ISTRAŢIVANJE (ZNANSTVENO ISTRAŢIVANJE I

PUBLIKACIJA )

dr. sc. Rudolf Kiralj

I) DIO I: UVOD U ISTRAŢIVANJE (predavanja 1-5)

II) DIO II: LITERATURA I INFORMACIJE (predavanja 6-10)

III) DIO III: PODACI I REZULTATI U SESTRINSTVU, OBJAVLJIVANJE

REZULTATA (predavanja 11-15)

DIO I: UVOD U ISTRAŢIVANJE - SADRŢAJ

1. sat: osnovne pretpostavke istraţivanja

a) jezik

b) povijest

c) znanje

2. sat: metoda znanstvenog istraţivanja

a) neke napomene

b) povijest i bit

c) pretpostavke

3. sat: znanstveno istraţivanje 1

a) načela

b) induktivno-deduktivna metoda 1

4. sat: znanstveno istraţivanje 2

a) induktivno-deduktivna metoda 2

b) vremenski ovisna istraţivanja

5. sat: istraţivački postupak

a) opće pretpostavke i bit

b) pregled postupka

I.1.A. Osnovne pretpostavke istraţivanja 1 - jezik

-U hrvatskom jeziku riječ jezik znači i govorenje i govorni organ.

-Slijedeće su pojmovi nerazdvojni ili barem usko povezani u hrvatskom:

svijest um, razum misao pojam riječ slovo glas govor

jezik izražavanje (spo)razumijevanje pisanje, čitanje učenje,

naučavanje znanje znanost, umijeće, vještina

-Što je zapravo jezik? Najopćenitiji odgovor: To je meĎudjelovanje

(uzajamno razumijevanje = komunikacija) dvaju subjekta putem ureĎenog

sustava izmjene znakova (signala) kroz odreĎeno sredstvo (npr. zrak).

Subjekti: stvarna ili izmišljena bića ili njihovi organi, ili stvarne ili

izmišljene stvari (predmeti) ili njihovi dijelovi.

Primjeri:

-stvarni ljudski jezik – npr. hrvatski, engleski, njemački, grčki, latinski

-izmišljeni jezici slični ljudskima – npr. klingonski jezik iz “Zvjezdanih staza”

-životinjski jezici – npr. među primatima, insektima, pticama itd.

-programski jezici – sporazumijevanje čovjeka i računala

-strojni jezici – komunikacija između dijelova računala (binarni 0 i 1)

-molekulski jezici – komunikacija između živih stanica putem molekula

(npr. živčane stanice – komunikacija se ostvaruje između završetaka-sinapsi)

-Ono što nas sada i ovdje zanima jesu ljudski jezici, i to stvarni jezici a ne

izmišljeni, nastali prirodno a ne umjetni jezici (npr. esperanto), u upotrebi

u sadašnjosti ili u prošlosti (npr. latinski), sluţbeni jezici a ne narječja i

mjesni govori ili govori odreĎenih društvenih slojeva i skupina, pogodni

za sva područja ljudske djelatnosti (znanost, tehnologija, kultura itd.).

Ljudski jezik (u daljem tekstu: jezik) obično se smatra da je:

-prvenstveno, sredstvo komunikacije (saopćavanja, uzajamnog

(spo)razumijevanja) ljudi, odgovoran za postojanje ljudskih odnosa, obitelji,

naselja, raznih skupina, naroda, država, skupina država i čovječanstva –

najvaţnija uloga jezika

-sredstvo odrţavanja ljudskog roda, prijenosa znanja, umijeća i kulture

usmenim ili pisanim putem, s koljena na koljeno – pomoćnica povijesti

-sredstvo umnoţavanja znanstvenog, tehnološkog, kulturnog i dr.

ljudskog dometa

Međutim, to je samo dio odgovora na pitanje “Što je jezik?”

Jezik je takoĎer:

-izraţajno sredstvo osobe, dio ljudske slobode, način samoostvarenja

-dio odnosa osobe sa samom sobom (osobni zapisi, spomenari, razgovor sa

samim sobom naglas i u mislima, molitva itd.)

-vrsta svjesnosti u snovima i u hipnozi

-estetsko sredstvo vezano za komunikaciju i izražavanje (umjetnost)

Slijedi da je jezik bitan, dubok, i uvijek intiman dio ljudske osobe, oslonac

mislima, bez obzira radi li se o odnosu sa samim sobom ili s drugim osobama

ili o nečem trećem jezik u obliku misli već postoji u čovjeku prije nego što

progovori i nakon što čuje govor bilo koje druge osobe

Teorija evolucije ljudskog roda i jezikoslovlje:

-razvoj ljudskog jezika usporedan je razvoju mozga, mentalnih sposobnosti,

govora i sluha to traje već otprilike 2-3 miliona godina (rod Homo)

-anatomski suvremeni čovjek (Homo sapiens) javlja se otprilike već prije

200000 godina, ali njegova geografsko porijeklo još nije jasno (je li nastao

samo u istočnoj Africi ili na više kontinenata gotovo istovremeno)

-200000 godina je bilo dovoljno da se razviju razni jezici; danas ih je oko 7000,

a svrstani su uglavnom u jezične makro-porodice, porodice, skupine i

podskupine, a neki se smatraju izoliranim jezicima

Najrasprostranjenija i najbolje izučena porodica kojoj pripada i hrvatski

jezik je INDO-EUROPSKA (IE, Eng. INDO-EUROPEAN). Prije 1500. godine

pokrivala je većinski dio Europe, manji dio Bliskog Istoka i Srednje Azije,

te veći dio Indijskog potkontinenta. Prajezik svih IE jezika (oko 10000–

4000. g. pr. Kr.) uglavnom je već odgonetnut (rekonstruiran ) –

PRAINDOEUROPSKI JEZIK (Eng. PROTO-INDO-EUROPEAN) ili PIE.

IE jezici danas

IE jezici u XV. st.

Najvjerojatnija pradomovima i širenje PIE

jezika oko 4000-1000. g. pr. Kr.

Najvaţniji jezici za naš predmet izučavanja su:

-hrvatski: spada u slavenske (IE skupina) južnoslavenske (podskupina)

zapadne južnostavenske jezike

-engleski i njemački: spadaju u najbrojnije germanske (IE skupina)

zapadne germanske jezike (podskupina)

-latinski: spada u italske jezike (IE skupina) zajedno s romanskim jezicima, nije

više živi jezik (prvi pisani dokument je iz 7. st. pr. Kr.; materinji jezik još u VI. st.)

-grčki jezik: tvori zasebnu IE skupinu (prvi pisani dokument je iz 15. st. pr. Kr.)

Vaţnost stranih jezika:

-engleski: jezik znanosti i tehnologije, računalne tehnologije i komunikacija,

s mnoštvom riječi starofrancuskog, latinskog i grčkog porijekla, često donosi

nove stručne riječi u hrvatski jezik

-grčki (uglavnom starogrčki) i latinski služe za tvorbu novih stručnih riječi

-nerijetko su riječi iz engleskog, njemačkog, latinskog i grčkog jezika te

nove strane stručne riječi (često mješanci po porijeklu) istog su PIE

porijekla kao i hrvatske riječi = srodnice (kognati) ova činjenica

omogućuje lakše razumijevanje novih stručnih pojmova

Primjeri kognata vezanih za zdravstvo:

Hrvatski Engleski Njemački Latinski Starogrčki PIE korijen

----------------------------------------------------------------------------------------------------------

mati mother Mutter māter mḗtēr *meH₂tér-

sestra sister Schwester soror éor1 *swésor

ţena queen2 - - gunḗ *gʷén-eH₂- kost - - os(sis) ostéon *H₂óst-

oko eye Auge oculus ómma *H₃okʷ-

srce heart Herz cor(dis) kardíā *ḱerd-

sol salt Salz sāl(is) háls *sal-

ţiv quick3 - vīvus bíos4 *gʷiH₃wo-

ime name Name nōmen ónoma *H₁nomn̥-

tri three drei trēs treĩs *tréyes

četiri four vier quattuor téssares *kʷetwóres

---------------------------------------------------------------------------------------------------------- 1Ova starogrčka riječ znači “roĎak” a ne “sestra”. 2U staroengleskom ovaj je riječ

značila “ţena” kao i “kraljica”. 3U staroengleskom ova je riječ značila “ţiv” a ne

“brz” kao danas. 4Ova starogrčka riječ znači “ţivot” a ne “ţiv”.

Izvedene riječi (domaće i strane): maternica, sestrinstvo, ginekologija,

osteoporoza, okulista, kardiologija, slanost, biologija, nomenklatura,

triceps, kvadriceps

I.1.B. Osnovne pretpostavke istraţivanja 2 - povijest

Povijest ljudskog roda = evolucija, razvitak - ima još uvijek bitnu

eksponencijalnu značajku:

-broj svjetskog stanovništa još raste eksponencijalno

-ukupno ljudsko znanje i proizvodnja rastu eskponencijalno (počevši od

oko 1750. g.)

-svjetska se potrošnja povećava eksponencijalno

-razni gorući problemi takoĎer se umnoţavaju eksponencijalno

Primjeri izuma i otkrića

Najvažniji tehnološki izumi Najvažniji medicinski izumi

Kemijski spojevi (organski i anorganski) Organske kristalne strukture

Primjeri svjetske proizvodnje

Proizvodnja bakra

Proizvodnja plastike

Proizvodnja sve bržih računala

Primjeri svjetske potrošnje i prometa

Potrošnja energije

Razne potrošnje

Internetski promet

Zračni promet putnika i roba

Primjeri rastućih problema

Zagađenje zraka

Cijena kriminala

(zatvorskih troškova)

u Južnoj Africi

Nacionalni dug (SAD)

Suvremeno se društvo bitno razlikuje od onih iz prethodnih vremena jer:

-ima mnogo više ljudi

-ljudi žive znatno duže

-ljudi su obrazovaniji, moraju više učiti

-ljudi sve manje rade fizički, sve ih je više u tzv. uslužnim djelatnostima

-ljudski je život složeniji

-više se proizvodi i troši po osobi

-ljudi imaju više potreba koje trebaju zadovoljiti

-ljudi više putuju

-svijet postaje globalno selo (već počevši od oko 1500. godine)

-ljudi kasnije osnivaju obitelji, žive u više brakova ili zajednica itd.

Neke negativne posljedice ovih značajki odraţavaju se i na zdravlje ljudi:

-više je bolesnih i umrlih

-više ima ratova i žrtava ratova

-više je stradalih u prometnim i prirodnim nesrećama

-više ima nasilja i kriminala, opojna sredstva se više troše

-veća je zagađenost i ima više profesionalnih oboljenja

-pojavljuju se nove bolesti, zarazne bolesti se lakše prenose putovanjima

-čest je stres te psihički problemi uzrokovani ubrzanim načinom života,

nezaposlenošću, nemirima u svijetu itd.

Potreban je sve veći angaţman medicine i sestrinstva.

I.1.C. Osnovne pretpostavke istraţivanja 3 - znanje

Ljudsko znanje, kako je to već pokazano, takoĎer se eksponencijalno

umnoţava s vremenom.

-Pojmovi s istim korijenom zna- u hrvatskom: znati, znanje, znanost – poznati –

prepoznati – saznati – upoznati itd.

Korijen dolazi od praslavenskog *zna- koji je nastao iz PIE *ǵneh₃-; kognati za riječ znati su npr. Engl. know, can, Lat. nōscō (znam), Gr. gignṓskō

(znam).

Nema jedinstvenog značenja za riječ znanje, ono je povezano s pojmovima

iskustvo, teorija, umijeće, sposobnost i sl.

Znanost je dakle, sloţen sustav sveukupnog ljudskog znanja u vidu

opaţenih činjenica i odnosa meĎu njima.

Te su činjenice ustanovljene promatranjem (opažanjem) pojava u prirodi i

društvu, provođenjem pokusa (eksperimenata), te razumskim (racionalnim)

razmišljanjem.

Činjenica: ono što se može neupitno i nepobitno ustanoviti (događaj, potvrda

nečega, istinitost ili vrijednost nečega) u hrvatskom je vezano za riječ čin

Pojam: misao o biti (osnovi) onoga o čemu mislimo, npr. čovjek, stol.

Dakle, vrijede odnosi: pojam činjenica znanje znanost

Podatak je činjenica zabiljeţena u nekom fizičkom obliku npr. broj, riječ,

slika. To je u biti poruka koja se može iskoristiti.

Informacija je skup podataka, pojmova ili znakova (slova, brojeva,

posebnih znakova itd.) koji primatelju smanjuje ili uklanja neizvjesnost i

neodreĎenost, a uz to omogućuje izbor izmeĎu vjerojatnih dogaĎaja i

donošenje odreĎene odluke.

Vrijede odnosi: činjenica podatak informacija

Obrada podataka: pretvaranje podataka u korisne informacije u svrhu

donošenja vaţnih odluka.

Etimologija (porijeklo) riječi informacija:

Od Lat. informationem (ideja, zamisao, pristup, pojam) Lat. informare

(učiti, podučiti, vježbati, osposobiti, obrazovati – u prvobitnom značenju:

oblikovati ili obrazovati) Lat. in- (u, unutra) + formare (oblikovati) =

“oblikovati iznutra”

Istraţivanje: sustavno otkrivanje, provjeravanje, tumačenje, pojašnjavanje

i potvrĎivanje činjenica u okviru postojećeg ili novog znanja.

Oblici istraživanja:

-znanstveno istraţivanje (primjena znanstvene metode)

-humanističko istraživanje npr. povijesno istraživanje

-umjetničko istraživanje

Znanstveno istraţivanje: proučavanje prirode i svijeta.

U hrvatskom jeziku niz riječi ima korijen trag-/traţ-:

istražiti, istraživati, istraživanje – potražiti – istraživac – tražiti – tragati – trag

gdje riječ traţiti znači “raspitkivati se”, a tragati znači “slijediti trag”

Korijen *tragъ- je praslavenski, nastao iz PIE korijena *tre(h₂)gʰ-; zanimljiv je

latinski kognat trahere (vući, izvući), od kojeg su nastali traktor, trakt i traktat.

Dakle, istraţivati bi doslovno značilo “izvlačiti činjenice iz nekog znanja”.

--------------------------------------------------------------------------------------------------------

Iz svega navedenoga jasno je da je istraţivanje vrlo vaţno u suvremenoj

medicini i sestrinstvu, i to zbog: 1) traţenja istine (utvrĎivanje trenutnog

stanja) i 2) njene primjene u stvarnom ţivotu (medicina je primjenjena

znanost), te zbog 3) eksponencijalne osobine ljudske evolucije (potreban

je sve veći angaţman).