni čar i čine prostor još ljepšim i svečani-jim. Mladenci su mogli razgledati prostor i saznati sve o menijima te dodatnim mogućnostima prostora. Predstavljen je i RE:DESIGN koncept koji nudi pot-puni styling za sve posebne prigode, s naglaskom na WE:DAY, odnosno ponudu za vjenčanja. RE:DESIGN okuplja afirmiranu modnu dizajnericu Kristinu Burju (Krie design), Leu Bikić, vlasnicu GT Beauty studija za oblikovanje i njegu kose, te poznatu vizažisticu Elu Milković. Mladenke su mogle isprobati svadbenu fri-zuru i šminku te neke od svečanih haljina u ponudi Krie designa.

U srijedu 9. listopada Tea Krpan, direktorica Mozaik grupe koja upravlja HYPO EXPO XXI kongresnim centrom, predstavila je poslovne mogućnosti HYPO EXPO XXI kongresnog centra. Uz 7 multifunkcional-nih dvorana, predstavljene su i partnerske usluge, od logistike i cateringa do kreativnih rješenja, mogućno-sti oglašavanja, usluge odnosa s javnošću te video pro-

Predstavljeni prvi HYPO EXPO dani mozaikaHYPO EXPO XXI kongresni centar je tijekom dva dana, 8. i 9. listopada, predstavio ponudu zabavnih i poslovnih događanja. Prvi je dan bio rezerviran za ponudu vjenčanja, a drugog su dana predstavljene poslovne mogućnosti HYPO EXPO XXI kongresnog centra.

HYPO EXPO XXI kon-gresni centar posluje od 2007. godine, a od 2011. godine aktivnostima centra upravlja Mozaik grupa, tvrtka specijali-zirana za organizaciju događanja.

dukcije. Partneri, sadašnji i budući klijenti i suradnici mogli su razgledati dvije vrste postava, za poslovnu konferenciju te za gala večeru/vjenčanje, te saznati više o usluzi Business corner (poslovna usluga najma računala integriranog na demonstracijski podest s mo-gućnošću brandiranja, pristupa Internetu ili e-mailu te ispisa hitnih dokumenata), oglašavanju u prostoru garaže HYPO centra te ostalim dodatnim uslugama koje će klijentu omogućiti vrhunsku organizaciju do-gađaja.

O HYPO EXPO XXI kongresnom centruHYPO EXPO XXI kongresni centar posluje od 2007. godine, a od 2011. godine aktivnostima centra uprav-lja Mozaik grupa, tvrtka specijalizirana za organizaciju događanja. Od otvorenja do danas ugostio je više od 3.000 događanja zabavnog i poslovnog karaktera. Cen-tar ima 7 multifunkcionalnih dvorana za sve potrebe i uloge – od maturalnih večera i vjenčanja do modnih revija, kongresa, konferencija, predavanja te edukaci-ja za manje grupe polaznika. Multifunkcionalni pro-stor može se transformirati i prilagoditi da bi ugostio bilo kakvo događanje, neovisno o broju sudionika. Sve dvorane imaju visoku razinu tehničke opremljenosti, a mogu se angažirati i partneri u raznim segmenti-ma koji čine event management. Dodatna je prednost stručan i profesionalan tim koji se može uhvatiti u koštac s najkompleksnijim operativnim zadatcima ili koordinirati velik broj podizvođača koji su jedna od kockica u mozaiku događanja. Za više informacija posjetite www.mozaik-grupa.hr ili Facebook stranice Kongresni centar HYPO EXPO i HYPO EXPO zabava.

Event managementEvent management

Na listi europskih zemalja Hrvatska je 22., Srbija 25., a Slovenija 26.Beč je osmu godinu zaredom vodeći svjetski kon-gresni grad, s ukupno održanih 195 skupova. Pariz je drugi na ljestvici sa 181 skupom, a Berlin treći sa 172 skupa. Dubrovnik je na 74. mjestu na ljestvi-ci gradova, s održanim 31 međunarodnim skupom, dok je Zagreb tek 134. sa 17 skupova. Na ljestvici europskih gradova, Dubrovnik i Ljubljana dijele 39. mjesto, Zagreb je 71., a Opatija 159. Beograd je za-uzeo 31. mjesto.

Promocija kongresnih ureda InternetomPrema nedavnom istraživanju provedenom među eu-ropskim kongresnim uredima o korištenju web 2.0 marketinških alata, kongresni uredi najviše koriste YouTube i Facebook, a zatim LinkedIn i Twitter, kako bi promovirali destinacije i privukli nove poslovne skupove. Istraživanje je pokazalo i kako, bez obzira na takav rastući trend, malo kongresnih ureda zna kako mjeriti povrat na investiranje u ovakve alate, koji im mogu pomoći izgraditi odnose s organizatorima doga-đanja i ostalima koji odabiru destinacije za kongrese.

Od ukupno 22 kongresna ureda koja su sudjelovala u istraživanju, manje od četvrtine navedene alate kori-sti dulje od dvije godine. Većina ih koristi u prosjeku

zadnju godinu do dvije. YouTube je na vrhu liste naj-korištenijih online alata za promoviranje destinacija, a slijede Facebook, LinkedIn i Twitter. Blogovi, Flickr i Slideshare manje se koriste. Kongresni uredi koji su ranije počeli koristiti ove alate, koriste ih i u većoj mjeri nego oni koji su s tom praksom započeli kasnije.

Specifični web 2.0 alati koriste se za postizanje ra-zličitih marketinških ciljeva. Primjerice, Facebook i Twitter, kao sredstva jednostavne dvosmjerne ko-munikacije koristi 72% ureda kako bi započeli priču o destinacijama, dok ih u 62% slučajeva kongresni uredi koriste kako bi komunicirali sa svojim člano-vima. Devet od 22 kongresna ureda smatra Facebook najučinkovitijim sredstvom svog online marketinga. S druge strane LinkedIn, kao poslovna mreža koja nudi pregled detaljnih životopisa registriranih kori-snika, najviše se koristi za profiliranje potencijalnih klijenata u svrhu prodaje. Kongresni uredi na razli-čite načine mjere učinkovitost navedenih web 2.0 alata, od Google Analyticsa, do posebnih sustava kao što su Klout, Hootsuite i Tweetdeck. No, značajan dio ispitanih uopće nema nikakav sustav za mjerenje kampanja. Najčešći je razlog neiskustvo u korištenju takvih alata, a često su bili i skeptični prema određe-nim mjerenjima, smatrajući na primjer broj pregleda YouTube kanala besmislenim pokazateljem.

YouTube je na vrhu liste najkorištenijih online alata za promoviranje

destinacija


Vodeća hrvatska turistička kompanija Maistra konti-nuirano je usmjerena na razvoj svoje kongresne ponu-de, što, pored značajnih sredstva koja su investirana u razvoj sadržaja te ponude direktno i indirektno veza-nih uz kongresni turizam, dokazuje i pozicioniranje rovinjskog hotela Lone kao najboljeg kongresnog ho-tela s pet zvjezdica u Europi u 2012. godini prema In-ternational Hotel Awardsu.

Centralna dvorana hotela prima 650 sudionika te omogućuje podjelu prostora u tri manja, dok ostale dvorane u hotelu omogućuju organizaciju sastanaka i kongresa za skupine od 15 do 150 sudionika. Tu je i čitav niz komplementarnih sadržaja i usluga, od resto-rana, noćnog kluba, wellness centra i sl. Otvorenjem hotela 2011. godine zaokružena je ponuda kongresnog centra Cap Aureo (hoteli Lone, Monte Mulini, Eden i Park), koji u ovom trenutku ima 20 dvorana kapa-citeta od 1.600 sudionika, dok u smještajnom dijelu hoteli mogu primiti gotovo 2.000 gostiju. Sam cen-tar nalazi se u neposrednoj blizini gradske jezgre i zaštićene park šume Zlatni rt te svega nekoliko me-tara od morske obale, dok široki raspon polivalentnih dvorana različitih veličina, u kombinaciji s vrhunskom uslugom i najsuvremenijom opremom, osiguravaju uvjete za besprijekornu organizaciju i najzahtjevnijih kongresa i konferencija.

Maistra u svom portfelju broji i kongresni centar Adris koji se nalazi u samom središtu Rovinja u prostorima bivše Tvornice duhana. Ovaj kompleks prostire se na površini od 30.000 četvornih metara te se sastoji od suvremeno uređene koncertne dvorane i galerije te izložbenih prostora savršenih za organizaciju velikih manifestacija i kongresa. Glavna dvorana ima maksi-

Rovinj kao jedinstvena kongresna destinacijaU kontekstu konferencijskog turizma, Maistra veliku pažnju pridaje postojanju potrebne infrastrukture, pratećim sadržajima, kao i dovoljnom broju osoblja educiranog posebno za ovaj segment gostiju.

Kvalitetna cestovna po-vezanost te blizina šest međunarodnih zračnih luka prednost su koju cijene svi organizatori i sudionici kongresa.

malni kapacitet od 1.500 sjedišta, a druga po veličini dvorana 1.000 sjedišta. Pored njih je unutar centra do-stupno još desetak odvojenih dvorana različitih kapa-citeta, zatim izdvojeni prostor za registraciju sudioni-ka, press centar, brojni uredi i sobe za sastanke, velika banketna sala u kojoj se može poslužiti večera za preko 1.000 osoba, mogućnost postavljanja lounge terasa i barova, različitih zabavnih punktova i sl.

Dodatnu kvalitetu kongresnoj ponudi Maistre, pored spomenutih kongresnih centara, daju i ostali hoteli koji raspolažu kongresnim sadržajima – hotel Istra na otoku sv. Andrija u Rovinju i hotel Pineta u Vrsaru.

U kontekstu konferencijskog turizma, Maistra veliku pažnju pridaje postojanju potrebne infrastrukture, pratećim sadržajima, kao i dovoljnom broju osoblja educiranog posebno za ovaj segment gostiju. Pored toga, tu su i sadržaji koji presudno utječu na zado-voljstvo ukupnom ponudom profila korisnika kon-gresnog turizma, a koji se kreću od komunikacijske povezanosti Internetom pa sve do izbora vrhunskih restorana, sportskih i tematskih wellness sadržaja, za-bavnih sadržaja, mogućnošću doživljaja grada, kulture i običaja, kao i mogućnošću kupnje autohtone delicije ili suvenira.

Jednako tako, osim kvalitete kongresnih kapaciteta i sadržaja, ono što Maistru karakterizira te joj daje veliku prednost jest i geografski položaj Rovinja kao jedne od najbližih mediteranskih kongresnih desti-nacija za zemlje srednje i zapadne Europe. Kvalitetna cestovna povezanost te blizina šest međunarodnih zračnih luka prednost su koju cijene svi organizatori i sudionici kongresa.

Event management

Možemo li ljude promatrati kao jedan od setova ala-ta koje kreatori događanja koriste kako bi utjecali na sudionike? Možda zvuči pomalo čudno, no Vanneste smatra da je vrijeme da profesionalce raznih struka počnemo doživljavati upravo tako - kao alate koji nam pomažu u kreiranju boljih događanja. Sudionici naših događanja su ljudi i zato je savršeno logično da anga-žiramo druge ljude (ne-sudionike) da im pomognu, inspiriraju ih i motiviraju te na taj način upravljaju događanjem u smjeru ispunjenja željenih ciljeva. Us-pijemo li pogoditi pravi miks motivacije, umrežavanja i učenja, sudionici će biti zadovoljniji, a to vodi do bo-ljeg povrata investicije u samo događanje.

Brojni profesionalci mogu biti uključeni u proces orga-nizacije događanja, a u tu svrhu četrdesetak različitih profesija podijelio je u šest kategorija: Arhitekti, Gradi-telji, Komunikatori, Dizajneri, Zabavljači i Facilitatori/Moderatori (početna slova ovih 6 grupa na engleskom jeziku identična su prvim slovima abecede i tvore akronim ABCDEF - Architects, Builders, Communi-cators, Designers, Entertainers and Facilitators). Neki pojedinci mogu obavljati zadaće iz više navedenih grupa. Ponekad će moderator biti ujedno i motivator, primjerice, u situaciji kada pazi da u diskusiji za okru-glim stolom svi dobiju riječ i da nitko ne dominira. Kako bi malo bolje razumjeli ovaj koncept, evo detalj-nije liste profesionalaca.

Arhitekti su oni profesionalci koji analiziraju potrebe i di-zajniraju događaj, uključujući i angažman profesionalaca iz ostalih kategorija. Drugim riječima, oni imaju ovlast da vode ili upravljaju drugim suradnicima na projektu (ar-hitekti događanja, dizajneri događanja, kreatori evenata, profesionalci iz područja organizacijskog razvoja).

Graditelji su svi oni koji koriste svoje ruke kako bi izgradili i opremili okruženje u kojem se događanje održava. Iako pojedinci iz ove grupe često ne dobivaju zasluženu pažnju i poštovanje, valja imati na umu da oni također imaju jednu od ključnih uloga u ostvari-vanju ciljeva događanja. Neki od njih posjeduju izni-mne vještine i znanja, a mnogi rade poslove koji mogu presuditi hoće li event biti uspješan ili ne, pa je dobar odnos s njima ključan (konstruktori pozornica i bina, tehničari, stručnjaci za AV opremu, djelatnici za postav prostora, scenski radnici…).

Uloga ljudskog faktora u event managementuMaarten Vanneste, osnivač instituta Meeting Support i autor knjige ‘Meeting Architecture: a manifesto’, predlaže novi način razmišljanja o ljudskom faktoru pri organizaciji događanja, kako prenosi www.poslovniturizam.com.

Uspijemo li pogoditi pravi miks motivacije,

umrežavanja i uče-nja, sudionici će biti

zadovoljniji, a to vodi do boljeg povrata investici-

je u samo događanje.

Komunikatori su pojedinci koji moraju vladati sadr-žajem. Pritom ne mislimo samo na generalnu temu nekog događanja, već i specifičnijim, užim temama vezanim uz točno određeno predavanje ili debatu za okruglim stolom. Ponekad će i sami biti kreatori sa-držaja, a ponekad će biti samo reporteri zaduženi za izvještavanje i prenošenje informacija. Isto tako, valja znati da oni ne moraju uvijek biti na pozornici, već mogu biti i iza nje, ali u svakom slučaju oni doprinose priči, porukama i temama konferencije (stručnjaci za sadržaj, govornici, treneri, copywriteri, scenaristi, re-porteri, opinion-leaderi).

Dizajneri su svi kreativci koji rade na tome da doga-đanje izgleda i zvuči onako kako treba. Oni se, kako je to bilo popularno reći u devedesetima, brinu za ‘look&feel’ događanja. Sve što će sudionici vidjeti i osjetiti, bilo na pozornici, bilo na drugim mjestima, bit će producirano od strane ove skupine profesionalaca, a sve u skladu s glavnim scenarijem koji mora odražava-ti glavne ciljeve i poruke događanja (kreativci, dizajne-ri, ilustratori, video producenti, stručnjaci za prezenta-ciju, treneri za govornike, skladatelji...).

Zabavljači su svi oni koji su na pozornici i rade na tome da prenesu ključne poruke sudionicima na zabavan i pamtljiv način, potaknu ih na umrežavanje i kreiraju poticajnu, zabavnu atmosferu ispunjenu pozitivnom energijom i osjećajem zajedništva (glazbenici, glumci, izvođači, magičari, pjevači, komičari, ključni govorni-ci…).

Moderatori u fokusu svog djelovanja imaju motivaciju, umrežavanje i poticanje procesa učenja među sudionici-ma. Svaki od njih će pritom na različite načine pristupiti ostvarenju ovih ciljeva, neki će biti duhoviti i glasni, a drugi će se istinski potruditi da pojedine osamljene su-dionike povežu s drugima i na taj način ih bolje uključe u događanje (facilitotori, mađioničari, voditelji događa-nja, predsjednik organizacijskog odbora, psiholozi…).

Ključno je napraviti korak dalje u taksonomiji arhitek-ture događanja kako bismo se bolje razumjeli kada pri-čamo o kreiranju događanja. Stvaranje ovakve osnov-ne strukture i pojašnjenje ljudskog faktora u setu alata profesionalnog organizatora događanja dobar je poče-tak.

Event management


Daleka putovanja u Atlasovom aranžmanu

Početak siječnja na kubanski načinNezaboravne zabave na ulicama, kokteli Cuba Libre i Mojito, kubanske cigare... Po-znato je kako je Kuba savršeno uspjela uklopiti tradiciju i modernu svakodnevicu - stari američki auti i kolonijalna španjolska arhitektura u kombinaciji s raskošnim hotelskim resortima i shopping centrima slika su današnje, moderne Kube. Osim pje-ščanih plaža i vrhunskih hotela, turiste ovdje privlače i bogata povijesna i kulturna ba-ština, no život otoka najbolje se može upoznati kroz njegovo siromašno, ali duhom puno stanovništvo, ples i pjesmu na ulicama gradova i fenomenalnu gastronomiju.

Maldivi - djelić savršenstva koji polako nestajeMaldivi, kao najniža zemlja na svijetu, uistinu pate zbog globalnog zatopljenja. Na-ime, znanstvenici se boje da bi mogli biti potpuno potopljeni do 2050. godine. Kao atraktivna turistička zemlja, izdvajaju dio prihoda iz turizma za eventualno preselje-nje stanovništva dođe li do daljnjeg podizanja razine mora. Već pri prvom susretu s najpoznatijim otocima Indijskog oceana, jasno je kako Maldivi nisu samo uljepšana predodžba s fotografija. Gosta po dolasku očekuju pogled na koraljne otoke grupira-ne u 26 atola te nasmijana lica domaćina tek kao ulaznica za savršen odmor.

Japan - mistična zemlja gejšiZemlja velikih krajnosti svakako je drevni Japan. Japanci se, čini se, prilično lako pre-bacuju iz jedne u drugu dimenziju, pa nakon napornog dana u uredima i tvornicama poštuju i slijede svoju staru tradiciju. Stoga, razmišljajući o Japanu, ponekad zamišlja-mo ludo brzi poslovni ritam koji ne štedi nikoga, a već u sljedećem trenutku pred očima nam je smireno žensko lice oslikano bijelom bojom, ukrašeno jarko crvenim, no nimalo vulgarnim ružem, uokvireno crnom kosom u savršeno oblikovanoj frizuri... Meksiko - svijet Azteka, tequile i mariachijaMeksiko privlači jedinstvenim povijesnim naslijeđem, prirodnim ljepotama i boga-tom kulturom. Teško je negdje na svijetu pronaći toliko raznolikosti unutar jedne države - pustinje i planine prekrivene snijegom, industrijalizirani gradovi i zapuštena sela, ekskluzivni resorti i napuštene plaže samo su malen dio ovog, u našim krajevi-ma još uvijek nedovoljno poznatog turističkog raja. Iz svakog kutka ove zemlje kao da izviruju povijesni likovi i doživljaji pa se za vrijeme otkrivanja ljepota Meksika lako uživjeti u davna vremena i upoznati jedan potpuno drugačiji način života.

Turizam i wellness

Među najpopularnijim egzotičnim destinacijama su ove sezone Bali, Maldivi, Kuba, Tajland, Dominikan-ska Republika, Južna Amerika, a raste i interes za Kinu, putovanje zlatnom Zapadnom obalom Ame-rike i Japan.

Zimovanje u kontinentalnoj Hrvatskoj Razvoj kontinentalnog turizma Hrvatske čini važnu okosnicu daljnjeg razvoja hrvatskog turizma u cije-losti, čemu u prilog govori i činjenica da su potica-nje većeg broja dolazaka turista u kontinentalni dio Hrvatske i povećanje broja dolazaka turista u pred i postsezoni strateški marketinški ciljevi HTZ-a, kako doznajemo. Pažljivim odabirom pravih strategija, osobito zbog činjenice da kontinent nudi mogućnosti za vikend odmore, selektivne oblike turizma, poput biciklizma, pješačenja, zdravstvenog i wellness turiz-ma, lovnog i ribolovnog turizma, enogastronomije i planinarenja, koji su naročito popularni u razdoblju pred i post sezone, kontinentalni turizam bi trebao više dobiti na značaju.

Kontinentalni turizam u Hrvatskoj, ako se izuzme grad Zagreb, čini svega 3% ukupnog turističkog pro-meta, saznajemo iz Ministarstva turizma. Kako bi ga ojačali, Ministarstvo turizma i HTZ provode natječaje za bespovratne potpore isključivo za turistički nera-zvijena područja, za koja izdvajaju 15 milijuna kuna. Što se tiče smještajnih kapaciteta, u ovim dijelovima

Turizam i wellness

Tradicionalno dobri turistički rezultatiGodina nije još ni završila, a brojke u turizmu su vrlo optimistične - porastao je broj po-sjeta, noćenja, ali i zaposlenih u turizmu. Još uvijek je, i još će sigurno dugo biti, najjači adut hrvatskog turizma dugo toplo ljeto. Čak i rujan ulazi u špicu sezone. No, pomaka ima i u cjelogodišnjoj turističkoj ponudi.

Pripremila: Mihaela Bajkovac Ćurić

Kao gospodarska grana koja ima najviše izgleda podići i ostatak hrvatskoga gospodarstva zasad se pokazuje turizam. Interes za Hrvatsku sve više raste, tržište se diferencira, što je pokazatelj da je i potražnja sve veća. Pokazuju to i dosadašnji rezultati turističke sezone 2013. Iz Hrvatske turističke zajednice doznajemo kako za razdoblje siječanj - rujan bilježimo rast ukupnih tu-rističkih dolazaka od 5,24% u dolascima (11.589.272 dolazaka) i 3,93% u noćenjima (69.343.607 noćenja) turista na Jadranu i u gradu Zagrebu u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Rast dolazaka i noćenja za prvih devet mjeseci, rast novozaposlenih u turizmu za 18,1%, rast prihoda (prema dostupnim službenim podatcima) za 6 mje-seci od 5,7%, baš kao i odličan tijek postsezone, po-datci su koji dovoljno govore o uspješnosti ove tu-rističke sezone.

Na ove se podatke nadovezuje i Ministarstvo turizma, navodeći još i to kako je u rujnu 2013. ostvareno ne-što više dolazaka nego u rujnu 2012. godine, uz porast noćenja od 5,6%, što pokazuje kako ti turisti ostaju mnogo duže u Hrvatskoj. Također, vrlo dobri rujanski rezultati govore kako i rujan možemo smatrati dijelom špice sezone, a ne više postsezonom.

Osim dobrih pokazatelja fizičkog prometa, odlični su i financijski pokazatelji. Prema podatcima HNB-a, u prvih 6 mjeseci zabilježen je rast prihoda za 5,7%, dok je prema podatcima Porezne uprave u prvih 7 mjeseci zabilježen rast prihoda od 8,5%, potvrđuju iz Mini-starstva turizma.

Hrvatski turizam u pohodu na nova tržišta Rezultati u turizmu već su tradicionalno svake godi-ne sve bolji, međutim, 2013. se razlikuje svakako i po tome da je Hrvatska sada dio EU, te su joj otvorena i nova tržišta. Posebno su dobri rezultati za skandinav-ske zemlje. Finska tako bilježi porast od 37,23% no-ćenja, Norveška od 28,66%, Švedska 30%, a izvrsni su i rezultati za Poljsku (porast od 19,85%) i Veliku Britaniju (porast od 25,70%), saznajemo iz HTZ-a. Ostatak tržišta u jednoznamenkastom je plusu ili na razini prošlogodišnjih pokazatelja. Rezultati tek ma-njeg broja tržišta nešto su lošiji od prošlogodišnjih -

Španjolska i Italija i dalje su u ozračju gospodarske i financijske krize, dok je na rezultate iz Rusije i Ukra-jine negativno utjecalo uvođenje viznog režima, kojeg je Hrvatska bila dužna uspostaviti u vrijeme pristupa-nja u punopravno članstvo EU. Ipak, razlog za vese-lje je i rast broja noćenja s određenih dalekih tržišta, posebno tržišta Brazila (66,49%), Koreje (45,26%), Kine (28,83%) i SAD-a (26,20%), u zaključku kažu iz HTZ-a. Diferencijacija turističke ponude prema ciljnim skupinama Da hrvatski turizam ide u dobrom smjeru pokazuje i činjenica da se iz godine u godinu ostvaruje sve veća diferencijacija ponude prema ciljnim skupinama. Iz HTZ-a objašnjavaju kako Hrvatsku kao destinaciju za odmor biraju sve dobne skupine, ali, primjerice, poseb-no veseli sve jači interes mladih za Hrvatsku kao festi-valsku destinaciju, što su prepoznali i internacionalni mediji. Tako je ugledni časopis Guardian Hrvatsku u svibnju proglasio najboljom festivalskom destinaci-jom, dok je u listopadu, na jednako poznatom britan-skom portalu Travel, objavljen članak o Hrvatskoj kao zemlji izvanrednih festivala koji će svakako pridonijeti povećanju broja dolazaka Britanaca i pomoći ostvare-nju cilja da se broj dolazaka gostiju s britanskoga trži-šta vrati na razinu najuspješnije, 1990. godine, kada je on iznosio 500.000.

Rujan je mjesec u kojem na hrvatsku obalu dolazi više umirovljenika iz europskih zemalja, naročito iz Nje-mačke. Valja uzeti u obzir da je, unatoč kišnim razdo-bljima, ljeto u Hrvatskoj duže i toplije nego u sjever-nijim europskim zemljama, a temperature mora koje se kreću oko 23°C, slično kao i temperature zraka, mnogim su turistima koji dolaze u rujnu vrlo ugodne. Egzotična putovanja - u potrazi za suncem usred zime Kratke i sive zimske dane u Hrvatskoj moguće je zami-jeniti toplinom egzotičnih krajeva bar nakratko. Od Ni-koline Frklić, voditeljice korporativnih komunikacija iz Atlasa, doznajemo kako grupna daleka putovanja najvi-še biraju klijenti iznad 55 godina, dok na ona individual-na najviše putuju klijenti od 35 do 45 godina, ali i kako je prisutan trend sve češćih odlazaka s djecom na daleka putovanja, čak i na one najdalje, egzotične destinacije.

Ugledni časopis Guardi-an Hrvatsku je u svibnju

proglasio najboljom festivalskom destinaci-

jom, dok je u listopadu, na jednako poznatom

britanskom portalu Travel objavljen članak o Hrvatskoj kao zemlji izvanrednih festivala.


Putovanja su prekra-san začin životu, no da bismo u njima doista uživali, važno je osjećati se zdravo, a zdravlje je nešto o čemu ipak treba voditi brigu.

manjak vitamina B2 utječe na zdravlje kože i sluznica, kod manjka vitamina B12 dolazi do kroničnog umora, manjak vitamina C očituje se kroz malaksalost, brzo umaranje, sklonosti infekcijama, po promjenama na koži kao što su suhoća, pucanje kapilara, pojasnila je Encianova nutricionistica Jasminka Ivančev.

Kako bi tijekom dana unijeli potrebnu količinu vita-mina i minerala, preporučuje konzumiranje što manje industrijski obrađene hrane koja tijekom same obrade gubi vitamine i minerale, odnosno konzumaciju or-ganski uzgojne hrane. Kada to nije moguće, možemo posegnuti za dodatcima prehrani poput Encianovih vitaminsko-mineralnih formula, kao što su Multi 24, Aloe vera ili Noni sok, koji doprinose normalnoj funk-ciji imuniteta, te kombinacija vitamina C i cinka. Ali prije svega, potrebno je da prehrana bude uravnote-žena i raznovrsna, u zaključku kaže Jasminka Ivančev.

Zdravi i vitki u svako godišnje doba Uz osiguranje zdravlja iznutra, s godinama je potreb-no odvojiti i nešto vremena kako bismo očuvali zdravu formu, osobito oni koji rade na poslovima koji zahti-jevaju puno sjedenja. U zimskim mjesecima pomoći će odlazak u teretanu, ali i kraća svakodnevna žustrija šetnja. Važno je potrošiti višak unesenih kalorija kako bi organizam dobio onoliko koliko mu treba za nor-

malno funkcioniranje. Isto tako, boravak na zraku ko-ristit će za jačanje imuniteta jer svi mi više-manje ra-dimo i živimo u prostorijama u kojima nije adekvatno riješeno pitanje vlažnosti zraka, zbog čega je sluznica podložnija razvoju bakterija i virusa.

Wellness oaze - bijeg od stresa I na kraju, mnogi učinke svakodnevnog stresa poku-šavaju umanjiti u nekom od brojnih wellness centara. Ponuda je bogata i raznovrsna pa nije lako odlučiti što odabrati. Ana Lacković, vlasnica salona za opuštanje Aurea vita, ispričala nam je kako u posljednje vrije-me klijenti vrlo često traže klasične medicinske masaže upotpunjene uvodom na bazi radiofrekvencije. Odmah na početku masaže radiofrekvencijom se opuštaju bol-ne točke, što pojačava učinke klasične masaže u na-stavku. Djelovanje ovakve masaže na tijelo je brže, ali i dugotrajnije.

Ne toliko nova, ali u posljednje vrijeme vrlo popular-na je i masaža školjkama. Radi se o tradicionalnoj fi-lipinskoj masaži kod koje se umjesto toplog kamenja na sličan način primjenjuju morske školjke. Pune se pripravcima na bazi morske trave, morske vode i vul-kanskog praha. Nakon zagrijavanja, školjke punjene ovom smjesom oko sat vremena zadržavaju toplinu te su idealan alat za opuštanje i zagrijavanje tijela.

Turizam i wellness

Hrvatske prevladavaju privatni, odnosno obiteljski smještaj i mali kampovi. Cilj Ministarstva turizma je potaknuti ulaganje u hotelske kapacitete, u poveziva-nje i standardizaciju obiteljskog smještaja te povećanje kvalitete u kampovima.

Priobalna Hrvatska idealno je mjesto za ljetni odmor, ali kontinentalna Hrvatska, osobito neki njezini dije-lovi, poput Gorskog kotara, Like, Zagorja, primjerice, idealna su mjesta za idilično zimovanje. Najčešći kon-zumenti kontinentalnog turizma su tradicionalno do-maći gosti, čija je kupovna moć uslijed krize, nažalost, znatno smanjena pa nam ostaje samo nadati se da će utjecaji krize splasnuti, a napori HTZ-a i Ministarstava turizma uroditi plodom, pa će ono što je danas tek po-tencijal jednom postati dio tražene ponude i hrvatske obiteljske tradicije.

Najpopularnija skijališta 2013./2014.Tek što završi ljetna sezona, dio Hrvata počinje se pri-premati za zimski odmor. Pravi skijaši svoj zimski od-mor biraju već pri povratku s ljetovanja - rijetko se koji pravi skijaš usudi čekati i riskirati da propusti željeni aranžman, objašnjava Nikolina Frklić iz Atlasa. First minute popusti do 20% odlično su prihvaćeni i omogu-ćuju uštedu iskoristivu, primjerice, za ski-kartu. Osim first minute-a, hrvatskim skijašima u prilog ide i činje-nica da tradicionalni hrvatski skijaški tjedan ove godi-ne na većini destinacija pada u razdoblju niske sezone. Isto tako, velik je interes za 2. tjedan sezone - 11. do 18. siječnja koji spada u tjedan najniže sezone. Dok s jed-ne strane vlada interes za kraćim boravcima u visokoj sezoni i duže razdoblje od odluke do uplate, s druge je strane velik interes za premium aranžmanima.

Najpopularnija skijališta 2013./2014. su ona u Austriji, Francuskoj, Italiji, Sloveniji, kažu u Atlasu. Od desti-nacija izdvojili su Sillian, Matrei, Saalbach, Gerlitzen, Kronplatz, Val Thorens, Cerkno i Roglu.

Zdravlje iznutra Putovanja su prekrasan začin životu, no da bismo u njima doista uživali, važno je osjećati se zdravo, a zdravlje je nešto o čemu ipak treba voditi brigu. Po-trebno je pritom misliti na cijeli niz faktora, a sve kreće od zdrave i uravnotežene prehrane. Osobito u zimskom razdoblju, kada ne konzumiramo dovoljno vitaminima i mineralima bogatih namirnica, pokazu-ju se simptomi njihova nedostatka za koje nismo niti svjesni kako se lako mogu otkloniti. Iz Enciana dozna-jemo kako se manjak vitamina i minerala u organiz-mu očituje na različite načine, a najviše kroz manjak energije, pojačan umor i pad imuniteta. Svaki od vita-mina i minerala pokazuje neke određene specifičnosti kada ga nema dovoljno u ljudskom tijelu. Tako će se npr. pomanjkanje vitamina B1 očitovati kroz pore-mećaj središnjeg živčanog sustava i slabosti mišića,

Turizam i wellness

Opatija je destinacija svevremenskog stila i povijesnog šarma. Osnovana je kao ele-gantno odmorište za elitu 19. stoljeća prije više od 167 godina. Carevi, kraljevi, nad-vojvode i različiti nasljednici europskih tronova pronašli su svoje utočište u raskoš-nom zelenilu parkova i plavetnilu mora Kvarnerskog zaljeva. Opatija je mjesto gdje Mediteran susreće Srednju Europu - jedinstvena kombinacija dvaju svjetova. Suvre-meni putnici danas, međutim, zahtijevaju i traže više od slavne prošlosti i prekrasnog okruženja: oni traže iskustva koja će ih doživotno inspirirati, mjesta koja će pamtiti i mogućnosti da iskušaju nešto novo u životu. Kako bi naglasili slavnu povijest Opatije, Liburnia Riviera Hoteli uveli su novi ho-telski brand Remisens. Remisens hoteli namijenjeni su svima koji žive svoj život punim plućima te koji će doživjeti elegantna i revitalizirajuća životna iskustva - uz osmijeh domaćina.

Uvođenje novog branda RemisensLiburnia Riviera Hoteli najveća su i hotelska kuća s najdužom tradicijom u regiji i jedna s najdužom tradicijom u Hrvatskoj. Od jeseni 2010. godine kompanija je priva-tizirana i ima novu Upravu koja je najavila petogodišnji investicijski ciklus. Godine 2013. na turističko je tržište uvela vlastiti brand Remisens: šest hotela, kate-gorije 5 i 4 zvjezdice, uvedeni su u novi brand - hotel Ambasador, villa Ambasador, Kristal i Admiral iz Opatije, Excelsior (Lovran) i Marina (Mošćenička Draga). Godine 2014. nastavlja se investicijski ciklus u iznosu od oko 200 milijuna kuna: re-konstruirat će se tri hotela i pet vila te uložiti u standarde za kategorizaciju, nabavku opreme i osnovnih sredstava. Od hotela će biti rekonstruirani Kvarner i Admiral te vila Amalia u Opatiji kao i vile Atlanta, Elsa i Belvedere u Lovranu. Svi rekonstruirani hoteli i vile nosit će kategoriju od 4 zvjezdice te će zadovoljavati uvjete standarda kvalitete novog branda Remisens.

Migracija na novu domenuOd studenog 2013. godine branding poprima sasvim novu dimenziju migracijom po-stojećih korporativnih web stranica na novu domenu. Finalizacija migracije s domene www.liburnia.hr na www.remisens.com planira se u prvom tjednu studenoga, u kojoj će se cjelokupni postojeći korporativni sadržaj prilagoditi potrebama Remisens branda.


Poslovni pokloni

tila kao uvredu), knjigu s posvetom ili fotoknjigu i sl.

Tehnološki gadgetiU današnje vrijeme nezamislivo je bez tehnoloških uređaja, od osobnih i prijenosnih računala, tableta, pa-metnih telefona i sl. Neovisno imate li ga ili ne, sva-kome će dobro doći novi usb stick na kojemu će moći pohraniti podatke, a na sticku je moguće aplicirati logo tvrtke te staviti prezentaciju o tvrtki i njezinim proi-zvodima ili uslugama koja će ujedno primatelja upo-znati sa samom tvrtkom. Podloga za miša i novi miš, kao i stalak za prijenosno računalo ili stalak za tablet dobro će doći u svakome trenutku. Poželjni darovi su i usb lampe koje osvjetljavaju prijenosno računalo dok radite u kasnim satima, e reader, memorijska kartica i, naravno, tablet.

Promo artikliNajklasičniji poslovni darovi su promotivni artikli, od-nosno artikli koji na određeni način (običnom otiskom logotipa ili reklamnim slogom) promoviraju vašu tvrt-ku, a koriste se unutar ureda ili u slobodno vrijeme. Korisni promo artikli uvijek su potrebni u svakodnev-nom radu poput rokovnika, olovke, torbe za računalo s otisnutim logom, privjeska za ključeve, antistres lopti-ce, upaljača, kalendara, satova ili šalica, posuda za olov-ke s logom tvrtke, kutija za vizitke i sl. Zaposlenom ili

Poslovni pokloni

Vrijeme (praktičnog) darivanja Vrijeme darivanja je pred nama, a kako je tekuća godina jednako teška kao i prethodne, u darivanju treba biti kreativan i s ograničenim budžetom odabrati najprikladnije poslovne poklone, kako one za poslovne partnere, tako i za vjerne zaposlenike.

Pripremila: Jasmina Fijačko

Najdraži poslovni pokloni obično su oni darovani od srca, odnosno prema ukusu primatelja. Prema anketi koju je Ifop proveo za stranicu www.bons-de-reducti-on.com, 60% Francuza izjavilo je da su za Božić dobili barem jedan poklon kojega smatraju nepotrebnim ili im se ne sviđa. Iako obavezan modni dodatak odjeći svakog poslovnog muškarca, kravate Francuzi zajed-no s čarapama i alatom za kućne popravke smatraju najmanje poželjnim poklonima, dok se većina veseli putovanjima, uređajima visoke tehnologije i poklon bonovima.

Darivanje zaposlenikaU poreznom smislu, darivanje zaposlenika zapravo su nagrade zaposlenicima koje mogu biti prigodne nagra-de u novcu u neoporezivom iznosu do 2.500 kuna go-dišnje, dar zaposleniku do 400 kuna s PDV-om (samo u naravi), dar djetetu zaposlenika do 15. godine života do 600 kuna godišnje. Poslodavac nije dužan darivati zaposlenike, već je to njegova odluka koja može biti iskazana u pisanom obliku, najčešće u Kolektivnom ugovoru. Iako nije njegova obaveza, nadređeni prili-kom božićnih blagdana ponekad darivaju svoje naj-bliže podređene suradnike. Ovaj dar najčešće kupuju iz privatnog budžeta i njime motiviraju suradnike na daljnju suradnju i korektan pristup poslu. Zgodan šal, božićna zvijezda u teglici, fino umotana bombonijera razveselit će suradnika i pokazati koliko ga cijenite.

Humanitarne akcije - više od daraDruštveno odgovorne tvrtke često se odlučuju na or-ganizaciju humanitarnih akcija kojima se podupiru razne dobrotvorne akcije, a koje se često organiziraju u vidu utrka, modnih revija, koncerata i drugih aktiv-nosti od šireg društvenog interesa. U humanitarne ak-cije osim tvrtaka uključuju se i osobe iz javnog života te na taj način potpomažu većem uspjehu same akcije. Humanitarne akcije pozitivno se odražavaju na image

Na sponzorstvo se može gledati kao na ula-

ganje, jer se kroz ulog u određenu aktivnost

može govoriti o povratu na uloženi novac.

tvrtke i njezino prihvaćanje od strane šire zajednice.

SponzoriranjeOdluči li se tvrtka na sponzoriranje kao oblik darivanja i promocije tvrtke, imat će višestruke koristi. Osim što će poduprijeti sportski ili društveni događaj, na ovaj način promovirat će i tvrtku i njezino (dobro) ime. Ve-like tvrtke u svijetu izdvajaju ogromne količine novca na sponzoriranje sporta kako bi bili prisutni i uvijek viđeni na terenu. Najpoznatiji primjeri su u skupim sportovima poput formule, tenisa i nogometa. U Hr-vatskoj se najčešće sponzorira sport. Često se ulaže u lokalne klubove, no velike tvrtke podupiru najvažnije sportske događaje (nogomet, košarka, skijanje i sl.). Na sponzorstvo se može gledati kao na ulaganje, jer se kroz ulog u određenu aktivnost, bilo da je riječ o sportu ili nekom društvenom događaju, može u nekom narednom razdoblju govoriti o povratu na uloženi no-vac. Sponzorstvo je idealno za jačanje branda, posebice njegova vizualnog identiteta, jer određene boje koje nose sportaši već i malu djecu asociraju na određeni brand, a kroz sponzoriranje javnih događaja tvrtka se (ne)posredno pojavljuje u medijskom prostoru.

Poklon bon Kada nismo sigurni u preferencije pojedinca, pravi odabir je darivanje poklon bona. Poklon bonove mo-guće je darovati u gotovo svim prilikama za kupovi-nu kozmetičkih proizvoda, kupanje, wellness, masažu, njegu tijela, adrenalinske aktivnosti, mobitele i teh-nološke gadgete i sl. Za odabir poklon bona ne treba trošiti puno vremena, a moguće ga je kupiti i online (primjerice, na stranici www.poklon-bon.hr, na strani-ca drogerija, stranicama grupnih popusta...). Pozitivna stvar je što će darivana osoba odabrati ono što uistinu želi, posebice ukoliko poklon bon pruža mogućnost odabira veće ponude.

Personalizirani pristup darivanjuPoznajemo li ukus, životne navike i sklonosti osobe ko-joj biramo poklon, potrudit ćemo se odabrati točno što ona želi. Poklon prilagođen upravo toj osobi imat će posebnu vrijednost u očima primatelja i bit će rado pri-hvaćen dar. To može biti rokovnik ili olovka s ugravi-ranim imenom osobe, magnet s fotografijom osobe, ka-rikatura osobe koju darujete (iako s ovim darom treba biti oprezan kako osoba personalizirani dar ne bi shva-

Sezonske ulaznice - dar po mjeri

Za ljubitelje sportskih i kulturnih događaja idealan poklon su sezonske ulaznice za kino, kazalište, nogometnu, hokejašku ili košarkašku utakmicu. Zaljubljenicima avan-turističkog sporta svidjet će se skok padobranom, vožnja kartingom, bungee jum-ping, rafting, paintball, penjanje umjetnim ili prirodnim stijenama, let paraglajdin-gom ili balonom, izlet u adrenalinski park i slična avanturistička aktivnost.

poslovnom partneru dobro će doći i kišobran s logom vaše tvrtke, kapa, dekica, majica ili flis jakna.

Promo artikliNajklasičniji poslovni darovi su promotivni artikli, od-nosno artikli koji na određeni način (običnom otiskom logotipa ili reklamnim slogom) promoviraju vašu tvrt-ku, a koriste se unutar ureda ili u slobodno vrijeme. Korisni promo artikli uvijek su potrebni u svakodnev-nom radu poput rokovnika, olovke, torbe za računalo s otisnutim logom, privjeska za ključeve, antistres lopti-ce, upaljača, kalendara, satova ili šalica, posuda za olov-ke s logom tvrtke, kutija za vizitke i sl. Zaposlenom ili poslovnom partneru dobro će doći i kišobran s logom vaše tvrtke, kapa, dekica, majica ili flis jakna.

Luksuzni pokloni i luksuz u kožiEkskluzivniji pokloni nešto se rjeđe poklanjanju, a ako se darivaju, uključuju skupe satove, nakit, parfeme i luksuzna putovanja. Na tržištu ima i drugih luksu-znih poklona poput proizvoda De Lafée koje predstav-lja tvrtka Berenika, a uključuju luksuzne gurmanske proizvode ukrašene 24 karatnim zlatom. Od luksuznih proizvoda može se izabrati zlatna čokolada, zlatna ci-gara, zlatni čaj ili srce te čisto 24 karatno zlato za po-sipavanje. Dobar poklon su i skupi parfemi za muš-karce i žene, kao i ručni, zidni i stolni satovi. Kožna

Poklon prilagođen određenoj osobi imat će posebnu vrijednost u očima primatelja i bit će rado prihvaćen dar.


Poslovni pokloni

galanterija uvijek je na cijeni i u znatnoj mjeri može se smatrati luksuznim poklonom, posebice daruje li se poslovna torba (aktovka). Dobar odabir je i kožni nov-čanik ili etui za kreditne kartice ili posjetnice, privjesak za ključeve, rokovnici, planeri ili poslovne mape oblo-žene pravom kožom.

Modni dodatci kao poslovni darovi Pripadnice ženskoga roda razveselit će se novoj mara-mi ili pašmini, rukavicama i šalu, kapi i drugom mod-nom dodatku. Muškarcima će praktičan, a odmjeren poklon biti klasična kravata ili kožni remen. Ukusan i vrijedan poklon za muškarca je i manžeta, marami-ca za džep, a dobro će im doći i kožne rukavice, šal i kapa. Prilikom odabira modnih dodataka treba voditi brigu o ukusu svakog pojedinca te odabrati umjerene boje i umjerene uzorke. Primatelj dara razveselit će se i modnim dodatcima za slobodno vrijeme otisnutim logom tvrtke (flis jakne, majice, trenirke i sl.). Odjeća za slobodno vrijeme dobro će doći za vrijeme team-buildinga ili nekog drugog događaja kojega organizira tvrtka.

Poklonite ugodu i doživljajMeđu najpoželjnijim poklonima svakako su putovanja. Prema riječima Ensi Šrklj iz Cruise&Ferry Centra Hr-vatske CFC Krstarenja, s obzirom na krizu koja vlada u zemlji, darivanje putovanja nije često kao prijašnjih godina. Tek svega nekoliko poduzeća svojim partne-rima poklanja krstarenje i to su onda kraća mini kr-starenja do pet dana Mediteranom. Češće je ipak kad poduzeća daruju zaposlenicima putovanje povodom vjenčanja ili odlaska u mirovinu ili, najčešće, nagrada managerima. Putovanje je, prema riječima Ivana Puk-šara, General Managera, kompas.hr, svakako najzani-mljivija varijanta, a umjesto poklanjanja konkretnog putovanja dobra ideja je tzv. poklon bon za putovanja koji se može pokloniti u nekom određenom manjem ili većem iznosu, koji onda dobitnik poklon bona može u agenciji zamijeniti za neku od usluga ili iskoristiti za putovanje u cijelosti ili kao dio uplate. Radi se ujed-no i o najčešćem načinu poklona kad su u pitanju pu-tovanja. Poklon bon može imati neki manji iznos od stotinjak kuna, ali naravno, i neku veću svotu, a vri-jedi najčešće 12 mjeseca od dana izdavanja, odnosno kupnje. Ukoliko se pak darivaju konkretna putovanja, kao manji poklon smatraju se putovanja koja se od-nose na kraći vikend u hotelima ili termama, ili pak na neko kraće putovanje autobusom ili avionom. Puk-šar naglašava da do prije nekoliko godina takav običaj gotovo da nije postojao i uglavnom su se poklanjale skupe olovke ili slične ‘stvarčice’, međutim, u zadnje se vrijeme umjesto takvih stvari poklanjaju ‘doživljaji i uspomene’, što ih svako putovanje nosi. Jedno je si-gurno – njih ne možete izgubiti niti vam ih itko može ukrasti – pa kao takvi predstavljaju posebnu vrijednost koju će vaš poslovni partner znati cijeniti.

SAMSONITE – odličan izbor za poslovno i

privatno darivanje

U raznovrsnoj ponudi ovog vrhunskog branda moguće je pronaći vrlo ekskluzivne artikle, kao i izvrsne kolekcije po prihvatljivoj cijeni. Nerijetko, poslovni se pokloni odabiru u zadnji čas, i zbog toga, najsigurnije je odlučiti se za kvalitetan brand i od-ličan dizajn. A brandirani darovi imaju dodatnu vrijednost jer se čuvaju godinama.Tako, ne možemo pogriješiti ako ženskoj osobi izaberemo privlačni SAMSONITE putni beauty case, kutijicu za nakit, tzv. clutch novčanik ili poslovnu torbu za laptop.SAMSONITE kožni remen, novčanik, poslovna funkcionalna torba uvijek je dobrodošao poklon poslovnim muškarcima.

U svakom slučaju, ne treba zanemariti niti vrlo tražene SAMSONITE casual artikle za slobodno vrijeme ili dječji asortiman koji će uveseliti posebno roditelje. Stoga, najbolje je odlučiti se za kvalitetne proizvode od visokog povjerenja s kojima ćemo razveseliti svoje prijatelje, obitelj ili poslovne suradnike.

SAMSONITE proizvode potražite u MARAS trgovinama: www.maras.hr.


Poslovni kalendar

Sajmovi

12. - 17.11.2013.InterliberEduca.hrMjesto: Zagreb, Zagrebački velesajamInformacije: www.zv.hr

14. - 16.11.2013.Sajam glazbe i multimedijeInfoInovaMjesto: Zagreb, Zagrebački velesajamInformacije: www.zv.hr

15. - 17.11.2013.VinovitaMjesto: Zagreb, Zagrebački velesajamInformacije: www.zv.hr

15. - 17.11.2013.5. Međunarodni sajam obnovljivih izvora energijeMjesto: Varaždin, Gradska sportska dvoranaInformacije: www.cro-eee.com

27. - 29.11.2013.5. Sajam lokalnih samouprava12. Međunarodni sajam poduzetništva za mala i srednja poduzećaMjesto: Beograd, Beogradski sajamInformacije: www.sajam.co.rs

Konferencije

05.11.2013.1. Međunarodna konferencija o kontrolinguMjesto: Zagreb, Hotel WestinInformacije: www.liderpress.hr/konferencije/

06. - 09.11.2013.9. međunarodnu konferencija Kompetentnost labora-torija & Regional Conformity Assessment WorkshopMjesto: OpatijaInformacije: www.crolab.hr

14. - 15.11.2013.Zadar DigITMjesto: Zadar, Kazalište lutakaInformacije: www.digitzadar.com

27. - 28.11.2013.Međunarodna konferencija ‘Istraživanje i poduzetništvo-partnerstvo za rast i internacionali-zaciju malih i srednjih poduzeća u Podunavlju’Mjesto: Zagreb, Hotel WestinInformacije: www.minpo.hr

Seminari

04. 11.2013. Individualna i dualna nastava engleskog jezikaMjesto: Zagreb, Maksimirska 18Organizator: Aliter, škola engleskog za odrasle Informacije: + 385 91 501 8344, e-mail: [email protected]

05. 11.2013. Timski coaching – Kako stvarati uspješan tim u praksiMjesto: ZagrebOrganizator: Alter Ars d.o.o.Predavač: Dragan Knežević Informacije: + 385 98 358 588, e-mail: [email protected]

07.11.2013. Upravljanje talentima – Talent ManagementMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Mojca DomiterInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

08.11.2013. Napredne prodajne vještineMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavači: dr.sc. Jasminka Samardžija, Kamilo AntolovićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

08. - 09.11.2013. Selekcija i regrutacijaMjesto: SELECTIO d.o.o., Hondlova 2/11, ZagrebOrganizator: SELECTIO d.o.o.Predavači: grupa predavačaInformacije: + 385 1 6065 419, e-mail: [email protected]

09.11.2013.Negotiation skillsMjesto: SMART GRUPA, Palinovečka 19, ZagrebOrganizator: SMART GRUPAPredavač: Ekatarina KaporInformacije: 091 3874 355, e-mail: [email protected]

Svake srijede u 19.00hCiklus predavanja „Svoga posla gospodar“Mjesto: L3A učionica, Crnčićeva 18, ZagrebOrganizator: Life Long Learning AkademijaPredavač: mr.sc. Predrag PaleInformacije: + 385 1 6185 124, e-mail: [email protected]

15.11.2013.Međunarodni i Hrvatski Standardi Financijskog IzvještavanjaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Igor ArbutinaInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]


Poslovni kalendar

16., 19. i 23.11.2013. Umijeće javnog nastupaMjesto: RijekaOrganizator: Centar za osobni i profesionalni razvoj „Sreća“ Predavač: Gordana GaletićInformacije: + 385 91 895 93 58, e-mail: [email protected]

19.11.2013. E-BUSINESS: Moderne web aplikacije i alati za razvoj elektroničkog poslovanjaMjesto: Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Jorda-novac 110, ZagrebOrganizator: ZŠEM Poslovna akademija d.o.o.Predavač: mr.sc Hrvoje JerkovićInformacije: + 385 1 4500 309, e-mail: [email protected]

21.11.2013. Implementacija e-learninga u velikim sustavimaMjesto: Cognita d.o.o., Zvonigradska 27, ZagrebOrganizator: Cognita d.o.o.Predavač: Saša Dumić i Tomislav BišćanInformacije: + 385 1 6558 440, e-mail: [email protected]

21.11.2013. Oporezivanje dohotka rezidenata i nerezidenataMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavač: Ksenija Kramar, dipl. oec.Informacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

21. - 22.11.2013. Internet marketing u turizmuMjesto: OpatijaOrganizator: Mirakul Edukacijski centar

Predavači: Damir Podhorski, Ilija BrajkovićInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

22.11.2013. Upravljanje karijerom, edukacija i razvoj zaposlenikaMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavači: dr.sc. Jasminka Samardžija, Saša Dumić, dipl.ing., Sandra Prelčec, dipl.iur.Informacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

22.11.2013. Poslovna komunikacija i bontonMjesto: FORUM Zagreb, Radnička cesta 50 – Green GoldOrganizator: Mirakul Edukacijski centarPredavači: mr.sc.oec. Marija Novak-IštokInformacije: + 385 31 629 616, e-mail: [email protected]

28. - 29.11.2013. Transferne cijeneMjesto: ALTIUS SAVJETOVANJE, Ožegovićeva 8, ZagrebOrganizator: Altius savjetovanje d.o.o.Predavači: Altiusovi konzultantiInformacije: + 385 1 4852 762, e-mail: [email protected]

11.11.2013.Poslovanje s kemijskim proizvodima nakon ulaska u EU?Odgovorna osoba za kemikalije - obveze i odgovorno-sti u praksiMjesto: TÜV Croatia, Savska 41, ZagrebOrganizator: TÜV Croatia, Savska 41, ZagrebPredavač: Nataša Sedlar, dipl.ing. kemijske tehnologije, vanjski suradnik TÜV CroatiaInformacije: +385 1 3668 345, e-mail: [email protected], www.tuv-croatia.hr

76 BIZdirekt � studeni 2013.

issn: 1848-2929... 1 issn: 1848-2929 prvi besplatni poslovni časopis - središnja hrvatska broj 45,...

Documents