##9,POVIJES,RELIGIJA,ŠIROKI BRIJEG

ISTINA O UBIJENOJ GIMNAZIJI

Nakladnik #PPHercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM

#P2Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«

Naklada K. Krešimir Urednik

fra Miljenko Stojić

Lektura Zdenka Leženić

m Vkepostalaiura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«

Tisak FRAM-ZIRAL, Mostar

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka

Bosne i Hercegovine, Sarajevo

72-789.32/33-058.65(497.6 Široki Brijeg)>,1945" -72-789.32/33-9(497.6 Široki Brijeg)

373.54-058.65(497.6 Široki Brijeg)"1941/1945" TOMAŠEVIĆ, Josip

Istina o ubijenoj gimnaziji / Jozo Tomašević-Koška. — Ljubuški [i. e.j Humac : Hercegovačka franjevačka provincija Uznesenja BDM ; Za-greb : Naklada K. Krešimir, 2010. - XII, 356, XV str.: ilustr.; 24 cm Bibliografija i bilješke uz tekst

ISBN 978-9958-9213-9-1

I. Tomašević, Jozo vidi Tomašević, Josip. -II. Tomašević, )ozo Koška vidi Tomašević, Josip. -III. katolički sveštenici vidi Redovnici - Žrtve rata - Bosna i Hercegovina, 1941-1945

COBISS.BH-ID 18031622

#CCCIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 736938

#AAJozo Tomašević - Koška

#NNISTINA O UBIJENOJ GIMNAZIJI

Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« Naklada K. Krešimir

#MMHumac - Zagreb# travanj #GG2010.

PROSLOV

Mi, bivši đaci širokobriješke Franjevačke klasične gimnazije u koju smo se upisali kao djeca, a izašli iz nje kao zreli ljudi, ponajviše smo sa zebnjom pratili događaje koji su se 1944. i 1945. odvijali u tom kraju. Bili smo svjesni što su sposobni učiniti komunistički zločinci pod vodstvom ruskih komunista koje su potpomagali Englezi i Amerikanci. Ipak, nadali smo se da je u njima ostao tračak čovječnosti koju će iskazati prema nedužnima kad budu osvajali samostan i Franjevačku klasičnu gimnaziju na Širokom Brijegu. Međutim, prevarili smo se u svojim nadanjima. Izbezumljeni pred ljudskom nevinošću zločinci su upravo nad tim nevinim ljudima htjeli pokazati pravo stanje svoje zloće. Skupili su ih pa jednog po jednog nemilosrdno strijeljali i na koncu sve zajedno u protuzračnom skloništu polili benzinom i spalili.

U to vrijeme nalazio sam se u Rimu kamo sam otišao učiti crkvenu povijest. Godine 1945. morao sam završiti to učenje. Pisao sam doktorsku radnju o Trebinjsko--mrkanskoj biskupiji, proučavao rimske arhive o tom predmetu, ispisivao nađene isprave i nastojao što bolje osvijetliti povijest te biskupije. Budući da sam taj rad htio završiti na vrijeme, nisam se bavio drugim stvarima pa ni prilikama u širokobrije-škom kraju. 0 njima sam čuo samo po pričanju drugih.

Znali smo da je vojno stanje za naš narod vrlo nepovoljno jer su komunisti bili u boljem položaju, ali sve nam je ostalo bilo nejasno. Pred Božić 1944. došao je u Rim poljski franjevac fra Sabin Plehta koji se kao dušobrižnik poljskih vojnika nalazio na području koje svi zauzeli jugoslavenski komunisti. On je pričao da se oni strahovito ponašaju prema katoličkim svećenicima: optuživali su ih da su špijuni neprijateljskih snaga pa onda prema njima postupali na razne načine.

U ožujku 1945. u Rim je došao Marko Skoko, bivši đak širokobriješke gimnazije rodom iz Klobuka. Donio je vijest da su komunisti srušili samostan i gimnaziju na Širokom Brijegu i ubili šest fratara. Istaknuo je daje među njima pogubljen i moj stric fra Krešimir Pandžić. Iako njegovo izvješće nije bilo potpuno točno, iz njega smo mogli dobiti jasniju sliku o stanju u Hercegovini.

Potkraj ožujka 1945. u Rim je došla prva službena vijest o prilikama u Hercegovini koju je rimskoj kongregaciji De propaganda fide javio mostarski biskup Petar Čule. Za vijest smo doznali 1. travnja 1945. Toga dana išli smo čestitati Uskrs fra Dominiku Mandiću kojemu je prefekt spomenute kongregacija kardinal Pietro Fumasoni Biondi telefonski javio daje dobio pismo od biskupa Petra Čule i pozvao ga da mu priopći vijesti. Biskup Čule je u tom pismu javio da su komunisti u Hercegovini ubili više od 40, a na Širokom Brijegu oko 20 franjevaca, odnosno, sve koje su zatekli.

U svibnju 1945. počele su dolaziti hrvatske izbjeglice u Rim. Svatko je pričao svoje doživljaje i prilike u kojima se nalazio. Od njih smo malo-pomalo saznavali stanje u Hrvatskoj. Iznenadile su nas vijesti o krvoločnosti komunista koji su samo u Hercegovini ubili 66 franjevaca. Od tada sam se i osobno počeo više zanimati tko je taj zločin počinio i iz kojih razloga.

Vrativši se nakon dužeg vremena u domovinu, u Zagreb, posebno me je ugodno iznenadila vijest da nekoliko bivših đaka širokobriješke gimnazije proučava kako su ubijeni širokobriješki franjevci te da o tome pripravljaju knjigu. Predvodio ih je Jozo Tomašević - KoŠka koji je u moje vrijeme bio đak širokobriješke gimnazije, a sada ugledni inženjer i pisac. Podupro sam njihova nastojanja koliko sam mogao jer mi je feSc dsago da nisu zaboravi! ta vremena. Zbog toga svim srcem i sad podupirem

ovog pretiska knjige jer će se na taj način svjetlo sa Širokog Brijega širiti domovinom. Neka Bog pomogne one koji su je pisali i one koji se

. .i^.-. .ov-^m pojavljivanju. . 1

fra Bazilije Pandžić

Pisac Jozo Tomašević - Koška i fra Bazilije Pandžić u Zagrebu o Uskrsu 2010.

Napomena

Dragi čitatelju!

Pred tobom je knjiga o Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji na Širokom Brijegu koju su komunisti u veljači 1945. spalili, ubili, kako to kaže njezin bivši đak Jozo Tomašević - Koška. Iako su zabranili njezinu obnovu, nisu je mogli zatrti u srcima mnogih Hercegovaca, Dalmatinaca, Slavonaca i svih onih koji su je pohađali. Demokratske promjene iz devedesetih godina prošloga stoljeća omogućiše im da konačno slobodno progovore o svojim đačkim danima. Danas smo im na tome zahvalni.

Prvo izdanje knjige Istina o ubijenoj gimnaziji izišlo je 1997. u Zagrebu u vlastitoj nakladi njezina autora Joze Tomaševića - Koske. Uz pomoć izvornih filmova donosimo pretisak Tomaševićeve knjige kojoj smo dodali preslik objašnjenja kratica koje je autor rabio. Time je još više naglašena njezina svjedočanska protega.

ISTINA O UBIJENOJ GIMNAZIJI

JPPis'

J o z o T o m a š e v i ć - K o š k a

ISTINA O UBIJENOJ GIMNAZIJI

Zagreb, 1997. godine

Autor: Jozo Topnašević - Koška umirovljeni tehnolog za drvo u građevinarstvu

i : idi s ki suradn ik: Grgo Kolobarić, umirovljenik, dipl. ing. agronomije David Mandić, umirovljenik, dip. ing. rudarstva

Svevlad 3Iamnig, književnik

Vlastita naklada

Obrada: Co Microsoft Word Ksenija Papić

Naklada 1000 primjeraka

Tisak: A. G. Matoš d.đ. - Samobor

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveučilišna biblioteka Zagreb UDK 371.54 (497.6 Široki Brijeg)

TOMAŠEVIĆ, Jozo | J I I s t i n a ° ubijenoj gimnaziji / Jozo Tomašević

- Koška. - Zagreb : vlast, nakl., 1997. - 360 str • iiustr.; 24 cm

970303063

ZRAKA SUNCA SA ŠIROKOBRIJEŠKOG NEBA

Pobude i poticaji koji su doveli do realizacije ovog djela spadaju u najplemenitije vrline staloženih, zrelih i ozbiljnih ljudi. Kreću se od zahvalnosti, vjernosti i ljubavi do najenergičnije skrbi za povijesnu istinu, koja kao takva postoji samo u unikatu: čim je oskrvne pro-midžba, ideologija, manipulacija ili zagriženost, ona se istoga trenut-ka pretvara u prljavu laž.

Širokobriješka epizoda sasvim je izniman fenomen u tisućgodi-šnjoj povijesti Hrvata, jer je malo koji zločin nad Hrvatima od sred-njovjekovne hrvatske države do danas bio za širu europsku javnost toliko zatamnjen i skriven. CI njegovu je razotkrivanju pisac ove knji-ge pokazao energiju željezne logike i iznio je sve što se u ovome času iznijeti može. Svjestan je da to ipak nije apsolutno sve jer još uvijek opstoje usta koja se nisu otvorila, a imala bi što reći. Pisac je toga svjestan i nada se da će apel na njihovu savjest, koji je u ovoj knjizi našao dosta mjesta, bude li Božja volja, raskraviti pedesetogo-dišnji led na ustima i srcima nekolicine krunskih svjedoka.

Njegovi pak suradnici, učenici slavne Franjevačke klasične gim-nazije na Širokome Brijegu, s mnogo su topline i sućuti u svojim iskazima potvrdili neponovljiv i jedinstven autoritet koji je zračio i zrači punih pedeset godina kao u doba pohađanja nastave tih nepo-novljivih i jedinstvenih pedagoga u smeđem habitu svetoga Franje s drage širokobriješke visoravni, na koju oni nisu prestali misliti ni jed-nog časa . Drugi je dokaz vrijednosti te škole u tome što je golema većina učenika u kasnijem životu postigla zavidnu karijeru u znano-sti, kulturi i uljudbi, ne podlegavši krajnje negativnom državnom i društvenom ozračju obilježenom bezboštvom, puzanjem pred silom i odricanjem od kulturnih i ćudorednih normi privatnog i javnog živo-ta. S jeme koje su u njihovim psihama posijali briljantni i časni od-gojitelji izraslo je u čudesno malo stablo časti, imuno na sve protiv-štine i zamke sotona u ljudskome liku. Autor nam to malo božje sta-blo u dušama širokobrijeških đaka tumači i mentalitetom zemlje Her-cegove. Hercegovina je Hrvatska u malome, geomorfološki, antro-pogeografski i povijesno podobna da se u njoj jave ljudi posebna kova i da svoja svojstva presade u mnoštvo mladih naraštaja nalik slojevima na hrastovu debili. 0 tu je svrhu autor smjestio svoj glavni sadržaj u zemljopisno, povijesno i kulturološko okruženje, a priklad-

nim saž imanjem i redigiranjem spontanih i v e o m a slikovitih izjava i opisa svojih kolega dao knjizi originalnu boju, živost i p last ičnost .

Pedeset je godina pogodna vremenska distanca, dakle knjiga do-lazi u pravi čas, jer bi bez nje uspostava hrvatske demokra t ske države, koja želi uhvatiti povijesnu vezu s razdobljima punoga h rva t skoga identiteta, ipak bila štura i man jkava , jer bi joj nedos ta ja la svijetla i sveta zraka sunca sa širokobriješkoga n e b a .

Svevlad Slamnig, književnik

PREDGOVOR

Mi preživjeli učenici širokobriješke gimnazije ostali smo vjernici, pa os jećamo dug našim odgojiteljima i učiteljima, kao i kolegama koji t amo pogiboše. To- je naš dug našoj gimnaziji.

Mi znamo da su oni živjeli za svoju vjeru, svoj narod i svoju gim-naziju. Mi smo im zbog toga dužnici, i mi im ovom memorijalnom knjigom uzvraćamo za ono što su oni usadili u naše duše i srca.

Mi smo to dužni i svom hrvatskom narodu, što ga se i nakon širokobriješkog masakra i dalje zatiralo. Ne više pod jugo-komuni-stičkim "zapovjedništvom" nego pod drugim formulama, samo druk-čije nazivanima: "bratstvo-jedinstvo", republička ravnopravnost, sa-moupravljanje i si.

Nas, bivše učenike, začuđuje da u 4 5 godina vlasti nisu nika-kvim političkim ili znanstvenim djelom obradili taj zločin s nekim obra-zloženjem, nego su uporno insistirali na zaboravu, a s početka su ga zabranjivali čak i spominjati.

Tragedija se zapravo ne bi smjela ograničiti samo na gimnaziju, nego i na sve franjevce, što potkrjepljuje izvještaj fra Rufina Silica iz 1945., koji spominje samo 1/3 članova ostalih u Hercegovini od sviju u Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji, dok je 1/3 bila izvan grani-ca Balkana. Preostali su dakle pogubljeni, a bilo ih je 214 članova (A. Ni.)

Za potrebe ove knjige, mi to ne naglašavamo. Mi se osvrćemo samo na ono Što je u svezi s našom gimnazijom. Neki naši bivši učenici zapazili su da su neki fratri malo inklinirali politici | fra Di-dak Ćorić, fra Rade Glavaš. No, ti koji su bili takvi otišli su davno sa Širokog Brijega, u Zagreb ili na Zapad. Prvi je osuđen na nekoliko godina i ostade živ, a drugi je ubijen "u paketu" likvidacije svih mi-nistara NDH 1945. godine. Dopisni savjetnik Poglavnika fra Oton Kne-zović, za kojega se govorilo da je politički angažiran, bio je ustvari veći antifašist od mnogih drugih koji su se busali u prsa kao antifa-šisti. Svi fratri koji su ostali čekati partizane, vjerovali su da će se u slučaju bilo kakvog okrivljavanja oduprijeti činjenicama. No do toga nije došlo, nije ih nitko ništa pitao samo ih se ubijalo. (F.V1.)

Neka ovih nekoliko riječi od A. Nikića i F. Vlašića bude uvod u knjigu.

Autor

SADRŽAJ

li POGLAVLJE ZEMLJOPISNE, PRIRODOSLOVNE, GOSPODARSKE I DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE ŠIROKOG BRIJEGA

tivod ; > Klima, biljni svijet , Životinjski svijet | ^ Poljodjelstvo . - . ;;;-V-̂ s"' Šume rudarstvo, promet 4-5 Naselja, agrarna gustoća, etnografske značajke, demografija i narodne priike i Kretanje stanovništva Širokog Brijega w

ueo&ičko okruženje Širokog Brijega ^ 12 •l'nirvstrativni ustroj u Titovoj; Jugoslaviji i naziv Širokog Brijega 13

; -i .:;mi-nova;rije u Listića) , . j ^

; stanovništva Hrvatske i BiH od 1921/31. 14

J PG'G LAVLJE -ZDVAJANJE HERCEGOVINE IZ SASTAVA BOSNE

1. Nastanak Hercegovine 15 2. Politika Stjepana Kosače 19 3. Vladarski naslov Stjepana Kosače 20 4. Hercegov rat protiv Dubrovnika 22 5. Dani kušnje za Dubrovnik 23 6. Mirovni uvjeti Dubrovniku 24 7. Dubrovački protupotezi spletkama 25 8. Hercegovi odnosi s papom i papinska posredovanja 26 9. Hercegovo izmirenje sa sinom Vladislavom i suprugom 27

10. Oglavljenje mira s Dubrovnikom 29 11. Hercegova promjena taktike 30 12. Posljednje godine života Hercega Stjepana Kosače 31 13. Nastavak svađa sa sinom Vladislavom 32 14. Pad Bosne 3 1 15. Drugo Hercegovo izmirenje sa sinom Vladislavom 33 16. Sultanovo zveckanje oružjem na granici Hercegovine 33 17. Matija Korvin i njegovi odnosi s Hercegom 34

18. Posljednji dani Hercega Stjepana Kosače 35 19. Testament i smrt Hercega Stjepana Kosače 36 20. Hercegovina poslije smrti Hercega Stjepana Kosače 37 21. Pad Hercegovine 39 22. Ahmed Hercegović 40 23. Zabilješka o patarenima 40 24. Tužni i ponosni dio povijesti Hercegovine 41

Pouke iz Hercegova života, autorov osvrt: Osamostaljenje Hercegovine kao povijesni izazov Dubrovniku. Hercegova lukavstva i "Kraljevstvo kraj mora" u vrijeme osipanja Bosne - šansa za reformu politike i društva

Povijesne karte Hercegovine kroz stoljeća u okvirima raznih država 45-54

III. POGLAVLJE KRATKA POVIJEST NASTANKA HERCEGOVAČKE FRANJEVAČKE PROVINCIJE

1. Franjevačko misionarenje po Iliriku 55 2. Tursko uništenje franjevačkih samostana 56 3. Pastiri ne ostavljaju svoje stado 56 4. Cilj hercegovačkih franjevaca 57 5. Osnivanje Apostolskog Vikarijata (Biskupije) 58 6. Samostan Široki Brijeg 60

IV. POGLAVLJE NASTANAK I RAZVOJ FRANJEVAČKE KLASIČNE GIMNAZIJE U ŠIROKOM BRIJEGU

1. Nastanak gimnazije 61 2. Profesorski i odgojiteljski kadar gimnazije i prislonjenih joj

65 ustanova 65 3. Popis nastavnika u školskoj godini 1938/39. 67 4. Popis nastavnika u školskoj godini 1943/44. 68 5. Pogubljeni profesori i odgojitelji studirali su na europskim

69 sveučilištima (pregled) 69 6. Gimnazija je živjela vrlo dinamičnim životom 70 7. Školske ustanove 74

Konvikt vanjskih đaka (pitomište) Druge školske Ustanove: • Društvo prijatelja Franjevačke klasične gimnazije - Široki Brijeg • Zajednica doma i škole •. Gimnazijske literarne organizacije

• Podružnica Ferijalnog saveza • Gimnazijski pjevački zbor • Društva za religiozni odgoj učenika

• Marijina kongregacija • Euharistijsko i Misijsko društvo za sjemeništarce

• Knjižnice i zbirke Knjižnice: i! • Profesorska; učeničkih udruženja; školskih udžbenika Zbirke: 7 8

• Fizikalna; Prirodoslovna; Kemijska; Geografsko-historijska; Arheološka; Etnografska; Muzička; Crtačka; Gimnastička

8. Niži tečajni ispit; Viši tečajni ispit; Uspjesi ostalih učenika 79 9. Ocjenjivanje kvalitete uzorka 80

10. Struktura učenika po porijeklu i orijentaciji 81 11. Kvaliteta gimnazije najviše je počivala na profesorskom kadru 81

- Nadživjeli učenici ocjenjuju svoje učitelje: 11.1. Stupovi kvalitete gimnazije: 81

fra Krešimir Pandžić; fra Radoslav Vukšić; fra Arhanđeo Nuić; fra Fabijan Paponja

I • .2. Stupovi znanja i odgoja: 109 fra Marko Dragičević; fra Leonard Rupčić; fra Dobroslav Sirnović; fra Tadija Kožul; fra Nenad-Venancije Pehar

11.3. Novi val znanja (nositelji modernizma): 126 fra Bruno Adamčik; fra Roland Zlopaša

i 1.4. Stupovi odgoja: 132 fra Borislav Pandžić; fra Mariofil Sivrić

11.5. Franjevački laici u službi gimnazije: 139 fra Fabijan Kordić; fra Melhior Prlić - Nadživjeli učenici Ocjenjuju svoje poginule kolege

11.6. Franjevački klerici: 143 fra Viktor Kosir; fra Miljenko Ivanković; fra Stjepan Majić; fra Ludovik Radoš; fra Komelije Sušac; fra Rudo Jurić

11.7. Umirovljeni profesori gimnazije, pogubljeni kao aktivni na drugim funkcijama: 148 fra Stanko Kraljević; fra Bonifacije Majić; fra Leopold-Augustin Zubac; fra Martin Sopta

11.8. Bivši profesor gimnazije, aktivan kao Pročelnik bogoštovlja u Ministarstvu bogoštovlja i pravosuđa; fra Radoslav Glavaš 152

11.9. Umirovljeni profesor gimnazije pogubljen, a nije više bio aktivan u radu: fra Bono Jelavić 153

12. Život učenika u vrijeme školske godine: 154 - Život vanjskih đaka \ 54 - Život pitomaca konvikta vanjskih đaka 155

- Život sjemeništaraca iz mjesta i okolice 156 13. Izvanškolski život pitomaca konviktovaca 159 14. Servisi gimnazijskom kompleksu 160

V. POGLAVLJE PARTIZANSKO OSVAJANJE ŠIROKOG BRIJEGA CI VELJAČI 1945. GODINE

1. Geostrateški razlozi osvajanja Širokog Brijega 163 2. Rastuće snage NOVJ i trend osvajanja svih dijelova zacrtane

Titdveš Jugoslavije 165 8 Borbe za Široki Brijeg 165

3.1. Obrana Širokog Brijega 3.2. Pravci napada prema zadacima 8. korpusa NOVJ 3.3. Plan bitke za gimnazijski kompleks 3.4. Početak borbi za Široki Brijeg

3.4.1. Borbe prvog dana 3.4.2. Borbe drugog dana

3.5. Pad gimnazijskog kompleksa 3.6. Pad ostalih uporišta Širokog Brijega 3.7. Poginuli pripadnici 11. brigade

4. Tragovima zapisa napadača 177 5. Legitimacija napadača - 11. dalmatinske brigade 184

- Komentar uz slike iz monografije napadača 186 - Slike iz života brigade - napadača na gimnazijski kompleks - Dokument anonimusa o utvrđenosti Širokog Brijega 192

6. Karta širokobriješke okolice s relevantnim kotama za proučavanje borbi za Široki Brijeg i okolicu (kartu je izradio autor ove knjige) 193

7. Osnovni plan napada jedinica 8. Korpusa i 29. divizije na Široki Brijeg i Žovnicu, prema napadaču 194

VI. POGLAVLJE SVJEDOCI I KOSTI GOVORE DRUKČIJE OD NAPADAČA 195

Obijeni franjevci bili su u vrijeme bitke u: • mlinici na rječici Lištici uz hidrocentralu • protuzrakoplovnom skloništu pokraj samostana • podrumu samostana • Mostarskom Gracu, u Župnom uredu

Svjedočenja navodimo po slijedu: l . Svjedočenja preživjelih iz mlinice 195

1.1. (I.Bu) 1.2. (K.Ku)

1.3. (A.Se) 1.4. (Q.Ko) 1.5. (Gosp) M j 1 Q Q

2. Svjedočenja preživjelih učenika iz konvikta 2.1. (F.Vu)

3. Svjedočenja iz samostanskog podruma (fratar koji je ostao živ, jer je bio u civilnom odijelu)

4. Svjedočenja preživjelih učenika koji su u vrijeme napada bili u LJštlci I , . >. * 3.1. (D.Šu) 3.2. (J.Or) 3.3. (D.Mn)

5. Svjedoci nađenih kostura govore: 204 5.1. (4.1.), Prvi od učenika koji je išao u sklonište (D.Šu) 5.2. (U.Lo) 5.3. (H.Si) i 5.4. (D.Be)

, Svjedok koji je bio u novicijatu, no tada u bijegu (F.Vl) 206 Fratarska zbornica u Samostanu 206

>rm*ca je bila zborno mjesto u koju su se "slijevali" svi fratri, . ivi.š {žene, djeca i ostali iz okolice) iz sviju skloništa

' U zrakoplovnog, fratarskog podruma, đaci iz konvikta, svi -kioniocs \mlinice). ;i >:boniicu su "dovukli", jer nije mogao hodati, umirućeg 80-godišnjeg fra Marka Barbarića; II zbornicu su dovukli bolesnika-tifusara fra Žarka Levantića; (J zbornicu su doveli poluslijepog fra Stanka Kraljevića; U zbornicu su doveli umobolnog fra Krstu Kraljevića; 1 ovu četvoricu, jednako kao i druge fratre, odvodili su partizani jednog po jednog u protuzrakoplovno sklonište, tamo ih ubijali i potom spalili.

8. Široki Brijeg u crnini 209 8.1. Drugi - komesarski - pohod na Široki Brijeg 210 8.2. Za smrt širokobrijeških fratara se čulo 211 8.3. Biskupska konferencija i Pastirsko pismo o smrti širokobrijeških fratara 212

VII. POGLAVLJE POSLJEDICE KULTUROCIDA I PROGONI PREŽIVJELIH TE NJIHOVI STRUČNI DOMETI

1. Uvod 213 2. Vojno nedozreli - dvadesetsedmorica iz istog razreda na

Križnom putu 217

3. Znaš li gdje si prešao Remo - noćas ćeš nestati, ako tu ostaneš 222 4. Put Križa jednog dečkića, kojemu je sva krivnja što su mu ubili

oca 223 5. Dolazak četnika u Široki Brijeg 1943. godine u režiji talijanskog

okupatora 224 6. Golgota jednog abiturijenta završava amputiranjem noge 225 7. Progon domobranskog časnika, koji je prešao u partizane 227 8. Golgota mnogih bivših đaka započinje Bleiburgom 228 9. Golgota jednog proganjanog nesuđenog fratra 235

10. Golgota produžena s 2786 dana jugokomunističkog gulaga 238 11. Golgota mu započela i prije Križnog puta 243 12. I Križni put, i padovi i usponi jednog sjemeništarca 248 13. Primjer proganjanja onoga koji se nije dao za vrbovati 251 14. Bez patnji i progona nije prošao ni onaj koji je ostao vjeran

svome Širokom Brijegu, a zaljubljenik je u sve tehničko i elektrotehničko 252

15. I uz stalne nedaće postignuta visoka humana stručna razina, a uvijek ponosan na svoju širokobriješku gimnaziju 254

16. Uz velike patnje do najviših rezultata humane medicine došao je neprestani štovatelj svoje širokobriješke gimnazije 256

17-. I patnje i visokostručni dometi 261 18. I glad i Križni put, i upornost i visoka stručnost 264 19. Visoki domet znanstveni i vjerski jednog bivšeg učenika nije

mogao proći bez progona . 265 20. Bilo je više razloga za patnje, a o njima samo ukratko 266 21. Bilo je već vođen na strijeljanje, a danas naglašava da fratar

ne miruje dok može raditi. Sada mu je 80 godina 267 22. Proganjan, amnestirani svjedok nađenih kostura danas izjavljuje

da je krv mučenika sjeme novih franjevaca 272 23. Oca su ubili onaj dan, kad i njegovu gimnaziju, a on se uz puno

nedaća imajući svoje pedagoške uzore, visoko stručno uzdignuo 273 24. Velika stručna i humana karijera bivšeg progonjenog

domobranskog časnika velikog štovatelja svojih fratara 276 25. Zaljubljenik u svoj razred i kolegijalnost širokobrijeških đaka

otrpio Križni put i druge nedaće, a stručno se veoma afirmirao 277 26. Kulturni radnik koji je ponosan da je bio đak Franjevačke

klasične gimnazije na Širokom Brijegu 278 27- Bivši učenik, koji je već zarana donosio praktične odluke, i

takav ostao, no u "povučenoj varijanti" u kojoj se moralo puno H f e t i 281

28. Dječačić koji je prvi vidio kosture imao je otežano školovanje, a ipak se stručno dobro izdignuo 283

29. "In odium fidei" nisu ubijeni samo fratri nego i civili bliže okoline 283

289

30. Samoprijegor majke Hercegovke podigao šest sinova 286 31. Za poginulom braćom Ispašta cijela obitelj 288 32. Anatomija generacije koja se upisala u jjj razred širokobriješke

gimnazije u vrijeme pripojenja Širokog Brijega Banovini Hrvatskoj, a zahvatio ju je završetak II. svjetskog rata i Križni put

33. Razmatranja mnogih bivših đaka o mogućim razlozima počinjenog zločina na Širokom Brijegu 292

34. Umjereniji, racionalniji, no i sretniji od mnogih drugih, profesor duhovnog bogoslovlja u Rimu od 1951. do 1975., danas nakon 53 godine u svojim sjećanjima opisuje svoja događanja 1944/45. g. j 304

35. "Blago vama kad vas budu grdili i progonili i kad vam zbog mene budu lažno pripisivali svaku vrstu opačine" (Mt 5 11-12) 305

36. 46 godina neprekidno znanstvenik - veterinar radio je na zaštiti zdravlja domaćih životinja: svinja i peradi, izučavajući nastanke i razvoj bolesti i pronalazeći im lijekove - cjepiva, istražujući optimalne načine liječenja, no i način suzbijanja i primjene prevencije uopće. Konačno proizvodeći sam cjepiva u svom

urn-zavodu kojega je morao prodati, s velikom -eđunarodnom reputacijom. Uvijek vjeran svom Širokom

Brijegu, zbog hrvatskih uvjerenja zatvaran, (a u demonstracijama 1930.) ranjen, danas živi u Zagrebu. 308

37. Danas sedamdesetogodišnjak osjeća nakon svojih svjetskih iskustava da što je stariji to više cijeni svoju gimnaziju i svoj konvikt 310

38. Stilist i esteta s velikom ljubavlju za prirodu... Hortikultura i pejzaži su njegov život 312

39. "Udarit ću pastira i stado će se razbjeći" (Mt. 26.31) 315 40. Zbog teške neimaštine, nakon demobilizacije XII/1945. nije

mogao nastaviti pf razred gimnazije koja mu je od rodne kuće udaljena samo 900 metara 316

41. Ljudevit Rupčić, pisac 316 42. Ispunjena života i dosanjanih ideala preminuo 28.1.1997. samo

nekoliko sati nakon što je izdiktirao svoj životopis za ovu knjigu 317 43. Oreč Vinko - fra Leonard 320 44. Životopis autora knjige 320 Jama s mukom i poukom 323 Umjesto zaključka 325

POGOVOR 3 2 7

PRILOG U SLIKAMA

I. POGLAVLJE

ZEMLJOPISNE, PRIRODOPISNE, GOSPODARSKE I DEMOGRAFSKE ZNAČAJKE ŠIROKOG BRIJEGA

Uvod

Široki Brijeg j e lociran u Bosansko-d inarskom dijelu Hrvatske, a s gospoda r skog gledišta slično kao i Bosna obiluje rudačom - bok-si tom. No on je još i proizvođač vina i nadasve najboljega duhana u Europi. Nije boga t drvom i v o ć e m kao Bosna . Ipak neš to malo kva-litetnog grožđa ima.

Široki Brijeg spada napola u višegorski pojas, a drugom polovi-n o m je poravn jene visoke površi s nizovima manjih polja. Priroda na t apa više mjesec i Mostarsko Blato, dok se druga polja na tapa ju sus t avom kanala za navodnjavanje . Ljudi obrađuju zemlju i uzgajaju duhan , m a n j e kukuruz. Grebeni iznad š i rokog Brijega urašćuju u vi-sokogorski lanac Čabulje, Čvrsnice i Prenja.

Klima je kontinentalna no s južne s t rane dopiru i morski strujni ut jecaji . Godišnji hod t empera tu re kreće se uglavnom od nekih 4°C do 25°C, s godišnjim pros jekom od oko 20°C. Relativna vlaga zraka s e k reće u području od 50% do 68%, no i do 85%. Godišnji hod na-oblake kreće s e od nekih 2 ,5 do 5 ,5 sati na dan, dakle ampli tuda je 3 sa ta . Broj sunčanih sat i /godina je oko 2 .200 . Prosječne mjesečne , o d n o s n o s rednje godišnje oborine kreću se oko 1 .200 m m , a u go-dini j e oko 110 dana s obor inama. Vodeni tokovi: Lištica, rječica 1 f l 19 k m (duga) . "Suha" rijeka je (Jgrovača koja s a m o nekada popla-vi, a ima por ječ je oko 53 ,9 km2 , dok joj je dužina toka 5 3 km.

Biljni svijet: Široki Brijeg pripada vegetaci jskoj regiji s redozem-no-kopnenih područja . Zapravo je na raskrsnici regija, pa se tu su-sreću najraznolikiji flomi elementi . Sredozemni e lement prodire por-j eč j em Neretve i doseže do Čabulje, pa to potvrđuje da je Široki Bri-jeg područje i S redozemne regije. Tu sežu Quercus ilex (crnika), Pi-s t acea terebinthus (smrdljika), Quercus lanuginosa (hrast medunac ) , Celtis australis (koprivić), C o m u s m a s (drijen), Cotinus coggygria (obični ruj).

Nakladnici Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće«

Trg sv. Ante 1 88 000 Ljubuški-Humac tel.:/faks: (039) 832-582

e-adresa: mostar@pobijeni.info web: www.pobijeni.info

Naklada K. Krešimir Vatrogasna 15

i 10 000 Zagreb tel/faks: (01) 37-50-468

e-adresa: k.kresimir@zg.t-com.hr web: www.nakladakkresimir.hr

Za nakladnike fra Miljenko Stojie

Marica Kordić

Oblikovanje i računalni slog FRAM-ZIRAL, Mostar

Tiskano u Mostaru mjeseca travnja 2010.

Tisak FRAM-ZIRAL, Mostar #KK356