istraživanje zadovoljstva korisnika zemljišnoknjižnih ... · sredstava zajma namijenjen za...
TRANSCRIPT
Ipsos d.o.o. Budmanijeva 1, 10 000 Zagreb, Croatia trgovački sud u Splitu, MBS 060032433 tel +385 1 6008 900, fax +385 1 6008 999 OIB 01710734686, Porezni broj 0376221 e–mail [email protected] poslovna banka ZABA d.d.2360000–1101207595 Šime Ljubića 37, 21 000 Split, Croatia IBAN HR2823600001101207595 tel +385 21 430 430 • fax +385 21 430 444
www.puls.hr e–mail [email protected]
Istraživanje zadovoljstva korisnika
zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova i
katastra
Pripremljeno za: Projekt implementacije integriranog sustava zemljišne
administracije
Državna geodetska uprava i Ministarstvo pravosuđa
Datum: 20. prosinca 2018.
2 www.uredjenazemlja.hr
Sadržaj Sadržaj ................................................................................................................. 2
Kontekst i ciljevi istraživanja ............................................................................. 4
Istraživanje javne percepcije o sustavu registracije nekretnina .................... 5
Metodologija ........................................................................................................................... 5
Glavni nalazi ........................................................................................................................... 7
Stanje nekretnina ......................................................................................................................................... 7 Povjerenje u institucije ................................................................................................................................................. 7 Percepcija koristi od uknjižbe nekretnine ..................................................................................................................... 9 Vlasništvo nad nekretninom ....................................................................................................................................... 11 Uknjižba nekretnine ................................................................................................................................................... 17 Zemljišnoknjižni odjel / gruntovnica ........................................................................................................... 28 Poznavanje funkcije gruntovnice ............................................................................................................................... 28 Ocjena rada gruntovnice............................................................................................................................................ 30 Korištenje usluga gruntovnice .................................................................................................................................... 32 Ocjena odnosa i rada službenika u gruntovnici ......................................................................................................... 35 Percepcija jednostavnosti postupka .......................................................................................................................... 37 Ocjena brzine rješavanja predmeta ........................................................................................................................... 39 Percepcija troškova ................................................................................................................................................... 41 Ocjena iskustva s gruntovnicom ................................................................................................................................ 43 ZK izvadak ................................................................................................................................................................. 45 E–zemljišne knjige ..................................................................................................................................................... 49 Katastar ..................................................................................................................................................... 52 Poznavanje funkcije katastra ..................................................................................................................................... 52 Ocjena rada katastra ................................................................................................................................................. 54 Korištenje usluga katastra ......................................................................................................................................... 56 Ocjena rada ovlaštenih geodetskih tvrtki ................................................................................................................... 58 Ocjena odnosa i rada službenika u katastru .............................................................................................................. 60 Ocjena brzine rješavanja predmeta ........................................................................................................................... 63 Percepcija troškova ................................................................................................................................................... 65 Ocjena iskustva s katastrom ...................................................................................................................................... 67 Ocjena promjene kvalitete rada katastra ................................................................................................................... 69 Program "Uređena zemlja" ........................................................................................................................ 70
Istraživanje zadovoljstva korisnika katastarskih ureda i zemljišnoknjižnih
odjela općinskih sudova – fizičke osobe .......................................................79
Metodologija ......................................................................................................................... 79
Zadovoljstvo korisnika zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova ............................................................ 82 Razlozi korištenja usluga zemljišnoknjižnih odjela i status/trajanje predmeta ........................................................... 82 Zadovoljstvo uslugom u postupku ............................................................................................................................. 87 Ocjena troškova postupka ......................................................................................................................................... 93 Ocjena funkcioniranja gruntovnice ............................................................................................................................. 95 Prijedlozi za poboljšanje ............................................................................................................................................ 97 Upoznatost s brošurom / informacijama o ulozi gruntovnice...................................................................................... 98 Zadovoljstvo korisnika katastra ............................................................................................................... 100 Razlozi dolaska u katastarski ured i status/trajanje predmeta ................................................................................. 100 Zadovoljstvo uslugom u postupku ........................................................................................................................... 106 Ocjena troškova postupka ....................................................................................................................................... 112 Ocjena funkcioniranja katastra ................................................................................................................................ 114 Prijedlozi za poboljšanje .......................................................................................................................................... 116
3 www.uredjenazemlja.hr
Upoznatost s brošurom / informacijama o ulozi katastra ......................................................................................... 117
Istraživanje zadovoljstva ključnih korisnika – pravnih osoba ...................119
Metodologija ....................................................................................................................... 119
Glavni nalazi ....................................................................................................................... 120
Zadovoljstvo korisnika katastra ............................................................................................................... 120 Korištenje usluga katastra ....................................................................................................................................... 120 Ocjena različitih aspekata rada katastra .................................................................................................................. 124 Ocjena rada katastra u cjelini .................................................................................................................................. 126 Prioriteti unapređenja .............................................................................................................................................. 128 Utjecaj rada katastra na poslovanje ......................................................................................................................... 129 Napredak katastra ................................................................................................................................................... 131 Zadovoljstvo korisnika zemljišno knjižnih odjela (gruntovnice) ............................................................... 133 Korištenje usluga zemljišno knjižnih odjela (gruntovnice) ........................................................................................ 133 Zadovoljstvo uslugama ............................................................................................................................................ 134 Ocjena različitih aspekata rada ZKO ....................................................................................................................... 137 Ocjena rada ZKO u cjelini ........................................................................................................................................ 139 Prioriteti unapređenja .............................................................................................................................................. 141 Utjecaj rada ZKO na poslovanje .............................................................................................................................. 142 Napredak ZKO ......................................................................................................................................................... 144 Ocjena Projekta sređivanja zemljišnih knjiga i katastara ........................................................................ 146 Općenita ocjena projekta ......................................................................................................................................... 146 Doprinos projekta .................................................................................................................................................... 148
Istraživanje zadovoljstva korisnika online portalima "Uređena zemlja" i
Geoportal .........................................................................................................150
Metodologija ....................................................................................................................... 150
Glavni nalazi ....................................................................................................................... 151
Demografska struktura korisnika ............................................................................................................. 151 Razlozi korištenja portala "Uređena zemlja" i Geoportal ......................................................................... 152 Uspjeh u nalaženju traženih informacija .................................................................................................. 154
Zadovoljstvo institucionalnim Online portalima ....................................................................................... 156 Posjećivanje i korištenje institucionalnih Online portala .......................................................................... 162
Institucionalna studija evaluacije uspješnosti projekta .............................166
Metodologija i ciljevi istraživanja ...................................................................................... 166
Glavni nalazi ....................................................................................................................... 167
Kontekst istraživanja ................................................................................................................................ 167
Opća percepcija ZIS-a ............................................................................................................................. 168
Proces implementacije ZIS-a ................................................................................................................... 171 Baza zemljišnih podataka (BZP) ............................................................................................................. 175 Sistematizacija postupanja na razini institucija ....................................................................................... 177 Upravljanje organizacijom posla .............................................................................................................. 179 Funkcionalni elementi sustava ................................................................................................................ 182
Strukovna podrška i služba za podršku ................................................................................................... 186 Preporučena proširenja sustava od korisnika sustava ............................................................................ 188 Zaključci ................................................................................................................................................... 189
4 www.uredjenazemlja.hr
Kontekst i ciljevi istraživanja
Ministarstvo pravosuđa i Državna geodetska uprava provode Projekt implementacije integriranog
sustava zemljišne administracije koji je pokrenut s ciljem modernizacije sustava zemljišne
administracije. Projekt je financiran iz zajma Svjetske banke i državnog proračuna, pri čemu je dio
sredstava zajma namijenjen za usluge izrade studije Analize zadovoljstva korisnika. Društvena
procjena i istraživanje zadovoljstva korisnika provedene su i 2006., 2009. i 2016. godine, na kraju
prethodnih Projekata sređivanja zemljišnih knjiga i katastra. Istraživanje Analiza zadovoljstva
korisnika 2018. godine provela je neovisna agencija za istraživanje tržišta i javnog mnijenja Ipsos
d.o.o., u periodu od listopada do prosinca 2018. godine
Istraživanje Analiza zadovoljstva korisnika provedeno je kako bi se mjerilo zadovoljstvo korisnika,
rezultati kampanje informiranja javnosti te druga relevantna pitanja. Analiza je podijeljena u pet
osnovnih zadataka, od kojih je za svaki definiran zaseban metodološki pristup i plan rada:
1) Istraživanje javne percepcije o sustavu registracije nekretnina;
2) Istraživanje zadovoljstva korisnika katastarskih ureda (KU) i zemljišnoknjižnih odjela (ZKO)
općinskih sudova;
3) Istraživanje zadovoljstva ključnih korisnika – pravnih osoba;
4) Institucionalna studija evaluacije uspješnosti projekta;
5) Istraživanje zadovoljstva korisnika institucionalnim online portalima.
5 www.uredjenazemlja.hr
Istraživanje javne percepcije o sustavu registracije nekretnina
Metodologija Kao i prethodna istraživanja iz 2006., 2009. i 2016. godine, istraživanje javne percepcije o sustavu
registracije nekretnina provedeno je putem telefonskih intervjua korištenjem CATI (computer–
assisted telephone interviewing) metode, tj. metode kompjuterski podržanog telefonskog
anketiranja. Anketiranje su proveli trenirani anketari agencije Ipsos iz Ipsosovog Centra za
telefonska istraživanja koji se nalazi u Splitu. Istraživanje je provedeno od 24. do 31. listopada
2018. godine.
Realiziran je uzorak od 352 ispitanika starijih od 18 godina. Uzorak je stratificiran prema regiji i
veličini naselja, a reprezentativan je i prema spolu, dobi te stupnju obrazovanja. Izbor ispitanika je
bio slučajan, a ostvaren je u dva osnovna koraka: slučajnim izborom kućanstava i slučajnim
izborom ispitanika u odabranom kućanstvu. Slučajnost izbora kućanstva osigurana je slučajnim
izborom telefonskih brojeva iz baze svih brojeva u RH. Slučajnost izbora ispitanika u kućanstvu
osigurana je korištenjem tablica za slučajan izbor ispitanika. Eventualna značajnija odstupanja
uzorka od strukture populacije s obzirom na spol, dob i obrazovanje su naknadno otklonjena
postupkom ponderiranja (težinskim faktorima).
Korišten je upitnik iz prethodnog istraživanja, koje je provedeno tijekom 2016. godine, uz manje
izmjene i nadopune. Prosječno trajanje intervjua bilo je 20 minuta.
6 www.uredjenazemlja.hr
Tablica 1. – Struktura uzorka
7 www.uredjenazemlja.hr
Glavni nalazi
Stanje nekretnina
Povjerenje u institucije
Najviši stupanj povjerenja među institucijama dobivaju matični uredi, za koje velika većina
ispitanika smatra da svoj posao rade u skladu sa zakonom i bez korupcije. Negativnim ocjenama
ističe se služba za izdavanje građevinskih dozvola, kojoj vjeruje oko petine građana. Policija i
katastarski uredi ocjenjeni su podjednako (3,2), a za njima slijede carina (3,1) te gruntovnica (3,0).
U odnosu na 2016. godinu, nije se bitno promijenio položaj institucija na ljestvici povjerenja, no
došlo je do statistički značajnog pada povjerenja u katastarske urede – sa 3,4 na 3,2 – no i dalje je
povjerenje u katastar više nego u gruntovnicu.
Slika 1. Pročitati ću Vam neke institucije, a Vas molim da ocijenite koliko se svakoj od tih institucija može vjerovati da svoj posao radi u skladu sa zakonom i bez korupcije ili drugih oblika izbjegavanja zakona.
Svi ispitanici, N = 352
8 www.uredjenazemlja.hr
Općenito povjerenje građana u institucije katastra i gruntovnice je osrednje. Oko 40% građana ima
povjerenje da katastarski uredi rade svoj posao u skladu sa zakonom i bez korupcije ili drugih oblika
izbjegavanja zakona, dok to isto za gruntovnicu misli 35% građana. S druge strane 31% građana
nema povjerenje u gruntovnicu, a 26% u katastar. Povjerenje građana u ove institucije je najmanje
u Dalmaciji, a najveće u Slavoniji.
Tablica 2. – Povjerenje u katastarske urede – prema demografiji
Tablica 3. – Povjerenje u gruntovnicu – prema demografiji
9 www.uredjenazemlja.hr
Percepcija koristi od uknjižbe nekretnine
Među koristima koje mogu ostvariti uknjižbom nekretnina, građani prvenstveno prepoznaju
pravnu sigurnost. Slijede jednostavnija prodaja nekretnine; legalizacija općenito i dokaz vlasništva.
Ostale konkretne prednosti kao što su mogućnost dobivanja građevinske dozvole te mogućnost
podizanja hipotekarnog kredita ispitanici rjeđe navode. Oko 27% građana nije znalo navesti koje
koristi vide za sebe od uknjižbe nekretnina, što je znatno manje nego 2016. kad ih je bilo 44%.
Slika 2. Koje su sve po Vašem mišljenju koristi građana od uknjižbe nekretnine?
Svi ispitanici, N = 352
10 www.uredjenazemlja.hr
Kao koristi države od uknjižbe nekretnina građani najčešće navode evidenciju nekretnina radi
poreza (43%) te novac koji država prikupi od procesa uknjižbe (33%). Ispitanici rijetko navode
ostale odgovore, što znači da se i dalje kao koristi za državu prepoznaju samo one vezane uz
financijski aspekt uknjižbe nekretnina (naplata poreza i novac od procesa), dok opća društvena
korist nije prepoznata.
Slika 3. Koje su sve po Vašem mišljenju koristi države od uknjižbe nekretnine?
11 www.uredjenazemlja.hr
Vlasništvo nad nekretninom
Oko 63% ispitanika osobno su vlasnici neke nekretnine, dok je u još 31% slučajeva vlasnik neki
drugi član kućanstva. Zbroj daje iznos od oko 94% kućanstava koje posjeduju nekretninu te nema
statistički značajne promjene u odnosu na 2016. godinu.
Slika 4. Jeste li Vi osobno vlasnik ili suvlasnik neke nekretnine, dakle stana, kuće, vikendice, poslovnog prostora ili zemljišta?
Svi ispitanici, N = 352
Vlasnici nekretnina češće su ispitanici u dobi iznad 45 godina, dok su oni u dobi do 30 godina
najrjeđe vlasnici nekretnina / zemljišta. Osobe iz Zagreba i okolice su znatno češće vlasnici
nekretnine nego li ispitanici iz Slavonije i Sjeverne Hrvatske.
12 www.uredjenazemlja.hr
Tablica 4. – Jeste li Vi osobno vlasnik ili suvlasnik neke nekretnine, dakle stana, kuće, vikendice, poslovnog prostora ili zemljišta? – prema demografiji
Tablica 5. – Jeste li Vi osobno vlasnik ili suvlasnik neke nekretnine, dakle stana, kuće, vikendice, poslovnog prostora ili zemljišta? – prema demografiji
NDa, ispitanik
osobno
Ne, ali jest
drugi član
kućanstva
Ne, nitko od
članova
kućanstva nije
vlasnik
Cijeli uzorak 352 63% 31% 6%
Prihodi kućanstva
Do 2500 kn 40 73% 22% 4%
2501-4000 kn 49 81% 7% 11%
4001-7000 kn 82 62% 34% 4%
7001 i više 119 53% 39% 8%
Ne zna/Odbija 61 61% 37% 3%
Tip naseljaGrad 214 63% 32% 5%
Selo 138 62% 30% 8%
Regija
Zagreb i okolica 88 50% 38% 11%
Sjeverna Hrvatska 62 74% 16% 10%
Slavonija 58 79% 20% 1%
Banovina, Kordun, Lika 30 55% 45%
Hrvatsko Primorje i Istra 44 60% 40%
Dalmacija 71 60% 33% 7%
Svi ispitanici, N = 352Statistički značajna razlika
13 www.uredjenazemlja.hr
Slika 5. Koje sve vrste nekretnina, tj. zemljišta su u Vašem osobnom vlasništvu, bez obzira da li ste jedini vlasnik ili suvlasnik dijela nekretnine?
Ispitanici koji osobno imaju nekretninu, N = 220
Slika 6. Koje sve vrste nekretnina, tj. zemljišta su u vlasništvu ostalih ukućana, a u kojima Vi nemate službeni vlasnički udio?
Ispitanici koji imaju ukućana koji posjeduje nekretninu, N = 110
14 www.uredjenazemlja.hr
Najčešća nekretnina u vlasništvu je stambeni objekt (kuća ili stan) koje posjeduje oko 91%
ispitanika, a oko 34% posjeduje poljoprivredno zemljište. Šume posjeduje oko 17% ispitanika, kuću
za odmor odnosno vikendicu 10% ispitanika, a poslovni prostor 2% ispitanika. Slična je struktura
vlasništva nekretnina i kod drugih ukućana koji posjeduju nekretnine.
Slika 7. Na koji od sljedećih načina je stečena navedena nekretnina u kojoj živite?
Ispitanici u kućanstvima u kojima je netko vlasnik neke nekretnine, N = 330
Najčešći načini stjecanja nekretnine su u podjednakoj mjeri samostalna izgradnja (36%) te
nasljeđivanje (26%) i kupnja na tržištu (25%). Oko 5% je nekretninu u kojoj živi steklo otkupom
društvenog stana.
15 www.uredjenazemlja.hr
Slika 8. Tko je vlasnik kuće ili stana u kojem živite?
Ispitanici u kućanstvima u kojima je netko vlasnik neke nekretnine, N = 330
U 54% slučajeva nekretnina u kojoj ispitanik osobno živi je u njegovom vlasništvu, dok je u 43%
slučajeva vlasnik neki drugi član kućanstva. Među najmlađim ispitanicima (do 30 godina) broj
vlasnika je izrazito mali – samo 4%.
16 www.uredjenazemlja.hr
Tablica 6. – Tko je vlasnik kuće ili stana u kojem živite? – prema demografiji
Tablica 7. – Tko je vlasnik kuće ili stana u kojem živite? – prema demografiji
NJa (ispitanik
osobno)
Neki drugi
član
kućanstva
Neka druga
osoba, koja
nije član
kućanstva
Odbija
Cijeli uzorak 330 54% 43% 2% 1%
Prihodi
kućanstva
Do 2500 kn 39 70% 25% 5%
2501-4000 kn 43 84% 15% 1%
4001-7000 kn 79 51% 47% 1%
7001 i više 110 43% 56% 1% 0%
Ne zna/Odbija 60 48% 46% 2% 4%
Tip naseljaGrad 202 53% 44% 2% 1%
Selo 128 56% 42% 2%
Regija
Zagreb i okolica 78 45% 53% 1% 1%
Sjeverna Hrvatska 56 74% 26%
Slavonija 57 65% 31% 4%
Banovina, Kordun, Lika 30 48% 51% 2%
Hrvatsko Primorje i Istra 44 43% 52% 5% 1%
Dalmacija 65 51% 46% 1% 2%
17 www.uredjenazemlja.hr
Uknjižba nekretnine
Visok udio nekretnina u kojima ispitanici žive je uknjižen na sudu – oko 88% – na istoj razini kao
2016. godine. U 4% kućanstava nekretnina je trenutno u postupku uknjižbe, a kod 3% ispitanika
nekretnina u kojoj žive nije uknjižena u gruntovnicu. Najniža stopa uknjižbe je u regiji Banovine,
Kordun i Lika, te među ispitanicima s najnižim primanjima.
Slika 9. Je li stan ili kuća u kojoj živite uknjižena u gruntovnicu (dakle na sudu)?
Ispitanici u kućanstvima u kojima je netko vlasnik neke nekretnine, N = 330
18 www.uredjenazemlja.hr
Tablica 8. – Je li stan ili kuća u kojoj živite uknjižena u gruntovnicu (dakle na sudu)? – prema demografiji
Tablica 9. – Je li stan ili kuća u kojoj živite uknjižena u gruntovnicu (dakle na sudu)? – prema demografiji
19 www.uredjenazemlja.hr
Trećina ispitanih (30%) je već imalo uknjiženu nekretninu pri kupnji ili nasljeđivanju. Kod onih koji
to nisu imali, glavni razlog uknjižbe su zaštita vlasništva i poštivanje zakona. Ostale razloge ispitanici
navode u znatno manjoj (gotovo zanemarivoj) mjeri. Tako je tek 6% ispitanika nekretninu uknjižilo
radi podizanja kredita.
Slika 10. Koji je glavni razlog zašto ste se odlučili na uknjižbu, ako nekretnina nije bila uknjižena u trenutku stjecanja?
Ispitanici koji su uknjižili nekretninu, N = 299
Među građanima čija je nekretnina bila uknjižena pri stjecanju, većina njih (83%) uknjižilo je
promjenu vlasništva dok ih još 1% navodi da je u postupku uknjižbe. Oko 15% građana u ovoj
skupini to još nije učinilo. Ispitanici koji nisu uknjižili promjenu vlasništva (njih ukupno 16) kao
razloge tome najčešće prekompliciranu situaciju s vlasništvom te skupoću postupka.
20 www.uredjenazemlja.hr
Slika 11. Jeste li uknjižili promjenu vlasništva, odnosno da ste Vi vlasnik?
Ispitanici čija nekretnina je već bila uknjižena, N = 91
Tablica 10. – Koji je glavni razlog zašto niste uknjižili promjenu vlasništva?
Nekretnine su najčešće knjižene u razdoblju prije 2001. godine (34% slučajeva), te između 2010. i
2018. kad je to učinilo čak 35% građana koji su trebali uknjižiti nekretninu. Upravo se tijekom ovog
zadnjeg razdoblja dogodila kriza pa zatim i početak postupnog oporavka tržišta nekretnina, ali je i
program "Uređena zemlja" ušao u svoje drugo desetljeće trajanja, pa se porast broja uknjižbi u
tom razdoblju može dijelom pripisati rezultatima projekta.
21 www.uredjenazemlja.hr
Slika 12. Koje godine ste pokrenuli uknjižbu?
Samo ispitanici koji su uknjižili ili je u postupku, N = 259
Slika 13. Koliko dugo je trajao postupak uknjižbe nekretnine, od kada ste predali kompletnu dokumentaciju do trenutka kada ste dobili rješenje i vlasnički list?
Samo ispitanici koji su uknjižili ili je u postupku, te oni koji se sjećaju godine pokretanja postupka, N = 249
22 www.uredjenazemlja.hr
Trećina ispitanika (32%) ne sjeća se dužine trajanja postupka. Samo 2% ispitanika navodi trajanje
manje od 7 dana dok dulje kategorije trajanja ispitanici navode nešto češće. Isto tako, velika većina
(52%) ispitanika se ne sjeća niti troškova uknjižbe, a najčešće (po 12%) navode najmanju (manje
od 500 kn) i najveću (više od 5000 kn) kategoriju troškova.
Slika 14. Koliki su bili ukupni troškovi uknjižbe, uzevši u obzir sve službene i neslužbene troškove?
Samo ispitanici koji su uknjižili ili je u postupku, te oni koji se sjećaju godine pokretanja postupka, N = 249
Od ukupno 12 pojedinaca koji nisu uknjižili nekretninu, njih 8 je to pokušalo, a kao razloge
neuspjeha navode previše kompliciranu situaciju s vlasništvom te skupoću postupka.
23 www.uredjenazemlja.hr
Slika 15. Jeste li ikada pokušali uknjižiti navedenu nekretninu?
Ispitanici čija nekretnina nije uknjižena, N = 12
Tablica 11. – Zbog čega niste uspjeli uknjižiti nekretninu?
Ispitanici koji nisu uknjižili, a pokušali su, N = 8 Tablica 12. Koji je glavni razlog zašto niste pokušali uknjižbu?
Ispitanici koji nisu niti pokušali uknjižiti, N = 4
24 www.uredjenazemlja.hr
U 66% slučajeva vlasnici nekretnina navode da je stanje u zemljišnoj knjizi i katastru usklađeno za
sve nekretnine u njihovom vlasništvu, odnosno u vlasništvu drugih ukućana. Oko 12% njih navodi
da za neke nekretnine u njihovom vlasništvu stanje jest usklađeno, dok za druge nije. Oko 9%
navodi kako stanje nije usklađeno, a 14% ne zna tu informaciju. Kod onih kod kojih je stanje
usklađeno to je u 74% slučajeva učinjeno na njihov zahtjev.
Slika 16. Je li usklađeno stanje u zemljišnoj knjizi i katastru za nekretninu ili nekretnine u Vašem vlasništvu, odnosno u vlasništvu drugih ukućana?
Ispitanici u kućanstvima u kojima je netko vlasnik neke nekretnine, N = 330
Slika 17. Je li usklađeno prema Vašem zahtjevu?
Samo ispitanici s usklađenim stanjem nekretnine, N = 218
25 www.uredjenazemlja.hr
Među onima koji bi trebali uskladiti stanje u katastru i gruntovnicu za sve/neku od svojih
nekretnina 47% je navelo da ne planiraju u dogledno vrijeme započeti postupak usklađivanja
katastra i gruntovnice za tu nekretninu/te nekretnine. Kao najčešće razloga zašto to ne planiraju
navode neinformiranost o tome što sve treba poduzeti; te bojazan da bi troškovi uknjižbe /
geodeta / odvjetnika bili previsoki.
Slika 18. Jeste li u dogledno vrijeme planirali započeti postupak usklađivanja katastra i gruntovnice za tu nekretninu/te nekretnine?
Samo ispitanici s neusklađenim stanjem nekretnine, N = 112
26 www.uredjenazemlja.hr
Tablica 13. – Jeste li u dogledno vrijeme planirali započeti postupak usklađivanja katastra i gruntovnice za tu nekretninu/te nekretnine? – prema demografiji
Tablica 14. – Jeste li u dogledno vrijeme planirali započeti postupak usklađivanja katastra i gruntovnice za tu nekretninu/te nekretnine? – prema demografiji
27 www.uredjenazemlja.hr
Slika 19. Zbog čega ne planirate započeti postupak usklađivanja katastra i gruntovnice?
Samo ispitanici koji ne planiraju usklađivanje, N = 60
28 www.uredjenazemlja.hr
Zemljišnoknjižni odjel / gruntovnica
Poznavanje funkcije gruntovnice
U istraživanju javne percepcije o sustavu registracije nekretnina jedan od ciljeva bio je utvrditi u
kojoj mjeri su građani upoznati s glavnim funkcijama Zemljišnoknjižnog odjela, to jest gruntovnice
te koju vrstu dokumenta izdaje gruntovnica.
Slika 20. – Znate li čemu služi zemljišno–knjižni odjel/gruntovnica, odnosno koje su sve funkcije gruntovnice?
Svi ispitanici, N = 352
Polovina ispitanika (53%) zna navesti kako je jedna od funkcija gruntovnice upis prava vlasništava,
što je 13 postotaka više nego 2016. Dodatnih 29% građana je navelo upis nekretnine u zemljišne
knjige kao funkciju gruntovnice. Petina građana (18%) priznalo je kako ne zna koje su funkcije
gruntovnice, a to je znatno manji broj nego 2016., kada ih je bilo 34%.
Slično tome, 52% ispitanika (38%) ispravno je navelo kako se u gruntovnici izdaje vlasnički list, što
predstavlja rast od 14 postotaka u usporedbi s prošlim valom. Oko 12% građana krivo navodi kako
se u gruntovnici izdaje posjedovni list koji se izdaje u katastarskim uredima, a 26% je odgovorilo sa
"Ne znam" – što je manji postotak nego ranije (36%).
29 www.uredjenazemlja.hr
Slika 21. – Znate li koji se dokumenti dobivaju u gruntovnici?
Svi ispitanici, N = 352
30 www.uredjenazemlja.hr
Ocjena rada gruntovnice
Ispitanici rad gruntovnice ocjenjuju prosječnom ocjenom 3,3 – jednako kao i 2016. Rad
gruntovnice lošije ocjenjuju ispitanici iz Zagreba i okolice (2,9) te Dalmacije (2,9). Najbolje ocjene
daju ispitanici iz Slavonije te iz Banovine, Korduna i Like.
Slika 22. – Kakvo je Vaše mišljenje o radu / funkcioniranju gruntovnice?
Svi ispitanici, N = 352
31 www.uredjenazemlja.hr
Slika 23. – Kakvo je Vaše mišljenje o radu / funkcioniranju gruntovnice? – trend
*Svi ispitanici, 2006. = 800; 2009. = 800; 2016. = 350; 2018. = 352
Tablica 15. – Kakvo je Vaše mišljenje o radu / funkcioniranju gruntovnice? – prema demografiji
N Prosjek
Cijeli uzorak 318 3,3
SpolMuški 153 3,2
Ženski 165 3,3
Dob
Do 30 godina 55 3,3
Od 31 do 44 godina 80 3,3
Od 45 do 60 godina 94 3,3
Više od 60 godina 89 3,2
Obrazovanje
Osnovna škola 86 3,3
Srednja škola 176 3,2
Viša škola/Fakultet 57 3,3
N Prosjek
Cijeli uzorak 318 3,3
Prihodi
kućanstva
Do 2500 kn 38 3,1
2501-4000 kn 47 3,6
4001-7000 kn 75 3,1
7001 i više 106 3,2
Ne zna/Odbija 51 3,4
Tip
naselja
Grad 190 3,2
Selo 128 3,4
Regija
Zagreb i okolica 80 2,9
Sjeverna Hrvatska 60 3,3
Slavonija 55 3,8
Banovina, Kordun, Lika 29 3,7
Hrvatsko Primorje i Istra 36 3,2
Dalmacija 57 2,9
32 www.uredjenazemlja.hr
Korištenje usluga gruntovnice
Oko polovine (51%) nije koristilo gruntovnicu u posljednjih 5 godina, a po otprilike četvrtina
građana (22%) je gruntovnicu koristilo jednom, odnosno više puta (26%). Niti ovdje nisu
zabilježene promjene u odnosu na 2016.
Polovina ispitanika, odnosno 47% njih, sami su rješavali predmet zbog kojeg su posljednji put bili
u gruntovnici. Javni bilježnik je sudjelovao u 29 posto, a pravnik ili odvjetnik u 30 posto slučajeva.
Slika 24. – Jeste li u posljednjih pet godina Vi osobno koristili usluge gruntovnice, odnosno zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova?
Svi ispitanici, N = 352
33 www.uredjenazemlja.hr
Tablica 16. – Jeste li u posljednjih pet godina Vi osobno koristili usluge gruntovnice, odnosno zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova? – prema demografiji
Tablica 17. – Jeste li u posljednjih pet godina Vi osobno koristili usluge gruntovnice, odnosno zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova? – prema demografiji
34 www.uredjenazemlja.hr
Slika 25. – Kada ste posljednji puta koristili usluge gruntovnice?
Samo ispitanici koji su koristili usluge gruntovnice, N = 168
Slika 26. – Jeste li koristili usluge odvjetnika ili javnog bilježnika, odnosno jeste li sami rješavali predmet zbog kojeg ste posljednji put bili u gruntovnici?
Samo ispitanici koji su koristili usluge gruntovnice, N = 168
35 www.uredjenazemlja.hr
Ocjena odnosa i rada službenika u gruntovnici
Ocjena odnosa i rada službenika u gruntovnici nešto je viša od ocjene rada same gruntovnice i
iznosi 3,8. Obzirom na male poduzorke, nema statistički značajne razlike u odnosu na ocjenu iz
2016. godine.
Slika 27. – Koliko ste bili zadovoljni odnosom i radom službenika u gruntovnici za taj predmet?
Samo ispitanici koji su sami rješavali predmet, N = 76
36 www.uredjenazemlja.hr
Slika 28. – Koliko ste bili zadovoljni odnosom i radom službenika u gruntovnici za taj predmet? – trend
Samo ispitanici koji su sami rješavali predmet: 2006. = 181; 2009. = 168; 2016. = 94; 2018. = 76
37 www.uredjenazemlja.hr
Percepcija jednostavnosti postupka
Što se tiče ocjene jednostavnosti postupka, više od pola korisnika (57%) smatra da je postupak
uglavnom (24%) ili potpuno (34%) jednostavan. Ukupni postotak ispitanika koji postupak ocjenjuju
jednostavnim nije se značajno promijenio u odnosu na prošli val, kada je iznosio 63%. Pozitivan
pomak postoji u odnosu na 2006. godinu kada je oko 44% korisnika postupak ocjenjivalo
jednostavnim.
Slika 29. – Možete li ocijeniti do koje mjere je postupak po Vašem mišljenju bio jednostavan ili kompliciran?
Samo ispitanici koji su sami rješavali predmet, N = 76
38 www.uredjenazemlja.hr
Slika 30. – Možete li ocijeniti do koje mjere je postupak po Vašem mišljenju bio jednostavan ili kompliciran? – trend
Samo ispitanici koji su sami rješavali predmet: 2006. = 181; 2009. = 168; 2016. = 94; 2018. = 76
39 www.uredjenazemlja.hr
Ocjena brzine rješavanja predmeta
Prosječna ocjena brzine rješavanja predmeta iznosi 3,3 što također nije statistički značajna
promjena u odnosu na 2016. kada je iznosila 3,5.
Slika 31. – Možete li ocijeniti koliko ste zadovoljni brzinom rješavanja tog predmeta?
Samo ispitanici koji su koristili usluge gruntovnice, N = 168
Slika 32. – Možete li ocijeniti koliko ste zadovoljni brzinom rješavanja tog predmeta? – trend
40 www.uredjenazemlja.hr
Samo ispitanici koji su koristili usluge gruntovnice: 2006. = 368; 2009. = 364; 2016. = 184; 2018. = 168
41 www.uredjenazemlja.hr
Percepcija troškova
Troškove previsokima smatra više od dvije petine (45%) ispitanika. Točno dvije petine ih troškove
smatra primjerenim, dok je onih koji ih smatraju premalim 6%. To je slična percepcija troškova kao
i 2016. jer uzorak je premali te razlike nisu statistički značajne.
Slika 33. – Smatrate li ukupni trošak koji ste imali za taj predmet:
Samo ispitanici koji su koristili usluge gruntovnice, N = 168
42 www.uredjenazemlja.hr
Slika 34. – Smatrate li ukupni trošak koji ste imali za taj predmet: – trend
Samo ispitanici koji su koristili usluge gruntovnice: 2006. = 368; 2009. = 364; 2016. = 184; 2018. = 168
43 www.uredjenazemlja.hr
Ocjena iskustva s gruntovnicom
Ukupna ocjena rada gruntovnice u posljednjem predmetu iznosi 3,4, što jest statistički značajni pad
u odnosu na 2016. kada je ocjena iznosila 3,7.
S druge strane, oko 46% ispitanika smatra da se rad gruntovnice poboljšava, a tek 9% da se
pogoršava – što je ponovno u skladu s rezultatima iz 2016.
Ukupno gledano, gruntovnice su većinom ocijenjene jednako kao 2016, no na malim poduzorcima
ispitanika tek velika odstupanja mogu biti statistički značajna. Tek se kod ukupne prosječne ocjene
rada gruntovnice u posljednjem predmetu pojavljuje statistički značajni pad ocjene u odnosu na
2016.
Slika 35. – Kako biste ocijenili to Vaše iskustvo s gruntovnicom za taj predmet?
Samo ispitanici koji su koristili usluge gruntovnice, N = 168
44 www.uredjenazemlja.hr
Slika 36. – Kako biste ocijenili to Vaše iskustvo s gruntovnicom za taj predmet? – trend
Samo ispitanici koji su koristili usluge gruntovnice: 2006. = 368; 2009. = 364; 2016. = 184; 2018. = 168
Slika 37. – Općenito gledajući, biste li rekli da se kvaliteta usluge i način funkcioniranja gruntovnice posljednjih godina poboljšava, ostaje isti ili se pogoršava?
Samo ispitanici koji su koristili usluge gruntovnice, N = 168
45 www.uredjenazemlja.hr
ZK izvadak
Oko trećine ispitanika (35%) je u posljednje tri godine vadilo ZK izvadak za neku nekretninu, nešto
više ispitanici s najvišim obrazovanjem, srednjih godina te oni iz Istre i Primorja, i Sjeverne
Hrvatske.
Također, trećina (32%) ispitanih zna da se ZK izvadak može dobiti u ZK odjelu bilo kojeg općinskog
građanskog suda. Upravo su ZK odjeli općinskih građanskih sudova najčešći način pribavljanja ZK
izvatka (70%) dok se to najrjeđe čini putem korisničkog računa u sustavu e–građani (11%).
Slika 38. – Jeste li u posljednje 3 godine za neku nekretninu, bilo da su u Vašem vlasništvu ili ne, vadili ZK izvadak?
Svi ispitanici, N = 352
46 www.uredjenazemlja.hr
Tablica 18. – Jeste li u posljednje 3 godine za neku nekretninu, bilo da su u Vašem vlasništvu ili ne, vadili ZK izvadak? – prema demografiji
Tablica 19. – Jeste li u posljednje 3 godine za neku nekretninu, bilo da su u Vašem vlasništvu ili ne, vadili ZK izvadak? – prema demografiji
47 www.uredjenazemlja.hr
Slika 39. – Na koje ste sve od sljedećih načina vadili ZK izvadak?
Samo oni koji su vadili ZK izvadak u posljednje 3 godine, N = 123
Slika 40. – Jeste li znali da ovjereni ZK izvadak za svaku nekretninu u Republici Hrvatskoj možete dobiti u zemljišno–knjižnom odjelu bilo kojeg općinskog građanskog suda?
Svi ispitanici, N = 352
48 www.uredjenazemlja.hr
Tablica 20. – Jeste li znali da ovjereni ZK izvadak za svaku nekretninu u Republici Hrvatskoj možete dobiti u zemljišno–knjižnom odjelu bilo kojeg općinskog građanskog suda? – prema demografiji
Tablica 21. – Jeste li znali da ovjereni ZK izvadak za svaku nekretninu u Republici Hrvatskoj možete dobiti u zemljišno–knjižnom odjelu bilo kojeg općinskog građanskog suda? – prema demografiji
49 www.uredjenazemlja.hr
E–zemljišne knjige
Petina ispitanika (20%) je u posljednjih godinu dana pregledavala e–zemljišne knjige putem
interneta. Njih 35% je to učinilo 1 ili 2 puta, a njih 40% 3 do 10 puta.
Slika 41. – Jeste li u posljednjih godinu dana pregledavali e–zemljišne knjige putem interneta?
Svi ispitanici, N = 352
50 www.uredjenazemlja.hr
Tablica 22. – Jeste li u posljednjih godinu dana pregledavali e–zemljišne knjige putem interneta? – prema demografiji
Tablica 23. – Jeste li u posljednjih godinu dana pregledavali e–zemljišne knjige putem interneta? – prema demografiji
51 www.uredjenazemlja.hr
Slika 42. – Koliko ste otprilike puta u posljednjih godinu dana pregledavali e–zemljišne knjige putem interneta?
Samo ispitanici koji su pregledavali e–zemljišne knjige, N = 71
52 www.uredjenazemlja.hr
Katastar
Poznavanje funkcije katastra Osim upoznatosti građana s radom gruntovnice ispitivano je i poznavanje te ocjena rada katastra.
Upis površine nekretnine i upis oblika nekretnine funkcije su katastra koje građani najčešće znaju
navesti. U odnosu na istraživanje iz 2016. godine za deset postotaka je porastao broj građana koji
je naveo upis oblika nekretnine kao funkciju katastra. Oko 33% građana ne zna navesti funkciju
katastra, što je pad od 7 postotaka u odnosu na 2016.
Slika 43. – Znate li čemu služi katastar, odnosno koje su sve funkcije katastra?
Svi ispitanici, N = 352
53 www.uredjenazemlja.hr
Nešto se poboljšalo znanje o dokumentima koji se dobivaju u katastru, pa je na prvom mjestu izvod
iz katastarskog plana sa 37% odgovora, a ne drugom posjedovni list sa 18%. Iako se znanje o
posjedovnom listu smanjilo za 7 postotaka, znanje da se u katastru dobiva izvod iz katastarskog
plana je poraslo za 12 postotaka. Znatan broj ispitanika (11%) i dalje navodi vlasnički list, što
ukazuje na slabo poznavanje razlike u konceptima posjeda i vlasništva. Trećina (34%) nije navelo
nijedan odgovor što je također bolje nego 2016.
Slika 44. – Znate li koji se dokumenti dobivaju u katastru?
Svi
ispitanici, N = 352
54 www.uredjenazemlja.hr
Ocjena rada katastra
Opća ocjena rada katastra je 3,3 što znači kako se vratila na razinu iz 2009. i predstavlja statistički
značajan pad u odnosu na 2016. kada je iznosila 3,5. Radu katastra bolje ocjene daju ispitanici iz
ruralnih naselja, Slavonije i Sjeverne Hrvatske, a lošije ga ocjenjuju ispitanici iz Zagreba i okolice te
Dalmacije.
Slika 45. – Kakvo je Vaše mišljenje o radu/funkcioniranju katastra?
Svi ispitanici, N = 352
55 www.uredjenazemlja.hr
Slika 46. – Kakvo je Vaše mišljenje o radu/funkcioniranju katastra? – trend
Svi ispitanici, 2006. = 800; 2009. = 800; 2016. = 350; 2018. = 352
Tablica 24. – Kakvo je Vaše mišljenje o radu/funkcioniranju katastra? – prema demografiji
N Prosjek
Cijeli uzorak 316 3,3
Spol
Muški 147 3,2
Ženski 169 3,4
Dob
Do 30 godina 56 3,2
Od 31 do 44 godina 80 3,4
Od 45 do 60 godina 93 3,3
Više od 60 godina 86 3,3
Obrazovanje
Osnovna škola 83 3,5
Srednja škola 176 3,2
Viša škola/Fakultet 58 3,3
N Prosjek
Cijeli uzorak 316 3,3
Prihodi
kućanstva
Do 2500 kn 39 3,1
2501-4000 kn 48 3,7
4001-7000 kn 73 3,2
7001 i više 107 3,2
Ne zna/Odbija 49 3,3
Tip
naselja
Grad 188 3,2
Selo 128 3,5
Regija
Zagreb i okolica 79 2,9
Sjeverna Hrvatska 60 3,6
Slavonija 54 3,8
Banovina, Kordun, Lika 29 3,6
Hrvatsko Primorje i Istra 38 3,2
Dalmacija 57 2,9
56 www.uredjenazemlja.hr
Korištenje usluga katastra
Više od polovine (60%) ispitanika nije koristilo usluge katastra u posljednjih 5 godina, a najčešće
su ga koristili ispitanici srednje dobi.
Slika 47. – Jeste li u posljednjih pet godina koristili usluge katastra?
Svi ispitanici, N = 352
Tablica 25. – Jeste li u posljednjih pet godina koristili usluge katastra? – prema demografiji
57 www.uredjenazemlja.hr
Slika 48. – Kada ste posljednji puta koristili usluge katastra?
Samo ispitanici koji su koristili usluge katastra, N = 134
58 www.uredjenazemlja.hr
Ocjena rada ovlaštenih geodetskih tvrtki
Oko 44% ispitanika koristilo je usluge geodeta, a 52% je predmet rješavala sama. U stvarnoj situaciji
osobe obično nemaju puno izbora jer za određene tipove mjerenja ili zahvata moraju potražiti
pomoć ovlaštenog geodeta. Prosječna ocjena geodetskih tvrtki je 4,0 – što je obzirom na malen
poduzorak – jednako kao i 2016. godine.
Slika 49. – Jeste li koristili usluge ovlaštenih geodetskih tvrtki (mjernika) ili ste sami rješavali predmet zbog kojeg ste posljednji put bili u katastru?
Samo ispitanici koji su koristili usluge katastra, N = 134
59 www.uredjenazemlja.hr
Slika 50. – Koliko ste zadovoljni radom ovlaštenih geodetskih tvrtki (mjernika) za taj predmet?
Samo ispitanici koji su koristili usluge geodeta, N = 70
Slika 51. – Koliko ste zadovoljni radom ovlaštenih geodetskih tvrtki (mjernika) za taj predmet? – trend
Samo ispitanici koji su koristili usluge geodeta: 2006 = 103; 2009 = 97; 2016 = 72; 2018 = 70
60 www.uredjenazemlja.hr
Ocjena odnosa i rada službenika u katastru
Rad službenika u katastru je također ocijenjen pozitivno (3,9), te nema promjene u odnosu na
2016. Samo 8% ispitanih je službenicima dalo loše ocjene. Preko 4/5 ispitanih (82%) je u katastru
dobilo sve tražene upute i informacije, a to predstavlja značajan porast u odnosu na 2016 (67%).
Slika 52. – Koliko ste bili zadovoljni odnosom i radom službenika u katastru za taj predmet?
Samo ispitanici koji su sami rješavali predmet, N = 59
61 www.uredjenazemlja.hr
Slika 53. – Koliko ste bili zadovoljni odnosom i radom službenika u katastru za taj predmet? – prema demografiji
Samo ispitanici koji su sami rješavali predmet: 2006. = 183; 2009.= 188; 2016. = 83; 2018. = 59
Slika 54. – Jeste li u katastru dobili sve tražene upute i informacije?
Samo ispitanici koji su sami rješavali predmet, N = 59
82%
12%
4% 2%
Da Djelomično Ne Ne zna/ne želi reći
62 www.uredjenazemlja.hr
Slika 55. – Jeste li u katastru dobili sve tražene upute i informacije?
Samo ispitanici koji su sami rješavali predmet: 2006. = 183; 2009.= 188; 2016. = 83; 2018. = 59
63 www.uredjenazemlja.hr
Ocjena brzine rješavanja predmeta
Brzinu rješavanja predmeta ispitanici ocjenjuju 3,6, što je na razini ocjene 3,7 iz 2016. godine i
odražava uglavnom pozitivan stav koji ispitanici imaju prema brzini rada katastra. Postotak
nezadovoljnih (ocjene 1 i 2) iznosi oko 17%, a trojku je dalo 24% ispitanih.
Slika 56. – Možete li ocijeniti koliko ste zadovoljni brzinom rješavanja tog predmeta?
Samo ispitanici koji su koristili usluge katastra, N = 134
64 www.uredjenazemlja.hr
Slika 57. – Možete li ocijeniti koliko ste zadovoljni brzinom rješavanja tog predmeta? – trend
Samo ispitanici koji su koristili usluge katastra: 2006. = 288; 2009. = 297; 2016. = 164; 2018. = 134
65 www.uredjenazemlja.hr
Percepcija troškova
Malo manje od polovine ispitanika (46%) trošak koji su imali za predmet smatra primjerenim, a
43% ga smatra prevelikim, te niti ovdje nema promjena u odnosu na prošli val, a nema niti bitnih
razlika u odnosu na ocjenu troškova gruntovnice.
Slika 58. – Smatrate li ukupni trošak koji ste imali za taj predmet:
Samo ispitanici koji su koristili usluge katastra, N = 134
66 www.uredjenazemlja.hr
Slika 59. – Smatrate li ukupni trošak koji ste imali za taj predmet – trend
Samo ispitanici koji su koristili usluge katastra: 2006. = 288; 2009. = 297; 2016. = 164; 2018. = 134
67 www.uredjenazemlja.hr
Ocjena iskustva s katastrom
Ukupna ocjena iskustva s katastrom je 3,6 i ukazuje da su građani uglavnom zadovoljni radom
katastra. Njih 54% daje ocjene 4 ili 5, a 29% je osrednje zadovoljno. Negativne ocjene je dalo 16%
ispitanika. Ocjena nije statistički različita od one iz 2016. kada je iznosila 3,7.
Slika 60. – Kakvo biste ocijenili to Vaše iskustvo s katastrom za taj predmet?
Samo ispitanici koji su koristili usluge katastra, N = 134
68 www.uredjenazemlja.hr
Slika 61. – Kakvo biste ocijenili to Vaše iskustvo s katastrom za taj predmet? – trend
Samo ispitanici koji su koristili usluge katastra: 2006. = 288; 2009. = 297; 2016. = 164; 2018. = 134
69 www.uredjenazemlja.hr
Ocjena promjene kvalitete rada katastra
U percepciji promjene kvalitete katastra je došlo do pomaka u odnosu na 2016. Pao je postotak
onih koji smatraju da se situacija poboljšava – sa 53 na 38 posto, a porastao je broj onih koji
smatraju kako je situacija ista – sa 28 na 39 posto. Broj onih koji misle kako se pogoršava je i dalje
nizak te na razini iz 2016.
Slika 62. – Općenito gledajući, biste li rekli da se kvaliteta usluge i način funkcioniranja katastra posljednjih godina poboljšava, ostaje isti ili se pogoršava?
Samo ispitanici koji su koristili usluge katastra, N = 134
70 www.uredjenazemlja.hr
Program "Uređena zemlja"
U sklopu istraživanja javne percepcije ispitivana je i upoznatost građana s Nacionalnim programom
sređivanja zemljišnih knjiga i katastra – Uređena zemlja.
Više od polovine (52%) ispitanika čulo je za projekt "Uređena zemlja", a još 7% ih navodi da je
dobro upoznato s projektom. S projektom su najbolje upoznati visokoobrazovani, ispitanici dobi
od 45 do 60 godina te osobe iz Sjeverne Hrvatske. Nema nikakvih značajnih promjena u odnosu na
prethodni val istraživanja.
Slika 63. – Jeste li ikada čuli za Nacionalni program sređivanja zemljišnih knjiga i katastra – Uređena zemlja? Ako jeste, koliko ste upoznati s tim projektom?
Svi ispitanici, N = 352
71 www.uredjenazemlja.hr
Tablica 26. – Jeste li ikada čuli za Nacionalni program sređivanja zemljišnih knjiga i katastra – Uređena zemlja? Ako jeste, koliko ste upoznati s tim projektom? – prema demografiji
Tablica 27. – Jeste li ikada čuli za Nacionalni program sređivanja zemljišnih knjiga i katastra – Uređena zemlja? Ako jeste, koliko ste upoznati s tim projektom? – prema demografiji
72 www.uredjenazemlja.hr
I dalje je vrlo malo ispitanika upoznato s time tko provodi projekt – tri četvrtine ih ne zna. Obzirom
na mali uzorak, nema razlike u odnosu na 2016. Najčešće navođeni odgovori su: Državna
geodetska uprava, Ministarstvo pravosuđa i EU.
Slika 64. – Znate li tko provodi uređenje tog sustava?
Samo ispitanici koji su upoznati s Projektom, N = 206
73 www.uredjenazemlja.hr
Znatno je opao broj onih koji uopće nisu čuli za ZIS – sa 70 na 56 posto. Sada je 42% ispitanih barem
čulo za ZIS, a 2% je dobro upoznato što je to. Najlošije su informirani ispitanici iz Slavonije,
Dalmacije, Istre i Primorja. Najbolje su informirani oni iz Zagreba i okolice, Sjeverne Hrvatske te
visokoobrazovani.
Slika 65. – Jeste li ikada čuli za ZIS, odnosno za Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra?
Svi ispitanici, N = 352
56%42%
2%
Nisu čuli za ZIS Samo su čuli, ali ne znaju detalje Dobro su upoznati
74 www.uredjenazemlja.hr
Tablica 28. – Jeste li ikada čuli za ZIS, odnosno za Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra? – prema demografiji
Tablica 29. – Jeste li ikada čuli za ZIS, odnosno za Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra? – prema demografiji
75 www.uredjenazemlja.hr
Web stranicu projekta "Uređena zemlja" posjetilo je 19% ispitanika – znatno češće mladi i
visokoobrazovani. Posjećenost stranice se nije statistički značajno promijenila u odnosu na 2016.
Nema promjene niti u prosječnoj ocjeni jasnoće i informativnosti stranice koja iznosi 3,6.
Slika 66. – Jeste li ikada posjetili web stranice www.uredjenazemlja.hr?
Samo ispitanici koji su upoznati s Projektom, N = 206
Tablica 30. – Jeste li ikada posjetili web stranice www.uredjenazemlja.hr? – prema demografiji
76 www.uredjenazemlja.hr
Tablica 31. – Jeste li ikada posjetili web stranice www.uredjenazemlja.hr? – prema demografiji
Slika 67. – Kako biste ocijenili jasnoću i informativnost web stranice projekta?
Samo ispitanici koji su posjetili web stranice projekta, N = 40
77 www.uredjenazemlja.hr
Oko četvrtine (24%) ispitanika navodi da je upute o ulozi katastra i gruntovnice, načinu uknjižbe
nekretnina ili vlasništva i sl., imalo prilike vidjeti i negdje drugdje. To su najčešće ispitanici mlađi
od 30 godina, a oni stariji od 60 godina najrjeđe
Slika 68. – Jeste li negdje drugdje imali prilike vidjeti upute o ulozi katastra i gruntovnice, načinu uknjižbe nekretnina ili vlasništva i sl.?
Svi ispitanici, N = 352
78 www.uredjenazemlja.hr
Tablica 32. – Jeste li negdje drugdje imali prilike vidjeti upute o ulozi katastra i gruntovnice, načinu uknjižbe nekretnina ili vlasništva i sl.? – prema demografiji
Tablica 33. – Jeste li negdje drugdje imali prilike vidjeti upute o ulozi katastra i gruntovnice, načinu uknjižbe nekretnina ili vlasništva i sl.? – prema demografiji
79 www.uredjenazemlja.hr
Istraživanje zadovoljstva korisnika katastarskih ureda i zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova – fizičke osobe
Metodologija
Kao i u prošlom valu istraživanja iz 2016. godine, podaci su prikupljeni metodom izlazne ankete.
Anketari agencije Ipsos proveli su nekoliko dana u prostorijama odabranih katastarskih ureda i
zemljišnoknjižnih odjela te su na izlazu metodom slučajnog izbora anketirati korisnike koji su
dovršili svoje obveze za taj dan.
Izbor ispitanika se odvijao na izlazu iz prostorija u koje dolazi većina korisnika. Anketar je birao
svakog n–tog ispitanika te ga zamolio za sudjelovanje u kratkom istraživanju. Korak za izbor
ispitanika je određen ovisno o broju korisnika u pojedinom uredu. Anketiranje je provedeno u
periodu od 05. do 14. studenog 2018. U zemljišnoknjižnim odjelima Općinskih sudova anketirano
je 753 korisnika, a u uredima katastra također 753 korisnika.
*Napomena:
U zemljišnoknjižnim uredima u 2006. godini sveukupno je realizirano 6231 anketa, u 2009. godini 1513, u
2016. godini 606 anketa, a u 2018. 753 ankete. U odnosu na istraživanje iz 2016. godine uključeno je
dodatnih 5 ZK odjela (Split, Šibenik, Zadar, Rijeka i Pula).
U katastarskim uredima 2006. godini sveukupno je realizirano 5289 anketa, u 2009. godini 1536, 2016.
godini 611 anketa, a u 2018. 753 ankete. U odnosu na istraživanje iz 2016. godine uključeno je 5 dodatnih
KU (Split, Šibenik, Zadar, Rijeka i Pula).
Zbog razlike u realiziranim uzorcima, potrebno je s oprezom zaključivati o postojećim razlikama između
valova istraživanja pošto nisu u svim uzorcima sudjelovali svi KU/ZKO–ovi.
80 www.uredjenazemlja.hr
Tablica 34. – Realizirani uzorak ZK odjelima Općinskih sudova
Tablica 35. – Struktura korisnika zemljišnoknjižnih odjela
81 www.uredjenazemlja.hr
Tablica 36. – Realizirani uzorak u katastarskim uredima
Tablica 37. – Struktura korisnika u katastarskim uredima
82 www.uredjenazemlja.hr
Glavni nalazi
Zadovoljstvo korisnika zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova
Razlozi korištenja usluga zemljišnoknjižnih odjela i status/trajanje predmeta
Najviše građana, njih 47%, je u ZKO došlo kako bi izvadili vlasnički list, što je za 9% manje no u
prošlom valu istraživanja i na razini kako je bilo 2009. Oko 18% je došlo kako bi uknjižili promjenu
vlasništva, što je na istoj razini kao i 2016. godine.
Slika 69. – Zbog koje usluge/potrebe ste danas došli u gruntovnicu/zemljišnik?
47%
18%
6%
5%
3%
3%
3%
2%
2%
2%
2%
2%
1%
1%
1%
1%
0,4%
2%
Vađenje vlasničkog lista
Uknjižba promjene
Brisanje hipoteke
Potvrde općenito
Uknjižba hipoteke
Uknjižba parcelacije
Ispravak adrese stanovanja ili broja čestice
Upis objekta
Legalizacija objekta
Upis etažnog vlasništva
Zabilježba spora
Provjera informacija
Potvrda o neposjedovanju nekretnine
Brisanje doživotnog uživanja
Uknjižba diobe ili razvrgnuće suvlasništva
Provjera vlasništva/nekretnine /Uvid
Povijesni izvadak
Ostalo
83 www.uredjenazemlja.hr
Slika 70. – Zbog koje usluge/potrebe ste danas došli u gruntovnicu/zemljišnik?
Gotovo polovina korisnika je na dan anketiranja riješila predmet zbog kojeg je došla u ZKO, oko
27% je tek podnijelo zahtjev, a u 20% slučajeva je rješavanje u tijeku.
Slika 71. – U kojem je statusu Vaš predmet?
47%
18%
6%
5%
3%
3%
3%
2%
2%
56%
17%
3%
1%
2%
2%
4%
2%
0%
45%
21%
6%
1%
3%
3%
2%
2%
3%
Vađenje vlasničkog lista
Uknjižba promjene
Brisanje hipoteke
Potvrde općenito
Uknjižba hipoteke
Uknjižba parcelacije
Ispravak adrese stanovanja ili broja čestice
Upis objekta
Legalizacija objekta
2018
2016
2009
27%
27%
29%
20%
21%
20%
53%
52%
51%
Tek je podnesen zahtjev Rješavanje je u tijeku Riješen je
2018.
2016.
2009.
*Svi ispitanici,
N (2018.) = 753N (2016.) = 606
N (2009.) = 1513
84 www.uredjenazemlja.hr
Za veliku većinu predmeta (72%) koji su riješeni, ili su u procesu rješavanja, postupak je trajao
jedan dan. Oko 13% predmeta riješeno je u roku tjedan dana. U odnosu na prethodna istraživanja
porastao je broj predmeta koji se rješavaju u jednom danu.
Slika 72. – Koliko traje postupak od njegovog početka do danas u danima i mjesecima?
Slika 73. – Koliko traje postupak od njegovog početka do danas u danima i mjesecima? – trend
72%
13%
2% 5% 5%2% 1%
72%
13%
2% 5% 5%1% 1%
1 dan Do tjedandana
1 do 2tjedna
Od 2 tjednado 1
mjesec
Od 1 do 6mjeseci
Od 6mjeseci do1 godine
Više odgodinudana
Bezodgovora
Svi čiji je premet riješen ili se rješva
Samo oni koji su naveli trajanje (isključena opcija "ne znam")
72%
13%
2% 5% 5%2% 1%
58%
9%4% 3%
8%
14%
4%
61%
12%
5%8% 7%
2%6%
44%
21%
7%11%
8%5% 4%
1 dan Do tjedandana
1 do 2 tjedna Od 2 tjednado 1 mjesec
Od 1 do 6mjeseci
Od 6 mjesecido 1 godine
Više odgodinu dana
2018 2016 2009 2006
85 www.uredjenazemlja.hr
Oko 85% korisnika je u ZKO došla za sebe privatno, a po 7% je došlo za pravnu osobu za koju rade,
a njih 8% su zastupali stranku.
Slika 74. – Obavljate li ovaj predmet za sebe privatno, za pravnu osobu za koju radite ili zastupate stranku? – trend
*Svi ispitanici, N (2018.) = 753
N (2016.) = 606 N (2009.) = 1513
86 www.uredjenazemlja.hr
Kada promotrimo trajanje postupka s obzirom na vrstu predmeta, vidimo da vađenje vlasničkog
lista u većini slučajeva traje 1 dan (87%). Kod sljedeće najučestalije vrsta postupka (Uknjižba te
promjena vlasništva), relativna većina postupka (46%) se rješava u toku jednog dana, a za još 26%
u periodu do tjedan dana. U odnosu na prethodna istraživanja porastao je broj predmeta koji se
rješavaju u jednom danu.
Tablica 38. – Koliko traje postupak od njegovog početka do danas u danima ili mjesecima? – prema vrsti predmeta
*Samo ispitanici čiji je predmet u rješavanju ili je riješen
87 www.uredjenazemlja.hr
Zadovoljstvo uslugom u postupku
Korisnike smo zamolili da ocijene koliko su zadovoljni pojedinim aspektima usluge u postupku.
Najveće zadovoljstvo ispitanici iskazuj ljubaznošću službenika (4,8) te kvalitetom informacija koje
dobiju od strane službenika (4,7).
Korisnici su vrlo zadovoljni i ostalim segmentima usluga, pa se prosječna ocjena po stavkama kreće
u rasponu od 4,4 do 4,8. Najniži prosjek imaju stavke "dužina čekanja u redu" i "jednostavnost
postupka", iako je i kod njih proporcija negativnih ocjena zanemariva. Relativno mali broj korisnika
izražava negativan stav prema pojedinim stavkama usluga.
Slika 75. – Molimo Vas da ocijenite Vaše zadovoljstvo uslugom u postupku kojeg vodite ili ste vodili u ovom uredu/ispostavi ZKO
4,8
4,7
4,6
4,5
4,5
4,4
4,3
4,5
2%
2%
2%
4%
4%
5%
2%
3%
5%
8%
7%
7%
9%
11%
8%
14%
18%
20%
20%
15%
19%
21%
21%
81%
75%
67%
63%
63%
64%
60%
66%
0%
1%
3%
8%
9%
3%
1%
1%
Ljubaznost i susretljivostslužbenika
Potpunost i točnost informacijadobivenih od službenika
Dostupnost potrebnihinformacija o postupku
Mogućnost informiranja o tijekupostupka
Brzina rješavanja predmeta (odzahtjeva do rješenja)
Jednostavnost postupka
Dužina čekanja u redu zapredaju ili preuzimanje
dokumenata
Vaše ukupno iskustvo sgruntovnicom/zemljišnikom u
ovom predmetu
Jako loše 2 3 4 Jako dobro Ne zna Prosjek
88 www.uredjenazemlja.hr
U odnosu na 2016. nema značajnih pomaka, odnosno ocjene su na istoj razini kao i tada.
Prosječna ocjena ukupnog zadovoljstva iskustvom sa zemljišno–knjižnim uredima u ovom valu
iznosi 4,5 što je jednako kao i u prethodnom istraživanju.
Slika 76. – Molimo Vas da ocijenite Vaše zadovoljstvo uslugom u postupku kojeg vodite ili ste vodili u ovom ZKO – trend
4,8
4,7
4,3
4,6
4,5
4,5
4,4
4,5
4,7
4,7
4,6
4,5
4,5
4,4
4,4
4,5
4,4
4,4
4,1
4,1
4,1
4,1
4
4,1
4,5
4,4
3,9
4,2
4,2
4,1
4,1
4,2
Ljubaznost službenika
Potpunost i točnostinformacija
Dužina čekanja u ured zapredaju
Dostupnost informacija
Mogućnost informiranja otijeku postupka
Brzina rješavanja predmeta
Jednostavnost postupka
Vaše ukupno iskustvo sgruntovnicom
2018 2016 2009 2006
*Svi ispitanici,
N (2018.) = 753 N (2016.) = 606 N (2009.) = 1513 N (2006.) = 6231
89 www.uredjenazemlja.hr
U pogledu zadovoljstva postupkom u konkretnim ZKO–ima pri Općinskim sudovima, lošije je
ocijenjeno cjelokupno iskustvo korisnika u Zadru i Splitu, dok se Koprivnica i Virovitica ističu
najvišom ocjenom ukupnog zadovoljstva od 5,0. Dužina čekanja je slabije ocjenjena od ostalih
aspekata u Zagrebu, Karlovcu, Splitu i Zadru.
U sljedeće tri tablice nudimo prikaz prosječnih ocjena zadovoljstva, iako moramo napomenuti da
je zbog malog broja ispitanih korisnika na razini pojedinih ZKO neuputno donositi konačne
zaključke.
Tablica 39. – Molimo Vas da ocijenite Vaše zadovoljstvo uslugom u postupku kojeg vodite ili ste vodili u ovom ZKO – prema ZKO 1/3
N
Lju
ba
zn
os
t i
su
sre
tljiv
os
t
slu
žb
en
ika
Po
tpu
no
st
i to
čn
os
t
info
rma
cija
do
biv
en
ih o
d
slu
žb
en
ika
Do
stu
pn
os
t p
otr
eb
nih
info
rma
cija
o p
os
tup
ku
Brz
ina
rje
ša
va
nja
pre
dm
eta
(od
za
htj
ev
a d
o r
ješ
en
ja)
Mo
gu
ćn
os
t in
form
ira
nja
o
tije
ku
po
stu
pk
a
Je
dn
os
tav
no
st p
os
tup
ka
Du
žin
a č
ek
an
ja u
re
du
za
pre
da
ju ili p
reu
zim
an
je
do
ku
me
na
ta
Va
še
uk
up
no
isk
us
tvo
s
gru
nto
vn
ico
m/z
em
ljiš
nik
om
u o
vo
m p
red
me
tu
Cijeli uzorak 753 4,8 4,7 4,6 4,5 4,5 4,4 4,3 4,5
ZK ODJEL
Zagreb 110 4,7 4,6 4,4 4,3 4,5 4,4 4 4,3
Split 30 4,4 4,3 3,7 3,4 3,6 3,3 2,8 3,4
Šibenik 30 4,2 4,1 4,1 4,2 4,1 4,1 4,2 4,2
Zadar 30 4,1 3,8 3,9 2,1 3,8 2,6 2,8 3,3
Osijek 70 4,8 4,8 4,6 4,7 4,6 4,5 4,6 4,6
Virovitica 40 5 5 4,9 4,9 5 5 4,9 5
90 www.uredjenazemlja.hr
Tablica 40. – Molimo Vas da ocijenite Vaše zadovoljstvo uslugom u postupku kojeg vodite ili ste vodili u ovom ZKO – prema ZKO 2/3
Tablica 41. – Molimo Vas da ocijenite Vaše zadovoljstvo uslugom u postupku kojeg vodite ili ste vodili u ovom ZKO – prema ZKO 3/3
N
Lju
ba
zn
os
t i
su
sre
tljiv
os
t
slu
žb
en
ika
Po
tpu
no
st
i to
čn
os
t
info
rma
cija
do
biv
en
ih o
d
slu
žb
en
ika
Do
stu
pn
os
t p
otr
eb
nih
info
rma
cija
o p
os
tup
ku
Brz
ina
rje
ša
va
nja
pre
dm
eta
(od
za
htj
ev
a d
o r
ješ
en
ja)
Mo
gu
ćn
os
t in
form
ira
nja
o
tije
ku
po
stu
pk
a
Je
dn
os
tav
no
st p
os
tup
ka
Du
žin
a č
ek
an
ja u
re
du
za
pre
da
ju ili p
reu
zim
an
je
do
ku
me
na
ta
Va
še
uk
up
no
isk
us
tvo
s
gru
nto
vn
ico
m/z
em
ljiš
nik
om
u o
vo
m p
red
me
tu
Cijeli uzorak 753 4,8 4,7 4,6 4,5 4,5 4,4 4,3 4,5
ZK ODJEL
Požega 28 5 5 5 4,9 5 5 5 4,9
Slavonski Brod 50 4,9 4,8 4,7 4,4 4,7 4,6 4,5 4,7
Čakovec 40 4,7 4,8 4,8 4,8 4,8 4,6 4,8 4,7
Varaždin 50 4,8 4,8 4,8 4,7 4,7 4,7 4,7 4,7
Bjelovar 40 4,7 4,5 4,4 4,6 4,5 4,6 4,6 4,7
Sisak 40 4,7 4,7 4,7 4,8 4,7 4,5 4,4 4,6
N
Lju
ba
zn
os
t i
su
sre
tljiv
os
t
slu
žb
en
ika
Po
tpu
no
st
i to
čn
os
t
info
rma
cija
do
biv
en
ih o
d
slu
žb
en
ika
Do
stu
pn
os
t p
otr
eb
nih
info
rma
cija
o p
os
tup
ku
Brz
ina
rje
ša
va
nja
pre
dm
eta
(od
za
htj
ev
a d
o r
ješ
en
ja)
Mo
gu
ćn
os
t in
form
ira
nja
o
tije
ku
po
stu
pk
a
Je
dn
os
tav
no
st p
os
tup
ka
Du
žin
a č
ek
an
ja u
re
du
za
pre
da
ju ili p
reu
zim
an
je
do
ku
me
na
ta
Va
še
uk
up
no
isk
us
tvo
s
gru
nto
vn
ico
m/z
em
ljiš
nik
om
u o
vo
m p
red
me
tuCijeli uzorak 753 4,8 4,7 4,6 4,5 4,5 4,4 4,3 4,5
ZK ODJEL
Karlovac 50 4,9 4,8 4,7 4,5 4,7 4,5 4,1 4,8
Koprivnica 40 5 5 5 5 5 5 5 5
Krapina 20 5 4,7 4,4 4,4 4 4,2 4,6 4,3
Rijeka 30 4,7 4,8 4,5 4,4 4,6 4,4 4,3 4,6
Pula 30 4,8 4,7 4,6 4,4 4,4 4,2 4,2 4,5
Gospić 25 4,6 4,4 4,3 4,4 4,3 4,2 4,3 4,3
91 www.uredjenazemlja.hr
Kako u ovom valu istraživanja imamo malen broj korisnika po pojedinim gradovima (a istovremeno
su prikupljeni podaci za veći broj gradova nego u prethodnom valu), ove razlike u prosječnim
ocjenama ukupnog iskustva s gruntovnicom na razini gradova nije moguće adekvatno uspoređivati
u svim gradovima. Ipak izdvojeni su gradovi kod kojih je zamjetan trend rasta ili pada prosječne
ocjene zadovoljstva gruntovnicom.
Tablica 42. – Zadovoljstvo uslugom u postupku prema ZKO, trend, 1/2
Tablica 43. – Zadovoljstvo uslugom u postupku prema ZKO, trend, 2/2
URED 2006. 2009. 2016. 2018.
N Prosjek N Prosjek N Prosjek N Prosjek
POŽEGA 123 4,7 30 4,9 25 4,7 28 4,9
ČAKOVEC 37 4,6 50 4,8 40 4,5 40 4,7
OSIJEK 130 4,3 100 4 71 5,0 70 4,6
SISAK 31 4,9 50 4,8 40 4,4 40 4,6
DUBROVNIK 43 4,4 75 4 - - - -
RIJEKA 99 4,7 130 4,7 - - 30 4,6
ZADAR 11 4,8 125 3,9 - - 30 3,3
VUKOVAR 147 4,6 50 4,5 - - - -
KRAPINA 80 4,7 25 4,4 20 4,7 20 4,3
GOSPIĆ 80 4,6 30 4,4 25 4,7 25 4,3
URED 2006. 2009. 2016. 2018.
N Prosjek N Prosjek N Prosjek N Prosjek
VIROVITICA 111 4,8 50 4,2 42 4,6 40 5,0
KARLOVAC 26 4,1 75 4,2 50 4,4 50 4,8
KOPRIVNICA 73 4,7 50 4,7 40 4,8 40 5,0
SLAVONSKI BROD 30 4,8 75 4,7 53 4,2 50 4,7
VARAŽDIN 90 4,6 75 4 50 4,6 50 4,7
BJELOVAR 64 4,9 50 4,7 38 3,3 40 4,7
ŠIBENIK 67 4,4 75 3,7 - - 30 4,2
PULA 53 4 108 3,6 - - 30 4,5
ZAGREB 290 2,6 190 3,3 112 3,7 110 4,3
SPLIT 94 3,8 100 3,1 - - 30 3,4
92 www.uredjenazemlja.hr
Gledano prema demografiji, može se uočiti kako slabije obrazovani imaju tendenciju davati veću ocjenu. Tablica 44. – Zadovoljstvo uslugom u postupku – prema demografiji
N Prosjek
Cijeli uzorak 743 4,5
SpolMuški 411 4,5
Ženski 332 4,6
Dob
Do 30 godina 68 4,4
Od 31 do 44 godina 202 4,5
Od 45 do 60 godina 300 4,5
Više od 60 godina 173 4,6
Obrazovanje
Osnovna škola 67 4,8
Srednja škola 403 4,5
Viša škola/Fakultet 273 4,4
93 www.uredjenazemlja.hr
Ocjena troškova postupka
Za veliku većinu korisnika troškovi postupka su primjereni (78%). Oko 13% korisnika smatra da su
troškovi viši od primjerenih dok 2% smatra da su puno viši od primjerenih. U odnosu na prethodno
istraživanje manji je udio osoba koje smatraju da su troškovi primjereni, a porastao je udio onih
koji smatraju da su troškovi manji nego što je primjerno.
Slika 77. – Kako biste ocijenili troškove koje ste imali u ovom postupku
2% 4%
78%
13%
2%
Puno manje odprimjerenih
Manje odprimjerenih
Primjereni Više odprimjerenih
Puno više odprimjerenih
NZ/BO
94 www.uredjenazemlja.hr
Slika 78. – Kako biste ocijenili troškove koje ste imali u ovom postupku – trend
Ocjena troškova prema demografiji korisnika pokazuje da mlađi rjeđe navode kako su troškovi
primjereni, ali nisu homogena skupina jer ih dio ističe da su troškovi viši, a dio da su manji od
primjerenih.
Tablica 45. – Kako biste ocijenili troškove koje ste imali u ovom postupku? – prema demografiji
2% 4%
78%
13%
2%1% 1%
82%
12%
4%2%
4%
71%
14%
6%3%
5% 4%
63%
9%
4%
15%
Puno manje odprimjerenih
Manje odprimjerenih
Primjereni Više odprimjerenih
Puno više odprimjerenih
NZ/BO
2018 2016 2009 2006
NManje od
primjernihPrimjereni
Više od
primjernih
Cijeli uzorak 753 6% 78% 16%
SpolMuški 418 7% 79% 14%
Ženski 335 5% 77% 18%
Dob
Do 30 godina 70 10% 69% 21%
Od 31 do 44 godina 205 7% 80% 13%
Od 45 do 60 godina 303 5% 80% 15%
Više od 60 godina 175 5% 78% 18%
Obrazovanje
Osnovna škola 67 10% 81% 9%
Srednja škola 405 6% 78% 16%
Viša škola/Fakultet 281 4% 78% 17%
95 www.uredjenazemlja.hr
Ocjena funkcioniranja gruntovnice
Jedan način procjene uspješnosti Projekta je i percepcija ispitanih korisnika o poboljšanju
funkcioniranja gruntovnice. Rezultati pokazuju da polovina korisnika smatra da se situacija u
zemljišnoknjižnim odjelima poboljšava, dok oko 34% korisnika drži kako je situacija posljednjih
nekoliko godina ostala ista. Svega mali broj korisnika (3%) smatra da se situacija pogoršava, dok
13% ne može procijeniti vlastiti dojam o pomacima u funkcioniranju gruntovnica. U odnosu na
prethodno istraživanje smanjio se broj osoba koje smatraju da se situacija poboljšava. Promjena
se dogodila prvenstveno u smjeru da sada više osoba smatra da se situacija nije promijenila.
Slika 79. – Općenito gledajući, biste li rekli da se kvaliteta usluge i način funkcioniranja gruntovnice posljednjih godina poboljšava, ostaje isti ili se pogoršava?
50%
34%
3%
13%
Poboljšava Ostaje ista Pogoršava Ne zna
+5 %
-10%
96 www.uredjenazemlja.hr
Kada ocjenu funkcioniranja gruntovnice gledamo prema demografiji korisnika, primjećujemo da
korisnici sa završenom samo osnovnom školom nešto češće smatraju da se u funkcioniranju
gruntovnice ništa ne mijenja dok je percepcija poboljšanja u funkcioniranju nešto viša kod korisnika
s visokim obrazovanjem (56%).
Tablica 46. – Općenito gledajući, biste li rekli da se kvaliteta usluge i način funkcioniranja gruntovnice posljednjih godina poboljšava, ostaje isti ili se pogoršava? – prema demografiji
97 www.uredjenazemlja.hr
Prijedlozi za poboljšanje
Više od polovice korisnika nema nikakvih prijedloga za unaprjeđenje rada gruntovnice dok oko 6%
ispitanika na ovo pitanje nije odgovorilo. Ostali korisnici su u gotovo jednakoj mjeri navodili
prijedloge kao što su ubrzanje rada, mogućnost kupovine biljega i formulara u prostorima same
gruntovnice, smanjenje troškova i dodatne digitalizacije postupaka. U odnosu na prošli val
istraživanja porastao je udio ispitanika koji nemaju prijedlog.
Slika 80. – Molimo Vas navedite Vaše prijedloge za unaprjeđenje rada gruntovnice/zemljišnika ili komentare na bilo koji aspekt Vašeg iskustva s ovim predmetom!
58%
7%
6%
5%
5%
4%
3%
3%
3%
2%
1%
1%
1%
1%
1%
3%
6%
Nema prijedloga
Ubrzanje rada
Mogućnost kupovine biljega/formulara na licu mjesta
Smanjenje troškova
Dodatna digitalizacija postupaka
Pojednostavniti proceduru, administraciju
Zapošljavanje dodatnog kadra
Instalacija redomata
Spajanje gruntovnice i katastra
Duže radno vrijeme
Otvaranje dodatnih šaltera
Stručniji kadar
Poboljšati dostupnost informacija
Posebni šalteri - infopult za ispravno upućivanje…
Biti ljubazniji
Ostalo
Bez odgovora
+5 %
98 www.uredjenazemlja.hr
Upoznatost s brošurom / informacijama o ulozi gruntovnice
Oko 37% ispitanih navodi kako je imala prilike negdje vidjeti upute o ulozi katastra i gruntovnice,
načinu uknjižbe nekretnina ili vlasništva, dok ih više od polovine nije. U odnosu na prethodno
istraživanje porastao je udio ispitanika koji nisu zamijetili upute.
Slika 81. – Jeste li imali prilike negdje vidjeti upute o ulozi katastra i gruntovnice, načinu uknjižbe
nekretnina ili vlasništva i sl.? Npr. U nekoj brošuri, medijima, na Internetu i sl.?
99 www.uredjenazemlja.hr
Kada upoznatost s informacijama gledamo prema demografskim karakteristikama korisnika,
primjećujemo da su s informacijama nešto više upoznati korisnici do 44 godine. Slabije su s
postojanjem uputa upoznati korisnici stariji od 60 godina (oko četvrtine), dok su, korisnici sa
završenom samo osnovnom školom najmanje upoznati s postojanjem uputa – njih samo 10%.
Tablica 47. – Jeste li imali prilike negdje vidjeti upute o ulozi katastra i gruntovnice, načinu uknjižbe nekretnina ili vlasništva i sl.? Npr. U nekoj brošuri, medijima, na Internetu i sl.? – prema demografiji
N Da Ne Ne sjeća se
Cijeli uzorak 753 37% 55% 8%
SpolMuški 418 38% 55% 7%
Ženski 335 35% 55% 10%
Dob
Do 30 godina 70 41% 57% 1%
Od 31 do 44 godina 205 53% 41% 6%
Od 45 do 60 godina 303 32% 58% 10%
Više od 60 godina 175 23% 66% 11%
Obrazovanje
Osnovna škola 67 10% 76% 13%
Srednja škola 405 24% 67% 9%
Viša škola/Fakultet 281 61% 33% 6%
100 www.uredjenazemlja.hr
Zadovoljstvo korisnika katastra
Razlozi dolaska u katastarski ured i status/trajanje predmeta
Relativna većina građana, njih 30,5%, je u ured katastra došla kako bi izvadili posjedovni list. Oko
22% je došlo kako bi izvadili izvod iz katastarskog plana. Druge usluge koje su korištene su bile
legalizacija (9%) te zahtjev za dodjelom kućnog broja (6%). U odnosu na prethodna istraživanja
došlo je do promjene te se sada češće dolazi radi vađenja posjedovnog lista dok je prije najčešći
razlog bio vađenje izvoda katastarskog plana.
Slika 82. – Zbog koje usluge/potrebe ste danas došli u ured katastra?
30,5%
22,4%
8,9%
6,0%
5,7%
5,7%
4,6%
4,0%
2,5%
1,7%
1,3%
1,2%
1,2%
1,1%
0,9%
0,3%
0,1%
1,7%
Vađenje posjedovnog lista
Vađenje izvoda iz katastarskog plana (skica čestice)
Legalizacija objekta
Zahtjev za dodjelom kućnog broja
Upis objekta na čestici
Vađenje potvrda (za soc. Skrb, subvencije i sl.)
Zahtjev za promjenom nositelja prava (vlasnika)
Zahtjev za potvrdu parcelacije
Provjera informacija, uvid u vlasništvo
Potvrda da je nekretnina izgrađena prije 1968. godine
Upis/registracija površine nekretnine
Upis/registracija nositelja prava (vlasnika)
Upis/registracija oblika nekretnine
Upis/registracija načina korištenja nekretnine
Predaja dokumenata
Poslovi vezani za izdavanje građevinske dozvole
Uknjižba kredita/kupoprodaja/skidanje hipoteke
Nešto drugo
101 www.uredjenazemlja.hr
Slika 83. – Zbog koje usluge/potrebe ste danas došli u ured katastra? – trend
31%
22%
9%
6%
6%
6%
5%
4%
3%
2%
1%
1%
1%
28%
33%
3%
2%
4%
0%
1%
4%
1%
2%
1%
1%
1%
31%
36%
0%
6%
3%
1%
2%
4%
1%
1%
1%
1%
1%
Vađenje posjedovnog lista
Vađenje izvoda iz katastarskog plana
Legalizacija objekta
Zahtjev za dodjelom kućnog broja
Upis objekta na čestici
Vađenje potvrda
Zahtjev za promjenom nositelja prava
Zahtjev za potvrdu parcelacije
Provjera informacija, uvid u vlasništvo
Potvrda da je nekretnina izgrađena prije 1968. godine
Upis/registracija površine nekretnine
Upis/registracija nositelja prava (vlasnika)
Upis/registracija oblika nekretnine
2018
2016
2009
*Svi ispitanici,
N (2018.) = 753 N (2016.) = 611 N (2009.) = 1536
102 www.uredjenazemlja.hr
Više od polovice korisnika (56%) je na dan anketiranja riješila predmet zbog kojeg je došla u
katastar, oko 31% je tek podnijelo zahtjev, a u 14% slučajeva je rješavanje u tijeku. U odnosu na
prethodna dva vala istraživanja udio ispitanika koji je tek podnio zahtjev je u porastu.
Slika 84. – U kojem je statusu Vaš predmet?
Kod većine predmeta (72%) koji su riješeni ili u procesu rješavanja postupak je trajao jedan dan, a
8% predmeta riješena je unutar tjedan dana. Kada trajanje predmeta usporedimo s prethodnim
valom istraživanja, nema većih promjena u trajanju postupka. Jedino je u porastu broj predmeta
koji traju duže od 6 mjeseci.
2018.
2016.
2009.
31%
25%
25%
14%
17%
14%
56%
58%
57%
Tek je podnesen zahtjev Rješavanje je u tijeku Riješen je
*Svi ispitanici,
N (2018.) = 753 N (2016.) = 611 N (2009.) = 1536
103 www.uredjenazemlja.hr
Slika 85. – Koliko traje postupak od njegovog početka do danas u danima ili mjesecima?
Slika 86. – Koliko traje postupak od njegovog početka do danas u danima ili mjesecima? – trend
72%
8%3% 5% 4% 6%
2% 1%
73%
8%3% 5% 4% 6%
2%
1 dan Do tjedandana
1 do 2tjedna
Od 2 tjednado 1
mjesec
Od 1 do 6mjeseci
Od 6mjeseci do1 godine
Više odgodinudana
Bezodgovora
Svi čiji je premet riješen ili se rješava Samo oni koji su naveli trajanje
72%
8%3% 5% 4% 6%
2%
70%
10%5% 5% 5%
2% 3%
70%
14%
4% 5% 4%1% 2%
66%
16%
4%8% 7%
1 dan Do tjedandana
1 do 2 tjedna Od 2 tjednado 1 mjesec
Od 1 do 6mjeseci
Od 6 mjesecido 1 godine
Više odgodinu dana
2018 2016 2009 2006
104 www.uredjenazemlja.hr
Oko 83% korisnika je u urede katastra došlo je zbog privatnih predmeta, te nema značajnih razlika
u odnosu na 2016.
Slika 87. – Obavljate li ovaj predmet za sebe privatno, za pravnu osobu za koju radite ili zastupate stranku? – trend
105 www.uredjenazemlja.hr
Očekivano, brzina rješavanja predmeta vezana je uz razlog dolaska, tj. jednostavniji predmeti kao
što je izvod iz katastarskog plana ili vađenje posjedovnog lista riješena je u jednom danu dok su
predmeti u vezi legalizacije u prosjeku duži. Najčešći obavljani predmeti u katastarskim uredima
(vađenje izvoda iz katastarskog plana te posjedovnog lista) kod više od ¾ korisnika traju jedan dan,
kao i vađenje raznih potvrda. Predmeti legalizacije u prosjeku traju dulje, pri čemu se u gotovo
polovini zahtijeva na rješavanje čeka dulje od mjesec dana.
Tablica 48. – Trajanje predmeta – prema vrsti predmeta
*Samo ispitanici čiji je predmet u rješavanju ili je riješen
Cij
eli
uzo
rak*
Va
đe
nje
po
sje
do
vn
og
lis
ta
Va
đe
nje
izvo
da
iz k
ata
sta
rsko
g p
lan
a
(skic
a č
est
ice
)
Va
đe
nje
po
tvrd
a (za
so
c.
Skrb
,
sub
ve
ncij
e i
sl.
)
Le
ga
liza
cij
a o
bje
kta
Za
htj
ev z
a d
od
jelo
m k
ućn
og
bro
ja
Up
is o
bje
kta
na
če
stic
i
Pro
vje
ra in
form
acij
a, u
vid
u
vla
sniš
tvo
Za
htj
ev z
a p
otv
rdu
pa
rce
lacij
e
(pro
mje
na
ob
lika
, cij
ep
an
je i
Za
htj
ev z
a p
rom
jen
om
no
site
lja
pra
va
(vla
snik
a)
Up
is/r
eg
istr
acij
a p
ovrš
ine
ne
kre
tnin
e
Pre
da
ja d
oku
me
na
ta
Ne
što
dru
go
Po
tvrd
a d
a je
ne
kre
tnin
a izg
rađ
en
a
pri
je 1
968.
go
din
e
Up
is/r
eg
istr
acij
a o
bli
ka
ne
kre
tnin
e
Up
is/r
eg
istr
acij
a n
ačin
a k
ori
šte
nja
ne
kre
tnin
e
Up
is/r
eg
istr
acij
a n
osi
telj
a p
rava
(vla
snik
a)
N 521 195 126 41 35 30 20 14 13 9 6 6 6 5 4 4 4
Trajanje
predmeta
1 dan 72% 84% 82% 95% 9% 63% 45% 93% 46% 33% 33% 50% 67% 20% 50% 75%
Do tjedan dana 8% 3% 8% 2% 9% 13% 25% 15% 44% 17% 17% 60%
1 do 2 tjedna 6% 10% 9% 17% 8% 11%
Od 2 tjedna do 1
mjesec5% 2% 4% 23% 10% 7% 31% 17% 17% 25%
Od 1 do 6 mjeseci 4% 2% 1% 26% 5% 11% 17% 17% 25% 25%
Od 6 mjeseci do 1
godine3% 3% 2% 9% 7% 10% 17% 20% 25%
Više od godinu
dana2% 2% 14% 17%
Bez odgovora 1% 1% 3% 5% 17% 50% 25%
106 www.uredjenazemlja.hr
Zadovoljstvo uslugom u postupku
Korisnike smo, kao i kod istraživanja korisnika ZKO–a, zamolili da ocjenama od 1 do 5 ocijene koliko
su zadovoljni pojedinim aspektima usluge u postupku. U prosjeku, zadovoljstvo aspektima usluga
u katastru nešto je više nego u zemljišno–knjižnim odjelima. Korisnici su opet ponajviše zadovoljni
kvalitetom informacija koje dobiju od strane službenika te njihovom ljubaznošću. Bitno je istaknuti
da je oko ¾ korisnika na razini svake stavke jako zadovoljno, tj. svoje iskustvo ocjenjuju ocjenom 5,
što je u manjoj mjeri izraženo u ocjeni ZKO-a. Jako malen broj korisnika negativno ocjenjuje
zadovoljstvo stavkama usluge.
Slika 88. – Molim Vas da sada ocijenite Vaše zadovoljstvo uslugom u postupku kojeg vodite ili ste vodili u ovom katastarskom uredu.
1
2%
3%
4%
5%
5%
5%
7%
6%
10%
13%
14%
15%
15%
10%
12%
16%
87%
82%
78%
78%
77%
75%
73%
76%
0%
1%
2%
1%
0%
5%
1%
1%
Ljubaznost i susretljivost službenika
Potpunost i točnost informacija dobivenih od
službenika
Mogućnost informiranja o tijeku postupka
Dostupnost potrebnih informacija o postupku
Dužina čekanja u redu za predaju ili preuzimanjedokumenata
Brzina rješavanja predmeta (od zahtjeva do
rješenja)
Jednostavnost postupka
Vaše ukupno iskustvo s katastrom u ovompredmetu
Jako loše 2 3 4 Jako dobro Ne zna
4,8
4,8
4,7
4,7
4,7
4,6
4,5
4,7
107 www.uredjenazemlja.hr
U odnosu na 2016., na razini ukupnih podataka nisu uočene značajne promjene te je razina
zadovoljstva ostala na istoj razini.
Slika 89. – Molim Vas da sada ocijenite Vaše zadovoljstvo uslugom u postupku kojeg vodite ili ste vodili u ovom katastarskom uredu. – trend
4,8
4,8
4,7
4,7
4,7
4,6
4,5
4,7
4,8
4,8
4,7
4,7
4,7
4,7
4,7
4,7
4,6
4,5
4,4
4,4
4,4
4,4
4,2
4,4
4,8
4,7
4,6
4,6
4,4
4,6
4,5
4,7
Ljubaznost službenika
Potpunost i točnostinformacija
Mogućnost informiranja otijeku postupka
Dostupnost informacija
Dužina čekanja u ured zapredaju
Brzina rješavanja predmeta
Jednostavnost postupka
Vaše ukupno iskustvo skatastrom
2018 2016 2009 2006
*Svi ispitanici,
N (2018) =753 N (2016) = 611 N (2009) = 1536 N (2006) = 5289
108 www.uredjenazemlja.hr
Kada obratimo pozornost na zadovoljstvo postupkom prema katastarskim uredima, ne
primjećujemo veće oscilacije od ukupnih podataka, a općenito govoreći sve su ocjene prilično
visoke. Jedino KU Šibenik ima prosječene ocjene niže nego u ostalim uredima. U sljedeće tri tablice
nudimo prikaz prosječnih ocjena zadovoljstva, te ponovno napominjemo da je zbog malog broja
ispitanih korisnika na razini pojedinih KU neuputno donositi konačne zaključke o kvaliteti usluge
na lokalnoj razini.
Tablica 49. – Zadovoljstvo uslugom u postupku – prema KU, 1/3
Tablica 50. – Zadovoljstvo uslugom u postupku – prema KU, 2/3
N
Lju
ba
zn
os
t i
su
sre
tljiv
os
t
slu
žb
en
ika
Po
tpu
no
st
i to
čn
os
t
info
rma
cija
do
biv
en
ih o
d
slu
žb
en
ika
Mo
gu
ćn
os
t in
form
ira
nja
o
tije
ku
po
stu
pk
a
Do
stu
pn
os
t p
otr
eb
nih
info
rma
cija
o p
os
tup
ku
Du
žin
a č
ek
an
ja u
re
du
za
pre
da
ju ili p
reu
zim
an
je
do
ku
me
na
ta
Brz
ina
rje
ša
va
nja
pre
dm
eta
(od
za
htj
ev
a d
o r
ješ
en
ja)
Je
dn
os
tav
no
st p
os
tup
ka
Va
še
uk
up
no
isk
us
tvo
s
ka
tas
tro
m u
ov
om
pre
dm
etu
Cijeli uzorak 753 4,8 4,8 4,7 4,7 4,7 4,6 4,5 4,7
KATASTARSKI
URED
Zagreb 110 4,9 4,8 4,7 4,6 4,6 4,7 4,7 4,7
Split 30 4,9 4,9 4,9 4,8 4,7 4,6 4,6 4,6
Šibenik 30 3,9 4,1 4,0 3,8 3,1 2,5 2,8 3,5
Zadar 30 4,9 4,9 4,5 4,7 4,3 4,2 4,5 4,6
Osijek 70 5,0 5,0 5,0 5,0 5,0 4,9 5,0 4,9
Virovitica 41 5,0 4,9 4,9 4,8 4,8 4,6 4,3 4,7
N
Lju
ba
zn
os
t i
su
sre
tljiv
os
t
slu
žb
en
ika
Po
tpu
no
st
i to
čn
os
t
info
rma
cija
do
biv
en
ih o
d
slu
žb
en
ika
Mo
gu
ćn
os
t in
form
ira
nja
o
tije
ku
po
stu
pk
a
Do
stu
pn
os
t p
otr
eb
nih
info
rma
cija
o p
os
tup
ku
Du
žin
a č
ek
an
ja u
re
du
za
pre
da
ju ili p
reu
zim
an
je
do
ku
me
na
ta
Brz
ina
rje
ša
va
nja
pre
dm
eta
(od
za
htj
ev
a d
o r
ješ
en
ja)
Je
dn
os
tav
no
st p
os
tup
ka
Va
še
uk
up
no
isk
us
tvo
s
ka
tas
tro
m u
ov
om
pre
dm
etu
Cijeli uzorak 753 4,8 4,8 4,7 4,7 4,7 4,6 4,5 4,7
KATASTARSKI
URED
Požega 25 4,9 4,4 4,4 4,4 4,2 4,5 4,3 4,5
Slavonski Brod 50 5,0 4,9 4,8 4,9 4,9 4,8 4,7 4,8
Čakovec 40 4,9 5,0 5,0 4,9 5,0 4,9 4,7 4,9
Varaždin 51 4,9 4,9 4,9 4,9 4,9 4,8 4,7 4,8
Bjelovar 40 4,7 4,6 4,7 4,7 4,8 4,6 4,6 4,6
Sisak 41 4,8 4,8 4,9 4,7 5,0 4,8 4,8 4,8
109 www.uredjenazemlja.hr
Tablica 51. – Zadovoljstvo uslugom u postupku – prema KU, 3/3
N
Lju
ba
zn
os
t i
su
sre
tljiv
os
t
slu
žb
en
ika
Po
tpu
no
st
i to
čn
os
t
info
rma
cija
do
biv
en
ih o
d
slu
žb
en
ika
Mo
gu
ćn
os
t in
form
ira
nja
o
tije
ku
po
stu
pk
a
Do
stu
pn
os
t p
otr
eb
nih
info
rma
cija
o p
os
tup
ku
Du
žin
a č
ek
an
ja u
re
du
za
pre
da
ju ili p
reu
zim
an
je
do
ku
me
na
ta
Brz
ina
rje
ša
va
nja
pre
dm
eta
(od
za
htj
ev
a d
o r
ješ
en
ja)
Je
dn
os
tav
no
st p
os
tup
ka
Va
še
uk
up
no
isk
us
tvo
s
ka
tas
tro
m u
ov
om
pre
dm
etu
Cijeli uzorak 753 4,8 4,8 4,7 4,7 4,7 4,6 4,5 4,7
KATASTARSKI
URED
Karlovac 50 4,7 4,5 4,3 4,3 4,6 4,3 4,3 4,4
Koprivnica 40 4,9 4,9 4,9 4,9 4,8 4,8 4,8 4,8
Krapina 20 4,9 4,7 4,6 4,5 4,4 4,4 4,2 4,5
Rijeka 30 4,6 4,5 4,5 4,6 4,5 4,6 4,5 4,5
Pula 30 4,8 4,9 4,7 4,6 4,7 4,5 4,3 4,6
Gospić 25 4,9 4,9 4,7 4,9 4,9 5,0 4,9 4,8
110 www.uredjenazemlja.hr
Kao i kod ZK odjela, niti u slučaju katastra nisu obuhvaćeni isti gradovi kao 2016. godine, a u slučaju
nekih gradova je smanjen uzorak. Ipak, u nekima od ureda je primjetno povećanje ili smanjena
zadovoljstva.
Tablica 52. – Zadovoljstvo uslugom u postupku prema katastarskom uredu – trend 1/2
Tablica 53. – Zadovoljstvo uslugom u postupku prema katastarskom uredu – trend 2/2
URED 2006. 2009. 2016. 2018.
N Prosjek N Prosjek N Prosjek N Prosjek
POŽEGA 125 4,8 30 4,2 27 5,0 25 4,5
OSIJEK 113 4,7 120 4,6 70 4,9 70 4,9
VUKOVAR 92 4,9 50 4,9 - - - -
BJELOVAR 100 4,6 50 5 41 4,6 40 4,6
ŠIBENIK 29 78 4,6 - - 30 3,5
KARLOVAC 41 4,8 75 4 50 4,7 50 4,4
KRAPINA 63 4,7 25 4,5 - - 20 4,5
ZADAR 124 4,8 125 4,4 - - 30 4,6
SISAK 70 4,7 50 4,5 41 4,7 41 4,8
DUBROVNIK 61 4,5 75 4 - - - -
URED 2006. 2009. 2016. 2018.
N Prosjek N Prosjek N Prosjek N Prosjek
PULA 38 4,2 125 4,2 - - 30 4,6
SPLIT 176 4,6 120 3,9 - - 30 4,6
RIJEKA 38 3,9 73 3,9 - - 30 4,5
ČAKOVEC 75 4,6 50 4,8 40 4,8 40 4,9
KOPRIVNICA 32 4,8 50 4,6 40 4,8 40 4,8
ZAGREB 222 4,4 190 4,5 116 4,8 40 4,7
VARAŽDIN 100 4,8 95 4,7 51 4,4 51 4,8
SLAVONSKI BROD 142 4,9 75 4,8 50 4,3 50 4,8
VIROVITICA 41 4,9 50 4,7 40 4,6 41 4,9
GOSPIĆ 20 4,9 30 4,9 25 4,5 25 4,8
111 www.uredjenazemlja.hr
Kada promotrimo ocjene zadovoljstva uslugom u postupu prema demografskim podacima
korisnika, ne postoje značajne razlike.
Tablica 54. – Zadovoljstvo uslugom u postupku prema demografiji
N
Lju
ba
zn
os
t i
su
sre
tljiv
os
t
slu
žb
en
ika
Po
tpu
no
st
i to
čn
os
t
info
rma
cija
do
biv
en
ih o
d
slu
žb
en
ika
Mo
gu
ćn
os
t in
form
ira
nja
o t
ije
ku
po
stu
pk
a
Do
stu
pn
os
t p
otr
eb
nih
info
rma
cija
o p
os
tup
ku
Du
žin
a č
ek
an
ja u
re
du
za
pre
da
ju ili p
reu
zim
an
je
do
ku
me
na
ta
Brz
ina
rje
ša
va
nja
pre
dm
eta
(o
d z
ah
tje
va
do
rje
še
nja
)
Je
dn
os
tav
no
st p
os
tup
ka
Va
še
uk
up
no
isk
us
tvo
s
ka
tas
tro
m u
ov
om
pre
dm
etu
Cijeli uzorak 747 4,8 4,8 4,7 4,7 4,7 4,6 4,5 4,8
SpolMuški 446 4,8 4,7 4,7 4,6 4,6 4,6 4,5 4,8
Ženski 301 4,9 4,8 4,8 4,8 4,7 4,7 4,6 4,9
Dob
Do 30 godina 87 4,9 4,8 4,8 4,7 4,6 4,6 4,7 4,9
Od 31 do 44 godina 172 4,8 4,8 4,7 4,7 4,7 4,6 4,5 4,8
Od 45 do 60 godina 299 4,8 4,7 4,7 4,6 4,6 4,5 4,5 4,8
Više od 60 godina 189 4,9 4,8 4,7 4,8 4,8 4,8 4,7 4,9
Obrazovanje
Osnovna škola 79 4,9 4,9 4,9 4,8 4,9 4,9 4,8 4,9
Srednja škola 410 4,8 4,8 4,7 4,7 4,7 4,7 4,6 4,8
Viša škola/Fakultet 102 4,8 4,7 4,6 4,5 4,6 4,5 4,4 4,8
112 www.uredjenazemlja.hr
Ocjena troškova postupka
Za većinu korisnika troškovi postupka su primjereni (86%). Štoviše, 3% ispitanik iznosi stav da su
troškovi manji od primjerenih. Desetina ispitanika smatra da su troškovi veći negoli je to
primjereno. U odnosu na prethodna istraživanja percepcija da su troškovi primjerni je značajno
porasla. Mlađi korisnici nešto češće troškove postupka ocjenjuju višima od primjernih.
Slika 90. – Kako biste ocijenili troškove koje ste imali u ovom postupku?
1% 2%
86%
9%
1%
Puno manje odprimjerenih
Manje odprimjerenih
Primjereni Više odprimjerenih
Puno više odprimjerenih
113 www.uredjenazemlja.hr
Slika 91. – Kako biste ocijenili troškove koje ste imali ovom postupku? – trend
Tablica 55. – Kako biste ocijenili troškove koje ste imali u ovom postupku? – prema demografiji
1% 2%
86%
9%
1%5%
3%
63%
23%
6%5% 5%
57%
20%
10%
4%6
3
56%
17
810
Puno manje odprimjerenih
Manje odprimjerenih
Primjereni Više odprimjerenih
Puno više odprimjerenih
NZ/BO
2018 2016 2009 2006
*Svi ispitanici,
N (2018) = 753 N (2016) = 611 N (2009) = 1536 N (2006) = 5289
NManje od
primjernihPrimjereni
Više od
primjernih
Cijeli uzorak 753 6% 78% 16%
SpolMuški 418 7% 79% 14%
Ženski 335 5% 77% 18%
Dob
Do 30 godina 70 10% 69% 21%
Od 31 do 44 godina 205 7% 80% 13%
Od 45 do 60 godina 303 5% 80% 15%
Više od 60 godina 175 5% 78% 18%
Obrazovanje
Osnovna škola 67 10% 81% 9%
Srednja škola 405 6% 78% 16%
Viša škola/Fakultet 281 4% 78% 17%
114 www.uredjenazemlja.hr
Ocjena funkcioniranja katastra
Procjenu uspješnosti Projekta od samih korisnika ispitali smo percepcijom ispitanika o poboljšanju
ili pogoršanju rada katastra. Oko 54% korisnika smatra kako se funkcioniranje katastra poboljšava,
dok skoro trećina smatra da funkcionira na isti način kao i do sada. Zanemariv broj ispitanika
smatra kako se situacija u katastrima pogoršava.
Slika 92. – Općenito gledajući, biste li rekli da se kvaliteta usluge i način funkcioniranja katastra posljednjih godina poboljšava, ostaje isti ili se pogoršava?
54%31%
1%
13%
Poboljšava Ostaje ista Pogoršava Ne zna
115 www.uredjenazemlja.hr
Korisnici se u vlastitom dojmu o poboljšanju ili pogoršanju rada katastra ne razlikuju pretjerano
temeljem demografskih karakteristika. Očekivano, korisnici mlađi od 30 godina nešto češće nisu u
stanju ocijeniti promjene u funkcioniranju katastra, dok oni sa završenim visokim obrazovanjem u
prosjeku nešto češće primjećuju poboljšanja u funkcioniranju.
Tablica 56. – Općenito gledajući, biste li rekli da se kvaliteta usluge i način funkcioniranja katastra posljednjih godina poboljšava, ostaje isti ili se pogoršava? – prema demografiji
N Poboljšava Ostaje ista Pogoršava Ne zna
Cijeli uzorak 753 54% 31% 2% 13%
SpolMuški 451 54% 33% 2% 11%
Ženski 302 55% 29% 1% 16%
Dob
Do 30 godina 87 47% 30% 1% 22%
Od 31 do 44 godina 175 61% 27% 2% 10%
Od 45 do 60 godina 301 51% 37% 2% 10%
Više od 60 godina 190 56% 27% 1% 16%
Obrazovanje
Osnovna škola 79 48% 38% 1% 13%
Srednja škola 414 53% 33% 1% 14%
Viša škola/Fakultet 103 59% 26% 3% 12%
116 www.uredjenazemlja.hr
Prijedlozi za poboljšanje
Više od polovice korisnika nema prijedloge za unapređenje rada katastra, a među najučestalijim
prijedlozima nalaze se ubrzanje rada, mogućnost kupovine biljega na licu mjesta, digitalizacija, i
smanjenje troškova.
Slika 93. – Molimo Vas da navedete Vaše prijedloge za unapređenje rada katastra ili komentare na bilo koji aspekt Vašeg iskustva s ovim predmetom!
51%
4%
3%
3%
2%
2%
1%
1%
1%
1%
1%
1%
23%
4%
10%
Nema prijedloga
Ubrzanje rada
Mogućnost kupovine biljega na licu mjesta
Dodatna digitalizacija postupaka
Smanjenje troškova
Pojednostavniti proceduru, administraciju
Zapošljavanje dodatnog kadra
Spajanje gruntovnice i katastra
Stručniji kadar
Duže radno vrijeme
Poboljšati uvjete rada
Poboljšati dostupnost informacija
Pozitivni komentari o usluzi
Ostalo
Bez odgovora
117 www.uredjenazemlja.hr
Upoznatost s brošurom / informacijama o ulozi katastra Oko 41% ispitanih navodi kako je negdje imala prilike vidjeti upute o ulozi katastra i gruntovnice,
načinu uknjižbe nekretnina ili vlasništva, dok njih nešto manje od polovine (45%) nije. U odnosu
na prethodno istraživanje nema suštinske promjene u rezultatima.
Slika 94. – Jeste li imali prilike negdje vidjeti upute o ulozi katastra i gruntovnice, načinu uknjižbe nekretnina ili vlasništva i sl.? Npr. u nekoj brošuri, medijima, na Internetu i sl.?
41%
45%
14%
Da Ne Ne sjeća se
118 www.uredjenazemlja.hr
Kada upoznatost s informacijama gledamo prema demografskim karakteristikama korisnika, opet
se pokazuje da su s uputama nešto češće susreli korisnici mlađi 45 godina. Isto tako, korisnici sa
završenom samo osnovnom školom najmanje su imali prilike negdje vidjeti upute o ulozi katastra
i gruntovnice.
Tablica 57 – Jeste li imali prilike negdje vidjeti upute o ulozi katastra i gruntovnice, načinu uknjižbe nekretnina ili vlasništva i sl.? Npr. u nekoj brošuri, medijima, na internetu i sl.? – prema demografiji
N Da Ne Ne sjeća se
Cijeli uzorak 753 41% 45% 14%
SpolMuški 451 43% 43% 14%
Ženski 302 39% 47% 14%
Dob
Do 30 godina 87 55% 36% 9%
Od 31 do 44 godina 175 52% 33% 15%
Od 45 do 60 godina 301 38% 46% 16%
Više od 60 godina 190 30% 57% 13%
Obrazovanje
Osnovna škola 79 8% 75% 18%
Srednja škola 414 37% 46% 17%
Viša škola/Fakultet 103 52% 38% 10%
119 www.uredjenazemlja.hr
Istraživanje zadovoljstva ključnih korisnika – pravnih osoba
Metodologija
Istraživanje mjerenje zadovoljstva ključnih korisnika provedeno je metodom telefonskog intervjua.
Korišten je isti pristup kao i u istraživanju koje je provedeno 2016. godine, odnosno obuhvaćene
su sve skupine pravnih osoba iako je uzorak smanjen u odnosu na 2016. godinu. Korišten je isti
upitnik kao i u prethodnom istraživanju.
U istraživanje su uključene sljedeće skupine: banke, građevinski investitori, ovlašteni geodeti, javni
bilježnici te odvjetnici. Na ovaj način su pokrivene sve najvažnije skupine pravnih osoba koje su
značajni korisnici zemljišnoknjižnog i katastarskog sustava.
Istraživanje je u svakoj od pravnih osoba obavljeno s osobom koja ima najviše iskustava sa
zemljišnoknjižnim i katastarskim sustavom. Za sve kategorije, osim građevinskih investitora, popise
za slučajan izbor ispitanika osigurao je Naručitelj, dok je popis na temelju dostupnih baza za
građevinske investitore osigurao Ipsos.
Tablica 58. – Uzorak pravnih osoba
Pravne osobe
Građevinski investitori 15
Odvjetnici 11
Geodeti 10
Bilježnici 10
Banke 6
Ukupno 52
120 www.uredjenazemlja.hr
Glavni nalazi
Zadovoljstvo korisnika katastra
Korištenje usluga katastra
Kao i u ranijim valovima istraživanja, pravne osobe u katastarskim uredima najčešće su koristile
usluge vađenja posjedovnog lista te vađenje izvoda iz katastarskog plana. Očekivano, poduzeća
pokazuju veću aktivnost te koriste širu paletu usluga katastarskih usluga nego građanstvo.
Vrste usluga se očekivano razlikuju obzirom na glavnu djelatnost pravne osobe, pa tako ovlašteni
geodeti, kao i građevinski investitori bitno više koriste većinu usluga od ostalih pravnih osoba.
Slika 95. – Pročitat ću Vam neke usluge koje pruža katastar, a Vas molim da mi kažete za svaku od tih usluga, koristi li tu uslugu Vaša pravna osoba/društvo?
73%
73%
52%
44%
38%
35%
33%
33%
31%
27%
Vađenje posjedovnog lista
Vađenje izvoda iz katastarskog plana
Upis objekta na čestici
Zahtjev za upis nositelja prava na nekretnini
Zahtjev za promjenom nositelja prava (posjednika)
Zahtjev za pregled i potvrđivanje parcelacijskih i drugihgeodetskih elaborata
Zahtjev za provedbu promjene površine nekretnine
Zahtjev za provedbu promjene načina korištenjanekretnine
Zahtjev za provedbu promjene oblika nekretnine
Zahtjev za dodjelom kućnog broja
121 www.uredjenazemlja.hr
Tablica 59. – Pročitat ću Vam neke usluge koje pruža katastar, a Vas molim da mi kažete za svaku od tih usluga, koristi li tu uslugu Vaša pravna osoba/društvo? – prema vrsti pravne osobe
N
Vađ
en
je p
osje
do
vn
og
lista
Vađ
en
je iz
vo
da iz
kata
sta
rsko
g
pla
na
Zah
tje
v z
a u
pis
no
sit
elja p
rav
a n
a
ne
kre
tnin
i
Up
is o
bje
kta
na č
esti
ci
Zah
tje
v z
a p
reg
led
i p
otv
rđiv
an
je
parc
ela
cijskih
i d
rug
ih g
eo
de
tskih
e
lab
ora
ta
Zah
tje
v z
a p
rom
jen
om
no
sit
elja
pra
va (p
osje
dn
ika)
Zah
tje
v z
a p
rov
ed
bu
pro
mje
ne
po
vrš
ine
ne
kre
tnin
e
Zah
tje
v z
a p
rov
ed
bu
pro
mje
ne
ob
lika n
ekre
tnin
e
Zah
tje
v z
a p
rov
ed
bu
pro
mje
ne
način
a k
ori
šte
nja
ne
kre
tnin
e
Zah
tje
v z
a d
od
jelo
m k
ućn
og
bro
ja
Cijeli uzorak 52 73% 73% 52% 44% 38% 35% 33% 33% 31% 27%
Vrsta pravne
osobe
Banke 6 67% 83% 17% 17% 50% 17% 17% 17%
Građevinski
investitori15 87% 80% 47% 27% 27% 33% 7% 20% 7% 27%
Geodeti 10 100% 100% 100% 60% 60% 100% 100% 70% 100% 90%
Bilježnici 10 40% 10% 30% 50% 30% 20%
Odvjetnici 11 64% 91% 55% 64% 36% 27% 45% 36% 36% 9%
122 www.uredjenazemlja.hr
Ukoliko analiziramo rezultate samo za češće korištene usluge1, vidimo da je zadovoljstvo pravnih
osoba najviše izraženo kod usluge vađenja posjedovnog lista. Općenito gledajući u većini slučajeva
korisnici su zadovoljni uslugama, preko 70% njih je zadovoljstvo izrazilo ocjenom 4 ili 5. Osim kada
je riječ o zahtjevima za pregled geodetskih elaborata, zahtjevu za provedbu promjena oblika ili
površine nekretnine kod kojih otprilike 1/5 korisnika nije bila zadovoljna uslugom.
U odnosu na prošli val istraživanja iz 2016. godine nema značajnih promjena u zadovoljstvu prema
pojedinim uslugama. S izuzetkom usluge dodjele kućnog broja gdje je evidentiran pad prosječnog
zadovoljstva (koji je u prošlom valu značajno porastao), no s obzirom na mali broj ispitanika koji su
koristili ovu uslugu ovaj rast treba promatrati samo kao mogući trend.
Slika 96. – Sada Vas molim da ocijenite Vaša iskustva sa obavljanjem svake od usluga koju češće koristi Vaša pravna osoba.
*Samo pravne osobe koje su imale iskustva s pojedinim uslugama; OPREZ – mali N: kod pojedinih usluga je na pitanje odgovarao mali broj ispitanika
1 Što je metodološki opravdano zbog većeg broja ispitanika
4%
6%
6%
6%
6%
7%
5%
11%
12%
11%
12%
13%
16%
18%
14%
15%
26%
11%
12%
22%
18%
25%
29%
29%
43%
35%
48%
33%
35%
22%
35%
38%
55%
47%
21%
20%
17%
19%
24%
22%
18%
13%
0%
5%
14%
25%
9%
22%
12%
17%
12%
6%
Vađenje posjedovnog lista
Vađenje izvoda iz katastarskog plana
Zahtjev za dodjelom kućnog broja
Zahtjev za promjenom nositelja prava (posjednika)
Zahtjev za upis nositelja prava na nekretnini
Upis objekta na čestici
Zahtjev za provedbu promjene načina korištenja
nekretnine
Zahtjev za pregled i potvrđivanje parcelacijskih i drugih
geodetskih elaborata
Zahtjev za provedbu promjene površine nekretnine
Zahtjev za provedbu promjene oblika nekretnine
Loša iskustva 2 3 4 Dobra iskustva Ne zna
4,4
4,3
3,9
3,9
3,9
3,7
3,7
3,5
3,5
3,4
Prosjek
38
36
12
15
21
21
15
15
15
15
N
123 www.uredjenazemlja.hr
Slika 97. – Sada Vas molim da ocijenite Vaša iskustva sa obavljanjem svake od usluga koju češće koristi Vaša pravna osoba. – trend
Tablica 60. – Sada Vas molim da ocijenite Vaša iskustva sa obavljanjem svake od usluga koju češće koristi Vaša pravna osoba. – prema vrsti pravne osobe
* Prikazane su samo prosječne ocjene za usluge koje je koristilo minimalno 9 pravnih osoba
*Svi ispitanici,
N (2018) =52 N (2016) =49 N (2009) =102 N (2006) = 101
3,9
3,7
4,4
4,3
3,9
3,9
3,5
3,7
3,5
3,4
4,7
4,3
4,2
4,1
4,1
4
4
3,8
3,8
3,8
4,1
3,6
4,2
4,2
3,6
3,7
3,7
3,6
3,6
3,5
3,8
3,8
4,2
4,1
3,8
3,8
3,7
3,7
3,6
Zahtjev za dodjelom kućnogbroja
Zahtjev za promjenu načinakorištenja nekretnine
Vađenje posjedovnog lista
Vađenje izvoda izkatastarskog plana
Zahtjev za promjenomnositelja prava
Zahtjev za upis nositeljaprava na nekretnini
Zahtjev za provedbupromjene površine…
Upis objekta na čestici
Zahtjev za pregledgeodetskih elaborata
Zahtjev za provedbupromjene oblika nekretnine
2018 2016 2009 2006
N
Va
đe
nje
po
sje
do
vn
og
lis
ta
Va
đe
nje
iz
vo
da
iz k
ata
sta
rsk
og
pla
na
Za
htj
ev
za
pre
gle
d i
po
tvrđ
iva
nje
pa
rce
lac
ijs
kih
i
dru
gih
ge
od
ets
kih
ela
bo
rata
Up
is o
bje
kta
na
če
sti
ci
Za
htj
ev
za
do
dje
lom
ku
ćn
og
bro
ja
Za
htj
ev
za
pro
mje
no
m n
os
ite
lja
pra
va
(p
os
jed
nik
a)
Za
htj
ev
za
pro
ve
db
u p
rom
jen
e
ob
lik
a n
ek
retn
ine
Za
htj
ev
za
pro
ve
db
u p
rom
jen
e
po
vrš
ine
ne
kre
tnin
e
Za
htj
ev
za
pro
ve
db
u p
rom
jen
e
na
čin
a k
ori
šte
nja
ne
kre
tnin
e
Za
htj
ev
za
up
is n
os
ite
lja
pra
va
na
ne
kre
tnin
i
Cijeli uzorak 52 4,4 4,3 3,5 3,7 3,9 3,9 3,4 3,5 3,7 3,9
Vrsta pravne
osobe
Banke 6 - - - - - - - - - -
Građevinski
investitori15 4,3 - - - - - - - - -
Geodeti 10 4,5 4,5 - - - - 4,0 4,0 - -
Bilježnici 10 - - - - - - - - - -
Odvjetnici 11 4,2 4,0 - 3,9 - - - - - -
124 www.uredjenazemlja.hr
Ocjena različitih aspekata rada katastra
Pravne osobe najzadovoljnije su ljubaznošću i susretljivošću službenika te njihovom stručnošću. Da
su službenici katastra ljubazni i susretljivi smatra 58% korisnika, a identični udio zadovoljan je
njihovom stručnošću.
Ono čime su korisnici najmanje zadovoljni je ažuriranošću i usklađenošću podataka s drugim
službama. Ovaj aspekt rada katastarskih ureda je 31% korisnika ocijenilo lošim ili jako lošim.
Korisnici su manje zadovoljni i jednostavnošću propisane procedure što je loše ocijenilo 25%
korisnika pravnih osoba.
Slika 98. – Molim Vas da sada ocijenite različite aspekte rada katastarskih ureda i ispostava.
4%
4%
6%
6%
6%
2%
4%
4%
10%
15%
15%
19%
25%
25%
23%
19%
33%
25%
27%
29%
31%
35%
33%
29%
25%
21%
29%
19%
4%
23%
25%
29%
12%
15%
10%
12%
15%
15%
15%
15%
21%
19%
13%
15%
19%
Ljubaznost i susretljivost službenika
Stručnost službenika
Transparentnost postupka
Organizacija rada službenika
Duljina čekanja u redu na šalteru
Brzina rješavanja predmeta
Jednostavnost propisane procedure
Ažurnost i usklađenost podataka s drugim
službama
Jako loše Loše Osrednje Dobro Jako dobro Ne zna
3,9
3,9
3,9
3,5
3,4
3,2
3,1
3,0
Prosjek
125 www.uredjenazemlja.hr
Slika 99. – Molim Vas da sada ocijenite različite aspekte rada katastarskih ureda i ispostava. – trend
Tablica 61. – Molim Vas da sada ocijenite različite aspekte rada katastarskih ureda i ispostava. – prema vrsti pravne osobe
*Svi ispitanici,
N (2018) =52 N (2016) =49 N (2009) =102 N (2006) = 101
3,9
3,9
3,9
3,4
3,2
3,5
3,0
3,1
4,2
4
3,9
3,7
3,5
3,6
3,2
2,9
3,9
3,9
3,6
3,5
3,3
3,2
2,9
2,8
4
3,9
3,8
3,5
3,4
3,4
2,9
3,1
Ljubaznost i susretljivostslužbenika
Stručnost službenika
Transparentnost postupka
Duljina čekanja u redu našalteru
Brzina rješavanja predmeta
Organizacija radaslužbenika
Ažurnost i usklađenostpodataka s drugim
službama
Jednostavnost propisaneprocedure
2018 2016 2009 2006
N
Lju
ba
zn
os
t i
su
sre
tljiv
os
t
slu
žb
en
ika
Str
uč
no
st
slu
žb
en
ika
Tra
ns
pa
ren
tno
st
po
stu
pk
a
Org
an
iza
cija
ra
da
slu
žb
en
ika
Du
ljin
a č
ek
an
ja u
re
du
na
ša
lte
ru
Brz
ina
rje
ša
va
nja
pre
dm
eta
Je
dn
os
tav
no
st p
rop
isa
ne
pro
ce
du
re
Až
urn
os
t i
us
kla
đe
no
st
po
da
tak
a s
dru
gim
slu
žb
am
a
Cijeli uzorak 52 3,9 3,9 3,9 3,5 3,4 3,2 3,1 3
Vrsta pravne
osobe
Banke 6 4 4 4,2 3,4 4 3,2 3,2 2,6
Građevinski investitori 15 3,9 3,9 3,6 3,2 2,9 3,2 3,4 3,2
Geodeti 10 4,1 3,8 4 3,6 3,7 2,8 2,9 3
Bilježnici 10 4,2 4,4 4 4 4,2 4 4 3,3
Odvjetnici 11 3,7 3,9 3,9 3,6 3,1 3,3 2,6 2,7
126 www.uredjenazemlja.hr
Ocjena rada katastra u cjelini
Oko 43% ispitanih rad katastra ocjenjuje dobrim ili jako dobrim, dok srednju i slabije ocjene
dodjeljuje polovina korisnika. Prosječna ocjena rada katastra je 3,4 što je nešto više nego u
prethodnom valu istraživanja. Ocjena se razlikuje s obzirom na vrstu pravne osobe, najkritičniji su
geodeti, a najviše su zadovoljni bilježnici.
Slika 100. – Kojom ocjenom do 1 do 5, gdje ocjena 1 znači «jako loše», a ocjena 5 «jako dobro», biste ocijenili rad katastra u RH u cjelini, s obzirom na ulogu koju katastar treba imati?
2%
12%
37%33%
10% 8%
Jako loše 2 3 4 Jako dobro Ne zna
Prosjek = 3,4
127 www.uredjenazemlja.hr
Slika 101. – Kojom ocjenom do 1 do 5, gdje ocjena 1 znači «jako loše», a ocjena 5 «jako dobro», biste ocijenili rad katastra u RH u cjelini, s obzirom na ulogu koju katastar treba imati? – trend
Slika 102. – Kojom ocjenom do 1 do 5, gdje ocjena 1 znači «jako loše», a ocjena 5 «jako dobro», biste ocijenili rad katastra u RH u cjelini, s obzirom na ulogu koju katastar treba imati? – prema vrsti pravne osobe
2%
12%
37%33%
10% 8%
2%
20%
41%
31%
4%2%
5%
18%
44%
23%
2%
9%
1%
11%
40%
33%
9% 7%
Jako loše 2 3 4 Jako dobro Ne zna
2018 2016 2009 2006 Prosjek (2018.) = 3,4
Prosjek (2016.) = 3,2
Prosjek (2009.) = 3,0
Prosjek (2006.) = 3,4
3,4
3,9
3,6
3,1
3,0
2,4
Cijeli uzorak
Bilježnici
Banke
Odvjetnici
Građevinski investitori
Geodeti
128 www.uredjenazemlja.hr
Prioriteti unapređenja
Kao najvažnije prioritete za unapređenje rada katastra korisnici ističu digitalizaciju, odnosno
informatizacija sustavu, što je navelo 25% korisnika. Treći važan prioritet koji je izdvojilo 21%
korisnika među pravnim osobama je usklađenost zemljišnih knjiga s katastrom. Među prioritetima
se također spominju bolja organizacija poslovanja (aktivnije osoblje, radno vrijeme i sl.).
Slika 103. – Što biste istaknuli kao tri najvažnija prioriteta za unapređenje rada katastra?
25%
21%
19%
17%
15%
12%
8%
8%
8%
6%
4%
4%
4%
6%
21%
Digitalizacija/ informatizacija sustava
Usklađenost zemljišnih knjiga sa katastrom
Bolja organizacija, aktivnije osoblje
Povezivanje svih baza podataka
Ažurnost podataka
Brzina rješavanja predmeta
Stručnost službenika
Bolja komunikacija s građanima
Ujednačenost prakse
Pojednostavljene procedure
Ujednačiti postupke i kriterije vezane za elaborate
Pojednostaviti plaćanje
Korištenje sustava e-građani
Ostalo
NZ/BO
129 www.uredjenazemlja.hr
Utjecaj rada katastra na poslovanje
Relativna većina ključnih korisnika, 42% njih, navodi kako rad katastra nema značajnog utjecaja na
njihovo poslovanje, dok oko 29% korisnika navodi kako ima pozitivan utjecaj, a 24% njih kaže kako
rad katastra ima negativan utjecaj na njihovo poslovanje. Na ovom aspektu nije zamijećena
značajna razlika u odnosu na prošlo istraživanje.
Slika 104. – Na koji način postojeće funkcioniranje katastra utječe na Vaše poslovanje?
10%14%
42%
12%17%
6%
Ima velikinegativan
utjecaj
Ima malinegativni
utjecaj
Nemaznačajnog nitipozitivnog niti
negativnogutjecaja
Ima malipozitivni utjecaj
Ima značajanpozitivan
utjecaj
Ne zna
Prosjek = 3,1
130 www.uredjenazemlja.hr
Slika 105. – Na koji način postojeće funkcioniranje katastra utječe na Vaše poslovanje? – trend
10%14%
42%
12%17%
6%8%14%
43%
18%14%
2%6%
19%
40%
22%
12%
2%5%
17%
44%
16% 17%
2%
Ima velikinegativan
utjecaj
Ima malinegativni
utjecaj
Nemaznačajnog nitipozitivnog niti
negativnogutjecaja
Ima malipozitivni utjecaj
Ima značajanpozitivan utjecaj
Ne zna
2018 2016 2009 2006Prosjek (2018.) = 3,1
Prosjek (2016.) = 3,1
Prosjek (2009.) = 3,1
Prosjek (2006.) = 3,2
131 www.uredjenazemlja.hr
Napredak katastra
Oko 17% korisnika navodi kako su uočili značajan napredak u radu katastarskih ureda, a još oko
29% korisnika navode kako su uočili manji napredak. Napredak je ponajprije uočen u brzini
rješavanja predmeta.
Slika 106. – Jeste li u posljednje vrijeme zamijetili napredak u radu katastra?
17%
29%
54%
Da, značajan napredak Da, manji napredak Ne, nema napretka
132 www.uredjenazemlja.hr
Slika 107. – Jeste li u posljednje vrijeme zamijetili napredak u radu katastra? – trend
Slika 108. – U kojim segmentima rada katastra ste uočili napredak?
*Svi ispitanici,
N (2018) =52 N (2016) =49 N (2009) =102 N (2006) = 101
17%
29%
54%
12%
37%
51%
20%
35%
45%
28%
41%
32%
Da, značajan napredak Da, manji napredak Ne, nema napretka
2018 2016 2009 2006
54%
25%
25%
13%
8%
Brzina rješavanja predmeta/ izdavanjapodataka
Informatizacija
Ažuriranje podataka/ usklađenost skatastrom
Uslužnost
Veća dostupnost podataka
133 www.uredjenazemlja.hr
Zadovoljstvo korisnika zemljišno knjižnih odjela (gruntovnice)
Korištenje usluga zemljišno knjižnih odjela (gruntovnice)
U zemljišnoknjižnim odjelima su pravne osobe najčešće koristile usluge vađenja vlasničkog lista što
je koristilo 90% pravnih osoba uključenih u istraživanje, te uknjižbu promjene vlasništva što je
koristilo oko 75% njih. Očekivano, kao i kod katastarskih ureda, i u slučaju gruntovnice pravne
osobe pokazuju veću aktivnost te koriste širu paletu usluga nego građanstvo.
Slika 109. – Pročitat ću Vam neke usluge koje pruža ZKO, a Vas molim da mi kažete za svaku od tih usluga, koristi li tu uslugu Vaša pravna osoba/društvo ?
134 www.uredjenazemlja.hr
Tablica 62. – Pročitat ću Vam neke usluge koje pruža ZKO, a Vas molim da mi kažete za svaku od tih usluga, koristi li tu uslugu Vaša pravna osoba/društvo ? – prema vrsti pravne osobe
Zadovoljstvo uslugama Pravne osobe su pretežno zadovoljne s uslugama koje koriste. Više od polovice (57%) onih koji su
koristili uslugu vađenja vlasničkog lista, svoja iskustva u gruntovnici ocjenjuju ocjenom 5, a
prosječna ocjena zadovoljstva iznosi 4,5. U slučaju zadovoljstva uslugom vađenja vlasničkog lista
primjećuje se napredak u prosječnoj ocjeni zadovoljstva u odnosu na prethodne valove
istraživanja.
Druga najčešće korištena usluga koju koristi oko 75% pravnih osoba obuhvaćenih istraživanjem –
uknjižba promjene vlasništva – ocjenjena je prosječnom ocjenom od 4,3, što je više nego u
istraživanju 2016. godine.
Većinom drugih usluga pravne osobe su također vrlo zadovolje, prosječna ocjena zadovoljstva
uslugama iznosi oko 4,1 do 4,6. U odnosu na prethodno istraživanje, pravne osobe se u većoj mjeri
zadovoljnije uslugama. S izuzetkom usluga kao što su uknjižba parcelacije te upis etažnog vlasništva
koje su nešto slabije ocjenjene i kod kojih je nekoliko korisnika dalo i najlošiju ocjenu.
N
Va
đe
nje
vla
sn
ičk
og
lis
ta
Uk
njiž
ba
pro
mje
ne
vla
sn
ištv
a
Bri
sa
nje
hip
ote
ke
Uk
njiž
ba
hip
ote
ke
Up
is e
taž
no
g v
las
niš
tva
Up
is o
bje
kta
Uk
njiž
ba
pa
rce
lac
ije
(p
od
jele
ili
sp
aja
nja
če
sti
ca
)
Uk
njiž
ba
dio
be
ili r
az
vrg
nu
će
su
vla
sn
ištv
a
Za
bilje
žb
a s
po
ra, s
tara
teljs
tva
ili
ug
ov
ora
o d
ož
ivo
tno
m
uz
drž
av
an
ju
Bri
sa
nje
do
živ
otn
og
už
iva
nja
,
ma
lod
ob
no
sti
dra
žb
e
Isp
rav
ak
ad
res
e s
tan
ov
an
ja ili
bro
ja č
es
tic
e
Cijeli uzorak 52 90% 75% 52% 48% 46% 44% 40% 37% 31% 31% 29%
Vrsta
pravne
osobe
Banke 6 100% 100% 83% 83% 33% 17% 50% 17% 33% 17%
Građevinski
investitori15 87% 67% 40% 20% 53% 53% 13% 20% 13% 13% 13%
Geodeti 10 100% 30% 10% 30% 70% 70% 50% 20%
Bilježnici 10 80% 100% 60% 70% 20% 10% 40% 30% 40% 30%
Odvjetnici 11 91% 91% 91% 82% 82% 64% 73% 64% 91% 73% 64%
135 www.uredjenazemlja.hr
Slika 110. – Sada Vas molim da ocijenite Vaša iskustva sa obavljanjem svake od usluga koju češće koristi Vaša pravna osoba.
Slika 111. – Sada Vas molim da ocijenite Vaša iskustva sa obavljanjem svake od usluga koju češće koristi Vaša pravna osoba. – trend
8%
2%
6%
3%
10%
4%
7%
13%
7%
6%
6%
8%
14%
16%
10%
26%
14%
29%
22%
6%
20%
32%
13%
44%
36%
32%
46%
26%
52%
17%
67%
69%
60%
57%
69%
40%
43%
42%
36%
35%
14%
33%
4%
13%
13%
2%
6%
8%
7%
11%
5%
13%
10%
8%
Brisanje hipoteke
Brisanje doživotnog uživanja
Ispravak adrese stanovanja ili broja čestic
Vađenje vlasničkog lista
Zabilježba spora
Uknjižba hipoteke
Uknjižba fiducijarnog prava
Uknjižba diobe ili razvrgnuće suvlasništva
Uknjižba promjene vlasništva
Upis objekta
Uknjižba parcelacijetica)
Upis etažnog vlasništva
Loša iskustva 2 3 4 Dobra iskustva Ne zna
4,6
4,6
4,6
4,5
4,5
4,3
4,3
4,3
4,3
4,1
3,8
3,7
N
26
14
13
46
15
23
13
17
37
20
19
22
Prosjek
4,5
4,6
4,6
4,3
4,6
4,5
4,3
4,1
4,1
4,1
4
4
3,8
3,9
3,8
3,8
3,9
3,8
3,6
4
3,8
3,8
3,5
3,9
Vađenje vlasničkog lista
Ispravak adrese stanovanjaili broja čestice
Brisanje hipoteke
Uknjižba hipoteke
Brisanje doživotnoguživanja
Zabilježba spora,starateljstva
2018 2016 2009 2006
136 www.uredjenazemlja.hr
Slika 112. – Sada Vas molim da ocijenite Vaša iskustva sa obavljanjem svake od usluga koju češće koristi Vaša pravna osoba. – trend
Tablica 63. – Sada Vas molim da ocijenite Vaša iskustva sa obavljanjem svake od usluga koju češće koristi Vaša pravna osoba. – prema vrsti pravne osobe
* Prikazane su samo prosječne ocjene za usluge koje je koristilo minimalno 8 pravnih osoba
4,3
4,2
4,1
3,7
4,3
3,8
4
3,9
3,9
3,9
3,8
3,8
3,8
3,8
3,4
3,4
3,5
3,4
3,8
3,4
3,3
3,1
3,4
3,4
Uknjižba fiducijarnog prava
Uknjižba promjenevlasništva
Upis objekta
Upis etažnog vlasništva
Uknjižba diobe ilirazvrgnuće suvlasništva
Uknjižba parcelacije
2018 2016 2009 2006
*Svi ispitanici,
N (2018) =52 N (2016) =49 N (2009) =102 N (2006) = 101
N
Bri
sa
nje
hip
ote
ke
Bri
sa
nje
do
živ
otn
og
už
iva
nja
Isp
rav
ak
ad
res
e s
tan
ov
an
ja ili
bro
ja č
es
tic
e
Va
đe
nje
vla
sn
ičk
og
lis
ta
Za
bilje
žb
a s
po
ra o
do
živ
otn
om
uz
drž
av
an
ju
Uk
njiž
ba
hip
ote
ke
Uk
njiž
ba
fid
uc
ija
rno
g p
rav
a
Uk
njiž
ba
dio
be
ili r
az
vrg
nu
će
su
vla
sn
ištv
a
Uk
njiž
ba
pro
mje
ne
vla
sn
ištv
a
Up
is o
bje
kta
Uk
njiž
ba
pa
rce
lac
ije
(p
od
jele
ili
sp
aja
nja
če
sti
ca
)
Up
is e
taž
no
g v
las
niš
tva
Cijeli uzorak 52 4,6 4,6 4,6 4,5 4,5 4,3 4,3 4,3 4,2 4,1 3,8 3,7
Vrsta
pravne
osobe
Banke 6 - - - 4,3 - - - - - - - -
Građevinski
investitori15 - - - 4,5 - - - - - - - -
Geodeti 10 - - - 4,2 - - - - - - - -
Bilježnici 10 - - - 4,8 - - - - 4,4 - - -
Odvjetnici 11 4,8 4,6 - 4,7 4,2 4,3 - - 4,2 - - 3,8
137 www.uredjenazemlja.hr
Ocjena različitih aspekata rada ZKO
Slično kao i kod katastarskih ureda, pravne osobe najzadovoljnije su ljubaznošću i susretljivošću
službenika gruntovnice, a najmanje jednostavnošću propisane procedure te s razinom ažuriranosti
i usklađenosti podataka s drugim službama. U odnosu na prošli val istraživanja s većinom aspekata
su podjednako zadovoljni, osim duljine čekanja s kojom su sada manje zadovoljni.
Slika 113. – Molim Vas da sada ocijenite različite aspekte rada ZKO.
2%
2%
4%
2%
6%
6%
8%
2%
4%
13%
10%
21%
21%
19%
25%
29%
19%
27%
33%
19%
21%
29%
38%
37%
44%
33%
25%
19%
37%
27%
27%
21%
23%
17%
17%
17%
8%
10%
6%
13%
8%
6%
13%
17%
8%
8%
Ljubaznost i susretljivost službenika
Stručnost službenika
Transparentnost postupka
Brzina rješavanja predmeta
Organizacija rada službenika
Duljina čekanja u redu na šalteru
Jednostavnost propisane procedure
Ažurnost i usklađenost podataka s drugim
službama
Jako loše Loše Osrednje Dobro Jako dobro Ne zna
3,9
3,9
3,9
3,5
3,5
3,3
3,2
3,1
*Svi ispitanici, N=52
138 www.uredjenazemlja.hr
Slika 114. –Molim Vas da sada ocijenite različite aspekte rada ZKO. – trend
Tablica 64. –Molim Vas da sada ocijenite različite aspekte rada ZKO – prema vrsti pravne osobe
*Svi ispitanici,
N (2018) =52 N (2016) =49 N (2009) =102 N (2006) = 101
3,9
3,9
3,5
3,9
3,3
3,2
3,5
3,1
3,9
3,7
3,5
3,7
3,8
3,3
3,6
3,1
3,5
3,4
3,3
3,2
3,1
3
2,9
2,5
3,6
3,5
3,2
3,6
3,1
3,1
3,3
2,7
Ljubaznost i susretljivostslužbenika
Transparentnost postupka
Brzina rješavanja predmeta
Stručnost službenika
Duljina čekanja u redu našalteru
Jednostavnost propisaneprocedure
Organizacija radaslužbenika
Ažurnost i usklađenostpodataka s drugim
službama
2018 2016 2009 2006
N
Lju
ba
zn
os
t i
su
sre
tljiv
os
t
slu
žb
en
ika
Str
uč
no
st
slu
žb
en
ika
Tra
ns
pa
ren
tno
st
po
stu
pk
a
Brz
ina
rje
ša
va
nja
pre
dm
eta
Org
an
iza
cija
ra
da
slu
žb
en
ika
Du
ljin
a č
ek
an
ja u
re
du
na
ša
lte
ru
Je
dn
os
tav
no
st p
rop
isa
ne
pro
ce
du
re
Až
urn
os
t i
us
kla
đe
no
st
po
da
tak
a s
dru
gim
slu
žb
am
a
Cijeli uzorak 52 3,9 3,9 3,9 3,5 3,5 3,3 3,2 3,1
Vrsta
pravne
osobe
Banke 6 3,3 3,6 3,3 3 3,4 2,7 2,8 2,8
Građevinski investitori 15 4,1 4 3,7 3,6 3,4 3,1 3,4 3,4
Geodeti 10 4,1 3,8 3,8 3,2 3,5 3 2,9 2,8
Bilježnici 10 4 3,9 4,3 4 3,5 3,7 3,8 3,3
Odvjetnici 11 3,7 4,1 4,3 3,5 3,8 3,7 3,1 3,2
139 www.uredjenazemlja.hr
Ocjena rada ZKO u cjelini
Ukupna ocjena rada zemljišnoknjižnih odjela je osrednja, tj. prosječna ocjena rada gruntovnice
iznosi 3,4. Najveći dio korisnika, po njih 37% i 39% rad gruntovnice ocijenilo je ocjenom 3 ili 4. Tek
manji dio njih (8%) rad gruntovnice ocijenio je najboljom ocjenom, dok ih je ukupno 15% dalo lošu
ocjenu. Radom gruntovnice najviše su zadovoljni odvjetnici, a najmanje geodeti.
Slika 115. – Kojom ocjenom do 1 do 5, gdje ocjena 1 znači «jako loše», a ocjena 5 «jako dobro», biste ocijenili rad ZKO u RH u cjelini, s obzirom na ulogu koju ZKO treba imati?
Prosjek = 3,4
15%
33%
39%
8% 6%
Jako loše 2 3 4 Jako dobro Ne zna
140 www.uredjenazemlja.hr
Slika 116. – Kojom ocjenom do 1 do 5, gdje ocjena 1 znači «jako loše», a ocjena 5 «jako dobro», biste ocijenili rad ZKO u RH u cjelini, s obzirom na ulogu koju ZKO treba imati? – trend
Slika 117. – Kojom ocjenom do 1 do 5, gdje ocjena 1 znači «jako loše», a ocjena 5 «jako dobro», biste ocijenili rad ZKO u RH u cjelini, s obzirom na ulogu ZKO treba imati? – prema vrsti pravne osobe
15%
33%39%
8% 6%2%
16%
37% 37%
4% 4%
10%
22%
41%
19%
9% 9%7%
24%
40%
21%
8%
1%
Jako loše 2 3 4 Jako dobro Ne zna
2018 2016 2009 2006 Prosjek (2018.) = 3,4
Prosjek (2016.) = 3,3
Prosjek (2009.) = 2,8
Prosjek (2006.) = 3,0
3,4
3,7
3,6
3,5
3,2
3,0
Cijeli uzorak
Odvjetnici
Bilježnici
Građevinski investitori
Banke
Geodeti
141 www.uredjenazemlja.hr
Prioriteti unapređenja
Na pitanje o tome što bi istaknuli kao najvažnije prioritete za unapređenje rada zemljišnoknjižnih
odjela najviše korisnika među pravnim osobama koje su sudjelovale u istraživanju, 27% njih, kao
najvažniji prioritet istaknulo je potrebu za usklađivanjem i povezivanjem s katastrom.
Među prioritetima za unapređenje rada na drugom mjestu je istaknuta brzina procedure. Potrebu
za tim je istaknulo 23% anketiranih korisnika, a 21% korisnika je navelo dostupnost zaposlenika.
Slika 118. – Što biste istaknuli kao tri najvažnija prioriteta za unapređenje rada ZKO?
27%
23%
21%
17%
14%
14%
12%
12%
10%
10%
2%
6%
12%
Usklađivanje i povezanost sa katastrom
Brzina procedure
Dostupnost službenika/ fleksibilno radno vrijeme
Digitalizacija/informatizacija sustava
Jednostavnost procedure
Ujednačavanje prakse
Stručnost/edukacija zaposlenika
Ažurnost podataka
Povezivanje svih baza podataka/ svih institucija
Dostupnost informacija
Prednost stručnim strankama (geodeti)
Ostalo
NZ/BO
142 www.uredjenazemlja.hr
Utjecaj rada ZKO na poslovanje
Kao i u istraživanju iz 2009. godine, 1/3 korisnika smatra kako rad ZKO–a nema niti pozitivnog niti
negativnog utjecaja na njihovo poslovanje, no ove je godine nešto veći udio onih na koje rad ZKO
ima značajan pozitivan utjecaj. Ukupno gledajući, rad gruntovnice ima pozitivan utjecaj na rad 47%
pravnih osoba koje su sudjelovale u istraživanju. Gledano po struci – rad zemljišnoknjižnih odjela
najčešće ima pozitivan utjecaj na rad javnih bilježnika, a najrjeđe na rad geodeta.
Slika 119. – Na koji način postojeće funkcioniranje ZKO utječe na Vaše poslovanje?
2%
14%
44%
10%
31%
Ima velikinegativan utjecaj
Ima mali negativniutjecaj
Nema značajnogniti pozitivnog niti
negativnogutjecaja
Ima mali pozitivniutjecaj
Ima značajanpozitivan utjecaj
Prosjek = 3,5
143 www.uredjenazemlja.hr
Slika 120. – Na koji način postojeće funkcioniranje ZKO utječe na Vaše poslovanje? – trend
Slika 121. – Na koji način postojeće funkcioniranje ZKO utječe na Vaše poslovanje? – prosječna vrijednost
3,5
4,5
4,0
3,5
3,1
2,9
Cijeli uzorak
Bilježnici
Banke
Odvjetnici
Građevinski investitori
Geodeti
144 www.uredjenazemlja.hr
Napredak ZKO
Oko 21% korisnika navodi kako su uočili značajan napredak u radu zemljišnoknjižnih odjela
Općinskih sudova, a još oko 33% njih navodi kako su uočili manji napredak. U odnosu na prošlo
istraživanje nešto je manje korisnika koji navode kako nema napretka. Napredak je kao i kod
katastra ponajprije uočen u brzini rješavanja predmeta i izdavanja podataka te u informatizaciji i
usklađenosti podataka s katastrom.
Slika 122. – Jeste li u posljednje vrijeme zamijetili napredak u radu ZKO?
21%
33%
46%
Da, značajan napredak Da, manji napredak Ne, nema napretka
145 www.uredjenazemlja.hr
Slika 123. – Jeste li u posljednje vrijeme zamijetili napredak u radu ZKO? – trend
Slika 124. – U kojim segmentima rada ZKO ste uočili napredak?
*Svi ispitanici,
N (2018) =52 N (2016) =49 N (2009) =102 N (2006) = 101
21%
33%
46%
18%
29%
53%
28%
34%37%
33%
40%
28%
Da, značajan napredak Da, manji napredak Ne, nema napretka
2018 2016 2009 2006
54%
25%
25%
13%
8%
Brzina rješavanja predmeta/ izdavanjapodataka
Informatizacija
Ažuriranje podataka/ usklađenost skatastrom
Uslužnost
Veća dostupnost podataka
146 www.uredjenazemlja.hr
Ocjena Projekta sređivanja zemljišnih knjiga i katastara
Općenita ocjena projekta
Najviše pravnih osoba (44% njih) je "Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastara" ocijenilo kao
dobar, a oko 38% korisnika projekt ocjenjuje kako vrlo dobar ili jako dobar. Otprilike 1/10 korisnika
projekt ocjenjuje lošijim ocjenama, a najmanje su zadovoljni odvjetnici i građevinski investitori.
Slika 125. – Kako biste općenito, ocjenama od 1 do 5, ocijenili Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra, gdje ocjena 1 znači «jako loše», a ocjena 5 «jako dobro».
2%
10%
44%
23%
15%
6%
Jako loše 2 3 4 Jako dobro Ne zna
Prosjek = 3,4
147 www.uredjenazemlja.hr
Slika 126. – Kako biste općenito, ocjenama od 1 do 5, ocijenili Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra, gdje ocjena 1 znači «jako loše», a ocjena 5 «jako dobro». – trend
Slika 127. – Kako biste općenito, ocjenama od 1 do 5, ocijenili Projekt sređivanja zemljišnih knjiga i katastra, gdje ocjena 1 znači «jako loše», a ocjena 5 «jako dobro».– prema vrsti pravne osobe
2%
10%
44%
23%
15%
6%4%
27%
37%
18%
10%
4%6%
15%
41%
26%
7% 6%
Jako loše 2 3 4 Jako dobro Ne zna
2018 2016 2009
*Svi ispitanici, N (2018.)=52 N (2016.) =49 N (2009.) =102
Prosjek (2018.) = 3,4
Prosjek (2016.) = 2,9
Prosjek (2009.) = 3,1
3,4
3,8
3,6
3,5
3,3
3,2
Cijeli uzorak
Bilježnici
Geodeti
Banke
Odvjetnici
Građevinski investitori
148 www.uredjenazemlja.hr
Doprinos projekta Oko 6% korisnika smatra kako je projekt imao presudnu ulogu u unapređenju rada sustava
gruntovnice i katastra, a 31% kako je dao veliki doprinos. Najviše korisnika, njih 35%, smatra kako
je doprinos bio osrednji. Oko 2% korisnika smatra kako Projekt nije dao nikakav doprinos u radu
sustava gruntovnice i katastra. Banke i odvjetnici najkritičniji su u ocjeni doprinosa Projekta.
Slika 128. – Kako biste ocijenili doprinos tog projekta postignutim unapređenjima u radu sustava gruntovnice i katastra posljednjih nekoliko godina?
2%
21%
35%31%
6% 6%
Nije daonikakav
doprinos
Dao je malidoprinos
Dao je osrednjidoprinos
Dao je velikidoprinos
Imao jepresudnu ulogu
Ne zna
Prosjek = 3,2
149 www.uredjenazemlja.hr
Slika 129. – Kako biste ocijenili doprinos tog projekta postignutim unapređenjima u radu sustava gruntovnice i katastra posljednjih nekoliko godina? – trend
Slika 130. – Kako biste ocijenili doprinos tog projekta postignutim unapređenjima u radu sustava gruntovnice i katastra posljednjih nekoliko godina? – prema vrsti pravne osobe
2%
21%
35%31%
6% 6%10%
22%
39%
22%
4%2%
5%
23%
37%
27%
5% 4%
Nije daonikakve
doprinos
Dao je malidoprinos
Dao je osrednjidoprinos
Dao je velikidoprinos
Imao jepresudnu ulogu
Ne zna
2018 2016 2009 Prosjek (2018.) = 3,2
Prosjek (2016.) = 2,9
Prosjek (2009.) = 3,1
*Svi ispitanici, N (2018.)=52 N (2016.) =49 N (2009.) =102
3,2
3,8
3,2
3,1
3,1
2,7
Cijeli uzorak
Bilježnici
Geodeti
Građevinski investitori
Odvjetnici
Banke
150 www.uredjenazemlja.hr
Istraživanje zadovoljstva korisnika online portalima "Uređena zemlja" i Geoportal
Metodologija
Online upitnici bili su programirani od strane Ipsosa i postavljeni na web server Ipsosa. Posjetitelji
tj. korisnici ovih dvaju portala su online upitnicima pristupali preko poveznica (linkova) na
portalima. Prikupljanje odgovora ispitanika je provedeno u periodu od 07. studenog do 03.
prosinca 2018.
Ostvaren je vrlo visok odaziv, pa je u uzorku korisnika portala "Uređena zemlja" 293 ispitanika, a
korisnika Geoportala je 304, što zajedno daje 597 anketiranih korisnika. Ovo je trostruko veći broj
ispitanika po portalu nego 2016., što podatke čini pouzdanijim. Ipak, i dalje postoji problem malog
uzorka, posebno kada pokušavamo identificirati statistički značajne razlike između istraživanja iz
2016. i 2018. godine. Ove godine je sudjelovalo oko 300 ispitanika po portalu, a 2016. njih tek oko
100 po portalu. Ovako mali uzorci – posebno tu mislimo na onaj iz 2016. – uzrok su tomu da tek
kod vrlo velikih promjena možemo govoriti o statistički značajnoj razlici između dvaju valova
istraživanja, dok u svim drugim situacijama razlika može biti rezultat pogreške mjerenja.
Upitnici za svaki od portala imali su zajednički skup pitanja koji su se odnosili na opće zadovoljstvo
portalom i uslugama koje portal nudi, te na zadovoljstvo karakteristikama portala (npr. lakoća
navigacije, brzina učitavanja, preglednost), kao i na zadovoljstvo ishodom posjete. Osim
zajedničkog skupa pitanja, upitnik za svaki od dva portala sadržavao je i nekoliko pitanja specifičnih
za pojedini servis. Sadržaj upitnika usmjeren je na prikupljanje podataka koji mogu pomoći
eventualnom poboljšanju portala. Prilikom konstrukcije upitnika vodilo se računa o tome da
trajanje ispunjavanja upitnika ne prelazi 15 minuta kako bi se minimiziralo odustajanje ispitanika
zbog predugog upitnika. U upitnicima se od ispitanika nisu tražili nikakvi osobni podatci. Ispitanici
nisu biti nagrađivani za ispunjavanje upitnika.
151 www.uredjenazemlja.hr
Glavni nalazi
Demografska struktura korisnika
Kod oba portala je većina posjetitelja muškog spola te su u srednjim godinama (30 – 60 godina).
Otprilike polovina ispitanih ima završeno srednje, a polovina više ili visoko obrazovanje. Kod
Geoportala je udio muškaraca nešto izraženija, a 15,5% posjetitelja Geoportala je navelo kako su
registrirani korisnici.
Tablica 65. – Demografska struktura korisnika portala
Portal "Uređena zemlja" N %
Ukupno 293 100%
SpolMuški 175 60%
Ženski 118 40%
Dob
Do 30 godina 41 14%
Od 31 do 44 130 44%
Od 45 do 60 99 34%
Više od 60 23 8%
Obrazovanje
Osnovna škola 4 1%
Srednja škola 133 45%
Više i visoko 156 53%
Geoportal N %
Ukupno 304 100%
SpolMuški 233 77%
Ženski 71 23%
Dob
Do 30 godina 73 24%
Od 31 do 44 117 38%
Od 45 do 60 84 28%
Više od 60 30 10%
Obrazovanje
Osnovna škola 4 1%
Srednja škola 160 53%
Više i visoko 140 46%
15,5% anketiranih
korisnika su registrirani
korisnici Geoportala
152 www.uredjenazemlja.hr
Razlozi korištenja portala "Uređena zemlja" i Geoportal
Kako svaki od ova dva nudi specifične usluge tako se i razlozi korištenja razlikuju. Na donja dva
grafa su prikazani razlozi korištenja svakog od portala s postocima posjetitelja koji su naveli
određeni razlog posjete.
Slika 131. – Koji su glavni razlozi Vaše posjete ovoj internetskoj stranici? ("Uređena zemlja")
Svi ispitanici, N = 293
Dominantni razlozi posjete portalu "Uređena zemlja" su pregled glavne knjige (čak 86%), pregled
čestica (66%) te pregled statusa ZK predmeta (46%) i katastarskog operata (44%). Ostale usluge i
informacije rjeđe se koriste. U odnosu na 2016. godinu značajno je porastao pregled čestica kao
razlog, jer tada ga je navelo 69% ispitanih.
153 www.uredjenazemlja.hr
S druge strane, dva najčešća razloga posjete Geoportalu su pregled digitalnog katastarskog plana
(78%) posjetitelja i pregled digitalne ortofoto karte (63% posjetitelja). Pregled osnovne Hrvatske
karte koristilo je 38% posjetitelja, a ostale karte i podatke još manje posjetitelja. Za razliku od
portala "Uređena zemlja", kod Geoportala nema nikakvih statistički značajnih razlika između
ovogodišnjih podataka i onih iz 2016.
Slika 132. – Koji su glavni razlozi Vaše posjete ovoj internetskoj stranici? (Geoportal)
Svi ispitanici, N = 304
154 www.uredjenazemlja.hr
Uspjeh u nalaženju traženih informacija
Nakon ispitivanja razloga posjeta, posjetitelji su ocjenjivali uspješnost u nalaženju informacija. Kao
što je vidljivo, oko 59% posjetitelja portala "Uređena zemlja" je u potpunosti uspjelo naći tražene
podatke, dok je u slučaju Geoportala taj postotak još malo viši (68%). Također, u slučaju "Uređene
zemlje" podatke uopće nije uspjelo naći 11% ispitanih, dok je na Geoportalu taj broj tek 2%. Razlike
ovih postotaka i onih iz 2016. nisu statistički značajne.
Slika 133. – Jeste li uspjeli naći tražene podatke?
Svi ispitanici: Uređena zemlja N = 293; Geoportal N = 304
Posjetitelje koji nisu uspjeli pronaći sve tražene informacije, pitalo se što točno nisu uspjeli pronaći.
Na portalu "Uređena zemlja" daleko najčešće nisu uspjeli pronaći određene čestice / z.k. uloške
(33%), a u 12% slučajeva stranica nije radila. U slučaju Geoportala, najčešći je problem što podaci
o česticama nisu bili ažurirani (39%). U 2016. godini je na ova pitanja odgovaralo tek 30–ak
ispitanika po portalu, tako da nikakve usporedbe rezultata nisu dovoljno pouzdane.
155 www.uredjenazemlja.hr
Slika 134. – Koje informacije niste uspjeli naći? ("Uređena zemlja")
Ispitanici koji nisu pronašli sve informacije koje su tražili; "Uređena zemlja" N = 119
Slika 135. – Koje informacije niste uspjeli naći? (Geoportal)
Ispitanici koji nisu pronašli sve informacije koje su tražili; Geoportal N = 98
33%
12%
9%
6%
6%
6%
5%
4%
3%
3%
8%
11%
Nedostaju neke tražene čestice / ZK ulošci
Internet stranica ne radi
Podaci o vlasnicima
Poveznica između kat. operata i ZK za čestice s dvojom
numeracijom
Nejasna, komplicirana stranica
Ništa nisam uspio naći
Informacije o statusu predmeta
Određeni zemljišnoknjižni podaci (o zabilježbi, hipoteki...)
Podaci ne odgovaraju stvarnom stanju / nedostaju posljednjeizmjene statusa
Povijesni podaci o čestici
Ostalo
Ne zna / Bez odgovora
39%
6%
3%
4%
2%
5%
4%
6%
3%
3%
2%
2%
9%
16%
Neažurirani podaci o česticama
Nazivi naselja, ulica i kućni brojevi
Brojevi čestica i parcela
Podaci o vlasnicima
Uglavnom je sve pronađeno
Digitalni ortofoto
Površina čestica
Nisu vidljive koordinate
Odgovarajuće mjerilo
Tehnički problemi na stranici
Nije prilagođeno mobilnim uređajima
Nadmorska visina
Ostalo
Ne zna / Bez odgovora
156 www.uredjenazemlja.hr
Na sljedećem grafu su prikazani odgovori posjetitelja koji su pronašli tražene podatke. Većina njih
(88% kod "Uređene zemlje" i 92% kod Geoportala) informacije je uspjelo pribaviti u kratkom ili vrlo
kratkom vremenu. Nema statistički značajnih razlika u odnosu na prošli val istraživanja.
Slika 136. – Koliko dugo ste tražili informacije koje ste trebali?
Samo ispitanici koji su našli podatke: "Uređena zemlja" N = 260; Geoportal N = 297
Zadovoljstvo institucionalnim Online portalima
Pitanja o zadovoljstvu odnosila su se na ukupno zadovoljstvo portalom, na zadovoljstvo različitim
karakteristikama portala, te pitanja o njihovu mišljenju o sadržajima koji nedostaju i sugestijama
za poboljšanje portala. Pitanja o zadovoljstvu portalima ispitanici su iskazivali na skali od 1 do 5
(poput školskih ocjena) pri čemu je ocjena 1 označavala "jako loše", a 5 "Jako dobro". Ocjene
između 1 i 5 označavale su stupnjeve između krajnjih ocjena.
Na sljedećem grafu su prikazane distribucije odgovora na pitanja o zadovoljstvu portalom
"Uređena zemlja", s pripadajućim prosječnim ocjenama. Prosječna ocjena ukupnim zadovoljstvom
portalom iznosi 3,8, a 62% posjetitelja je dalo ocjene 4 ili 5. Ocjene pojedinih karakteristika portala
variraju od 3,8 do 3,9. Ove ocjene su jednake onima iz 2016. tj. nema statistički značajnih razlika.
157 www.uredjenazemlja.hr
Slika 137. – Kako biste ocijenili svaki od sljedećih elemenata ove internetske stranice? – "Uređena zemlja"
Svi ispitanici, N = 293
Slika 138. – Kako biste ocijenili svaki od sljedećih elemenata ove internetske stranice? – Geoportal
Svi ispitanici, N = 304
Ocjena ukupnog zadovoljstva Geoportala iznosi 4,1 što je značajno veće nego zadovoljstvo
"Uređenom zemljom". Postotak posjetitelja koji su ga ocijenili s 4 ili 5 iznosi 83%. Ocjene pojedinih
karakteristika slične su ocjeni ukupnog zadovoljstva i kreću se u rasponu od 4,1 do 4,2. Izuzetak su
158 www.uredjenazemlja.hr
jedino dvije karakteristike – brzina učitavanja sa ocjenom 3,8 i ažurnost informacija sa 3,9. Ako se
gleda usporedba s 2016., ponovno nema statistički značajnih razlika u ocjeni Geoportala i njegovih
pojedinih karakteristika.
Usporedimo li prosječne ocjene ukupnog zadovoljstva portalima kao i prosječne ocjene pojedinih
karakteristika, mogu se uočiti neke razlike u zadovoljstvu između pojedinih portala. Geoportal ima
bolju ukupnu ocjenu, ali je bolji i na svim pojedinim karakteristikama – sa izuzetkom brzine
učitavanja stranice i ažurnosti traženih informacija.
Slika 139. – Usporedba prosječnih ocjena za oba portala
Osim pitanja za numeričku procjenu ukupnog zadovoljstva i zadovoljstva pojedinim
karakteristikama portala, od ispitanika se tražilo da svojim riječima predlože sugestije za
poboljšanje portala, te navedu koji sadržaji prema njihovom mišljenju nedostaju. Takvi otvoreni
odgovori obrađeni su na način da su kategorizirani u skupine s obzirom na sadržaj odgovora. Tako
sažeti odgovori prikazani su u nizu grafova u nastavku.
159 www.uredjenazemlja.hr
Slika 66. – Što bi valjalo poboljšati na ovim stranicama kako bi se unaprijedila njihova kvaliteta i iskoristivost? ("Uređena zemlja")
Svi ispitanici, N = 293
Velika većina (više od pola) ispitanih nema nikakvu sugestiju za poboljšanje portala (ili ne znaju što
poboljšati, ili misle kako ništa ne treba poboljšati). Oni koji imaju sugestije vezane uz "Uređenu
zemlju" najčešće spominju prevelik broj šifri (capcha) koje treba često upisivati; zatim bolje
povezivanje i ažuriranje baze katastra i ZK–a; te pojednostavljeno traženje informacija.
Čak 85% posjetitelja "Uređene zemlje" i 72% posjetitelja Geoportala nije znalo reći koje informacije
nedostaju. Dijelom je to vjerojatno rezultat toga da su oni koji nešto nisu našli svoje prigovore već
upisali na pripadajućem pitanju (P3), dok većina onih koja je uspješno našla ono što je tražila ne
razmišlja o eventualnim poboljšanjima – kao što ispitanici sami navode – ne smatraju se dovoljno
stručnim za tematiku.
10,9%
7,5%
5,5%
3,1%
2,7%
2,4%
1,4%
1,4%
1,0%
0,7%
0,7%
0,7%
0,7%
4,0%
25,9%
37,5%
Previše šifri (captcha) za svaki zahtjev, poboljšati način prijave
Bolje povezati i ažurirati baze katastra i ZK
Pojednostaviti traženje informacija
Stranica često izvan funkcije / brže rješavati informatičke…
Preglednost
Prilagoditi za mobilne uređaje
Dizajn stranice / aplikacije
Ažurnost podataka
Pretragu po OIB-u
Brzinu učitavanja
Status predmeta
e-izvadak
Mogućnosti preuzimanja podataka (u više formata)
Ostalo
Ne treba ništa poboljšati
Ne znam, nisam stručnjak
160 www.uredjenazemlja.hr
Slika 67. – Što bi valjalo poboljšati na ovim stranicama kako bi se unaprijedila njihova kvaliteta i iskoristivost? (Geoportal)
Svi ispitanici, N = 304
1,0%
1,3%
1,0%
1,0%
1,0%
1,0%
0,7%
0,7%
0,7%
0,7%
0,7%
0,7%
0,7%
3,0%
19,7%
36,2%
Pojednostaviti upute
Previše šifri (captcha) za svaki zahtjev
Smanjiti zaglavlje stranice da karta stane u jedan pregled
Detaljnije informacije o česticama
Korištenje WMS servisa
Točniji, precizniji prikaz čestica na karti
Mogućnost skidanja slojeva
Da pretraživač zapamti odabir, da ne vraća na početak
Poboljšati navigaciju
Webshop / mogućnost direktnog naručivanja materijala
Korištenje HDKS i WGS84 koordinata
Ne učitava granice čestica prema poštanskim brojevima
Uvesti i prostorne planove
Ostalo
Ne treba ništa poboljšati
Ne znam
5,9%
5,6%
3,9%
3,6%
2,6%
2,6%
2,6%
2,6%
2,0%
2,0%
2,0%
1,6%
1,6%
1,3%
1,3%
Brzinu učitavanja
Bolje povezati i ažurirati baze katastra i ZK
Ažuriranje podataka
Pojednostaviti traženje informacija
Veća razlučivost snimki
Poboljšati alate za mjerenje
Prilagoditi za mobilne uređaje
Dostupnost ortofoto karata / mogućnost odabira karata pogodini
Mogućnost korištenja raznih formata za prikaz i download (3D,shp, KML)
Povezati s drugim sustavima prostornih podataka (ISPU, UZ,RPJ)
Usklađivanje katastra sa ortofoto podlogama
Mogućnost ispisa
Preglednost
Dizajn stranice / aplikacije
Dodatni tematski slojevi (klizišta, parkovi prirode, planin. staze)
161 www.uredjenazemlja.hr
Slika 68. – Koji još sadržaji bi se trebali nalaziti na ovoj stranici da bi ona bila od veće koristi za korisnike? ("Uređena zemlja")
Svi ispitanici, N = 293
Slika 69. – Koji još sadržaji bi se trebali nalaziti na ovoj stranici da bi ona bila od veće koristi za korisnike? (Geoportal)
Svi ispitanici, N = 304
3,8%
2,7%
1,4%
1,4%
1,4%
1,0%
1,0%
0,7%
0,7%
0,7%
0,7%
0,7%
0,7%
2,1%
44,0%
40,6%
Objediniti s katastrom i zemljišnim knjigama
Mogućnost pretrage po kategorijama (osobi, adresi, OIB-u)
Svi raspoloživi podaci o česticama
Povezivanje s dr. sustavima prostornih podataka (ARKOD,…
Usporedni prikaz brojeva č. u katastru i ZK (kada se razlikuju)
Ažurniji podaci
Stranica izvan funkcije ponekad
Podaci o vlasništvu
Jednostavnije pretraživanje
Povijesni pregled čestica
Digitalna arhiva dokumentacije
Informacije o novim izmjerama
Tematski slojevi - dodati građevinska i šumska područja
Ostalo
Ne znam, nisam stručnjak
Ništa, svi sadržaji su prisutni
7,2%
3,0%
2,6%
2,3%
2,0%
2,0%
1,3%
1,3%
1,0%
1,0%
1,0%
0,7%
0,7%
0,7%
0,7%
0,7%
0,7%
7,2%
33,9%
37,8%
Objediniti s katastrom i zemljišnim knjigama
Podaci o infrastrukturi (struja, voda, ceste itd.)
Digitalni ortofoto iz 1968. godine
Svi raspoloživi podaci o česticama
Podaci o vlasništvu
Usklađenost katastra s DOF / Digitalni ortofoto u KML
Prostorni planovi
Povezati s drugim sustavima prostornih podataka
Da iskače prozor sa svim podacima
Veća vidljivost
Ažurnost podataka
Mobilna aplikacija
Poboljšane mogućnosti ispisa
Podloge s prostornim planovima (GUP)
ARKOD preglednik
Omogućit određene koordinatne sustave
Vektorski podaci
Ostalo
Ništa, svi sadržaji su prisutni
Ne znam, nisam stručnjak
162 www.uredjenazemlja.hr
Posjećivanje i korištenje institucionalnih Online portala
U posljednjoj skupini pitanja ispitani posjetitelji institucionalnih Online portala odgovarali su na
pitanja o svrsi posjete, tj. za koga su posjetili portal (privatno, za pravnu osobu u kojoj rade ili za
stranku koju zastupaju), nadalje pitalo ih se o čestini posjećivanja portala, o njihovom mišljenju o
prednostima Online portala u odnosu na fizičko posjećivanje institucija, preporuci portala
kolegama, prijateljima/poznanicima i rodbini, te o korištenju usluge izdavanja ZK uloška putem
sustava E–Građanin, te o posjećivanju ostalih portala u sustavu.
Slika 140. – Jeste li na ovoj stranici tražili informacije … ?
Svi ispitanici: "Uređena zemlja" N = 293; Geoportal N = 304
Kao što vidimo, većina posjeta "Uređenoj zemlji" obavljala se u privatne svrhe (71%), dok je kod
Geoportala podjednak broj posjeta (oko 60%) obavljen u privatne i u svrhe pravne osobe u kojoj
ispitanici rade.
Poslovne svrhe posjeta portala reflektiraju se i u pitanju o učestalosti posjeta portalima. Pošto je
Geoportal češće posjećivan u poslovne svrhe, tako je i udio njegovih korisnika koji ga posjećuju
često i redovito znatno veći nego li je to slučaj kod "Uređene zemlje". Čak 55% ispitanih Geoportal
posjećuje gotovo svakodnevno – što predstavlja značajan rast u usporedbi sa 2016. kad ih je bilo
163 www.uredjenazemlja.hr
28%. Kod "Uređene zemlje" imamo 37% ispitanih koji portal posjećuju svakodnevno, što je
ponovno značajan porast u usporedbi sa 2016. kad ih je bilo 14%.
Slika 141. – Koliko često posjećujete ovu Internet stranicu?
Svi ispitanici: "Uređena zemlja" N = 293; Geoportal N = 304
U ocjeni svakog proizvoda ili usluge jedna od najvažnijih mjera zadovoljstva je bi li korisnici
preporučili korištenje proizvoda ili usluge nekom drugom. Vidljiva je sklonost posjetitelja oba
portala za preporukom korištenja ovih usluga. Oko 79% ispitanih bi preporučilo usluge "Uređene
zemlje" prijateljima i kolegama, a za Geoportal bi to napravilo njih 81%. Ovi rezultati su također
znatno bolji od onih iz 2016.
Jednako tako, vrlo velika većina ispitanih smatra kako korištenje portala predstavlja prednost u
odnosu na fizičko posjećivanje ureda i institucija (86% za "Uređenu zemlju" i 93% za Geoportal).
Iako su već u 2016. pokazatelji bili vrlo visoki, svejedno je došlo do dodatnog porasta onih koji
smatraju da portali predstavljaju prednost.
164 www.uredjenazemlja.hr
Slika 142. – Koliko je vjerojatno da biste svojim prijateljima, kolegama, rodbini preporučili korištenje usluga koje nudi ova stranica?
Svi ispitanici: "Uređena zemlja" N = 293; Geoportal N = 304
Slika 143. – U kojoj mjeri korištenje usluga na ovim web stranicama predstavlja prednost u odnosu na fizičko posjećivanje ureda i institucija radi dobivanja traženih informacija i dokumenata?
Svi ispitanici: "Uređena zemlja" N = 293; Geoportal N = 304
Nadalje, mjerili smo među-posjećenost ova dva portala, pa je tako čak 75% posjetitelja portala
"Uređena zemlja" je posjetilo Geoportal, što je znatno više nego 2016. kad ih je bilo 45%. Jednako
tako, 74% posjetitelja Geoportala je posjetilo "Uređenu zemlju" (26% u 2016.)
165 www.uredjenazemlja.hr
Slika 144. – Jeste li osim ove stranice posjetili još neku od sljedećih stranica čija je svrha informiranje i provjera katastarskih i zemljišnih dokumenata?
Svi ispitanici: "Uređena zemlja" N = 293; Geoportal N = 304
Na samom kraju upitnika, posjetitelje smo pitali o korištenju izdavanja zemljišno–knjižnog izvatka
putem sustava e–gradjanin. Izdavanje ZK izvatka putem ovog sustava koristilo je 32% posjetitelja
"Uređene zemlje" i 38% posjetitelja Geoportala. Došlo je do značajnog porasta kod posjetitelja
Geoportala, jer ih je 2016. tek 26% vadilo ZK izvadak putem sustava e–gradjanin.
Slika 145. – Jeste li Vi osobno koristili uslugu izdavanja ZK (zemljišno–knjižnog) izvatka putem usluge e–građanin?
166 www.uredjenazemlja.hr
Institucionalna studija evaluacije uspješnosti projekta
Metodologija i ciljevi istraživanja Kvalitativnim dijelom istraživanja obuhvatili smo ukupno 13 predstavnika ključnih institucija
relevantnih za projekt implementacije zajedničkog informacijskog sustava (u nastavku: ZIS):
predstavnike katastarskih ureda (u nastavku: KU), zemljišnoknjižnih ureda Općinskih sudova (u
nastavku: ZKO), Državnog odvjetništva (u nastavku: DORH) i Ministarstva financija – Porezne uprave
(u nastavku: PU). U ovom istraživanju, razgovarali smo s četvero predstavnika KU-a, po jednim
predstavnikom DORH-a i PU-a te sedmero predstavnika ZKO-a.
Tijekom provođenja istraživanja utvrđeno je različito percipiranje pozitivnih i negativnih strana ZIS-
a između ZKO odjela Općinskih sudova u velikim i malim sredinama zbog čega je broj provedenih
intervjua s predstavnicima gruntovnica veći. S druge strane, zbog zaprimljenog manjeg broja
inicijalnih kontakata voljnih predstavnika DORH-a i Porezne uprave, obavljen je po jedan intervju
u svrhu ispitivanja nalaza prethodnog istraživanja.
Istraživanje evaluacije zadovoljstva predstavnika relevantnih institucija bilo je provedeno
metodom dubinskih intervjua. Dubinski intervjui trajali su oko 60 minuta.
Prvi korak u provođenju ovog istraživanja odnosio se na identificiranje liste sudionika i ostvarivanje
kontakta s njima. Nakon toga je slijedilo definiranje termina intervjua i provođenje intervjua od
strane educiranih istraživača agencije Ipsos. U trećoj fazi se izradio transkript svakog intervjua.
Posljednja faza ovog dijela istraživanja odnosila se na analizu intervjua i izrada izvještaja.
Ciljevi koji su obuhvaćeni kvalitativnim dijelom istraživanja su slijedeći:
o Ocjena općeg napretka u sustavu i njegove modernizacije;
o Percepcija zajedničkog informacijskog sustava (ZIS-a);
o Evaluacija funkcionalnih obilježja ZIS-a.
167 www.uredjenazemlja.hr
Glavni nalazi
Kontekst istraživanja
Za vrijeme provođenja istraživanja, sustav ZIS je već 2 do 3 godine implementiran u sve katastarske
urede i zemljišnoknjižne odjele. Ove instance sustav koriste za unos i korištenje podataka u punom
obujmu svojih djelatnosti, iako u sklopu gruntovnica postoji paralelno korištenje prijašnjeg sustava
IGEA u slučaju vođenja starih zemljišnih knjiga koje još nisu digitalizirane u formatu kako to
zahtjeva ZIS. Državno odvjetništvo i Ministarstvo pravosuđa – Porezna uprava ZIS koriste kao krajnji
korisnici. Podaci KU-a i ZKO-a njima su neophodni za svakodnevni rad, s tim da je u slučaju DORH-
a započet proces podnošenja e-prijedloga putem ZIS-a. Za razliku od prošlog vala istraživanja
2016., usmjerenje istraživanja je na različitoj dinamici korištenja i procijenjenom učinku redovitog
korištenja ZIS-a na poslovne procedure kod katastarskih ureda i zemljišnoknjižnih odjela, uz manji
naglasak na iskustva korisnika iz Porezne uprave i DORH-a.
Svi nalazi prikupljeni metodom individualnih intervjua, koji se nalaze u ovom izvještaju,
predstavljaju rezultate koji su bazirani na doživljaju (percepciji) diskutanata, predstavnika ključnih
institucija, i dio su kvalitativne analize dobivenog sadržaja. Uslijed relativno malog broja sudionika
kvalitativnih istraživanja, rezultati nisu nužno reprezentativni i ne mogu se projicirati na cijelu
skupinu obuhvaćenu istraživanjem, u ovom slučaju predstavnike ključnih institucija u cjelini.
Nalazi kvalitativne dionice istraživanja grupirani su u nekoliko logičnih cjelina. Izvještaj je
organiziran tako da prikazuje opću percepciju ZIS-a, percepciju procesa implementacije,
percipirane prednosti i nedostatke te evaluaciju ZIS-a kroz ključna područja: implementacija
poslovnih procedura, funkcionalnost i funkcionalni elementi sustava te sistem podrške. Kako se
profili korištenja ZIS-a razlikuju od institucije do institucije, nalazi su organizirani tako da prikazuju
relevantna područja za pojedine institucije.
168 www.uredjenazemlja.hr
Slika 146: Struktura kvalitativnog izvještaja
Opća percepcija ZIS-a
ZIS se više ne percipira kao novina, on predstavlja kostur i oslonac za sve buduće nadgradnje i
funkcionalna poboljšanja pri uređenju zemljišnih knjiga i katastara, mišljenje je većine sudionika.
Ipak, tijekom razgovora izražene su razlike u percipiranom učinku dosadašnjeg procesa
implementacije ZIS-a kod predstavnika katastara i zemljišnoknjižnih odjela. Iz pozicije katastara,
osim funkcionalnih prednosti povezivanja grafike i alfanumerike, ZIS dovodi do pomaka u boljoj
organizaciji poslovanja i upravljanja na svim razinama, s naglaskom na bolju kontrolu opterećenja
zaposlenika te praćenje kolanja predmeta, a sve uz značajno smanjivanje tehničkih problema.
„ZIS je najkraće rečeno odlična stvar. U početku su neke tehničke stvari bile još
nedorađene, ali kroz ovo vrijeme, kroz ovih par godina poprilično se popravilo i usavršilo i
u odnosu na posao prije, kada nije bilo ZIS-a, posao se obavlja ubrzano, bolje, preglednije.
Definitivno preglednije, jer je to takav sustav koji omogućuje da se točno vidi kada je
predmet zaprimljen i točno se vidi putanja predmeta, dakle u sekundu. Kada ga unesete u
aplikaciju, vi ste primjerice zaprimili i ja ga trebam pregledati, vi ga presignirate meni i
točno se vidi kada sam ga zaprimio, što sam radio na njemu, koliko dugo sam radio na
169 www.uredjenazemlja.hr
njemu. To je apsolutni pregled svega, što prije u analognom svijetu nije bilo moguće.
Događalo se često da se i zagubi predmet, a ovako je sve preglednije, bolje i brže.“ KU
„Jako dobar. Da je dosta ubrzalo samo procese, naravno naspram ručno vođene knjige da
je to daleko brže. Nekad su se zemljišno-knjiški izvadci pisali ručno i to je trajalo, a sada je
to dva klika i izvadak je vani. Isto tako kod cijelog proces, kod zaprimanja predmeta i kod
same provedbe tih rješenja u te zemljišne knjige je puno vremenski kraće nego što je
nekada bilo.“ ZKO
S druge strane, kod ZKO postoji stav da ZIS još nije u dovoljnoj mjeri prilagođen posebnim
procedurama zemljišnog prava. Isto tako, kako je upotreba ZIS-a u potpunosti moguća tek na
platformi usklađenih zemljišnoknjižnih podataka, cjelovita implementacija ZIS-a nužno je
posljedica usklađene zemljišnoknjižne dokumentacije.
„S druge strane, ono što ZIS možda nije dobro popratio je vođenje zemljišne knjige i
izdavanje izvadaka. Nama je vođenje zemljišne knjige isto ostalo u propisima na ručno
vođenoj knjizi, gdje nas obvezuje na sadržaj upisa u ručno vođenu knjigu, znači isti
instrument je primijenjen na vođenju u digitalnom obliku, sadržaj upisa je isti. Međutim
nama Pravilnik o unutarnjem ustroju i vođenju zemljišnih knjiga, obavljanju drugih poslova
u zemljišno knjižnim odjelima sudova kaže pisat će se izvadak. Stavljat će se napomene,
itd., u ovom slučaju mi kada pišemo izvadak, mi ispisujemo vođenje zemljišne knjige. Dakle
na izvatku se vidi apsolutno sve što je Sud unio u digitalni oblik, dakle uopće više nemamo
mogućnost ispisa prema Pravilniku koji je trenutačno na snazi. Jednako tako nemamo
mogućnost ni stavljanja napomena, tu se mogu referirati i na simultane hipoteke. Jedan
od upisa je osiguranje za novčane tražbine zajedničkom hipotekom na više nekretnina. Po
zakonu smo dužni u ulošku glavne hipoteke navesti gdje su sve sporedni ulošci, a u
sporednim ulošcima smo dužni samo navesti koji je glavni uložak.“ ZKO
Nadalje, katastri u većoj mjeri ističu pozitivne pomake do kojih ZIS dovodi mimo samih tehničkih
olakšanja poslovanja. Moramo uzeti u obzir i da su tijekom provođenja istraživanja predstavnici
katastara bili isključivo pročelnici katastarskih ureda, dok su u slučaju gruntovnica, osim voditelja ZK
170 www.uredjenazemlja.hr
odjela bili i zamjenici voditelja te ovlašteni zemljišnoknjižni referenti. Možda je i to razlog naglaska
na upravljačkim prednostima ZIS-a kod predstavnika katastara, čije primjere navodimo niže.
„Bez obzira na manjkavosti, bez obzira i na greške koje su se javljale i koje se još uvijek
javljaju jer to je jedna sveobuhvatna integrirana objektno orijentirana aplikacija koja je
ogromna. Taj pilot projekt se radio dok sam ja bio pročelnik u prvom mandatu, počeli su
uvoditi od 2007, 2008, 2009. To se već 10 godina radi i usavršava, ažurira i još dan danas
dolaze nove verzije. Svakim danom su sve bolja i bolja rješenja, poboljšanja u radu i tako
dalje. To je jednostavno izazov vremena, to mora ići tako. Nema druge, dolaze druge stvari
koje se vežu na ZIS, a onda ta aplikacija stvarno mora doživljavati nove promjene, nova
usavršavanja, nove prilagodbe. Pogotovo u današnje vrijeme kad ulazimo u sustav
digitalnog geodetskog elaborata, to je posebna priča. To je nadogradnja svega.“ KU
„Kao mi ušli u ZIS sad smo riješili sve probleme katastra i zemljišne knjige, ma ne, ma ne.
Mi smo samo usavršili naše poslovanje. Da manje gubimo vremena za neke stvari, da
ubrzamo neke procese, neke smo i usporili zato što tako mora, ali smo ipak na neki način
daleko više dobili nego što smo izgubili. Tako da ima više plusa nego minusa. Znači mi smo
u ZIS-u, ono što je plus, objedinili sve procese koji su u poslovanju.“ KU
„ZIS je kostur cijele priče koji služi za održavanje našeg operata, povezivanje alfanumerike
i grafike, ali i svih aplikacija, poput digitalne arhive ili novog sustava digitalnih geodetskih
elaborata, koje se oslanjaju na ZIS. Dakle sve nove aplikacije, imamo ih više, ali sve imaju
vezu sa ZIS-om. Što god radili, ZIS je osnova svega, a onda samo imate nadogradnje. Pa
aplikacije koje će rješavati neki tehnički problem je tu, ali ona je vezana na ZIS, a takvih
aplikacija ima više.“ KU
171 www.uredjenazemlja.hr
Proces implementacije ZIS-a
Iako se u prethodnoj evaluaciji naglašavala zahtjevnosti implementacije ZIS-a za djelatnike,
predstavnici institucija ističu da u praksi procesi prilagodbe traju tri mjeseca. Ovo se odnosi na ZKO
odjele i KU urede koji su u ZIS u punoj mjeri ušli bez prethodnog sudjelovanja u pilot-projektu, pri
čemu se ne navode iste razine tehničkih problema i funkcionalnih neusuglašenosti s poslovnom
praksom kao što je bio slučaj u prošlom valu.
„Od 2016. godine do danas , kako je ta aplikacija radila po cijeloj Hrvatskoj i naša iskustva,
ona se pretpostavljam usavršavala i poboljšavala. Kad pričamo od 2016. godine do danas,
možda je bilo više prekida i više grešaka. Danas je to, da kucnem, prilično dobro. Dogodi
se neka greška u sustavu, mi to prijavimo na help-desk i ona se jako brzo rješava. Nemam
nekih primjedbi. To je poboljšano. Sustav je bolji. Pretpostavljam da će s vremenom biti
još bolji i usavršeniji.“ KU
„Ne mogu se sjetiti svega, mi se naučili raditi u IGEA-i. Kada smo krenuli raditi u ZIS-u,
trebalo nam je vremena dok nismo naučili. Sada smo ušli u ZIS i naučili smo na taj program.
IGEA-u smo zaboravili, ovo je jednostavnije. Ispočetka nam je bilo kompliciranije, ali vrlo
brzo smo se svi navikli.“ ZKO
„U početku je bilo poteškoća u radu ZIS-a, često su pucale internetske veze, dosta
funkcionalnosti je trebalo dopuniti, ali sada nakon tri godine ZIS radi dobro. Službenici su
prevazišli strah od uvođenja novina, sve funkcionira dobro, ispadi su vrlo rijetki.
Funkcionalnosti koje su bile nužne su se dopunile, tako da se unazad dvije godine radi
normalno. Svi poslovni procesi koji su potrebni da ih odradimo u katastarskim uredima,
odrađujemo ih normalno, naravno trebalo bi aplikaciju još dorađivati i nadograđivati da
bude bolja, ali trenutno funkcionira kako treba.“ KU
ZIS, kada je postao tehnički stabilniji i pouzdaniji, značajno olakšava procese izdavanja i provođenje
knjižnog djela zahtjeva kod KU-ova što dovodi do jasnije podjele posla između referenata i geodeta.
172 www.uredjenazemlja.hr
„Svi oni stručni suradnici i referenti koji su radili na provedbi knjižnog dijela, oni su se
prilagodili za funkcionalnosti provedbe knjižnog dijela u ZIS-u, nisu oni radili grafiku, nisu
za to izučeni. U tom dijelu imamo ekonomiste, upravne referente, različite struke od
geodetske. Nemaju oni sa katastrom, grafikom, mjerenjem, koordinatama, baš blage veze
puno. Znači, prilagodba tih službenika, kad sam ja došao, rekao sam koje će
funkcionalnosti raditi od do, to je vaše. Nećete raditi ovo. Vi morate naučiti i savladati taj
dio. Kad dođe Z rješenje iz gruntovnice, kad dođe kupoprodajni ugovor, darovni ugovor,
rješenje od nasljeđivanju, O i Z rješenje, da znate to provesti, kao što ste znali u MCS-u, da
znate sad provesti u ZIS-u. Da izađe rješenje i da kasnije izađe posjedovni list po provedbi
kako ste vi napravili, najvjerojatnije mora izaći dobro. Ako napravite grešku morate
popraviti grešku. Dio geodeta koji prima stranke, oni su morali učiti funkcionalnosti, da
oni znaju u ZIS-u primiti stranku. ZIS je tako bio orijentiran da odmah kad dođe stranka,
da je brzo i učinkovito. Imate šalterski dio, stranka dođe i kaže hoću kopiju plana i
posjedovni list, to odmah aplikacija izbacuje. Taj dio koji je šalterski, odmah ide zahtjev,
samo se popune i u par koraka vi dobijete posjedovni list i kopiju plana. Onaj dio koji se
odnosi na ovlaštene inženjere, mi moramo održavati naš plan, održavati operat, to idemo
kroz alfa numerički i grafički dio.“ KU
Kod određenih ZKO-ova pak, stječe se dojam da je rad u prethodnom programu IGEA-i bio lakši i
jednostavniji, čak i kada se ističu prednosti ZIS-a
„Zapravo malo toga, nama je sustav IGEA, ne znam koliko ste upućeni, ali radi se o
tehničkoj stvari. Onaj sustav je radio lokalno na našim serverima, koji su bili pored nas i
sve je brže i efikasnije s naše strane. Ovo, svako slovo i potvrdu ide negdje, u APIS i tu se
dosta usporava sve skupa. U APIS serveru, u ministarstvu server, pa svi ostali serveri i tu
ima puno više mogućnosti za usporavanje rada. Iz naše perspektive nama je bilo lakše i
bolje u prijašnjem sustavu, ali to je stvar tehnike, tome nije ZIS kriv kao takav. On je tako
zamišljen i to je prednost što je sve svima odmah vidljivo. Zbog te javne dostupnosti
podataka to je puno bolji sustav, plus što se preko njega može uvoditi u OSS, digitalna
potpisivanja, ima puno prednosti. S tehničke strane nama je stari sustav bio lakši, bilo je
173 www.uredjenazemlja.hr
lakše raditi u IGEA-i. sve je bilo lokalno i kod nas, svaku večer bi se povukli podaci što smo
napravili taj dan.“ ZKO
„Recimo u IGEA-i ste mogli po vrstama predmeta izvući sve predmete, ZIS razlikuje samo
uknjižbu, hipoteke i ostale upise. Možda 50% su upravi ti ostali upisi, razno razne
zabilježbe, više nego drugo. ZIS to ne razlikuje. Problem je vezan uz statističke pokazatelje
vezano za prigovore. Do podatka o tome koliko je prigovora trenutno u radu otvorenih,
moramo doći zaobilaznim putem. U trenutku, ne znam znate li postupak, ulaže se prigovor
i on se zabilježi na predmet. Taj prigovor je neriješen i u radu je, ali on se ne prikazuje da
je u radu, dok sudac koji donosi odluku sam ne pokrene radne zadatke u smislu da će
zalijepiti svoju odluku. Dakle ne možemo dati točan podataka o opterećenosti sudaca niti
o broju predmeta te vrste koji su u radu, a to su prigovori i poprilično je bitno.“ ZKO
Također, kod manjih ZKO odjela ističu se tehnički problemi pune implementacije ZIS-a na razini
osnovne opremljenosti za digitalizaciju starih knjiga (nedostatak skenera), te problemi spore
internetske veze kao i potreba za novim računalima.
„(...) na 30 djelatnika imamo jedan skener, odnosno fotokopirni aparat na kojem je
omogućeno skeniranje tih isprava, pa nije baš. Kada imate 30 ljudi koji vani čekaju s
prijedlogom i zahtjevom, nije baš dobro. Bilo bi presporo.(...) Da, rješava se i da dobijemo
računala, sve to, ali ništa se ne ažurira previše. To računalo je u redu par godina, nakon
toga više nije OK. ZIS predviđa sve digitalno. Jedino nezadovoljstvo službenika se javlja baš
kod toga što je sve predviđeno kao digitalno, a nismo u mogućnosti sve tako obaviti.
Ponekad moramo izmišljati situacije na koji način nešto provesti kroz ZIS, kako nešto
ispisati iz zbirke isprava i slično.“ ZKO
S druge strane, ZKO odjeli ističu da je provedba upisa brža budući da sustav generira osnovni
predložak rješenja – tehnički dijelovi nacrta rješenja točnije su uneseni što omogućuje kvalitetnije
bavljenje predmetom.
174 www.uredjenazemlja.hr
Kod KU ureda i ZKO odjela općenito je ubrzan proces bavljenja jednostavnijim predmetima, što
ostavlja više vremena za posvećivanje složenijim predmetima.
„Jedan i drugi su u redu što se tiče rada, jedino trebalo je vrijeme prilagodbe za jedno i
drugo. Ono što je u IGEA-i bilo olakšano su statistički podaci do kojih smo mogli lako doći,
koji su nam potrebni u redovnom radu i u iskazivanju podataka prema Ministarstvu
pravosuđa. Ono što sam prije rekla, ti neki ne standardni upiti, tj. razne pretrage po broju
predmeta, zahtjevima i slično. To je nedostatak u ZIS-u. S druge strane u ZIS-u je puno
lakša provedba predmeta, konkretno rad u ZK je olakšan.“ ZKO
„ZIS vam omogućava ako imate obuhvaćeno više nekretnina i više ZK uložaka, omogućava
vam provedbu istog upisa u jednom ZK ulošku iste promjene odjednom. Dakle omogućava
vam unos iste promjene u sve ZK uloške. Ako imate promjenu vlasništva, dobili ste ostavinu
sa 20 ZK uložaka, bez obzira na katastarske općine, provodite promjenu vlasništva. Dakle
ne morate svaki put izaći i ući u ZK uložak i katastarsku općinu, nego je jednim ulaskom
omogućena promjena u svim ulošcima i to sigurno 50% smanji vrijeme koje provedemo
na tome. U novijim promjenama, kod brisanja hipoteke koje su obuhvaćene u više uložaka,
možete jednim ulaskom u predmet izbrisati hipoteke u 50 uložaka bez problema.“ ZKO
Predstavnici KU ističu pogodnosti koje nove iteracije programa nude pri radu na velikim elaboratima
poput lokalnog klijenta koji omogućuje da se na elaboratu radi Off-line te se po dovršetku učitava
u ZIS.
„U godinu dana je bilo, negdje krajem 2016, taj lokalni klijent je zaživio. Međutim, ja sam
pristalica takvog načina rada jer sam ja radio u tom klijentu, uzmem elaborat i idem ga
raditi da vidim. I imam daleko veći plus dok neki službenici kažu, joj meni zamrzne, ne
mogu ga uvesti, dok uvozi ja radim ovo. Znači neki koji su naučili raditi po starom, rade po
starom, ali ja kažem, radio sam i staro i novo. Meni je lokalni klijent bolji. Mladi dečki koji
dođu ja im kažem što imaju, pa bolji je ovaj lokalni kažu oni. Radim brže, bolje, brži sam.
Ako zaglavi ima Help Desk i to se riješi. Nekad ljudi kad se uvodio ZIS i neke aplikacije,
pogotovo starije osobe koje nisu naučene, njima je to muka. Kad treba u MCS, joj onaj..
175 www.uredjenazemlja.hr
Nakon godinu dana kad su radili MCS, ja pitam da li bi se htjeli vratiti nazad, a oni ne bi.“
KU
Ipak, ZKO odjeli ističu da su sva poboljšanja programa usmjerena u korist vođenja zemljišnih knjiga
kao registra za razliku od upravljanja pravosudnim postupcima, što dovodi do problema u praćenju
poslovnih procesa na razini odjela.
„Neki dan sam imala Svjetsku banku, koju normalno zanima samo uknjižba prava
vlasništva, radi daljnjeg pravnog prometa. Oni se jako čude zabilježbama, nisu uopće
svjesni kolika je količina drugih upisa koji prolaze kroz ZK odjel i koji se mogu navesti i pod
normativ odjela. Najviše je uknjižbi. Bilo da je kupoprodaja ili darovni ugovor i onda
određeno od ovršnih presuda i rješenja o nasljeđivanju, ali ima i drugih zabilježbi i
promjena. Svaki put kada netko želi prijaviti nešto, poput promjene adrese, kada dođe do
promjene statusa osobe, bilo da se udala, rastala ili slično, mora sve promijeniti. Sve se
mora ažurirati na ZK odjelu, da bi mogli dalje.“ ZKO
Baza zemljišnih podataka (BZP)
Iako je zadovoljstvo jedinstvenom Bazom zemljišnih podataka (BZP) veliko, stječe se dojam da do
harmonizacije podataka dolazi vrlo sporo. Pri tome nije riječ o nedostacima funkcionalnosti ZIS-a
nego velikim ulaganjima koja su potrebna za nove izmjere te pogotovo za obnavljanje starog stanja
zemljišnih knjiga.
„To jedino smatram pravim ZIS-om. To je taj krajnji cilj, što bi se reklo. Imamo par obnova
i to je samo par. To je nedovoljan broj, presporo idu obnove. Idu brzo, ali sve skupa je
sporo. Kada sam gledala na području cijele Hrvatske, radi se o tako malom postotku, a
tako su velike ideje bile na početku kada je krenulo prije 15 godina. To nije zaživjelo, ne
znam je li to zbog nedostatka ljudi, ne mislim samo na referente, nego i na suce savjetnike,
koji će biti na obnovama. Onda se to pretvorilo u prepisivanje ZK, pa to nije išlo kako treba.
Sada je ideja, Zakon o zemljišnim knjigama dopušta i da ovlaštene osobe vode rasprave,
176 www.uredjenazemlja.hr
ali ne možete vi sad nešto što niste ubrzavali godinama riješiti u dvije, tri godine. Radi se
na tome, znam da će kod nas ići puno obnova i pokrećemo ih puno, ali opet se susrećemo
s istim problemom, ljudi. Ne može se netko zaposliti i za tri mjeseca postati ZK referent.“
ZKO
Ipak, kod ureda koji imaju BZP naglašena je prednost racionalizacije upisivanja određenih temeljnih
podataka. Predstavnici ZKO-a koji imaju BZP kao značajan napredak u procedurama ističu
provedbu prijavnih listova. Prijavni listovi (A strana) popunjavaju se u katastrima i prosljeđuju
zemljišnoknjižnim odjelima koji su i dalje zaduženi za podatke o vlasništvu (B stranu). Navedeno na
jednostavan način povezuje i ubrzava zemljišnoknjižna postupanja.
„Odmah će se vidjeti po podatcima, po OIB-u iz katastra i zemljišne knjige, to sve u ZIS-u
imate. OIB i sve, to se sve odmah uspoređuje i odmah će se na neki način obrisati
katastarski posjednik i upisati vlasnik. Negdje će biti, kao što sam ja, ja sam u katastru i u
zemljišnoj knjizi, sam, to je super, a da je takvih, odmah preuzimaj podatke, vlasnik ovdje
ovoga, odmah dobivaš sve podatke i gotovo je. Kod takvih podataka je bolje što je izmjera
mlađa. Znači što je svježija i kad je izloženo. Kad su podatci na izlaganju, na uvid, ustrojeni,
usklađeni i tako dalje. ZIS će ići u poboljšanja vezano za to, da će se najvjerojatnije odmah
moći, ako bude neki elaborat i ako se donese odluka za tu općinu, odmah neke čestice koje
su u brdima evidentirane i snimljene, odmah će ići u ZIS. U jednoj općini možete vaditi i
posjedovni list i zemljišno knjižni izvadak, ali ćete za 100 parcela gdje su prošli elaborati i
prevođenje, tu ćete dobiti samo jedan izvadak, izvadak iz BZP-a.“ KU
Ipak, kod predstavnika ZKO-a postoji primjeri nejasnih situacija oko razlikovanja nadležnosti
između katastra i gruntovnice u pogledu BZP upisa.
„To je ista stvar, razlika je ako je nekretnina u tzv. „običnom ZIS-u“, u elektronskom obliku
ili u BZP-u. Ako je u BZP-u u "A listu" promjenu vrši katastar, mi imamo samo jednu
katastarsku općinu na našem području. Možda su se referirali na to, jer znaju biti neki
nedostaci kada mi trebamo provesti promjenu prije katastra, kod prethodne provedbe
prijavnog lista u slučajevima kada dolazi do spajanja nekretnina ili parcela kod različitog
177 www.uredjenazemlja.hr
vlasništva. U tom slučaju je Pravilnikom o katastru zemljišta predviđeno da promjenu
provodi najprije Gruntovnica, a nakon toga katastar. Ako je nekretnina u BZP-u ne dopušta
nikakvu promjenu u A listu i tu smo neusklađeni s katastrom. To su jedini slučajevi kada
dolazi do problema.“ ZKO
„Međutim radimo i za područje (drugih) ZK odjela i tu je par općina u BZP-u i taj problem
se javlja s prethodnom provedbom prijavnog lista, kada sam rekla da je Pravilnikom
određeno da Gruntovnica provodi postupak promjena u katastru zemljišta, a slučajevi
promjena na pravo građenja. Tu, uvijek morate vršiti promjenu u A listu, kod prava
građenja i jednostavno je nemoguće. Ja sam imala slučaj gdje su ljudi iz Help deska to
proveli, oni su posebno ovlašteni za to i proveli su to, mi to ne možemo.“ ZKO
Sistematizacija postupanja na razini institucija
Procesnu orijentiranost ZIS-a kao prednost posebno naglašavaju predstavnici katastarskih ureda –
oni i smatraju da je uređivanje čestice u sklopu katastarske općine core bussines, stoga je
sistematizacija čestica i načina izrade elaborata nužna.
„Svi mi koji smo u sastavu državne geodetske uprave, volimo što nas aplikacija prati da
radimo dobro. Ukoliko postupanja sada nisu 100%, kroz neko vrijeme će biti u svim
uredima, a ne da je u jednom uredu jedno, a u drugom drugo. Aplikacija vas vodi,
razumijete. I u tome je poboljšanje“. KU
„Mislim da je prelazak na ZIS svih katastarskih ureda dobra stvar, bez obzira na probleme
u startu. Sada svi koristimo istu aplikaciju na isti način i može se tim uvođenjem krenuti u
poboljšanje sustava i svega. Ne da je svaki katastar vodio nešto svoje, krenulo je sada ka
uniformiranosti i jedinstvenom postupanju na nivou cijele države.“ KU
178 www.uredjenazemlja.hr
Uz to, kod katastara objedinjenost poslovnih procesa dovodi do sistematizacije postupanja
ovlaštenih geodetskih stručnjaka putem sustava digitalnih geodetskih elaborata čime se ujednačuje
kvaliteta i kontrola procesa neovisno o autoru elaborata.
„Sustav digitalnih geodetskih elaborata je razvijen od strane Državne geodetske uprave i
odlična je stvar. Po meni smo doveli u red i postavili smisao cijele priče. Ovlaštenik,
ovlašteni geodetski stručnjak izlazi na teren i izvrši svoj posao, napravi elaborat,
komunicira s aplikacijom na određeni način, mora određenu razine kvalitete postići,
određene kontrole proći da bi onda takav kontroliran elaborat od strane aplikacije došao
pred našeg referenta, odnosno ovlaštene osobe koja pregledava elaborat. Zaista je taj
ovlaštenik odgovoran za to što je radio i neće prebaciti da je netko u katastru potvrdio što
nije bilo tehnički ispravno, a to se moglo prije događati, ne namjerno, jednostavno
previdite grešku. Ne može biti 100% i tu i tamo se znala potkrasti greška, a čovjek bi
potvrdio i rekli bi da je katastar potvrdio jer nije dobro pregledao. Sada taj digitalni
elaborat, zaista ide digitalnim putem i tako dođe do nas, već pregledan od strane
aplikacije do određenog nivoa.“ KU
S druge strane, kod predstavnici ZKO-a ističu da logika ZIS-a nije u potpunosti prilagođena službenim
dužnostima u pogledu oblika i načina praćenja spisa kako su definirani u sudskom poslovniku – ovo
se posebice odnosi na praćenju putanje ZK predmeta koja nije nužno linearna.
„Da, to se tiče stanova u zgradama, poslovnih prostora, posebnih dijelova nekretnine koje
su samostalne upravne cjeline, ali i suvlasništvo. Vama aktualni Zakon o zemljišnim
knjigama daje mogućnost da vi za svoj suvlasnički dio otvorite poduložak uz glavni uložak.
Tako je, to je predviđeno na način da u posjedovnici zabilježite postojanje poduloška za
suvlasnički dio, da se upisi glede cijelog ZK tijela provode tada u zajedničkom ulošku
zajedničkim upisima, a za taj uložak u otvorenom podulošku. Poduložak bi trebao imati
iste sastavne dijelove kao i ZK osnovni uložak, međutim ZIS to uopće ne podržava.“ ZKO
„S druge strane, ono što ZIS možda nije dobro popratio je vođenje zemljišne knjige i
izdavanje izvadaka. Nama je vođenje zemljišne knjige isto ostalo u propisima na ručno
179 www.uredjenazemlja.hr
vođenoj knjizi, gdje nas obvezuje na sadržaj upisa u ručno vođenu knjigu, znači isti
instrument je primijenjen na vođenju u digitalnom obliku, sadržaj upisa je isti. Međutim
nama Pravilnik o unutarnjem ustroju i vođenju zemljišnih knjiga, obavljanju drugih poslova
u zemljišno knjižnim odjelima sudova kaže pisat će se izvadak. Stavljat će se napomene,
itd., u ovom slučaju mi kada pišemo izvadak, mi ispisujemo vođenje zemljišne knjige. Dakle
na izvatku se vidi apsolutno sve što je Sud unio u digitalni oblik, dakle uopće više nemamo
mogućnost ispisa prema Pravilniku koji je trenutačno na snazi.“ ZKO
Svi predstavnici ističu da je potrebno raditi na usklađivanju i provjeri točnosti osobnih podataka
vezanih uz vlasništvo suradnjom s drugom institucijama i državnim maticama.
Upravljanje organizacijom posla
Mogućnosti upravljanja organizacijom posla značajno je olakšana kod KU-ova te manjih ZKO odjela.
Ovo se odnosi ne samo na upravljanje procesima voditelja na razini područja kojima upravljaju
nego i na suradnju različitih odjela i ureda u vidu pomoći pri obavljanju zaostataka te
pravovremenim praćenjem opterećenja djelatnika. Kao posebnu prednost KU-ovi ističu mogućnost
detaljnog praćenja tijeka elaborata – ZIS objedinjuje cijelu putanju predmeta.
„ZIS je zaista dobar, ubrzao je stvar i dao preglednost cijele priče. Ono što smo na početku
rekli, možete, nema mjesta manipulaciji, ali organizacija je dobra riječ. Možete lakše
nadgledati i prebacivati poslove s jedne osobe na drugu, ovisno o trenutku koji zahtjeva
određenu reakciju. Brže ćete reagirati, vidjet ćete da ima dosta stranaka i treba dosta
podataka fizičkim osobama izdati, u tom slučaju prebacite jednog, do dva čovjeka, da ljudi
ne čekaju. Prebacite iz na posjedovne listove, uvjerenja, svašta. To ide u nekim navalama,
ljudi trebaju za nešto i odjednom ih se pojavi deset, petnaest, dvadeset, a nakon toga
prođe i kapaju jedan po jedan. Možete brže reagirati i davati ljudima zaduženja sukladno
ovlastima iz ZIS-a, kada prođe navala vraća se na pregledavanje elaborata. Stvarno dobro
možete pratiti tijek elaborata, koliko god ih imate, u ZIS-u možete vidjeti što osoba A radi,
dokle je osoba B stigla, a gdje ćete prebaciti osobu C.“ KU
180 www.uredjenazemlja.hr
Za razliku od prošlog vala, niti jedan ispitani predstavnik KU ne napominje probleme
neusklađenosti internih procedura u sustavu ZIS-a. Dojam je da su svi aspekti internih procedura
vezanih uz geodetske elaborate usklađeni sa samim programom, te se katastri češće žale na
zahtjeve koje neke institucije (poput centara za socijalnu skrb ili banaka) stavljanju na obavezu
strankama a koje se mogu riješiti digitalnim putem izravnom komunikacijom s katastrom ili su im
dostupni kao korisnicima.
„To je naš zajednički sustav, a i tu je olakšana priča. Sada mi te elaborate koje smo
pregledali i potvrdili, nakon pravomoćnog rješenja, što se tiče papira, samo šaljemo
obavijest i pravomoćno rješenje, a čitav elaborat, prijavne listove i sve što zanima
referente u gruntovnici, oni mogu putem ZIS-a otvoriti i pogledati, evidentirati sve što im
je bitno i potrebno. Prije su to bile hrpe papira tu i tamo. Sada je to zajednički sustav, gdje
smo se uskladili da što mi napravimo oni vide i obrnuto, tako da je to veliki i pozitivan
korak.“ KU
„Više puta ja pitam djelatnike dole na pultu što traže stanke, imamo dosta stanaka. Dosta
njih i ne koristi puno suvremenu tehnologiju i Internet, iako je to meni čudno. Ako ne zna
taj čovjek, ima sina, ima unuka pa će mu on pogledati. Oni dolaze po inerciji. Po meni bi
oni trebali doći samo ako je neka provedba, ako je nekakav problem. Ne treba dolaziti za
preuzeti podatke, nešto pogledati, to sam može pogledati preko portala. Nisu oni još
educirani, ali se primjećuje da ljudi sve više ulaze u to jer vide da nemaju druge i da je to
puno jednostavnije. (..) Treba im za stambeno zbrinjavanje, za socijalna prava. Za te neke
stvari ne bi trebali niti doći. Ali to stariji ljudi, što će oni. Oni ne razumiju, dođu tu, izgubimo
s njim vrijeme, ali OK, to je to, što da radimo. Iako, čovjek ne bi trebao niti doći. Ima puno
takvih slučajeva.“ KU
„Nama nevjerojatne količine posla stvaraju Centri za socijalnu skrb, Ministarstvo
branitelja i dalje, koji svakih par dana traže nove izvatke za ovo ili ono, to je mučno i mislim
da bi se to moglo i moralo drukčije riješiti. Iz Centra za socijalnu skrb nam pošalju zahtjeve
za njih 500 da im izdate izvatke i to šalju stranke pojedinačno i takve neke stvari. Što se
tiče normalnih predmeta, to je isto svugdje, prometovanje nekretninama i hipoteke, koje
181 www.uredjenazemlja.hr
se moraju odmah riješiti. To je ludilo za novce, ali rekao bi da nema ništa osobito specifično
kod nas.“ ZKO
S druge strane, kod ZKO-va postoji niz procedura, poput zahtjeva za povezivanjem zemljišne knjige
i položenih ugovora, mogućnosti zabilježbe napomena na predmet, otvaranje i vođenje
suvlasničkih poduložaka te zajedničkih hipoteka koje nije omogućeno vršiti unutar ZIS-a potpuno u
skladu s važećim propisima. Prema predstavnicima gruntovnice, mnogi od ovih problema mogu se
riješiti softverski te su prijedlozi za njihovo rješavanje podneseni nadležnima.
„Jednako tako nemamo mogućnost ni stavljanja napomena, tu se mogu referirati i na
simultane hipoteke. Jedan od upisa je osiguranje za novčane tražbine zajedničkom
hipotekom na više nekretnina. Po zakonu smo dužni u ulošku glavne hipoteke navesti gdje
su sve sporedni ulošci, a u sporednim ulošcima smo dužni samo navesti koji je glavni
uložak. Kod izdavanja izvadaka iz zemljišne knjige trebali staviti napomenu da se sve
promjene glede zajedničke hipoteke provode u glavnom ulošku. Dakle, zakonska obveza
je da samo u sporednom ulošku uputimo na glavni uložak, ali kod izdavanja izvatka
nemamo mogućnost upisati napomenu koju nam zakon isto nalaže upisati.“ ZKO
„Da, to se tiče stanova u zgradama, poslovnih prostora, posebnih dijelova nekretnine koje
su samostalne upravne cjeline, ali i suvlasništvo. Vama aktualni Zakon o zemljišnim
knjigama daje mogućnost da vi za svoje suvlasnički dio otvorite poduložak uz glavni
uložak. Tako je, to je predviđeno na način da u posjedovnici zabilježite postojanje
poduloška za suvlasnički dio, da se upisi glede cijelog ZK tijela provode tada u zajedničkom
ulošku zajedničkim upisima, a za taj uložak u otvorenom podulošku. Poduložak bi trebao
imati iste sastavne dijelove kao i ZK osnovni uložak, međutim ZIS to uopće ne podržava.“
ZKO
„S druge strane, ZIS kao program je dosta loš u odnosu na upravljanje, vi tek kada imate
neke podatke, točno o nekretnini ili podnositelju prijedloga, možete pretraživati baze
podataka. S upravljačke strane, to je dosta loše. Mi nemamo mogućnost neograničenih
182 www.uredjenazemlja.hr
pretraga baza, da po određenim parametrima izvlačimo određene podatke, nego imamo
ograničenja koja nam sustav nameće, pa s te strane nešto je lošije.“ ZKO
Funkcionalni elementi sustava
ZIS predstavlja razvijen okvir za sve buduće nadogradnje i funkcionalnosti poput digitalnog arhiva i
daljnjih napora pri obnavljanju zemljišnih knjiga i harmonizaciju podataka u sklopu BZP-a. Kod svih
sudionika prisutan je stav da se pristup podacima treba integrirati i u prakse drugih institucija budući
da je sustav postao stabilan i pouzdan.
U pogledu ubrzanja rada gruntovnica i katastara, rad sa strankama je olakšan ali ukupno ne dolazi
do promjene kadrovskih potreba – ZIS samo omogućuje da se zaposlenici više bave rješavanjem
elaborata i zemljišnoknjižnih predmeta na sadržajnoj razini.
„Sve ovisi koliko je neki sustav opterećen ili ne s priljevom predmeta, međutim predmeti
se rješavaju brže. Način rada u sustavu ZIS je puno brže. Vi imate funkcionalnosti da
izaberete neke strukturirane adrese koje program sam nudi, mogućnost pogreške je puno
manja i brže se gotovi. Upisujete dio riječi i zapravo vam se izbacuje ponuđena adresa kao
točna, pojedine vrste isprava su dodane u sustav, pa ih dodajete brže. Provedba upisa je
puno brža, sustav vam generira predložak rješenja koji možete neznatno ispraviti ili
promijeniti, pa je izrada nacrta rješenja brža i po meni to ostavlja više prostora da se vi
spisu kvalitetnije posvetite, da utvrdite činjenice u tom predmetu, a da sustav odradi neke
tehničke dijelove koji vam omogućavaju da ste točniji i brži u nekim stvarima. Tako da je
to dobra strana što se tiče ZIS-a i što bi istaknula kao veliki plus. U nekim stvarima se zbilja
ide u korist stranaka i dobiva se kvalitetniji i brži podatak. Za neke jednostavnije i manje
spise, ne treba vam više puno vremena za donošenje odluke i to vam otvara prostor, ovisno
o organizaciji rada, da se u radnom vremenu posvetite i tim jednostavnijim koji su brže
gotovi, a onda i složenijima, za koje možda treba više proučavati propise ili sl. ZIS s jedne
strane olakšava nove predmete za napraviti i ostavlja prostora da se bavimo i starima.“
ZKO
183 www.uredjenazemlja.hr
Pojavljuje se problem kod predstavnika ZKO-a u različitoj nomenklaturi i nazivima isprava koji se
koriste u katastru – u gruntovnicama još uvijek ostaje problem dodavanja stvari iz fizičkog spisa.
„Zemljišna knjiga se temelji na podacima katastarske izmjere i mi zapravo zemljišta
označujemo prema podacima koje dostavlja katastar. Isprave kojima radimo promjene u
posjedovnici i evidentiramo nekretninu su prijemni listovi. ZIS u sebi ima rješenje za tzv.
Obavijest katastra i razvrstavanja obavijesti. Radi se o tome da nam iz Katastra unutar
ZIS-a već dolazi njihovo rješenje i možemo ga zaprimiti kroz obavijest katastra. To je
drugačija vrsta podneska. Kada zaprimate u ZIS-u određenu vrstu podneska, ono vam
uvjetuje daljnji rad u tom spisu. Vi morate zaprimiti spis koji je pristigao ZK Odjelu, da bi
dobili rezultat koji je predviđen za pojedinu vrstu predmeta. Kod obavijesti i razvrstavanja
obavijesti katastra, ZK Odjel ima pozitivno iskustvo što se tiče promjene sadržaja
posjedovnice u radnom zadatku provedbe. Zato što nam je omogućeno da preuzimamo
čestice iz elaborata ili kao iz katastra. Dakle već ih je katastar dodao u ZIS. Ja to smatram
velikim plusom zbog toga što nam je BZP budućnost. Kada mi preuzimamo česticu koja je
zapravo upisao katastar, koji je ovlašten za BZP-a, za mijenjanje sadržaja posjedovnice,
da će taj podataka biti onakav kakvim ga je modelirao katastar. Dok nedostatak je taj da
je zemljišna knjiga predvidjela drugačije nazive isprava od onih koje ima katastar. ZIS i
zemljišna knjiga se razlikuju, katastar u upravnom postupku donosi Rješenje o provedbi
elaborata. Tako da nama iz ureda to rješenje već dolazi u digitalnom obliku, međutim to
rješenje ne možemo označiti u provedbi, moramo ga označiti skroz drugačijim nazivom
koji je predviđen za naš ZIS. Koliko s jedne strane nam olakšava i poslovanje ide brže, toliko
s druge strane ZIS je za zemljišnu knjigu malo drugačiji, pa ga mora prilagoditi onome što
naš sustav podržava da bi se opet moglo provesti.“ ZKO
Kod katastara posebnu funkcionalnost predstavlja potpuno objedinjavanje novčanog poslovanja
što prije nije bio slučaj.
„Mi smo prije imali i vođenje blagajne, takse, račune, stvarni troškovi. Sad sve imamo u
ZIS-u, imamo i blagajnu, dnevni ulaz, imamo dnevnu blagajnu, mjesečnu, polu mjesečnu.
Nema mogućnosti da netko nešto ukrade, mada se to prije događalo, pa su vidjeli da
184 www.uredjenazemlja.hr
moraju blagajnu uvesti u ZIS. Znači, jedan novi poslovni proces da se uvede i u ZIS. Sve što
se zamisli, a bitno je za poslovanje i rad ureda, to je sve na neki način dorađeno i ubačeno.“
KU
Kod ZKO-va ne ističu se toliko tehnički nedostaci trenutnih rješenja nego percipirana sporost
uvođenja izmjena i funkcionalnosti koje se sada obavljaju posredno i djelomice „ručno”. Također,
predstavnici ZKO-va ističu probleme pri zabilježbama o priloženim upravnim dozvolama kod upisa
zgrada pri čemu su nejasne ovlasti između katastra i gruntovnice – ovo je primjer jednog od manjeg
broja svojevrsnih proceduralnih „rupa” koje je potrebno riješiti na konceptualnoj razini.
„Kada se referentima zakoči lozinka ili nešto slično, mogu promijeniti. Ja kružim sa spisima
unutar ZK odjela i mi svi radimo u svim ZK odjelima. Kada sam prvi put poslala upit u svoju
pisarnicu da mi daju šifre za sve odjele, bili su iznenađeni. Ali mi to moramo, da bi vidjeli
gdje je spis, kod kojeg suca, savjetnika, moramo ući u svaku pisarnicu. Čula sam da će to
promijeniti, ali ja konstantno kao voditelj ne mogu ući u jednu pisarnicu, pa nekim klikom
birati odjel, nego svaki put moram ući u drugi odjel. Ako imam predmet, a ne znam gdje
je, doslovno moram ući u deset odjela da bi saznala gdje je. To je užasno, to je greška
programa i gubljenje vremena. Bilo bi logično da onda na spomen Z-a, da spomene barem
u kojem smjeru moram ići, prema kojem odjelu. To je neki slijepi dio koji užasno smeta.“
ZKO
„Ja moram za svakog referenta vaditi posebno i onda zbrajati, jer on nikad ne znamo što
je zabilježio jer vučemo repove od starih godina. Zašto neki referent ima 43 spisa u radu,
a realno ima 41. Te druge ne možemo pronaći od kuda se pojavljuju, statistiku uopće ne
možemo povući zbog naše dodjele Z-ova i s obzirom da je zabilježba jedan Z, a za prigovor
drugi Z, a onda su to dva prigovora, a u biti je jedan. To su neke nemoguće situacije,
trebala bi biti mogućnost da kada ja napišem ime suca, da on izbaci sve Z-ove sa opisom,
prigovor, zabilježba ili prigovor, rješenje ili nešto tako po čemu bi ja to mogla prepoznati.
Drugim riječima, ja statistiku radim pješke, pa ju uspoređujem i eliminiram neke stvari.
Trebate se složiti sa mnom da to nije program koji meni je statistički funkcionalan. Ako
185 www.uredjenazemlja.hr
Ministarstvo pravosuđa od mene traži određenu statistiku, ako ja imam program za
statistiku, ne bi uopće trebala raditi to, nego bi samo povukla, što je nemoguće.“ ZKO
Predstavnici DORH-a ističu pozitivnu novinu u obliku e-prijedloga, koji omogućuje digitalno
podnošenje prijedloga za zabilježbu postupka ili tužbi koje odmah postaje vidljivo u zemljišnim
knjigama.
„Putem ZIS-a ima mogućnost pokrenuti zahtjev, takav prozor se otvori i unosimo svoje
podatke, protu-stranke, možemo primiti svoj podnesak u kojem tražimo upis na toj i toj
čestici. Naravno, prije toga se mora otvoriti ta čestica u tom prijedlogu. To je sada sve
putem e-maila, nema više ispisivanja i slanja putem pošte i zaprimanja. Sve se šalje putem
ZIS-a i jednako tako, nakon što se donese odluka, usvojen ili odbijen naš prijedlog, u pošti
zaprimimo obavijest u tom prozoru. Dakle sve ide preko e-komunikacije.“ DORH
S druge strane, predstavnici Porezne uprave ističu već spomenuti problem stanja zemljišnih knjiga
kod zgrada, pri čemu su iz perspektive Porezne uprave važni svi podaci vlasništva vezani uz zgradu,
a ne samo obilježja čestice.
„Katastar uvodi registar zgrada. Državna geodetska uprava radi na projektu uvođenja
katastra zgrada. Registar zgrada, sada piše "čestica zgr", ne znam kako će to sada
izgledati. Pitala sam je li to znači da ulazim u česticu zgrade, pa onda po stanovima ili kako
ulaziti. Mora biti veza, ako ulazim u zgradu, ulazim u sve vezano uz zgradu, poslovne
prostore. Ali to smo bili samo na razini tijela koji sudjeluje u očitovanju na donošenje
propisa. Mi moramo dati neko svoje mišljenje, pa u tom djelu mene zanima, postoje ljudi
koji su uključeni u nekom dijelu.“ PU
186 www.uredjenazemlja.hr
Strukovna podrška i služba za podršku
Tehničke poteškoće prijavljuju se službi za podršku (help desk-u), odnosno šalju se APIS-u koji ih
prosljeđuje tvrtci Ericsson Nikola Tesla. U promatranom razdoblju, tehničke poteškoće, iako nisu
zanemarive, ne predstavljaju zastoje u radu niti veće neugodnosti za djelatnike i stranke.
„Nešto pukne kako se kaže. Tako da smo mi u ove tri godine, ja sam malo sebi dao truda,
bio sam odgovoran za to, sve što se događa u katastarskom uredu službenici meni
dostave, ja moram prijaviti na Help Desk. To je pomoć koja ide preko APIS-a, a APIS
prosljeđuje Ericssonu jer je Ericsson radio ovu aplikaciju. Oni meni jave kad je to
popravljeno, tako da sam do sad imao, brojao sam, nešto je bilo direktno preko mail-ova,
ali ovo što sam stavio u poseban folder, nabrojao sam preko 300 prijava grešaka. (...) U
posljednje tri godine. Kad sagledate mjesečno, to je oko 5, a nekad ni jedna, ali prosječno
5 do 7 grešaka. Mjesečno. Gdje se te greške javljaju, te greške možemo podijeliti na alfa
numerički dio, to su brojke, slova, ugovori, provedba, pravomoćnost.“ KU
Ipak, pojavljuje se problem u slučajevima nadogradnje sustava kada se predstavnicima institucija
ne javi da elementi programa neko vrijeme neće biti u funkciji – dolazi do zastoja rada odozdo –
referenti se javljaju voditeljima koji kontaktiraju Središnji ured da bi se tek na toj razini dobila
informacija da je zastoj općeg karaktera – potrebane su bolje povratne informacije kod strukturnih
izmjena programa.
„Stalno tražimo, ali ne znamo je li to moguće, kada se nešto novo implementira, da nas se
unaprijed obavijesti ili da nas kad stvarno ne radi da nas obavijeste da stvarno nešto ne
radi i da nije do nas. Kada službenik primijeti da mu ZIS ne radi, prvo ide provjeriti da li
nešto njemu ne radi, onda ide pitati nekoga do sebe, pa javi voditelju, pa on javi pročelniku
koji javi u Središnji ured da ZIS ne radi. On dobije tek informaciju da ZIS ne radi i da
pričekamo s radom dok se ne uspostavi ponovno i dobijemo obavijest da je normalno
uspostavljena funkcionalnost. Kada se takve stvari dogode, to se dogodi već kada katastar
reagira prema Središnjem uredu ili help desku da nešto nije u redu, a ne da oni nas
obavijeste. Zna se dogoditi da nešto nije u redu s radom ZIS-a i neki procesi se prekinu u
187 www.uredjenazemlja.hr
nekoj fazi koju ne možemo sami riješiti, nego predmet moramo slati na help desk da se to
do kraja riješi. Zbog toga je to problem, kada ZIS ne funkcionira, kroz sučelje izgleda da je
sve u redu, ali se ne događa ništa ili negdje šteka informatički i dalje sami ne možemo
riješiti.“ KU
U slučaju gruntovnica bitno je napomenuti da pojedini ispitanici navode da je rad u ZIS-u još uvijek
spor – stječe se dojam da se češće radi o nedostatnoj brzini internet veze te lošijim računalima na
lokalnoj razini budući da informacija češće dolazi od manjih gruntovnica.
„To ne ovisi o samoj aplikaciji, možda da je infrastruktura bolja, događaju se greške u
sustavu, koje nisu česte. Ali zna se dogoditi pad sustava, procesne greške u sustavu gdje
ne možete odraditi određenu radnju, pa vam javlja greške. Tu bi naglasak stavio na bolju
infrastrukturu, brzinu i točnost interneta. Mislim da bi s time još bolje sve bilo. Generalno,
neku negativnu značajku ne mogu istaknuti.“ ZKO
Za razliku od rezultata prošlog vala, većina ispitanika se slaže da su reakcije tehničke službe
pravovremene, što ima veze i s vrlo razvijenim stadijem sustava u kojem nema velikih opterećenja
tehničke službe uslijed strukturnih problema koje je potrebno rješavati kod više korisnika
istovremeno.
S druge strane, kod ZKO-va postoji dojam da postoje određeni problemi u prioritetima nadogradnje
programa ZIS za razliku od programa e-spis, pri čemu se ZIS rjeđe nadograđuje. Bitno je istaknuti da
je ovdje riječ o mnogo većem broju nužnih i poželjnih funkcionalnosti koje bi povezivale
zemljišnoknjižno stanje sa tekućim sudskim spisima što predstavlja značajan financijski trošak.
„Neke stvari se mogu riješiti samo dodavanjem funkcionalnosti u sustav, koliko ja imam
iskustva. Mi smo uvijek tražili da se sustav nadograđuje, međutim ono što se pojavilo kao
problem u praksi jer da se sustav jako slabo nadograđuje i da prema informacijama koje
dobivamo od Ministarstva pravosuđa, da se određuje neka lista prioriteta i da se prema
redoslijedu zaprimanja zahtjeva i prema onome što Ministarstvo ocjeni vrlo važnim,
Ministarstvo utvrdi listu prioriteta prema kojima se funkcionalnosti dodaju u sustav. Tu bi
188 www.uredjenazemlja.hr
istaknula da svi Općinski sudovi, ali neki drugi paralelno rade u dva programa. Naš
Općinski sud, drugi odjeli rade u e-spisu, dok ZK Odjeli, ne samo kod nas, nego svi u državi
rade u programu ZIS. Rema podacima koje dobivamo kao dio Suda, redovito se radi na
nadogradnji sustava e-spis, dok u odnosu na ZIS, kada predlažemo nove funkcionalnosti,
vječito dobivamo odgovor da Ministarstvo sastavlja listu prioriteta i prema nekom
redoslijedu dodaje funkcionalnosti. Sve što i tražimo da se doda, tražimo zato što smo
naišli na probleme u praksi i tražimo da se nadopuni.“ ZKO
Preporučena proširenja sustava od korisnika sustava
Predstavnici DORH-a predlažu uvođenje mogućnosti ispisa potvrde da osoba pod određenim
imenom nema upisanih nekretninu u svojem vlasništvu te da i taj podatak može poslužiti kao dokaz
u postupku. Ostali prijedlozi DORH-a više se tiču povećanja broja harmoniziranih podataka u sklopu
BZP-a te uključivanje povijesnog stanja promjene vlasništva.
„Vezano za to, kada dokazujemo da netko nema ništa u vlasništvu, bilo bi zgodno da
možemo otvoriti poseban prozor i utipkati. Mi kada utipkamo ime i prezime, izbaci dolje
nema rezultata, ali ne možemo to printati kao neslužbeni primjerak niti priložiti kao dokaz.
Da piše da izvadak nema podataka ili nema rezultata, samo da to može biti printano u
obliku PDF-a, da možemo dostaviti neslužbenu kopiju kao dokaz“ DORH
Najvažniji prijedlozi Porezne uprave tiču se proširenja mogućnosti pretrage po više razina
identifikacijskih oznaka po kojima su određene čestice i zemljišne knjige unesene. Također,
predstavnici PU ističu potrebu za uvidom u svu moguću dokumentaciju koja ide dalje od elaborata,
poput građevinskih i uporabnih dozvola i prostornih planova, a sve sa razine čestice u svrhu bolje
procjene stvarne vrijednosti nekretnine.
„Tehnički bi me interesiralo, Poreznu kao poreznu, svaka dostupna dokumentacija koja bi
mogla opisati nekretninu. Ako je nekretnina krenula od elaborata, do građevinske i
uporabne dozvole, do ne znam čega, postoje papiri i dokumentacija. Ovisno o kojoj razini
189 www.uredjenazemlja.hr
ovlaštenja govorimo, ZIS je u redu zemljišni zajednički sustav, ali ako je ovdje nekretnina,
sve je javno dostupno o njoj, neću ulaziti u infrastrukturu. Za procjenu vrijednosti
nekretnine, puno toga je važno. Važno je gdje izgrađena, kako je položena, ovo dalje u
procjeni su okolne stvari, prostorni plan je super za investitora. To su slojevi koji bi bili
posloženi, ako ja iz jedne čestice mogu ući u prostorni plan kako bi vidjela cijelo područje i
mogla znati da taj stan može imati vrijednost zbog trgovačkog centra ili nečeg drugog, a
došla sam s razine čestice, to je brzina informacije.“ PU
Zaključci
U promatranom periodu, "Zajednički informacijski sustav" nastupio je kao promjena upravljanja
dosadašnjim procesima te je doveo do usavršavanja procesa u vidu pojačane kontrole i
usklađenosti među institucijama iste razine. Ovo se posebice odnosi na djelatnosti katastarskih
ureda kojima ZIS predstavlja kostur i temelj za sve buduće aktivnosti unutar projekta "Uređena
zemlja". Usprkos svim problemima u procesu implementacije, ZIS je pozitivno promijenio način
razmišljanja te upravljanja zemljišnim poslovima. U pogledu kadrovskih promjena, sam ZIS
omogućuje da se katastri i gruntovnice više posvete svojem "core bussinesu" – uređivanju čestica
u sklopu katastarske općine te rješavanju zemljišnoknjižnih predmeta.
Ovo dovodi do percepcije da obuhvat posla nije manji, nego još veći, budući da su ZIS-om ostvarene
pretpostavke za uvođenje jedinstvene baze podataka katastra i zemljišnih knjiga (BZP) što se prema
mišljenju sudionika ne odvija zadovoljavajućom brzinom. Ispitani korisnici sustava ZIS iz DORH-a i
Porezne uprave imaju iste zahtjeve u pogledu točnosti i lakoće dohvaćanja podataka koji im
trebaju, pri čemu primjećuju stabilnost i razvijenost sustava u promatranom razdoblju.
Osnovni problemi funkcionalnosti ZIS-a do izražaja dolaze u velikim ZK odjelima, kojima je sustav još
uvijek previše ograničen i linearan te neusklađen s posebnim sudskim procedurama vezanim u
zemljišno pravo. Predstavnici gruntovnica tako navode da ZK poslovnik pojedine stvari opisuje
previše šturo te su prisiljeni primjenjivati sudski poslovnik koji nije adekvatno popraćen u ZIS-u.
Ipak, nezadovoljstvo predstavnika ZKO-a treba promatrati u kontekstu postojanja paralelnih
190 www.uredjenazemlja.hr
procedura i sudske prakse koja je uređena drugim digitalnim sustavom, e-spisom, zbog čega dolazi
do neusuglašenosti i nedoumica budući da se velik dio poslovanja ZK odjela tiče praćenja putanje
sudskih odluka vezanih uz upise u zemljišne knjige, dok ne dvoje da ZIS značajno olakšava upravo
vođenje i upravljanje zemljišnim knjigama u velikoj većini „normalnih” slučajeva. Zbog toga
napominju da se svaka nova funkcionalnost i rješenje kao rezultat konzultacija s predstavnicima
ZK odjela pokazuje kao izuzetno bitna i važna.
Dok je ZIS u velikoj mjeri uspio harmonizirati i poboljšati poslovanje katastara, u sljedećem periodu
kao izazov ostaje usklađivanje ZK prakse pri Općinskim sudovima sa širim pravosudnim
procedurama.