istorija se ponavlja, ali svaki put više...
TRANSCRIPT
![Page 1: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/1.jpg)
Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.
Winston CherchilWinston Cherchil
![Page 2: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/2.jpg)
Ciklično kretanje privrede SAD-a
20
10
Građanski rat
Oporavak od1895
I sv ratKorejski
rat Vijetnamski
II sv rat
0
–10
–20
‘90‘801860 ‘70 1900 ‘10 ‘20 ‘30 ‘40 ‘50 ‘60 ‘70 ‘80 ‘90 ‘102000
18931907
Velikakriza
Vijetnamski
rat
![Page 3: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/3.jpg)
Talasi integracija
![Page 4: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/4.jpg)
Politički izvori ekonomske nestabilnosti
• Kriza je svaka prelazna faza – razdoblje unutarašnjeg i spoljnjeg nesklada, razdoblja
neprilagođenosti okruženju
• Svaka promena vlasti je izvor krize – ono što obećava su PROMENE !!!– Socijalnu zaštitu !
– Manje poreze !
– Prestanak zaduživanja !
• Ne znam da li će biti bolje ako bude drugačije, ali mora biti drugačije ako treba da bude bolje !
– Georg Chrostoph Lichtenberg – nemački fizičar
![Page 5: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/5.jpg)
Ciklično kretanje privrede i kriza
• privreda ubrzava (smanjenje poreza, smanjenje kamata, subvencije, investicije u infrastrukturu,...) i usporava aktivnost(inflacija, smanjenje izvoza, pad investicija, pretnja miru,...)
• Zaokreti u ukupnoj proizvodnji, dohotku i zaposlenosti
• obično traju između 2 i 10 godina,
ekspanzija ili kontrakcija u mnogim sektorima privrede – nije • ekspanzija ili kontrakcija u mnogim sektorima privrede – nije kriza grane već privrede u celini
• Recesija i ekspanzija glavne faze.
• Većina makroekonomskih pokazatelja fluktuira istovremeno
• Pad proizvodnje, rast nezaposlenosti
![Page 6: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/6.jpg)
![Page 7: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/7.jpg)
ZaposlenostPROJEKTOVANA ZAPOSLNEOST PO GRANAMA U 2011. GODINI
Izvor: http://web.efzg.hr/RePEc/pdf/Clanak%2011-07.pdf
![Page 8: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/8.jpg)
• Četri faze u cikličnom kretanju privrede
(Jedan ciklus : Od vrha do vrha)
Ciklično kretanje privrede
II ekspanzija3. Rast (oživljavanje)
I kontrakcija1. Pad - kriza hiperprodukcije
(Vrh)2. Depresija- dno
Recesija• Počinje od vrha i traje do dna• Smanjena proizvodnja u najmanje dva kvartala
3. Rast (oživljavanje)
4. Prosperitet (vrh)
DEPRESIJA – PRODUŽENO TRAJANJE STANJA BEZ DALJEG PADA - NA MINIMUMU PRODUKCIJE
![Page 9: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/9.jpg)
• Recesija– Počinje od vrha i traje do
dna
– Smanjena proizvodnja u najmanje dva kvartala
Karakteristike recesije� Velike zalihe� Pad proizvodnje� Povećanje nezaposlenosti� Smanjivanje dohotka radnika� Smanjuje se potrošnja� Smanjuju se profiti� Cena akcije se smanjuju� Pad cena
![Page 10: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/10.jpg)
Privredni ciklusi u savremenoj makroekonomskoj teoriji
Recesija usled opadanja agregatne tražnje
⇒⇒⇒⇒ ⇒⇒⇒⇒C ↓ I ↓ G ↓ ⇒⇒⇒⇒ AD ↓ ⇒⇒⇒⇒ Y ↓ P ↓
Uzroci:1. Vraćenje kredita2. Rast poreza –
C – lična potrošjnaG – državna potrošnja –investicijeAS – agregatna
10
(Y)
MILANO, Šestogodišnji pad prodaje automobila u Evropi zaustavljen je u 2014, uz rast prodaje od 5,7 odsto na 12,5 miliona vozila, potvrdila je evropska asocijacija proizvođača automobila ACEA.
2. Rast poreza –fiskalna konsolidacija
3. Kolaps finansijskog sistema- banke, berze,...
4. Monetarni šokovi –depresijacija valute
AS – agregatna ponudaAD – agregatna tražnja P – ceneQ (Y)- proizvodnja
![Page 11: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/11.jpg)
http://www.jutarnji.hr/rast-cijena-stanova-u-pojedinim-gradovima/878607/?artId=878630
![Page 12: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/12.jpg)
Građevinska industrija u Evropi početkom krize 2008. g
• Građevina - najunosnija industrija
• Globalna kriza pogodila građevinski sektor
• Veliki pad zabeležen u 2. kvartalu 2008.
• Pad od 7,5% i u 2009.– Stambena gradnja - pad 15,6%
– Nestambena gradnja - pad 10,8%
– Niskogradnja - relativno mali pad 2,8%
– Javni nestambeni sektor - porast od 1,1% u 2009. godini
• Nesigurna ekonomska situacija uticala na kupce stanova -povlačenje investitora
![Page 13: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/13.jpg)
EVROPSKA UNIJA• Proizvodni indeks
građevinske industrije pao
za 10.3% u 1. kvartalu
2009.
• Indeks sati rada u
građevinskoj industriji ( EU-
27) pao za 7.2%
• Indeks zaposlenih smanjen • Indeks zaposlenih smanjen
za 6.9%
![Page 14: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/14.jpg)
Privredni ciklusi u savremenoj makroekonomskoj teoriji
Recesija usled opadanja agregatne ponude
⇒⇒⇒⇒ ⇒⇒⇒⇒ ⇒⇒⇒⇒Cena nafte ↑ ⇒⇒⇒⇒ troškovi ↑ ⇒⇒⇒⇒AS ↓ ⇒⇒⇒⇒ Y ↓ P ↑
Uzroci:1. Kolaps
14
(Y)
Svet je od 2. svetskog rata doživeo devet recesija i četiri naftne krize – počev o 1973, 1976, 1991, 2004
1. Kolaps proizvodnje- rat, suša, poplava,...
2. Ograničavanje prometa –trgovinski rat, sankcije,...
![Page 15: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/15.jpg)
Naftne krize
• Prva naftna kriiza, koja je zadesila svetsku privredu bila je 1973. godine u vreme arapsko-izrealskog rata. - arapske države sa embargom na isporuku nafte faktički pritisnule SAD i Zapad -britanski konzervativci su 1974. godine izgubili na izborima, kao i Geraldu Fordu, koji je 1976. godine izgubio u predsedničkoj trci sa demokratskim kandidatom Jimmy Carterom.
• CARTER izgubio na izborima 1980. godine u borbi protiv Ronalda • CARTER izgubio na izborima 1980. godine u borbi protiv Ronalda Reagana posle druge naftne krize 1979/80 godine i pobede islamske revolucije u Iranu.
• Treća naftna kriza nastupila je 1990/91 posle iračke okupacije Kuvajta i bila je sudbonosna za poraz Busha st.
• Četvrta kriza je bila 2008.g nakon drugog zalivskog rata sa Irakom i pada dolara pre samog izbijanja svetske ekonomske krize.
![Page 16: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/16.jpg)
Ekonomske krize
• Ekonomske krize rezutat su:
– ozbiljnih strukturnih promena,
– neogovornosti i nesposobnosti vlada,
– lošeg upravljanja i
neizgrađenosti kontrolnih mehanizama – neizgrađenosti kontrolnih mehanizama
• do velike ekonomske krize (2008. god) najčešče su bile regionalne, kratkotrajne i brzo savladive krize (jedna-tri godine)
![Page 17: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/17.jpg)
Uzroci ekonomskih kriza
• Psihološki uzroci – optimistička i pesimistička očekivanja – Artur Pigu
• Sunčevi ciklusi – 10 do 12 godina je ciklus suša zbog pojačane sunčane aktivnosti.
• Politički razlozi – monetarna (prejak ili preslab dinar) i fiskalna politika (progresivno oporezivanje kapitala, oslobađanje od poreza) – ekspanzionistička politika sa pogrešnim pravicima ulaganja.
• Nedovoljna potrošnja zbog sticanja kapitala (fiskalna konsolidacija, vraćenje kredita, smanjenje duga,...) – odricanje od trošenja smanjuje tražnjusmanjenje duga,...) – odricanje od trošenja smanjuje tražnju
Krugram, Stiglitz, ...
1. KONJUNKTURNI RAZLOZI – naftni šokovi
2. STRUKTURNI RAZLOZI – ekonomska politika (fiskalna, monetarna), tehnološki progres i privredna struktura
3. SISMEMSKI RAZLOZI – politički odnosi i promene
![Page 18: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/18.jpg)
Rast outputa, 1961-2011 (% promena)
10
8
6
2
4
Razvijene zemlje
Zemlje u razvoju
Kriza dugova
ranih 1980s Istočnoazijska
finansijska
kriza
2008
globalna
kriza
20
09
20
03
20
06
20
00
19
79
19
85
19
88
19
91
19
94
19
97
19
82
19
73
19
76
19
61
-6
19
67
19
64
19
70
-2
-4
2
0Recesija
ranih
1980s
Recesija
ranih
1990s
2001
globalni
preokretRecesije
naftnih
šokova
![Page 19: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/19.jpg)
Vrste kriza
1. Dužnička kriza - Nemogućnost plaćanja (Sovereign default)
2. Kriza deviznih kurseva - Slom deviznih kurseva (Exchange rate
crashes)
3. Finansijske / bankarske krize (Financial/banking crises)
4. Inflacione krize (Inflation explosions)4. Inflacione krize (Inflation explosions)
Često se pojavljuju u kombinaciji, a nekada i sve odjednom.
![Page 20: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/20.jpg)
Uslovljenost kriza – kaskadni proces
Globalna kriza: 1. bankarska/finansijska kriza ⇒
2. recesija ⇒
3. eksapnzija budžetskog deficita
(javni dug)
⇒
(javni dug)
4. “Izvoz” krize
![Page 21: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/21.jpg)
1. Dužnička kriza
• Krize spoljnog duga– direktan prestanak otplate spoljnog duga, tj.
– prestanak otplate zajmodavcima za zajam plasiran pod pravnom nadležnošću druge države, vrlo često plasiran u stranoj valuti i koji najčešće daju strani zajmodavcistranoj valuti i koji najčešće daju strani zajmodavci
– Na primer, • Argentina 2001. prestala da otplaćuje 95 milijardi $ spoljnog duga,
• Rusija 69 godina poslije revolucije 1918. godine je ignorisala zahteve za otplatu dugova,
• Grčka je 1826. godine isključena zbog neplaćanja dugova sa međunarodnih tržišta kapitala na 53 godine
![Page 22: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/22.jpg)
![Page 23: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/23.jpg)
Važniji je trend duga od stanja
![Page 24: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/24.jpg)
Spoljni dug država ExYug 1988 i 2010
![Page 25: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/25.jpg)
![Page 26: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/26.jpg)
![Page 27: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/27.jpg)
1. Dužnička kriza
• Krize unutrašnjeg javnog duga– direktan prestanak otplate unutrašnjeg duga koji drže
rezidenti u domaćoj valuti, tj. dug pod pravnom nadležnošću zemlje koja se zadužuje
– Primer: – Primer: • Argentina 3 puta prestajala da otplaćuje javni dug od
1980.godine, – a od toga, 2 puta (1982. god. i 2001. god.) se to poklapalo sa
prestankom otplate spoljnog duga – što je privuklo veliku međunarodnu pažnju,
– dok slučaj iz 1989. godine kada je došlo do prestanka otplate samo unutrašnjeg duga nije posebno zainteresovao međunarodnu javnost
![Page 28: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/28.jpg)
2. Kriza deviznih kurseva
- Osnovni prag je depresijacija od 25% na godišnjem nivou (Frankel i Rouz, 1996) – važi posle II svetskog rata.
- Za ranije periode uzima se niže stopa: 15% depresijacije godišnje kao prosečna referentna stopa depresijacije godišnje kao prosečna referentna stopa za kompletan period
- Mogu se posmatrati:
- i pad deviznih rezervi i povećanje referentnih kamatnih stopa
- Primer, rekordni slom valute pripada Grčkoj 1944. godine
![Page 29: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/29.jpg)
![Page 30: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/30.jpg)
Odnos franka i evra od 2009. do 2013. g
![Page 31: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/31.jpg)
289,4
317,5
232,6
312,5
298,3
300
350
Ukupan uvoz i izvoz Švajcarske
135
162,3
213
192,8
226,3
148,6
166,3
233,1
208,5
232,6
100
150
200
250
2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
Uvoz
Izvoz
![Page 32: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/32.jpg)
Industrija čokolade u Švajcarskoj-zaposlenost
![Page 33: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/33.jpg)
Prodaja švajcarske čokolade
![Page 34: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/34.jpg)
3. Finansijska/bankarska kriza
• za određivanje početka bankarske krize se koriste dva tipa događaja:
a) navale na banke koje dovode do zatvaranja, spajanja ili preuzimanja jedne ili više finansijskih institucija od države (na primer, Venecuela 1993. god. i Argentina 2001.god.),– Investitori prodaju aktivu ili povlače novac sa štednih računa– Investitori prodaju aktivu ili povlače novac sa štednih računa
b) Ako nema navale, onda se kao parametar uzima zatvaranje, spajanje ili velika državna pomoć važnim finansijskim institucijama koja označava početak niza sličnih događaja za druge finansijske institucije (na primer, Tajland 1996. i 1997.god.)
• Finansijska/bankarska kriza može da vodi u ekonomsku krizu
![Page 35: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/35.jpg)
• PREZENTACIJA - GLOBALNA EKONOMSKA KRIZA 2008.GEKONOMSKA KRIZA 2008.G
![Page 36: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/36.jpg)
4. Inflaciona kriza
- Brisanje duga kroz inflaciju, - a prag inflacije od 40% godišnje se smatra kao početak krize.
- Inflacija preko 10% se smatra opasnom - (za standarde posle Drugog svetskog rata, a pre su važile znatno
niže stope pa je određen kritični prag od 20% za kompletan period)period)
- Hiperinflacije –- stope inflacije od 40% mesečno (Mađarska 1946 .godine,
Zimbabve nedavno itd.)- Inflacija u Jugoslaviji 1993. g
- Niske stope inflacije mogu predstavljati šok za privredu, te ih zbog toga definišemo kao krize
![Page 37: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/37.jpg)
Inflacija na Balkanu do 2000.g
![Page 38: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/38.jpg)
Učestalost krize se povećava sa rastom finansijske globalizacije, ali i instrumenti za njenu kontrolu i ublažavanje
SSEF –Sept 2011 © Luis Servén
![Page 39: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/39.jpg)
• Bogate zemlje drže equity (akcije), emerging zemlje imaju devizne rezerve
• Industrijske zemlje (naročito SAD) imaju deficit
• Emerging zemlje (posebno Kina) najviše finansiraju
![Page 40: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/40.jpg)
Oblici finansijskog priliva u zemljeOsnovni oblici finansijskog priliva karakterističnih za zemlje u razvoju:
1. Finansiranje putem obveznica � (dominantno do 1915 .god., zatim od 1918. do 1939. i nakon 1990. god.),
2. Finansiranje putem uzimanja pozajmica od banaka � (posebno značajne od 1970-ih do 1990-ih god. kada im značaj pada),
3. Zvanične pozajmice od zvaničnih inostranih i međunarodnih agencija� kao što su MMF, Interamerička razvojna agencija, Svetska banka, IDA, IFC, EIB,
EBRD i druge (dominantan izvor finansiranja za siromašne i zemlje u tranziciji),
40
� (dominantan izvor finansiranja za siromašne i zemlje u tranziciji),
4. Strane direktne investicije� (snažan razvoj poslije Drugog svetskog rata),
5. Portfolio investicije u vlasništvo preduzeća, � posebno došao do izražaja od početka 90-ih god. kada je došlo do masovne
privatizacije velikih državnih preduzeća u ključnim sektorima (energetika, telekomunikacije, nafta i gas i druge).
� Finansiranje putem dužničkih i vlasničkih HoV i njihovo nepredviđeno kretanje izaziva krize tokom istorije
![Page 41: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/41.jpg)
• Svetske krize imaju ključne elemente koji ih razlikuju od regionalnih kriza ili manje “zaraznih” kriza koje zahvataju više zemalja:
1. Jedan ili više svetskih finansijskih centara “pada” u veliku sistemsku (jaku) krizu
- barem jedna od zemalja u krizi mora da ima značajan (ne nužno i dominantan) udeo u svetskom BDP,
- uticaj na kretanje finansijskih tokova između zemalja – direktno ili indirektno,
41
- Primer finansijskog centra je centar koji daje zajmove drugim zemljama
2. Kriza obuhvata dva ili više odvojenih regiona
3. Barem tri zemlje u svakom regionu su u krizi
– sabiranjem zemalja u krizi obezbeđuje se da kriza u samo jednoj velikoj
zemlji (kroz ude njenog BDP u ukupnom regionalnom BDP) nije dovoljna da definiše epizodu krize (na primer, Brazil u Latinskoj Americi ili Kina ili Japan u Aziji)
![Page 42: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/42.jpg)
Vrste finansijskih kriza
Preglede svetskih i regionalnih kriza prema Rogoff i Reinhart
Kriza Tip krize Svetski finansijski centar pod najvećim udarom krize
Barem dva odvojena regiona zahvaćena krizom
Broj zemalja u svakom regionu zahvaćen krizom
Kriza iz 1825-1826. god
Svetska UK Evropa i Latinska Amerika Grčka, Portugal i kao i zemlje Latinske Amerike – malo prije
toga stekle nezavisnost
Panika iz 1907. god Svetska SAD Evropa, Azija i Latinska Amerika
Francuska, Italija, Japan, Meksiko i Čile su imali posebno
veliku navalu na banke
42
Velika depresija (1929 – 1938. god)
Svetska SAD i Francuska Svi regioni Kriza se reflektovala na sve načine, a izuzetak je jedino bio
izostanak “velike inflacije”
Dužnička kriza iz 1980-ih god.
Više zemalja iz zemalja u razvoju i tržišta u
nastajanju (emerging markets)
SAD (na udaru, ali kriza nije bila sistemska)
Zemlje u razvoju u Africi, Latinskoj Americi i u manjoj
mjeri u Aziji
Prestanak otplate javnog duga.Slomovi valuta i visoka inflacija
su bili prisutni
Azijska kriza (1997 – 1998.god)
Više zemalja u Aziji, ali 1998. god. u krizu
zapadaju i zemlje izvan Azije
Japan (na udaru, ali je Japan već pet godina pre toga već rešavao
svoju sistemsku krizu na kraju 1991. i 1992.god)
Azija, Evropa i Latinska Amerika
Prvi udar na zemlje jugoistočne Azije, a 1998. god. širenje krize na Rusiju, Ukrajinu, Kolumbiju i
Brazil
Svetska ekonomska 2007.-2008.god
Svetska SAD i UK Svi regioni Bankarska kriza iz SAD je proraširila na Evropu, a slomovi berzi i valuta u odnosu na dolar
su pogodili sve regione
![Page 43: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/43.jpg)
Velika depresija iz 1930-ih godinaKljučni razlozi nastanka krize:
1. Špekulisanje na finansijskim tržištima� rast i pucanje balona cena finansijskih instrumenata i nekretnina
2. Slabosti bankarskog sektora i nedostatak finansijske regulative
3. Navala na banke : Masovno povlačenje novca građana iz banaka i sa finansijskih tržišta
4. Neadekvatne politike i mere vlade SAD, koja se odlučila za tzv. “zdrav oporavak” (Josef Šumpeter) kroz strogu štednju i nije prihvatila preporuke
43
oporavak” (Josef Šumpeter) kroz strogu štednju i nije prihvatila preporuke J.M. Keynsa o neophodnosti stimulisanja privrednih tokova – podsticanje tražnje i pomaganje da se “privredni točak zavrti”,
5. Propast mnogih finansijskih institucija, pri čemu je izbrisana ušteđevina i materijalni status srednje klase, stečaji i likvidacija mnogih kompanija, što je izazvalo masovni gubitak radnih mesta i socijalnih nevolja ljudi.
• Vlasti su kasnile sa reakcijama za rešavanje krize i tek od 1933. god. počinje da se usvaja zakonska regulativa i neophodne mere za izlazak iz krize, ali se recesija stalno ponavljala sve do II sv.rata
Sličnost sa sadašnjom velikom krizom iz 2007. god?
![Page 44: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/44.jpg)
EKONOMSKE POLITIKE- FISKALNA I MONETARNA POLITIKA -- FISKALNA I MONETARNA POLITIKA -
![Page 45: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/45.jpg)
Fiskalna politika
• Budžet – Novčani predračun države kojim se određuju
prihodi i rashodi države.
• Budžetski prihodiBudžetski rashodiBudžetski rashodi • Budžetski prihodi
– Porezi i doprinosi
– Profiti državnih preduzeća
– Zaduživanjem kod preduzeća i građana
– Pozajmice od banaka
�� Budžetski rashodiBudžetski rashodi
�� Tekući rashodiTekući rashodi
�� Investicioni rashodiInvesticioni rashodi
![Page 46: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/46.jpg)
BUDŽETSKI SUFICIT:
Budžetski prihodi > Budžetski rashodi
BUDŽETSKI DEFICIT:
Fiskalna politika
BUDŽETSKI DEFICIT:
Budžetski rashodi > Budžetski prihodi
URAVNOTEŽEN BUDŽET :
Budžetski rashodi = Budžetski prihodi
![Page 47: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/47.jpg)
1. AUTOMATSKA FISKALNA POLITIKA– Oporezivanja ličnih dohodaka
– Oporezivanje dobiti preduzeća• Veći lični dohoci /dobit,veći porezi
– Izdaci za nezaposlene i socijalna pomoć• Recesija veći izadaci
Fiskalna politika
• Recesija veći izadaci
2. DISKRECIONA FISKALNA POLITIKA– Javni radovi
– Projekti javnog zapošljavanja
– Premena poreskih stopa
![Page 48: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/48.jpg)
• Vodi je Centralna banka (NBS)
• Kontroliše količinu novca na tržištu
• Instrumenti monetarne politike:
1. Politika eskontne (diskontne) stope
2. Sistem obaveznih rezervi banaka
Monetarna politika
2. Sistem obaveznih rezervi banaka
3. Politika otvorenog tržišta (kupovina i prodaja državnih HoV)
![Page 49: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/49.jpg)
A) Skup i jeftin novac, putem regulacije količine novca na tržištu.
1. Politika eskontne (diskontne) stope
BANKA 1
ESKONTNA (DISKONTNA)
STOPA
KAMATNASTOPA
CENTRALNA BANKA
BANKA 1
BANKA 2
BANKA 3
BANKA 4
PRIVREDNI SUBJEKTI
FIZIČKA LICA
10 % 15 %SKUP NOVAC
JEFTIN NOVAC
2 % 5 %
![Page 50: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/50.jpg)
B) Eskontovanje menice– Menica glasi na 10.000 dinara
– Eskontna stopa na godišnjem nivou je 6 %
– Menicu naplaćujemo dva meseca pre roka dospeća (1% za dva meseca)
1. Politika eskontne (diskontne) stope
10.000 dinara - 1 % = 10.000 – 100 = 9.900 dinara9.900 dinara
![Page 51: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/51.jpg)
2. Sistem obaveznih rezervi banaka
100.000 200.00010.00090.000
20.000180.000
Banka 1 Banka 2
200.000200.000100.000100.000
pri stopi obaveznih rezervi od 10 %pri stopi obaveznih rezervi od 10 %
krediti : 90.000 + 180.000 = 270.000
100.000 200.00030.00070.000
60.000140.000
Banka 1 Banka 2
200.000200.000100.000100.000
pri stopi obaveznih rezervi od 30 %
krediti : 70.000 + 140.000 = 210.000
![Page 52: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/52.jpg)
• Smanjiti potrošnju – prodaju se hartije od vrednosti , smanjuje se količina novca na tržištu
• Poveća privrednu aktivnost, – kupovina hartije od vrednosti, povećava se količina novca na tržištu
3. Politika otvorenog tržišta (kupovina i prodaja državnih HoV)
![Page 53: Istorija se ponavlja, ali svaki put više košta.organizacija.fon.bg.ac.rs/.../01/02-Ekonomija-kriza-i-politike.pdf · 1973, 1976, 1991, 2004 proizvodnje-rat, ... • Tre ća naftna](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022020203/5a783d587f8b9aa3688e9017/html5/thumbnails/53.jpg)
Efektivnost vođenja ekonomske politike u vreme krize