istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u crnoj gori

Januar, 2016. godine

Istraživanje tržišta

pčelinjih proizvoda u

Crnoj Gori

Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori

2

SADRŽAJ

1. REZIME .................................................................................................................................................................... 4

2. UVODNE INFORMACIJE O ISTRAŽIVANJU ............................................................................................. 6

3. DESK ANALIZA .................................................................................................................................................... 7

3.1 Pčelarstvo u Crnoj Gori – analiza trenutnog stanja .......................................................................... 7

3.2 Organska proizvodnja meda i drugih pčelinjih proizvoda ......................................................... 10

3.3 Analiza uvoza i konkurencije .................................................................................................................. 11

3.4 APITERAPIJA – analiza stanja ................................................................................................................. 12

4. ANALIZA TRŽIŠNIH KARAKTERISTIKA PČELINJIH PROIZVODA .......................................... 14

5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA NAVIKA POTROŠAČA PČELINJIH PROIZVODA .................... 17

5.1 Metodologija istraživanja ......................................................................................................................... 17

5.2 Ključni rezultati istraživaja ...................................................................................................................... 18

6. ZAKLJUČCI I PREPORUKE .......................................................................................................................... 29

7. ANEKS ................................................................................................................................................................... 31

8. LITERATURA ..................................................................................................................................................... 38


3

LISTA GRAFIKA

Grafik 1: Ukupan broj članova SPOCG, 2005-2015. godine .................................................................................................... 7 Grafik 2: Prosječna potrošnja u Sloveniji i Crnoj Gori po glavi stanovnika u (kg) .................................................... 10 Grafik 3: Vrste pčelinjih proizvoda za koje su ispitanici čuli (%) ..................................................................................... 18 Grafik 4: Učestalost konzumiranja pčelinjih proizvoda (%) .............................................................................................. 19 Grafik 5: Razlozi konzumiranja pčelinjih proizvoda (%) ..................................................................................................... 19 Grafik 6: Konzumiranje pčelinjih proizvoda (tradicionalni tj. konvencionalni/organski) (%) .......................... 20 Grafik 7: Metode za liječenje sa pčelinjim proizvodima (%) .............................................................................................. 21 Grafik 8: Najčešće mjesto kupovine meda i drugih pčelinjih proizvoda (%) .............................................................. 22 Grafik 9: Stalna dostupnost (prodajni prostori) crnogorskih pčelinjih proizvoda................................................... 24 Grafik 10: Prosječne ocjene zadovoljstva pojedinim aspektima crnogorskih pčelinjih proizvoda ................... 25 Grafik 11: Nadležne institucije za neregularnost pčelinjih proizvoda ........................................................................... 26 Grafik 12: Načini promocije crnogorskih pčelinjih proizvoda ........................................................................................... 27 Grafik 13: Očekivanja od “Kuće meda” ......................................................................................................................................... 28

LISTA TABELA

Tabela 1: Broj članova po udruženjima pčelara u Crnoj Gori, 2010-2015. godine ...................................................... 7 Tabela 2: Proizvodnja meda u Crnoj Gori, 2006-2014. godine............................................................................................. 9 Tabela 3: Uvoz meda 2007-2015. godine .................................................................................................................................... 12 Tabela 4: Potrošnja po domaćinstvu (na godišnjem nivou) i prosječne cijene .......................................................... 22 Tabela 5: Cijene po kojoj bi potrošači više kupovali crnogorske pčelinje proizvode u odnosu na proizvode iz

uvoza ................................................................................................................................................................................................. 23 Tabela 6: Pregled maloprodajnih cijena meda i drugih pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori .................................... 31


4

1. REZIME

Crna Gora je južno-evropska i mediteranska zemlja. Svojim položajem, klimatskim

uslovima i bogatstvom medonosnog bilja pruža povoljne prirodne uslove za intezivniji

razvoj pčelarstva. Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda (meda i drugih pčelinjih

proizvoda) u Crnoj Gori je pokazalo da u domaćinstvima dominira konzumiranje meda,

dok su drugi pčelinji proizvodi zastupljeni u manjem obimu.

U Crnoj Gori se konzumiraju med i drugi pčelinji dobijeni konvencijalnom proizvodnjom,

međutim rezultati istraživanja pokazuju da je slaba informisanost potrošača o razlici

između organske i konvencionalne proizvodnje. To potvrđuje podatak onih koji su naveli

da konzumiraju isključivo proizvode organskog porijekla a većina nije znala da navede

ime proizvođača, koji po važećim propisima mora biti registrovan u Registru organskih

proizvođača.

Posmatrajući po regionima Crne Gore, najveća učestalost konzumiranja meda je na

sjeveru, a najmanja na jugu. Na sjeveru Crne Gore dominantno je konzumiranje meda kao

ritual-ujutru, nakon buđenja i zbog povoljnog uticaja na zdravlje. U centralnom području,

pored jutarnjeg rituala, ispitanicima je važno konzumiranje zbog povoljnog uticaja na

zdravlje, dok su na primorju podjednako značajni svi navedeni razlozi.

Apiterapija je jedna od najproučavanijih grana komplementarne medicine koja koristi

pčelinje proizvode u prevenciji i liječenju bolesti. Rezultati istraživanja pokazuju da

potrošači na ovim prostorima nijesu u dovoljnoj mjeri upoznati sa ovim terminom, iako

se većina anketiranih slaže sa izjavom da se pčelinji proizvodi mogu koristiti kao pomoćno

terapijsko sredstvo u liječenju određenih bolesti.

Još uvjek je dominantna kupovina pčelinjih proizvoda „na kućnom pragu“, tako da med i

drugi pčelinji proizvodi koje potrošači konzumiraju, potiče iz Crne Gore. Kada je u pitanju

potrošnja, na godišnjem novou se (u prosjeku) po domaćinstvu potroši do 10kg meda, po

prosječnoj cijeni od 11€. Potrošnja po članu domaćinstva iznosi 2,76kg meda. Meda u saću

potroši se do 3kg, dok med sa sušenim i jezgrastim voćem za jedan kg manje. Prosječne

cijene su od 9-12€. Propolis se troši do 100 ml godišnje po prosječnoj cijeni od 5€.

Medovina se konzumira u prosjeku osam litara godišnje, po prosječnoj cijeni od 8€.

Većina ispitanika je zadovoljna ponudom crnogorskih pčelinjih proizvoda na tržištu.

Ispitanici koji djele suprotno mišljenje, kao najčešće razloge nezadovoljstva su navodili

da ih nema dovoljno na tržištu i da je potreban bolji marketing. Sa druge strane,

predstavnici ugostiteljskih objekata smatraju da je potrebno uspostaviti saradnju i sa

turističkim sektorom, hotelima, restoranima, kafićima.


5

Prodajni prostori gdje bi potrošači voljeli da su crnogorski pčelinji proizvodi stalno

dostupni su: trgovinske radnje, pijace, prodavnice zdrave hrane i specijalizovane radnje.

Blizu dvije trećine ispitanika je spremno da više konzumira crnogorske pčelinje

proizvode. Na pitanje šta bi ih lično navelo da više kupuju crnogorske pčelinje proizvode

u odnosu na proizvode iz uvoza, u najvećem procentu su se izdvojili sljedeći odgovori: da

posjeduju sertifikat za kvalitet, da se približe potrošaču ljekovita svojstva pčelinjih

proizvoda, da posjeduju broj rješenja pod kojim je pčelar i pčelinjak upisan u Registar koji

vodi Veterinarska uprava Crne Gore i da imaju istaknutu oznaku geografskog porijekla.

Dobijeni podaci pokazuju da su domaći potrošači zadovoljni veličinom pakovanja,

ambalažom, dizajnom etikete i sadržajem informacija na etiketi. Za svaki od prikazanih

aspekata crnogorskih pčelinjih proizvoda, na skali od 1-potpuno nezadovoljan do 5-

potpuno zadovoljan, ispitanici su dali prosječnu ocjenu četiri.

Među potrošačima stvorena je pogrešna slika o nadležnosti za kontrolu meda i drugih

pčelinjih proizvoda. Preko četiri petine anketiranih smatra da zna ko je nadležan,

međutim, većina je navela da je u pitanju Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Crne Gore.

Problem koji je u velikoj mjeri prisutan je prodaja meda sumnjivog kvaliteta i porijekla,

koji se prodaje pored puteva u neadekvatnim objektima. Dobijeni podaci nam govore da

potrošači ne znaju kome treba prijaviti neregularnost meda i drugih pčelinjih proizvoda

u slučaju da je proizvod neregistrovan ili ako je lošeg kvaliteta.

U većini slučajeva građani su imali prilike da konzumiraju med u ugostiteljskim objektima

(hotelima, restoranima, kafićima) ali nijesu obraćali pažnju na porijeklo proizvoda tj.

proizvođača. Manji broj koji je obratio pažnju, navodio je da je u pitanju med iz Srbije. Tri

četvrtine bi voljelo da se u ugostiteljskim objektima nađe u ponudi med crnogorskog

porijekla.

O promociji crnogorskih pčelinjih proizvoda u prethodnom periodu jako se malo čulo.

Rezultatati istraživanja nam govore da je potrebna veća zastupljenost crnogorskih

pčelinjih proizvoda u prodajnim objektima. Takođe, potrebno je sprovesti kampanje

putem svih medija, reklama kao i više promocija i degustacija na sajmovima i u prodajnim

objektima.

Imajući u vidu podatak da skoro tri četvrtine anketiranih nije čulo za “Kuću meda”, skoro

trećina anketiranih nije znala da iznese svoja očekivanja ili su odgovorili da ništa ne

očekuju.


6

2. UVODNE INFORMACIJE O ISTRAŽIVANJU

Cilj istraživanja i metodologija

Istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori sprovedeno je sa ciljem da se

obezbjedi šira i potpunija slika trenutnog stanja u sektoru proizvodnje i prodaje pčelinjih

proizvoda (meda i drugih pčelinjih proizvoda) sa posebnim akcentom na sljedeće

segmente: dostupnost, vrste proizvoda, kvalitet, kontrola kvaliteta, pakovanje, cijene.

Pored navedenog, posebna pažnja je posvećena analizi konkurencije, uvozu, kao i

navikama i motivima potrošača pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori.

Realizacija projektnog zadatka i definisanih ciljeva obuhvatila je desk analizu,

kvantitativnu i kvalitativnu metodu prikupljanja podataka i konsultacije sa institucijama

koje su od značaja za ovu temu.

Desk analiza

Kao polazište za pripremu ovog istraživanja poslužila je sektorska studija za med

pripremljena 2014. godine. Desk analiza obuhvatila je pregled relevantnih studija, zakona,

statističkih podataka i objavljenih dokumenata koje pružaju uvid u stanje proizvodnje i

plasmana meda i drugih pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori.

Kvantitativno istraživanje

Kvantitativni metod je podrazumijevao primjenu direktnog intervjua (face-to-face) sa

potrošačima pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori. Za ispitanike je kreiran upitnik koji je nudio

pitanja otvorenog i zatvorenog tipa.

Kvalitativno istraživanje

Kvalitativni dio obuhvatio je dubinske intervjue sa ciljem utvrđivanja osnovnih

karakteristika aktera u lancu prodaje i plasmana meda kao i njihove međupovezanosti.

Konsultacije

Konsultacije s predstavnicima Saveza pčelarskih organizacija Crne Gore i Ministarstva

poljoprivrede i ruralnog razvoja, poslužile su kao korisne forme prikupljanja podataka, ali

i provjere toka istraživačkog procesa. Na početku realizacije projekta održan je inicijalni

sastanak obrađivača podataka s predstavnicima iz Saveza pčelarskih organizacija i

resornog Ministarstva i tom prilikom su obezbijeđene polazne informacije.


7

3. DESK ANALIZA

3.1 Pčelarstvo u Crnoj Gori – analiza trenutnog stanja

Gajenje pčela na prostorima Crne Gore ima dugu tradiciju. Prirodni uslovi su bili povoljni,

dok je organizacija za uzgoj pčela varirala. Tek nakon II svjetskog rata, organizovano

pčelarenje je značajno napredovalo. U periodu od 2005. do 2015. godine utrostručen je

broj članova u udruženjima što govori da je došlo do kvalitetnije organizacije udruženja,

unapređenja proizvodnog procesa, modernizacije opreme i konstantne edukacije

proizvođača. Treba istaći da se u posljednjih godinu dana intezivno povećava

zainteresovanost mladih pčelara početnika, starosti od 18 do 40 godina. Kroz udruženja

je učlanjeno 78 mladih pčelara. Najveći broj je u Nikšiću (deset članova), u Podgorici je

devet, u Baru i Bijelom Polju po pet, u Pljevljima i na Cetinju po četiri člana, dok je u ostalim

udruženjima manji broj.

Grafik 1: Ukupan broj članova SPOCG, 2005-2015. godine

Izvor: Savez pčelarskih organizacija Crne Gore

Savez pčelarskih organizacija Crne Gore danas okuplja 29 pčelarskih udruženja i

predstavlja organizaciju poljoprivrednika sa najvećim brojem članova u Crnoj Gori.

Najveći broj opština ima po jedno pčelarsko udruženje, Glavni grad Podgorica ima tri, dok

Bar, Mojkovac, Rožaje, Kotor i Tivat imaju po dvije pčelarske organizacije.

Tabela 1: Broj članova po udruženjima pčelara u Crnoj Gori, 2010-2015. godine

RB Udruženja 2010 2011 2012 2013 2014 2015

1 Andrijevica 32 31 26 21 22 21

2 Bar 110 117 115 116 126 120

3 (BR) Virpazar 57 59 40 57 53 50

4 Bijelo Polje 100 105 101 94 104 100

5 Berane 101 91 80 80 63 71

6 Budva 36 39 41 37 59 76

450618

1.104

1.425

1.050

1.774 1.7421.566 1.545

1649 1703

0

200

400

600

800

1000

1200

1400

1600

1800

2000

2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015


8

7 Cetinje 49 64 65 67 77 85

8 Danilovgrad 93 97 68 65 63 60

9 Herceg Novi 54 55 37 32 55 58

10 Kolašin 33 46 28 32 36 17

11 Kotor 56 58 54 57 58 52

12 (KO) Grbalj 31

13 Mojkovac 47 45 47 47 60 59

14 (MK) Potarje 22 42 52

15 Nikšić 351 320 290 250 214 213

16 Petnjica 58 60 60 50 58 55

17 Plav 70 70 50 29 26 31 18 Plužine 30 29 32 29 30 36

19 Pljevlja 70 60 60 90 80 80

20 Podgorica 240 222 200 180 190 200

21 (PG) Tuzi 27 37 32 30 40 20

22 (PG) Zeta 20 30 28 23 Rožaje 76 53 55 55 67 51

24 (RO) Ibar 22

25 Šavnik 20 21 25 21 21 24

26 Tivat 36 30 30 30 39 37

27 (TV) Tivat II 11 28 Ulcinj 28 33 30 34 36 31

29 Žabljak 12

Ukupno 1774 1742 1566 1545 1649 1703 Izvor: Savez pčelarskih organizacija Crne Gore

U Crnoj Gori identifikovano je preko 500 vrsta značajnih medonosnih biljaka, od čega se

veliki broj odnosi na ljekovito bilje. Neke od najznačajnijih medonosnih biljaka su: pelim,

primorski vrijesak, macina trava, metvica, drijen, majčina dušica, drača, borovnica,

planinski vrijesak, lipa, kesten, bagrem, ruzmarin, maslačak, lavanda i druge. Zbog toga

med sa ovih područja karakteriše visok nivo kvaliteta, u pogledu hranljivosti i u pogledu

ljekovitih svojstava.

Popisom iz 1939. godine u Crnoj Gori je bilo 37.300 pčelinjih društava. Tokom II svjetskog

rata stradalo je oko 70%, tako da je prema Informativnom priručniku za 1948/49. godinu

u 1945. godini bilo 17.200 pčelinjih društava.1

Prema podacima Statističkog godišnjaka 2015, ukupan broj košnica u 2014. godini

isnosio je 43.210 a od toga je 43.020 košnica u vlasništvu privatnih gazdinstava dok 190

košnica pripada pravnim licima (preduzećima i zadrugama).

U vremenskom periodu od 2006-2014. godine, ukupna proizvodnja meda značajno je

varirala. Uočljive su varijacije prije i nakon 2010. godine, kada je ukupna proizvodnja bila

najniža i iznosila je 173 tone. Tokom 2012. godine dostignut je tri puta veći nivo gdje je

1 Mr. J. Poleksić, Dr R. Jovančević, S. Raičević, “Istorijski razvoj i značaj pčelarstva u Crnoj Gori”, http://www.agricultforest.ac.me/paper.php?id=402 , pristupljeno 02.12.2015.

http://www.agricultforest.ac.me/paper.php?id=402


9

proizvodnja porasla na 554 tone, odnosno 13kg po košnici. Tokom 2014. godine loše

klimatske prilike su ostavile traga, pa su prinosi bili znatno niži.

Tabela 2: Proizvodnja meda u Crnoj Gori, 2006-2014. godine

Godina 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 ukupno (t) 522 485 476 251 173 394 554 510 325 po košnici

(kg) 13 13 28 14 8 9 13 12 8

Izvor: MONSTAT, Statistički godišnjak

Prinos meda zavisi od broja košnica po jedinici površine na određenom području,

klimatskih i drugih prirodnih uslova za lučenje nektara, karakteristika medonosnog bilja,

različitih bolesti koje napadaju pčele, pčelarske prakse i vrste pčelarenja (stacionirano i

seleće).2 U sjevernim krajevima Crne Gore pčelarenje je većim dijelom stacioniranog

karaktera (60%) i prinos po kos nici krece se od 10 do 15kg. Južni dio Crne Gore

karakteriše pčelarstvo selećeg karaktera (40%) i prinosi se kreću od 15 do 25kg po

košnici.3

Kontinuirani razvoj u sektoru pčelarstva značajno doprinosi Program razvoja pčelarstva

u okviru Agrobudžeta koji sprovodi Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne

Gore. Kroz Program se implemetiraju sledeći ciljevi4:

poboljšanje konkurentnosti u proizvodnji pčelinjih proizvoda;

poboljšanje genetskog potencijala pčelinjih društava uvođenjem u proizvodnju visoko

kvalitetnih matica;

očuvanje kvaliteta i poboljšanje zdravstvene ispravnosti pčelinjih proizvoda;

podizanje stručnog znanja i obučenosti pčelara;

podrške mladim pčelarima početnicima;

podrška pčelarima u preradi i sterilizaciji voska.

Posebna podrška predstavlja izgradnja „Kuće meda” na području Danilovgrada, koja je

zvanično počela sa radom jula 2015. godine. “Kuća meda” predstavlja mjesto za susrete,

konferencije i edukaciju svih postojećih i potencijalnih proizvođača meda i drugih

pčelinjih proizvoda. U prostorijama se nalaze proizvodni pogoni za sterilizaciju i preradu

voska, proizvodnju invertnog sirupa a uskoro se planira otvaranje pogona za proizvodnju

pogača. Osnov za realizaciju ovog projekta predstavlja povećanje proizvodnje, distribuciju

kvalitetnijeg crnogorskog proizvoda, razvoju i popularizaciji jedinstvenog i

prepoznatljivog brenda.

Od ukupne količine svjetskog uvoza, oko 40% meda uvozi se na tržište Europske unije

gdje je najveći potrošač meda Njemačka, oko 4kg po glavi stanovnika.5 Analizirajući

2 Sektorska studija za proizvodnju meda (2014), Savez pčelarskih organizacija Crne Gore 3 Sektorska studija za proizvodnju meda (2014), Savez pčelarskih organizacija Crne Gore 4 Agrobudžet za 2015. godinu, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore 5 http://poljoprivredaiselo.com/category/pcelarstvo/

http://poljoprivredaiselo.com/category/pcelarstvo/


10

podatke o proizvodnji i konzumiranju pčelinjih proizvoda u Hrvatskoj i Sloveniji,

evidentno je da je potrošnja manja. U Hrvatskoj je prosječna potrošnja meda po

stanovniku oko 0,5kg.6 U Sloveniji potrošnja meda varira od 1kg do 1,4kg po glavi

stanovnika7. U poređenju sa Crnom Gorom, tendecija konzumiranja je na približno istom

nivou. Grafik 2: Prosječna potrošnja u Sloveniji i Crnoj Gori po glavi stanovnika (kg)

3.2 Organska proizvodnja meda i drugih pčelinjih proizvoda

Organska proizvodnja se kreće uzlaznom putanjom svuda u svijetu. Posljednjih godina

raste interesovanje za organsku proizvodnju u Crnoj Gori. Nakon usvajanja pravne

regulative, tj. Zakona o organskoj proizvodnji iz 2004. (kasnije zamijenjen zakonom iz

2013. godine), podzakonskih akta tokom 2005. („Službeni list Crne Gore“, broj 36/05,

38/05,52/05, 82/05, 31/07) i ustanovljavanja tijela koje vrši kontrolu i izdaje sertifikate

u organskoj proizvodnji-Monteorganica (osnovana 2005. godine), stekli su se uslovi za

oživljavanje ovog oblika proizvodnje.8 Donijet je Akcioni plan razvoja organske

proizvodnje 2012-2017 kojim su definisane mjere za podršku razvoju organske

poljoprivrede: povećanje obima i kvaliteta proizvodnje, mjere prerade i potrošnje

organskih proizvoda na domaćem tržištu i u turističkoj ponudi, kao i podizanju svijesti

potrošača i javnosti o organskoj poljoprivredi.

Od početka postoji trend porasta među organskim proizvođačima meda. Do kraja 2015.

godine steklo je sertifikat šest, dok se deset proizvođača meda nalaze u prelaznom

periodu, odnosno, u procesu sertifikacije9. Interesovanje za dobijanje sertifikata

konstantno raste, dok za druge pčelinje proizvode nema interesovanja, jer zahtijeva

dodatne sertifikate i procedura je u velikoj mjeri komplikovanija.

6 Josipa Špoljarić, Istraživanje o konzumaciji meda za potrebe prodaje u pčelarstvu, EFZG – Serija članaka u nastajanju,

broj 10-09 7 Potrošnja poljoprivrednih proizvoda po glavi stanovnika (kg), 2000-2014. godine http://pxweb.stat.si/pxweb/Dialog/viewplus.asp?ma=H206E&ti=&path=../Database/Hitre_Repozitorij/&lang=1 pristupljeno 11.12.2015. 8 Sektorska studija za voće i povrće, za potrebe izrade Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja 2014-2020, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, 2014. godina 9 http://orgcg.org/ *Prelazni period u pčelarstvu iznosi minimum godinu dana i u drugoj godini se izdaje sertifikat za organski proizvod ukoliko su zadovoljeni uslovi iz Zakona i pravilnika. Praksa pokazuje da prelazni period traje najčešće 2 godine i u trećoj se može izdati sertifikat, ako su zadovoljeni pomenuti uslovi.

1.0

1.4

1.1

1.2

1.1

0.8

2012

2013

2014

Crna Gora Slovenija

http://pxweb.stat.si/pxweb/Dialog/viewplus.asp?ma=H206E&ti=&path=../Database/Hitre_Repozitorij/&lang=1

http://orgcg.org/


11

Kada je sektor pčelarstva u pitanju, rezulatati

Akcionog plana razvoja organske proizvodnje

2012-2017 su vidljivi, ali u manjem obimu.

Povećan je broj organskih proizvođača, samim

tim je povećan kvalitet meda. Tokom marta

mjeseca 2015. godine otvorena je organska

pijaca na Trgu Republike u Podgorici, gdje su

svake subote potrošači mogli da kupe, pored

ostalih sertifikovanih organskih proizvoda i

organskog meda. Pojedini prodajni objekti kao

što su Voli i supermarket Maxi u Delta City u

svojoj ponudi imaju nekoliko sertifikovanih organskih proizvođača meda. Organski med

je sve više zastupljen na sajmovima i manifestacijama koje se organizuju po Crnoj Gori.

Primjer mjesta na kom je stalno dostupan organski med, pored drugih pčelinjih proizvoda

je “Crnogorski kutak” u tržnom centru “Mall of Montenegro” u Podgorici.

Sa druge strane, prisutni su brojni problemi sa kojima se suočavaju organski proizvođači

meda. Kao najveći, izdvojeni su odabir lokacija za smještaj košnica, prehrana pčela tokom

zime, analize meda koje su skupe, dobijanje organskog voska i uslovi za vrcanje meda koji

zahtijevaju posebne uslove. Kroz mjere podrške pčelarstvu, Savez pčelarskih organizacije

Crne Gore u saradnji sa MPRR daje mogućnost nabavke organskog lijeka „Apiguard” koji

se regresira sa 50% sredstava.

Potencijali za organsku proizvodnju meda su u nedovoljnoj mjeri iskorišćeni, zbog čega je

potrebno kontinuirano podsticati ovaj način proizvodnje. Potrebno je raditi na razvoju

tržišta i da proizvođači prepoznaju svoj interes jer bez toga je ograničena mogućnost

razvoja.

3.3 Analiza uvoza i konkurencije

Evidentno je da su prirodni uslovi u Crnoj Gori izuzetno povoljni za razvoj pčelarstva. Na

drugoj strani statistički podaci ukazuju da je još uvjek nedovoljan broj profesionalnih

pčelara, te da su proizvedene količine znatno niže u odnosu na uvozne. To nam govori da

raspoloživi potencijali nijesu dovoljno iskoriščeni i da treba podstaći veću proizvodnju i

potrošnju domaćeg meda, a sve u cilju smanjenja uvoza.

Ukupna vrijednost uvoza u 2013. godini iznosila je 660.798,00€, dok je za 10 mjeseci ove

godine dostigla rekordnih 899.353,00€. Med10 se najviše uvozi iz Srbije (90,0%), ostale

zemlje CEFTA (9,0%), dok iz zemalja EU (1,0%).

10 Prema Zakonu o carinskoj tarifi (“Službeni list Crne Gore” broj 28/12), prirodni med se uvozi pod tarifnom oznakom 04090000.


12

Tabela 3: Uvoz meda 2007-2015. godine

MED UVOZ

kg €

2007 174.604 475.811,00

2008 204.936 593.413,00

2009 205.420 657.267,00

2010 198.699 654.311,00

2011 207.308 754.912,00

2012 204.608 746.043,00

2013 172.709 660.798,00

2014 190.471 703.804,00

2015 235.288 979. 890,00

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Među najvećim uvoznicima meda identifikovani su: Enigma Company, KS Pahulja i NTC iz

Nikšića, Veletex, Dauti-Komerc, Diavli, Voli Trade i MMS iz Podgorice, Expo Commerce i

Napredak iz Kotora, Kovinic Company iz Tivta, Adriatic Properties iz Budve i Biomonte iz

Bara.11

Uvozni med je najzastupljeniji u prodajnim i ugostiteljskim objektima i nudi se po

cijenama koje su znatno niže od cijene domaćeg meda. Iza cijena uvoznog meda stoje veći

prinosi u zemljama izvoznicima (Srbija)12. Samo mali broj domaćih proizvođača plasira

med u trgovinskim objektima ili hotelima, razlog za to su nedovoljne količine za

kontinuirano snabdijevanje. Pored toga, proizvođači moraju biti registrovani i vršiti

redovne analize svog proizvoda kod nadležnih institucija. Dio uvoza odnosi na pakovanja

od 12-25 gr, koja se koriste za ugostiteljske objekate i hotele. Domaći proizvođači do sada

nijesu prepoznali interes prodaje meda u ovakvom pakovanju, zbog visokih troškova

proizvodnje.

Postoje procjene da se u Crnoj Gori, posebno tokom turističke sezone, prihoduju ogromna

sredstva prodajom meda sumnjivog i neprovjerenog kvaliteta koji je predstavljen kao

domaći crnogorski med. Prisutan je nelegalan uvoz i prodaja meda pored puteva

(Podgorica-Kolašin, Podgorica-Virpazar, Nikšić-Šćepan Polje) i vjerskih objekata

(manastir Ostrog, Piva, Morača). Ovakav vid prodaje urušava percepciju potrošača o

kvalitetu domaćih proizvoda i ujedno utiče na smanjenje njihove prodaje.

3.4 APITERAPIJA – analiza stanja

Apiterapija je nastala od latinske riječi apis što znači pčela, dok je riječ terapija francuskog

porijekla i označava način postupka sa ljudima ili životinjama oboljelim od različitih

bolesti. Apiterapija se može definisati kao primjena pčelinjih proizvoda u prevenciji,

liječenju ili za oporavak od pojedinih bolesti ili poremećaja zdrastvenog stanja.

11 Izvor: Ministarstvo finansija, Uprava carina Crne Gore 12 Izvor:“Vremenski duža paša i velike količine bagrema kao dominantnog nektara za sakupljenje meda uslovljavaju veći prinos po košnici, koji se kreće od 40 do 70kg”, Sektorska studija za proizvodnju meda (2014), SPOCG


13

U apiterapiji se koriste svi pčelinji proizvodi: med, polen, propolis, matični mliječ, pčelinji

otrov i pčelinji vosak. Ljekovita i hranljiva svojstva pčelinjih proizvoda od davnina se

koriste u proizvodnji kozmetičkih preparata, liječenju i prevenciji nekih bolesti.

Poslednjih godina preparati bazirani na pčelinjim proizvodima, naišli su na uspješnu

primjenu u savremenoj medicini.

Apiterapija je razvijena u Bugarskoj, Rusiji, Kini, Japanu, SAD i drugim zemljama. Na Kubi

je priznata kao jedan od zvaničnih načina liječenja. U okruženju najpoznatija društva su u

Hrvatskoj, Ruminiji, Srbiji:

1. Hrvatsko apiterapijsko društvo, čije je sjedište na Katedri za zdravstvenu ekologiju,

Medicinskog fakulteta u Rijeci i Biorad iz Zagreba.

2. Rumunsko apiterapeutski centar iz Bukurešta.

3. Srpsko Apiterapeutsko društvo iz Niša i Api-Beo iz Beograda.

U Crnoj Gori nema registrovanih društava koja se bave primjenom apiterapije ali se već

par godina, pojedini proizvođači sa Cetinja i Podgorice bave ovom metodom. Ministarstvo

zdravlja Crne Gore je u julu 2014. godine donijelo Pravilnik o tradicionalnim i

alternativnim metodama liječenja čime se, praktično, legalizuju metode liječenja koje

nijesu u domenu savremene, zvanične medicine. U Članu 1 ovog Pravilnika stoji da se

„tradicionalne i alternativne metode liječenja, koje su stručno provjerene i nijesu štetne

po zdravlje, primjenjuju u skladu sa zakonom i ovim pravilnikom“, dok je u Članu 2 pored

svih navedenih metoda, svoje mjesto našla apiterapija.13

13 http://www.sluzbenilist.me/PravniAktDetalji.aspx?tag={37F5ED6D-252B-40E3-AB09-07947E6D4499} pristupljeno 16.11.2015.

http://www.sluzbenilist.me/PravniAktDetalji.aspx?tag=%7b37F5ED6D-252B-40E3-AB09-07947E6D4499%7d


14

4. ANALIZA TRŽIŠNIH KARAKTERISTIKA PČELINJIH

PROIZVODA

Kada se sagleda cjelokupna struktura plasmana crnogorskih pčelinjih proizvoda, u

odnosu na prethodne godine, slika se nije puno promjenila. Još uvijek dominira tzv.

“prodaja na kućnom pragu” gdje potrošači od poznatih pčelara direktno kupuju med.

Ostala mjesta gdje su dostupni crnogorski pčelinji proizvodi su gradske pijace, izložbe,

manifestacije i sajmovi koji se povremeno organizuju na gradskim trgovima i u tržnim

centrima širom Crne Gore.

Dostupnost

Obilaskom trovinskih lanaca Voli, HDL Laković, Roda, Maxi, Aroma marketi, prodavnica

zdrave hrane, gradskih pijaca i punktova na putevima, utvrđeno je da je u ponudi najviše

zastupljen med. Propolis je dostupan u apotekama i na pijacama, dok se drugi pčelinji

proizvodi (matični mliječ, med sa saćem, polen, medovina-medna rakija, preparati na bazi

meda i drugih pčelinjih proizvoda, med sa dodacima –

orasima, lješnicima, bademima i suvim voćem), mogu

naći u prodavnicama zdrave hrane, punktovima pored

puta i na gradskim pijacama.

U prodajnim objektima u Crnoj Gori dominaraju

proizvođači iz Srbije: Timo med - Knjaževac, Medino-

Krnjevac, Maja promet-Beograd, MED HONEY-

Smederevo, AZA-Stari Ledinci, Medomiks-Petrovaradin.

Iz Makedonije je zastupljen med kompanije RES-KOM iz

Resena, dok je zastupljenost crnogorskih proizvođača

mala. Mogu se izdvojiti proizvođači sa područja

Virpazara, Podgorice, Cetinja, Nikšića i Tivta.

Vrste meda

Med sa prostora Crne Gore je većinom poliflornog (višecvjetnog) sastava, što ga čini

posebnim i veoma kvalitetnim. Ono što crnogorske pčelinje proizvode izdvaja od

proizvoda iz regiona su kvalitet, gustina i raznovrsnost medonosnog bilja. Najznačajniji

izvori nektara su: žalfija (pelim), drača, lipa, vrijesak, borovnica, lavanda, drijen, agrumi i

druge vrste. Od uvoznih pčelinjih proizvoda dominiraju livadski, cvjetni, tamni-šumski,

bagremov, lipov i kestenov med.

Cijene

Cijene meda domaćih proizvođača u trgovinskim lancima variraju od 11 do 15€/kg14 a za

pakovanja od 500 gr cijene su od 5 do 9€. Na pijacama se kreću od 10 do 12€/kg, dok na

14 U pitanju su tegle od 700 do 900 gr koje se prodaju kao kilogram meda.


15

sajmovima i manifestacijama cijene se većinom kreću oko 10€/kg. Prema tvrdnjama

crnogorskih pčelara ove cijene su sasvim realne jer riječ je o visoko kvalitetnom

proizvodu. Međutim, med iz okruženja je znatno jeftiniji tako da su cijene niže i do 50%.

Med organskog porijekla prodaje se po većoj cijeni. Ona varira od 12 do 15€/kg, dok za

teglicu od 500 gr treba izdvojiti oko 9€. (Pregled cijena i cjelokupnog asortimana pčelinjih

proizvoda na crnogorskom tržištu, prikazan je u Anexu).

Pakovanje

Na osnovu Člana 39 Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju (“Službeni list Crne Gore”,

broj 56/09, 18/11, 40/11, 34/14, 01/15), Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

uz saglasnost Ministarstva zdravlja, donijelo je Pravilnik o minimalnom kvalitetu meda i

drugih pčelinjih proizvoda, koji je usvojen u junu 2015. godine.15 Kroz Pravilnik su date

smjernice koje se odnose na označavanje (Član 18), na pakovanje i čuvanje (Član 20).

Većina pčelara je usvojila obavezu o pakovanju i obilježavanju svojih proizvoda. Međutim,

činjenica je da je još uvjek prisutna prodaja meda bez etiketa i u neodgovarajućoj

ambalaži. To je karakteristično kod prodaje “na kućnom pragu” i kod prodaje pored puta.

Domaći med ili sa dodacima, uglavnom se prodaje u staklenim teglama od 1kg. Ponuda

domaćeg meda u malim pakovanjima je limitirana iz razloga što je cijena ambalaže skoro

ista kao za ambalažu od 1kg (u prosjeku oko 0,50€). Med u saću i propolis se većinom

prodaju u plastičnoj ambalaži. S druge strane, uvozni med i drugi pčelinji proizvodi

prodaju se u staklenoj ambalaži. Pored pakovanja od jednog kilograma uvozni proizvodi

su dostupni i u manjoj ambalaži. Ovo nam govori da među domaćim proizvođačima nema

zajedničkog djelovanja na tržištu u segmentu nabavke ambalaže.

Tokom posljednje decenije bilo je pokušaja da

se organizuje pakovanje domaćeg meda u

količinama od 12-25 gr, međutim, bez

uspjeha. Razlog tome je što turističko i

ugostiteljsko tržište nije prihvatilo cijenu

malih pakovanja crnogorskog domaćeg meda,

iako je u pitanju bio kvalitetan proizvod.

Med u pakovanjima od 12-20 gr isključivo je

uvoznog porijekla. Dostupan je u većim

trgovinama po cijeni od 0,20-0,27€, dok se

pakovanja od 25 gr kreću od 0,29-0,35€. Kroz ugostiteljske objekte najviše se nudi kao

dodatak uz čaj, limunadu ili za hotelsku upotrebu. (Pregled cijena i cjelokupnog asortimana

pčelinjih proizvoda na crnogorskom tržištu, prikazan je u Anexu). Proizvođači su HRC d.o.o.,

Maja promet i Horeca Mreža d.o.o iz Beograda, RES-KOM-Resen, Genim d.o.o-Kruševac,

Timo med-Knjaževac, AZA-Stari Ledinci i Medomiks-Petrovaradin. Razlog za slabu

15 Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Crne Gore


16

povezanost domaćih proizvođača sa trgovinskim i ugostiteljskim objektima je što ne

mogu da se zadovolje potrebne količine, kontinuitet u isporuci i garanciju za kvalitet.

Kvalitet

Nadležne ustanove koje se bave kontrolom meda i drugih pčelinjih proizvoda su:

Veterinarska uprava, Institut za javno zdravlje i Centar za ekotoksikološka ispitivanja.

Pravni okvir za regulisanje kvaliteta pčelinjih proizvoda uključuje:

- Pravilnik o kvalitetu meda (“Službeni list Crne Gore” broj 27/14)

- Pravilnik o praćenju rezidua kod životinja, prehrambenih proizvoda od životinja i

hrane za životinje (“Službeni list Crne Gore”, broj 46/06)

- Pravilnik o maksimalnim dozvoljenim koncentracijama ostataka farmakološki

aktivnih supstanci veterinarskih lijekova u hrani životinjskog porijekla (“Službeni list

Crne Gore”, broj 51/07)

Tokom istraživanja o tržištu pčelinjih proizvoda došlo se do podataka da još uvjek mali

broj proizvođača vrši analize kvaliteta (u prosjeku 30), iako broj analiza raste iz godine

u godinu. Prema podacima iz Instituta za javno zdravlje, analize se većinom rade jednom

u toku sezone, nakon skupljanja meda. Najviše se rade analize meda, dok se u manjem

obimu (tri do pet uzoraka godišnje) rade analize drugih pčelinjih proizvoda (medovina,

propolis, vosak). Proizvođači sami donose uzorke na ispitivanje i Uprava za inspekcijske

poslove – Veterinarska inspekcija u sklopu svojih kontrola, uzima i donosi uzorke na

analizu.16 Uzorci se evidentiraju pod šifrom. Laboranti nemaju dodirnih tačaka sa

proizvođačima, tako da nema uticaja na rezultat analize. Osnovni paket iznosi oko 100€.

Kad se uz osnovni radi i analiza na metale i pesticide, iznosi preko 200€.

Obilaskom prodajnih objekata, gradskih pijaca i punktova pored puta, utvrđeno je da

skoro svi uvozni proizvodi imaju deklaraciju ili oznaku kvaliteta. Tako, npr, “Timo med”,

nosi oznaku Zdrava hrana i Šampion kvaliteta 2000-2015. “AZA med” ima oznaku HACCP,

dok “RES-KOM” iz Makedonije pored HACCP kavaliteta, posjeduje ISO 9001.

Kada je riječ o domaćim proizvodima, većina ima deklaraciju, dok se na pojedinim može

naći broj iz Veterinarske uprave ili podatak o laboratorijskoj analizi uzorka što nije u

skladu sa Deklaracijom.17 Međutim, po pitanju kontrole kvaliteta, još uvjek nema

usaglašenosti među proizvođačima. Interesovanje za kontrolu je podijeljeno. Veći

proizvođači koji su okrenuti plasmanu proizvoda na tržište i saradnji sa marketima i

hotelima, pristupaju kontroli. Proizvođači koji prodaju “na kućnom pragu” i imaju stalne

kupce kod kojih su stekli povjerenje, nijesu zainteresovani za kontrolu kvaliteta, a

redovni kupci im to očigledno ne zamjeraju.

16 Uprava za inspekcijske poslove-Veterinarska inspekcija vrši inspekcijski nadzor nad prometom i upotrebom veterinarskih ljekova i sprovođenje programa monitoringa rezidua-vrši uzorkovanje i dostavu laboratoriji kao i preduzimanje mjera u slučaju pozitivnih nalaza. 17 Tokom avgusta 2015. godine, donijeta je Deklaracija od strane Uprave za inspekcijske poslove, Odsjeka za zdravstveno-sanitarnu inspekciju, MPRR i SPO CG sa ciljem da se pčelarima pruži konkretna pomoć u pogledu njihovih obaveza kod obilježavanja i označavanja pakovanja.


17

5. REZULTATI ISTRAŽIVANJA NAVIKA POTROŠAČA PČELINJIH

PROIZVODA

5.1 Metodologija istraživanja

Za potrebe istraživanja tržišta pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori sprovedeno je

kvantitativno istraživanje putem direktnog intervjua (eng. face-to-face) o navikama i

motivima kupovine potrošača pčelinjih proizvoda. Istraživanje je obuhvatilo 300

potrošača u šest opština: Bijelo Polje (45), Pljevlja (45), Podgorica (75), Nikšić (45), Bar

(45) i Tivat (45). Istraživanje je obuhvatilo ispitanike koji isključivo koriste pčelinje

proizvode.

Prikupljanje podataka na terenu je realizovano tokom novembra mjeseca 2015. godine.

Kontrola kvaliteta popunjavanja upitnika se vrši tokom prikupljanja podataka i prilikom

unosa i obrade.

Upitnik koji je kreiran je nudio pitanja otvorenog i zatvorenog tipa. Ispitanicima koji su

obuhvaćeni istraživanjem je garantovana anonimnost, što je doprinijelo dobijanju

iskrenijih i tačnijih podataka koji su obrađeni u ovom Izvještaju.

Unos podataka urađen je u Microsoft Excel-u, a obrada podataka sa potrebnim logičkim

kontrolama u SPSS programu (statistički paket za društvene nauke koji služi za obradu i

analizu podataka).

Uzimajući u obzir način na koji je uzorak kreiran, kao i primijenjenu metodologiju,

smatramo da se prezentovani nalazi mogu tretirati kao validni pokazatelji o navikama i

motivima potrošača pčelinjih proizvoda (meda i drugih pčelinjih proizvoda).

Kvalitativni dio obuhvatio je dubinske intervjue sa ciljem utvrđivanja osnovnih

karakteristika aktera u lancu prodaje i plasmana meda kao i njihove međupovezanosti.

Realizovano je 17 dubinskih intervjua, počev od registrovanih pčelara, trgovinskih

objekata, hotela, restorana, pa sve do relevantnih institucija (Ministarstvo poljoprivrede i

ruralnog razvoja, Veterinarska uprava, Institut za javno zdravlje, Centar za

ekotoksikološka ispitivanja, Monteorganica i Uprava za inspekcijske poslove).


18

5.2 Ključni rezultati istraživaja

Istraživanje je realizovano u šest crnogorskih opština na uzorku od 300 potrošača. Polna

struktura je jednako zastupljena: 45,7% muškaraca i 54,3% žena. Stratifikacija na urban-

rural ukazuje da je 61,3% ispitanika iz urbanih, a 38,7% iz ruralnih naselja. Prosječna

starost ispitanika je 42 godine. Nivo obrazovanja za 65,7% ispitanika je srednja škola.

Domaćinstva ispitanih građana najčešće broje četiri (33,3%) i tri člana (29,0%). Tri petine

ispitanika (61,3%) je zaposleno, od čega je polovina u privatnom, a druga polovina u

državnom sektoru. Za 28,0% anketiranih građana visina ukupnih mjesečnih prihoda

domaćinstva iznosi od 401 do 600€. Od ukupnog broja ispitanika, 125 je navelo da imaju

djecu uzrasta do 15 godina, što čini 41,7% uzorka.

Ispitanici koju su obuhvaćeni ovim istraživanjem, u 97,7% slučajeva konzumiraju pčelinje

proizvode. Takođe, pored ispitanika med konzumiraju i članovi njihovih porodica

(96,6%). Razlozi zbog kojih je nekolicina navela da ne konzumira pčelinje proizvode su:

alergija, dijabetes ili ne vole ovu vrstu životne namirnice. Na pitanje ko najviše u

domaćinstvu konzumira pčelinje proizvode, 57,7% je dalo odgovor “svi”.

Rezultati pokazuju da su najpoznatiji pčelinji proizvodi: med, propolis, med u saću, razna

pića od meda (medovina, medna rakija, likeri od meda) i matični mliječ.

Grafik 3: Vrste pčelinjih proizvoda za koje su ispitanici čuli (%)

Najveći broj anketiranih (63%) konzumira med svakodnevno ili nedjeljno (35%). Pored

meda, nedjeljno ili jednom mjesečno, koristi se propolis, med sa jezgrastim voćem,

prirodna kozmetika na bazi meda i med u saću. Ostali pčelinji proizvodi se vrlo malo

konzumiraju.

27,8

23.1

15.6

11.4

8.1

7.6

3.7

1.1

0.8

0.8

0.2

Med

Propolis

Med u saću

Pića od meda

Matični mliječ

Polen

Vosak

Drugi pčelinji proizvodi

Kozmetika na bazi meda

Med sa sušenim voćem

Mješavine meda


19

Grafik 4: Učestalost konzumiranja pčelinjih proizvoda (%)

Posmatrajući po regionima Crne Gore, najveća učestalost konzumiranja meda je na

sjeveru, a najmanja na jugu. Takođe, na sjeveru Crne Gore dominantno je konzumiranje

meda kao ritual-ujutru, nakon buđenja i zbog povoljnog uticaja na zdravlje. U centralnom

području, pored jutarnjeg rituala, ispitanicima je važno konzumiranje zbog povoljnog

uticaja na zdravlje, dok su na primorju podjednako značajni svi navedeni razlozi.

Grafik 5: Razlozi konzumiranja pčelinjih proizvoda (%)

Prema dobijenim rezultatima 85,1% građana konzumira pčelinje proizvode dobijene na

tradicionalni, odnosno konvencionalni način (nijesu organskog porijekla), a 6,8% da

konzumira isključivo proizvode organskog porijekla. Uočeno je da većina ispitanika pod

pojmom tradicionalni podrazumijevaju “domaće” proizvode koji su zdravi i kvalitetni i

koje često izjednačavaju sa organskim proizvodima za čiju proizvodnju je potrebno

primijeniti posebne uslove. Shodno tome, ispitanici nijesu u dovoljnoj mjeri informisani o

razlici između organske i konvencionalne proizvodnje. To potvrđuje i podatak onih koji

su naveli da konzumiraju isključivo proizvode organskog porijekla, većina nije znala da

navede ime proizvođača, koji po važećim propisima mora biti registrovan u Registru

organskih proizvođača.

63

4

1

1

1

2

1

3

1

2

35

13

3

2

6

8

3

2

1

1

8

1

8

2

2

9

4

3

3

3

2

3

31

14

5

21

12

7

8

12

9

5

44

80

89

63

74

86

85

84

88

81

Med

Propolis

Matični mliječ

Polen

Med u saću

Med sa jezgrastim voćem

Med sa suđenim voćem

Mješavine meda sa drugim pčelinjim proizvodima

Medovina-vino od meda

Medna rakija/likeri

Prirodna kozmetika na bazi meda

Svaki dan Nedjeljno Jednom mjesečno Jednom u pola godine Nikada

28.0

23.2

22.9

10.4

8.2

4.6

2.7

Kao ritual-ujutru, nakon buđenja

Konzumiram uz čaj

Zbog povoljnog uticaja na zdravlje

U liječenju određenih bolesti

Konzumiram uz doručak

U pripremi kolača, torti i dr. poslastica

U kozmetici


20

Najčešće su navodili imena onih koji nemaju sertifikat za organsku proizvodnju ili je bilo

odgovora: “od poznatog pčelara”, “od provjerenog pčelara” ili “sopstvena proizvodnja”.

Grafik 6: Konzumiranje pčelinjih proizvoda (tradicionalni tj. konvencionalni/organski) (%)

Slaba informisanost potrošača o prednostima organskih proizvoda, pa i organskih

pčelinjih proizvoda, potvrđuju i rezultati dobijeni u razgovoru sa nadležnim institucijama

za organsku proizvodnju. Jedan od razloga je i taj što su i zakonskim rješenjima pojedini

termini izjednačeni što dovodi do zabune kod potrošača.

Među ispitanicama (93,3%, termin apitarepaja je potpuna nepoznanica. Manji broj koji je

u potpunosti upoznat (2,7%) ili donekle upoznat (4,0%), izjavio je da ovaj termin

podrazumijeva liječenje pčelinjim proizvodima, dok su pojedini građani mišljenja da je

apiterapija čuvanje pčelinjih društava i prihrana pčela ili konzumiranje pčelinjih

proizvoda radi poboljšanja zdrastvenog stanja.

Sa druge strane, na pitanje da li su upoznati sa metodom liječenja sa pčelinjim

proizvodima, 70% građana je reklo da jeste, dok je 30% odgovorilo odrično. Među

odgovorima dominiraju stavovi da se pčelinji proizvodi koriste za liječenje raznih bolesti

(39,8%), da povoljno utiču na zdravlje (22,7%) ili da jačaju imunitet (19,3%).

85.1%

8.1%

6.8%

Konzumiram isključivo tradicionalne proizvode

Konzumiram organske i tradicionalne proizvode

Konzumiram isključivo proizvode organskog porijekla

“Informisanost potrošača je na niskom nivou. Potrebno je edukovati ljude o tome šta je

organski proizvod i kako ga prepoznati. Problem je što je Zakon o organskoj proizvodnji

izjednačio termine: eko, bio i organski, tako da imamo proizvođače koji proizvode

ekološki med koji nije sertifikovan.”

Nadležne institucije, dubinski intervjui


21

Grafik 7: Metode za liječenje sa pčelinjim proizvodima (%)

Da je apiterapija oblast sa kojom su domaći potrošači nedovoljno upoznati i na čijoj

promociji treba raditi u narednom periodu su potvrdili i proizvođači pčelinjih proizvoda

u Crnoj Gori.

Na pitanje u kojoj mjeri se slažu sa izjavom da se pčelinji proizvodi mogu koristiti kao

pomoćno terapijsko sredstvo u liječenju određenih bolesti, 86,3% se slaže ili se u

potpunosti slaže, što se poklapa sa većinom prethodno navedenih stavova.

Rezultati istraživanja pokuzuju da se ispitanici najčešće opredjeljuju za kupovinu meda

kod poznatog pčelara (42%) ili kod rođaka/prijatelja (16,9%). U manjem procentu kupuju

na pijaci (11,7%) ili u prodavnicama zdrave hrane (11,1%). Kada su u pitanju drugi

pčelinji proizvodi, potrošači ih konzumiraju u manjem procentu od meda. Najčešća mjesta

kupovine su na “kućnom pragu” pčelara (20,4%) i u apoteci (19,3%).

39.8

22.7

19.3

5.7

4.2

2.3

2.3

2.3

1.1

Za liječenje različitih bolesti

Povoljan uticaj na zdravlje

Za jačanje imuniteta

Korišćenje propolisa kao lijek

Konzumiranje pčelinjih proizvoda

Korišćenje pčelinjih proizvoda u kozmetici

Donekle sam upoznat

Korišćenje pčelinjih proizvoda za mršavljenje

Korišćenje uboda pčela u akupunkturi

“Na našem području apiterapija je nepoznanica i nije razvijena. Dok je u Srbiji promocija

apiterapije-Internet. Mi kao porodica imamo plan da napravimo bungalove za udisanje

pčelinjih proizvoda, jer djeca od malena imaju problem sa astmom.”

”Svi proizvodi iz asortimana (kreme, losioni i ostali preparati za imunitet) na bazi su

pčelinjih proizvoda. Neko koristi meleme i kreme da bi izliječio kožu, neko za reumatska

oboljenja, hemoroide. Imamo kreme za tinejdžere za bubuljice i za zaštitu kože. U

apiterapiji ne moraju svi proizvodi da djeluju jednako za svakoga. Kod većine ljudi su se

pokazali dobri rezulati.”

“Na medicinskom fakultetu i u srednjim školama proizvode se kreme u koje stavljaju još

neke sastojke (medikamente, hemikalije), pa se razlikuju od ovih koje mi proizvodimo.

Nikakve sličnosti nema sa našim proizvodima. U apiterapiji prirodna kozmetika je

isključivo sa pčelinjim proizvodima.”

“Mogu svi koriste, osim ako je neko alergičan na pčelinje proizvode.”

Proizvođači pčelinjih proizvoda, dubinski intervjui


22

Grafik 8: Najčešće mjesto kupovine meda i drugih pčelinjih proizvoda (%)

U 91,7% slučajeva med i drugi pčelinji proizvodi koje konzumiraju domaći potrošači

potiče iz Crne Gore. U manjem procentu se konzumiraju uvozni proizvodi koji su

porijeklom iz Srbije, Bosne i Hercegovine ili Italije.

Obzirom da su u istraživanju obuhvaćeni samo potrošači pčelinjih proizvoda, na

godišnjem novou se (u prosjeku) po domaćinstvu potroši do 10kg meda, po prosječnoj

cijeni od 11€. Potrošnja po članu domaćinstva iznosi 2,76kg meda. Meda u saću potroši

se do 3kg, dok med sa sušenim i jezgrastim voćem za jedan kg manje. Prosječne cijene su

od 9-12€. Propolis se troši do 100 ml godišnje po prosječnoj cijeni od 5€. Medovina se

konzumira u prosjeku osam litara godišnje, po prosječnoj cijeni od 8€.

Tabela 4: Potrošnja po domaćinstvu (na godišnjem nivou) i prosječne cijene

42.0

16.9

11.7

11.1

8.1

3.1

2.9

1.7

0.6

0.4

0.2

1.3

20.4

7.9

2.4

12.2

5.0

3.2

2.9

1.9

1.6

0.3

19.3

23.0

Od poznatog pčelara

Kod rodjaka/prijatelja (na kućnom pragu)

Na pijaci

U prodavnicama zdrave hrane

U supermarketima/megamarketima

Na sajmovima (Dani meda)

Sam proizvodim

Malim trgovinama/radnjama

U blizini manastira

Na punktovima pored puta

U apoteci

Drugo

Med Drugi pčelinji proizvodi

Minimum Maksimum Ukupno Prosjek Minimum Maksimum Prosjek

Med (kg) 1 45 9951 10 5 20 11

Propolis (ml) 10 1000 10030 99 2 8 5

Matična mliječ (gr) 50 2000 5900 843 8 20 14

Polen (gr) 50 50 100 50 poklon poklon

Med u saću (kg) 1 12 93 3 8 15 12

Med sa jezgrastim voćem (kg) 0,1 10 37 2 5 15 9

Med sa sušenim voćem (gr) 0,5 3 7 2 5 15 10

Mješavina meda sa drugim pčelinjim

proizvodima (gr)100 1100 5300 883 9 12 10

Med organskog porijekla (kg) 9 25 34 17 10 10 10

Medovina (l) 0,5 25 48 8 5 10 8

Medna rakija (l) 0,5 5 13 2 8 15 12

Prirodna kozmetika (mg) 2 750 1922 214 1 17 6

Vrste pčelinjih proizvodaCijenaUtrošena količina


23

Većina ispitanika (89,6%) je zadovoljna ponudom crnogorskih pčelinjih proizvoda na

tržištu, dok 10,4% djeli suprotno mišljenje. Najčešći razlozi nezadovoljstva su da pčelinjih

proizvoda nema dovoljno na tržištu i da je potreban bolji marketing. Neznatan broj je

mišljenja da su proizvodi puni dodatog šećera, da su u ponudi proizvodi lošeg kvaliteta,

da je mali broj proizvođača i da domaći med nije vidno istaknut u odnosu na uvozni.

Blizu dvije trećine ispitanika (61,3%) je spremno da više konzumira crnogorske pčelinje

proizvode. Među navedenim, 15,7% bi bilo spremno da više konzumiraju propolis, u

istom procentu su izjavili da bi konzumirali više meda u saću i matičnu mliječ, dok je 10%

izjavilo da bi bili spremni da više konzumiraju sve pčelinje proizvode. Preostala trećina je

mišljenja da već dovoljno konzumira ili da je spriječena da konzumira više, iz finansijskih

razloga.

Na pitanje šta bi ih lično navelo da više kupuju crnogorske pčelinje proizvode u odnosu

na proizvode iz uvoza, u najvećem procentu su se izdvojili sljedeći odgovori: da posjeduju

sertifikat za kvalitet (14,5%), da se približe potrošaču ljekovita svojstva pčelinjih

proizvoda (13,9%), da posjeduju broj rješenja pod kojim je pčelar i pčelinjak upisan u

Registar koji vodi Veterinarska uprava Crne Gore (10,9%) i da imaju istaknutu oznaku

geografskog porijekla (9,3%).

Svaki deseti ispitanik izjavilo je da bi kupovao više domaće proizvode kada bi cijene

proizvoda bile povoljnije od proizvoda iz uvoza. U tabeli koja slijedi, dat je prikaz

“željenih” cijena po kojima bi kupovali prije crnogorske nego proizvode iz uvoza.

Tabela 5: Cijene po kojoj bi potrošači više kupovali crnogorske pčelinje proizvode u odnosu na proizvode iz uvoza

Vrste pčelinjih proizvoda Prosječna cijena (u €) po

kojoj bi potrošači bili spremni da kupuju više

Broj ispitanika koji je dao odgovor

Med 6,0 30

Matična mliječ 8,8 3

Med sa jezgrastim voćem 10,0 1

Medovina 5,0 1

Propolis 6,0 7

Med u saću 10,0 1

Kolači 3,0 1

Kozmetika na bazi meda 5,0 1

“Da bi smo kupili med od domaćih proizvođača on mora ispunjavati uslove: sertifikat,

kvalitet, cijenu, pakovanje i ozbiljnost u isporuci. Najviše biramo kvalitet. Nama je mač

sa dvije oštrice da ubacimo nekog “novog proizvođača”.

Maloprodajni objekti, dubinski intervjui


24

U narednom grafiku prikazana su mjesta, odnosno prodajni prostori gdje bi potrošači voljeli da su crnogorski pčelinji proizvodi stalno dostupni. Svaki treći anketirani (33,8%) je izjavio da bi trebalo da budu stalno dostupni u trgovinskim radnjama, dok je svaki peti (21,1%) mišljenja da trebaju biti stalno dostupni na pijacama.

Grafik 9: Stalna dostupnost (prodajni prostori) crnogorskih pčelinjih proizvoda

Pored stalne dostupnosti na tržištu crnogorske pčelinje proizvode je potrebno plasirati

kroz različite kanale prodaje. Osim prodaje na “kućnom pragu” prestavnici ugostiteljskih

objekata smatraju da je potrebno uspostaviti saradnju i sa turističkim sektorom, hotelima,

restoranima, kafićima. Pored toga, proizvođači navode da je neophodno domaće

proizvode u maloprodajnim objektima izložiti na način da budu uočljiviju u odnosu na

uvozne proizvode.

6.9

9.8

14.5

21.1

33.8

U apoteci

U specijalizovanim radnjama za med

U prodavnicama zdrave hrane

Na pijacama

U trgovinskim objektima

“Što se tiče tržišta, prodavnice i trgovinski lanci treba da promijene politiku i da smanje

uvoz meda iz regiona, iz inostranstva i da ne nude med sumnjivog porijekla.”

“Proizvođači treba da budu zaštićeni i da se prvo obezbijedi prodaja pčelinjih proizvoda

sa domaćeg prostora. Takođe, treba organizovati i veću kontrolu meda i ostalih pčelinjih

proizvoda kao i poboljšati njihovu reklamu kako preko hotela i restorana, tako i preko

marketa, pijaca i prodavnica zdrave hrane.”

Ugostiteljski objekti, dubinski intervjui

“U prodavnicama su proizvodi pomiješani. Trebalo bi u svakoj prodavnici prodavati

crnogorski med kao crnogorski brend. Trebalo bi ih prodavati odvojeno, zbog potrošaca

da bi ih navikli da uvijek ima crnogorskog meda u njihovoj obližnjoj prodavnici. Na

primorju, u Kotoru i Budvi nema meda, voska i drugih pčelinjih proizvoda. Nabavljaju

individualno iz Podgorice. Mogao bi se i tamo prodavati med u svakoj većoj prodavnici.”

“Med treba stalno reklamirati i ponavljati kako da bi privukao pažnju.”

“Kada je u pitanju najveća dostupnost meda, treba da ih ima u Voliju i drugim

marketima.”

Proizvođači pčelinjih proizvoda, dubinski intervjui


25

Za svaki od prikazanih aspekata crnogorskih pčelinjih proizvoda, na skali od 1-potpuno

nezadovoljan do 5-potpuno zadovoljan, ispitanici su pretežno davali ocjenu četiri.

Dobijeni podaci pokazuju da su domaći potrošači zadovoljni veličinom pakovanja,

ambalažom, dizajnom etikete i sadržajem informacija na etiketi.

Grafik 10: Prosječne ocjene zadovoljstva pojedinim aspektima crnogorskih pčelinjih proizvoda

Razlozi zbog kojeg su pojedini ispitanici dali niske ocjene su:

Nedostaju različite veličine pakovanja, posebno od 50gr do 500gr.

Potreban je moderniji dizajn ambalaže i da proizvodi budu isključivo u staklenoj

ambalaži.

Moderniji dizajn etikete, da je jedinstven i da asocira na Crnu Goru.

Takođe je sugerisano da je na etiketi potrebno prikazati detaljnije informacije,

tačan opis i da posjeduju sertifikat za kvalitet.

Predstavnici nadležnih institucija su saglasni da je potrebno unaprijediti pojedine

segmente u proizvodnji domaćih pčelinjih proizvoda, u prvom redu način prepoznavanja

i plasmana.

Tri petine ispitanika (62,9%) donosi odluku o kupovini meda i drugih pčelinjih proizvoda,

tako što vjeruje poznatom pčelaru. Donošenje odluke na osnovu procjene vizuelnim

metodom vrši 16,1% ispitanika, dok ostali provjeravaju etiketu na ambalaži (8,4%) ili

probaju na licu mjesta (7%).

Među potrošačima stvorena je pogrešna slika o nadležnosti za kontrolu meda i drugih

pčelinjih proizvoda. Preko četiri petine anketiranih (83,3%) smatra da zna ko je nadležan.

4.12

4.23

4.30

4.34

Sadržaj informacija na etiketi

Dizajn etikete

Ambalaža

Veličina pakovanja

”Svaki proizvođač mora da se deklariše imenom i prezimenom i da naprave zajednički

nastup, da se pojave u našim maloprodajnim objektima, na posebnim mjestima,

Potrebno je da zakupe prostor na tezgama kao zvanični registrovani proizvođači i učine

sve da budu konkurentni svima onima koji se sada pojavljuju i prodaju med na pijaci.”

“Moraju učiniti nešto da se tačno dodijele mjesta na pijacama, gdje se tačno prodaje

crnogorski med. Nije važno gdje, samo da potrošači znaju mjesta gdje da traže naš med.

Svi su oni za neku priču ali nigdje ih nema. Nekako moraju da se izbore sa ovim

probemom.

Nadležne institucije, dubinski intervjui


26

Međutim, većina je navela da je u pitanju Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Crne Gore (58%) dok je svaki četvrti izjavio da su nadležne institucije: Institut za javno

zdravlje, Udruženje pčelara i Veterinarska uprava.

Ispitanici u velikoj mjeri (87%) ne znaju kome da prijave neregularnost meda i drugih

pčelinjih proizvoda u slučaju da je neregistrovan proizvod ili ako je lošeg kvaliteta. Od

13% anketiranih koji su upućeni, izjavili su da je nadležna inspekcija (sanitarna ili

veterinarska ) i Centar za zaštitu potrošača.

Grafik 11: Nadležne institucije za neregularnost pčelinjih proizvoda

Ispitanici su u većini slučajeva (67%) imali prlike da konzumiraju med u ugostiteljskim

objektima (hotelima, restoranima, kafićima), ali čak 88,3% nije obratilo pažnju na

porijeklo proizvoda tj. proizvođača. Manji broj koji je obratio pažnju, navodi da je med iz

Srbije (55,9%), dok 29,4% da je crnogorskog porijekla. Tri četvrtine bi voljelo da se u

ugostiteljskim objektima nadje u ponudi med crnogorskog porijekla. Tokom razgovora sa

predstavnicima manjih ugostiteljski objekata do hotela visoke kategorije, iznijeti su

različiti stavovi. Kod većine intervjuisanih, cijena diktira koji će se med naći u ponudi.

10.3

5.1

5.1

5.1

10.3

10.3

17.9

35.9

Nešto drugo

MPRR

Tržišna inspekcija

Udruženja pčelara

Centar za zaštitu potrošača

Veterinarska inspekcija

Sanitarna inspekcija

Inspekcija

„Velika je konkurencija i ima puno ugostiteljskih objekata. Štedimo gdje god ima

prostora za to. Med uz čaj je samo pro forme. Nama neće opasti broj gostiju ako uz čaj

ne služimo med. 200 kesica meda platimo 18€. Svaka kesica je od 12gr, pa izračunajte

da li nam se isplati da kupujemo crnogorski med.“

Ugostiteljski objekti, dubinski intervjui

“Nijesmo obraćali paznju da li je crnogorski med, jer to dobavljači znaju, da li uvoze ili

ne. Što se tiče plaćanja više, ukoliko bi se našao crnogorski med, zavisi koliko je to više?

Nama je prioritet da imamo zadovoljnog gosta i da na kraju imamo ostvareni dobitak.

Ako je to više za 30-40% onda to nema smisla. Ali ako je nešto što će dobiti na kvalitetu,

možemo onda da pričamo. Niko nam nije došao da prezentuje i ponudi crnogorski med

za svo vrijeme koliko radim a to je tri-četiri godine.”

Hoteli, dubinski intervjui


27

Ispitanici smatraju (60,2%) da se o promociji crnogorskih pčelinjih proizvoda u

prethodnom periodu jako malo čulo. Oni koji su dali pozitivan odgovor, o crnogorskim

pčelinjim proizvodima dobijali su informacije iz emisije “Agro-saznanje” koja se emituje

na Televiziji Crna Gora, preko raznih sajmova i manifestacije “Dani meda”.

Kao najbolji način za promociju, ispitanici su rekli da su to promocije i degustacije na

sajmovima, kampanje putem svih medija, putem reklama, promocije u prodajnim

objektima i veća zastupljenost u prodajnim objektima.

Grafik 12: Načini promocije crnogorskih pčelinjih proizvoda

Pojedini sagovornici su kroz dubinske intervjue, takođe iznijeli korisne prijedloge.

4.9

4.6

0.5

0.8

1.1

2.2

2.2

4.9

11.4

15.7

15.7

17.6

18.4

Nešto drugo

Ne znam

Flajeri po domaćinstvima

Kreirati jedinsveni brend

Otvaranje specijalizovanih radnji

Prodajom po akcijskim cijenama

Veća zastupljenost u prodajnim objektima

Edukucaje o uticaju pčelinjih proizvoda na zdravlje

Promocije u prodajnim objektima

Putem reklama

Putem svih medija

Više tv emisija

Promocije i degustacije na sajmovima

“U Crnoj Gori ima dosta malih proizvođača meda tj. pčelara, međutim nemaju svi

sertifikate koji zadovljavaju standarde. Imali smo direktno kontakt sa proizvođačima, ali

je problem bila mala količina ili transport odnosno, kako ga isporučiti. Kada je u pitanju

cijena, ona nama nije primarna. Nama je ažurnost i prepoznatljivost bitna i da budemo

različiti od drugih.”

“Naši gosti traže nešto što će da bude drugačije. Treba se edukovati, da proizvođači izađu

na tržište, da pokažu šta žele, šta hoće i šta imaju. Dugi niz godina treba da prođe da bi

se indetifikovao proizvod. Ako su oni sad krenuli, ne moraju da odmah očekuju rezultat,

to će doći samo, ako su sigurni u to i kvalitet koji pružaju.”



28

Skoro tri četvrtine anketiranih (74,3%) nije čulo da je otvorena “Kuća meda”, dok je 18,2%

čulo ali nije sigurno šta ona predstavlja. Samo 7,4% je upoznato sa otvaranjem “Kuće

meda”, međutim ni oni ne vladaju potpunim informacijama. Svaki treći je izjavio da je to

mjesto za sve proizvode iz Crne Gore, svaki četvrti da predstavlja centar za crnogorsko

pčelarstvo, dok su preostali mišljenja da je to mjesto za prodaju svih pčelinjih proizvoda

(20%), edukativni centar za proizvođače (15%) ili mjesto za otkup viška meda (5%).

Imajući u vidu podatak da veliki broj potrošača nije čuo za “Kuću meda”, skoro trećina

anketiranih (31,6%) nije znala da iznese svoja očekivanja ili odgovorili da ništa ne očekuju

(13,2%). Relativno mali broj (13,7%) djeli mišljenje da će “Kuća meda” okupiti sve

pčelinje proizvode na jednom mjestu ili da će se na ovaj način unaprijediti kvalitet meda i

drugih pčelinjih proizvoda (8,9%).

Grafik 13: Očekivanja od “Kuće meda”

3.7

31.6

4.7

0.5

0.5

0.5

0.5

2.6

5.3

6.3

7.9

8.9

13.2

13.7

Nešto drugo

Ne znam

Bolju ponudu

Upornost i konkurentnost

Medijsku kampanju o proizvodima od meda

Edukacija o pčelinjim proizvodima i uticaju na…

Zaštita brenda crnogorskog meda

Reklamiranje crnogorskih pčelinjih proizvoda

Povoljnije cijene

Podršku pčelarima

Promocija pčelinjih proizvoda iz CG

Kvalitet meda i pčelinjih proizvoda

Nista ne očekujem

Sve pčelinje proizvode na jednom mjestu

„Svi koji posjete Crnu Goru treba da znaju i za njene prozvode u koje spada dobar i

kavlitetan med.“

„Kvalitet i garancija su dovoljni pokazatelji. Važna je promocija lokalnih proizvoda.“

“Nije nam interesantno da idemo od mjesta do mjesta, ako neko može da dođe do nas i u

jednom danu prezentuje svoje proizvode. Nama je u interesu da koristimo što više

proizvoda odavde. Interesantno je kad obučimo naše ljude da pričaju o Crnoj Gori, na pr.

“Ovo je med iz Crne Gore…”, i počne priča, automatski gost nije navikao na takvu vrstu

usluge. Svako im ponudi kafu, čaj, ali kod nas se ide korak dalje. Naši konobari su

informisani o svem, i o svakom proizvodu.”



29

6. ZAKLJUČCI I PREPORUKE

Na osnovu sprovedenog istraživanja i analize prikupljenih podataka, nameću se zaključci

i preporuke koje će doprinijeti poboljšanju stanja u sektoru proizvodnje i prodaje

pčelinjih proizvoda (meda i drugih pčelinjih proizvoda) u Crnoj Gori. Neke od navedenih

preporuka je moguće realizovati u relativno kratkom roku, dok je za neke potreban duži

vremenski period za njihovu primjenu.

Rezultati istraživanja pokazuju da potrošači u daleko većoj mjeri konzumiraju

med, nego druge pčelinje proizvode. U cilju povećanja ponude i širenja asortimana

na tržištu, neophodno je obezbjediti dostupnost svim pčelinjim proizvodima, a ne

samo medu. Pored povećanja proizvodnje drugih pčelinjih proizvoda, uporedo

raditi na informisanosti potrošača o ovim proizvodima i njihovoj dostupnosti.

Povećati svijest proizvođača o važnosti primjene zahtjeva o minimalnom kvalitetu,

uslovima za stavljanje na tržište i označavanju pčelinjih proizvoda. Informisati i

ukazivati na značaj vođenja interne evidencije (farmske knjige) proizvođača.

Neophodno je preduzimati korake kroz edukativne kampanje i seminare, kako bi

se povećao broj registrovanih pčelara, pogotovu broj mladih pčelara.

Kreirati posebne edukativne programe kako bi se podstakli mladi ljudi da sa

ozbiljnim pristupom pčelarstvu, njime planiraju baviti u budućnosti. Pored

proizvodnje meda i drugih pčelinjih proizvoda, edukacije bazirati na proizvodnji

matica, odnosno selekciji, odgajivanju i reprodukciji matica.

Potencijali za organsku proizvodnju meda su u nedovoljnoj mjeri iskorišćeni, zbog

čega je potrebno kontinuirano podsticati ovaj način proizvodnje. Potrebno je raditi

na razvoju tržišta kako bi proizvođači prepoznali svoj interes, jer bez toga je

ograničena mogućnost razvoja. Paralelno je potrebno nastaviti sa edukacijom

potrošača o tome šta je organski proizvod i kako ga prepoznati. Posebno

insisitirati na razlikovanju “domaćih” proizvoda proizvedenih na tradicionalan

način i organskih.

Rezultati pokazuju da je i dalje prisutan trend kupovine „na kućnom pragu“. Kako

bi se promijenila struktura plasmana, potrebno je, uz pomoć udruženja i preko

„Kuće meda“, intezivirati organizovane oblike prodaje (kroz sajmove, izložbe i

preko otkupa). Uspostaviti saradnju sa trgovinama, prodavnicama zdrave hrane,

ugostiteljskim objektima i hotelima.

Organizovati edukativne obuke za proizvođače na temu kako bolje prezentirati i

izlagati svoje proizvode. Unapređenjem prodaje pčelinjih proizvoda kroz


30

prezentacije, demonstracije ili degustacije, pruža se prilika potrošačima da se bolje

upoznaju o kvalitetu i značaju konzumiranja meda i drugih pčelinjih proizvoda.

Promotivne aktivnosti kontinuirano sprovoditi putem oglašavanja preko svih

medija: kroz emisije, objavljivanjem članaka u dnevnoj štampi, dijeljenjem flajera

i brošura. Na taj način, osim što će se uticati na veću potrošnju domaćih pčelinjih

proizvoda, uticaće i na podizanju kulture ishrane na našim prostorima, upoznavati

konzumente sa višestrukim koristima i upotrebnim svojstvima pčelinjih

proizvoda.

Primjenom istih aktivnosti upoznati javno mjenje o detaljnim i korisnim

informacijama o mogućnostima razvoja apiterapije na našim prostorima, kao i

važnosti apiterapije u prevenciji, liječenju ili za oporavak od pojedinih bolesti.

Problem nelegelane prodaje meda pored puteva i u blizini vjerskih objekata je

potrebno rješavati u saradnji sa svim relevantnim institucijama od državnih

institucija (Uprave za inspekcijske poslove), preko službi lokalnih samouprava

(Komunalna i tržišna inspekcija) koje će vršiti intezivnije kontrole, izricati mjere

zabrane i druge kaznene mjere.

Ključ za ostvarivanje ovih preporuka je međusobna saradnja i razmjena informacija

proizvođača, potrošača i nadležnih institucija koja će značajno doprinijeti razvoju ovog

sektora. Potrebno je da proizvođači pčelinjih proizvoda teže ideji da marketing nije samo

umijeće prodaje proizvoda, već spoznaja na temelju informacija dobijenih sa tržišta, kakav

med i druge pčelinje proizvode proizvoditi da bi zadovoljili potrebe koje se na tržištu

javljaju. Samo sa takvim stavom moći će se u budućnosti, uspješno nositi s izazovima

tržišne utakmice.


31

7. ANEKS Tabela 6: Pregled maloprodajnih cijena meda i drugih pčelinjih proizvoda u Crnoj Gori

Vrste meda i drugih

pčelinjih proizvoda

Prodajni

objekatCijena

Mjerna

jedinica

(gr)

ProizvođačZemlja

porijekla

Uvoznik za Crnu

Goru

Cvjetni

Bagremov

Lipov med

Cvjetni 7,59 950

Cvijetni

Bagremov

Cvijetni

Livadski

Lipov 4,09

Cvjetni 4,45

Cvjetni 4,59

Lipov 4,65

Livadski 4,72

Bagremnov 4,79

Planinski 4,65

Cvjetni 7,99 700

Planinski 15,00 950

Plannski 8,00 500

Poliforni 11,50 950

Poliforni 6,00 500

Organski med 9,29 500 Marjan Plantak

Poliforni 12,83 Radoje Radunović

Crmnički med 12,85 Marjan Plantak

Poliforni 12,54 Mladjan Perović

Roda

Mile Šestović

Pčelarstvo Pudar Crna Gora

Crna Gora

Maxi Delta

Srbija

Voli trade d.o.o.

Stadion d.o.o

Maja promet d.o.o. Srbija Stadion d.o.o.

Maja promet d.o.o.

Crna Gora

SrbijaVOLI2503,66-4,45

3,93-3,97

4,63-4,93

Naš diskont

380

SrbijaMaja promet d.o.o.

250

250 Melle-Maja promet d.o.o. Stadion d.o.o.

380

950


32

Vrste meda i drugih


Prodajni

objekatCijena

Mjerna

jedinica

(gr)

ProizvođačZemlja

porijekla

Uvoznik za Crnu

Goru

Planinski 6,99

Livadski 6,99

Cvjetni 7,85

Šumski 7,85

Bagremov 9,39

Cvjetni 8,99 900

Planinski 6,39 720

Livadski 6,59 720

Planinski 7,49 900

Planinski 6,59 720

Med sa lesnicima 4,59 350

Med sa orasima 4,99 350

Cvjetni Lida 3,90 500

Cvjetni

Livadski

Lipov

Bagremov

Cvjetni

Lipov

Bagremov

Cvjetni

Livadski

Lipov

Bagremov

Cvjetni

Lipov

Bagremov

RES-KOM, Resen

RES-KOM, Resen Makedonija MMS d.o.o.

AZA d.o.o., Ledinci

Diavli d.o.o.

Srbija

MMS d.o.o.Makedonija

720

900

Laković

Maxi Delta 4,99-5,59

Aroma

Maxi Delta 8,35-9,79

950

500

950

Roda

Roda

5,32-6,00

8,82-9,00

500

Voli trade d.o.o.

RES-KOM, Resen Makedonija MMS d.o.o.

Roda


33

Vrste meda i drugih


Prodajni

objekatCijena

Mjerna

jedinica

(gr)

ProizvođačZemlja

porijekla

Uvoznik za Crnu

Goru

Cvjetni

Lipov

Livadski

Bagremnov

Cvjetni 6,99

Bagremov 9,24

Cvijetni 2,95

Lipov 3,02

Bagremov 4,95

Cvjetni 7,02

Bagremov 12,96

Lipov 7,96

Livadski 7,99 750

Cvjetni Roda 8,21 720

Med sa suvom šljivom 12,00

Med sa suvim voćem 12,89

Med sa orasima 12,19 450

Poliforni - višecvjetni 9,99 720 Marko Đukić Crna Gora

Cvjetni vrcani 12,99 950 Veselin Popović Crna Gora

Poliforni - višecvjetni 7,49 500 Danilo-Bajo Samardžić Crna Gora

Crmnički vrcani med 14,74 950 Vlado Radoman

Livadsko-planinski med 11,79 950 Branko Tatar

Cucki med Roda 12,49 950 Miloš Jovanović Crna Gora

Cvjetni Roda 0,27 20 Maja promet d.o.o. Srbija Stadion d.o.o.

Cvjetni 0,20 15 CMANA doo, Krnjevac SrbijaExpo commerce

d.o.o

Livadski 0,29 25 Maja promet d.o.o. Srbija Stadion d.o.o.

Mini med 0,20 15 AZA d.o.o., Ledinci Srbija Diavli d.o.o.

Maja med 0,35 25 Maja promet d.o.o. Srbija Stadion d.o.o.

Krnjevac-Medino SrbijaNapredak a.d.

Kotor

Voli Crna Gora

Timo med SrbijaKovinić company

d.o.o.Voli450

Aroma 720 Krnjevac-Medino

Napredak a.d.

KotorAroma 2,89-3,77 250 Krnjevac-Medino Srbija

Roda720

250

Maxi Delta

Laković

Naš diskont

SrbijaNapredak a.d.

Kotor


34

Vrste meda i drugih


Prodajni

objekatCijena

Mjerna

jedinica

(gr)

ProizvođačZemlja

porijekla

Uvoznik za Crnu

Goru

Polen 4,95 125 TIMO med, Knjaževac SrbijaKovinić company

doo

Med sa suvom šljivom 13,17 450 TIMO med, Knjaževac SrbijaKovinić company

doo

Polen 4,35 125 TIMO med, Knjaževac SrbijaKovinić company

doo

Med sa suvom šljivom 11,79 450 TIMO med, Knjaževac SrbijaKovinić company

doo

Matični mliječ 6,56

Polen 4,60

Polen 5,80 Jablan Nikola Crna Gora

Med u saću 7,50 500 Acacua Makedonija

Med sa koprivom 8,00 500

Bronhi med plus mleč 9,00 500

Med za štitnu žlijezdu 11,90 720

Med u saću 14,00 720

Matični mliječ u medu 10,80 500 Pčelarska farma Jović

Med za prostatu 12,00 720 Pčelarska farma Jović

Med sa mliječom i

polenom12,00 720 Pčelarska kuća Kovačević Srbija

Kardio med 9,59 500Medomiks, Pčelinjaci

BakočevićSrbija Montens d.o.o.

Matični mliječ 7,05 500 Med plus med Srbija Pahulja d.o.o.

Bonella

Vodenica

Pčelarska farma Jović Srbija

Srbija

G transporti, Nikšić

Biomonde

Iskra života

Apoteka

Prima

Pharmaci

ProPolisPlus d.o.o. Srbija Eko Montenegro

Roda-Gintaš

Maxi Delta


35

Vrste meda i drugih


Prodajni

objekatCijena

Mjerna

jedinica

(ml)

ProizvođačZemlja

porijekla

Uvoznik za Crnu

Goru

Propolis kapi Maxi Delta 3,19 15 TIMO med, Knjaževac SrbijaKovinić company

doo

Medifit Ultra 10% 4,46 Srbija Globul d.o.o. Nikšić

Propolis sprej 2,31 Srbija Globul d.o.o. Nikšić

Propolis sprej 4,55 Srbija Globul d.o.o. Nikšić

Propomint sprej 25% 2,88 Srbija Globul d.o.o. Nikšić

ProPolisPlus 6,38 ProPolisPlus d.o.o. Srbija Fidelitas pharmaci

ProPolisPlus 4,58 ProPolisPlus d.o.o. Srbija Fidelitas pharmaci

Propolis kapi

Apoteka

Prima

Pharmaci

4,72 ProPolisPlus d.o.o. Srbija Eko Montenegro

Propolis sa ehinaceom 2,65 20

Propolis za djecu 3,00 20

Propolis sa bukvicom 3,00 20

Propolis za mršavljenje 3,00 20

Propol aid 4,55 20 ESI spa, Italia Italia Monte D doo

Propolis kapi 2,95 20 Sinefarm Srbija G transporti, Nikšić

Propolis kapi 3,50 20

Propolis kapi plus ehinacea 3,40 20

Propolis kapi plus sremuš 3,40 20

Propolis kapi Bonella 2,60 20 Marjan Plantak Crna Gora

Biomonde d.o.o.

Bar

Pčelarska farma Jović

Tomislav i Milena Srbija G transporti, Nikšić

Iskra života

VodenicaSinefarm Srbija

Apoteka

Cosmetics


36

Vrste meda i drugih pčelinjih

proizvodaProdajni objekat Cijena

Mjerna

jedinica

(gr)

ProizvođačZemlja

porijekla

Planinski med kod Pivskog manastira 10,00 1000 Novo Dubljević Crna Gora

10,00-12,00 1000

7,00-8,00 500

10,00-12,00 500

5,00 250

Bagremov med 15,00 1000

Pelinov med 15,00 1000

suvenir -Burence 8,00-10,00

Dve mini teglice na postolju 5,00

Četiri mini teglice na postolju 10,00-15,00

Livadski med 10,00 750

Šumski (borov) med 6,00 500

Sa Ceklina 15,00 750

12,00 750

8,00 450

4,00 210

Pivsko-livadski med 10,00 950

Med u saću 12,00 1000

Šumski (borov) med 6,00 500

Propolis i med 8,00 500

Gorki med (sa Luštice) 6,00 500

10,00 950

5,00 500

3,00 210

Planinski med 10,00 950

Med od borovih iglica 5,00 350

Planinski med Mirko Bakrač

Planinski med

na Žabljaku (ispred

Robne kuće)

kod manastira Ostrog

Sa Cetinja

kod Pivskog manastira

Crna Gora

Crna Gora

Goransko-Plužine Crna Gora

kod manastira Ostrog

Cetinje-Budva

Plužine-Šćepan Polje Mira Živković

Željko Mitrić


37

8. LITERATURA Savez pčelarskih organizacija Crne Gore, Sektorska studija za proizvodnju meda, 2014.

godina

Monstat, Statistički godišnjak, 2015. godina

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Informacija o spoljnotrgovinskoj

razmjeni poljoprivrednih proizvoda za 2014., mart 2015. godine

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Sektorska studija za voće i povrće, za

potrebe izrade Strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja 2014-2020, 2014. godina

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Pravilnik o minimalnom kvalitetu meda

i drugih pčelinjih proizvoda, jun 2014. godine

Josipa Špoljarić, Istraživanje o konzumaciji meda za potrebe prodaje u pčelarstvu,

EFZG – Serija članaka u nastajanju 10-09

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Agrobudžet za 2015. godinu,

Privredna komora Crne Gore, Glasnik, broj 2, februar 2013. godine

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Pravilnik o bližim pravilima i uslovima

za biljnu i stočarsku organsku proizvodnju, "Službeni list Crne Gore, broj 53/14" od

19.12.2014. godine

FARMA Projekat, Projekat unapređenja poljoprivrednih tržišta, analiza, 2010. godina

FARMA Projekat, Procjena mogućnosti za izvoz bosanskohercegovačkog meda na

tržišta Evropske unije, 2012. godina

Linkovi:

http://www.minpolj.gov.me/ministarstvo

http://www.pcelarstvo.me/

http://orgcg.org/

http://www.uip.gov.me/

http://www.vet.uprava.gov.me/

http://www.ijzcg.me/

http://mne.ceti.co.me/

http://kolumne.iper.org.me/post/113778461059/proizvodnja-meda-kao-

%C5%A1ansa-crne-gore

http://www.sluzbenilist.me/

http://www.pcela.hr/

http://www.stat.si/statweb

http://spos.info/

http://neodinamika.blogspot.com/2007/09/pomor-pcela-i-sta-je-o-tome-

rekao.html

http://89.188.43.75/agricultforest/20120218-

09%20Poleksic,%20Jovancevic,%20raicevic.pdf

http://www.sluzbenilist.me/PravniAktDetalji.aspx?tag={37F5ED6D-252B-40E3-

AB09-07947E6D4499}

http://www.minpolj.gov.me/ministarstvo

http://www.pcelarstvo.me/

http://kolumne.iper.org.me/post/113778461059/proizvodnja-meda-kao-%C5%A1ansa-crne-gore

http://kolumne.iper.org.me/post/113778461059/proizvodnja-meda-kao-%C5%A1ansa-crne-gore

http://www.sluzbenilist.me/

http://www.pcela.hr/

http://spos.info/

http://89.188.43.75/agricultforest/20120218-09%20Poleksic,%20Jovancevic,%20raicevic.pdf

http://89.188.43.75/agricultforest/20120218-09%20Poleksic,%20Jovancevic,%20raicevic.pdf



istraživanje tržišta pčelinjih proizvoda u crnoj gori

Documents