SVEU ILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

IVA DUNDOVI

ISTRAŽIVANJA I INOVACIJE U EU U PODRU JU

INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE

TEHNOLOGIJE

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2014.

SVEU ILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ISTRAŽIVANJA I INOVACIJE U EU U PODRU JU

INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE

TEHNOLOGIJE

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Mikrosustav EU

Mentor: prof. dr. sc. Vinko Kandžija

Student: Ime i prezime: Iva Dundovi

Studijski smjer: Financije i bankarstvo

JMBAG: 0081127984

Rijeka, rujan 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD ....................................................................................................................... 1

1.1. Problem i predmet istraživanja ........................................................................................... 1

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja .................................................................................................. 2

1.3. Radna hipoteza ................................................................................................................... 2

1.4. Metodologija rada .............................................................................................................. 3

1.5. Struktura rada ..................................................................................................................... 3

2. TEORIJSKO-POVIJESNI TEMELJI INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE

TEHNOLOGIJE ............................................................................................................... 5

2.1. Pojam i osnovna obilježja ICT-a ........................................................................................ 5

2.2. Razvoj ICT-a kroz povijest ................................................................................................ 6

2.3. Po eci razvoja europske ICT politike ................................................................................ 8

3. BILANCA INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKOG SEKTORA U EU ........ 12

3.1. Europska ICT industrija ................................................................................................... 12

3.2 Izvoz i uvoz ICT-a............................................................................................................. 17

3.3. Prihodi od ICT-a............................................................................................................... 22

4. VAŽNOST ISTRAŽIVANJA I INOVACIJA ZA ICT SEKTOR U EU ............... 25

4.1. Analiza istraživanja i inovacija u EU ............................................................................... 26

4.2. KET-s tehnologije ............................................................................................................ 29

5. MJERE I INSTUMENTI ICT POLITIKE .............................................................. 34

5.1 FP7 .................................................................................................................................... 34

5.2. Europa 2020 ..................................................................................................................... 35

5.3. Digitalna agenda ............................................................................................................... 36

5.4. Obzor 2020 ....................................................................................................................... 38

6. U INCI ISTRAŽIVANJA I INOVACIJA U ICT SEKTOR EU-A ...................... 40

6.1. Konkurentnost ICT sektora .............................................................................................. 40

6.2. Utjecaj ICT-a na razvoj poduze a .................................................................................... 42

6.3. Cloud Computing strategy ............................................................................................... 45

7. PERSPEKTIVE EUROPSKOG ICT SEKTORA ................................................... 47

8. ZAKLJU AK ......................................................................................................... 49

LITERATURA ............................................................................................................... 51

POPIS GRAFIKONA ..................................................................................................... 56

POPIS TABLICA ........................................................................................................... 57

1

1. UVOD

Moderne elektroni ke komunikacijske i internetske usluge usko su povezane s gotovo

svim aspektima društvenog i gospodarskog života te pokre u njihov razvoj. Pomažu u

promicanju rasta i stvaranju radnih mjesta, produktivnosti, ušteda u javnoj potrošnji te

dobrobiti potroša a. Osim toga, i same su važni gospodarski sektori. U posljednjih

etrdeset godina dolazi do velike potrebe za razvojem informacijsko-komunikacijske

tehnologije (ICT-a) kao glavnim uzro nikom gospodarskog rasta. ICT revolucija

zapo ela je automatizacijom i informatizacijom proizvodnje, a pojavom osobnih

ra unala i interneta velik broj gospodarskih sektora je osjetio brojne prednosti te koristi,

i to kroz rast ulaganja i pove anje produktivnosti. Razvojem ICT-a, u Europi dolazi do

gospodarskog rasta i pove anja životnog standarda. Me utim, gospodarska kriza

smanjuje broj potencijalnih ulaganja te mogu nost razvoja novih tržišta ili proširenja

ve postoje ih tržišta za proizvode i usluge koje imaju korist od digitalnih tehnologija.

Zbog toga je bitno ulagati u istraživanja i inovacije kako bi bili konkurentni s ostalim

svjetskim gospodarstvima.

Europa je u prošlosti bila vode a sila, no i danas ima velik broj industrija koje se

temelje na globalnim ICT-ima. Uvela je inovacije u aplikacije u zdravstvu, tehnologije

pametnih gradova, elektroni ke javne usluge i sveobuhvatnu obradu podataka.

Me utim, Europa trenuta no u podru ju istraživanja i inovacija zaostaje za drugim

svjetskim predvodnicima, iako ima velik potencijal za ja anje svojeg rasta i

konkurentnosti. S obzirom na veliki broj donesenih programa, o ekuje se razvoj

gospodarstva i ostvarivanje prednosti koje pruža razvoj digitalnih tehnologija.

1.1. Problem i predmet istraživanja

Problem istraživanja je potreba za novim ulaganjima u digitalnu infrastrukturu te zna aj

digitalnih inovacija na rast i konkurentnost europskog gospodarstva.

2

Predmet istraživanja je istražiti i dijagnosticirati aktualnosti vezane uz razvoj

istraživanja i inovacija u podru ju ICT-a EU.

1.2. Svrha i ciljevi istraživanja

Svrha istraživanja je ukazati na glavne zna ajke europskog ICT sektora i konkurentnosti

u tom podru ju.

Cilj istraživanja je dokazati da ulaganja u ICT-u uzrokuju rast gospodarstva i da one

države koje ulažu u ICT sektor postižu ve i stupanj konkurentnosti. Kroz rad e se

odgovoriti na sljede a pitanja:

1. Kako je Europska unija ulagala u istraživanja i inovacije kroz povijest?

2. Koja su glavna obilježja europskog ICT sektora i u kakvom je položaju u odnosu

na druge konkurente?

3. Koje mjere se poduzimaju u cilju razvoja digitalnih tehnologija te na koje se

probleme nailazi?

4. Koje su najvažnije tehnologije u podru ju ICT-a?

5. Na koji na in razvoj digitalnih tehnologija utje e na razvoj poduze a?

6. Koje su perspektive Unije u daljnjem razvijanju politike istraživanja i inovacija?

7. Zašto je sektor ICT-a važan za gospodarstvo Europske unije?

1.3. Radna hipoteza

Iz problema i predmeta istraživanja proizlazi temeljna hipoteza: Ulaganjem u

istraživanja i inovacije poti e se gospodarski rast Europske unije, a donose i brojne

programe, inicijative i smjernice djelovanja u podru ju istraživanja i inovacija ICT-a,

Europska unija stvara neophodne preduvjete budu eg razvoja europskog gospodarstva i

konkurentnosti europskih poduze a.

3

1.4. Metodologija rada

U izradi diplomskog rada korištene su sljede e znanstvene metode: metoda analize,

metoda sinteze, metoda indukcije i dedukcije, metoda klasifikacije, povijesna metoda,

metoda generalizacije, statisti ka metoda, metoda komparacije te metoda deskripcije.

1.5. Struktura rada

Diplomski rad je sistematiziran u sedam me usobno povezanih tematskih dijelova.

Prva tematska cjelina, koja se naziva Uvod, uvodi u samu tematiku rada te je ukratko

objašnjeno o emu e u radu biti rije i. Navedeni su problem, predmet, svrha i ciljevi

rada, temeljna hipoteza, znanstvene metode koje se koriste u radu te struktura rada.

U drugom dijelu, pod nazivom Teorijsko-povijesni temelji Informacijsko-

komunikacijske tehnologije EU, izložene su teorijske osnove vezane uz istraživanja i

inovacije, razvoj ICT-a kroz povijest te je opisan razvoj europske digitalne politike u

zadnjih nekoliko desetlje a.

Naslov tre eg dijela je Bilanca ICT sektora EU-a . U ovom poglavlju analizira se

industrijski ICT sektor, problematika s kojom je suo en te koliko razvoj ICT-a utje e na

razvoj gospodarstva. Dana je bilanca europskog i svjetskog izvoza i uvoza ICT robe,

kao i ostvareni prihodi i rashodi. Europski ICT sektor je uspore en s ostalim svjetskim

sektorima.

U etvrtom dijelu, pod nazivom Važnost istraživanja i inovacija za ICT sektor u EU ,

analizira se europska istraživa ka politika, odnosno strategija, a KETs tehnologije se

navode kao bitni elementi razvoja.

U petom dijelu, Mjere i instrumenti ICT politike, izneseni su glavni programi koje je

Europska unija donijela kako bi pomogla razvoju gospodarstva, odnosno ICT-a.

4

U šestom dijelu, U inci istraživanja i inovacija u ICT sektor EU-a, istaknuta je važnost

europske konkurentnosti kako bi se mogla nositi s globalnim konkurentima, a opisano je

i na koji na in digitalni razvoj utje e na razvoj poduze a.

U sedmom dijelu, pod nazivom Perspektive europskog ICT sektora, navode se primjeri

što bi Europa u budu nosti trebala razvijati kako bi postala vode e svjetsko

gospodarstvo i kako bi uspjela biti što konkurentnija na podru ju ICT-a.

U posljednjem dijelu, Zaklju ku, ukratko je sažeto sve o emu se u radu pisalo te je

dana sinteza rezultata.

5

2. TEORIJSKO-POVIJESNI TEMELJI INFORMACIJSKO-

KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE

Upotreba moderne informacijske i telekomunikacijske tehnologije, a posebno interneta,

transformirala je na in života ljudi. Informacijska se tehnologija smatra temeljem

razvoja ekonomije (društva) znanja, a mogu nost pristupa ICT-u i njegovo korištenje

smatra se klju nim za osobni i društveni napredak.

Mnogi elementi pridonose procesu društvenih promjena. Prelazak iz poljoprivrednog i

industrijskog u informacijsko društvo nije samo potaknuo nove na ine življenja, manju

hijerarhijsku organizaciju društva, nego je tako er generirao nove vrijednosti i

aspiracije pojedinaca. Znanstveni know how postao je toliko unaprije en da omogu ava

ljudima utjecaj na uzroke doga aja u širokom omjeru. Mogu nosti komunikacije i

putovanja u inile su svijet subjektivno manjim mjestom. U ovome svijetu stalne

promjene, gra ani individualno traže odgovore na kompleksna pitanja i nove sklopove

odnosa bez kojih ne postoji mogu nost njegova razumjevanja (Europa 2020, 2003, 5).

2.1. Pojam i osnovna obilježja ICT-a

U brzorastu em globalnom informacijskom društvu, tehnologija je imala ogroman

utjecaj na svaki aspekt društva i života svakog pojedinca. Važne dvije tehnologije,

informacijska (IT) i komunikacijska (CT), integrirale su se u novu tehnologiju –

informacijsko-komunikacijsku tehnologiju (ICT). S ogromnim uspjehom i popularnoš u

interneta, društvo je nedvojbeno ušlo u eru ICT-a (ZTE, 2014).

ICT se može definirati kao široki spektar digitalnih tehnologija za elektroni ku obradu

podataka i informacija te prijenos podataka na daljinu.

Najjednostavnije re eno, ICT je termin koji se koristi za obradu, prijenos te pohranu

informacija i podataka koriste i modernu tehnologiju kao što su internet, beži ne mreže,

mobiteli i drugi komunikacijski mediji.

6

ICT ima tri komponente: informacijsko tehnološku opremu (ra unala i srodni hardveri),

komunikacijske opreme i softvera (OECD, 2007.:154).

Informacijsko-komunikacijska tehnologija svakim se danom sve više razvija a to ne bi

bilo mogu e bez neprestanih inovacija koje predstavljaju neizbježni dio suvremenog

gospodarstva.

Inovacija je primjena nove i poboljšane ideje, postupka, dobra, usluge, procesa koja

donosi nove koristi ili kvalitetu u primjeni. Inovacije u širem smislu donose poboljšanja

u podru ju konstrukcije proizvoda (tehnološke inovacije), inovacija procesa,

organizacije rada ili poslovanja, marketinga, inovacije usluga i dr. (Inovacija i patenti,

2013).

Desetlje a makroekonomskih istraživanja pokazala su da su inovacije temelj za do 80 %

gospodarskog rasta u razvijenim zemljama.

Informacijsko-komunikacijska tehnologija je o igledno promijenila svakodnevni život,

me utim esto se zanemaruje uloga ICT-a u rješavanju niza globalnih izazova. U svom

ogledu "ICT World Today", Rob Atkinson objašnjava kako ICT ima potencijal da

revolucionira živote ljudi diljem svijeta, kako u razvijenim zemljama tako i u zemljama

u razvoju. Informacijske tehnologije same ne mogu riješiti sve probleme s kojima se

suo avaju ljudi diljem svijeta, me utim mogu biti jedno od klju nih rješenja (Atkinson

R., 2009.:18).

2.2. Razvoj ICT-a kroz povijest

Od postanka ovje anstva, ljudi su se me usobno sporazumijevali, i to s tehnologijom

dostupnom u to doba. Oko 1500. godine se po inje uvi ati veza izme u današnje

tehnologije i tehnologije predaka. Blaise Pascal je izumio Pascaline, u to doba vrlo

popularno mehani ko ra unalo, a Charles Babagge je u XXI. stolje u dizajnirao stroj

koji izvodi matemati ke operacije i ispisuje rezultate. Iako njegova ideja nije nikad

zaživjela, i danas ga se esto naziva ocem modernih ra unala.

Krajem XXI. stolje a, Alexander Graham Bell izumio je telefon, jedan od

najpopularnijih oblika komunikacije. Dolazi i do pojave radija i Morsevog koda. U

širem smislu, po etak informacijskog doba podudara se s izumom telegrafa 1837.,

7

nakon ega je uslijedio razvoj itavog niza ure aja ija je svrha bila obrada i prijenos

informacija. Sve su to izuzetno važne tehnologije koje su dovele do velikog napretka u

podru ju infomacijskih tehnologija. Prvo veliko automatsko digitalno ra unalo u SAD-u

kreirano je na Harvardu oko 1940. godine, a bilo je visoko oko 2 metra, dugo 15 metara

i težilo je 5 tona. Ljudi su po eli težiti smanjenju dimenzija ra unala kako bi se moglo

koristiti i u ku anstvima (Brady W., Elkner J., 2011).

Informacijsko doba uslijedilo je nakon industrijskog doba, a u svom užem zna enju

odnosi se na razdoblje nakon 1972. g., koje obilježava brzina kretanja informacija koja

je ve a od brzine fizi kog kretanja. Njegova glavna odrednica je raspostranjenost

informacijske tehnologije koja pove ava brzinu i u inkovitost prijenosa informacija.

ICT okruženje karakterizira neprestani tehnološki napredak i rast inovacija, a u ICT

sektoru povremeno dolazi do radikalnih inovacija koje mijenjaju proizvodne procese i

dovode do sveprisutnosti informacijske tehnologije u gospodarstvu i društvu. To se

dogodilo i 1980-ih godina s pojavom osobnih ra unala, a nastavilo se u 1990-im

godinama pojavom interneta. Velike promjene se o ekuju i u ovom desetlje u pojavom

sljede e generacije interneta.

Svijet je postao elektronski me usobno povezan u mjeri u kojoj je to još prije nekoliko

desetlje a bilo nezamislivo. Po etak globalnog doba može se smjestiti u kraj šezdesetih

ili po etak sedamdesetih godina prošlog stolje a kad je iznad zemlje prvi put instaliran

efikasan satelitski sustav koji je omogu avao trenutnu komunikaciju izme u bilo kojih

dijelova svijeta. Op e prisutstvo Interneta, koje po inje tek od kraja devedesetih godina

prošlog stolje a, doprinosi tom procesu. Doga aji te vrste mijenjaju mnoge aspekte

društvenog i gospodarskog života u zemljama EU i drugdje (Giddens A., 2007.: 21).

Informacijsko doba svoj puni zamah doživljava pojavom osobnih ra unala 1980-ih

godina prošlog stolje a i uspostavom globalne mreže. S ekonomskog stajališta može se

re i da nakon njega slijede razdoblja ekonomije znanja i tzv. neopipljive ekonomije,

koja iskorištava znanje, kreativnost i nove mogu nosti suradnje.

Digitalna revolucija odnosi se na posljedice pada cijena digitalnih komunikacijskih

ure aja te obuhva a promjene u tehnologiji i društvu. Nastupila je 70-ih g. XX. st.

izumom mikroprocesora, dok njen vrhunac zapo inje 90-ih smještanjem interneta u

8

privatnu sferu. Digitalna i ICT revolucija odvijale su se usporedno. Drugim rije ima,

analogni ure aji koji služe komunikaciji i prijenosu informacija prolaze kroz proces

digitalizacije. Osnovna pokreta ka snaga informacijskog doba je internet, koji

omogu uje nove oblike komunikacije, poslovanja i u enja. Internet je plodno tlo za

inovacije, a u svojim temeljima je demokrati an jer svatko može biti autor sadržaja.

Osobine digitalne tehnologije su integritet medija, integracija medija, fleksibilna

interakcija, transakcije, mogu nost podešavanja alata, ure ivanje tekstualnih, audio,

vizualnih i videozapisa.

Posljedice digitalizacije su olakšana komunikacija me u ljudima i ra unalima,

mogu nost obrade i pohrane svih vrsta zapisa te jeftiniji pristup znanju i informacijama.

2.3. Po eci razvoja europske ICT politike

U posljednjih nekoliko desetlje a informacijsko komunikacijske tehnologije su

promijenile svijet. Internet daje bitne informacije, a ra unala unaprje uju javne i

privatne usluge te pove avaju produktivnost. Povezuju i ljude i mjesta, ICT ima klju nu

ulogu u nacionalnom, regionalnom i globalnom razvoju (World Bank, 2006.: 3).

Nove informacijsko-komunikacijske tehnologije, koje omogu avaju funkcioniranje

informacijskog, umreženog društva promijenile su društvene odnose suvremenih

europskih društava XXI. stolje a.

Osniva ki ugovori ne sadrže posebne odredbe za informacijsku tehnologiju, ali lanak

173 Ugovora o funkcioniranju EU-a obuhva a temelje industrijske politike, a Unija

djeluje i kroz ostale politike: politiku tržišnog natjecanja, trgovinsku politiku,

transeuropske mreže, istraživanje i razvoj, svemirsku politiku i druge. S obzirom da je

ICT od velike važnosti za razvoj Unutarnjeg tržišta, Unija je regulirala odre ene tržišne

segmente i tehni ke norme od 1988. godine nadalje (tržište telekomunikacijskih

terminala, satelitska komunikacija i usluge emitiranja, mobilne komunikacije, digitalne

mreže integriranih usluga i sl.), ali klju ni pravni okvir o elektronskim komunikacijskim

mrežama i uslugama u EU odnosi se na smjernicu 96/19 EC, koja sadrži 23 mjere koje

9

se odnose na otvaranje telekomunikacijskih tržišta od 1. sije nja 1998.godine (Kandžija,

Cve i , 2010.: 798).

Krajem XXI. stolje a, to nije 1990-ih godina došlo je do ubrzanog razvoja

komunikacijskih tehnologija i po eo se koristiti termin "informacijsko društvo".

Cilj informacijskoga društva je ja anje gospodarske konkurentnosti EU-a i poboljšanje

ekonomskih i društvenih struktura.

Europska unija je u „Bijeloj knjizi o rastu, konkurentnosti i zaposlenosti” , donesenoj 5.

prosinca 1993., jasno nazna ila izazove informacijskog društva u smislu novih modela

organizacije rada i mogu nosti zapošljavanja.

Prvi strateški dokument o informacijskom društvu, „Put Europe u informacijsko

društvo”, predstavljen je 1994. godine i u njemu su predložene mjere za stvaranje

standarda i okvira za informacijsko društvo. Budu i da je adekvatna tehnologija klju na

za to, Unija je od tad veliku pozornost posvetila otvaranju tržišta i ulaganju u

tehnologiju.

Za ostvarivanje "informacijskoga društva" Europska unija primjenjuje sljede e metode

(Gulija B., 2010.) :

poticanje istraživanja i razvoj i korištenje novih informacijskih i

komunikacijskih tehnologija,

stvaranje regulatornog okvira i standarda koji e omogu iti tržišno natjecanje,

poticanje razvoja aplikacija, sadržaja i inicijativa koje gra anima omogu uju

sudjelovanje u informacijskom društvu i korištenje njegovih prednosti.

Pravna osnova za "informacijsko društvo" nalazi se u Poglavljima XVI. (Transeuropske

mreže), XVII. (Industrija) i XIX. (Istraživanje i tehnološki razvoj) Lisabonskog

ugovora. Pritom treba izdvojiti nekoliko glavnih komponenti (Gulija B., 2010.):

telekomunikacijska politika - l. 114 (harmonizacija unutarnjeg tržišta), l. 101 i

102 (tržišno natjecanje), l. 53 i 62 (sloboda pružanja usluga i poslovni nastan)

Ugovora o FUNKCIONIRANJU eu,

10

razvoj transeuropskih mreža (trans-European networks - TEN) u sektorima

prometa, energetike i telekomunikacija - l. 170, 171 i 172 UFEU,

stvaranje uvjeta za konkurentnost industrije Europske unije - l. 173 UFEU,

potpora tehnološkom razvoju informacijskih i komunikacijskih tehnologija

(information and communication technologies - ICT) - l. 179 -190 (istraživanje

i razvoj) UFEU.

U lanku 179 UFEU-a, naveden je glavni cilj Unije u podru ju istraživanja i razvoja, a

to je ja anje znanstvenih i tehnoloških temelja ostvarivanjem europskog istraživa kog

prostora u kojem e se istraživa i, znanstvene spoznaje i tehnologija slobodno kretati i

poticati Uniju da postane konkurentnija i u svojoj industriji, uz istodobno promicanje

svih istraživa kih aktivnosti koje se smatraju potrebnima na temelju drugih poglavlja

Ugovora.

Pri ostvarenju navedenih ciljeva, Unija provodi sljede e djelatnosti, nadopunjuju i

djelatnosti koje se provode u državama lanicama ( lanak 180 UFEU-a):

primjenu istraživanja, tehnološkog razvitka i demonstracijskih programa,

promi u i suradnju s poduze ima, istraživa kim centrima i sveu ilištima, kao i

me u njima,

promicanje suradnje Unije na polju istraživanja, tehnološkog razvitka i

demonstracija s tre im zemljama i me unarodnim organizacijama,

širenje i optimiziranje rezultata istraživa kih djelatnosti, tehnološkog razvitka i

njihova razlaganja,

poticanje izobrazbe i pokretljivosti istraživa a unutar Unije.

Od kraja 1990-ih godina, pristup informacijskim i telekomunikacijskim tehnologijama

doživio je ogroman rast i to uglavnom kroz beži nu tehnologiju i liberalizaciju tržišta

komunikacija. Mobilna se komunikacija razvila od jednostavnih glasovnih i tekstualnih

poruka do raznolikih inovativnih aplikacija i mobilnog širokopojasnog pristupa

internetu (World Bank, 2013.: 501).

U Lisabonu je 2000. godine pokrenuta Lisabonska strategija. Glavni cilj Lisabonske

stategije bio je od Unije stvoriti znanjem najkonkurentnije i najdinami nije

gospodarstvo na svijetu do 2010. godine.

11

Pokrenuta je inicijativa eEurope za razdoblje do 2005. godine, kojom se gra anima

nastojalo omogu iti kvalitetnije, brže i transparentnije usluge (primjerice elektroni ko

zdravstvo, elektroni ko u enje i elektroni ke vladine usluge).

Inicijativa eEurope je završena krajem 2005. kada je Europska komisija pokrenula novu

strategiju i2010 za razdoblje 2005.-2010. Strategija i2010. imala je za cilj poticati razvoj

i korištenje digitalnih tehnologija u svakodnevnom životu na na in da se uspostavi

jedinstveni europski informacijski prostor, poti e ulaganje u ICT istraživanja i inovacije

te pružanja potpore socijalnom uklju ivanju i poboljšanju kvalitete života kroz

korištenje digitalnih tehnologija (Europska komisija, 2005).

Važnost digitalne tehnologije u razvoju gospodarstva prepoznata je i u Lisabonskoj

strategiji rasta i zapošljavanja. U okviru post-Lisabonske strategije Europa 2020

postavljena je i inicijativa Digitalna agenda za Europu u okviru koje bi gra ani trebali

imati pristup brzom internetu do 2013. godine.

Budu i da informacijsku revoluciju pokre e tehnologija, Unija je veliku pozornost

posvetila otvaranju tržišta i stvaranju dinami ne regulatorne strukture, brane i pritom

interese potroša a i postavljaju i tehni ke standarde.

Postignu a tre e tehnološke revolucije tj. inovacije na podru ju informacijsko-

komunikacijskih i proizvodnih tehnologija te prirodnih znanosti omogu ile su i ubrzale

razvoj globalizacije i prijelaz iz tradicionalne ekonomije u ''novu'' ekonomiju koja se još

i naziva ''ekonomija znanja'' (Engl. Knowledge Economy) (Sunda , Švast, 2009.: 10).

12

3. BILANCA INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKOG SEKTORA U EU

ICT sektor, uklju uju i telekomunikacijsku opremu, ra unala i softvere igra veliku

ulogu u svjetskoj ekonomiji. Procjenjuje se da je izme u 2003. i 2008. godine ICT

utjecao na rast BDP od 5% (Beardsley at al., 2010.:61).

Informacijske i komunikacijske tehnologije mijenjaju društva i poti u rast globalne

ekonomije, me utim teško je odrediti to an utjecaj ICT-a na gospodarski rast, s obzirom

na razne procjene iz ekonomskih i neekonomskih znanosti. Ipak, pokazatelji upu uju na

to da je Europa iza Sjedinjenih Ameri kih Država prema utjecaju ICT ulaganja i

produktivnosti na rast BDP-a.

Sektor informacijsko komunikacijske tehnologije ini zna ajan udio u BDP-u Europske

unije, kao i u zaposlenosti. To je sveprisutna tehnologija, a procjenjuje se da su ulaganja

u ICT rezultirala oko polovinom rasta produktivnosti u posljednjih nekoliko godina.

ICT sektor je vrlo intenzivan sektor istraživanja i razvoja, i ini oko etvrtinu europskog

R&D sektora.

Velika je razlika u europskim gospodarstvima, a ta razlika se najviše o ituje izme u

zapadne i isto ne Europe. Istraživanja pokazuju da je ICT infrastuktura bolje prihva ena

u zemljama Europske unije. Ta digitalna podjela ne treba se gledati samo s aspekta

upotrebe ICT-a, ve i s aspekta utjecaja kojeg korištenje ICT-a može imati na

ekonomiju i društvo u cjelini (Bilbao Osorio, Dutta, Lanvin, 2014.:14).

3.1. Europska ICT industrija

ICT je jedan od vode ih sektora u Europi i utje e na ekonomski rast na više na ina

(Europska komisija,2014.):

Na razini EU, ukupni udio ICT poslovne dobiti je 8,5 % a zapošljava 3% od

ukupnog broja zaposlenih u poslovnom sektoru EU;

Najvažnije prednosti ICT-a proizlaze iz njegove u inkovite uporabe. ICT

investicije pomažu u pove anju produktivnosti rada;

13

Uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija omogu uje tvrtkama da

pove aju svoju ukupnu u inkovitost i konkurentnost.

ICT sektor predstavlja zna ajan dio europske ekonomije i ima zna ajan udio u BDP-u

od 4,3 % (Grafikon 1).

Grafikon 1: Udio ICT-a u BDP-u 2010. godini

Izvor: Eurostat, 2014.a, izrada studentice

Na grafikonu 1 nedostaju podaci za nekoliko zemalja EU, a posljednji dostupan podatak

za Irsku iz 2008. godine pokazuje da je udio ICT-a u BDP-u 9,06%, što je najve i

postotak u EU.

14

Europska komisija procjenjuje da su investicije u ICT uzrokovale gotovo polovinu rasta

produktivnosti u posljednjih nekoliko godina. To je ponajviše zato jer je ICT

tehnologija op e namjene, i poti e rast i u inkovitost u svim sektorima. Osim toga, ICT

sektor karakterizira visoka razina istraživanja i inovacija, to nije oko etvrtina ukupnog

ulaganja u istraživanje na razini EU.

Iz grafikona 2 vidljivo je kako Njema ka ima najve u dobit od proizvodnje ICT-a i

pružanja ICT usluga. Ako izostavimo osam zemalja EU koje se nalaze na grafikonu,

njema ko tržište ICT je veli ine kao i tržište ostalih devetanest zemalja EU zajedno.

Grafikon 2: Europsko ICT tržište 2009. godine (u milijunima eura)

0

20

40

60

80

100

120

140

telekomunikacijske usluge

informati ka tehnologija

Izvor: Germany Trade and Invest, 2011., izrada studentice

Rastu a ICT industrija stvara nova radna mjesta u više industrija i sektora. Ti poslovi,

za razliku od poslova u primarnom i sekundarnom sektoru gospodarstva kao što su

poljoprivreda i proizvodnja, usmjerene su na nove aktivnosti, a to je pružanje usluga.

ICT poslovi su konkurentniji na me unarodnoj razini i esto su bolje pla eni od poslova

u primarnim djelatnostima. Postoje podaci da je svaki posao u ICT industiji potaknuo

zapošljavanje u drugim sektorima. Udio ICT-a u zaposlenosti je oko 5,3 % (Grafikon

15

3). Taj udio zaposlenosti je samo izravna zaposlenost u ICT sektoru, postotak bio

mnogo ve i kad bi se gledala zaposlenost ICT stru njaka i u drugim sektorima.

Grafikon 3: Udio ICT stru njaka u ukupnom broju zaposlenih 2010. godine

Izvor: Eurostat, 2014.b, izrada studentice

Irska drži vodstvo u ukupnom broju ICT stru njaka u ukupnom broju zaposlenih, i to sa

4,9%, dok je na za elju Bugarska s 1,5% zaposlenih što se može vidjeti iz Grafikona 3.

Tijekom krize, udio ICT zaposlenosti u ukupnoj zaposlenosti ostaje stabilan u gotovo

svim zemljama.

Vrlo bitan faktor istraživanja i inovacija je patentiranje. Patentne prijave za ICT

predstavljale su 12,8% svih prijava patenata EPO-u u 2010. godini (tablica 1). Relativna

važnost patentnih prijava ICT-a pala je tijekom vremena s 16 205 prijava u 2000.

16

godini, na 7 007 u 2010. godini. To se objašnjava injenicom da je potrebno dosta

vremena za priznavanje patenta. Najve i broj patenata zabilježen je u Njema koj,

Francuskoj, Velikoj Britaniji, Nizozemskoj, Italiji i Švedskoj. Te zemlje zajedno imaju

85,1 % ICT prijavaljenih patenata pri EPO-u.

Tablica 1:Broj prijavljenih ICT patenata EPO-u 2010. godine

EU28 7007

Njema ka 2798

Francuska 1350 UK 679

Nizozemska 389

Italija 380

Švedska 368

Belgija 225

Austrija 169 Finska 163

Španjolska 154

Danska 117

Poljska 56

Irska 56 eška 25

Ma arska 20

Slovenija 12

Luksemburg 11

Rumunjska 8 Gr ka 6

Portugal 5

Slova ka 4

Estonija 4

Litva 3 Hrvatska 2

Bugarska 2

Cipar 1

Latvija 0

Malta 0 Izvor: Patent statistics, 2014., izrada studentice

17

3.2 Izvoz i uvoz ICT-a

Njema ka je najve i europski uvoznik i izvoznik ICT-a, što prikazuje grafikon 4. U

2009. godini Njema ka je izvezla ICT usluga u vrijednosti od 12,8 milijardi eura i ICT

proizvoda u vrijednosti od 20,3 milijardi eura. Slijede je Nizozemska i Ujedinjeno

Kraljevstvo.

Grafikon 4: Trgovina ICT dobrima (u milijunima dolara )

Izvor: OECD, 2014., izrada studentice

18

Uvoz ICT-a u 2012. godini je iznosio gotovo dva trilijuna dolara, dok je u 2011. godini

iznosio 1,8 trilijuna dolara. To stavlja ICT robu kao što su mobilni telefoni, smartphoni,

prijenosna ra unala, tablete, integrirane sklopove i ostale komponente u 11 % svjetske

robne razmjene. ICT su najvažniji proizvodi s kojima se trguje na globalnoj razini.

Prema podacima svjetske trgovinske organizacije slijede ih poljoprivredni proizvodi sa

9,2 % izvoza i motorna vozila sa 7,2 % izvoza (UNCTAD, 2014).

Prema podacima iz tablice 2 može se zaklju iti da ICT izvoz ini najve i udio izvoza

Hong Konga, me utim Hong Kong i uvozi najviše ICT-a. EU zaostaje za svim

svjetskim konkurentima po uvozu i izvozu. Južna Koreja se isti e sa najve im omjerom

uvoza i izvoza, odnosno izvoz joj ini 17,2%, a uvoz 9,8%.

Tablica 2: ICT robni uvoz i izvoz (% ukupnog robnog uvoza i izvoza):

UVOZ IZVOZ

EU (28 zemalja) 7,33 6,01

Kina 19,6 27,1

Hong Kong 40,8 42,2

Japan 10,2 9,1

Južna Koreja 9,8 17,2

SAD 12,8 9,0

Izvor: World Bank,2014., izrada studentice

Unato svojoj konkurentnosti i nedvojbenoj snazi, europski ICT sektor suo ava se s

brojnim izazovima u posljednjih nekoliko godina. Financijska i gospodarska kriza koja

je zapo ela 2008. godine, spor oporavak, sve ve a konkurencija ostalih gospodarskih

sila, prvenstveno Latinske Amerike i Azije. SAD i Europa tradicionalno su bili i

konkurenti i suradnici u ICT sektoru, a sli na situacija se po inje doga ati i s Kinom.

To je vidljivo iz injenice da je Kina jedna od glavnih partnera u istraživa kim

programima Europske unije. U programu FP7, Kina je rangirana kao tre a zemlja

sudionica, s udjelom ve im od 26 milijuna eura u financiranju programa.

Meksiko je jedina latinoameri ka zemlja me u vode ih 20 izvoznika (tablica 3). U

2012. godini njezin izvoz robe je dosegao 62 milijarde dolara, a izvozi uglavnom na

tržište Sjedinjenih Država. ICT roba iz Afrike ini manje od 1 % ukupnog izvoza, u

19

ukupnoj vrijednosti od 3 milijarde dolara, a radi se prvenstveno o ICT robi u

prera iva koj industriji (UNCTAD, 2014).

Tablica 3: Vode ih 20 uvoznika i izvoznika ICT proizvoda u 2012. godini (u milijunima

dolara)

Vode ih 20 uvoznika Vode ih 20 izvoznika

Država 2012 Tržišni

udio

Država 2012 Tržišn

i udio

Kina 355 563 18% Kina 554 310 30%

SAD 299 219 15% Hong Kong, Kina 207 900 11%

Hong Kong, Kina 225 756 11% SAD 139 447 8%

Japan 90 699 5% Singapur 115 985 6%

Singapur 88 895 4% Tajvan 101 029 6%

Njema ka 88 587 4% Južna Koreja 94 036 5%

Meksiko 61 202 3% Japan 73 052 4%

Nizozemska 60 581 3% Malezija 63 469 3%

Južna Koreja 50 874 3% Njema ka 62 514 3%

UK 50 313 3% Meksiko 62 497 3%

Tajvan 48 737 2% Nizozemska 56 569 3%

Malezija 45 359 2% Tajland 36 809 2%

Francuska 41 284 2% eška 22 730 1%

Italija (2011) 34 687 2% Francuska 22 728 1%

Kanada 33 834 2% UK 20 386 1%

Tajland 29 260 1% Ma arska 17 912 1%

Indija 25 970 1% Filipini 15 326 1%

Rusija 23 706 1% Slova ka 13 402 1%

Australija 22 262 1% Poljska 12 639 1%

eška 20 583 1% Švedska 12 471 1%

Ostatak svijeta 307 289 15% Ostatak svijeta 117 485 6%

Izvor: UNCTAD, 2014., izrada studentice

20

Tablica 3 prikazuje najvažnije svjetske uvoznike i izvoznike ICT-a. Kina se izdvaja kao

najve i uvoznik i izvoznik ICT-a. Azijska gospodarstva u razvoju predstavljaju vode i

proizvodni centar ICT robe, što ini dvije tre ine svjetskog izvoza.

Ameri ko ICT tržište nadaleko je najve e na svijetu (grafikon 5). Veliki broj globalnih

brendova i tvrtki koje se bave hardverima i softverima ima svoje podrijetlo u Americi.

U Silikonskoj dolini se nalazi oko 7 000 ICT kompanija s više od pola milijuna

zaposlenika i s godišnjim profitom od preko 180 milijardi dolara. Ameri ko tržište je u

globalu ICT tržište, tehnološki pokreta i svjetski proizvo a ICT tehnologija. Trenutno

je ameri ko ICT tržište fokusirano na proizvodnju i razvoj cyber sigurnosti, cloud

computinga, pametne aplikacije i širokopojasnog interneta (Europska komisija, 2012.:

28)

Južna Koreja je u posljednja dva desetlje a oja ala svoju ulogu u ICT-u, posebice u

robotici. Korejske kompanije sada se natje u na globalnom tržištu robotike. Proizvodna

industrija koristi industrijske robote pri proizvodnji, a ti industrijski roboti izvoze se

diljem svijeta. ICT je podru je koje zahtijeva suradnju izme u Koreje i Europske unije.

Za EU, Koreja je važna jer vrlo brzo ideje i prototipove pretvara u industrijske

proizvode, dok je europska vode a uloga u temeljnim ICT istraživanjima jedan od

razloga zašto bi Koreja imala koristi od suradnje.

Japan je me u najve im svjetskim uvoznicima i izvoznicima ICT-a. Europa nije me u

vode im japanskim trgovinskim partnerima, ali svejedno predstavlja zanimljivo tržište

za japansku industriju. Japan i EU su istodobno i konkurenti, ali i partneri. Oboje imaju

veliku tehnološku snagu i visok inovacijski kapacitet te upravo zbog toga mogu ulaziti u

zajedni ka ulaganja bez ograni avanja jedno drugog.

Kina ima ICT sektor koji je velik i složen, a pokriva širok spektar proizvoda. Ova je

zemlja u samom vrhu ICT industrije i smatra se proizvodnim centrom za ve inu

svjestke elektronike. Trenutno je Kina etvrto najve e tržište ICT-a po potrošnji, nakon

SAD-a, Japana i Njema ke. ICT se koristi kako bi se olakšalo rješavanje društvenih

problema koji sve više utje u na Kinu, a to su loše pružanje javnih usluga i urbani

problemi kao što su zaga enje i sli no (Europska komisija, 2012.:33).

21

Grafikon 5 : Globalni tržišni udio ICT-a u 2014. godini (%)

Izvor: Statista, 2014.a, izrada studentice

22

3.3. Prihodi od ICT-a

Ukupni prihodi od ICT-a prema regijama od 2008. do 2011. godine prikazani na

grafikonu 6. U 2011. godini ukupni prihodi od ICT-a iznosili su oko 4,720 milijardi

eura. Ako se ti podaci usporede sa 2008. godinom, vidljivo je da su se prihodi od ICT-a

pove ali za 50%. Najve i rast ima Azija, kojoj su se prihodi pove ali za više od 50 %.

Europska unija bilježi manji pad prihoda. Njema ka zauzima 20% tržišta ICT-a u

Europskoj uniji i odmah je iza SAD-a (27,8%), Japana (8,8%) i Kine (7,1%) (Germany

Trade and Invest, 2011)

Grafikon 6: Raspodjela ukupnih prihoda od ICT-a od 2008. do 2011. godine (u

milijardama eura)

Izvor: Statista, 2014.b, izrada studentice

Dodana vrijednost ICT sektora je u 2010. godini iznosila oko 470 milijardi eura (tablica

4). ICT usluge ostvaruju dominaciju nad ICT proizvodima, tako da se 91% prihoda

odnosi na ICT usluge, dok na ICT proizvode tek 9%. Sektor komunikacijske opreme je

23

imao veliki pad prihoda u 2010. godini. S 26 milijardi eura prihoda u 2007. godini pao

je na 16 miljardi u 2010. godini, što ukazuje na strukturni pad.

Tablica 4: Dodana vrijednost i poslovni rashodi R&D ICT-a 2009. godine u milijunima

eura

Opis ICT dodana

vrijednost

ICT

BERD1

ICT UKUPNO 470 014,74 25 064,34

ICT proizvodnja 38 156,54 11 334,33

Proizvodnja elektroni kih komponenti 11 761,75 3 400,72

Proizvodnja kompjutera i dodatne opreme 5 660,69 1096,92

Proizvodnja komunikacijske opreme 16 425,06 6316,56

Proizvodnja elektronike 4 231,43 514,38

Proizvodnja opti kih i magnetskih medija 77,61 5,75

ICT ukupne usluge 431 858,20 13 730,01

ICT trgovina 42 472,72 501,94

Veleprodaja kompjutera, kompjuterske opreme i softvera 28 046,12

Veleprodaja elektroni ke i telekomunikacijske opreme i

dijelova

14 426,60

ICT usluge 389 385,48 13 226,06

Izdavanje softvera 11 340,47 999,20

Telekomunikacije 180 246,50 4322,72

Programiranje, savjetovanje i povezane aktivnosti 165 809,85 7526,66

Obrada podataka, usluge poslužitelja i povezane

djelatnosti, internetski portali

20 868,30 362,12

Popravak kompjutera i komunikacijske opreme 11 120,36 15,36

Izvor: Europska komisija, 2012., izrada studentice

U ICT sektoru svake države EU dominiraju ICT usluge (grafikon 7). U 2009. godini

sektor ICT usluga je pridonio dobit od preko 95% od ukupne ICT dobiti za devet

1 Poslovni izdaci za ICT istraživanje i razvoj

24

zemalja, a te zemlje su Cipar, Gr ka, Bugarska, Luksemburg, Nizozemska, Španjolska,

Ujedinjeno Kraljevstvo, Latvija i Francuska.

Grafikon 7: Raspodjela dodane vrijednosti ICT proizvoda i ICT usluga u EU 2009.

godine (u %):

Izvor: Europska komisija, 2009., izrada studentice

25

4. VAŽNOST ISTRAŽIVANJA I INOVACIJA ZA ICT SEKTOR U EU

ICT ima klju an utjecaj na tri važna podru ja (Europska komisija, 2014.a):

Produktivnost i inovacije (olakšavaju i kreativnost i upravljanje);

Modernizacija javnih usluga (kao što su zdravlje, obrazovanje i transport);

Napredak u znanosti i tehnologiji (poticanjem suradnje i lakšeg pristupa

informacijama).

Korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija, to nije ra unalnih sustava,

omogu uje proizvodnju roba i usluga u sve kra em roku. Usluge su tako er dostupne

u inkovitije i brže. Može se zaklju iti da se korištenjem bolje i novije tehnologije

dodatno pove ala produktivnost postoje ih resursa. ICT infrastuktura je evoluirala i

postala važan imbenik produktivnosti i rasta globalnih gospodarstva s razli itim

implikacijama me u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju.

Kako bi ohrabrile istraživanja i inovacije, zemlje lanice EU-a trebaju (Kandžija,

Cve i , 2011., str. 875) :

na pravilan na in transponirati zajedni ko zakonodavstvo i maksimalno

iskoristiti mogu nosti novih regulatornih okvira;

poboljšati postoje i sustav patentiranja i prihvatiti zajedni ki patent EU-a;

potpomo i zajedni ke mjere povezane s ljudskim resursima u podru ju

istraživanja;

preispitati sustav javnih nabava putem uzajamne razmjene iskustava i primjene

novih mogu nosti;

provoditi smjernice na dobrovoljnoj osnovi, uz uvažavanje nacionalnih

specifi nosti.

26

4.1. Analiza istraživanja i inovacija u EU

Jedan od glavnih izazova s kojima se suo ava Europa je potreba za pretvorbom ideje u

proizvode koji e biti korisni za društvo i industriju. Ljudi brzo mijenjaju na ine

komunikacije, koriste i mnoštvo novih ure aja. Virtualni svijet je postao sveprisutan i

zbog toga je potrebno što više ulagati u razvoj novih informacijskih tehnologija.

Istraživanja i inovacije digitalnih tehnologija e Europi omogu iti bolju budu nost i

kvalitetu života te budu i prosperitet. Istraživanja i inovacije su i u središtu Digitalne

Agende, gdje istraživa ki projekti okupljaju najbolje europske znanstvenike i inženjere.

Europa danas u inovacijama znatno zaostaje za Sjedinjenim Državama i Japanom. U

želji da ih sustigne, EU naglašava da je temelj svega ICT inovacija. Vode i stru njaci

naglašavaju da je upravo ICT najvažniji pokreta suvremene ekonomije.

Vode i ekonomisti slažu se da ICT industrija, zajedno s investicijama u ICT-u danas u

Europi pokre e oko 50% cjelokupne produktivnosti, dok u SAD-u ICT ini 80%

proizvodnog rasta. Dok se u zadnjih 10 godina proizvodnja u Europi kontinuirano

usporava, u istom se razdoblju u SAD-u ona gotovo udvostru ila. (e-novation.info,

2014.)

Globalna potražnja za informacijskim i komunikacijskim tehnologijama predstavlja

tržište vrijedno 2 000 milijardi eura, a tek jedna etvrtina dolazi iz europskih tvrtki.

Europa zaostaje i u podru ju brzog interneta, što utje e na mogu nost inovacije,

uklju uju i i u ruralnim podru jima, te na mogu nost širenja znanja i distribucije roba i

usluga putem interneta. Europa mora potaknuti inovacije da bi iskoristila rezultate

istraživanja i pretvorila ih u proizvode koje je mogu e plasirati na tržište te procese koji

e potaknuti gospodarski rast (Europska komisija, 2010.:14).

ICT podupire inovativnost i konkurentnost u širokom rasponu privatnih i javnih tržišta i

sektora. Potencijal i mogu nosti modernih ICT sustava i dalje rastu velikom brzinom

potaknuti napretkom u elektronici, mikrosustavima, umrežavanju i obradi podataka.

Potrošnja na istraživanje i razvoj je 2011. godine inila je tek nešto više od 2 %

europskoga BDP-a. To je mnogo manje nego u SAD-u, Japanu i Južnoj Koreji, dok u

Kini ulaganja u istraživanje i razvoj rastu sve ve om brzinom. Inovacije u ICT sektoru

27

nisu same sebi svrha, ve upravo one poti u i potpomažu inovacije u svim drugim

sektorima.

Iz Grafikona 8 vidljivo je da Finska uvjerljivo vodi prema ulaganjima u ICT istraživanja

sa 30%, dok Slova ka, Bugarska i Rumunjska najmanje ulaže u ICT. Prosjek EU

zemalja je 5%, i ako ga usporedimo sa finskim prosjekom može se zaklju iti da ostale

zemlje ne ulažu dovoljno u istraživanja u podru ju ICT-a.

Grafikon 8: Intenzitet istraživanja u sektor ICT-a u 2010. godini

Izvor: Eurostat, 2014.c, izrada studentice

28

Sadašnji ICT istraživa ki program se fokusira na brojna podru ja istraživanja, a jedan

od najvažnijih je robotika. Pametna automatizacija i robotika klju ni su za održavanje

proizvodnje i srodnih usluga. Roboti kao osoblje, i u uslužnoj industriji ili za ku nu

upotrebu, predstavljaju jedno nadolaze e tržište s potencijalom rasta, jer postaju sve

uobi ajeniji u svim segmentima života.

Milijuni industrijskih robota u svijetu ne samo da pomažu ljudima i zamjenjuju ih u

obavljanju opasnih i napornih zadataka, ve su prema nedavnim procjenama, stvorili

oko tri milijuna radnih mjesta u zadnjih osam godina. Globalno tržište robotike sada

vrijedi 15,5 milijardi eura godišnje, a samo oko tri milijarde eura vrijedi u Europi

(Europska komisija, 2014).

Europska unija ima udio od 25% globalnog tržišta robotike i polovicu sektora

profesionalnih usluga robotike. Do 2020. godine, tržište robotike moglo bi biti vrijedno

preko 100 milijardi eura.

Europska komisija, akademske zajednice i brojne industrije rade zajedno kako bi

pokrenuli Javno privatno partnerstvo (PPP), iji su ciljevi (Europska komisija, 2014):

razvijanje strateških ciljeva europske robotike i poticanje njihove provedbe,

unaprje enje industrijske konkurentnosti Europe kroz inovativnu robotsku

tehnologiju,

promocija europske robotike,

gledanje na robotske usluge i proizvode kao klju ne imbenike u rješavanju

društvenih izazova,

ja anje mrežnih aktivnosti europske robotske zajednice,

doprijeti do postoje ih korisnika, kao i do novih korisnika i tržišta,

doprinijeti razvojnim politikama i rješavanju društvenih, etni kih i pravnih

pitanja.

29

4.2. KET-s tehnologije

Ve ina budu ih dobara i usluga su još nepoznata, ali se zna da e glavne pokreta ke

snage biti KETs tehnologije (Key Enabling Technologies). One uklju uju:

nanotehnologiju, mikro i nanoelektroniku, napredne materijale, industrijsku

biotehnologiju, napredne proizvodne sustave i fotoniku. Europska komisija definira

KETs tehnologije kao „spoznajno i kapitalno intenzivne tehnologije, povezane sa

visokim R&D intenzitetom, brzim inovativnim ciklusima, visokim kapitalnim

ulaganjima i visoko kvalificiranim kadrom” (Europska komisija, 2012.).Ove tehnologije

omogu avaju razvoj novih proizvoda i usluga te restrukturiranje industrijskih procesa

potrebnih kako bi se modernizirala europska industrija te pretvorila u industriju

temeljenu na znanju. Svaka od tih tehnologija i sama ima inovacijski potencijal, ali

njihovim zajedni kim djelovanjem pove ava se mogu nost inovacija i stvaranja novih

tržišta.

U srpnju 2010. godine, s radom je zapo ela grupa stru njaka pod nazivom KETs High

Level Expert Group, s ciljem poticanja industrijske implementacije KETs tehnologija u

Europi, kako bi zadržali korak s najve im me unarodnim konkurentima i vra anju

radnih mjesta i pomo u rješavanju velikih društvenih izazova.

Europska unija je globalni lider u razvoju KETs tehnologija i jedina je uspjela ovladati

sa svih šest tehnologija. Me utim, javlja se problem u prevo enju znanja u dobra i

usluga. Proizvodnja KETs tehnologija je u opadanju, a EU patenti se sve više

iskorištavaju izvan Europe. To dovodi do niza posljedica. Prvenstveno, otvara se sve

manje radnih mjesta i propušta se prilika za rast gospodarstva. Dugoro na posljedica je

gubitak generacije znanja jer su istraživanja i proizvodnja suštinski povezani i

me usobno se podupiru. Jedan od razloga zašto se KETs tehnologije sve manje

proizvode je taj što su istraživanja i razvoj tih tehnologija dugotrajan i skup proces, a

ulaganja u njih su vrlo rizi na. Najve i problem predstavlja nedostatak kvalificiranih

stru njaka sposobnih za istraživanja i razvoj KETs tehnologija, a koji su prijeko

potrebni. Primjerice, u sektoru mikro i nanoelektonike u Europi djeluje oko 500 tvrtki,

koje izravno zapošljavaju oko 200 000 ljudi i stvaraju oko milijun neizravnih radnih

30

mjesta. U sektoru fotonike u EU djeluje 5000 poduze a, uglavnom malih i srednjih,

koja izravno zapošljavaju 300 000 ljudi. Osim toga, zapošljavanje više od dva milijuna

zaposlenih u proizvodnom sektoru EU ovise o proizvodima iz podru ja fotonike

(Europska komisija, 2012.).

Europska unija nastoji posti i ciljeve iz strategije Europa 2020, a klju nim za postizanje

tih ciljeva smatra se rješenje velikih društvenih izazova i problema. KETs tehnologije

uvelike utje u na kvalitetu života svih gra ana Unije. Jedan takav primjer je i pružanje

društvene koristi starijim osobama. Predvi a se da e do 2050. godine broj ljudi starijih

od 65 godina narasti za 70%, a oni starijih od 80 godina i za 170 %. Što su ljudi stariji,

to su manje otporni na bolesti i potrebno im je osigurati adekvatnu zdravstvenu zaštitu.

KETs tehnologije u tome imaju veliku ulogu, jer se pomo u fotoni kih tehnologija

mogu sprije iti razne bolesti, i mogu se razviti u inkoviti novi tretmani koji dovode do

rane faze izlje enja. Procjena je da e se tim mjerama smanjiti zdravstveni troškovi za

oko 20 %. Nanotehnologija u kombinaciji s biotehnologijom omogu ava

dijagnosticiranje, lije enje i pra enje ljudskih bolesti na molekularnoj razini. U

kombinaciji s naprednim materijalima, nanotehnologija kontinuirano poboljšava

ortopedske implatante, a operacije potpomognute ra unalima skra uju vrijeme

oporavka.

Mikro i nanoelektronika klju ni su za razvoj digitalnih proizvoda i usluga, kao i za

podupiranje inovativnosti i konkurentnosti u svim glavnim ekonomskim sektorima.

Osnovna je to tehnologija za sve proizvode i usluge koji trebaju inteligentnu kontrolu u

raznolikim sektorima, kao u automobilskoj industriji i transportu, aeronautici i

svemirskoj tehnologiji. Pametni industrijski kontrolni sustavi dozvoljavaju više

u inkovitog upravljanja proizvodnjom elektri ne energije, skladištenjem, transportom i

potrošnjom kroz inteligentne elektri ne mreže i ure aje. Današnji automobili, avioni i

vlakovi su sigurniji, energetski u inkovitiji i udobniji zahvaljuju i svojim elektroni kim

dijelovima. Jednako je i s ostalim proizvodima, kao što su medicinska i zdravstvena

oprema, ku anski aparati, energetske mreže i sigurnosni sustavi. Upravo je to razlog

zašto su mikro i nanoelektornika dio klju nih tehnologija za gospodarski razvoj, KETs

tehnologija (Eeuropska komisija, 2009). Mikroelektronika je uz telekomunikacijsku

opremu najvažnija europska ICT proizvodna industrija.

31

Nanotehnologija podrazumijeva inženjering na vrlo maloj razini. Može se primijeniti u

mnogim podru jima poput zdravstva, medicine, informacijskih i komunikacijskih

tehnologija, energije i okoliša. Nanotehnologija djeluje na razini nano estica, odnosno

pojedinih molekula. Nanotehnologija e vjerojatno prona i vrlo široku primjenu. Neki

predvi aju razvoj nevjerojatno malih ra unalnih ipova ili si ušnih strojeva koji e

prona i i izlije iti ošte ene arterije u ljudskom tijelu. Nanotehnologija bi mogla pružiti

iš e izvore energije, produžiti život i poboljšati mnoge postoje e tehnologije.

Nanotehnološki razvoj ve se doga a: na tržištu je ve više od 1 000 proizvoda koji

koriste nanotvari. Trenuta no globalno tržište nanotehnologije se procjenjuje na 20

milijardi eura, a izravna zaposlenost u Europi se procjenjuje na 300 000 – 400 000.

Me unarodna suradnja je bitna za razvoj nanotehnologije, jer su znanstveni i tehni ki

izazovi ogromni. Potrebna je i za one industrijski napredne zemlje zbog razmjene

znanja kao i za one manje razvijene zbog osiguravanja pristupu znanja i izbjegavanja

nano-podjele. NanOpinion je projekt koji financira Europska komisija, a donesen je u

ožujku 2010. godine. Ujedinjuje 17 partnera iz 11 zemalja s ciljem pra enja javnog

mišljenja o našim o ekivanjima vezanim uz nanotehnološke inovacije.

Fotonika je znanost i tehnologija svjetla. Bavi se generiranjem, vo enjem,

manipuliranjem, poja avanjem i otkrivanjem svjetla. Fotonika je zaslužna za mnoge

inovacije koje su promijenile na in na koji se živi u posljednjih nekoliko godina.

Fotonika obuhva a tehnologije kao što su: laseri, opti ka vlakna, LED rasvjeta u

automobilima, ku ama, ra unalima, televizorima. S obzirom na potencijal koji fotonika

ima da poboljša inovacije u raznim industrijama, priznata je kao jedna od klju nih

tehnologija XXI. stolje a. Europska tehnološka platforma Photonics21 predstavlja

prioritete istraživanja u Europi u domeni fotonike, a nastoji Europu staviti na elo

globalnog tržišta fotonike. Ujedno, teži i boljoj implementaciji fotonike u brojna

podru ja i industrije, kao što su ICT, industrijska proizvodnja, prirodne znanosti,

sigurnost, obrazovanje i usavršavanje. EPIC je udruga industrija koja poti e održivi

razvoj organizacija koje djeluju u podru ju fotonike u Europi. Te industrije obuhva aju

cijeli lanac vrijednosti, od LED rasvjete, fotonaponske solarne energije, fotoni kih

integriranih sklopova, opti kih komponenti, do lasera senzora, projektora, opti kih

vlakana te drugih srodnih fotoni kih teehnologija. EPIC je u vlasništvu svih svojih

32

lanova te im pomaže u njihovom rastu i tehnološkom napretku i dopiranju do novih

tržišta fotonike.

Napredni proizvodni sustavi obuhva aju proizvodne sustave i s tim povezane usluge,

procese, postrojenja i opremu, uklju uju i automatizaciju, mjerne sustave, kognitivnu

obradu informacija itd. Neophodni su za pove anje produktivnosti izme u razli itih

sektora. Napredni materijali podrazumijevaju proizvode kao što su napredni metali,

napredni polimeri, napredna keramika i supravodi e, napredni biomaterijali i sli no.

Europa je usredoto ena na inovacijske projekte i politike, a manje na industrijsku

politiku. Ve je spomenuto da Europa ima problem pri provo enju ideje u djelo i da se

esto zastane upravo na proizvodnji. Europske zemlje same ne mogu razviti svoju

industrijsku politiku. Stoga postoji potreba da se definira industrijska politika kako bi

europskim proizvo a ima bilo lakše natjecati se na globalnom tržištu. Europska

komisija je donijela inicijativu „Industrijska politika za globalizacijsko doba” u kojem

se predlaže paneuropska strategija i politika pove anja konkurentnosti europskih

industrija.

Biotehnologija daje veliki doprinos modernizaciji europskog industrijskog sektora.

Široki raspon aplikacija visoke tehnologije igra veliku ulogu u pove anju europske

konkurentnosti, pove anju gospodarskog rasta i poboljšanju blagostanja europskih

gra ana.

Važnost KETs tehnologije naglašena je i u Obzoru 2020. S budžetom od 6, 6 milijardi

eura, KETs tehnologije predstavljaju zna ajnu komponentu tog programa. Mikro- i

nanoelektronika te fotonika dvije su klju ne razvojne tehnologije, a cilj aktivnosti u tom

podru ju je iskoristiti prednosti europske izvrsnosti u podru jima znanosti i tehnologije

kako bi se oja ala konkurentnost i tržišno vodstvo povezanih industrija i razvili

inovativna rješenja za društvene izazove. Tržište KETs tehnologija ini veliki dio

svjetskog tržišta. O ekiva se da e najve u vrijednost do 2015. godine dosegnuti

fotonika, dok najve u o ekivanu stopu rasta ima nanotehnologija, što je vidljivo iz

tablice 5.

33

Tablica 5 : Predvi eni globalni tržišni potencijal KETs tehnologija

Veli ina tržišta

(2006-2008) USD

O ekivana veli ina

tržišta (2012-2015)

USD

O ekivana godišnja

jedinstvena stopa

rasta

Nanotehnologija 12 milijardi 27 milijardi 16%

Mikro i

nanoelektornika

250 milijardi 300 milijardi 13%

Industrijska

Biotehnologija

90 milijardi 125 milijardi 6%

Fotonika 230 milijardi 480 milijardi 8%

Napredni materijali 100 milijardi 150 miljardi 6%

Napredni

proizvodni sustavi

150 milijardi 200 milijardi 5%

Ukupno 832 milijarde 1282 milijardi

Izvor: Europska komisija, 2014., izrada studentice

34

5. MJERE I INSTUMENTI ICT POLITIKE

Europska unija svojim programima i smjernicama nastoji potaknuti gospodarstvo na

rast i u initi ga konkurentnim kako bi se mogli natjecati na globalnom tržištu.

Najvažniji programi poticanja ICT-a su navedeni u nastavku rada.

5.1 FP7

FP7 je bio glavni program Europske unije za financiranje istraživanja i tehnološkog

razvoja do 2013. godine. Okvirni programi se provode od 1984. godine, a do sada ih je

bilo sedam.

Sedmi okvirni program (Seventh Framework Programme, FP7) je predstavljao

uokvirenu plansku cjelinu istraživanja u razdoblju od 2007. do uklju ivo 2013. godine.

Cilj je bio daljnja izgradnja Europskog istraživa kog prostora (ERA) u smislu znanja,

rasta i razvoja. Ukupni prora un iznosio je 50,5 milijardi eura za sedmogodišnji

program FP7 te dodatnih 2,7 milijardi eura za petogodišnji Euratom program za

nuklearna istraživanja.

Istraživanja u sektoru ICT-a zauzimaju najve i dio sredstava FP7 (oko 9 milijuna eura),

s ciljem ostvarivanja globalnog vodstva Europe u tom podru ju (Kandžija, Cve i ,

2010., str 797).

Program je bio podijeljen u 4 specifi na programa:

1. Suradnja - podrška transnacionalnim skupnim istraživanjima s ciljem ja anja

konkurentnosti europske industrije;

2. Ideje - podrška "rubnim" istraživanjima kroz financiranje istraživa kih projekata

koji se provode na svim podru jima znanosti, od strane individualnih timova;

3. Ljudi - podrška edukaciji, mobilnosti i razvoju kurikuluma istraživa a;

35

4. Kapaciteti - podrška poboljšanju i optimalnoj uporabi istraživa kih i

inovacijskih kapaciteta širom Europe.

Glavni dio predvi enih sredstava okvirnog programa odnosi se na suradnju, i to putem

stvaranja Europskih centara izvrsnosti („European Centres of Excellence“) i

prekograni ne suradnje istraživa kih labaratorija, pokretanja tehnoloških inicijativa u

perspektivnim industrijama te putem bolje koordinacije nacionalnih istraživa kih

programa. Specifi na podru ja suradnje odnose se na: informacijsko-komunikacijsku

tehnologiju - ICT, zdravlje, transport, uklju uju i aeronautiku.

Iako se gradi na dostignu ima svojih prethodnika, Sedmi okvirni program nije samo

"još jedan Okvirni program". U svom sadržaju, organizaciji, na inima implementacije i

sredstvima upravljanja, FP7 je oblikovan kao najvažniji doprinos ponovnom

oživljavanju Lisabonske strategije.

Na podru ju ICT-a, cilj FP7 je bio poboljšati konkurentnost europske industrije, kao i

omogu iti Europi da usmjeri budu i razvoj tih tehnologija, tako da zahtjevi društva i

gospodarstva budu ispunjeni. Cilj je bio oja ati europsku znanstvenu i tehnološku bazu i

osigurati globalno vodstvo na podru ju ICT-a, a kroz upotrebu ICT-a potaknuti

proizvodnju, inovacijske procese i kreativnost, te osigurati da se razvojem ICT-a stvori

prednosti za europske gra ane, industriju, vlade i poslovanje.

5.2. Europa 2020

Europa 2020 program je Europske unije za ovo desetlje e koji promi e pametan, održiv

i uklju iv oporavak i rast Europe. Uravnotežuje potrebe društva i prirode, kao i potrebe

zaposlenika i poslodavaca.

U okviru Europe 2020, Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve u podru ju

zapošljavanja, inovacija, obrazovanja, socijalne uklju enosti i klime koje treba ostvariti

do 2020. godine. Za postizanje tih ciljeva, pokrenuto je sedam inicijativa unutar tog

programa.

36

Te inicijative su (EUROPA 2020., 2014.):

Unija inovacija,

Mladi u pokretu,

Digitalni program za Europu,

Resursno u inkovita Europa,

Industrijska politika za globalizacijsko doba,

Program za nove vještine i radna mjesta,

Europska platforma protiv siromaštva.

U okviru svoje strategije Europa 2020, Europska komisija je u svibnju 2010. godine

predstavila inicijativu nazvanu Digitalna agenda..

5.3. Digitalna agenda

Digitalna agenda za Europu je jedna od sedam tematskih inicijativa stvorenih unutar

strategije Europa 2020 i definira ulogu informacijskih i komunikacijskih tehnologija u

dostizanju ciljeva zacrtanih u strategiji.

Glavni cilj ove inicijative je maksimizirati društveni i ekonomski potencijal

informacijskih i komunikacijskih tehnologija, a posebice interneta, u svim sferama

poslovnog i društvenog života, i to kroz poticanje inovacija i ekonomskog rasta, kao i

poboljšanja u dnevnom životu gra ana i tvrtki. Cilj je osigurati ekonomsku i socijalnu

korist od jedinstvenog digitalnog tržišta temeljenog na brzom i ultrabrzom internetu te

interoperabilnim aplikacijama.

Ve a primjena digitalnih tehnologija e pove ati kvalitetu života Europljana kroz bolju

zdravstvenu skrb, sigurniji i u inkovitiji promet, iš i okoliš, nove medijske mogu nosti

i lakši pristup javnim uslugama i kulturnim sadržajima.

Digitalna agenda utvr uje 101 mjeru grupiranu u 7 prioritetnih podru ja djelovanja na

razini Europske unije (Uprava, 2014.) :

37

1 ) stvaranje jedinstvenoga digitalnog tržišta,

2) poboljšanje uzajamnosti informacijskih i komunikacijskih proizvoda i usluga,

3) poticanje povjerenja i sigurnosti na internetu,

4) pružanje znatno bržeg pristupa internetu,

5) ulaganje u istraživanje i razvoj,

6) poboljšanje digitalne pismenosti, znanja i e-uklju ivosti,

7) primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u rješavanju klju nih izazova

društva, kao što su klimatske promjene, pove anje troškova zdravstvene skrbi i starenje

stanovništva.

Digitalna agenda sadrži konkretnih 13 ciljeva koje želi posti i (Europska komisija,

2014.):

Cijela Europa pokrivena broadband mrežom,

Cijela Europa pokrivena broadband mrežom bržom od 100 M/sec do 2020.

godine,

50 % Europe prepla eno na broadband mrežu bržu od 100 M/sec do 2020.

godine,

50% populacije kupuje online do 2015. godine,

20% populacije kupuje online u prekograni noj trgovini do 2015. godine,

33% malih i srednjih poduze a ima online prodaju do 2015. godine,

Da do 2015. godine ne bude skoro nikakve razlike u roaming i nacionalnim

troškovima,

Pove ati korištenje interneta sa 60% na 75%, a kod osoba sa poteško ama sa

41% na 60% do 2015. godine,

Prepoloviti udio stanovništva koje nikada nije koristilo internet s 30% na 15%

do 2015. godine,

Udvostru iti javne investicije u istraživanja i razvoj ICT-a na 11 milijardi eura

do 2020. godine,

38

Sve klju ne prekograni ne javne službe, odobrene od država lanica, da budu

dostupne online do 2015. godine,

Više od 50% gra ana da koristi eGovernment do 2015. godine, sa više od pola

riješenih zahtjeva,

Smanjiti potrošnju energije za rasvjetu za 20% do 2020. godine.

5.4. Obzor 2020

Obzor 2020. (Horizon 2020) novi je program Europske unije za istraživanje i inovacije

za razdoblje od 2014. do 2020. godine koji objedinjuje aktivnosti Sedmog okvirnog

programa (FP7), inovacijske aspekte Programa za konkurentnost i inovacije (CIP) i EU

doprinos Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (Obzor 2020, 2014.)

ICT je prisutan u mnogim podru jima Obzora 2020.

Predlaže se da se u okviru Obzora 2020. podrška istraživanju i inovacijama usmjeri na

(Mobilnost, 2014.):

Ja anje položaja EU u znanosti s namjenskim sredstvima od 24 598 milijuna

eura. Na ovaj e se na in osnažiti najkvalitetnija istraživanja u Europi te e se

financiranje iznimno uspješnog Europskog istraživa kog vije a (ERC) pove ati

za 77%;

Osnaživanje vode e pozicije gospodarstva u inovacijama sa 17 938 milijuna

eura. Ovo uklju uje velika ulaganja u klju ne tehnologije, lakši pristup kapitalu

te podršku malim i srednjim poduzetnicima;

Osiguravanje 31 748 milijuna eura kao pomo i za rješavanje izazova s kojima se

suo avaju svi Europljani, kao što su klimatske promjene, razvijanje održivog

prijevoza i mobilnosti, smanjenje cijena obnovljivih izvora energije,

osiguravanje sigurnosti hrane ili suo avanje s problemima koji se odnose na

starenje stanovništva.

Obzor 2020. nastojat e riješiti društvene izazove i premostiti jaz izme u istraživanja i

tržišta tako što e, primjerice, pomo i inovativnim poduzetnicima da svoje tehnološke

39

inovacije razviju u proizvode sa stvarnim tržišnim potencijalom. Ova usmjerenost na

tržište uklju ivat e i razvijanje partnerstava s privatnim sektorom i pojedinim zemljama

lanicama u udruživanju potrebnih resursa.

ICT inovacijska strategija unutar Obzora se fokusira na osiguravanje da se ubrzane

promjene koje se doga aju s ICT tehnologijama razviju u opipljive prednosti za

europske gra ane. Fokusira se na društvene izazove koji su zajedni ki svim EU

gra anima, stvaraju i ICT sustav koji je orjentiran na poticanje razvoja poduzetništva,

odnosno na pomo i inovativnim tvrtkama da svoje proizvode brže i lakše plasiraju na

tržište.

40

6. U INCI ISTRAŽIVANJA I INOVACIJA U ICT SEKTOR EU-A

Jedna od glavnih zada a Europske komisije je promicati konkurentnosti ICT industrije i

usluga, kao i podržati prelazak europskih poduze a na korištenje digitalnih tehnologija

u poslovanju.

6.1. Konkurentnost ICT sektora

ICT je jedan od vode ih sektora u Europi i utje e na ekonomski rast na više na ina (ICT

Competitiveness, 2014.):

Na razini EU, ukupni udio ICT poslovne dobiti je 8,5% a zapošljava 3% od

ukupnog broja zaposlenih u poslovnom sektoru EU;

Najvažnije prednosti ICT-a proizlaze iz njegove u inkovite uporabe. ICT

investicije pomažu u pove anju produktivnosti rada;

Uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija omogu uje tvrtkama da

pove aju svoju ukupnu u inkovitost i konkurentnost.

Rang lista za konkurentnu sposobnost se bazira na Globalnom indeksu konkurentnosti

(GCI) za 144 zemalja, koju provodi Svjetski ekonomski forum na Columbia University

u SAD-u, još od 2004. godine. Indeks se bazira na dvanaest aspekata koji mjere i

ocjenjuju infrastrukturu, makroekonomsku stabilnost, zdravstvo i obrazovanje, tržište

rada, tehnološki razvitak i veli inu tržišta.

To su zemlje koje konstantno ulažu u inovacije, i to najviše u inovacije visoke

tehnologije kao što su ICT, nano- i biotehnologija te u obrazovanje i R&D.

Najnovije istraživanje Svjetskog gospodarskog foruma (WEF) o informacijskoj

tehnologiji pokazuje da su Finska, Singapur i Švedska vode e zemlje po spremnosti

korištenja ICT-a (tablica 6). Bitni pomak bilježi i Ujedinjeno Kraljevstvo te

Nizozemska i Norveška. SAD bilježi pad na 9. poziciju, što joj je ujedno i najlošiji

41

rezultat do sada. Hrvatska u 2014. godini bilježi pad na rang ljestvici s 45. na 51.

mjesto.

Tablica 6: Globalna ljestvica ICT konkurentnosti

Rang 2009. Rang 2010. Rang 2011. Rang 2012. Rang 2013.

Finska 6 6 3 3 1

Singapur 4 2 2 2 2

Švedska 2 1 1 1 3

Nizozemska 9 9 11 6 4

Norveška 8 10 9 7 5

Švicarska 5 4 4 5 6

Ujedinjeno

Kraljevstvo

15 13 15 10 7

Danska 1 3 7 4 8

SAD 3 5 5 8 9

Tajvan 25 11 6 11 10

Izvor: Nacionalno vije e za konkurentnost, 2013., izrada studentice

U ve ini slu ajeva, zemlje koje imaju najinovativnija gospodarstva, ujedno su i me u

najkonkuretnijima. Švicarska je ve nekoliko godina na prvom mjestu ljestvice

najkonkurentnijih i najinovativnijih zemalja (tablica 7). Finska je najkonkurentnija

zemlja Europske unije. Pad konkuretnosti bilježe Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo koje

su sve pale za dva mjesta u odnosu na 2012. godinu i Nizozemska koja je pala za tri

mjesta.

Rast bilježe Njema ka, SAD i Hong Kong koje su se popele na ljestvici konkurentnosti

za dva mjesta i Japan koji bilježi rast za jedno mjesto.

42

Tablica 7: Najinovativnija i najkonkurentnija svjetska gospodarstva 2013. godine

RANG NAJINOVATIVNIJA

GOSPODARSTVA

NAJKONKURENTNIJA

GOSPODARSTVA

1. Švicarska Švicarska

2. Švedska Singapur

3. Ujedinjeno Kraljevstvo Finska

4. Nizozemska Njema ka

5. USA SAD

6. Finska Švedska

7. Hong Kong Hong Kong

8. Singapur Nizozemska

9. Danska Japan

10. Irska Ujedinjeno Kraljevstvo

Izvor: Nacionalno vije e za konkurentnost, 2014., izrada studentice

6.2. Utjecaj ICT-a na razvoj poduze a

Usvajanje digitalnih vještina i prilagodba poslovanja novim tehnologijama je klju ni

imbenik konkurentnosti svakog poduze a. Digitalizacija proizvodnje mijenja cijelu

proizvodnu industriju, a klju na odrednica rasta u narednim godinama e biti brzina

usvajanja digitalnih tehnologija. Razvoj informacijske i telekomunikacijske tehnologije

zna ajno je snizio troškove poslovanja te olakšao interakciju u razmjeni znanja koje je

postalo temeljni imbenik proizvodnje dobara i usluga. Za materijalnu proizvodnju više

nije bitno da se proizvodi staro-usavršeno, nego nešto novo. Za to novo potrebno je

znanje (Sunda , Švast, 2009., str. 6).

Cilj Europske unije je stvoriti nove poslovne mogu nosti i ubrzati preobrazbu svog

poslovnog okruženja kroz nove digitalne tehnologije kako bi pove ala gospodarski rast i

stvaranje novih radnih mjesta.

43

Digital Europe osnovana je 1999. godine u Bruxellesu kao EICTA (Europsko udruženje

za industriju informacijsko komunikacijske tehnologije). Ona je glas europske digitalne

industrije i uklju uje velike i male tvrtke u informacijsko-komunikacijske tehnologije.

Zastupa interese i nacionalnih udruga kao i korporativnih organizacija koje djeluju na

podru ju informati ke tehnologije. To nije, zastupa interese više od 10 000 tvrtki diljem

Europe s više od 2 milijuna zaposlenih i više od 1 000 milijardi eura prihoda.

Prednosti koje pruža korištenje digitalne tehnologije nisu dovoljno prepoznate. To se

može vidjeti iz Grafikona 9. Samo 2% poduze a koristi maksimalno prednosti

digitalnog poslovanja, dok ak 42% uop e ne koristi digitalnu tehnologiju u svom

poslovanju. Digitalna poduze a su korištenjem novih digitalnih tehnologija prihvatila

sve mogu e rizike i transformaciju dotadašnjeg poslovanja. Digitalna poduze a se

odlikuju visokim intenzitetom korištenja ICT-a za poboljšanje poslovanja, stvaranjem

novih poslovnih modela, pove anjem poslovne inteligencije i ve em posve ivanju

kupcima i dobavlja ima. Digitalna poduze a stvaraju radna mjesta i mogu nosti za rast

gospodarstva u budu nosti.

Grafikon 9: Udio poduze a prema korištenju digitalnih tehnologija (poduze a s preko

deset zaposlenika, na razini EU)

Izvor: Digital Entrepreneurship, 2014, izrada studentice

44

Poduze a koja koriste ICT rastu brže, ulažu više i produktivnije su i profitabilnije od

onih koji ne ulažu. ICT može stvoriti poslovne prilike, osobito za one kompanije sa

sjedištem izvan urbanih sredina, i poboljšati komunikaciju me u poduze ima,

dobavlja ima i klijentima (World Bank, 2006., str 4).

Europska unija je prepoznala zna aj ulaganja u razvoj poduzetništva i svojim

programima i inicijativama uvelike pomaže u tome.

Odlukom Europskog parlamenta i Vije a u listopadu 2006. godine osnovan je Okvirni

program za konkurentnost i inovacije (eng. Competitiveness and Innovation Framework

Programme – skr. CIP) za razdoblje 2007.-2013. godine. Cilj programa je bio poticanje

konkurentnosti europskog poduzetništva, a zamišljen je kao pomo u ostvarivanju

ciljeva lisabonske strategije Europske unije koji se ti u ekonomskog rasta i

zapošljavanja. Na raspolaganju je imao prora un od 3,6 milijardi eura.

Okvirni program za konkurentnost i inovacije sastojao se od tri komponente (CIP,

2014.):

- Program za poduzetništvo i inovacije (eng. The Entrepreneurship and Innovation

Programme – EIP) koji je nosio 60% prora una, odnosno 2,170 milijarde eura,

- Program podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih tehnologija

(eng. The Information Communication Technologies Policy Support Programme – ICT

PSP) s 20% prora una, odnosno 730 milijuna eura,

- Inteligentna energija u Europi (eng. The Intelligent Energy Europe Programme – IEE)

s 20% prora una, odnosno 730 milijuna eura.

Završetkom provedbe okvirnog Programa za konkurentnost i inovacije CIP 2013.

godine kre e novi program za poticanje konkurentnosti tvrtki, maloga i srednjeg

poduzetništva pod nazivom Programme for the Competitiveness of Enterprises and

small and medium-sized enterprises (COSME) koji e se provoditi od 2014. do 2020.

godine. Program COSME predstavlja moderniziranu i pojednostavljenu verziju CIP EIP

programa kako bi se u njega uklju ilo što više korisnika. Planirani ukupni prora un

programa COSME je potvr en 21. studenoga 2013. godine i iznosi 2,5 milijardi eura

(Sveu ilište u Rijeci, 2014).

45

Europska komisija je na svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u sije nju 2014.

godine pokrenula dvije nove inicijative kojima e se pružiti podrška novim poduze ima

i njihovom razvoju u Europi. Partnerstvo za nova poduze a Europe povezat e nova

digitalna poduze a sa korporacijama i ulaga ima te im pomo i da iza u iz nacionalnih

okvira i probiju se na me unarodno tržište. Europski digitalni forum omogu it e da se

glas poduzetnika uje na politi kim raspravama, a trebao bi postati vode i europski trust

mozgova te politi ka mreža za digitalno poduzetništvo.

6.3. Cloud Computing strategy

Razvojem ra unalne industrije i napretkom interneta stvorili su se uvjeti za razvoj

cloudinga. Cloud computing je poseban oblik ra unarstva, ra unarstva u oblacima, kod

kojega se razni resursi pružaju kao usluge preko Interneta, a ne kao proizvod.

Korisnicima se nudi software, pristup podacima, pohrana podataka i druge usluge, a da

ne moraju posjedovati znanje, stru nost ili kontrolu nad tehnološkom infrastrukturom

ve se jednostavno koriste ponu eni resursi, koji se nalaze u oblaku, tj. na internetu,

kojima se pristupa preko web-preglednika.

Cloud computing se, pojednostavljano, može shvatiti kao pohranjivanje, obrada i

korištenje podataka na udaljenim ra unalima pomo u interneta. Razvoj cloudinga je

po eo kad je internetska knjižara Amazon primjetila kako se samo mali dio ra unalnog

kapaciteta stalno koristi. Njihovi IT stru njaci su željeli iskoristiti nadolaze i rast web-

usluga i virtualnih tehnologija te tako napraviti tvrtkine IT resurse dostupne na

fleksibilan i u inkovit na in. Rezultati su bili toliko dobri da je Amazon odlu io

ponuditi na svojim web-servisima uslugu online skladištenja podataka koja se mogla

realizirati u jako kratkom roku. Cloud computing ima potencijal da umanji izdatke

korisnika u informacijskim tehnologijama i omogu i razvoj novih usluga. Korištenjem

oblaka i najmanja poduze a mogu doprijeti do ve ih tržišta. Za razlika od weba, cloud

computing je još u relativno ranoj fazi razvoja, što daje Europi priliku da ulaže u njegov

daljnji razvoj kako bi bila na elu globalnog tržišta. Komisija ima za cilj brže usvajanje

cloud computinga od strane svih sektora gospodarstva kako bi smanjila troškove ICT-a.

46

Jedan od najve ih tehnoloških izazova cloud computinga je održavanje troškova

niskima, unato sve ve oj kompleksnosti usluge u budu nosti. Problem je i sigurnost,

odnosno povjerenje korisnika jer dolazi do nedostatka jasnih regulatornih okvira. Veliki

broj tvrtki je zabrinuto oko sigurnosti svojih podataka (Europska komisija, 2014.).

Korisnici mogu koristiti cloud-usluge za pohranu podataka (npr. slike ili e-mail) i za

korištenje softvera (npr. društvene mreže, igre). Organizacije, uklju uju i javne uprave,

mogu koristiti cloud-usluge kako bi sukcesivno zamijenili podatkovne centre ili ICT

odjele. Tvrtke mogu koristiti cloud-usluge za brzo testiranje usluga i pove anje raspona

usluga koje nude klijentima jer na taj na in ne moraju dodatno ulagati niti graditi

dodatnu infrastrukturu. Prednost usvajanja cloud computinga mogu se vidjeti na

rezultatima istraživanja Europske komisije iz 2011. godine, koje je pokazalo da je

korištenjem cloudinga 80% organizacija smanjilo svoje troškove za 10-20%. Ostale

pogodnosti uklju uju pove anje mobilnosti radne snage (46%), pove anje

produktivnosti (41%), standardizacija usluga (35%), nove poslovne prilike (33%) te

otvaranje novih tržišta (32%).

Mala i velika poduze a ostvaruju smanjenje troškova i pove anje produktivnosti kada

koriste alate s weba za upravljanje projektima, kolaboraciju na dokumentima i

prezentacijama, upravljanje kontaktima i rasporedom. Cloud computing omogu uje

tvrtkama da naprave više uz manji trošak. Web-aplikacije su od velike koristi

korisnicima koji su esto u pokretu i na putu. Službeni ured zamijenili su radom u hodu

i imaju pristup svojim datotekama neovisno o mjestu gdje se nalaze, bio to ured, ku a ili

put. Analiti ari se slažu da cloud computing o ekuje ogroman razvoj te da e

promijeniti IT svijet.

Europska komisija je u rujnu 2012. godine usvojila strategiju koja bi trebala omogu iti

da se oslobodi potencijal cloudinga u Europi pod nazivom „Unleashing the Potential of

Cloud Computing in Europe”. Procjena Europske komisije je da e usvajanje te

strategije indirektno donijeti više od 3,8 milijuna novih radnih mjesta i otvaranje oko

400 000 malih i srednjih poduze a. Da bi se to postiglo, treba pove ati povjerenje u

cloud-tehnologiju, stoga ta strategija ima za cilj „gra enje digitalnog povjerenja”

(Europska komisija, 2012.).

47

7. PERSPEKTIVE EUROPSKOG ICT SEKTORA

Mišljenje da se Europa na po etku tre eg tisu lje a suo ava s mnogim izazovima

zadobilo je široku vjerodostojnost. injenica da se društva zajedno s njihovim

vrijednostima i tradicijama rapidno mijenjaju postala je tako er op eprihva ena.

Svakoga dana prijetnje i mogu nosti koje proizlaze iz novih tehnologija predmeti su

brojnih javnih rasprava. Politi ki lideri neprestano ponavljaju kako je potrebno prona i

nove putove upravljanja kompleksnoš u suvremenog svijeta.

ICT je temelj za inovacije i konkurentnost u širokom rasponu privatnih i javnih tržišta i

sektora i omogu ava znanstveni napredak svim disciplinama. U sljede em desetlje u,

neograni eno ra unanje, resursi komunikacijskog i podatkovnog pohranjivanja bit e na

raspolaganju svakom gra aninu na svijetu. Ogromne koli ine informacija i podataka

generirat e se senzorima, strojevima i proizvodima poja anima informacijama, na

na in da se aktivnosti na daljinu smatraju uobi ajenima i da se omogu i globalno

pokretanje poslovnih procesa i održivih mjesta proizvodnje. ICT e pružati klju ne

usluge u komercijalnom i javnom sektoru, kao i klju nu infrastrukturu za proizvodnju i

poslovne procese, komunikacije i transakciju. Tako er, bit e neophodan u doprinošenju

klju nim društvenim izazovima i društvenim procesima kao što su stvaranje zajednica,

ponašanje potroša a ili javnom upravljanju, na primjer, sredstvima društvenih medija.

Europa kao jedna od najve ih svjetskih ekonomija koja predstavlja najve i dio ICT

tržišta u svijetu u vrijednosti 2600 milijarde eura ima pravo stremiti k tome da njeni

poslovni subjekti, vlade, centri istraživanja i razvoja i sveu ilišta budu oni koji vode

razvoj u ICT-u, stvaraju nove poslove i ulažu više u inovacije u ICT-u. Do 2020.

godine, europski ICT sektor trebao bi opskrbljivati barem onaj udio koji je jednak

svojem udjelu na globalnom ICT tržištu, koji iznosi jednu tre inu (Obzor 2020, 2014).

Nijedna regija na svijetu ne može održavati svoju ekonomsku snagu oslanjaju i se

isklju ivo na uvežena digitalna znanja, proizvode i usluge. ICT je veliki i rastu i sektor

europske industrije, a ima veliki udio i u zapošljavanju. Usporedba s ostalim glavnim

regijama u tom sektoru pokazuje da je potrebno mnogo više ulaganja i truda. Potrebno

48

je fokusirati se na poboljšanje performansi i zauzimanje vode ih pozicija u ovom brzo

rastu em sektoru.

Podru ja na koja se Europa treba usredoto iti (Digital Europe, 2014.):

Mreže nove generacije i mobilna širokopojasna mreža

Budu nost je u ogromnom tržištu mobilnih širokopojasnih mreža, podru je u kojem se

postoje e europsko liderstvo mora njegovati i iskorištavati jer se suo ava sa oštrom

konkurencijom iz jeftinih novopridošlih konkurenata, poglavito iz Azije.

Softver

Inovacije potrebne za ekonomski rast, društvene promjene i rješavanje ekoloških

problema se oslanjaju na ICT, u ijem je središtu softver. Softver prolazi velike

promjene, jer ga se po inje promatrati ne kao proizvod ve kao uslugu. To je

promijenilo na in na koji se susre u igra i na globalnom tržištu, dolazi do novih pravila

i Europa treba na i svoje mjesto na tom tržištu.

Internet budu nosti

Internet je postao primarna komunikacijska infrastruktura digitalnog doba, a

iskorištavanje neograni enih mogu nosti koje nudi internet e postati pokreta rasta u

svim društvima temeljenima na znanju.

49

8. ZAKLJU AK

Kroz rad se nastojalo pokazati da je razvoj ICT-a klju uspjeha i da e ona zemlja koja

ulaže u to od toga i profitirati. Na promjene koje se doga aju u svijetu najbolje je

odgovarati inovacijama. Inovacije pokre u svijet, stvaraju nešto novo, a posljedica su

znanja.

Ulaganja u ICT imaju potencijal da zna ajno reorganiziraju na in stvaranja i

distribuiranja roba i usluga. ICT mogu stvoriti nova tržišta, nove proizvode i aktivnosti

kao i nove na ine poslovanja. U idealnom slu aju ove aktivnosti mogu omogu iti

zemljama da mijenjaju svoja gospodarstva, pove aju svoju izvoznu konkurentnost te da

proizvode usluge visoke dodane vrijednosti koje mogu potaknuti lokalnu ekonomiju.

Informacijsko-komunikacijske tehnologije promijenile su društvene odnose ponajprije

jer omogu avaju funkcioniranje umreženog društva. Krajem XXI. stolje a došlo je do

ubrzanog razvoja komunikacijskih tehnologija i to uglavnom kroz beži nu tehnologiju i

liberalizaciju tržišta komunikacija. Važnost digitalne tehnologije prepoznata je u

Lisabonskoj strategiji. Donesena je i strategija Europa 2020, unutar koje je jedna od

inicijativa i Digitalna agenda koja donosi niz ciljeva i mjera koje Europska unija

namjerava posti i kako bi od Europe u inila što konkurentnije gospodarstvo.

ICT sektor je iznimno važan u svjetskoj ekonomiji, što govore i same procjene da je u

razdoblju od 2003. godine do 2008. godine utjecao na rast BDP-a od 8%. Ulaganja u

ICT u Europi su rezultirala polovinom rasta produktivnosti u posljednjih nekoliko

godina. ICT sektor zapošljava više od 3% od ukupnog broja zaposlenih u poslovnom

sektoru EU-a, dok je neizravna zaposlenost još ve a. To su samo neke od injenica

zašto je ICT sektor tako važan za gospodarstvo EU. Me utim, taj sektor ima veliku

konkurenciju u SAD-u, Kini , Japanu i Koreji. Europska unija ima najmanji postotak

robnog uvoza i izvoza od navedenih zemalja. Primjerice, od sveukupnog kineskog

izvoza, ICT izvoz ini 27,1%, dok u EU tek 6,01%. To je dovoljan znak da Europa treba

uložiti ve e napore u poboljšanju svoje konkurentnosti u ICT sektoru. Njema ka je

najuspješnija europska zemlja po tom pitanju.

50

U ve ini slu ajeva, zemlje koje imaju najinovativnija gospodarstva ujedno su i

najkonkurentnija. Na globalnoj razini, Švicarska je najkonkurentnija zemlja svijeta, dok

je na razini EU najkonkurentnija zemlja Finska.

Informacijsko-komunikacijske tehnologije imaju klju an utjecaj na produktivnost,

inovacije, modernizaciju javnih usluga te na napredak u znanosti i tehnologiji. Bez

razvoja ICT-a ne bi bilo ni razvoja robotike, ali ni KETs tehnologija ija je zada a

restrukturiranje industrijskih procesa potrebnih kako bi se modernizirala europska

industrija, te tako pretvorila u industriju temeljenu na znanju. Potrebno je ulagati u

istraživanja i inovacije ICT-a, a u tome se u Europi istaknula Finska sa udjelom od 30%

u ukupnom istraživanju svih zemalja lanica, dok je prosjek EU 11%.

ICT investicije pomažu u pove anju produktivnosti rada dok upotreba ICT-a omogu uje

tvrtkama da pove aju svoju u inkovitost i konkurentnost. ICT uvelike utje e i na razvoj

poduzetništva, a usvajanje digitalnih vještina i prilagodba poslovanja novim

tehnologijama klju ni je imbenik konkurentnosti svakog poduze a.

Me utim, prednosti koje pruža korištenje digitalne tehnologije nije dovoljno

prepoznato. ak 42% poduze a u EU uop e ne koristi digitalnu tehnologiju u svom

poslovanju i Europa treba stremiti ka tome da to promijeni.

Europska unija kreira razne programe, smjernice i mjere kako bi pove ala potencijal

ICT-a. Neki od tih programa, a koje su pobliže opisani u radu su FP7, Europa 2020,

Digitalna Agenda i novi program Obzor 2020, iji je cilj da ICT tehnologije razviju

opipljive prednosti za europske gra ane.

51

LITERATURA

KNJIGE

1. Bilbao-Osorio B., Dutta S., Lanvin B., 2014., The Global Information Technology

Report 2014 – Rewards and Risks of Big Data, World Economic Forum, Ženeva

2. Giddens, A., 2007., Europe in the Global Age, Polity Press, Cambridge

3. Kandžija, V., Cve i , I., 2011., Ekonomika i politika Europske Unije, Ekonomski

fakultet Sveu ilišta u Rijeci, Rijeka

4. Sunda , D., Švast, N., 2009., Intelektualni kapital – temeljni imbenik konkurentnosti

poduze a, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, Zagreb

5. The World Bank, 2013., The little data book on Information and communication

technology, World Bank Publications, Washington D.C.

LANCI I OSTALI IZVORI

6. Atkinson R., 2009., ICT&Innovation: Facing the Global Challenges., preuzeto:

10.8.2014., dostupno: http://www.itif.org/publications/ict-innovation-facing-global-

challenges

7. Beardsley S., Enriquez L., Bonini S., Sandoval S., Brun N., Fostering the Economic

and Social Benefits of ICT, preuzeto 8.6.2014., dostupno:

http://www.weforum.org/pdf/GITR10/Part1/Chap%205_Fostering%20the%20Economi

c%20and%20Social%20Benefits%20of%20ICT.pdf

8. Brady W., Elkner J., 2011., History of Information Technology., preuzeto:

10.8.2014., dostupno: http://openbookproject.net/courses/intro2ict/history/history.html

9. CIP, 2014., Okvirni program za konkurentnost i inovacije, preuzeto: 3.4.2014.,

dostupno: http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=523

52

10. Digital Entrepreneurship, 2014, preuzeto: 20.05.2014.,

http://ec.europa.eu/enterprise/sectors/ict/digital-enterpreneurship/index_en.htm

11. Digital Europe, 2014., A Transformational Agenda for the Digital Age,

preuzeto:29.5.2014., dostupno: www.digitaleurope.org/DocumentDownload.aspx?...

12. Europa 2020., 2003., Scenariji promišljanja budu nosti EU i jugoisto ne Europe,

Centar za politološka istraživanja, Zagreb

13. Entereurope, 2014., Informacijsko društvo, preuzeto: 20.4.2014., dostupno:

http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=84

14. e-novation.info, 2014., ICT kao temelj razvoja svih inovacija, preuzeto: 15.4.2014.,

dostupno: http://e-novation.info/3_ict_temelj_razvoja.html

15. Eurostat, 2014.a, pregledano 1.5.2014., dostupno:

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=ti

n00074&plugin=1

16. Eurostat, 2014.b, pregledano 1.5.2014., dostupno:

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=ti

n00085&plugin=1

17. Eurostat, 2014.c, pregledano 1.5.2014., dostupno: http://europa.eu/rapid/press-

release_MEMO-14-383_en.htm

18. Europska komisija, 2005., preuzeto 5.5.2014., dostupno:

http://europa.eu/legislation_summaries/information_society/strategies/l24221_en.htm

19. Europska komisija, 2009., Size of the ICT sector (value added) by Member States,

preuzeto: 10.9.2014., dostupno:

http://is.jrc.ec.europa.eu/pages/ISG/PREDICT/2da/2a.html

20. Europska komisija, 2009., Key Enabling Technologies, preuzeto: 10.4.2014.,

dostupno: http://ec.europa.eu/enterprise/sectors/ict/key_technologies/index_en.htm

21. Europska komisija, 2010., EUROPA 2020. - Strategija za pametan, održiv i uklju iv

rast., preuzeto: 16.6.2014., dostupno: http://www.azoo.hr/images/razno/eu_hr.pdf

53

22. Europska komisija, 2012., Unleashing the Potential of Cloud Computing in Europe,

preuzeto: 5.5.2014., dostupno: http://eur-

lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=COM:2012:0529:FIN:EN:PDF

23. Europska komisija, 2012.d, ‘A European strategy for Key Enabling Technologies –

A bridge to growth and jobs’, preuzeto 1.6.2014., dostupno: http://eur-

lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52012DC0341&from=EN

24. Europska komisija, 2012.a, ICT research and innovation in a globalised world,

preuzeto: 25.8.2014., dostupno: http://cordis.europa.eu/fp7/ict/istag/documents/ict-

research-and-innovation-final-72pp.pdf

25. Europska komisija, 2012., THE ICT SECTOR AND R&D&I, preuzeto: 20.5.2014.,

dostupno: http://ec.europa.eu/digital-agenda/sites/digital-

agenda/files/scoreboard_ict_sector_and_rdi.pdf

26. Europska komisija, 2014., About our goals, preuzeto: 2.5.2014., dostupno:

https://ec.europa.eu/digital-agenda/about-our-goals014

27. Europska komisija, 2014., preuzeto 2.05.2014., dostupno:

http://ec.europa.eu/enterprise/sectors/ict/files/kets/hlg_report_final_en.pdf

28. Europska komisija, 2014.a., ICT Competitiveness, Enterprise and Industry, preuzeto

15.5.2014., dostupno:

http://ec.europa.eu/enterprise/sectors/ict/competitiveness/index_en.htm

29. Europska komisija, 2014., ICT - Information and Communication Technologies,

preuzeto: 10.4.2014., dostupno: http://cordis.europa.eu/fp7/ict/

30. Europska komisija, 2014., Robotics, preuzeto: 7.6.2014., dostupno:

http://ec.europa.eu/digital-agenda/science-and-technology/robotics#Article

31. Europska komisija, 2014., European Cloud Computing Strategy, preuzeto:

10.6.2014., dostupno: https://ec.europa.eu/digital-agenda/en/european-cloud-

computing-strategy

54

32. Germany Trade and Invest, 2011., The Information and Communications

Technology Industry in Germany, preuzeto 2.9.2014.,dostupno:

http://www.gtai.de/GTAI/Content/JP/Invest/_SharedDocs/Downloads/GTAI/Industry-

overviews/io-ict-industry.pdf

33. Gulija B., 2010., Informacijsko društvo, preuzeto 10.5.2014., dostupno:

http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=84

34. Inovacija i patenti, preuzeto: 10.8.2014., dostupno: http://burza-ideja.d-

management.com/index.php?content=inovacija

35. Mobilnost, 2014., Europski okvirni program istraživanja i inovacija za razdoblje od

2014. do 2020. godine – Obzor 2020., preuzeto: 16.5.2014., dostupno:

http://mobilnost.hr/index.php?id=785

36. Nacionalno vije e za konkurentnost, 2013., Hrvatska 51. na globalnoj ljestvici ICT

konkurentnosti, preuzeto 19.5.2014., dostupno:

http://www.konkurentnost.hr/Default.aspx?art=487&sec=2

37. Obzor 2020, 2014., Što je Obzor 2020.?, preuzeto: 22.5.2014., dostupno:

http://www.obzor2020.hr/obzor2020/sto-je-obzor-2020

38. OECD, 2007., Investment in ICT, preuzeto: 20.8.2014., preuzeto: 10.8.2014.,

dostupno: http://www.oecd.org/about/publishing/38413117.pdf

39. Statista, 2014.a, Global market share of the information and communication

technology (ICT) market in 2014, by country, preuzeto 10.9.2014., dostupno:

http://www.statista.com/statistics/263801/global-market-share-held-by-selected-

countries-in-the-ict-market/

40. Statista, 2014.b, Distribution of the global ICT revenues from 2008 to 2011 (in

billion euros), by region, preuzeto: 10.9.2014., dostupno:

http://www.statista.com/statistics/270564/distribution-of-the-global-ict-revenues-by-

region-since-2008/

41. Sveu ilište u Rijeci, 2014., COSME - Program za konkurentnost poduze a (2014.-

2020.), preuzeto: 14.9.2014., dostupno:

55

http://www.uniri.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=95&Itemid=66&

lang=hr

42. Uprava, 2014., Digitalni plan za Europu, preuzeto: 10.5.2014., dostupno:

http://www.uprava.hr/default.aspx?id=13566

43. UNCTAD, 2014., Global imports of information technology goods approach $2

trillion, UNCTAD figures show, preuzeto 10.8.2014., dostupno:

http://unctad.org/en/pages/newsdetails.aspx?OriginalVersionID=692

44. ZTE, 2014., ICT Development Trends (2014): Embracing the Era of Mobile-ICT,

preuzeto: 10.8.2014., dostupno:

http://wwwen.zte.com.cn/en/products/bearer/201401/P020140103420890268179.pdf

45. World Bank, 2014., ICT goods exports, preuzeto: 20.8.2014., dostupno:

http://data.worldbank.org/indicator/TX.VAL.ICTG.ZS.UN16. Obzor 2020, 2014.,

Informacijske i komunikacijske tehnologije, preuzeto: 18.5.2014., dostupno:

http://www.obzor2020.hr/industrijsko-vodstvo-sadrzaj/ict-opis

56

POPIS GRAFIKONA

Redni broj Naslov Stranica

1. Udio ICT-a u BDP-u u 2010. Godini 13

2. Europsko ICT tržište 2009. Godine 14

3. Udio ICT stru njaka u ukupnom broju zaposlenih 2010.

Godine

15

4. Trgovina ICT dobrima (u milijunima dolara) 17

5. Globalni tržišni udio ICT-a u 2014. Godini 21

6. Raspodjela ukupnih prihoda od ICT-a 22

7. Raspodjela dodane vrijednosti ICT proizvoda i ICT usluga

u EU 2009. godine (u %)

24

8. Intenzitet istraživanja u sektor ICT-a u 2010. Godini 27

9. Udio poduze a prema korištenju digitalnih tehnologija 43

57

POPIS TABLICA

Redni broj Naslov Stranica

1. Broj prijavljenih ICT patenata EPO-u u 2010. Godini 16

2. ICT robni uvoz i izvoz(% ukupnog robnog uvoza i izvoza) 18

3. Top 20 uvoznika i izvoznika ICT proizvoda u 2012. godini 19

4. Dodana vrijednost i poslovni rashodi R&D ICT-a 2009.

godine

23

5. Predvi eni globalni tržišni potencijal KETs tehnologija 33

6. Globalna ljestvica ICT konkurentnosti 41

7. Najinovativnija i najkonkurentnija svjetska gospodarstva

2013. godine

42