istarska Županija opĆina marČana · 2016. 10. 4. · razvoj treba ići i na koji ga način...

Strategija razvoja Općine Marčana

1

ISTARSKA ŽUPANIJA

OPĆINA MARČANA

Strategija razvoja Općine

za razdoblje od 2016. do

2020. godine


2

Marčana, 2016.

Naziv projekta: Strategija razvoja Općine Marčana za razdoblje od

2016. do 2020. godine

Datum: rujan 2016. godina

Naručitelj: Općina Marčana

Nositelj projekta: Adria Bonus d.o.o. Poreč

Suradnja: Instituta za poljoprivredu i turizam Poreč

Sveučilište u Osijeku Josip Juraj Strossmayer

Voditelj projekta: Prof.dr.sc. Zdenko Tomčić

Suradnici na projektu: Stevo Žufić, dipl.oecc.

Dr.sc. Anita Ilak Peršurić

Doc.dr.sc. Mladen Rajko

Dr.sc. Zoran Jeremić

Doc.dr.sc. Linda Juraković

Mr.sc. Nikolina Šergo-Chivalon

Valentina Beaković, mag. oecc.

Krešimir Alihodžić, oecc.

Partnerski odbor: Josip Percan

Predrag Pliško

Zlatko Cetina

Elio Radeka

Franko Komparić

Maurizio Maurel

Dino Buršić

Maja Percan Milohanić

Klara Lukašić Buić

Darko Petrić

Armando Radolović

Lektura: Doc.dr.sc. Linda Juraković


3

SADRŽAJ

1. UVOD ............................................................................................................................................ 5

1.1. Sustav planiranja razvoja .......................................................................................... 5

1.2. Strategija razvoja ( SR) ............................................................................................. 6

1.3. Sadržaj Strategije razvoja ......................................................................................... 7

1.4. Financiranje razvoja .................................................................................................. 8

1.5. Implementacija aktivnosti ......................................................................................... 8 2. SAŽETAK ........................................................................................................................................ 9

3. OPĆI PODACI ............................................................................................................................... 12

3.1. Geografski položaj Istarske županije i Općine Marčana ........................................ 12

3.2. Opći podaci o Općini Marčana ............................................................................... 13

3.3. Povijest Općine Marčana ........................................................................................ 14 4. PRIRODNI RESURSI...................................................................................................................... 20

4.1. Reljef i klima........................................................................................................... 20

4.2. Tlo ........................................................................................................................... 21

4.3. Vode ........................................................................................................................ 22

4.4. Poljoprivredne površine .......................................................................................... 22 5. INFRASTRUKTURA ....................................................................................................................... 25

5.1. Promet ..................................................................................................................... 25

5.2. Željeznički promet .................................................................................................. 29

5.3. Pomorski promet ..................................................................................................... 30

5.4. Telekomunikacijski promet .................................................................................... 30

5.5. Energetski sustavi ................................................................................................... 30

5.6. Cijevni transport plina............................................................................................. 30

5.7. Vodoopskrbna infrastruktura .................................................................................. 31

5.8. Odvodnja otpadnih voda ......................................................................................... 31 6. KOMUNALNA DJELATNOST ........................................................................................................ 33

6.1. Gospodarenje otpadom ........................................................................................... 33 7. DRUŠTVENE DJELATNOSTI .......................................................................................................... 36

7.1. Obrazovanje ............................................................................................................ 36

7.2. Zdravstvo ................................................................................................................ 37

7.3. Kulturna i prirodna baština .................................................................................... 37

7.4. Zaštićene prirodne i kulturne vrijednosti ................................................................ 39

7.4.1. Prirodna dobra i krajobrazne vrijednosti ........................................................ 40

7.5. Sport ........................................................................................................................ 41 8. GOSPODARSKE ZNAČAJKE .......................................................................................................... 42

8.1. Društveno-ekonomski razvoj Općine .................................................................... 42

8.2. Turizam i ugostiteljstvo .......................................................................................... 42

8.3. Ribarstvo i marikultura ........................................................................................... 43

8.4. Poljoprivreda ........................................................................................................... 43

8.5. Malo i srednje poduzetništvo .................................................................................. 44

8.6. Iskorištavanje mineralnih sirovina .......................................................................... 44 9. SWOT ANALIZE ........................................................................................................................... 45


4

10. FINANCIRANJE JAVNIH POTREBA ............................................................................................. 48

10.1. Financiranje razvoja kroz financiranje iz EU fondova(programa) ....................... 50

10.1.1. Programsko razdoblje 2014. – 2020.g. ......................................................... 50 10.1.2. Programi Unije .............................................................................................. 51 10.1.3. Europski strukturni i investicijski Fondovi (ESI FONDOVI) ........................ 53 10.1.4. Operativni programi i Programi razvoja za razdoblje 2014. – 2020. ......... 58 10.1.5. Teritorijalna suradnja za razdoblje 2014.-2020. ......................................... 64

10.2. Partnerstvo privatnog i javnog sektora ................................................................. 65 11. RAZVOJNE POLITIKE I DOKUMENTI SVIH STRUKTURA ............................................................. 69

11.1. Europsko okruženje i regionalna politika ............................................................. 69

11.2 Razvojni dokumenti Republike Hrvatske……………………………………….67

11.2.1. Regionalna politika RH ................................................................................. 71 11.2.2. Strategija razvoja industrije ......................................................................... 72 11.2.3. Strategija razvoja turizma............................................................................ 72 11.2.4. Strategija razvoja poljoprivrede................................................................... 73 11.2.5. Prostorni planovi ........................................................................................... 74

11.3. ŽUPANIJSKI RAZVOJNI DOKUMENTI .......................................................... 74

11.3.1. Županijska razvojna strategija Istarske županije do 2020. ........................ 74 11.3.2 Strategija za ruralni razvoj Istre ................................................................... 76 11.3.3. Master plan razvoja turizma Istarske županije ........................................... 77 11.3.4. Prostorni plan Istarske županije................................................................... 79

11.4. Razvojni dokumenti Općine Marčana .................................................................. 81

11.4.1. Prostorni planovi Općine Marčana ................................................................... 81

11.4.2 LAG " Južna Istra"……………………………………………………………..80 12. DRUŠTVENO- EKONOMSKA KRETANJA U RH............................................................................ 88

12.1. Ekonomska aktivnost ............................................................................................ 88

12.2. Životni standard i raspoloženje potrošača ............................................................. 89

12.3. Tržište rada............................................................................................................ 89

12.4. Financijsko tržište i inflacija ................................................................................. 90

12.5. Vanjska trgovina i svijet ....................................................................................... 91 13. STRATEGIJA RAZVOJA ............................................................................................................... 93

13.1. Ekonomski potencijal i kočnice razvoja Općine ................................................... 93

13.2. Globalna društveno-ekonomska kretanja .............................................................. 94

13.3. Vizija razvoja Općine i najvažniji ciljevi .............................................................. 96

13.4. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere ......................................................................... 97

13.5. SR u budućnosti .................................................................................................. 105 14. PLAN PROVEDBE SR-a ............................................................................................................. 107

14.1. Uvod .................................................................................................................... 107

14.2. Institucije i mehanizmi provedbe ........................................................................ 108

14.3. Pribavljanje sredstava i financiranje ................................................................... 110

14.4. Praćenje (monitoring) i evaluacija ...................................................................... 110

14.5. Pregled projekata općine Marčana sa mogućim izvorima financiranja ............. 117

14.6. Slijedeći koraci – provedba SR-a ....................................................................... 142 15. IZVORI ..................................................................................................................................... 143


5

1. UVOD

1.1. Sustav planiranja razvoja

Planiranjem se postavlja jasna vizija i ciljevi koji će predstavljati smjernice u načinu

djelovanja. Ukoliko se razvoj ne bi planirao, odvijao bi se stihijski i za posljedicu može

imati različite negativne efekte.

Strategijom razvoja donosi se vizija razvoja jedinica lokalne samouprave koja odražava

najbolju moguću budućnost koja se može predvidjeti, što želi postići i kako će grad ili

općina izgledati kada postigne svoj cilj. Nakon provedbe svakog plana, on mora biti

ponovno procijenjen, tako da se proces može ponovno započeti. Dakle, strateško

planiranje je proces koji se ponavlja periodički kako bi se strateški razvoj mogao planski i

usmjereno voditi ka zacrtanim ciljevima.

U sustavnom pristupu planiranju razvoja nužno je poštivati piramidu strategija, odnosno

planova na području Republike Hrvatske koja se sastoji od tri razine djelovanja: državne,

regionalne i lokalne razine. Država izrađuje strategije razvoja, dokumente koji daju

okvire državi u kojem smjeru treba graditi svoju budućnost, koje su glavne grane

gospodarstva, te područja od nacionalnog interesa. Sukladno tome, planiranje razvoja se

spušta na niže razine: regija i jedinica lokalne samouprave.

U Hrvatskoj sustav planiranja ima slijedeće elemente: Strategije Republike Hrvatske koje

donosi Vlada i Sabor Republike Hrvatske, Strategiju ukupnog razvoja kojeg donosi

Županija, a koja mora biti sukladna s prije spomenutim strategijama, te Strateški razvojni

program, dokument kojeg donose općine i gradovi u Republici Hrvatskoj. Važnost

lokalnog razvoja je institucionalna sposobnost za promicanje društveno – ekonomskog

razvoja i upravljanje tim razvojem na razini lokalne uprave u Republici Hrvatskoj. Vlada

Republike Hrvatske obvezala se da će promicati regionalni razvoj. S tim u cilju, a u

sukladno s načelu supsidijarnosti, jedan broj nadležnosti i administrativnih funkcija

središnje države decentraliziran je na županije.

Prije svega, sposobnost za učinkovito i djelotvorno promicanje i upravljanje razvojem na

razini lokalne uprave od bitne je važnosti, budući da je Hrvatska članica Europske unije

(EU). Do 01.7.2013.g. Hrvatska je koristila predpristupne fondove čiji se veći dio daje na

regionalnoj razini i preko lokalne uprave. Ulaskom u Europsku uniju osigurani su

strukturni i kohezijski fondovi EU-e. Ta se sredstva koriste za financijsko podupiranje

projekata strateške naravi u područjima države članice radi povećanja konkurentnosti te

radi društveno – ekonomskog blagostanja građana. Strukturni fondovi EU-a daju se na

regionalnoj razini. Stoga je od bitne važnosti da lokalna uprava, koja djeluje na

regionalnoj razini, bude sposobna za djelotvorno i učinkovito korištenje tih sredstava.


6

1.2. Strategija razvoja ( SR)

Zbog neravnomjernog razvoja pojedinih regija, Republika Hrvatska je prepoznala potrebu

da se definira regionalna politika, koja ima utjecaj na uravnotežen održiv razvoj ali i na

konkurentnost zemlje na europskom tržištu. Ovakva politika provodi se na razini zemalja

Europske unije (EU), kako bi se smanjile socijalne i gospodarske razlike između

pojedinih regija, ali i omogućila lakša implementacija u globalne procese koji se odvijaju

na tržištu. Na taj način EU odobrava i potiče prijenos sredstava iz bogatijih zemalja

članica u manje razvijene zemlje/regije. Ovakav pristup omogućuje i povezivanje regija

različitih država (koje imaju iste ili slične interese) te njihov zajednički nastup i razvoj na

tržištu. Takvom politikom unutar Unije može se prenijeti i više od 35% proračuna EU-a.

Zahvaljujući strukturnim i kohezijskim fondovima utječe se na povećanje konkurentnosti

regije i pridonosi boljem standardu njenih građana.

Poseban značaj za održivi razvoj zemlje i njenu konkurentnost na europskom tržištu

sačinjava upravo regionalna politika. Na taj način izjednačava se gospodarska razvijenost

pojedinih regija unutar države, te lakša implementacija u globalne procese koji se odvijaju

na tržištu. U prilog tome govori i praksa Europske unije u kojoj ne samo da regije unutar

država razvijaju politiku svojeg razvoja, već se često regije različitih država (koje imaju

iste ili slične interese) povezuju te zajednički nastupaju i razvijaju na tržištu.

Kao što je potrebno da strategija i poticanje na inicijativu dolazi od strane viših instanci,

tako je potrebito i da različite razvojne projekte planiraju i provode lokalne vlasti. To

dolazi iz činjenice da se svi projekti međusobno razlikuju bilo u većoj ili manjoj mjeri.

Na taj način programi kreirani na nacionalnoj razini često ne mogu polučiti priželjkivane

rezultate, barem ne u onoj mjeri u kojoj je to moguće postići kada se sama lokalna

zajednica aktivno uključi u razvoj područja na kojem djeluje. Svako područje, regija,

općina ili grad ima svoje specifičnosti i kao takve najbolje ih poznaju upravo lokalne

vlasti. Stoga je lokalne vlasti potrebito educirati o načinu planiranja razvoja i njegovu

provođenju, kako bi mogli biti nosioci razvoja jedinice lokalne samouprave.

Zbog sveg navedenog, nameće se potreba da i Općina Marčana kao jedna od jedinica

lokalne samouprave unutar Istarske županije izradi strateški razvojni program. Budući je

Istarska županija već izradila Strategiju razvoja, tim je potreba i mogućnost za izradu SR-

a još više izražena.

Strategija razvoja omogućit će da Općina Marčana odgovori na pitanje u kojem smjeru

razvoj treba ići i na koji ga način ostvariti, te dati realnu sliku o potrebama svih subjekata

i skupina u društvu. SR je dokument po kojem će Općinsko vijeće moći planirati

aktivnosti, najznačajnije i najučinkovitije projekte za Općinu Marčana. Ujedno, takav plan

je i podloga za izradu proračuna i raspodjele novca unutar Općine.

Također specifična namjena SR-a je odrediti gdje Općina želi i može biti u ekonomskom,

gospodarskom i kulturnom pogledu u odnosu na regiju i državu u cjelini te odrediti

optimalan put za postizanje tog cilja. Strategija razvoja utvrđuje strateške prioritete

razvoja i pomaže usmjeriti resurse kako bi se oni što efikasnije upotrijebili. SR može

pomoći pri rješavanju problema s kojima se jedinica lokalne samouprave susreće, a koji

se mogu odnositi na: zapošljavanje, prihode, privlačenje investicija, pristup kapitalu,

komunalne usluge prometnu infrastrukturu, te na sve ostale segmente koji su izravno

povezani s održivim gospodarskim rastom i napretkom.


7

Bitno je da se takva strategija razvoja usredotoči na one projekte i zadatke koji će imati

pozitivnih učinaka na jedinicu lokalne samouprave i koje je moguće ostvariti. Prema

tome, Strateški razvojni program Općine Marčana treba razumjeti kao strateško-plansko-

programski dokument i sredstvo za učinkovitije i uspješnije upravljanje razvojem svih

područja unutar Općine.

1.3. Sadržaj Strategije razvoja

Strategija razvoja Općine Marčana rađena je na bazi Metodologije izrade županijskih

razvojnih strategija, odnosno prema odredbama Pravilnika o obaveznom sadržaju,

metodologiji izrade i načinu vrednovanja županijskih razvojnih strategija. Dokumentacija,

podaci, te stavovi mještana i drugih struktura sakupljeni su kroz radionice, razgovore,

okrugle stolove, ankete i delfi metodu.

Izvođački tim je sastavljen od stručnjaka tvrtke nosioca posla, te od stručnjaka Instituta za

poljoprivredu i turizam iz Poreča i profesora sveučilišta Josip Juraj Strossmayer iz

Osijeka Svoj doprinos pri koncipiranju strateških postavki dao je Savjet projekta u čijem

sastavu su bili predstavnici Općine Marčana te pojedinci iz Izvođačkog tima. Svakako,

najznačajniji i najpraktičniji doprinos dao je Partnerski odbor.

Sadržajno je Strategija razvoja koncipirana tako da najbolje odgovori na pitanja i pruži

ocjenu dosadašnjeg razvoja i stanja, a što je poslužilo između ostalog, za koncipiranje

budućeg razvoja. U tom kontekstu tretirani su:

Opći podaci s ciljem sagledavanja položaja Općine te jedan dio demografskih podataka.

Prirodni resursi, klima, vegetacija, zemljišna površina, vodno bogatstvo, zaštita prostora.

Infrastruktura, koja može biti kočnica razvoja, a može biti i poticaj.

Komunalna djelatnost, koja svakako ima značajno mjesto u tekućem funkcioniranju lokalne zajednice.

Društvene djelatnosti, kao pretpostavke da bi uopće moglo biti govora o razvoju.

Stanje razvijenosti gospodarstva, svakako najznačajnijeg dijela, jer ovaj segment daje mogućnost razvoju, može da i kočiti, iako se tu stvara novostvorena

vrijednost kao podloga razvoja.

Financiranje javnih potreba, kao najčešće kočnica razvoja .

Razvojne politike države, županije i općine odlučujuće djeluju na razvoj.

Društvena kretanja (uže i šire) i tržišni trendovi značajno određuju razvoj lokalne zajednice.

Strategija razvoja mora sublimirati sve sagledano i sva znanja s ciljem određivanja strateških ciljeva, sve do pojedinih projekata kroz koje se realiziraju strateške

postavke.

Praćenje provedbe zacrtane Strategije po dinamici, zaduženjima i odgovornostima važan je dio Strateškog razvojnog programa.


8

1.4. Financiranje razvoja

Nadležnost i odgovornost za razvoj infrastrukture na području lokalne uprave i

samouprave snose gradovi i općine. Tako da projekti poput lokalnih prometnica, objekata

za rekreaciju, vodovodne i kanalizacijske infrastrukture ali i svi drugi projekti, njihova

izgradnja i održavanje, predstavljaju izniman financijski trošak. Zbog pritiska, lokalne

samouprave su prisiljene potražiti alternativne mehanizme financiranja i upravljanja za

poslove vezane uz infrastrukturu, svjesne da će učinkovito pružanje usluga biti ključno u

premošćivanju budućih nedostataka u financiranju infrastrukture.

Postoji mogućnost financiranja takvih projekta i putem kreditiranja lokalnih samouprava

u Republici Hrvatskoj. Stanjem tržišta koje je rezultat globalne recesije smanjeni su

plasmani komercijalnih kredita, a kapitalno financiranje sve je manje dostupno iz

državnih i međunarodnih financijskih institucija u visokim iznosima. Danas vodstvo

lokalne samouprave ima mogućnosti za financiranje kroz:

- Kredite poslovnih banaka - Izdavanje obveznica (moguće samo za određene jedinice lokalne samouprave koje

zadovolje postavljene uvjete)

- Kredite i potpore državnih financijskih institucija (HBOR, Fond za regionalni razvoj, Fond za razvoj i zapošljavanje, Fond za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost, Hrvatske vode i ministarstva Vlade RH)

- Kredite i potpore međunarodnih financijskih institucija (Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, Programi financiranja

EU-fondovi, veleposlanstva stranih zemalja i strane udruge).

1.5. Implementacija aktivnosti

Kako bi se postigla adekvatna efikasnost SR, potrebno je što prije započeti s njegovom

provedbom, odnosno s provođenjem aktivnosti koje su predložene Programom. U

trenutku kada se Strategija razvoja izradi, treba ju usvojiti Općinsko vijeće. Njezina

provedba treba započeti što je prije moguće kako ne bi došlo do razilaženja SR od

trenutka kada je izrađena do trenutka kada ju se počne primjenjivati tj. implementirati.

Realizacija strategije zahtjeva stoga strogo vezivanje planiranja projekta s godišnjim ili

višegodišnjim proračunskim planiranjem u lokalnoj zajednici. Proračun lokalnih zajednica

treba biti zasnovan na operativnom planu koji proizlazi iz Strategije razvoja. Kako bi se

srednjoročni operativni plan, koji pokriva razdoblje od nekoliko godina proveo, plan

aktivnosti treba podijeliti na godišnje planove aktivnosti, koji sadrži projekte ili specifične

korake projekta u slijedećoj godini.

Proračun za slijedeću fiskalnu godinu mora biti povezan s izradom godišnjih planova

aktivnosti. Povezanost između strategije razvoja i proračuna je ključan preduvjet kako bi

se počelo upravljati razvojem neke općine ili grada na kvalitetan način.


9

2. SAŽETAK

Strategija razvoja Općine Marčana temeljni je planski dokument za održivi društveno-

gospodarski razvoj i sadržajno je u svojim najvažnijim dijelovima u potpunosti usklađena

sa Županijskom razvojnom strategijom Istarske županije. Iako izrada i donošenje

Strateškog razvojnog programa nije zakonom propisana kao obveza jedinice lokalne

samouprave, mnoge općine i gradovi u Republici Hrvatskoj provode tu praksu i

posljednjih godina izradili su i uspješno provode svoje Programe/projekte. U tom smislu,

i Općina je, u cilju strateškog planiranja razvoja, prepoznala važnost donošenja ovakvog

dokumenta s jasno definiranom vizijom i ciljevima te njegovu provedbu. Strategija

razvoja koncipirana je da najbolje odgovori na pitanje razvoja Općine. U tom kontekstu

tretirani su:

Opći podaci s ciljem sagledavanja položaja Općine te demografski podatci,

nezaposlenosti geografski položaj Županije i Općine, razvojne značajke i resursi te

stanovništvo. Nadalje, sagledava se stanovništvo s aspekta zaposlenosti i nezaposlenosti..

Prirodne značajke opisalo se i analiziralo kroz poglavlje „Prirodni resursi“. Naime, u

poglavlju se detaljnije analiziraju prirodna svojstva krajolika koje obogaćuju područje

Općine. Prvenstveno se opisao reljef i zemljište koji čine prostor Općine. Potom se

opisuju klimatska obilježja karakteristična za mediteranske zemlje. Pristupilo se i

opisivanju vegetacije i poljoprivrednih površina kojima Općina obiluje. Vodno bogatstvo

i zaštita prostora temelj su analize jer bez istih ne bi moglo postojati osnovnih uvjeta

života.. Na kraju poglavlja daje se kratki pregled kroz analizu glavnih snaga i slabosti te

prilika i prijetnji koje se nalaze u neposrednom okruženju Općine.

U poglavlju „ Infrastruktura“ opisale su se prometne značajke. Osim toga, opisao se

postojeći sustav pošta i telekomunikacija, daje se kratki pregled opskrbe električne

energije. Na kraju poglavlja priložen je kratki pregled analize glavnih snaga i slabosti te

prilika i prijetnja koje se nalaze u neposrednom okruženju Općine.

Komunalna djelatnost, zauzima značajno mjesto u funkcioniranju lokalne zajednice.

Glavne značajke komunalne djelatnosti su vodoopskrba, odvodnja i pročišćavanje

otpadnih voda te odlaganje čvrstog otpada. U prvom podpoglavlju opisalo se postojeće

stanje vodoopskrbe i potencijalni planovi širenja. Opisao se i postojeći sustav odvodnje i

pročišćavanje otpadnih voda. Odlaganje čvrstog otpada rezervirano je za podpoglavlje

analize zbrinjavanja postojećeg komunalnog otpada. Na kraju se dao kratki pregled

analize glavnih snaga i slabosti te prilika i prijetnja koje se nalaze u neposrednom

okruženju Općine.

Društvene djelatnosti, kao pretpostavke, da bi se uopće moglo govoriti o razvoju

razmatrane su u slijedećem poglavlju. Stanje razvijenosti gospodarstva, kao

najznačajnijeg dijela za stvaranje novostvorene vrijednosti kao podloge razvoja, također ,

dio je analize. Obrazovanje kao ključ razvoja svake zemlje pa tako i jedinice lokalne

samouprave, opisao se opisao se u sustavu razvoja Općine. U samom poglavlju društvene

djelatnosti analizirala se kulturna i prirodna baština, koja ima izuzetan turistički potencijal

,posebno u smislu njihove konverzijske funkcije. Zdravstvo i socijalna skrb su jedna od

kategorija društvene djelatnosti koja se također uzima kao izrazito važna prilikom analize

socijalnih faktora unutar Općine. Na samom kraju analizirale su se sportske udruge koje

djeluju na području Općine, a od izuzetnog su značaja za povezivanje samih stanovnika..


10

Na kraju poglavlja, daje se kratki pregled kroz analizu glavnih snaga i slabosti te prilika i

prijetnja koje se nalaze u neposrednom okruženju Općine.

Gospodarstvo je temelj svake lokalne samouprave jer osim što pruža zaposlenje lokalnom

stanovništvu, predstavlja i značajan prihod za lokalnu samoupravu. U poglavlju

„Gospodarstvo“ analizirao se društveno-ekonomski razvoj. Potom se detaljno opisala

svaka gospodarska grana pojedinačno. Naime, Strategijom se analiziralo trenutno stanje

razvoja gospodarstva sa industrijom i obrtništvom, poljoprivredom, turizmom i

ugostiteljstvom. U ovoj strategiji turizam se sagledava kao gospodarska djelatnost iz

razloga što je skup odnosa i pojava teško sagledati kroz Strateški plan razvoja. Na samom

kraju poglavlja, daje se kratki pregled analize glavnih snaga i slabosti te prilika i prijetnja

koje se nalaze u neposrednom okruženju Općine.

U poglavlju SWOT analiza, analizirala se svaka razvojna karakteristika njezine snage,

slabosti, prilike ali i prijetnje. Na taj način, omogućio se zorniji prikaz snaga i prilika koje

Općina mora kroz svoje razvojne projekte planirati kako bi postigla optimalne uvijete za

razvoj. Također, razvojni projekti moraju voditi računa da na što bolji način pridonose

smanjenju slabosti iskazanih u analizama, ali i s manje negativne utjecaje anticipiranih

prijetnji.

Financiranje javnih potreba, tretirano je kao najčešća kočnica ovog razvoja i ukupnog

razvoja. Proračunu kao osnovi planiranja svih primitaka i izdataka jedinice lokalne

samouprave mora se pridati posebna pažnja. Razvojni projekti trebaju se planirati

unaprijed kako bi se i proračun mogao što realnije planirati. Upravo zato se u daljnjoj

razradi teme opisuju mogućnosti koje se Općini pružaju za financiranje kroz EU fondove.

Plan razvojnih programa koji se planira za 3 godine jedan je od važnijih dokumenata koji

se mora uzeti u analizu kako bi se Strategija razvoja uskladila s razvojnim potrebama

lokalne zajednice. Najprije se opisuju programi predpristupnih fondova kako bi se

budućim provodiocima razvojnih politika dao jasniji uvid u način funkcioniranja samih

fondova. Potom se daje uvid u programsko razdoblje od 2014.g. – 2020.g. kojim se

definiraju razvojni projekti na razini Unije, a kojima Općina može usmjeriti svoja

razmišljanja. Nakon toga se analiziraju Europski strukturni i investicijski fondovi koji

financiraju svaki u svom obimu određene Operativne programe i Programe razvoja za isto

razdoblje. Naime, istim programima definirani su određeni strateški ciljevi i fokus

područja koji svaki pojedini fond nastoji postići. Svako fokusno područje nije podobno za

financiranje razvojnih projekata. Međutim, unutar pojedinih područja postoje razvojne

mogućnosti za stanovnike, gospodarstvenike i poljoprivrednike. Javno i privatno

partnerstvo predstavlja budućnost svakog većeg razvojnog projekta kojim može profitirati

cijela lokalna zajednica. Dakle, govori se o projektima koji nemaju samo veliku

ekonomsku korist, odnosno ekonomsku internu stopu rentabilnosti veću od zadanih 5%,

dok se zadana financijska sredstva od 4% ne premašuje.

Razvojne politike Države, Županije i Općine odlučujuće djeluju na razvoj iz razloga što

iste definiraju strateške smjernice kojih se Općina treba i želi pridržavati. Navedeno

poglavlje sadrži opis potpomognutih područja i područja od posebne državne skrbi u

Istarskoj Županiji, definiciju indeksa razvijenosti i razvijenost Općine u odnosu na druge

općine i gradove u Istarskoj županiji. Važan dio analize čini i sam prostorni plan Općine.

Osim toga, daje se kratki osvrt na Europsko okruženje i regionalnu politiku, te prostorne

planove i razvojne strategije Istarske županije. Društvena kretanja (uže i šire) i tržišni

trendovi značajno određuju razvoj lokalne zajednice.


11

Strateški razvojni program, mora sublimirati sve sagledano i sva znanja s ciljem

određivanja strateških ciljeva, pa sve do pojedinih projekata kroz koje se realiziraju

strateške postavke. Kod istog se sagledao ekonomski potencijal kao i kočnice razvoja

Općine. Posebna pažnja pridaje se formiranju i definiranju vizije razvoja Općine kao i

njenih najvažnijih ciljeva. Vizija je inspirativna izjava koja definira smjer kojem se

općina želi razvijati, čemu teži, čemu sanja. Nastoji se gledati u budućnost od 10 godina,

a ista se neće mijenjati zbog promijenjenih uvjeta na tržištu, novih trendova, drugačije

konkurencije, itd. Strateški ciljevi, prioriteti i mjere konačni je proizvod svega što se u

dokumentu analiziralo. Dakle, smisao cijelog dokumenta sažet je upravo u navedenim

smjernicama. Temeljem tih smjernica određuje se konačna strategija koju bi Općina

trebala slijediti ukoliko želi postići viziju razvoja koja je zacrtala. Kao posljednje ali ne i

konačno, opisala se Strategija razvoja u budućnosti.

Pretposljednje poglavlje rezervirano je za definiranje plana provedbe Strategije razvoja.

Nakon početnog uvoda gdje se definirao SR, prešlo se na definiranje institucija i

mehanizama provedbe. Nakon toga, detaljno se opisuju način pribavljanja financijskih

sredstava za financiranje projekata. Praćenje provedbe zacrtane Strategije po dinamici,

zaduženjima i odgovornostima. Evaluacija označava procjenu planiranih aktivnosti

pojedinaca, skupina ili institucija i njihovih rezultata Kao takva nije samo završna

procjena nekog projekta ili program, već je i procjena svih faza planiranja i socijalnih

aktivnosti. Nadalje, u poglavlju se opisala i sama provedba SR kao novog razvojnog

dokumenta Općine u kojem su zapisani svi koraci koje treba poduzeti kako bi se u

konačnici ostvarili strateški ciljevi. Logičkom matricom daje se zorniji prikaz strateških

ciljeva svakog pojedinog operativnog cilja koji se treba postići unutar strateškog cilja.

Potrebno je definirati očekivane rezultate aktivnosti kojima se planiraju postići zadani

rezultati. Osim toga, potrebno je i za svaku stavku definirati indikatore koji se mogu

objektivno potvrditi. Svaka logička matrica ima izvore verifikacije pomoću kojih se

provjeravaju indikatori uspješnosti. Kako bi se navedeni indikatori, a u konačnici

aktivnosti, rezultati i ciljevi mogli mjeriti, potrebno je sagledati sve rizike i pretpostavke.

U nastavku se definira financijski okvir provedbe koji predstavlja jednu zaokruženu

cjelinu kojom se u tančine analiziraju osnovne stavke pojedinih strateških ciljeva.

Temeljem logičke matrice kojom se definiraju aktivnosti za svaki pojedini strateški cilj,

prikazale su se konkretne stavke za svako pojedino ulaganje koje u konačnici doprinosi

ukupnom razvoju Općine.


12

3. OPĆI PODACI

Cilj ovog poglavlja je sagledavanje geografskog položaja Istarske županije i Općine,

općih podataka Općine, povijesti i demografskih podataka. Prikazani i analizirani su

podaci o kretanju stanovništva, te ukupan broj stanovnika Općine.

3.1. Geografski položaj Istarske županije i Općine Marčana

Istarska županija obuhvaća veći dio Istre - najvećeg jadranskog poluotoka. Najzapadnija

točka Republike Hrvatske je u Istarskoj županiji (Bašanija, rt Lako) na 45° sjeverne

zemljopisne širine.

Smještena u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora, Istra je s tri strane okružena morem,

a sjevernu granicu prema kopnu čini linija između Miljskog zaljeva (Muggia) u

neposrednoj blizini Trsta i Prelučkog zaljeva, u neposrednoj blizini Rijeke.

Tako povoljnim zemljopisnim položajem, gotovo u srcu Europe, na pola puta između

ekvatora i sjevernog pola, Istra je oduvijek predstavljala most koji je povezivao

srednjoeuropski kontinentalni prostor s mediteranskim.

Površina - Istarski poluotok obuhvaća površinu od 3.476 četvornih kilometara. To

područje dijele tri države: Hrvatska, Slovenija i Italija. Vrlo malen dio Istre, tek sjeverna

strana Miljskoga poluotoka, pripada Republici Italiji. Slovensko primorje s Koparskim

zaljevom i dijelom Piranskoga zaljeva do ušća rijeke Dragonje dio je Republike Slovenije.

Najveći dio, ili 3.130 četvornih kilometara (90% površine), pripada Republici Hrvatskoj.

Većina hrvatskog dijela poluotoka nalazi se u Istarskoj županiji 2.820 četvornih

kilometara, što je 4,98 posto od ukupne površine Republike Hrvatske. Ostali dio

administrativno-teritorijalno pripada Primorsko-goranskog županiji.

Administrativno je Istarska županija podijeljena na 41 teritorijalnu jedinicu lokalne

samouprave: na 10 gradova i 31 općina.


13

Gradovi su: Buje-Buie, Buzet, Labin, Novigrad-Cittanova, Pazin, Poreč, Pula, Rovinj-Rovigno, Umag-Umago i Vodnjan

Općine su: Bale, Barban, Brtonigla-Verteneglio, Cerovlje, Fažana, Funtana, Gračišće, Grožnjan-Grisignana, Kanfanar, Karojba, Kaštelir - Labinci, Kršan,

Lanišće, Ližnjan, Lupoglav, Marčana, Medulin, Motovun, Oprtalj-Portole, Pićan,

Raša, Sveti Lovreč, Sveta Nedelja, Sveti Petar u šumi, Svetvinčenat, Tar-Vabriga,

Tinjan, Višnjan, Vižinada, Vrsar i Žminj

Opći podaci o Istarskoj županiji:

Površina Istre - 2.820 km²;

Broj stanovnika – 208 440 (Popis 2011.);

Dužina obale - 445,1 km (razvedena obala dvostruko je duža od cestovne);

Zapadna obala Istre duga je 242,5 km, s otocima 327,5 km;

Istočna obala Istre duga je 202,6 km, s pripadajućim otočićima 212,4 km;

Administrativni centar - Pazin (8.638 stanovnika);

Ekonomski centar - Pula (57.765 stanovnika).

3.2. Opći podaci o Općini Marčana

Općina Marčana osnovana je kao jedinica lokalne samouprave 1993.g, kao jedna od

sedam takvih jedinica na području bivše Općine Pula. Općina Marčana nalazi se na

području Istarske županije u jugoistočnom dijelu istarskog poluotoka, graniči s gradovima

Vodnjan i Pula te Općinama Barban, Svetvinčenat i Ližnjan. Preko raškog zaljeva Općina

Marčana graniči i s Općinom Raša na Labinštini.

Općina Marčana obuhvaća u cijelosti katastarske Općine Kavran, Loborika, Krnica i

Marčana, veći dio katastarskih Općina Rakalj i Filipana, te manje dijelove katastarskih

Općina Galižana, Valtura i Vodnjan.

U sastavu Općine Marčana danas se nalaze sljedeća naselja: Marčana, Belavići, Bratulići,

Cokuni, Divšići, Filipana, Hreljići, Kavran, Krnica, Kujići, Loborika, Mali Vareški,

Mutvoran, Orbanići, Pavičini, Peruški, Pinezići, Prodol, Rakalj, Šarići, Šegotići i Veliki

Vareški.

U sklopu teritorija navedenih naselja nalazi se veći broj naseljenih mjesta, i to: Balići,

Biletići, Boduleri, Cetinići, Cveki, Dvori, Krnički porat, Krvavići, Kuftići, Kužinići,

Livovići, Išići, Jovići, Jukići, Marusi, Matelići, Negričani, Radeki-Glavica, Radeki-Polje,

Stancija Buršići, Stancija Celija, Stancija Elija, Stancija Peličeti, Stancija Stara, Škabići i

Valtursko polje. Općina Marčana ima razvedenu obalu s ukupno 36 km obalne crte

počevši od raškog zaljeva na sjeveru do zaljeva Budava na jugu. Prostor ima obilježja

karakteristična za elemente „crvene Istre“, a klima je mediteranska.


14

3.3. Povijest Općine Marčana

Povijesni izvori svjedoče o gustoj naseljenosti ovih prostora u vrijeme Antike te o burnoj

prošlosti. Marčana se u pisanim izvorima prvi put spominje 1243. godine u aktu prisege

Pule na vjernost Mlečanima. Naime, u to je vrijeme Marčana pripadala pulskom području,

a potom 1331. godine potpada pod vlast Mletačke Republike. Budući da je tijekom 15.

stoljeća ovim područjem u nekoliko navrata harala epidemije kuge, Marčana i okolica

gotovo je ostala bez žitelja. Tijekom idućeg stoljeća, spomenuto područje Mletačka

Republika sustavno naseljava izbjeglicama koje su pred Osmanlijama bježale iz Grčke i

Dalmacije. U 16. st., nakon strahovite kuge koja je 1527. g. opustošila Pulu i njezino

područje, uslijedilo je nekoliko pokušaja kolonizacije Marčane: naseljavanje grčkih

obitelji i naseljavanje glavne privredne grana, a valja pretpostaviti da je i obrt bio razvijen

premda se u arhivskim vrelima o tome nisu sačuvali podaci.

Povijest srednjovjekovnog naselja usko je vezana za obližnji Mutvoran. Do 1853. g.

Marčana je bila u sastavu mutvoranske župe, a od tada u sastavu mutvoranske kapelanije

te je tek 1912. g. postala samostalna župa. Središtem mjesta Marčane dominira trobrodna

župna crkva Sv. Petra i Pavla iz 15. stoljeća sa zvonikom iz 1846. godine, a u Marčani se

nalazi i srednjovjekovna crkva Sv. Antona Padovanskog, produžena potkraj 16. stoljeća te

posvećena 1709. godine. Područje Općine Marčana ima bogatu povijest obzirom da

kulturna dobra svjedoče o aktivnositma na tom prostoru od prethistorije do danas, napr.

nalazi u Ljubićevoj pećini kod Marčane, ostaci prehistarske gradine Vrčin kod Orbanići

(18. – 12. st. pne- kao i Monkodonja) nalazi iz rimskog doba (ostaci rimskih vila i

gospodarskih zgrada kod Stancije Peličeti, Pavičini i Krvavići) srednjovjekovni gradić

Mutvoran, Stari Rakalj i dr.). Doseljavenje sadašnjih stanovnika na područje Općine

Marčana teklo je kroz duže vrijeme (16-17. st.) i ne uvijek iz istih krajeva.

RAKALJ

Rakalj je rodno mjesto poznatog istarskog književnika i ekonomista Mije Mirkovića u

čijoj je rodnoj kući uređena etnografska zbirka, u prošlosti je ovo naselje bilo poznato po

izradi tradicionalne istarske lončarije. Stari Rakalj nalazi se na uzvisini iznad rta Sv.

Nikole u Raškom zaljevu. Riječ je nekadašnjoj pretpovijesnoj gradini, antičkoj utvrdi i

srednjovjekovnom kaštelu, a do danas je ostala sačuvana crkva Sv. Agneze. Uz Sv.

Agnezu vezane su legende o gusarskim pohodima, nevremenima na moru i potopljenom blagu.

KRNICA I LUKA KRNICA

Krnica je smještena na uzvisini nad morem, okružena prekrasnim šumama, pašnjacima i

vinogradima. Krnica je jedino mjesto u Istri koje ima i vlastitu luku. Cestom dugom 2,5

kilometara kroz borovu šumu spustiti ćete se u Luku Krnica i ugledati ribarsko naselje sa

drvenim brodicama, mrežama i kamenim kućama. Plaže su stjenovite male uvale razasute

duž cijelog Krničkog kanala sa netaknutom prirodom i kristalno čistim morem.

MUTVORAN

Na visoravni istočno od mutvoranske drage smješteno je naselje Mutvoran, u kojem se

nalaze ostaci nekadašnje histarske gradine i kasnijeg rimskog naselja. Danas je to naselje

s malim brojem stanovnika na čiju slavnu prošlost podsjećaju ostaci pretpovijesnih

https://hr.wikipedia.org/wiki/Kugahttps://hr.wikipedia.org/wiki/1527.https://hr.wikipedia.org/wiki/1853.https://hr.wikipedia.org/wiki/1912.


15

gradinskih i srednjovjekovnih zidina, kao župna crkva Sv. Marije Magdalene s izuzetno

vrijednim inventarom.

LOBORIKA

Loborika - je naselje 7 km sjeveroistočno od Pule. Prvi put se spominje 990. godine. Na

vanjskome zidu župne crkve uzidan je predromanički reljef anđela (simbol evanđelista

Mateja), koji je s Ivanovim orlom (u zidu mjesne seljačke kuće) i s Markovim lavom

(sada u Lapidariju samostana svetog Franje u Puli) pripadao istoj cjelini. U šumi kraj

Loborike nalaze se ruševine ranosrednjovjekovnog naselja i predromaničke crkve.

Loborika je poznata kao kolijevka biciklističkog sporta na području Istre.

FILIPANA

Područje naselja Filipana bilo je naseljeno i u prapovijesno i rimsko doba. Kao

Philippanum spominje se 990., a prosperitet doživljava do XV.st. Nakon epidemija kuge

poč. XVI.st. selo je bilo gotovo potpuno napušteno, ali je ponovo naseljeno Hrvatima

izbjeglima iz zaleđa Dalmacije i Bosne pred Osmanlijama (1592. i 1624). Župna crkva sv.

Filipa i Jakova sagrađena je 1609., a obnovljena 1926. i 1995. Trobrodna je, s preslicom

na vrhu istaka na pročelju. Župa je osnovana 1618. odvajanjem od Vodnjana.

Stanovništvo:

Demografska povijest Istre pokazuje velike oscilacije u broju stanovništva, što je

ponajprije uvjetovano zemljopisnim položajem, miješanim sastavom stanovništva,

ratovima i s time povezanim političkim okolnostima u povijesti, a u sadašnje vrijeme

najviše gospodarskim razlozima i migracijama po tom osnovu. Nakon Drugog svjetskog

rata broj stanovnika smanjio se za 40.609. Od 1971. godine broj stanovnika počinje rasti.

Tome su ponajprije uzrok poslijeratne migracije stanovništva zbog gospodarskih razloga.

Stanovništvo Istarske županije povećalo se u razdoblju 1948-2001. za samo 11,3%, u

usporedbi s Hrvatskom gdje je u istom razdoblju zabilježen porast od 26,6%.

Uzorak naseljenosti Istarske županije govori o koncentraciji stanovništva u manjem broju

gradskih naselja. U deset gradova živi 144.459 stanovnika što je čak 69,3% stanovništva,

a u 31 općini živi 63.981 stanovnik što je 30,7% stanovništva. Ruralni prostor obilježava

izrazito niska gustoća naseljenosti – samo 33 stanovnika/km², dok prosječna gustoća

naseljenosti urbanog prostora iznosi 254 stanovnika/km². U ukupnom stanovništvu

Istarske županije, danas poljoprivredno stanovništvo sudjeluje sa svega 2,60% što je

znatno niže nego li u RH ( 5,5%). Na području Istarske županije manje od 25% OPG-a

(oko 4.600) registrirano je u upisniku poljoprivrednih proizvođača MPŠVG za tržišnu

proizvodnju, dok se ostali bave poljoprivredom samo za „vlastitu potrošnju“ ili su u

potpunosti napustili poljoprivrednu proizvodnju, što implicira da je njihovo zemljište

zapušteno / neobrađeno. Isključivo od poljoprivrede živi tek oko 1.000 OPG-a. Općina

Marčana ima površinu od 131 km². Prema podacima popisa stanovništva iz 2011. godine

imala je 4.206 stanovnika (prema popisu iz 2001. godine imala je 3.886 stanovnika), dok

prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova na kraju 2011. godine, na njezinom

području prebivalište ime 4.577 građana. Najveće naselje je Marčana sa 1.144 stanovnika.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Pulahttps://hr.wikipedia.org/wiki/990https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=%C5%BDupna_crkva&action=edit&redlink=1https://hr.wikipedia.org/wiki/Predromanikahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Reljefhttps://hr.wikipedia.org/wiki/An%C4%91eohttps://hr.wikipedia.org/wiki/Matej_Evan%C4%91elisthttps://hr.wikipedia.org/wiki/Matej_Evan%C4%91elisthttps://hr.wikipedia.org/wiki/Ivan_Evan%C4%91elisthttps://hr.wikipedia.org/wiki/Oraohttps://hr.wikipedia.org/wiki/Marko_Evan%C4%91elisthttps://hr.wikipedia.org/wiki/Lavhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Lapidarijhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Samostan_i_crkva_sv._Franje_u_Pulihttps://hr.wikipedia.org/wiki/Rani_srednji_vijekhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Predromanika


16

Tabela 1.: ISTARSKA ŽUPANIJA - BROJ STANOVNIKA PO OPĆINAMA

MJESTO 1981. 1991. 2001. 2011. indeks

2011/1981

BUJE 4.957 5.421 5.340 5.127 1,03

BUZET 6.168 6.295 6.059 6.105 0,99

LABIN 12.014 13.144 12.246 11.703 0,97

NOVIGRAD 2.619 3.270 4.002 4.328 1,65

PAZIN 8.889 9.369 9.227 8.630 0,97

POREČ 11.739 14.633 17.460 16.696 1,42

PULA 56.153 62.378 58.594 57.765 1,03

ROVINJ 11.861 13.559 14.234 14.367 1,21

UMAG 9.936 12.348 12.901 13.594 1,37

BALE 1.014 1.064 1.047 1.129 1,11

BARBAN 3.014 2.983 2.802 2.715 0,90

BRTONIGLA 1.446 1.398 1.579 1.607 1,11

CEROVLJE 2.024 1.815 1.745 1.671 0,83

FAŽANA 1.879 2.716 3.050 3.569 1,90

FUNTANA 924 0,00

GRAČIŠĆE 1.571 1.456 1.433 1.408 0,90

GROŽNJAN 914 854 785 733 0,80

KANFANAR 1.713 1.574 1.457 1.538 0,90

KAROJBA 1.558 1.470 1.489 1.442 0,93

KAŠTELIR -

LABINCI

1.168 1.296 1.334 1.459 1,25

KRŠAN 3.372 3.495 3.264 2.958 0,88

LANIŠĆE 624 621 398 327 0,52

LIŽNJAN 2.221 2.371 2.945 3.916 1,76

LUPOGLAV 1.111 979 929 935 0,84

MARČANA 3.962 3.729 3.903 4.260 1,08

MEDULIN 2.443 3.407 6.004 6.552 2,68

MOTOVUN 1.261 1.089 983 1.001 0,79

OPRTALJ 1.255 1.109 981 862 0,69

PIĆAN 1.820 0,00

RAŠA 3.197 0,00

SVETA NEDELJA 3.308 3.087 2.909 2.980 0,90

SVETI LOVREČ 1.400 1.362 1.408 1.017 0,73

SVETI PETAR U

ŠUMI

999 999 1.011 1.067 1,07

SVETVINČENAT 2.345 2.204 2.218 2.183 0,93

TINJAN 1.999 1.820 1.770 1.672 0,84

TAR -VABRIGA 1.996 1.996 0,00

VIŠNJAN 2.416 2.252 2.187 2.266 0,94

VIŽINADA 1.268 1.150 1.137 1.155 0,91

VODNJAN 5.261 5.538 5.651 6.144 1,17

VRSAR 1.955 2.295 2.703 2.152 1,10

ŽMINJ 3.689 3.530 3.447 3.470 0,94

Izvor: DZS, Popis stanovništva, 2011.


17

Tabela 2.: POVRŠINE ŽUPANIJA, BROJ GARDOVA; BROJ OPĆINA I NASELJA

ŽUPANIJE POVRŠINA

U KM

BROJ

GRADOVA

BROJ

OPĆINA

BROJ

NASELJA

BROJ

BIVŠIH

NASELJA

Republika Hrvatska 56 594 123 423 6 759 1 132

Zagrebačka 3 060 8 26 697 66

Krapinsko-zagorska 1 229 7 25 423 35

Sisačko-moslavačka 4 468 6 13 456 82

Karlovačka 3 626 5 16 649 119

Varaždinska 1 262 6 22 301 25

Koprivničko-križevačka 1 748 3 22 264 16

Bjelovarsko-bilogorska 2 640 5 18 323 35

Primorsko-goranska 3 588 14 21 536 220

Ličko-senjska 5 353 4 8 252 77

Virovitičko-podravska 2 024 3 13 190 35

Požeško-slavonska 1 823 4 6 277 14

Brodsko-posavska 2 030 2 26 185 8

Zadarska 3 646 6 26 221 28

Osječko-baranjska 4 155 7 35 264 18

Šibensko-kninska 2 984 5 13 196 17

Vukovarsko-srijemska 2 454 4 26 85 8

Splitsko-dalmatinska 4 540 16 39 367 42

Istarska 2 813 9 30 648 106

Dubrovačko-neretvanska 1 781 5 17 227 47

Međimurska 729 3 21 128 27

Grad Zagreb 641 1 0 70 107

Izvor: DZS, Popis stanovništva, 2011.

Iz tablice 2. vidljivo je da je Istarska županija prema popisu stanovnika iz 2011. godine

imala 648 naselja, 30 općina i 9 gradova. U međuvremenu su se formirale dvije nove

općine na Poreštini i to Općina Funtana i Općina Tar – Vabriga, tako da Istarska županija

u 2011.g. ima 41 jedinicu lokalne samouprave-10 gradova i 31 općinu.


18

Tabela 3.: POPISANE OSOBE, KUĆANSTVA I STAMBENE JEDINICE

Istra Ukupno

popisane

osobe

Ukupan broj

stanovnika

Kućanstva Stambene jedinice

ukupno privatna

kućanstva

ukupno stanovi za

stalno

stanovanje

213.891 208.440 79.377 79.309 134.251 103.695

Buje - Buie 5.315 5.127 2.022 2.018 2.807 2.417

Buzet 6.212 6.105 2.158 2.156 3.147 2.811

Labin 12.188 11.703 4.813 4.812 7.009 6.705

Novigrad -

Cittanova

4.462 4.328 1.654 1.653 5.389 2.358

Pazin 8.868 8.630 2.973 2.972 3.717 3.583

Poreč -

Parenzo

17.210 16.696 6.276 6.270 13.119 7.976

Pula - Pola 59.286 57.765 22.933 22.908 28.928 27.998

Rovinj -

Rovigno

14.688 14.367 5.617 5.611 9.037 6.161

Umag -

Umago

13.926 13.594 5.415 5.414 10.342 7.430

Vodnjan -

Dignano

6.324 6.144 2.256 2.254 5.807 3.297

Bale - Valle 1.146 1.129 415 415 684 493

Barban 2.728 2.715 961 961 1.353 1.257

Brtonigla -

Verteneglio

1.684 1.607 636 635 1.038 977

Cerovlje 1.695 1.671 514 512 814 758

Fažana -

Fasana

3.710 3.569 1.459 1.459 2.870 1.537

Funtana -

Fontane

953 924 347 346 868 364

Gračišće 1.423 1.408 415 415 596 541

Grožnjan -

Grisignano

745 733 283 283 555 555

Kanfanar 1.549 1.538 562 562 915 789

Karojba 1.446 1.442 421 421 617 560

Kaštelir -

Labinci -

Castelliere-S.

Domenica

1.496 1.459 547 547 1.043 758

Kršan 3.009 2.958 1.050 1.049 1.713 1.376

Lanišće 347 327 130 130 544 412

Ližnjan -

Lisignano

3.993 3.916 1.429 1.426 2.737 2.339

Lupoglav 940 935 340 340 536 338

Marčana 4.308 4.260 1.702 1.701 3.757 2.433

Medulin 6.892 6.552 2.695 2.695 7.905 4.287

Motovun -

Montana

1.023 1.001 317 316 546 434

Oprtalj -

Portole

869 862 318 318 742 742

Pićan 1.839 1.820 596 596 848 818


19

Raša 3.311 3.197 1.257 1.254 2.477 1.705

Sveta Nedelja 3.037 2.980 1.055 1.053 1.649 1.537

Sveti Lovreč 1.024 1.017 341 341 533 341

Sveti Petar u

Šumi

1.078 1.067 330 330 411 377

Svetvinčenat 2.234 2.183 784 784 1.311 1.133

Tar-Vabriga -

Torre-Abrega

2.042 1.996 724 724 1.773 1.163

Tinjan 1.710 1.672 511 508 818 716

Višnjan -

Visignano

2.302 2.266 787 787 1.211 1.009

Vižinada -

Visinada

1.174 1.155 413 413 653 558

Vrsar - Orsera 2.210 2.152 794 793 1.909 1.203

Žminj 3.495 3.470 1.127 1.127 1.523 1.449

Izvor: DSZ, Popis stanovništva, 2011.

Prema popisu iz 2011.g. Općina Marčana je imala 1.702 privatnih kućanstava i 2.433

stanova što pokazuje da je veliki broj stanova u vlasništvu osoba koje ne žive na području

Marčane (vikendaši) te da jedan broj stanovnika Općine ima više stanova, a da se isti

djelom koriste u turističke svrhe tj. iznajmljivanje. Podaci za cijelu Županiju mogu se

vidjeti u tablici 3.


20

4. PRIRODNI RESURSI

Prirodni resursi i njihove karakteristike značajno opredjeljuju gospodarsku djelatnost, a

istovremeno determiniraju kvalitetu života stanovništva U ovom poglavlju tretirani su

vrijednosni resursi Općine, reljef i klima, tlo, vode, poljoprivredne površine.

4.1. Reljef i klima

Prostor Općine Marčana u svojim prirodnim komponentama sadrži sva glavna obilježja

karakteristična za elemente “crvene Istre”. To je istočnoistarska vapnenačka zaravan, koja

se s prosječne kote +200m do +250m u priobalju strmo spušta prema obali. Ova zaravan

se strmije spušta k moru u Raškom zaljevu, gdje taj kontakt poprima kanjonske elemente.

Generalno gledajući, prirodni pejsaž područja Općine Marčana (naročito njegovog obalnog

dijela) nije dominantno antropogeniziran, već je za razliku od drugih obalnih područja,

izvorna slika pejsaža u većoj mjeri očuvana, dok je u unutrašnjosti čovjek intervenirao u

okoliš u daleko većem obimu. Ova slika krajobraza, međutim, znatno je narušena u zadnja

dva desetljeća eskalacijom bespravne izgradnje u priobalnom pojasu.

Obzirom na morfologiju terena, kao i na klimatske karakteristike, na sjevernom obalnom

dijelu prevladava krševito zemljište, surovi kamenjar uglavnom obrasao travom i niskim

kržljavim raslinjem, tretiran kao pašnjak no ponegdje i potpuno gol, dok je na centralnom i

južnom obalnom dijelu prisutna autohtona srednje visoka neprohodna zimzelena makija

3-4m visine (Orno-Quercetum ilicis, odnosno facijes s hrastom crnikom i bjelograbićem -

Orno-Quercetum ilicis / Carpinetum orientalis H-ić), koja se rasprostire duž obalnog ruba

gotovo do same obale šireći se manje ili više prema kopnu. Ponegdje se nalaze dobro

razvijene borove šume (Pinus halepensis), djelomičnog do potpunog sklopa i uglavnom

prohodne, starosti 40-50 godina. Prirodnim pošumljavanjem, neposredno uz stariju, stihijski

se razvija mlada borova šuma, te na taj način osvaja prostor.

U unutrašnjosti općine - na zaravni, naprotiv, veliki dio područja općine zauzimaju srednje

visoke šume hrasta i bijeloga grabra visine do 10m, te obrađene poljoprivredne površine,

koncentrirane uglavnom neposredno uz naselja, ili su to manje cjeline od kojih su poneke

sada zapuštene ili zakorovljene s tendencijom prerasta u šikaru.

Općina Marčana zauzima jugoistočni dio istarskog poluotoka, gdje se utjecaj Jadranskog

mora očituje iz smjerova od sjeveroistoka do juga, stvarajući mediteransku klimu, koju

karakteriziraju topla i sunčana ljeta i blage zime. Najniže temperature zraka bilježe se u

siječnju i veljači, u prosjeku 5 do 6oC, a najviše u srpnju i kolovozu (prosječno 22 do

23oC). Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 14

oC. Srednji broj toplih dana (25

oC)

iznosi 89 dana. Najveći broj sunčanih sati ima mjesec srpanj. Prosječna mjesečna

relativna vlažnost iznosi od 65% ljeti do 75% u jesen. Ukupna godišnja količina padalina

iznosi u prosjeku 796 mm, te je među najnižima na istočnom Jadranu.

Tokom godine prevladava vjetar iz smjerova NE (bura), u prosjeku 20% dana godišnje, te

E (levant), u prosjeku 20%. Učestalost ovih smjerova je najmanja ljeti (11% NE, odnosno

19% E). Također značajno je zastupljen smjer SE (jugo), posebno u proljeće (17%), a


21

najmanje iz pravca N (tramontana), u prosjeku 4%, i S (oštro) 5%. Ljeti su vjetrovi iz

smjera NW (maestral) s 12% i W (grbin) s 10% učestaliji, kada nastupa eterijsko strujanje

zapadnog smjera koje donosi ugodno osvježenje. Učestalost tišine je među najvišima na

sjevernom Jadranu i iznosi ljeti 16%, dok je najniža u proljeće 11%.

Obalnu liniju karakterizira bogata razvedenost, s brojnim uvalama od kojih su najveće

Raški zaljev i Krnička uvala na sjeveru, te Vinjole i Budava na južnom dijelu. Dostupnost

do obalnog ruba omogućena je tek mjestimično, uglavnom u uvale, reljefnim procjepima

manjih nagiba. Analogno strmim obalama obalno je more također duboko, s dubinama od

15 do 30m.

Pripadajuće obalno more bitno se ne razlikuje od akvatorija Kvarnerskog zaljeva, čiji je

sastavni dio, sa svim njegovim karakteristikama, od temperature, gibanja mora, do ekološke

opterećenosti. Zasebno se ovaj dio akvatorija nije nikada istraživao, niti su vršena mjerenja i

ispitivanja, osim u okviru Kvarnerskog zaljeva. Učestalost mirnog mora je 15% u prosincu,

do 56% u srpnju i viša je nego u drugim dijelovima Jadrana. Smjer valova je izrazito

promjenjiv. U jesen i početkom zime nešto je učestaliji smjer NE (oko 30%) u odnosu na

preostale smjerove. Maksimalna visina vala od bure iznosi oko 3,5m (u veljači), od juga

oko 2,5m, a za ostale smjerove oko 1,5m. Morske mjene ili kolebanje razine mora

mješovitog su tipa. Proizlazi da nivo morske vode koleba u prosjeku unutar vrijednosti -

0,20 i +0,40 m, dakle kojih 0,60 m. Za vrijeme jakih ciklonalnih aktivnosti i jakog juga

nivo mora može se povisiti za 1,23m iznad srednje razine mora, odnosno za jakog

anticiklona i bure nivo mora može se spustiti i na -0,88m ispod srednje razine mora.

Proizlazi da maksimalna kolebanja mora mogu doseći i do 2,2 m, koja nastaju u kasnoj

jeseni i zimi. Grijanje površinskog sloja mora u priobalnom području počinje u pravilu u

travnju, otprilike mjesec dana kasnije nego što je slučaj za zrak. Do tada je more u

prosjeku oko 4oC toplije od zraka. Maksimalna temperatura mora (na površini) dosegne u

kolovozu (oko 23,5oC) a minimalna je u veljači (oko 10

oC). Salinitet je između 32 i 37 ‰.

Prozirnost mora, zavisno o godišnjem dobu je 4-8m. Vode spadaju u II. razred, odnosno III.

(Raški zaljev). U uvalama Budava, Vinjole, Krnica i Kalavojna organiziran je privez

manjeg broja rekreativnih plovila domaćeg stanovništva i ribarskih brodova. Uzgoj ribe i

školjaka organiziran je u uvalama Budava i Salamušćica.

4.2. Tlo

Na temelju geološkog sastava i različitih vrsta tala, u Istri postoje tri reljefne cjeline:

brdoviti sjeverni rub (Bijela Istra), niže flišno pobrđe (Siva Istra) i niske vapnenačke

zaravni (Crvena Istra).

Područje Općine Marčana izgrađuju uslojeni vapnenci, a samo rjeđe dolomiti ili vapnenci

s lećama breča i konglomeratima. Uslojeni vapnenci cenomanske starosti izgrađuju

područje zapadno od Krnice. Prema istoku slijedi serija uslojenih smeđe-sivih do

pepeljasto-sivih vapnenaca donjeg turona i smeđe-sivih dobro uslojenih vapnenaca

gornjeg turona. Ova se serija vapnenaca proteže od uvale Budava, preko uvale Krnica i

sela Rakalj do uvale Salamušćica, a zatim zapadnim rubom Raškog kanala prema sjeveru.

Konačno sam rub Raškog kanala predstavljen je serijom sivih i svijetlo-sivih dobro

uslojenih vapnenaca turonsko-senonske starosti. Ovi dobro uslojeni vapnenci mogu se

javiti i u obliku leća pločastih vapnenaca, a veoma rijetko i kao vezani konglomerat.


22

Može se, dakle, konstatirati da šire područje Krnice i Raklja pa sve do Raškog zaljeva

odnosno do uvale Budava, slično kao i u unutrašnjosti, izgrađuju veoma dobro uslojeni

vapnenci, većinom tanko-uslojeni, sive i svijetlo-sive boje. Kasnije geološke faze

(naročito je to bilo karakteristično za tzv. proces emerzije u neogenu i kvartaru) pogoduju

stvaranju zemlje crvenice (“crvena Istra”), koju nalazimo nesuvislo rasprostranjenu

posvuda po području općine. Ta crvenica daje jedno od osnovnih prirodnih obilježja kraju

kroz znatno učešće poljoprivrednih površina u ukupnoj pejsažnoj slici. Posebno to vrijedi

za područje unutrašnjosti općine. Crvenica je vrsta tla karakteristična za suptropske i

sredozemne krške regije odnosno područja sastavljena od vapnenca koja dobijaju znatnu

količinu padalina. Crvenica je tzv. teško tlo, zbijeno i s malo humusa. Međutim, crvenica

lako upija i dugo zadržava vodu što omogućuje biljkama da na njoj opstaju tijekom suhog,

vrućeg i dugog sredozemnog ljeta.

Ovo obilje kamena uvjetovalo je, u regiji vrlo prepoznatljivu, tradiciju bavljenja

kamenom. Stoga se po cjelokupnom širem razmatranom prostoru susreću napušteni

kamenolomi u kojima je lokalno stanovništvo u više ili manje nekontroliranim

okolnostima kroz stoljeća eksploatiralo kamen uglavnom za lokalne ili čak vlastite

potrebe.

4.3. Vode

Hidrografija Općine Marčana je uglavnom siromašna bez stalnih površinskih vodnih

tokova, osim povremenog vodnog toka koji se napuni za vrijeme obilnih kiša, a to su

povremeni potoci. Jedini vodotok – istina dugačak samo nekoliko desetina metara je u

uvali Blaz u raškom zaljevu, a jedini izvor vode na kopnu je na području „vrulje“ između

Krnice i Krničkog porta. Većina nekadašnjih lokvi više ne postoji ili ne zadržava vodu.

Temeljem dosadašnjih istraživanja, osim na području raškog zaljeva, utvrđeni su slivovi

podzemnih voda u jugozapadnom dijelu Općine na potezu od naselja Divšići i Marčana

do Loborike.

4.4. Poljoprivredne površine

U Općini Marčana planiraju se poljoprivredne površine osnovne namjene koje se Planom

dalje razgraničuju na:

osobito vrijedna obradiva tla (navodnjavana zemljišta, izgrađen sustav odvodnje, veće površine pod višegodišnjim kulturama maslinici, vinogradi, voćnjaci,

plantaže zrnatog voća),

vrijedna obradiva tla (polivalentna proizvodnja žitarica, industrijskih kultura, krmnih kultura i drugih jednogodišnjih kultura),

ostala obradiva tla (polivalentne poljoprivredne površine u mješovitim sklopovima s neobradivim zemljištem, manje površine pod višegodišnjim kulturama maslinici,

vinogradi, voćnjaci).

https://hr.wikipedia.org/wiki/Tlohttps://hr.wikipedia.org/wiki/Suptropihttps://hr.wikipedia.org/wiki/Sredozemljehttps://hr.wikipedia.org/wiki/Kr%C5%A1https://hr.wikipedia.org/wiki/Vapnenachttps://hr.wikipedia.org/wiki/Padalinahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Humushttps://hr.wikipedia.org/wiki/Vodahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Biljkahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Sredozemna_klimahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Ljeto


23

Poljoprivrednu djelatnost na području Marčane neophodno je sagledati u kontekstu

postojećih prirodnih i ljudskih resursa, koji svojom snagom i tradicijom već stoljećima

valoriziraju područje. Poljoprivredna proizvodnja tradicionalno je obilježena

maslinarstvom, vinogradarstvom, povrćarstvom, stočarstvom i ratarstvom. Problemi u

poljoprivredi proizlaze prvenstveno iz veličine posjeda i parcela, što otežava primjenu

suvremene tehnike i tehnologije u procesu proizvodnje, te neriješenih imovinsko-pravnih

odnosa.

Osnovnu komparativnu prednost u poljoprivredi, pored klimatskih i pedoloških uvjeta,

čine ljudski resursi koji posjeduju znanja i vještine na području maslinarstva i vinarstva.

Svakako jedan od objektivnih činitelja razvoja poljoprivrede jest blizina tržišta putem

kojeg se poljoprivredni proizvodi mogu plasirati, pri čemu je izrazito važno istaknuti

kvalitetu, te raditi na izgradnji marke proizvoda kao i pozicionirati poljoprivredne

proizvode prema zemljopisnom porijeklu. Privatni vlasnici na području Općine Marčana

raspolažu sa 2.286 ha poljoprivrednog zemljišta (od toga je iskorišteno 812 ha, Republika

Hrvatska na području Općine ima 496,3588 ha poljoprivrednog zemljišta koje nije obuhvaćeno šumsko-gospodarskom osnovom.

U segmentu ribarstva prisutne su značajne gospodarske aktivnosti. Te aktivnosti su

evidentne u ostvarenom prometu i zaposlenosti. Zbog velikih potreba za potrošnjom ribe i

ribljih prerađevina u okruženju, ovom segmentu gospodarstva treba posvetiti veću

razvojnu pozornost.

Tabela 4.: SWOT ANALIZA – PRIRODNI RESURSI I PROSTOR

SNAGE

SLABOSTI

Povoljan geoprometni položaj

Povoljno reljefno i klimatsko obilježje prostora

Donekle očuvan i nezagađen prirodni okoliš ( turizam,poljoprivreda )

Doneseni prostorni planovi (treba donijeti UP)

Stanovništvo sa iskustvom za poljoprivrednu proizvodnju

Nedovoljna valorizacija prirodnih resursa i prostora

Nedostatno cijeloživotno obrazovanje

Nedovoljna osviještenost stanovništva o potrebi zaštite okoliša

Postojeća bespravna gradnja u priobalnom prostoru (problem

pretvoriti u korist)

Nisu doneseni UP

Neizgrađeno građevinsko zemljište nije infrastrukturno opremljeno

Stanovništvo nije dovoljno ambiciozno i poslovno


24

MOGUĆNOSTI

PRIJETNJE

Uravnotežen i održiv razvoj, planski vođen i dinamičnije, moguće je

ostvariti viši standard stanovništva

Više korištenje sredstva EU fondova u razvoju

Sustavna edukacija stanovništva

Donošenje urbanističkih planova

Infrastrukturno opremanje građevinskog zemljišta(privatno-javno)

Nelegalna odlagališta

Odljev obrazovane radne snage

Neprikladna zakonska regulativa

Izvor: Vlastita obrada, 2016.


25

5. INFRASTRUKTURA

Kad se govori o razvoju svakog kraja, infrastruktura je preteča razvoja (mora biti

osigurana). S tog aspekta prikazana je prometna infrastruktura (cestovni. željeznički,

pomorski i zračni ), telekomunikacije, elektroopskrba, vodoopskrbna infrastruktura, a u

SWOT analizi je dana ocjena mogućnosti razvoja i nedostaci.

5.1. Promet

Postojeću prometnu mrežu prostora Općine Marčana čine državne ceste, te županijske i

lokalne ceste i ostale ceste. U hijerarhiji osnovnih cestovnih prometnih koridora, na

državnu cestovnu mrežu naslanja se mreža županijskih cesta koja je u funkciji općinskog i

međuopćinskog povezivanja. Lokalne ceste preuzimaju na sebe funkciju povezivanja

naselja na prostoru Općine.

Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:

JAVNE CESTE U OPĆINI MARČANA :

DRŽAVNE CESTE

r.br. br. ceste

opis ceste

metara

ukupno

metara

u OM broj

1. 66 Pula - Most (D 3) - Barban – Labin - Vozilići – Brestova 60.900 19,800

UKUPNO U OM 19.800

ŽUPANIJSKE CESTE

r.br. br.

ceste

opis ceste

metara

ukupno

metara

u OM broj

1. 5101 Ž 5077 (Barban) – Divšići - Ž 5190 (Vodnjan) 18.100 6.100

2. 5118 Ž 5101 (Guran) – Pinezići - Marčana - Ž 5119 9.900 9.700

3. 5119 D 66 (Prodol) – Krnica - Kavran - Šišan - Medulin -

Pomer - D 66 (Pula) 44.000 16.900

4. 5122 Ž 5119 (Pavičini) – TN Duga Uvala 2.600 2.600

5. 5123 Ž 5119 (Krnica) – Rakalj 3.600 3.600

UKUPNO U OM 38.900

LOKALNE CESTE

r.br. br. ceste

opis ceste

metara

ukupno

metara

u OM broj

1 50143 Ž 5190 (Juršići) – Butkovići - Orbanići - Ž 5101

(Divšići) 6.400 2.800

2. 50144 Ž 5100 (Šajini) – Bičići - Orbanići - Ž 5190 9.400 3.000

3. 50145 D 66 (Manjadvorci) – Hreljići . L 50153 3.800 2.600

4. 50157 L 50145 (Hreljići) – Bratulići - Ž 5119 (Stara Stancija) 2.400 2.400


26

r.br. br.

ceste

opis ceste

metara

ukupno

metara

u OM broj

5. 50164 Ž 5101 (Divšići) – Filipana - D66 (Prodol) 4.200 4.200

6. 50165 L 50164 (Divšići) - L 50166 (Šarići) 1.400 1.400

7. 50166 Šarići - Ž 5118 (Pinezići) 2.600 2.600

8. 50167 Mutvoran – Cokuni – Ž 5118 (Križ) 1.700 1.700

9. 50169 D 66 (Loborika) - L 50170 (Muntić) 1.600 1.600

10. 50170 D 66 (Loborika) - Ž 5121 (Muntić) 2.800 2.200

11. 50173 Ž 5123 (Krnica) – Luka Krnica 2.800 2.800

12. 50174 Ž 5119 – Peruški 1.000 1.000

13. 50184 Ž 5119 - Mali Vareški – Jovići 1700 1.700

UKUPNO 30.00

NERAZVRSTANE CESTE U OPĆINI MARČANA:

PLANIRANE NERAZVRSTANE CESTE KOJE POVEZUJU NASELJA, IZDVOJENA

GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA I GOSPODARSKE ZONE

redni DIONICA NERAZVRSTANE CESTE DUŽINA U KM

broj OD DO ASFALT MAKADAM UKUPNO

1

Državna cesta D

66

Stancija Palijon (dio u

Općini Marčana) 0,45 0,45

2

Državna cesta D

66 Biletići 0,47 0,47

3

Državna cesta D

66

Stara Stancija (zapadno

izdvojeno građevinsko

područje) 0,25 0,25

4

Državna cesta D

66 Matišini dvori 0,11 0,11

5

Državna cesta D

66 Kapovi dvori 0,64 0,64

6

Državna cesta D

66 Galantovi dvori 0,42 0,42

7

Državna cesta D

66 Belasi - Mitrovi 0,60 0,48 1,08

8

Državna cesta D

66

Tronovi dvori - Pecinovi

dvori 0,90 0,90

9

Državna cesta D

66 Pušar 0,30 0,30

10

Državna cesta D

66 Kavrančevi dvori 0,07 0,07

11

Državna cesta D

66 Horse centar 0,40 0,40

12

Državna cesta D

66

Područje gospodarske -

proizvodne namjene

Loborika 0,51 0,51

13

Državna cesta D

66 Radeki polje 1,16 1,16

14

Državna cesta D

66

U pravcu Galižane (dio u

Općini Marčana) 0,25 0,71 0,96

15 Spoj sa

nerazvrstanom Groblje Loborika 0,42 0,42


27

cestom - D 66 u

pravcu Galižane

16

Spoj sa

nerazvrstanom

cestom - D 66 u

pravcu Galižane


proizvodne namjene

Loborika

0,60 0,60

17

Državna cesta D

66 Stancija Kampi 0,12 0,12

18

Državna cesta D

66 Stancija Žmak 0,05 0,05

19

Državna cesta D

66 Stancija Peličeti 0,90 0,90

20

Županijska cesta

Ž 5101 Lokalna cesta L 50144 1,08 1,08

21

Županijska cesta

Ž 5101 Livovići 0,30 0,30

22

Županijska cesta

Ž 5101 Balići 0,33 0,33

23

Županijska cesta

Ž 5101 Matelići 0,20 0,20

24

Županijska cesta

Ž 5101 Kužinići 0,33 0,33

25

Županijska cesta

Ž 5101

Boduleri - Ferlini - lokalna

cesta L 50144 1,00 1,40 2,40

26

Županijska cesta

Ž 5101 Stancija Celija 0,67 0,67

27

Županijska cesta

Ž 5118

Ljubićeva pećina -

Ljubićeva stancija 1,35 0,54 1,89

28

Županijska cesta

Ž 5118 Čalićevi dvori 0,73 0,73

29

Županijska cesta

Ž 5119 Stancija Brčevac - Škabići 1,56 1,56

30

Županijska cesta

Ž 5119

Mihnica - Osipići -

Stancija Buršići 0,52 1,50 2,02

31 Mihnica Stancija Vlašić 0,28 0,28

32 Županijska cesta

Ž 5119


proizvodne namjene

Krnica sjeverozapad

(Krnica 2)

0,28 0,28

33

Županijska cesta

Ž 5119 Cokuni 0,70 0,70

34

Županijska cesta

Ž 5119 Veliki Vareški 0,28 0,28

35

Županijska cesta

Ž 5119 Verlići - L 50184 0,65 0,65

36

Županijska cesta

Ž 5119 Budava 0,85 0,85

37 Županijska cesta

Ž 5122

Duga uvala do spoja s

planiranom lokalnom

cestom Peruški - Kaval

1,01 1,01

38

Županijska cesta

Ž 5123 Papini (Rakalj) 1,22 1,22

39

Županijska cesta

Ž 5123 Groblje Rakalj 0,25 0,25


28

40

Županijska cesta

Ž 5123

Laništa - Suhača - L

50173 0,92 0,92

41 Filipana Taškerovi dvori 0,42 0,42

42

Lokalna cesta L

50164

Spoj s nerazvrstanom

cestom Filipana -

Taškerovi dvori 0,32 0,32

43

Lokalna cesta L

50165 Šarići - Marovići 0,65 0,70 1,35

44

Planirana

jugoistočna

obilaznica

naselja Marčana

(Ž)


proizvodne namjene

Draga

1,91 1,91

45 Marčana Sansovi dvori 0,68 0,68

46 Sansovi dvori Šetepanovi dvori 1,08 1,08

47

Planirana

jugoistočna

obilaznica

naselja Marčana

(Ž)


proizvodne namjene

Draga preko Sansovi dvori

do Šetepanovih dvori

1,76 1,76

48 Sansovi dvori Križančevi dvori 0,24 1,14 1,38

49

Spoja s

nerazvrstanom

cestom - Sansovi

dvori

Križančevi dvori do

Paužinke 0,34 0,34

50

Spoj s

nerazvrstanom

cestom - Sansovi

dvori

Križančevi dvori Pločevih

dvori 1,36 1,36

51

Lokalna cesta L

50169 - Radeki

Glavica

u pravcu Muntića (dio u

Općini Marčana) 1,05 1,05

52 Lokalna cesta L

50145

Biletići u pravcu Stancije

Palijon i Bristovca (dio u

Općini Marčana)

0,64 1,45 2,09

53

Lokalna cesta L

50173

Luka nautičkog turizma -

marina Krnički Porat 0,33 0,33

54 Cokuni Stancija Kumparička 0,92 0,92

55

Lokalna cesta L

50174 Peruški 0,12 0,12

56 Peruški Marusi 0,85 0,85

57

Spoj s

nerazvrstanom

cestom L 50174

Marusi do Stancije Škabić 1,03 1,03

58

Lokalna cesta L

50174 Mali

Vareški Lokalna cesta L 50184 0,55 0,55

59

Spoj s

planiranom

cestom Peruški -

Kaval

Turističi punkt Peruški 0,10 0,10

UKUPNO: 15,94 29,46 45,40


29

OSTALE NERAZVRSTANE CESTE IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJA (JAVNO

DOBRO – POLJSKI I ŠUMSKI PUTOVI)

redni NAZIV KATASTARSKE

OPĆINE

DUŽINA U KM

broj ASFALT MAKADAM UKUPNO

1 FILIPANA 39,0 39,0

2 KAVRAN 16,0 16,0

3 KRNICA 0,7 40,3 41,0

4 LOBORIKA 13,5 13,5

5 MARČANA 20,0 20,0

6 RAKALJ 35,0 35,0

7 VALTURA 3,5 3,5

8 VODNJAN 7,0 7,0

UKUPNO: 0,7 174,3 175,0

OSTALE NERAZVRSTANE CESTE U GRAĐEVINSKIM PODRUČJIMA

redni NAZIV

KATASTARSKE

OPĆINE

DUŽINA U KM

broj ASFALT MAKADAM UKUPNO

1 FILIPANA 3,6 1,5 5,1

2 KAVRAN 0,7 0,9 1,6

3 KRNICA 8,6 6,4 15,0

4 LOBORIKA 1,5 2,6 3,9

5 MARČANA 4,4 1,9 6,3

6 RAKALJ 7,2 2,4 9,6

7 VALTURA 0,2 0,1 0,3

8 VODNJAN 0 0,3 0,3

UKUPNO: 26,2 15,2 41,4

5.2. Željeznički promet

Postojeći ogranak željezničke pruge prema zoni posebne namjene sjeverozapadno od

Zračne baze Pula zadržava se na postojećoj trasi i može se modernizirati.

Križanje željezničke pruge i nerazvrstane ceste za Stanciju Peličeti mora se urediti s

modernom signalizacijom i osiguranjem, sukladno posebnim propisima i učestalosti

prometa na navedenom ogranku željezničke pruge.


30

5.3. Pomorski promet

Planirane pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama na

području Općine Marčana:

a) Lokalna luka otvorena za javni promet Budava i Krnica sa izdvojenim lučkim

područjima Mala Vinjola, uvala Vinjola, uvala Kalavojna, Sv. Mikula

b) Luke posebne namjene:

- luke nautičkog turizma - marine: , Rakalj - Sv.Agneza,

- sportske luke: Budava.

5.4. Telekomunikacijski promet

Područje je gotovo potpuno pokriveno fiksnim telefonskim linijama i mobilnom

telefonijom, čime je omogućeno i spajanje računala na brzu internetsku mrežu, što je

važno za razvoj gospodarstva, posebno turizma ali i kvalitete života stanovnika.

Internetska mreža je dostupna na većem području, no ona je nedovoljne kvalitete i brzine.

Važno je istaknuti kao je potreba za razvojem brzog i bežičnog interneta preduvjet razvoja

ovog područja.

Distributivna telekomunikacijska kanalizacija (DTK) gradi se radi omogućavanja

priključenja svih građevnih čestica u naselju i to u pravilu polaganjem podzemnih kablova

u zaštitnom pojasu prometnica i na drugim javnim površinama

5.5. Energetski sustavi

Opskrbu električnom energijom Općine vrši HEP Pula s kojom Općina uspješno surađuje

inicirajući rješavanje problema rekonstrukcije i razvoj mreže visokog napona,

niskonaponske mreže i trafostanica.

5.6. Cijevni transport plina

Magistralni plinovod za međunarodni transport DN500 radnog tlaka 75 bara Vodnjan –

Labin – Kršan – Viškovo, u dijelu koji se odnosi na obuhvat Plana, može se rekonstruirati

unutar koridora određenog grafičkim dijelom Plana. Izvan građevinskih područja moguća

je izgradnja novih srednjetlačnih plinovoda, s time da se njihove konačne trase, dimenzije

i dužine, vrste cijevi koje se koriste, veličine i kapacitet mjerno redukcijskih stanica,

određuju vodeći računa o postojećim izgrađenim strukturama, naseljima i krajobraznim

vrijednostima, te u skladu s važećim propisima i pravilima struke. Srednjetlačni plinovod

može se položiti na udaljenost najmanje 2 m od izgrađene građevine, ukoliko ne ugrožava

stabilnost te građevine. Unutar tog koridora zabranjeno je graditi građevine namijenjene

stanovanju ili boravku ljudi.


31

Kroz Općinu Marčana prolazi plinovod DN500 radnog tlaka 75 bara Vodnjan – Labin –

Kršan – Viškovo, ali za sada se ne planira izgradnja plinovodne mreže, a kada bi do nje

došlo plinovod bi se trebao graditi iz mjerno redukcijske stanice sjeverno od Galižane)

5.7. Vodoopskrbna infrastruktura

Opskrbu vodom na području Općine Marčana vrši VODOVOD PULA d.o.o. za javnu

vodoopskrbu , trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću. Osnivači Grad Pula i

Vodnjan, Općina Barban, Ližnjan, Marčana, Medulin i Svetvinčenat Društvenim

ugovorom uskladili su Vodovod Pula s odredbama Zakona o trgovačkim društvima.

Temeljni kapital Društva sporazumno je podijeljen na sedam temeljnih udjela, koje

preuzimaju članovi Društva i to 72% Grad Pula, 2% Općina Barban, 4% Općina Ližnjan,

4% Općina Marčana, 7% Općina Medulin, 1% Općina Svetvinčenat, 9% Grad Vodnjan i

1% Općina Fažana. Društvo raspolaže s 32 rezervoara ukupne zapremnine 32.313 m3

vode, 70 crpnih agregata, 12 prepumpnih stanica, 11 prekidnih komora, 17 uređaja-

postrojenja za pripremu vode za piće, 35.032 vodovodnih priključaka, 758 uličnih

hidranata, dužina vodovodne mreže iznosi 758 km i od toga 297 km glavnog dovoda i 460

km razvodne mreže. Voda se nakon obrade u postrojenju Rakonek podiže na visinu 310

m, u postrojenju Gradole na visinu 191 m, a u postrojenju Butoniga na visinu 337 m, dok

pulski bunari vodu direktno tlače u vodoopskrbni sustav. Vodovod planira rekonstruirati

magistralni cjevovod Rakonek-Pula koji prolazi kroz Općinu Marčana i preko kojeg se

praktički u cijelosti opskrbljuje Općina Marčana. Na perifernim dijelovima

vodoopskrbnog sustava postoje problemi sa tlakom vode koji se planiraju rješavati

uređajima za povišenje tlaka koji se ugrađuju na dovodne cjevovode (dakle bez skupe

zamjene kompletnih cjevovoda). Na području Općine Marčana putem naknade za razvoj

iz cijene vode osigurava se oko 300.000 kuna godišnje za razvoj vodoopskrbe, što je

nedovoljno za bilo kakve veće investicije, te je od vremena kada je Zakonom najprije

smanjena, pa ukinuta naknada za priključenje, te nadležnost za izgradnju sa JLS

prebačena na Vodovod sve manje izgradnje ogranaka vodovodne mreže, tj, ona ni

približno ne prati širenje naselja. Legalizacija zgrada, posebice van građevinskih

područja, za koje će se u skoroj budućnosti trebati odrediti građevinska područja, taj će problem još više naglasiti

Priključenost na vodovodnu mrežu u građevinskim područjima naselja je formalno preko

90 %, a u naravi gotovo 100%, (dio zgrada nema vlastiti priključak već je priključen

preko nečijeg tuđeg priključka). Velik broj zgrada priključen je putem privremenih

priključaka iz razloga što nije izgrađena ulična vodovodna mreža. Procjenjuje se da bi za

rješavanje stalnih priključaka postojećih zgrada u građevinskim područjima naselja bilo

potrebno izgraditi ukupno preko 8 kilometara ulične vodovodne mreže. Nadalje, postoje

naseljena mjesta kao što su Balići, Livovići, Stancija Celija, Stara Stancija, Stancija

Škabići, Sv. Mikula, Prisedi i dr. do kojih nije izgrađena javna vodovodna mreža.

5.8. Odvodnja otpadnih voda

Mandalena d.o.o. Marčana, Pula – Herculanea d.o.o. Pula i Istarski vodozaštitni sustav

d.o.o. Buzet, kao pravne osobe i javni isporučitelji vodnih usluga u kojima vlasništvo,

istarska Županija opĆina marČana · 2016. 10. 4. · razvoj treba ići i na koji ga način...

Documents