istraživanje o društvenoj inkluziji djece sa smetnjama u razvoju u crnoj gori - unicef, 2010
DESCRIPTION
Istraživanje o društvenoj inkluziji djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj GoriTRANSCRIPT
Nobody’s UnpredictableAvgust 2010.
Istraživanje o društvenoj inkluziji djece sa
smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
ZA:
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
2
METODOLOGIJA
Način prikupljanja podataka: terenska anketa rađena u domaćinstvu ispitanika, „licem u lice“ Izvor podataka na osnovu reprezentativnog uzorka za populaciju Crne Gore od 18 i više
godina Veličina uzorka je 1014 ispitanika Tip uzorka je troetapni stratifikovani slučajni uzorak, sa etapama:
Teritorija biračkog mjesta (oko 200 domać instava) birana sa vjerovatnoćom proporcionalnom velič ini - PPS Domać instvo izabrano metodom slučajnog koraka od zadate adrese (simulacija SPSWoR uzoračke šeme) Član domać instva izabran primjenom Kiš tablica (simulacija SPSWoR uzoračke šeme)
Stratifikacija se vrši na osnovu: Tipa naselja – urban/rural Četiri geo-ekonomska regiona Post stratifikacija na osnovu: pola, godina, tipa naselja i četiri geo-ekonomska regiona
Terenska kontrola na 12% uzorka, logička kontrola i kontrola konzistencije u 100% slučajeva Prikupljanje podataka obavljeno od 05. avgusta do 13. avgusta 2010. godine
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
3
Struktura uzorka
Baza: N=1014
48%
52%
26%
19% 19%21%
15%
26%
46%
20%
8%
30%
17%
32%
21%
62%
38%
Mu_
ki
_ens
ki
18-2
9
30-3
9
40-4
9
50-6
4
65+
Osn
ovna
i ni
_a
Sre
dnja
Vis
a i
viso
ka
Obr
azov
anje
u to
ku
Pod
goric
a
Prim
orje
Zapa
d
Isto
k
Gra
d
Ost
alo
Pol Starost Obrazovanje Region Tip naselja
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
4
SVIJEST O DJECI SA SMETNJAMA U RAZVOJU
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
5
Slobodne asocijacije na djecu sa smetnjama urazvoju
Baza: Ukupna ciljna populacija
35%
10%
9%
6%
4%
4%
3%
3%
3%
3%
Tuga, sa_aljenje, jadna deca
Potrebna im je pomo_, tudja nega,bespomo_ni
Nesre_a, zla sudbina, muka,patnja
Bolest, bolesna deca
Dru_tvo mora vi_e da pomogne,obrati pa_nju
Deca sa nedostatkom,poreme_ajem
Hendikepirana deca
Nemaju normalan _ivot, te_ak _ivot
Razumevanje, solidarnost,humanost
Nesposobni za normalan rast irazvoj
Prviodgovor
40%
12%
12%
6%
5%
4%
4%
4%
3%
3%
Tuga, sa_aljenje, jadna deca
Nesre_a, zla sudbina, muka, patnja
Potrebna im je pomo_, tudja nega,bespomo_ni
Bolest, bolesna deca
Dru_tvo mora vi_e da pomogne,obrati pa_nju
Razumevanje, solidarnost, humanost
Deca sa nedostatkom,poreme_ajem
Nemaju normalan _ivot, te_ak _ivot
Hendikepirana deca
Nesposobni za normalan rast i razvoj
Svi odgovori
• Prva asocijacija koju građani imaju kada se pomenu djeca sa smetnjama u razvoju je sažaljenje (35%).• Među svim spontano navedenim asocijacijama dominantno je takođe sažaljenje (40%), a prate ga nesreća, zlasudbina, muka, patnja (12%) i bespomoćnost (12%).
• I ostale asocijacije su u odgovarajućem emocionalnom tonu – djeca sa smetnjama u razvoju se povezuju sabolešću, poremećenošću, nenormalnošću, ugroženošću. Jedan broj asocijacija ide u smjeru prepoznavanjapotrebe za pomoću, pokazivanjem razumijevanja i solidarnosti.
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
6
Slobodne asocijacije na djecu sa smetnjama urazvoju u zavisnosti od informisanosti
40%
44%
28%
12%
13%
9%
11%
11%
19%
6%
8%
4%
3%
6%
8%
3%
3%
2%
3%
2%
1%
1%
1%
8%
Ne znaju ni_ta ilimalo
Znaju pone_to
Znaju mnogo iliveoma mnogo
Tuga, sa_aljenje, jadna deca
Nesre_a, zla sudbina, muka, patnja
Potrebna im je pomo_, tudja nega,bespomo_ni
Bolest, bolesna deca
Dru_tvo mora vi_e da pomogne,obrati pa_nju
Te_ka situacija za porodicu,roditelje
Ugro_eni su, u nevolji
Neko koga poznaju ( dete,rodjak...)
Interesantno je da građani koji znaju dosta o ovoj kategoriji djece u značajno manjoj mjeri imaju kaoasocijaciju sažaljenje, a u značajno većoj njihovu potrebu za pomoći.
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
7
Termini kojima se nazivaju djeca sa smetnjamau razvoju
Baza: Ukupna ciljna populacija
23%
17%
12%
10%
7%
6%
3%
3%
3%
2%
2%
2%
1%
1%
1%
1%
1%
7%
Hendikepirana djeca
_ eca sa posebnim potrebama
_ eca sa invaliditetom
Bolesna djeca
_ eca ometena u razvoju
Jadni, _alosni, nesre_ni, greota...
_ eca, kao i druga djeca, ne pravi razliku
_ eca sa nedostatkom
Zaostala djeca/ zaostala u razvoju
Retardirana djeca
Mentalno zaostala djeca
Nesposobna djeca
_ eca kojima treba pomo_
_ ete sa poreme_ajem
Defektna djeca
_ eca sa problemom
Ostali odgovori
Ne zna / Bez odgovora
• Najčešće korišćen izraz kojim se u opš toj populaciji nazivaju ova djeca je hendikepirana djeca (23%).• U populaciji se takođe ustalili izrazi koji pripadaju prevaziđenoj terminologiji - djeca sa posebnim potrebama(17%) i djeca sa invaliditetom (12%).• Posebno je vrijedno pažnje da svaki deseti građanin koristi izraz bolesna djeca, a još 6% koristi karakterizacijujadni, žalosni, greota.
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
8
Oštećenja i teškoće po kojima se prepoznajudjeca sa smetnjama u razvoju
Višestruki odgov ori; Baza: Ukupna ciljna populacija
26%
24%
14%
14%
13%
11%
8%
7%
7%
7%
7%
7%
6%
6%
6%
Fizi_ki izgled
Govor ( ote_an, nerazumljiv...)
Kretanje ( problemi, ote_an hod...)
Fizi_ki nedostatak
Pona_anje
Slepo dete
Nepokretnost, paraliza
Gluvo dete
O_te_enje sluha
O_te_enja vida
Mentalni/ psiholo_ki nedostatak
Mentalna zaostalost
Gestikulacija, pokreti
Deformacija tela, telesno o_te_enje
Nedostatak nekog dela tela
• Karakteristika po kojoj se najčešće prepoznaje dijete sasmetnjama u razvoju je fizički izgled ili fizički nedostatak (40%).Često pominjani indikatori su i otežan ili nerazumljiv govor (24%)ili problemi sa kretanjem (14%).
• Fizički izgled je relevantniji za osobe koje i same imajudjecu, kao i za osobe sa najnižim prihodima i one izruralnih naselja.
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
9
Oštećenja i teškoće po kojima se prepoznajudjeca sa smetnjama u razvoju
Višestruki odgov ori; Baza: Ukupna ciljna populacija
26%14%
14%8%
6%6%
5%3%
11%7%
7%7%
4%
13%7%7%
5%5%
4%3%
2%
6%3%
2%
24%3%
2%
7%
Fizi_ki izgledKretanje ( problemi, ote_an hod...)
Fizi_ki nedostatakNepokretnost, paraliza
Deformacija tela, telesno o_te_enjeNedostatak nekog dela tela
Invalidska kolica/ ortopedska pomagalaHendikepiranost/ invalidnost
Slepo deteGluvo dete
O_te_enje sluhaO_te_enja vida
Gluvonemo dete
Pona_anjeMentalni/ psiholo_ki nedostatak
Mentalna zaostalostPsihi_ki poreme_aj/ bolest
Deca ometena u razvojuAutizam
Daunov sindromAgresivnost
Gestikulacija, pokretiPogled, po o_ima
Izraz lica/ izgled lica/ mimika/ grimase
Govor ( ote_an, nerazumljiv...)Nemo dete
Ote_ana komunikacija
Ne zna / Bez odgovora
Govor i komunikacija
Mimika, gestikulacija, pokreti
Intelektualni deficiti i psihički poremećaji
Čulni deficiti
Fizički izgled i problemi sa kretanjem
37%*
82%*
46%*
12%*
29%*
* Procenat građana koji je spontano pomenuo nekiod odgovora unutar izvedenih kategorija
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
10
7%
8%
11%
11%
11%
11%
12%
17%
17%
22%
21%
21%
25%
28%
27%
34%
32%
41%
47%
88%
86%
79%
78%
75%
74%
72%
69%
62%
61%
60%
58%
55%
49%
47%
44%
41%
32%
25%
_eca kojima nedostaje neki dio tijela
_eca sa trajnim o_te_enjima ili deformacijama nekog dijela tijela
Slijepa djeca
Gluva djeca
_eca o_te_ene inteligencije
Autisti_na djeca
Psihoti_na djeca
Izrazito agresivna djeca
_eca sa te_im poreme_ajima pa_nje
_eca sa poreme_ajima govora
_eca sa ozbiljnijim emocionalnim te_ko_ama
_eca sa te_im o_te_enjima sluha
_eca koja boluju od virusa side (SIDA)
_eca koja boluju od leukemije
_eca koja boluju od hepatitisa
Hiperaktivna djeca, tj. djeca koja su preterano aktivna u situacijama u kojima ne bitrebalo da budu (npr. za vrijeme nastave)
_eca sa te_im o_te_enjima vida (dioptrija ve_a od /- 10)
_eca sa uro_enim sr_anim manama
_eca koja boluju od astme
ne pripada (1+2) pripada (4+5)
Percepcija stepena pripadnosti određenihgrupa djece kategoriji djece sa smetnjama urazvoju
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
11
Percepcija stepena pripadnosti određenihgrupa djece kategoriji djece sa smetnjama urazvoju
74 7262 61 60 58 55 49 47 44 41
3225
7 8 11 11 11 11 12 17 17 22 21 21 25 28 2734 32
4147
7988 86
78 756981 79
68 67 64 63 5952
45 40 40 3830
21 2010 9
-9-22
_eca
koj
ima
nedo
staj
e ne
ki d
io t
ijela
_eca
sa
trajn
im o
_te_
enjim
a ili
defo
rmac
ijam
a ne
kog
dije
la t
ijela
Slij
epa
djec
a
Glu
va d
jeca
_eca
o_t
e_en
e in
telig
enci
je
Aut
isti_
na d
jeca
Psi
hoti_
na d
jeca
Izra
zito
agr
esiv
na d
jeca
_eca
sa
te_i
m p
orem
e_aj
ima
pa_n
je
_eca
sa
pore
me_
ajim
a go
vora
_eca
sa
ozbi
ljniji
m e
moc
iona
lnim
te_k
o_am
a
_eca
sa
te_i
m o
_te_
enjim
a sl
uha
_eca
koj
a bo
luju
od
viru
sa s
ide
(SID
A)
_eca
koj
a bo
luju
od
leuk
emije
_eca
koj
a bo
luju
od
hepa
titis
a
Hip
erak
tivna
dje
ca,
tj. d
jeca
koj
a su
pret
eran
o ak
tivna
u s
ituac
ijam
a u
kojim
a ne
bi t
reba
lo d
a bu
du (
npr.
za_e
ca s
a te
_im
o_t
e_en
jima
vida
(dio
ptrij
a ve
_a o
d /-
10)
_eca
sa
uro_
enim
sr_
anim
man
ama
_eca
koj
a bo
luju
od
astm
e
pripada (4+5) ne pripada (1+2) saldo
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
12
Percepcija stepena pripadnosti određenih grupa djecekategoriji djece sa smetnjama u razvoju – prosječnevrednosti
Prosečne v rednosti; Baza: Ukupna ciljna populacija
4.5
4.34.2
4.2
4.1
4.1
4.03.9
3.7
3.7
3.6
3.5
3.53.4
3.3
3.2
3.1
2.92.7
_eca kojima nedostaje neki dio tijela
_eca sa trajnim o_te_enjima ili deformacijama nekog dijela tijela
Slijepa djeca
Gluva djeca
Autisti_na djeca
_eca o_te_ene inteligencije
Psihoti_na djeca
Izrazito agresivna djeca
_eca sa te_im poreme_ajima pa_nje
_eca sa poreme_ajima govora
_eca sa ozbiljnijim emocionalnim te_ko_ama
_eca sa te_im o_te_enjima sluha
_eca koja boluju od virusa side (SIDA)
_eca koja boluju od leukemije
_eca koja boluju od hepatitisaHiperaktivna djeca, tj. djeca koja su preterano aktivna u situacijama u
kojima ne bi trebalo da budu (npr. za vrijeme nastave)
_eca sa te_im o_te_enjima vida (dioptrija ve_a od /- 10)
_eca sa uro_enim sr_anim manama
_eca koja boluju od astme
• Djeca koja se u najvećoj mjeriidentifikuju kao ona sa teškoćama urazvoju (sa prosječnom ocjenom 4 iviše na petostepenoj skali) su: djecakojima nedostaje dio tijela ili ona satjelesnim deformacijama, zatim djecasa čulnim poremećajima (slijepa igluva djeca), kao i djeca sa psihičkimteškoćama (autistična, djecaoštećene inteligencije i psihotična).• U najmanjoj mjeri sa kao djeca sateškoćama u razvoju identifikuju djecakoja boluju od astme (2.7), djeca saurođenim srčanim manama (2.9), kaoi djeca sa težim oš tećenjima vida(3.1).
• Generalno gledano, stepenidentifikacije bilo koje odnavedenih kategorija kao djecesa smetnjama u razvoju je viš ikod osoba koje nemajuneposrednog iskustva sa ovomdjecom, kao i na istoku zemlje iu ruralnim krajevima.
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
13
Da68%
Ne32%
Da li poznajete neko dijete sa smetnjama u razvojuili nekoga čije dijete ima ovakve ili slične smetnje?
Baza: Ukupna ciljna populacija
• Velika većina građana (68%) poznaje neko dijete sa smetnjama u razvoju ili roditelja čije dijete ima ovakve ili sličnesmetnje.
• Građani zapadnih krajeva zemlje, kao i oni sa najnižim prihodima, imaju neš to više neposrednog iskustva sadjecom sa smetnjama u razvoju u odnosu na prosjek.• Očekivano, lično iskustvo i informisanost su u pozitivnoj vezi: građani koji nemaju ličnog iskustva sa djecom sateškoćama u razvoju slabije su informisani o njima i obratno.
54%
76%
90%
46%
24%
10%
Ne znaju ni_ta ilimalo
Znaju pone_to
Znaju mnogo iliveoma mnogo
Da
Ne
U zavisnosti od informisanosti o djeci sa smetnjamau razvoju:
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
14
Koliko često dolazite u kontakt sa djecom sasmetnjama u razvoju?
13%
5%
4%
11%
8%
10%
11%
11%
14%
10%
4%
Svakodnevno
Nekoliko puta nedjeljno
Jednom nedjeljno
Nekoliko puta mjese_no
Jednom mjese_no
Jednom u 2-3 mjeseca
Jednom u 6 mjeseci
Jednom godi_nje
Rje_e o jednom godi_nje
Nemam nikakav kontakt sadjecom sa smetnjama u razvoju
Odbija da odgovori
• Većina građana (86%) je imala ili ima kontakt sa djecom sa smetnjama u razvoju. Najveći broj ovakav kontaktostvaruje jednom mjesečno ili rjeđe, dok ukupno 13% građana ima svakodnevni kontakt sa djecom sa smetnjama urazvoju.
• Svaki deseti građanin saopštava da nema nikakav kontakt sa djecom sa smetnjama u razvoju.• Svakodnevni kontakt sa djecom sa smetnjama u razvoju u većoj mjeri imaju najslabije obrazovani, građani sanajnižim prihodima, kao i oni iz istočnih krajeva zemlje.
20%
11%
12%
18%
12%
14%
8%
10%
10%
12%
21%
Osnovna i ni_a
Srednja
Visa i visoka
Do 100_
101 - 200_
Vi_e od 200_
Odbija da odgovori
Podgorica
Primorje
Zapad
Istok
Svakodnevni kontakt:
Obr
azov
anje
Prih
odi
Reg
ion
Baza: Ukupna ciljna populacija
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
15
Kako se informišete o djeci sa smetnjama urazvoju?
Višestruki odgov ori; Baza: Ukupna ciljna populacija
61%
47%
28%
12%
12%
4%
2%
2%
1%
Preko medija (TV, novine, radio,Internet)
Kroz pri_e koje _ujem odprijatelja, ro_aka, poznanika
Kroz svakodnevno iskustvo naulici, u radnjama, javnom prevo
U lokalnim domovima zdravlja ibolnicama
Kroz pri_e iz _kole, koje _ujemod moje djece
Iskustvo sa sopstvenim djetetomkoji ima sli_ne te_ko_e i
Nemam nikakve informacije odjeci sa smetnjama u razvoju
Drugo
Odbija da odgovori
• Dominantan izvor informacija o djeci sa smetnjama urazvoju su mediji (61%). Međutim, značajan je i broj onihkoji informacije dobijaju od drugih ljudi (47%), ili krozsvakodnevno iskustvo na ulici, u prevozu, radnjama(28%).• 4% građana navodi da o ovome saznaje kroz ličnoiskustvo sa djetetom koje ima sliče teškoće.
• Očekivano, lično iskustvo je značajniji izvorinformacija za one osobe koje poznaju nekodijete sa smetnjama u razvoju, dok se oni kojinemaju takvog iskustva u većoj mjeri oslanjajuna medije.
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
16
Koliko ste informisani o djeci sa smetnjama urazvoju?
7%
38%
44%
43%
12%
9%
3%
Ne znam ni_ta o djeci sasmetnjama u razvoju
Veoma malo znam o djeci sasmetnjama u razvoju
Sum -
Znam pone_to o djeci sasmetnjama u razvoju
Sum +
Znam mnogo o djeci sasmetnjama u razvoju
Znam veoma mnogo o djeci sasmetnjama u razvoju
• Može se konstatovati da su građani generalno nedovoljno informisani o djeci sa smetnjama u razvoju – oni samiocjenjuju svoje znanje ocjenom 2.6 na petostepenoj skali.• Tek neš to više od svakog desetog građanina saopš tava da zna mnogo o ovoj djeci, dok se ostali raspodeljuju najednak broj onih koji saopš tavaju da ne znaju ništa ili vrlo malo (44%) i one koji saopš tavaju da znaju poneš to (43%).• Informisanost je nešto bolja među ženama, visokoobrazovanima, kao i osobama koje imaju ličnog iskustva sa ovomdjecom.
Baza: Ukupna ciljna populacija
48%
41%
49%
45%
37%
35%
64%
10%
14%
7%
12%
19%
16%
4%
Mu_ki
_enski
Osnovna i ni_a
Srednja
Visa i visoka
Da
Ne
Sum -Sum +
Pol
Obr
azov
anj
eP
ozna
juD
SR
M=2.6
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
17
10%
8%
32%
17%
12%
13%
27%
10%
16%
27%
14%
17%
19%
26%
3%
9%
6%
9%
3%
7%
37%
17%
22%
41%
Podgorica
Primorje
Zapad
Istok
Reg
ion
Do 3% 3.1-5%5.1-10% 10.1-20%Vi_e od 20% Ne zna/Odbija
Procjena incidence djece sa smetnjama u razvoju upopulaciji djece u Crnoj Gori starosti do18 godina
Baza: Ukupna ciljna populacija
M=11.3%
M=12.5%
M=5.7%
18%
16%
18%
13%
6%
30%
Do 3%
3.1-5%
5.1-10%
10.1-20%
Vi_ e od 20%
Ne zna/OdbijaM=10.1%
• Trećina građana (34%) smatra da u opš toj populaciji djece do 18 godina ima do 5% djece sa smetnjama u razvoju.18% smatra da ih je između 5 i 10%, dok 19% smatra da je taj procenat veći. Gotovo trećina građana nema jasnupredstavu o tome koliko ima djece sa smetnjama u razvoju.
• Najtačniju procjenu daju stanovnici istočnih krajeva, dok ovaj procenat u najvećoj mjeri potcjenjuju oni sazapada.
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
18
STAV PREMA DJECI SA SMETNJAMA URAZVOJU
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
19
Socijalna distanca prema različitimkategorijama djece sa smetnjama u razvoju
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
N
_ivi
u is
tom
nas
elju
/ulic
i sa
Va_
im d
jete
tom
Ide
u is
tu
_kol
u/od
bani
_te/
vrti_
sa
Va_i
m d
jete
tom
?
Ide
u is
to
odje
ljenj
e/gr
upu
sa
Va_i
m d
jete
tom
Dru
_i s
e/ ig
ra s
e sa
Va
_im
dje
teto
m
Naj
bolji
je
drug
/dru
garic
a sa
Va_
im
djet
etom
U s
tarij
em u
zras
tu je
u
emot
ivno
j vez
i sa
Va_i
m
djet
etom
U o
dras
lom
dob
u st
upa
u br
ak s
a Va
_im
dj
etet
om
Odb
ija d
a od
govo
ri
Dijete sa te_im o_te_enjem vida 1014 75.7 56.6 51.2 48.1 34.7 08.8 07.1 02.2 Slijepo dijete 1014 77.8 48.6 43.9 40.9 29.2 03.0 01.6 04.1 Dijete sa te_im o_te_e njem sluha 1014 73.3 55.1 47.1 45.2 30.0 05.8 04.0 03.5 Gluvo dijete 1014 75.0 45.6 39.9 38.9 25.8 02.8 01.7 05.8 Dijete sa tjelesnim o_te_enjima, kao _to su trajna deformacija ili nedostatak nekog dijela tijela 1014 79.1 42.7 34.9 33.1 23.3 02.5 01.3 05.8
Dijete koje se ote_ano kre_u ili su sasvim nepokretna 1014 75.5 42.6 35.3 34.3 24.6 02.0 00.9 05.6 Dijete koje boluje od hroni_nih oboljenja koja se ne prenose, kao _to su astma, sr_ane mane, hemofilija, leukemija i druga
1014 73.1 48.8 41.2 35.7 27.7 03.1 02.0 03.4
Dijete koje boluje od hroni_nih bolesti koje se prenose, kao _to su SIDA, Hepatitis i druga 1014 70.3 21.3 12.9 11.9 07.8 00.3 00.1 19.6
Intelektualni nedostaci i o_te_enja, kao _to su niska inteligencija, autizam, te_i poreme_aji pa_nje, trajne pote_ko_e u u_enju i sl.
1014 73.4 36.6 27.6 22.7 13.9 01.1 00.7 08.1
Dijete sa te_im emocionalnim poreme_ajima, kao _to su dje_je neuroze, psihoze, emocionalne promjene nastale neurolo_kim o_te_enjima
1014 67.9 29.1 19.0 13.0 08.3 00.7 00.1 15.9
Dijete sa te_im poreme_ajima socijalizacije, kao _to su hiperaktivno, agresivno ili neko drugo socijalno neprihvatljivo pona_anje
1014 71.1 30.3 20.2 14.8 09.3 01.5 00.3 11.1
Dijete sa poreme_ajima govora 1014 74.8 48.9 40.9 38.6 28.2 05.4 05.1 02.2
• Uopšteno gledano, građani Crne Gore ispoljavaju veliku socijalnu distancu prema djeci sa smetnjama u razvoju. U prosjeku,ukupni stepen socijalne bliskosti prema ovoj grupe je 34.5 %, s tim š to ona nije jednaka prema različitim kategorijama djece sasmetnjama u razvoju.
• Socijalna distanca je još izraženija među osobama koje su slabije informisane o djeci sa smetnjama u razvoju, kao i kodonih koji ne poznaju ovakvu djecu. Veću socijalnu distancu ispoljavaju i osobe sa najslabijim obrazovanjem i najnižimprihodima, kao i građani Primorja i istočnog regiona.• Osobe koje su najbolje informisane o djeci sa smetnjama u razvoju i koje imaju ličnog iskustva sa ovom djecomispoljavaju i manju socijalnu distancu prema njima. Isto važi za visoko obrazovane, građane Glavnog grada i zapadnihkrajeva, kao i najstarije građane (preko 65 godina starosti).
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
20
Socijalna distanca prema različitimkategorijama DSR - prihvatanje
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
56.6
34.7
8.87.1
29.2
3.0
45.2
30
5.84
46
39
26
2
33.1
2.5 1.3
27.7
3.1
70.3
21.3
12.9 11.9
0.1
36.6
27.6
22.7
13.9
0.7
67.9
29.1
19
13
8.3
71.1
30.3
20.2
14.8
9.3
28.2
5.4
75.7
48.151.2
48.6
77.8
1.6
40.943.9
73.3
55.1
47.1
75
3
4042.7
79.1
23.3
34.9
42.6
75.5
2 0.9
24.6
34.335.3
73.1
48.8
2
35.7
41.2
0.3
7.8
1.1
73.4
0.10.7 0.31.5
48.9
5.1
38.6
40.9
74.8
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
80
85
1 - _ivi u istomnaselju/ulici sa Va_im
djetetom
2 - Ide u istu_kolu/odbani_te/vrti_sa Va_im djetetom?
3 - Ide u istoodjeljenje/grupu sa
Va_im djetetom
4 - Dru_i se/ igra se saVa_im djetetom
5 - Najbolji jedrug/drugarica sa
Va_im djetetom
6 - U starijem uzrastuje u emotivnoj vezi sa
Va_im djetetom
7 - U odraslom dobustupa u brak sa Va_im
djetetom
Dijete sa te_im o_te_enjem vida
Slijepo dijete
Dijete sa te_im o_te_enjem sluha
Gluvo dijete
Dijete sa tje lesnim o_te_enjima, kao _to su trajna deformacija ilinedostatak nekog dije la tije la
Dijete koje se ote_ano kre_u ili su sasvim nepokretna
Dijete koje boluje od hroni_nih oboljenja koja se ne prenose, kao_to su astma, sr_ane mane, hemofilija , leukemija i druga
Dijete koje boluje od hroni_nih bolesti koje se prenose, kao _to suSIDA, Hepatitis i druga
Intelektualni nedostaci i o_te_enja, kao _to su niska inteligencija ,autizam, te_i poreme_aji pa_nje, tra jne pote_ko_e u u_enju i sl.
Dijete sa te_im emocionalnim poreme_ajima, kao _to su dje_jeneuroze, psihoze, emocionalne promjene nastale neurolo_kimo_te_enjimaDijete sa te_im poreme_ajima socija lizacije , kao _to suhiperaktivno, agresivno ili neko drugo socija lno neprihvatljivopona_anjeDijete sa poreme_ajima govora
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
21
Socijalna distanca prema različitimkategorijama DSR - neprihvatanje
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
51.9
65.3
91.2
70.8
97.0
54.8
70
94.296
74.2
66.9
97.5 98.7
72.3
96.9
29.7
78.7
87.1 88.1
72.4
77.3
86.1
99.3
70.9
81
87
91.7
69.7
79.8
85.2
90.7
71.8
94.6
24.3
43.4
48.8
92.9
22.2
51.4
56.1 59.1
98.4
26.7
44.9
52.9
60.1
25.0
54.4
61.1
97.298.3
65.1
20.9
57.3
76.7
24.5
57.4
64.7 65.7
75.4
98 99.1
26.9
51.2
58.8
64.3
98
99.7
92.2
99.9
26.6
63.4
98.9
32.1
99.3 99.9
28.9
98.5 99.7
25.2
59.1
51.1
61.4
94.9
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
55
60
65
70
75
80
85
90
95
100
1 -_ivi u istomnaselju/ulici sa Va_im
detetom
2 -Ide u istu_kolu/odbani_te/vrti?
sa Va_im detetom
3- Ide u istoodeljenje/grupu sa
Va_im detetom
4 - Dru_i se/ igra se saVa_im detetom
5 - Najbolji je drug saVa_im detetom
6 - U starijem uzrastuje u emotivnoj vezi sa
Va_im detetom
7 - U odraslom dobu stupa u brak sa Va_im
detetom
Dete sa te_im o_te_enjem vidaSlepo deteDete sa te_im o_te_enjem sluhaGluvo deteDete sa te lesnim o_te_enjimaDete koje se ote_ano kre_u ili su sasvim nepokretnaDete koje boluje od neprenosivih hroni_nih oboljenjaDete koje boluje od prenosivih hroni_nih bolestiIntelektualni nedostaci i o_te_enjaDete sa te_im emocionalnim poreme_ajimaDete sa te_im poreme_ajima socija lizacijeDete sa poreme_ajima govora
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
22
Socijalna distanca prema različitimkategorijama DSR - prihvatanje
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
75.7 77.873.3 75.0
79.175.5 73.1 70.3 73.4
67.9 71.174.8
56.648.6
55.1
45.6 42.7 42.648.8
21.3
36.629.1 30.3
48.951.243.9 47.1
39.934.9 35.3
41.2
12.9
27.6
19 20.2
40.945.2
38.933.1 34.3 35.7
11.9
22.7
13.0 14.8
38.634.7
29.2 3025.8 23.3 24.6 27.7
7.813.9
8.3 9.3
28.2
8.8 5.8 3.1 5.47.1 4 1.3 0.9 2 5.1
40.948.1
1.50.71.10.322.52.830.30.10.70.11.71.60
510152025303540455055606570758085
Dije
te s
a te
_im
o_t
e_en
jem
vid
a
Slij
epo
dije
te
Dije
te s
a te
_im
o_t
e_en
jem
slu
ha
Glu
vo d
ijete
Dije
te s
a tje
lesn
im o
_te_
enjim
a, k
ao _
to s
utr
ajna
def
orm
acija
ili n
edos
tata
k ne
kog
dije
la t
ijela
Dije
te k
oje
se o
te_a
no k
re_u
ili s
u sa
svim
nepo
kret
na
Dije
te k
oje
bolu
je o
d hr
oni_
nih
obol
jenj
ako
ja s
e ne
pre
nose
, kao
_to
su
astm
a,sr
_ane
man
e, h
emof
ilija
, leu
kem
ija i
drug
a
Dije
te k
oje
bolu
je o
d hr
oni_
nih
bole
sti
koje
se p
reno
se, k
ao _
to s
u SI
DA
, Hep
atiti
s i
drug
a
Inte
lekt
ualn
i ned
osta
ci i
o_te
_enj
a, k
ao _
tosu
nis
ka in
telig
enci
ja, a
utiz
am, t
e_i
pore
me_
aji p
a_nj
e, tr
ajne
pot
e_ko
_e u
u_en
ju i
sl.
Dije
te s
a te
_im
em
ocio
naln
impo
rem
e_aj
ima,
kao
_to
su
dje_
je n
euro
ze,
psih
oze,
em
ocio
naln
e pr
omje
ne n
asta
lene
urol
o_ki
m o
_te_
enjim
a
Dije
te s
a te
_im
por
eme_
ajim
a so
cija
lizac
ije,
kao
_to
su h
iper
aktiv
no, a
gres
ivno
ili n
eko
drug
o so
cija
lno
nepr
ihva
tljiv
o po
na_a
nje
Dije
te s
a po
rem
e_aj
ima
govo
ra
1 - _ivi u istom naselju/ulici sa Va_im djetetom2 - Ide u istu _kolu/odbani_te/vrti_ sa Va_im djetetom?3 - Ide u isto odjeljenje/grupu sa Va_im djetetom4 - Dru_i se/ igra se sa Va_im djetetom5 - Najbolji je drug/drugarica sa Va_im djetetom6 - U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Va_im djetetom7 - U odraslom dobu stupa u brak sa Va_im djetetom
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
23
Socijalna distanca prema različitimkategorijama DSR - neprihvatanje
Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija
24.3 22.226.7 25.0 20.9 24.5 26.9 29.7 26.6
32.1 28.9 25.2
43.451.4
44.954.4 57.3 57.4
51.2
78.7
63.470.9 69.7
51.160.1
65.1 64.758.8
72.481 79.8
59.151.9
59.154.8
61.166.9 65.7 64.3
88.177.3
87.0
61.465.370.8 70
74.2 76.7 75.4 72.3
92.286.1
91.7
71.8
91.297 94.2 97.2 96.9 98.9 99.3 98.5 94.692.9 96 98.7 99.1 98
87.1
52.956.148.8
85.290.7
99.79897.5 94.999.799.999.399.998.398.4
05
101520253035404550556065707580859095
100105
Dije
te s
a te
_im
o_t
e_en
jem
vid
a
Slij
epo
dije
te
Dije
te s
a te
_im
o_t
e_en
jem
slu
ha
Glu
vo d
ijete
Dije
te s
a tje
lesn
im o
_te_
enjim
a, k
ao _
to s
utr
ajna
def
orm
acija
ili n
edos
tata
k ne
kog
dije
la t
ijela
Dije
te k
oje
se o
te_a
no k
re_u
ili s
u sa
svim
nepo
kret
na
Dije
te k
oje
bolu
je o
d hr
oni_
nih
obol
jenj
ako
ja s
e ne
pre
nose
, kao
_to
su
astm
a,sr
_ane
man
e, h
emof
ilija
, leu
kem
ija i
drug
a
Dije
te k
oje
bolu
je o
d hr
oni_
nih
bole
sti
koje
se p
reno
se, k
ao _
to s
u SI
DA
, Hep
atiti
s i
drug
a
Inte
lekt
ualn
i ned
osta
ci i
o_te
_enj
a, k
ao _
tosu
nis
ka in
telig
enci
ja, a
utiz
am, t
e_i
pore
me_
aji p
a_nj
e, tr
ajne
pot
e_ko
_e u
u_en
ju i
sl.
Dije
te s
a te
_im
em
ocio
naln
impo
rem
e_aj
ima,
kao
_to
su
dje_
je n
euro
ze,
psih
oze,
em
ocio
naln
e pr
omje
ne n
asta
lene
urol
o_ki
m o
_te_
enjim
a
Dije
te s
a te
_im
por
eme_
ajim
a so
cija
lizac
ije,
kao
_to
su h
iper
aktiv
no, a
gres
ivno
ili n
eko
drug
o so
cija
lno
nepr
ihva
tljiv
o po
na_a
nje
Dije
te s
a po
rem
e_aj
ima
govo
ra
1 -_ivi u istom naselju/ulici sa Va_im detetom2 -Ide u istu _kolu/odbani_te/vrti? sa Va_im detetom3- Ide u isto odeljenje/grupu sa Va_im detetom4 - Dru_i se/ igra se sa Va_im detetom5 - Najbolji je drug sa Va_im detetom6 - U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Va_im detetom7 - U odraslom dobu stupa u brak sa Va_im detetom
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
24
Socijalna bliskost prema različitimkategorijama djece sa smetnjama u razvoju
Višestruki odgov ori; Baza: Ukupna ciljna populacija
2.9
2.8
2.7
2.6
2.6
2.6
2.5
2.5
2.3
2.1
2.0
1.9
Dijete sa te_im o_te_enjem vida
Dijete sa te_im o_te_enjem sluha
Dijete sa poreme_ajima govora
Slijepo dijete
Gluvo dijete
Dijete koje boluje od hroni_nih oboljenja koja se neprenose, kao _to su astma, sr_ane mane, hemofilija,
Dijete sa tjelesnim o_te_enjima, kao _to su trajnadeformacija ili nedostatak nekog dijela tijela
Dijete koje se ote_ano kre_u ili su sasvim nepokretna
Intelektualni nedostaci i o_te_enja, kao _to su niskainteligencija, autizam, te_i poreme_aji pa_nje, trajne
Dijete sa te_im poreme_ajima socijalizacije, kao _to suhiperaktivno, agresivno ili neko drugo socijalno
Dijete sa te_im emocionalnim poreme_ajima, kao _tosu dje_je neuroze, psihoze, emocionalne promjene
Dijete koje boluje od hroni_nih bolesti koje se prenose,kao _to su SIDA, Hepatitis i druga
• Socijalna distanca prema različitim grupama djece sasmetnjama u razvoju se razlikuje.
• Najveću socijalnu distancu građani imajuprema djeci koja boluju od prenosivih hroničnihbolesti (SIDA, hepatitis i sl.), zatim prema djecisa težim emocionalnim poremećajima (neuroze,psihoze i sl) i prema djeci sa težimporemećajima socijalizacije (socijalnoneprihvatljivo ponašanje).• Sa druge strane, najmanju socijalnu distancugrađani imaju prema djeci sa težim oš tećenjimavida i sluha, kao i djeci sa poremećajima govora.
• Kada posmatramo pojedinačne odnose, za najvećibroj građana (u prosjeku 72%) je prihvatljivo da dijetesa smetnjama u razvoju živi u istoj ulici kao i njihovodijete. Međutim, već naredni stepen bliskosti jeznačajno manje prihvatljiv – tek 42% prihvata da ovakvodijete ide u istu školu, a nešto više od trećine da ide uisto odjeljenje sa njihovim djetetom.
• Tek svaki peti građanin ne bi imao niš ta protivda dijete sa smetnjama u razvoju bude najboljiprijatelj njihovog djeteta, dok sadašnju ili budućuemotivnu vezu prihvata tek između 2 i 3%.
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
25
Odnos društva prema djeci sa smetnjama urazvoju
Baza: Ukupna ciljna populacija
4%
11%
17%
47%
92%
74%
65%
36%
Dr_ava i dru_tvo bi trebalo dau_ine sve _to je u njihovoj mo_i,
kako bi obezbijedili jednakemogu_nosti i _anse za djecu sasmetnjama u razvoju, bez obzira
na tro_kove.
_ eca sa smetnjama u razvoju sujednako vrijedni _lanovi dru_tva
kao i svi ostali gra_ani.
Bez obzira na trud i napor kojiula_u ona i njihova porodica,
djeca sa smetnjama u razvoju nemogu se u potpunosti uklopiti usredinu, na na_in na koji to _ine
druga djeca.
Dr_ava i dru_tvo nijesu umogu_nosti da zna_ajno
pomognu djeci sa smetnjama urazvoju, ma koliko se trudili i
ulagali novca.
ne sla_e se (1+2) sla_e se (4+5)
• Većina građana (74%) smatra da su djeca sa smetnjama u razvoju jednako vrijedni članovi druš tva kao i svi ostali građani.• Ne treba, međutim, zanemariti da svaki deseti građanin ima upravo suprotan stav (posebno imajući u vidu jasnusocijalnu nepoželjnost ovakvog odgovora).
• Ogromna većina građana (92%) smatra da država i društvo treba da učine sve š to je u njihovoj moći da obezbijede jednakemogućnosti za djecu smetnjama u razvoju.• Međutim, u znatno manjoj mjeri građani smatraju da takva pomoć države može značajno da pomogne (47%). U istom smislugovori i podatak da čak 65% građana smatra da se, uprkos svem trudu, ova djeca ne mogu u potpunosti uklopiti u sredinu kaoostala djeca.
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
26
Koja od sledeće dvije tvrdnje je bliža Vašimstavovima?
Baza: Ukupna ciljna populacija
• Većina građana (71%) smatra da prvenstveno treba prilagođavati sredinu djetetu sa smetnjama u razvoju, dok 28% smatrasuprotno - da bi dijete trebalo da se prilagođava sredini.
• Uvjerenje da dijete treba da se prilagođava sredini je izraženije kod osoba koje nemaju ličnog iskustva sa djecomsa smetnjama u razvoju, kao i kod stanovnika ruralnih naselja, primorskih i istočnih djelova zemlje.• Osobe koje su dobro informisane o djeci sa smetnjama u razvoju u manjoj mjeri smatraju da ova djeca treba da seprilagođavaju sredini.
Odbija da odgovori1%
Dru_tvo i sredina u kojoj dete _ivi bi prevashodno trebalo da se prilago_avaju
detetu sa smetnjama u
razvoju, uva_avaju_i sve
njihove sprecif i_nosti
71%
Dete sa smetnjama u razvoju bi
prevashodno trebalo da se
prilago_ava _ivotu u dru_tvu, uz
pomo_28%
24%
44%
17%
35%
23%
34%
24%
35%
32%
26%
15%
74%
56%
83%
63%
75%
65%
75%
65%
67%
73%
84%
Podgorica
Primorje
Zapad
Istok
Grad
Ostalo
Da
Ne
Ne znaju ni_ta ili malo
Znaju pone_to
Znaju mnogo ili veoma mnogo
Dete sa smetnjama u razvoju bi prevashodno trebalo da se prilago_ava_ivotu u dru_tvu
Dru_tvo i sredina u kojoj dete _ivi bi prevashodno trebalo da seprilago_avaju detetu sa smetnjama u razvoju
Reg
ion
Tip
nase
ljaPo
znaj
uD
SRIn
form
isan
ost
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
27
U kojoj mjeri je moguće da se dijete sasmetnjama u razvoju uključi u društvo?
Baza: Ukupna ciljna populacija
15%
80%
5%
1%
Pru_anjem strucne pomoci i posebnim odnosomdru_tva i institucija, moguce je dijete sa smetnjama u
razvoju U POTPUNOSTI osposobiti za _ivot udru_tvu
Pru_anjem strucne pomoci i posebnim odnosomdru_tva i institucija, moguce je dijete sa smetnjama u
razvoju DONEKLE osposobiti za _ivot u dru_tvu
Bez obzira na strucnu pomoc i poseban odnosdr_ave i dru_tva, nije moguce uciniti NIKAKAV IOLE
ZNACAJAN NAPREDAK kada je rijec oosposobljavanju djece sa smetnjama u razvoju za
_ivot u dru_tvu
Odbija da odgovori
• 80% građana smatra da je uz ulaganje posebnog truda moguce donekle osposobiti djecu sa smetnjama u razvoju zaživot u druš tvu. Građani su, dakle, samo umjereno optimistični u vezi sa mogućnošću inkluzije ove djece. Tek 15%smatra da je potpuna inkluzija moguća.
• 5% smatra da se bez obzira na sva ulaganja ne može postići nikakav iole značajan napredak u tom smislu.
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
28
U kojoj mjeri je moguće da se dijete sasmetnjama u razvoju uključi u društvo?
20
15
10
15
12
13
17
11
22
16
13
13
14
24
75
78
87
81
79
79
78
87
72
80
79
82
81
70
4
6
2
3
9
8
5
1
4
3
7
5
4
5
18-29
30-39
40-49
50-64
65+
Podgorica
Primorje
Zapad
Istok
Da
Ne
Ne znaju ni_ta
Znaju pone_to
Znaju mnogo
U POTPUNOSTI DONEKLE NE ZNA_AJNO
Star
ost
Reg
ion
Pozn
aju
DSR
Info
rmis
anos
t
• Osobe koje znaju mnogo o ovoj djeci su i optimističnije u vezi sa mogućnostima inkluzije, dok su onikoji sa njima nemaju ličnog iskustva skeptičniji.• Takođe, optimističniji u svojim uvjerenjima su mladi (od 18 do 29 godina starosti), građani sanajnižim prihodima, stanovnici ruralnih naselja i istočnih krajeva zemlje.
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
29
Opis TIPIČNOG DJETETA u Crnoj Gori nazadatim parovima atributima
Baza: Ukupna ciljna populacija
9%
6%
8%
9%
7%
10%
11%
13%
26%
23%
81%
78%
78%
76%
76%
73%
71%
70%
61%
56%
1 - Nesigurno / 7 - Sigurno u sebe
1 - Tu_no / 7 - Veselo
1 - Otudeno od druge djece / 7 - Otvoreno prema drugoj djeci
1 - Boja_ljivo / 7 - Hrabro
1 - Slabog karaktera / 7 - Sna_nog karaktera
1 - Pesimisticno / 7 - Optimisticno
1 - Obespravljeno / 7 - Ravnopravno
1 - Nejednakih mogucnosti / 7 - Jednakih mogucnosti kao drugadjeca
1 - Zavisno od drugih / 7 - Samostalno
1 - Neizvjesne buducnosti / 7 - Sigurne buducnosti
Sum (1+2+3) Sum (5+6+7)
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
30
Opis TIPIČNOG DJETETA SA SMETNJAMA U RAZVOJU uCrnoj Gori na zadatim parovima atributima
Baza: Ukupna ciljna populacija
56%
51%
53%
65%
66%
70%
75%
85%
74%
84%
24%
22%
21%
16%
15%
14%
8%
6%
6%
5%
1 - Boja_ljivo / 7 - Hrabro
1 - Slabog karaktera / 7 - Sna_nog karaktera
1 - Pesimisti_no / 7 - Optimisti_no
1 - Obespravljeno / 7 - Ravnopravno
1 - Tu_no / 7 - Veselo
1 - Otu_eno od druge djece / 7 - Otvoreno prema drugoj djeci
1 - Nejednakih mogu_nosti / 7 - Jednakih mogu_nosti kao drugadjeca
1 - Zavisno od drugih / 7 - Samostalno
1 - Neizvjesne budu_nosti / 7 - Sigurne budu_nosti
1 – Nesigurno / 7 - Sigurno u sebe
Suma (1+2+3) Suma (5+6+7)
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
31
Poređenje tipičnog djeteta i djeteta sasmetnjama u razvoju po prosječnim ocjenama
Prosječne v rijednosti; Baza: Ukupna ciljna populacija
2
5.8
5.6
5.5
5.5
4.8
5.55.9
5.4
5.7
4.9
1.8
2.5
2.3
2.7
2.9
2.3
3.3
3.2
3.3
0
1
2
3
4
5
6
7
1- Nesigurno / 7- Sigurno u sebe
1- Zavisno od drugih / 7- Samostalno
1- Otu_eno od druge djece / 7- Otvoreno premadrugoj djeci
1- Nejednakih mogu_nosti / 7- Jednakihmogu_nosti kao druga djeca
1- Tu_no / 7- Veselo
1- Obespravljeno / 7- Ravnopravno
1- Neizvjesne budu_nosti / 7- Sigurne budu_nosti
1- Pesimisti_no / 7- Optimisti_no
1- Boja_ljivo / 7- Hrabro
1- Slabog karaktera / 7- Sna_nog karaktera
Tipi_no dete
Dete sa posebnim potrebama
• Dijete sa smetnjama u razvoju se percipira kao potpuno različito u odnosu na tipično dijete u Crnoj Gori:• Tipično dijete se opisuje kao veselo, optimistično, sigurno u sebe, samostalno, ravnopravno, jednakihmogućnosti, hrabro, otvoreno prema drugima i snažnog karaktera.• Nasuprot tome, tipično dijete sa smetnjama u razvoju se opisuje kao tužno, pesimistično, nesigurno u sebe,zavisno, obespravljeno, nejednakih mogućnosti, bojažljivo, otuđeno od drugih i slabog karaktera (sve razlike sustatistički značajne).
• Osobina po kojoj se obe grupe djece opažaju kao najviše različite je sigurnost u sebe.
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
32
OBRAZOVANJE DJECE SA SMETNJAMA URAZVOJU
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
33
44%
27%
16%
4%
8%
0%
Trebalo bi da idu u posebne obrazovne ustanove, u kojima bi gradivo i pristup bili prilago_eni njima
Trebalo bi da idu u redovne _kole, ali bi trebalo da idu uodvojena, specijalna odeljenja gdje bi nastava i pristup bili
prilago_eni njihovim potrebama
Trebalo bi da idu u redovne _kole, ali da poha_aju samo neke_asove zajedno sa drugom djecom, dok bi druge _asove imali
zasebno, sa specijalno obu_enim nastavnicima
Trebalo bi da idu u redovne _kole i da poha_aju redovnerazrede sa drugom djecom, da budu tretirana na isti na_in kao
druga djeca, bez prilago_avanja nastavnog programa imetoda rada njihovim potrebama
Trebalo bi da idu u redovne _kole i da poha_aju redovnerazrede sa drugom djecom, s tim da im nastavni program imetode izvo_enja nastave budu prilago_eni (nastavnike bi
trebalo obu_iti da im u radu pru_aju dodatnu pomo_)
Odbija da odgovori
Kako bi trebalo pristupiti pitanju obrazovanjadjece sa teškoćama u razvoju?
Baza: Ukupna ciljna populacija
• Većina građana nema puno razumijevanja zakoncept inkluzivnog obrazovanja: dok 44% smatrada djeca sa smetnjama u razvoju treba da seobrazuju u posebnim ustanovama, još 27%građana smatra da ova djeca treba da pohađajuspecijalna odjeljenja u redovnim školama.• 16% građana smatra da je najprihvatljivija nekavrsta djelimične inkluzije – oni smatraju da ovadjeca treba da pohađaju samo neke časovezajedno sa ostalom djecom, dok bi druge imalizasebno.• Samo 12% građana podržava inkluzivnoobrazovanje djece sa smetnjama u razvoju.
• Od njih, 8% smatra da im treba prilagoditinastavni program i metode, dok 4% smatrada bilo kakvo pilagođavanje nije potrebno.
• Inkluzivno obrazovanje u većoj mjeri podržavajuoni koji su najbolje informisani o djeci sasmetnjama u razvoju. Nasuprot tome, ono jeposebno neprihvatljivo najstarijim građanima(preko 65 godina), kao i onima iz istočnih krajevazemlje.
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
34
Prilagođenost obrazovnog sistema i načinarada obrazovnih institucija potrebama DSR
Baza: Ukupna ciljna populacija
• Gotovo dvije trećine građana (61%) smatra da obrazovni sistem i način rada obrazovnih institucija nisu prilagođeni djecisa smetnjama u razvoju – prosječna ocjena je 2.2 (na skali od 1 do 5). Samo 6% smatra da su oni uglavnom prilagođeni,dok su preostali neodlučni.
• Najstariji građani, kao i stanovnici Primorja ocjenjuju nešto povoljnije prilagođenost škola djeci sa smetnjama urazvoju, dok ih nepovoljnije ocjenjuju građani glavnog grada i zapadnih krajeva, kao i najslabije informisani o ovojdjeci.
Star
ost
Reg
ion
Info
rmis
anos
t
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
35
Stav prema inkluzivnom obrazovanju
Baza: Ukupna ciljna populacija
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
36
Stav prema inkluzivnom obrazovanju
3.9
3.7
3.6
3.6
3.5
3.4
3.2
2.4
Arhitektonskoprilago_avanje
ustanove
Manje _anse zazapo_ljavanje
Bolje razumevanjevr_njaka
Pozitivan uticaj narazvoj druge dece
Pozitivan uticaj narazvoj DSR
Prednostspecijalizovanim
ustanovama
Nastavnici imposve_uju suvi_e
pa_nje
Crna Gora trenutnaima ve_ih problema
• Većina građana (63%) smatra da obrazovanje djece sa smetnjamau razvoju jeste važno društveno pitanje kojim se treba baviti. 74%smatra da bi arhitektonsko prilagođavanje ustanova potrebama ovedjece trebalo da bude jedan od važnijih zadataka države.• Većina građana takođe smatra da bi inkluzija imala pozitivne efekte:da bi doprinijela boljem razumijevanju djece sa smetnjama u razvojuod strane vršnjaka (66%), da bi pozitivno uticala na njihov razvoj(57%), kao i da bi imala pozitivne efekte na razvoj socijalnih vješ tina itolerancije druge djece (59%).• Nasuprot ovakvim stavovima, svaki drugi građanin i dalje smatra daje u boljem interesu djece sa smetnjama u razvoju da pohađajuspecijalizovane ustanove nego redovne škole. Gotovo dvije trećinegrađana smatra da i će i pored adekvatnog obrazovanja ova djecaimati manje šanse da se zaposle u budućnosti od ostalih građanasa istim nivoom obrazovanja.• Još 41% građana priznaje da strahuje da bi inkluzija dovela donegativnih efekata po druge učenike – da bi nastavnici imali manjevremena da im posvete pažnju.• Možemo zaključiti da građani imaju nominalno pozitivne stavoveprema inkluziji (na takvo opredjeljenje vjerovato utiče i socijalnapoželjnost odgovora), ali da ipak nisu uvjereni da je inkluzija unajboljem interesu same djece sa smetnjama u razvoju, kao niostale djece.
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
37
Stav prema inkluzivnom obrazovanju
3.5
3.7
3.5
3.5
3.5
3.5
3.6
3.6
3.6
3.4
3.4
3.6
3.8
3
3
4
4
3
4
4
3
3
4
4
3
3
18-29
30-39
40-49
50-64
65+
Osnovna i ni_a
Srednja
Visa i visoka
Grad
Ostalo
Ne znaju ni_ta ili malo
Znaju pone_to
Znaju mnogo ili veoma mnogo
Poha_anje nastave u redovnim _kolama djece sa smetnjama u razvoju pozitivno uti_e nanjihov razvoj.
Za razvoj djece sa smetnjama u razvoju mnogo je bolje da poha_aju specijalizovaneustanove za obrazovanje nego da idu u redovne _kole.
• Sveukupno gledano, pozitivnije viđenje inkluzije jezastupljeno među mladim odraslima (30-39 godinastarosti), među stanovnicima gradova, posebnoGlavnog grada. Suprotno važi za najslabije obrazovane,stanovnike ruralnih i istočnih krajeva zemlje.• Inkluziju pozitivnije ocjenjuju osobe koje su dobroinformisane o djeci sa smetnjama u razvoju, dok jenajslabije informisani ocjenjuju značajno loš ije. Osobekoje imaju ličnog iskustva sa djecom u smetnjama urazvoju svjesnije su pozitivnih efekata inkluzije, kako poovu, tako i po drugu djecu.
Star
ost
Obr
azov
anje
Tip
nase
ljaIn
form
isan
ost
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
38
PORODICA I DJECA SA SMETNJAMA URAZVOJU
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
39
Percepcija porodica u kojima žive djeca sasmetnjama u razvoju
Baza: Ukupna ciljna populacija
6%
5%
6%
7%
12%
18%
29%
22%
84%
80%
77%
76%
62%
51%
46%
43%
Od porodice djeteta sa smetnjama u razvoju se ne mo_e o_ekivati dasve izazove prebrodi sama, neophodna im je podr_ka _ireg dru_tva
Druga djeca, koja odrastaju u porodici sa djecom sa smetnjama urazvoju, nau_e da budu pa_ljivija i tolerantnija.
Roditelji koji podi_u djecu sa smetnjama u razvoju obi_no upotpunosti moraju da mu podrede _ivot.
_ao mi je porodica u kojima _ivi dijete sa smetnjama u razvoju, jer su_rtve nesre_nog slu_aja.
Roditelji djece sa smetnjama u razvoju _esto zauzimaju previ_eza_titni_ki stav prema svom djetetu, _to dovodi do izolacije djeteta od
druge djece.
Ako je dijete sa smetnjama u razvoju ostalo bez roditeljskog staranja,bolje je smestiti ga u hraniteljsku porodicu nego u dom.
Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje je da borave uspecijalizovanim ustanovama nego da _ive u svojim porodicama, jerse tamo nalaze stru_njaci koji su posebno obu_eni za rad sa njima.
U porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u razvoju, drugadjeca obi_no bivaju zapostavljena.
Ne sla_e se Sla_e se
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
40
Percepcija porodica u kojima žive djeca sasmetnjama u razvoju
4.1
4.0
3.9
3.9
3.7
3.5
3.3
3.3
Od porodice djeteta sa smetnjama urazvoju se ne mo_e o_ekivati da sve
izazove prebrodi sama, neophodna imje podr_ka _ireg dru_tva
_ao mi je porodica u kojima _ivi dijetesa smetnjama u razvoju, jer su _rtve
nesre_nog slu_aja.
Druga djeca, koja odrastaju u porodicisa djecom sa smetnjama u razvoju,
nau_e da budu pa_ljivija i tolerantnija.
Roditelji koji podi_u djecu sasmetnjama u razvoju obi_no u
potpunosti moraju da mu podrede_ivot.
Roditelji djece sa smetnjama u razvoju_esto zauzimaju previ_e za_titni_ki stav
prema svom djetetu, _to dovodi doizolacije djeteta od druge djece.
Ako je dijete sa smetnjama u razvojuostalo bez roditeljskog staranja, boljeje smestiti ga u hraniteljsku porodicu
nego u dom.Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje
je da borave u specijalizovanimustanovama nego da _ive u svojim
porodicama, jer se tamo nalaze
U porodicama u kojima odrasta dijetesa smetnjama u razvoju, druga djeca
obi_no bivaju zapostavljena.
• Porodice djece sa smetnjama u razvoju izazivaju, kao isama djeca, sažaljenje opš te populacije - velika većinagrađana (74%) ih smatra žrtvama nesrećnog slučaja.Većina (84%) takođe smatra da je porodicama u kojima žividijete sa smetnjama u razvoju neophodna podrška š iregdruš tva.• Ako detaljnije ispitamo percepciju ovih porodica,vidjećemo da građani takođe smatraju (77%) da roditeljiove djece obično u potpunosti moraju da im podrede život.62% smatra da roditelji ove djece često zauzimaju previšezaš titnički stav, š to vodi većoj izolaciji djeteta.• Što se tiče percepcije položaja druge djece u ovimporodicama, 43% građana smatra da u njima druga djecaobično bivaju zapostavljena. Međutim, 80% smatra dadjeca iz ovih porodica nauče da budu pažljivija i tolerantnija.• Miš ljenja o tome da li je za djecu sa smetnjama u razvojubolje da borave u specijalizovanim ustanovama ili da žive usopstvenim porodicama su podijeljena –institucionalizaciju podržava gotovo polovina (46%)građana, 29% je protiv, dok su ostali neodlučni.• Slično tome, polovina građana smatra da dijete kojeostane bez roditeljskog staranja bolje smjestiti uhraniteljsku porodicu nego u dom, dok je druga polovina nasuprotnom stanoviš tu ili neodlučna.
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
41
Percepcija porodica u kojima žive djeca sasmetnjama u razvoju
• Osobe koje su boljeinformisane o djeci sasmetnjama u razvoju u većojmjeri smatraju da je najboljemjesto za odrastanje ovedjece u porodici, kao što sujoš svjesnije potrebe njihovihporodica za š iromdruš tvenom podrškom.• Uvjerenje da bi za djecu sasmetnjama u razvoju bilobolje da odrastaju uspecijalizovanim ustanovamarasprostranjenije je međuosobama koje nisuinformisane o ovoj djeci, kao imeđu najslabijeobrazovanim, stanovnicimaruralnih naselja i onima sanajnižim prihodima.
Obr
azov
anje
Tip
nase
ljaIn
form
isan
ost
Prih
odi
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
42
Da li bi država trebalo da materijalno pomažeporodice djece sa smetnjama u razvoju?
Baza: Ukupna ciljna populacija
Gotovo svi građani (97%) smatraju da bi država trebalo da materijalno pomaže porodice djece sa smetnjama u razvoju.
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
43
INKLUZIJA DJECE SA SMETNJAMA URAZVOJU U DRUŠTVO
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
44
Ocjena uslova za normalan život i razvoj djecesa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
Baza: Ukupna ciljna populacija
• Velika većina građana smatra da su u Crnoj Gori uslovi za život djece sa smetnjama u razvoju loš i (45%) ili osrednji(45%) – prosječna ocjena uslova koje zemlja pruža ovoj djeci je 2.6 (na skali od 1 do 5).
• Osobe sa najnižim obrazovanjem, stanovnici ruralnih naselja i Primorja ocjenjuju ove uslove kao neš to bolje.
Obr
azov
anje
Reg
ion
Tip
nase
lja
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
45
Poštovanje prava djece u Crnoj GoriBaza: Ukupna ciljna populacija
Koliko se poštuju prava djece u Crnoj Gori? Da li se prava djece sa teškoćama u razvojupoštuju u istoj, manjoj ili većoj mjeri nego prava
druge djece?
• Tek 27% građana smatra da se u Crnoj Gori uglavnom poštuju prava djece – građani većinom smatraju da se ova pravadjelimično poštuju (prosječna ocena je 2.9).
• Najstariji građani, kao i stanovnici primorskih i zapadnih krajeva zemlje u izvesnoj mjeri su uvjereniji da se ova pravapoštuju.
• Miš ljenja o poštovanju prava djece sa smetnjama u razvoju u odnosu na ostalu djecu su podijeljena – dok polovina građanasmatra da se njihova prava poš tuju podjednako kao prava druge djece, 40% smatra da se njihova prava poštuju u manjojmjeri.
• Interesantno je da preostalih 10% (svaki deseti građanin Crne Gore) smatra da se prava djece sa smetnjama urazvoju poštuju više nego prava ostale djece.
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
46
Zašto mislite da se prava djece sa teškoćama u razvojupoštuju manje/ više od prava druge djece? Kako to vidite?
Višestruki odgovori; Baza: oni koji smatraju da se prava DSR poštuju u većoj ili manjoj meri nego prava druge djece (49% od ciljne populacije)
Najčešće navođeni razlozi za uvjerenje dase prava ove djece manje poštuju suzapostavljanje od strane okoline,nezainteresovanost š ireg druš tva i države,nedostatak brige i pomoći, neprilagođensistem školstva, ali i nerazumijevanje,predrasude i diskriminacija.• Oni koji su miš ljenja da se prava djecepoštuju u većoj mjeri nego prava drugedjece smatraju da ova djeca dobijaju višepomoći i pažnje od ostalih, baš zbogteškoća koje imaju.
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
47
Mogućnosti i šanse za razvoj ličnih potencijaladjece sa smetnjama u razvoju
Baza: Ukupna ciljna populacija
Da33%
Ne67%
Da li djeca sa teškoćama u razvoju imaju istemogućnosti i šanse za razvoj ličnih potencijala kao
druga djeca u Crnoj Gori?
Zašto mislite da djeca sa teškoćama u razvoju nemajuiste mogućnosti i šanse kao druga djeca koja žive u
Crnoj Gori?
Višestruki odgovori; Baza: Ispitanici koji smatraju da djeca sa smetnjama u razvoju nemaju istemogućnosti i šanse za razvoj ličnih potencijala (67% od ciljne populacije)
• Dvije trećine građana smatra da djeca sa smetnjama u razvoju nemaju iste mogućnosti i šanse za razvoj ličnih potencijalakao druga djeca, dok trećina ima suprotan stav.
• Značajan uzrok ove nejednakosti građani vide u samoj djeci - u njihovoj bolesti ili nedostatku (22%) ili njihovimograničenim sposobnostima (13%).• Građani prepoznaju i socijalne činioce ove nejednakosti, ali u najvećem broju slučajeva se navode uopš teneformulacije, poput “nemaju sve uslove za život” ili “opš te stanje, odnos druš tva”. U manjem procentu se prepoznaju ikonkretni uzroci: predrasude i diskriminacija, neprilagođenost institucija, nedovoljna materijalna ulaganja, nedostataksvijesti i razumijevanja.
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
48
Da li u Crnoj Gori postoji zakon kojim se regulišu igarantuju prava djece sa teškoćama u razvoju?
Baza: Ukupna ciljna populacija
Da51%
Ne zna36%
Ne13%
• Polovina građana je upoznata sa tim da u Crnoj Gori postoji zakon koji reguliše garantuje prava djece sa smetnjamau razvoju.
• Najstariji građani (preko 65 godina), kao i oni sa najnižim obrazovanjem i stanovnici ruralnih naselja su u jošmanjoj mjeri upoznati sa zakonskom regulativom. Isto važi I za osobe koje nemaju ličnog kontakta sa djecom sasmetnjama u razvoju.
Star
ost
Obr
azov
anje
Tip
nase
ljaPo
znaj
uD
SR
Nisu upoznati:
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
49
Glavne prepreke stvaranju boljih uslova za život i razvoj djece sateškoćama u razvoju i njihovom uključivanju u društveni život u CrnojGori
Višestruki odgov ori; Baza: Ukupna ciljna populacija
• Kao glavne prepreke stvaranju boljih uslovaza život i razvoj djece sa smetnjama u razvojuopažaju se “objektivni” uslovi: nedostataknovca na lokalnom i/ili državnom nivou (43%),kao i nedostatak obučenih stručnjaka iinstitucija (35%).• Međutim, kao značajni razlozi se, u neš tomanjem procentu, prepoznaju inezainteresovanost, nedovoljna informisanost(24%), kao i predrasude građana (23%).
• Zanimljivo je da najobrazovanijigrađani kao manje značajan uzrok videnedostatak novca, a kao značajnijinezainteresovanost države.• Nezainteresovanost, predrasude ineznanje se prepoznaju kao značajnovažniji razlozi među stanovnicimaGlavnog grada, kao i na Primorju, dok jeupravo suprotna situacija u istočnimkrajevima zemlje.
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
50
34%
57%
90%
6%
1%
1%
0%
2%
Mnogo manje novcanego _to je potrebno
Manje novca nego _toje potrebno
Sum -
Taman onoliko novcakoliko je potrebno
Sum +
Vi_e novca nego _to jepotrebno
Mnogo vi_e novcanego _to je potrebno
Ne zna
Percepcija državnih i društvenih davanja zaprograme i pomoć djeci sa teškoćama u razvoju
Baza: Ukupna ciljna populacija
Devet od deset građana Crne Gore smatra da država i druš tvo izdvajaju premalo novca za programenamijenjene djeci sa smetnjama u razvoju.
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
51
5%
7%
6%
9%
8%
14%
18%
14%
12%
85%
84%
83%
78%
77%
65%
56%
53%
51%
Roditelji i ro_aci djece sasmetnjama u razvoju
Sistem zdravstvene za_tite
Sistem socijalne za_tite
Vlasti na republi_kom(dr_avnom) nivou
Obrazovni sistem i _kolskeinstitucije
Vlasti na lokalnom nivou
Gra_ani Crne Gore,sugra_ani, kom_ije i sl.
Mediji
Nevladine organizacije iudru_enja gra_ana
Minimalno ili nimalo odgovorna Maksimalno ili u potpunosti odgovorna
Percepcija odgovornosti relevantnih lica i institucija zaunaprjeđenje položaja DSR i njihovo uključenje u šire društvo
Baza: Ukupna ciljna populacija
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
52
4.3
4.3
4.2
4.1
4.0
3.7
3.6
3.6
3.5
Sistem socijalne za_tite
Roditelji i ro_aci djece sasmetnjama u razvoju
Sistem zdravstvene za_tite
Obrazovni sistem i _kolskeinstitucije
Vlasti na republi_kom (dr_avnom)nivou
Vlasti na lokalnom nivou
Gra_ani Crne Gore, sugra_ani,kom_ije i sl.
Mediji
Nevladine organizacije i udru_enjagra_ana
Percepcija odgovornosti relevantnih lica i institucija zaunaprjeđenje položaja DSR i njihovo uključenje u širedruštvo
• Po miš ljenju većine građana, čitavo društvo isvi akteri u njemu se opažaju kao manje ili višeodgovorni za unaprjeđenje položaja djece sasmetnjama u razvoju. Ipak, najviše se u ovomsmislu očekuje od samih roditelja i rođaka(85%), kao i od sistema zdravstvene i socijalnezaš tite (84, 83%).• Najmanja odgovornost se, sa druge strane,pridaje samim građanima (56%), medijima(53%), kao i nevladinim organizacijama (51%).
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
53
Najbolji način da se popravi položaj djece sateškoćama u razvoju u našem društvu
Baza: Ukupna ciljna populacija
• Uopšteno gledano, među građanima Crne Gorei dalje su raspostranjeni pozitivni stavovi premainstitucionalnoj zaštiti djece sa smetnjama urazvoju, za koju se smatra da je makar u nekimslučajevima neophodna.• Tako, kao najbolji način da se pomogne djecisa smetnjama u razvoju 40% građana vidinjihovo zbrinjavanje u posebnim institucijama.Još 30% smatra da bi ono trebalo da buderezervisano samo za manji broj težih slučajeva,dok većina treba da bude uključena u svedruš tvene aktivnosti.• 12% građana smatra da sva djeca sasmetnjama u razvoju treba da budu uključena udruš tvo i da mu se prilagode, u okviru svojihmogućnosti. 13% građana smatra da š iredruš tvo treba da krene u susret ovoj djeci i da seprilagođava njihovim specifičnostima.
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
54
Najbolji način da se popravi položaj djece sateškoćama u razvoju u našem društvu
• Osobe koje smatraju da ova djecatreba da budu zbrinuta u specijalniminstitucijama argumetuju ovakav stavuvjerenjem da će tako najprije dobitiadekvatnu, stručnu pomoć iliuvjerenjem da je „tako najbolje za njih“.• Sa druge strane, osobe koje sunaklonjenije inkluziji navode kaoargument da djeca treba da buduprihvaćena kao ravnopravna, dok onikoji smatraju da je društvo to koje trebada se prilagođava naglašavaju da jedruš tvu lakše da se promijeni.• Inkluziju i prilagođavanje društva uvećoj mjeri podržavaju osobe koje sunajbolje informisane o djeci sasmetnjama u razvoju, kao i građaniGlavnog grada.
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
55
Da li ste čuli za Konvenciju Ujedinjenih Nacija(UN) o pravima djeteta?
Baza: Ukupna ciljna populacija
Dvije trećine građana saopš tava da je čulo za Konvenciju UN o pravima djeteta, u većoj mjeri oni koji su najboljeinformisani o djeci sa smetnjama u razvoju i stanovnici urbanih krajeva.
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
56
Percepcija poštovanja prava djece sa teškoćama u razvojuzagarantovana Konvencijom UN o pravima djeteta u CrnojGori
Baza: oni koji su čuli za Konvenciju Ujedinjenih Nacija (UN) o pravima djeteta (67% od cil jne populacije)
• Od građana koji su upoznati sa ovom konvencijom, tek svaki četvrti smatra da se u Crnoj Gori uglavnom poštujuprava koja ona garantuje. Prosječna ocjena kojom su ovi građani ocijenili usklađenost realne situacije u svojojzemlji sa konvencijom je 2.8 (na petostepenoj skali).
• Žene i stanovnici Primorja ocjenjuju neš to povoljnije usklađenost sa konvencijom, dok suprotno važi zamuškarce, osobe sa najnižim prihodima i stanovnike istočnih krajeva.
Pol
Reg
ion
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
57
Sažetak
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
58
Sažetak
Djeca sa smetnjama u razvoju pobuđuju sažaljenje građana Crne Gore i asociraju na patnju, lošusreću, bespomoćnost.Jasno uočljive fizičke karakteristike (deformacije, nedostaci, problemi sa kretanjem) su najvažnijikriterijum prema kome neko dijete biva kategorisano kao dijete sa smetnjama u razvoju. Pored djecekojima nedostaje dio tela ili koja imaju tjelesno oštećenje, sa ovom kategorijom se u najvećoj mjeriidentifikuju djeca sa čulnim poremećajima i ona sa psihičkim teškoćama.Većina građana Crne Gore ima ličnog iskustva sa djecom sa smetnjama u razvoju - preko dvijetrećine građana poznaje neko dijete sa smetnjama u razvoju ili roditelja ovog djeteta. Devet od desetgrađana barem ponekad ima kontakt sa ovom djecom.Uprkos tome, građani su generalno nedovoljno informisani o ovoj temi, sudeći po sopstvenoj procjeni,ali i prema predstavama o broju djece sa smetnjama u razvoju, upoznatošću sa savremenomterminologijom i zakonskom regulativom. Glavni izvor informacija su mediji, a za one koji imajukontakt sa djecom sa smetnjama u razvoju, lično iskustvo.Generalno gledano, čini se da se mogu razlikovati dvije dimenzije stavova građana prema djeci sasmetnjama u razvoju. Sa jedne strane, građani većinom imaju simpatije za ovu djecu i smatraju datreba učiniti sve da im se pomogne. Sa druge strane, čini se da su duboko ukorijenjena uvjerenja dasu ta djeca suštinski različita od drugih i da ona, uprkos svem trudu i njih lično i društva, nikada nemogu u potpunosti biti integrisana u društvo.U prilog ovakvom zapažanju govori i izražena socijalna distanca prema djeci sa smetnjama u razvoju– dok većina građana nema ništa protiv da ova djeca žive u njihovoj blizini, ubjedljiva većina ipak neprihvata bliskije nivoe odnosa sa njima (prijateljstvo ili emotivnu vezu).
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
59
Sažetak
Tek nešto više od svakog desetog građanina podržava inkluzivno obrazovanje djece sa smetnjama urazvoju, dok ubjedljiva većina smatra da je u njihovom najboljem interesu da se obrazuju u specijalnimustanovama ili bar posebnim odjeljenjima.
Građani prepoznaju potrebe da se škole i obrazovni sistem prilagode djeci sa smetnjama u razvoju, kao ipozitivne efekte uključivanja ove djece u redovne škole, ali ipak izražavaju sumnje u krajnje efekteinkluzije, kako po samu djecu sa smetnjama u razvoju, tako i po ostalu djecu.
Građani saosjećaju sa porodicama u kojima žive djeca sa smetnjama u razvoju, pokazuju razumijevanjeza izazove sa kojima se suočavaju i smatraju da im je neophodna podrška šireg društva, uključujući imaterijalnu.
Ipak, gotovo svaki drugi stanovnik daje prednost institucionalizaciji djece sa smetnjama u razvoju uodnosu na podizanje ove djece u porodicama (prirodnim ili hraniteljskim).
Velika većina građana smatra da su uslovi za život djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori loši.Postoji slaganje da se prava djece uopšte samo djelimično poštuju, dok su mišljenja o tome da li se pravadjece sa smetnjama u razvoju poštuju više ili manje u odnosu na ostale podijeljena.
Dvije trećine građana vjeruje da djeca sa smetnjama u razvoju nemaju jednake mogućnosti za lični razvojkao druga djeca, a kao najznačajniju prepreku vide upravo njihove teškoće, a ne društvene činioce.
Kao glavne prepreke većem uključivanju djece sa smetnjama u razvoju u društvo opažaju se “objektivničinioci”, prije svega nedostatak sredstava na lokalnom i državnom nivou, kao i manjak stručnog kadra.Građani imaju pozitivne stavove prema izdvajanju većih sredstava u ove svrhe.
Ipak, građani prepoznaju kao značajnu prepreku i socijalne činioce kao što su nezainteresovanost,nedostatak informacija, negativne stavove i predrasude koji postoje među stanovništvom.
Inkluzija dece sa smetnjama u razvoju
© 2
009
Ipso
s
60
Sažetak
Najodgovornijim akterima za dobrobit djece sa smetnjama u razvoju smatraju se sami njihovi roditelji irođaci. Od državnih institucija, kao relevantne se opažaju institucije sistema zdravstvene i socijalnezaštite.
Kada građane pitamo koji je najbolji način da se pomogne djeci sa smetnjama u razvoju, još jednomdolaze do izražaja rasprostranjena uvjerenja o nemogućnosti integracije i pozitivni stavovi premainstitucionalizaciji. Najveći broj građana smatra da je institucionalno zbrinjavanje sve (40%) ili makarjednog broja djece (30%) najbolje što se za njih može učiniti. Tek četvrtina građana smatra da svadjeca sa smetnjama u razvoju treba da budu uključena u društvo ili da društvo treba njima da seprilagođava.
Ukupno uzev, lično iskustvo sa djecom sa smetnjama u razvoju i bolja informisanost u pozitivnoj suvezi sa njihovim većim prihvatanjem i pozitivnijim gledanjem na inkluziju ove djece. Takođe, mladi,visokoobrazovani i stanovnici urbanih naselja imaju pozitivnije mišljenje o inkluziji, dok suprotno važiza najslabije obrazovane, osobe sa najnižim prihodima i stanovnike ruralnih naselja.
Najvažnije sredstvo informisanja za građane Crne Gore je televizija. Obrazovaniji građani i stanovniciurbanih naselja se informišu i putem novina, dok je za mlade značajan izvor Internet.
Građani imaju najviše povjerenja u domaće medije, prije svega televizijske stanice i štampane medije.Oni takođe vjeruju informacijama dobijenim od bliskih ljudi – prijatelja i rođaka.