iter itineris d.o.o. ostravska 12, split 2017...direktor milan uzelac, dipl.ing.el. mjesto i datum...

ITER ITINERIS d.o.o. Ostravska 12, Split siječanj 2017

VATROGASNI DOM GRUDA 03/17

1/52

Prostor za ovjeru tijela nadležnog za izdavanje građevinske dozvole

INVESTITOR: OPĆINA KONAVLE, Trumbićev put 25, 20210 Cavtat, OIB_24482197680

GRAĐEVINA: VATROGASNI DOM GRUDA

LOKACIJA: K.Č. 1264/1 K.O. GRUDA

RAZINA RAZRADE PROJEKTA: GLAVNI PROJEKT

ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA: 108/2016

BROJ MAPE: MAPA 8 / 9

STRUKOVNA ODREDNICA PROJEKTA: GRAĐEVINSKI PROJEKT – PROJEKT PROMETNICA

PROJEKTANT: SINIŠA UZELAC, dipl. ing. građ.

DIREKTOR MILAN UZELAC, dipl.ing.el.

MJESTO I DATUM SPLIT, SIJEČANJ 2017.

Za projektiranje i nadzor Ostravska 12, 21 000 Split OIB: 91448688603



2/52

SADRŽAJ

A OPĆI DIO

A1 REGISTRACIJA TVRTKE A2 POPIS MAPA

TEHNIČKI DIO

B PROMETNI DIO

B-1. TEHNIČKI OPIS PRISTUPNE PROMETNICE

B-1.1. OPIS GRAĐEVINE

C MEHANIČKA OTPORNOST I STABILNOST

C-1. TEHNIČKI OPIS KONSTRUKCIJE C-2. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

C-3. POTPORNI ZIDOVI

C-4. PROCJENA VRIJEDNOSTI INVESTICIJE C-5. PRIMJENJENI PROPISI

D GRAFIČKI DIO

POPIS NACRTA

01 - Građevinska situacija - OS-C01 i OS-C02 M 1 : 250 02 - Uzdužni profil OS-C01 M 1 : 500 : 50

03 - Uzdužni profil OS-C02 M 1 : 500 : 50 04 - Normalni poprečni profil OS-C01 M 1 : 100

05 - Normalni poprečni profil OS-C02 M 1 : 100

06 - Karakteristični poprečni profil OS-C01 - PR01 i PR02 M 1 : 100 07 - Karakteristični poprečni profil OS-C01 - PR03 i PR04 M 1 : 100


10 - Karakteristični poprečni profil OS-C01 - PR09 i PR10 M 1 : 100





18 - Karakteristični poprečni profil OS-C01 - PR25 i PR26 M 1 : 100 19 - Karakteristični poprečni profil OS-C01 - PR27 M 1 : 100





3/52

A - OPĆI DIO



4/52

A – 1.1. Izvadak iz registracije tvrtke



5/52



6/52



7/52

A – 1.2. Popis mapa



8/52

VATROGASNI DOM GRUDA

GLAVNI PROJEKT

POPIS MAPA

GLAVNI PROJEKTANT: ANTE STOJAN, DIPL. ING. ARH. TVRTKA GLAVNOG PROJEKTANTA: TRAMES CONSULTANTS D.O.O., ŠIPČINE 2, 20000 DUBROVNIK ZOP: 108/2016

MAPA 1 – ARHITEKTONSKI PROJEKT

TEHNIČKI DNEVNIK: 108/2016 AUTOR: TRAMES CONSULTANTS D.O.O., ŠIPČINE 2, 20000 DUBROVNIK PROJEKTANT: ANTE STOJAN, DIPL. ING. ARH. SURADNIK: DALIA ĐURATOVIĆ, DIPL. ING. ARH.

PAULA ANĐELIĆ, MAG. ING. ARCH.

MAPA 2 – GRAĐEVINSKI PROJEKT - PROJEKT KONSTRUKCIJE

TEHNIČKI DNEVNIK: 109/2016 AUTOR: TRAMES CONSULTANTS D.O.O., ŠIPČINE 2, 20000 DUBROVNIK PROJEKTANT: STANKO BAŽDARIĆ, DIPL. ING. GRAĐ. SURADNIK: MARKO GLAVINIĆ, MAG. ING. AEDIF.

MAPA 3 – STROJARSKI PROJEKT - PROJEKT GRIJANJA, HLAĐENJA I VENTILACIJE

TEHNIČKI DNEVNIK: 151-16-GL AUTOR: TRAMES CONSULTANTS D.O.O., ŠIPČINE 2, 20000 DUBROVNIK PROJEKTANT: CVIJETO RUSO, DIPL. ING. STR.

MAPA 4 – ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT - PROJEKT ELEKTROINSTALACIJA

TEHNIČKI DNEVNIK: TD 693/16 AUTOR: KAPAR D.O.O., VUKOVARSKA 108, 21000 SPLIT PROJEKTANT: ANTE KOVAČEVIĆ, DIPL.ING.EL. SURADNIK: VEDRAN POLJAK DIPL.ING.EL, GORAN PRNJAK MAG.ING.EL., ANTE DELIĆ BACC.ING.EL

MAPA 5 – STROJARSKI PROJEKT - PROJEKT VODOVODA I ODVODNJE

TEHNIČKI DNEVNIK: 152-16-GL AUTOR: TRAMES CONSULTANTS D.O.O., ŠIPČINE 2, 20000 DUBROVNIK PROJEKTANT: CVIJETO RUSO, DIPL. ING. STR.

MAPA 6 – ELEKTROTEHNIČKI PROJEKT – PROJEKT VATRODOJAVE

TEHNIČKI DNEVNIK: TD 693/16-SDP AUTOR: KAPAR D.O.O., VUKOVARSKA 108, 21000 SPLIT PROJEKTANT: ANTE KOVAČEVIĆ, DIPL.ING.EL. SURADNIK: VEDRAN POLJAK DIPL.ING.EL, GORAN PRNJAK MAG.ING.EL., ANTE DELIĆ BACC.ING.EL

MAPA 7 – PROJEKT RACIONALNE UPORABE ENERGIJE I TOPLINSKE ZAŠTITE

TEHNIČKI DNEVNIK: 110/2016 AUTOR: TRAMES CONSULTANTS D.O.O., ŠIPČINE 2, 20000 DUBROVNIK PROJEKTANT: ANTE STOJAN, DIPL. ING. ARH.

MAPA 8 – GRAĐEVINSKI PROJEKT - PROJEKT PROMETNICA

TEHNIČKI DNEVNIK: 03/2017 AUTOR: ITER ITINERIS D.O.O., OSTRAVSKA 12, 21000 SPLIT PROJEKTANT: SINIŠA UZELAC, DIPL. ING. GRAĐ.


VATROGASNI DOM GRUDA 03/17 9/52

MAPA 9 – GEODETSKI PROJEKT

TEHNIČKI DNEVNIK: RN 196/16 AUTOR: HABITAT GEO D.O.O., DR. ANTE STARČEVIĆA 15, 20 000 DUBROVNIK PROJEKTANT: MLADEN GALINOVIĆ, dipl. ing. geod. SURADNIK: TRAMES CONSULTANTS D.O.O., ŠIPČINE 2, 20000 DUBROVNIK

GORKI LIVAJA, UNIV. BACC. GEOD.

GLAVNI PROJEKTANT:

ANTE STOJAN, dipl. ing. arh.



10/52

TEHNIČKI DIO



11/52

B – PROMETNI DIO



12/52

B – 1. TEHNIČKI OPIS PRISTUPNE PROMETNICE



13/52

B-1.1. OPIS GRAĐEVINE

UVOD Na području naselja Grude u Općini Konavle investitor planira izgradnju Vatrogasnog doma za čije

potrebe je napravljen ovaj Glavni projekt prometnih površina. Za pristup planiranom objektu predviđena je izgradnja pristupne prometnice uz koju će biti i parkiralište

za osobna vozila do kojeg vodi odvojak sa pristupne prometnice. Ispred samog objekta sa njegove

južne- i sjeverne strane je ostavljen manevarski prostor za potrebe funkcioniranje vatrogasnog doma. Pristupna prometnica -je dužine 133,22 m. Sa pristupne prometnice na stacionaži 52,53 pristupne

prometnice iste počinje odvojak -kojim se prilazi do planiranih parking mjesta koja se nalaze sa zapadne strane vatrogasnog doma. Dužina prilaznea ceste -parkingu je 44,98 m i uz njega je planirano osam

okomitih parking mjesta sa dimenzijama 2,50 x 5,00 i manevarskim prostorom iza njih dubine 5,40 m sve i iznad traženja nadležnog standarda U.S4.234.

Uzdužni nagib pristupne prometnice varira od 0 do 11,96 %, dok je normalni poprečni profili na istoj

širine 2 x 3,00 m (s tim da je širina prometnih površina uz zgradu vatrogasnog doma proširene u odnosu na normalni profil iste).

Poprečni nagib pristupne prometnice se kreće od 0,00 % do 3,91 %. Poprečni nagib na prvih osam poprečnih profila je obostran (od osi prometnice prema njenim rubovima), da bi na ostalom dijelu bio

jednostran od sjevernog ruba prometnice odnosno platoa prema južnom rubu.

Uzdužni nagib pristupa parkiralištu dužine 44,98 m varira od 0,90 % do 2,00 %, uz normalni profil širine 2 x 2,70 m i poprečni nagib koji varira od 1,45 % do 2,41 % s tim da je poprečni nagib obostran (od

osi prometnice prema njenim rubovima). Prometna regulacija se organizira po hijerahijskom principu prema kojem vozila na vanjskoj prometnici

imaju prednost pred vozilima koja se uključuju sa pristupne prometnice dok vozila na pristupnoj prometnici imaju prednost pred vozilima koja dolaze sa pristupa parkingu. Prometna regulacija će se

definirati kroz postavljanje dva znaka “stop” (B02) i to na spoju sa vanjskom prometnicom okrenut

prema pristupnoj cesti i na spoju pristupu parkirališta na pristupnu cestu okrenut u smjeru pristupa parkingu.

Kolnički zastor pristupne prometnice i prilaza parkingu sastojati će se od tampona debljine 30 cm, bitumeniziranog nosivog sloja (BNS 22) debljine 6 cm i habajućeg sloja (AB 11) debljine 4 cm.

INSTALACIJE U TRUPU PROMETNICE

U trupu pristupne prometnice planirano je postavljanje cjelokupnih potrebnih instalacija za potrebe vatrogasnog doma, od elektroinstalacija, DTK vodova, vodovoda, fekalne i oborinske odvodnje.

U trupu prometnice planirano je postavljanje elektroinstalacija DTK kabela za potrebe javne rasvjete

pristupne prometnice i opskrbe električnom energijom vatrogasnog doma, te za njegovo povezivanje na telekomunikacijske sustave. Ovaj segment je obrađen u Mapi 4 Elektrotehnički projekt – projekt

elektroinstalacija izrađenoj od strane tvrtke Kapar d.o.o. Split, TD 693/16. Također je planirana oborinska odvodnja same prometnice te vodoopskrba i odvodnja fekalnih voda

vatrogasnog doma također u trupu prometnice i to je obrađeno u Mapi 5 Strojarski projekt – projekt vodovoda i odvodnje izrađenoj od strane tvrtke Trames Consultants d.o.o. TD 152/16-GL.

NORMALNI PROFIL

Pristupna prometnica(OS C-01) Pristupna prometnica ima normalni profil stalne širine 2 x 3,00 m.

UZDUŽNI PROFIL

Uzdužni nagib OSI C-01 varira od 0 do 11,96 %. Na prvih 0,39 m (nastavak poprečnog nagiba vanjske prometnice) uzdužni nagib je 4,53 %, na sljedećih 5,14 m uzdužni nagib je 3,95 %, potom u dužini od

1,41 m 0,40 %, nakon toga u dužini od 8,27 m 11,57 %, na sljedećih 23,33 m 11,96 %, potom u dužini od 5,00 m 8,12 %, nakon tog u dužini od 25,10 m 3,85 %, te na dužini od 4,29 m 3,85 %, nakon toga

u dužini od 35,55 m 0 % da bi na sljedećih 5,00 m bio 2,50 % kao i na posljednjih 19,74 m. LOMNE TOČKE OSI PROMETNICE

OS C-01 je definirana visinskim točkama i zemljopisnim koordinatama na svakom pojedinom profilu

prometnice u HDKS koordinatnom sustavu.



14/52

Na profilu P2 visinska kota je 61,84 m.n.m.dok su koordinate i.z.š. 6530156,25 i s.z.d. 4708379,35. Na

profilu P3 visinska kota je 61,74 m.n.m.dok su koordinate i.z.š. 6530151,02 i s.z.d. 4708380,97. Na

profilu P4 visinska kota je 61,70 m.n.m.dok su koordinate i.z.š. 6530156,25 i s.z.d. 4708383,11. Na profilu P5 visinska kota je 61,04 m.n.m.dok su koordinate i.z.š. 6530142,90 i s.z.d. 4708388,95. Na











profilu P23 visinska kota je 56,95 m.n.m.dok su koordinate i.z.š. 6530090,03 i s.z.d. 4708446,75. Na profilu P24 visinska kota je 56,95 m.n.m.dok su koordinate i.z.š. 6530081,89 i s.z.d. 4708452.56. Na


profilu P27 visinska kota je 56,39 m.n.m.dok su koordinate i.z.š. 6530060,11 i s.z.d. 4708468,10.

POPREČNI PROFILI Poprečni profili OSI C-01 širinom variraju od 6,00 m do 18,00 m. Na dijelu koji je uz vatrogasni dom

širina platoa koji povezuje OS C-01 i vatrogasni dom, a u funkciji je normalnog rada vatrogasnog doma, širinom varira od 5,75 do 28,01 m.

Na poprečnom profilu P2 širina je 5,09 m, na profilu P3 9,17 m potom na profilu P5 6,12 m zatim na

profilima P6 do PP9 6,00 m. Na profilu P10 širina je 6,08 m, potom na profilu P11 12,41 m, na profilu P12 18,00 m, zatim na profilu P13 7,51 m, potom na profilu P14 6,05 m. Na profilima P15 i P16 širina

je 6,00 m. Na profilu P17 širina je 6,11 m, na profilu P18 6,32 m, te na profilima P19 do P27 6,00 m. Plato koji povezuje OS C-01 i vatrogasni dom počinje na profilu P19 i širok je 10,35 m, na profilu P20

on je širine 9,86 m, na profilu P21 8,11 m, na profilima P22 do P24 7,90 m, zatim na profilu P25 28,01

m, potom na profilu P26 5,95 m da bi na profilu P27 bio širok 5,75 m. Poprečni nagib OS C-01 varira od 0 do 3,91 %. Na profilima P2 do P8 nagib je dvostran od osi prometnice

prema njenim rubovima u smjeru pružanja stacionaže. Na profilu P2 poprečni nagib je 0,50 % prema lijevo i 2,58 % prema desno, na profilu P3 0,48 % prema lijevo i 2,41 % prema desno, na profilu P4

3,91 % prema lijevo i 2,00 % prema desno, na profilima P5 do P7 2,00 % na obje strane, te na kraju na profilu P8 2,00 % lijevo i 0,32 % na desno.

Na ostalim profilima poprečni nagib je jednostran od desnog prema lijevom rubu prometnice u smjeru

pružanja stacionaže. Na profilima P9 do P10 i P15 do P24 poprečni nagib je 2,00 %, na profilu P11 3,01 %, na profilu P12 2,24 %, na profilu P13 3,46 %. Potom na profilu P14 3,29 %, zatim na profilima P25

i P27 od 0 do 2,00 %, i na kraju na profilu P26 od 0,43 do 2,00 %.

KOLNIČKA KONSTRUKCIJA

TIP KOLNIČKE KONSTRUKCIJE (AC-6)

Izgradnja kolničke konstrukcije OSI C-01 je od mehanički stabiliziranog nosivog sloja debljine

30 cm, te bitumeniziranog nosivog sloja potrebne debljine 6 cm i habajućeg sloja debljine 4 cm kako je navedeno u grafičkom prikazu koji slijedi.

habajući sloj d=4,0 cm, AC 11 surf (PmB 45/80-65) AG2, M2-E



15/52

B-1.1.4. TEHNIČKO RJEŠENJE: OS C02

OS C-02 je ukupne dužine 44,98 m i počinje na stacionaži 52,53 m OSI C-01. Njen uzdužni nagib varira od 0,90 do 2,00 %, s poprečnim nagibom koji varira od 1,77 do 2,41 % s tim da je poprečni nagib na

istoj obostran na svim profilima.

NORMALNI PROFIL OS C-02 ima normalni profil stalne širine 2 x 2,70 m.

UZDUŽNI PROFIL Uzdužni nagib OSI C-02 varira od 0,90 do 2,00 %. Na prvih 10,24 m uzdužni nagib je 2,00 % potom na

sljedećih 5,00 m 0,90 % da bi na posljednjih 29,74 m bio 1,10 %.. LOMNE TOČKE OSI PROMETNICE

OS C-02 je definirana visinskim točkama i zemljopisnim koordinatama na svakom pojedinom profilu

prometnice u HDKS koordinatnom sustavu. Na profilu P1 visinska kota je 57,79 m.n.m.dok su koordinate i.z.š. 6530119,03 i s.z.d. 4708410,64. Na



profilu P5 visinska kota je 58,35 m.n.m.dok su koordinate i.z.š. 6530148,93 i s.z.d. 4708437,20. Na profilu P6 visinska kota je 58,40 m.n.m.dok su koordinate i.z.š. 6530152,66 i s.z.d. 4708440,51.

POPREČNI PROFILI Poprečni profili OSI C-02 variraju od 5,58 m do 10,40 m. Na profilu P2 širina je 6,00 m, na profilu P3

5,58 m te na profilima P4 do P6 10,40 m. Poprečni nagib na OSI C-02 je obostran od osi prometnice prema rubovima na svim poprečnim profilima u smjeru pružanja stacionaže. Na profilu P2 poprečni

nagib je 2,41 % prema lijevo i 1,77 % prema desno, dok je ostalim profilima P3 do P6 u svakom smjeru

2,00 %. Poprečni nagib dijela na kojem se parkiraju vozila je 2,00 % i ide iz smjera ruba parkinga prema rubu OSI C-02.

KOLNIČKA KONSTRUKCIJA TIP KOLNIČKE KONSTRUKCIJE (AC-6)

Izgradnja kolničke konstrukcije OSI C-02 je od mehanički stabiliziranog nosivog sloja debljine 30 cm, te bitumeniziranog nosivog sloja potrebne debljine 6 cm i habajućeg sloja debljine 4 cm kako je

navedeno u grafičkom prikazu koji slijedi.

bitumenizirani nosivi sloj d=6,0 cm, AC 22 base (BIT 50/70)

AG6, M2-E

Nevezani drobljeni kameni materijal, Ms≥100MPa

stupanj zbijenosti u odnosu na modificirani Proktorov postupak

Sz≥100%, d min= 30,0 cm

Posteljica, kameni materijal , CBR 10,0%.

habajući sloj d=4,0 cm, AC 11 surf (PmB 45/80-65) AG2, M2-E

bitumenizirani nosivi sloj d=6,0 cm, AC 22 base (BIT 50/70)

AG6, M2-E



16/52

B-1.1.5. OBORINSKA ODVODNJA

Oborinska odvodnja je organizirana putem uzdužnog i poprečnog nagiba kojim se oborinske vode preko

slivničkih rešetki za odvodnju oborinskih voda usmjeravaju u sustav za zbrinjavanje oborinskih voda koji je prikazan u Mapi 5 Strojarski projekt – projekt vodovoda i odvodnje ovog Glavnog projekta.

B-1.1.6. PROMETNI REŽIM

Prometni režim je riješen hijerarhijskim principom prema kojem vanjska prometna mreža ima prednost pred prometom koji izlazi sa OSI C-01 što će se regulirati postavljanjem znaka “stop” (B02) na početku

OSI C-01 okrenuti u smjeru iste. Na početku OSI C-02 planirano je također postavljanje znaka „stop“ (B02) okrenutog u smjeru OSI C-02 kako bi se naglasilo kako OS C-01 ima prednost pred OSI C-02.

Na parkingu do kojeg se dolazi preko OSI C-02 planirano je osam okomitih parking mjesta čije su dimenzije 2,50 x 5,00 m sa manevarskim prostorom iza njih dubine 5,40 m što dijelom i nadilazi traženje

nadležnog standarda U.S4.234.

Projektant:

Siniša Uzelac, dipl. ing. građ.

Nevezani drobljeni kameni materijal, Ms≥100MPa

stupanj zbijenosti u odnosu na modificirani Proktorov postupak

Sz≥100%, d min= 30,0 cm

Posteljica, kameni materijal , CBR 10,0%.



17/52

C – MEHANIČKA OTPORNOST I STABILNOST



18/52

C – 1. TEHNIČKI OPIS KONSTRUKCIJE



19/52

Tehnički opis

S obzirom na denivelaciju prometnih i parkirnih površina uz rub parcele i uz novu vatrogasnu zgradu u odnosu na okolne hodne površine, izvode se armiranobetonski potporni zidovi klase betona C30/37 i

zaštitnog sloja armature min 5,0 cm.

Potporni zid tip1, uz rub parcele, je L poprečnog presjeka, maksimalne visine cca 2,70m, širine temeljne trake 1,50m, debljine zida 25cm, te debljine temeljne trake 40cm. Potporni zid tip2, uz

pješačku stazu do nove vatrogasne zgrade, također je L poprečnog presjeka, maksimalne visine cca 1,80m, širine temeljne trake 1,00m, debljine zida 25cm, te debljine temeljne trake 30cm.

Potporni zidovi se temelje na sloju podložnog betona debljine d=10 cm iznad tampono debljine d=20

cm, minimalne zbijenosti Ms = 40 MPa. Iza zida po cijeloj visini u širini od 0,30 m izvesti drenažni sloj (radi odvodnje) od šljunka maksimalnog

zrna Dmax=80 mm. Između drenažnog sloja i nasipa postaviti geotekstil površinske mase 300 g/m2. Radi sprečavanja hidrostatskog tlaka na AB potporni zid potrebno je ugraditi procjenice (barbakane).

Procjednice, Ø10cm, ugraditi na svakih 1,5 m. Dodatno još procjednice zaštititi i mrežicama. Za nasip iza potpornog zida odabrati materijal iz iskopa i nabiti u slojevima od 30 cm (Ms ≥ 40 MPa),

maksimalnog zrna 250 mm, uz mali postotak (



20/52

Poprečni presjeci potpornih zidova tip1 i tip2

Projektant:




21/52

C – 2. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE



22/52

PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KVALITETE

Program kontrole i osiguranja kvaliteta u skladu je s važećom tehničkom regulativom i čini osnovu za izradu i provedbu plana kontrole sudionika u izvođenju - izvoditelj i nadzor. Provedbom kontrole u

obliku dokaza kvaliteta i izvješćima o izvršenim pregledima potvrđuje se osiguranje kvalitete.

Primjena općih tehničkih uvjeta

Ovi tehnički uvjeti i program kontrole kvalitete (u daljnjem tekstu Tehnički uvjeti) sadrže tehničke uvjete izvođenja radova, tehnologiju izvođenja, način ocjenjivanja kvalitete. Tehnički uvjeti vrijede za

radove na konstrukciji i za radove koji se naknadno odrede na gradilištu, a koji su neophodni za

potpuno dovršenje predmetne građevina. Primjena ovih Tehničkih uvjeta je obavezna. Ovi tehnički uvjeti izrađeni su sukladno Zakonu o

prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 55/12). Svi sudionici u građenju (investitor, izvođač i dr.) dužni su se pridržavati odredbi navedenog zakona.

Investitor je dužan:

Projektiranje, građenje i nadzor povjeriti osobama ovlaštenim za obavljanje tih djelatnosti

Prije gradnje ishoditi građevinsku dozvolu

Osigurati stručni nadzor nad građenjem

Po završetku gradnje poduzeti potrebne radnje za obavljanje tehničkog pregleda i ishođenje

uporabne dozvole

Pridržavati se ostalih obveza po navedenom zakonu

Izvođač je dužan

Graditi u skladu sa građevnom dozvolom, i drugim dokumentima koji su njoj prethodili -

posebnim suglasnostima za gradnju. Graditi u skladu sa projektima na osnovi kojih je izdana građevna dozvola

Radove izvoditi na način da zadovolje svojstva u smislu pouzdanosti, mehaničke otpornosti i

stabilnosti, sigurnosti za slučaj požara, zaštite zdravlja ljudi, zaštite korisnika od povreda, zaštite

od buke i vibracija, toplinske zaštite i uštede energije, zaštite od korozije, te ostala funkcionalna

i zaštitna svojstva. Ugrađivati materijale, opremu i proizvode predviđene projektom, provjerene u praksi, a čija je

kvaliteta dokazana certifikatima sukladno propisima i normama.

Osigurati dokaze o kvaliteti radova i ugrađenih proizvoda i opreme

Dokumentacija

Da bi se osigurao ispravan tok i kvaliteta građenja, Izvođač mora na gradilištu posjedovati odgovarajuću dokumentaciju za građenje i pridržavati se nje kako slijedi:

Građevinsku dozvolu ili Potvrdu glavnog projekta i dokumentaciju koja je prethodila

(suglasnosti)

Uredno vođen građevinski dnevnik i građevinsku knjigu

Rješenja o imenovanju odgovornih osoba

Elaborat o organizaciji gradilišta sa mjerama zaštite na radu i zaštite od požara.

Zapisnik o iskolčenju objekta i način osiguranja stalnih točaka iskolčenja

Dokumentaciju o kvaliteti radova i ugrađenog materijala i opreme. (atesti, uvjerenja certifikati,

jamstveni listovi i sl.) a naročito: Program kontrole i ispitivanja kvalitete izvedbe betonske konstrukcije i Izvještaje o ispitivanju

betona od strane ovlaštene institucije.

Atesti kvalitete ugrađenih zidnih elemenata i morta korištenog za zidanje u oblogu korita.

Izvještaje o svim ostalim ispitivanjima koja su provedena po nalogu ispitivanju nadzornog

inženjera ili bez njegovog naloga a koja su potrebna radi dokazivanja kvalitete izvedenih radova i ugrađenih materijala.



23/52

Osnovni program rada kontrole

Osnovne aktivnosti kontrole za predmetni tip građevine su slijedeće:

• Neprekidna kontrola projektnih rješenja i stanja u izvedbi. Sve izmjene moraju se evidentirati i usuglasiti s projektantom.

• Neprekidna kontrola postupaka izvedbe, a prema tehničkoj i tehnološkoj dokumentaciji. • Neprekidna kontrola kvalitete ugrađenih materijala i postupaka.

• Za sve ugrađene materijale priložiti ateste.

• Kontrola mjera i kontrola odstupanja. • Međufazno i fazno preuzimanje elemenata prije ugradnje što se evidentira zapisnikom o

preuzimanju. • Čuvanje svih dokumenata izvedbe.

• Pripreme za tehnički pregled i zapisnici o završnoj kontroli.

Kontrolna ispitivanja

O izvršenim kontrolnim ispitivanjima materijala koji se ugrađuje u građevinu mora se cijelo vrijeme građenja voditi evidencija te sačiniti izvješće o pogodnosti ugrađenih materijala sukladno projektu,

ovom programu ili citiranim pravilnicima, normama i standardima. Izvješće o pogodnosti ugrađenih materijala mora sadržavati slijedeće dijelove:

Naziv materijala, laboratorijsku oznaku uzorka, količinu uzoraka, namjenu materijala, mjesto i

vrijeme (datum) uzimanja uzorka te izvršenih ispitivanja, podatke o proizvođaču i

investitoru, podatke o građevini za koju se uzimaju uzorci odnosno vrši ispitivanje. Prikaz svih rezultata, laboratorijskih, terenskih ispitivanja za koja se izdaje uvjerenje odnosno

ocjena kvalitete.

Ocjenu kvalitete i mišljenje o pogodnosti (uporabljivosti) materijala za primjenu na navedenoj

građevini te rok do kojega vrijedi izvješće.

Uzimanje uzoraka i rezultati laboratorijskih ispitivanja moraju se upisivati u laboratorijsku i gradilišnu dokumentaciju (građevinski dnevnik).

Uz dokumentaciju koja prati isporuku proizvoda ili poluproizvoda proizvođač je dužan priložiti rezultate

tekućih ispitivanja koja se odnose na isporučene količine. Za materijale koji podliježu obveznom atestiranju mora se izdati atestna dokumentacija sukladno

propisima. Sva izvješća, atesti i drugi dokazi kvalitete moraju se odmah po dobivanju dostaviti i nadzornom

inženjeru.

Po završetku svih radova izvođač je obavezan izraditi elaborat izvedenog stanja građevine i katastra podzemnih instalacija.

Osiguranje kvalitete

Provedbom programa kontrole, sastavljanjem kompletne dokumentacije o izvršenim pregledima, nalazima, atestima, potvrdama i ispravama, uključujući završni izvještaj o pregledu, dokazuje se

osiguranje kvaliteta izvedenog objekta.

Standardi

Nabavku opreme i materijala izvoditelj mora usuglasiti sa ovim specifikacijama i važećim standardima: HRN (i privremeno preuzet JUS).

HRN EN (Hrvatske norme – preuzete europske norme)

Ukoliko neki radovi nisu obuhvaćeni ovim standardima, mjerodavni će biti standardi: a) Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO)

b) Njemačke industrijske organizacije (DIN)



24/52

Prethodni i pripremni radovi

U prethodne i pripremne radove spada iskolčenje građevine prema projektu.

Ispravna iskolčenja predaju se izvođaču zapisnički i od tada ih je on obavezan održavati i po potrebi obnavljati o svom trošku. Prije čišćenja terena od raslinja, odnosno započinjanja iskopa, izvođač je

dužan geodetski osigurati sve točke iskolčenja, položajno i visinski, te odrediti privremene repere radi kontrole izvedenih objekata položajno i visinski.

Nakon toga slijede radovi koji obuhvaćaju ograđivanje gradilišta, manipulativnih površina i odlagališta

materijala, strojeva i opreme. Zatim osiguranje susjednih površina i prilaza za vrijeme izvođenja radova, od opasnosti gradilišta i po okolinu opasnih građevinskih i ostalih radova.

1. Betonski i armirano betonski radovi

1.1. Općenito

a. Beton proizveden prema odredbama Tehničkog propisa za betonske konstrukcije i ovih tehničkih uvjeta ugrađuje se u betonsku konstrukciju prema projektu, normi HRN EN 13670-1, te normama na

koje ta norma upućuje. U glavnom projektu je specificiran razred tlačne čvrstoće (prema prilogu „I“ TPBK), sukladno normi HRN EN 206-1.

b. Izvođač mora prema normi HRN EN 13670-1 prije početka ugradnje provjeriti je li beton u

skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je li tijekom transporta betona došlo do promjene njegovih svojstava koja bi bila od utjecaja na tehnička svojstva betonske konstrukcije.

c. Kontrolni postupak utvrđivanja svojstava svježeg betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima norme HRN

EN 13670-1 i projekta betonske konstrukcije, a najmanje pregledom svake otpremnice i vizualnom kontrolom konzistencije kod svake dopreme (svakog vozila) te kod opravdane sumnje ispitivanjem

konzistencije istim postupkom kojim je ispitana u proizvodnji.

d. Kontrolni postupak utvrđivanja tlačne čvrstoće očvrsnulog betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima projekta

betonske konstrukcije, ali ne manje od jednog uzorka za istovrsne elemente betonske konstrukcije koji se bez prekida ugrađivanja betona izvedu unutar 24 sata od betona istih iskazanih svojstava i istog

proizvođača.

d.1. Ako je količina ugrađenog betona veća od 100 m3, za svakih slijedećih ugrađenih 100 m3 uzima se po jedan dodatni uzorak betona. d.2. Podaci o istovrsnim elementima betonske konstrukcije izvedenim od betona istih iskazanih svojstava i istog proizvođača evidentiraju se uz navođenje podataka iz otpremnice tog betona, a podaci o uzimanju uzoraka betona evidentiraju se uz obvezno navođenje oznake pojedinačnog elementa betonske konstrukcije i mjesta u elementu betonske konstrukcije na kojem se beton ugrađivao u trenutku uzimanja uzoraka. d.3. Kontrolni postupak utvrđivanja tlačne čvrstoće očvrsnulog betona ocjenjivanjem rezultata ispitivanja uzoraka i dokazivanje karakteristične tlačne čvrstoće betona provodi se odgovarajućom primjenom kriterija iz Dodataka B norme HRN EN 206-1 »Ispitivanje identičnosti tlačne čvrstoće«. e. Kontrolni postupak utvrđivanja tlačne čvrstoće očvrsnulog betona ugrađenog u pojedini

element betonske konstrukcije u slučaju sumnje, provodi se kontrolnim ispitivanjem na mjestu koje se

određuje na temelju podataka iz točke d.2. f. Za slučaj nepotvrđivanja zahtijevanog razreda tlačne čvrstoće betona treba na dijelu

konstrukcije u koji je ugrađen beton nedokazanog razreda tlačne čvrstoće provesti naknadno ispitivanje tlačne čvrstoće betona u konstrukciji prema HRN EN 12504-1 i ocjenu sukladnosti prema

HRN EN 13791.



25/52

Materijali za spravljanje betona moraju biti u skladu sa slijedećim propisima i normama:

cement: - Tehnički propisi za betonske konstrukcije (NN 139/09, 14/10, 125/10 i 136/12).

Kontrola cementa provodi se u centralnoj betonari (tvornici betona), u betonari pogona za predgotovljene elemente i u betonari na gradilištu prema normi HRN EN 206-1.

agregat: - HRN EN 12620:2003 Agregati za beton (EN 12620:2002)

- HRN EN 13055-1:2003 Lagani agregati – 1. dio: Lagani agregati za beton, mort i mort za zalijevanje (EN 13055-1:2002).

voda:

- HRN EN 1008:2002 Voda za pripremu betona – Specifikacija za uzrokovanje, ispitivanje i

potvrđivanje prikladnosti vode, uključujući vodu za pranje iz instalacija za otpadnu vodu u industriji betona kao vode za pripremu betona (EN 1008:2002).

Dodaci betonu moraju zadovoljavati uvjete kvalitete prema HRN U.M1.035. Za upotrebu bilo kojeg

dodatka betonu mora se pribaviti mišljenje projektanta konstrukcije.

Tehnička svojstva i drugi zahtjevi te potvrđivanje sukladnosti betona određuje se odnosno provode

prema normi HRN EN 206-1:2000 Beton_1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost.

Tehnička svojstva betona moraju ispunjavati opće i posebne zahtjeve bitne za krajnju namjenu betona i moraju biti specificirane prema normi HRN EN 206-1.

Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje svojstva svježeg betona provodi se prema normama niza HRN EN 12350, a ispitivanje svojstva očvrsnulog betona prema normama niza HRN EN

12390.

Uzimanje uzoraka, priprema ispitnih uzoraka i ispitivanje otpornosti betona na smrzavanje provodi se

prema normama HRN U.M1.016, a ispitivanje otpornosti betona na smrzavanje i soli za odmrzavanje prema normi prCEN/TS 12390-9.

1.2. Isporuka svježeg betona

Informacije korisnika betona proizvođaču

Korisnik će usuglasiti s proizvođačem: • datum isporuke,

• vrijeme i • količinu,

i informirati proizvođača o:

• posebnom transportu na gradilište, • posebnim postupcima ugradnje,

• ograničenjima vozila isporuke, npr. tipa (agitirajuća ili neagitirajuća oprema), veličine, visine ili bruto težine.



26/52

Informacije proizvođača betona korisniku

Kada naručuje beton, korisnik će zahtijevati informacije o sastavu mješavine betona radi primjene

pravilne ugradnje i zaštite svježeg betona i utvrđivanja razvoja čvrstoće betona. Te informacije mora na zahtjev korisnika dati proizvođač prije isporuke betona, već prema tome kako

odgovara korisniku. Kad je posrijedi tvornički proizvedeni beton, informacije, kad se zatraže, mogu također biti dane i

referencama proizvođačeva kataloga sastava mješavina betona, u kojima su iskazane pojedinosti o

klasama čvrstoće, klasama konzistencije, težina mješavine i drugi mjerodavni podaci. Informacije za utvrđivanje vremena zaštite betona prema razvoju čvrstoće mogu biti iskazane

nazivima iz tablice 1 ili krivuljom razvoja čvrstoće betona pri 20°C između 2 i 28 dana.

Razvoj čvrstoće Omjeri čvrstoće - σ2 / σ28

Brz > 0,5

Srednji > 0,3 < 0,5

Polagan > 0,15 < 0,3

Vrlo polagan < 0,15

Tablica 1: Razvoj čvrstoće betona pri 20°C Omjer čvrstoće kao indikator razvoja čvrstoće jest omjer srednje vrijednosti tlačne čvrstoće nakon 2

dana σ2 i srednje vrijednosti tlačne čvrstoće nakon 28 dana σ28 utvrđen početnim ispitivanjima ili zasnovan na poznatim svojstvima betona komparabilnog sastava.

U ovim početnim ispitivanjima uzorke za utvrđivanje čvrstoće treba praviti, njegovati i ispitivati prema

HRN EN 12350-1, HRN EN 12390-1, HRN EN 12390-2 i HRN EN 12390-3. Proizvođač treba informirati korisnika o zdravstvenom riziku koji se može pojaviti tijekom rukovanja

betonom.

Otpremnica za gotov (tvornički proizveden) beton

Pri isporuci betona proizvođač mora dostaviti korisniku otpremnicu za svaku transportnim sredstvom isporučenu količinu betona, na kojoj su otisnute, utisnute ili upisane najmanje sljedeće informacije:

• ime tvornice betona, • serijski broj otpremnice,

• datum i vrijeme utovara, tj. vrijeme prvog kontakta cementa i vode, • broj vozila,

• ime kupca,

• ime i lokacija gradilišta, • detalji ili reference uvjeta, npr. kodni broj, redni broj,

• količina betona u m3, • deklaracija sukladnosti s referentnim uvjetima kvalitete i EN 206,

• ime ili znak certifikacijskog tijela ako je relevantno,

• vrijeme kad beton stiže na gradilište, • vrijeme početka istovara,

• vrijeme završetka istovara.



27/52

1.3. Otpremne informacije za gradilišni beton

Odgovarajuća informacija tražena potpoglavljem 5.1.2.3. za otpremnicu betona mjerodavna je i za

beton proizveden na velikom gradilištu ili kad uključuje više tipova betona.

1.4. Konzistencija pri isporuci Općenito je svako dodavanje vode ili kemijskih dodataka pri isporuci zabranjeno. U posebnim

slučajevima voda ili kemijski dodaci mogu biti dodani kad je to pod odgovornošću proizvođača i

primjenjuje se za dobivanje uvjetovane vrijednosti konzistencije, osiguravajući da uvjetovane granične vrijednosti nisu prekoračene i da je dodatak kemijskog dodatka uključen u projekt betona. Količina

svakog dodatka vode ili kemijskog dodatka dodana u vozilo (mikser) mora biti upisana u otpremni dokument u svim slučajevima.

1.5. Kontrola sukladnosti i kriteriji sukladnosti

Kontrola sukladnosti sastoji se od aktivnosti i odluka koje treba poduzeti u skladu s pravilima ocjene

sukladnosti radi provjere sukladnosti betona s propisanim uvjetima. Kontrola sukladnosti je integralni dio kontrole proizvodnje.

Svojstva betona kojima se kontrolira sukladnost jesu ona koja se mjere odgovarajućim ispitivanjima prema normiranim postupcima. Stvarne vrijednosti svojstava betona u konstrukcijama mogu se

razlikovati od tih utvrđenih ispitivanjima, npr. ovisno o dimenzijama konstrukcije, ugradnji, zbijanju,

njegovanju i klimatskim uvjetima. Plan uzorkovanja i ispitivanja te kriteriji sukladnosti trebaju zadovoljavati postupke navedene u normi

HRN EN 206-1 i odredbama ovog poglavlja projekta . Mjesto uzimanja uzoraka za ispitivanje sukladnosti treba odabrati tako da se mjerodavna svojstva

betona i sastav betona značajnije ne mijenjaju od mjesta uzorkovanja do mjesta isporuke.

Proizvođač može koristiti i druge rezultate ispitivanja isporučenog betona u prihvaćanju sukladnosti.

Sukladnost ili nesukladnost prosuđuje se prema kriterijima ocjene sukladnosti.

1.6. Kontrola proizvodnje Proizvođač je odgovoran za besprijekorno upravljanje proizvodnjom betona. Sav beton mora biti

predmet kontrole proizvodnje.

Kontrola proizvodnje obuhvaća sve mjere nužne za održavanje svojstava betona u sukladnosti s uvjetovanim svojstvima.

To uključuje: • izbor materijala,

• projektiranje betona,

• proizvodnju betona, • preglede i ispitivanja,

• uporabu rezultata ispitivanja sastavnih materijala, svježeg i očvrslog betona i opreme • kontrolu sukladnosti .

Sustav kontrole proizvodnje treba sadržavati odgovarajuće dokumentirani postupak i upute. Taj postupak i upute treba po potrebi utvrditi uzimajući u obzir potrebe kontrole iskazane u tablicama 22,

23 i 24 norme HRN EN 206-1. Namjeravanu učestalost ispitivanja i nadzora treba dokumentirati.

Rezultate ispitivanja i kontrola treba evidentirati izvještajima. Svi mjerodavni podaci o kontroli proizvodnje trebaju biti zapisani (sadržani u izvještajima). Izvještaje o

kontroli proizvodnje treba čuvati najmanje 3 godina, ako zakonske obveze ne traže duže razdoblje.

1.7. Vrednovanje i potvrđivanje sukladnosti

Proizvođač je odgovoran za ocjenu sukladnosti betona s uvjetovanim svojstvima te mora provoditi I sljedeće:

a) početno ispitivanje kad je traženo b) kontrolu proizvodnje

c) kontrolu sukladnosti Proizvođačevu kontrolu proizvodnje treba za sve betone klase iznad C16/20 vrednovati i pregledavati

ovlašteno nadzorno tijelo i zatim ovjeriti ovlašteno certifikacijsko tijelo.

Proizvođač je odgovoran za održavanje sustava kontrole proizvodnje.



28/52

1.8. Skele i oplate

Osnovni zahtjevi Skele i oplate, uključujući njihove potpore i temelje, treba projektirati i konstruirati tako da su:

otporne na svako djelovanje kojem su izložene tijekom izvedbe, dovoljno čvrste da osiguraju zadovoljenje tolerancija uvjetovanih za konstrukciju i spriječe

oštećivanje konstrukcije.

oblik, funkcioniranje, izgled i trajnost stalnih radova ne smiju biti ugroženi ni oštećeni svojstvima skela i oplate te njihovim uklanjanjem.

skele i oplate moraju zadovoljavati mjerodavne hrvatske i europske norme.

Općenito Može se upotrijebiti svaki materijal koji će ispuniti uvjete konstrukcije. Moraju zadovoljavati

odgovarajuće norme za proizvod ako postoje. U obzir treba uzeti svojstva posebnih materijala.

Oplatna ulja

Oplatna ulja treba odabrati i primijeniti na način da ne štete betonu, armaturi ili oplati i da ne djeluju štetno na okolinu. Nije li namjerno specificirano, oplatna ulja ne smiju štetno utjecati na valjanost

površine, njezinu boju ili na posebne površinske premaze. Oplatna ulja treba primjenjivati u skladu s

uputama proizvođača ili isporučitelja.

Skele Projekt skele treba uzeti u obzir deformacije tijekom i nakon betoniranja kako bi se izbjegle štetne

pukotine u mladom betonu. To se može postići: ograničenjem progibanja i/ili slijeganja,

kontrolom betoniranja i /ili specificiranjem betona npr. usporavanjem ugradnje.

Oplate

Oplata treba osigurati betonu traženi oblik dok ne očvrsne. Oplata i spojnice između elemenata trebaju biti dovoljno nepropusni da spriječe gubitak finog morta.

Oplatu koja apsorbira značajniju količinu vode iz betona ili omogućava evaporaciju treba odgovarajuće

vlažiti da se spriječi gubitak vode iz betona, osim ako nije za to posebno i kontrolirano namijenjena. Unutarnja površina oplate mora biti čista. Ako se koristi za vidni beton, njezina obrada mora osigurati

takvu površinu betona.

Površinska obrada

Posebnu površinsku obradu betona, ako se traži, treba utvrditi projektnim specifikacijama. Za prihvaćanje zadane kvalitete površinske obrade mogu biti uvjetovani pokusni betonski paneli.

Vrsta i kvaliteta površinske obrade ovise o tipu oplate, betonu (agregatu, cementu, kemijskim i mineralnim dodacima), izvedbi i zaštiti tijekom izvedbe.

Oplatni ulošci i nosači

Privremeni držači oplate, šipke, cijevi i slični predmeti koji će se ubetonirati u sklop koji se izvodi i

ugrađeni elementi kao npr. ploče, ankeri i distanceri trebaju: biti čvrsto fiksirani tako da očuvaju projektirani položaj tijekom betoniranja,

ne uzrokovati neprihvatljive utjecaje na konstrukciju,

ne reagirati štetno s betonom, armaturom ili prednapetim čelikom,

ne uzrokovati neprihvatljivi površinski izgled betona,

ne štetiti funkcionalnosti i trajnosti konstrukcijskog elementa.

Svaki ugrađeni dio treba imati dovoljnu čvrstoću i krutost da zadrži oblik tijekom betoniranja. Ne smije

sadržavati tvari koje mogu štetno djelovati na njih same, beton ili armaturu. Udubljenja ili otvore za privremene radove treba zapuniti i završno obraditi materijalom kakvoće slične

okolnom betonu, osim ako ne ostaju otvoreni ili im je drugi način obrade specificiran.

Otpuštanje skela i uklanjanje oplate Skele ni oplata se ne smiju uklanjati dok beton ne dobije dovoljnu čvrstoću:

otpornu na oštećenje površine skidanjem oplate,

dovoljnu za preuzimanje svih djelovanja na betonski element u tom trenutku,



29/52

da izbjegne deformacije veće od specificiranih tolerancija elastičnog ili neelastičnog ponašanja

betona.

Uklanjanje oplate treba izvoditi na način da se konstrukcija ne preoptereti i ne ošteti.

Opterećenja skela treba otpuštati postupno tako da se drugi elementi skele ne preopterete. Stabilnost skela i oplate treba održavati pri oslobađanju i uklanjanju opterećenja.

Postupak podupiranja ili otpuštanja kad se primjenjuje za reduciranje utjecaja početnog opterećenja, sukcesivno opterećenje i/ili izbjegavanje velike deformacije treba detaljno utvrditi.

1.9. Armatura i ugradnja armature

Armatura izrađena od čelika za armiranje prema odredbama ugrađuje se u armiranu betonsku konstrukciju prema projektu betonske konstrukcije, normi HRN EN 13670-1, normama na koje ta

upućuje. Rukovanje, skladištenje i zaštita armature treba biti u skladu sa zahtjevima tehničkih specifikacija koje

se odnose na čelik za armiranje te projekta betonske konstrukcije.

Izvođač mora prema normi HRN EN 13670-1 prije početka ugradnje provjeriti da li je armatura u skladu sa zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, te je li tijekom rukovanja i skladištenja

armature došlo do njezinog oštećivanja, deformacije ili druge promjene koja bi bila od utjecaja na tehnička svojstva betonske konstrukcije.

Nadzorni inženjer neposredno prije početka betoniranja mora:

provjeriti postoji li isprava o sukladnosti za čelik za armiranje, odnosno za armaturu i jesu li

iskazana svojstva sukladna zahtjevima iz projekta betonske konstrukcije, provjeriti je li armatura izrađena, postavljena i povezana u skladu s projektom betonske

konstrukcije te u skladu s Prilozima »B« te dokumentirati nalaze svih provedenih provjera

zapisom u građevinski dnevnik.

Materijali Čelik za armiranje betona treba zadovoljavati uvjete EN 10080 i uvjete projekta konstrukcije. Svaki

proizvod treba biti jasno označen i prepoznatljiv.

Sidreni i spojni elementi trebaju zadovoljavati uvjete prema HRN EN 1992-1-1, priznatih propisa navedenih u TPBK i uvjete projekta.

Površina armature mora biti očišćena od slobodne hrđe i tvari koje mogu štetno djelovati na čelik, beton ili vezu između njih.

Galvanizirana armatura može se koristiti samo u betonu s cementom koji nema štetnog djelovanja na

vezu s galvaniziranom armaturom. Za sve čelike izvoditelj treba pribaviti ateste koji nisu stariji od 6 mjeseci. Nadzorni inženjer treba

upisom u dnevnik potvrditi da li su isporučeni čelici odgovarajuće kakvoće I dozvoliti ugradnju u armiranobetonsku konstrukciju. Za čelike koji su dopremljeni na gradilište ili centralno savijalište bez

odgovarajućih atesta ili certifikata ne smiju se ugrađivati dok se ne provede naknadno atestiranje. Nastavljanje armature zavarivanjem mogu obavljati samo atestirani varioci za tu vrstu zavarivanja, sa

atestom ne starijim od 1 godine. Izvoditelj mora voditi dnevnik zavarivanja s podacima – ime varioca,

način zavarivanja, proizvođača, vrstu I šaržu elektrode te poziciju na kojoj se prema planu armature radilo. Nadzorni inženjer treba utvrditi da se izvoditelj pridržava ovih uvjeta I odobriti način

nastavljanja zavarivanjem.

Savijanje, rezanje, prijevoz i skladištenje

Čelik za armiranje betona treba rezati i savijati prema projektnim specifikacijama. Pri tome: savijanje treba izvoditi jednolikom brzinom,

savijanje čelika pri temperaturi ispod -5 °C, ako je dopušteno projektnim specifikacijama, treba

izvoditi uz poduzimanje odgovarajućih posebnih mjera osiguranja,

savijanje armature grijanjem smije se izvoditi samo uz posebno odobrenje u projektnim

specifikacijama. Promjer trna za savijanje šipki treba biti prilagođen stvarnom tipu armature.

1.10. Betoniranje



30/52

Uvjeti kakvoće betona

Beton mora biti proizveden prema uvjetima iz HRN EN 206-1.

Isporuka, preuzimanje i gradilišni prijevoz svježeg betona

Nadzor i kontrolu kakvoće treba provesti na mjestu ugradnje i to najmanje u opsegu definiranom ovim tehničkim uvjetima. Među ostalim treba provjeriti otpremni dokument i parafom potvrditi izvršeni

nadzor.

Kontrola prije betoniranja

Treba pripremiti planove betoniranja i nadzora kao i sve ostale mjere predviđene ovim projektom, a ako ne postoji projekt, a prema složenosti izvedbe je neophodan, potrebno ga je izraditi.

Treba po potrebi izvesti početno ispitivanje betoniranja pokusnom ugradnjom i to prije izvedbe te isto dokumentirati.

Sve pripremne radnje treba provjeriti i dokumentirati prema ovim uvjetima prije no što se započne sa

ugradnjom betona. Konstrukcijske spojnice moraju biti čiste i navlažene. Oplatu treba očistiti od prljavštine, leda, snijega

ili vode. Ako se beton ugrađuje izravno na tlo, svježi beton treba zaštititi od miješanja s tlom i gubitka vode.

Konstrukcijske elemente treba odvojiti podložnim betonom od najmanje 3-5 cm od temeljnog tla ili za

odgovarajuću vrijednost povećati donji zaštitni sloj betona. Temeljno tlo, stijena, oplata ili konstrukcijski dijelovi u dodiru s pozicijom koja se betonira trebaju

imati temperaturu koja neće uzrokovati smrzavanje betona prije no što dostigne dovoljnu otpornost na smrzavanje. Ugradnja betona na smrznuto tlo nije dopuštena ako za takve slučajeve nisu

predviđene posebne mjere. Predviđa li se temperatura okoline ispod 0oC u vrijeme ugradnje betona ili u razdoblju njegovanja,

treba planirati mjere zaštite betona od oštećenja smrzavanjem.

Površinska temperatura betona spojnice prije betoniranja idućeg sloja treba biti iznad 0oC. Ako se predviđa visoka temperatura okoline u vrijeme betoniranja ili u razdoblju njegovanja, treba planirati

mjere zaštite betona od tih negativnih djelovanja.

Ugradnja i zbijanje

Beton treba ugraditi i zbiti tako da se sva armatura i uloženi elementi dobro obuhvate betonom i osigura zaštitni sloj betona unutar propisanih tolerancija te beton dobije traženu čvrstoću i trajnost.

Posebnu pažnju treba posvetiti ugradnji i zbijanju betona na mjestima promjene presjeka, suženja presjeka, uz otvore, na mjestima zgusnute armature i prekida betoniranja.

Vibriranje, osim ako nije drugačije uvjetovano projektom, treba u pravilu izvoditi uronjenim

vibratorima. Beton treba uložiti što bliže konačnom položaju u konstrukcijskom elementu: Vibriranjem se beton ne smije namjerno navlačiti kroz oplatu i armaturu.

Normalna debljina sloja ne bi smjela biti veća od visine uronjenog vibratora. Vibriranje treba izvoditi sustavnim vertikalnim uranjanjem vibratora tako da se površina donjeg sloja revibrira. Kod debljih

slojeva je revibriranje površinskog sloja preporučljivo i radi izbjegavanja plastičnog slijeganja betona ispod gornjih sipki armature.

Vibriranje površinskim vibratorima treba izvoditi sustavno dok se iz betona oslobađa zarobljeni zrak.

Prekomjerno površinsko vibriranje koje slabi kvalitetu površinskog sloja betona treba izbjeći. Kad se primjenjuje samo površinsko vibriranje, debljina sloja nakon vibriranja obično ne treba prelaziti 100

mm, osim ako nije prethodno eksperimentalno dokazano drugačije. Korisno je dodatno vibriranje površina uz podupore.

Brzina ugradnje i zbijanja betona treba biti dovoljno velika da se izbjegnu hladne spojnice i dovoljno

niska da se izbjegnu pretjerana slijeganja ili preopterećenje oplate i skela. Hladna spojnica se može stvarati tijekom betoniranja, ako beton ugrađenog sloja veže prije ugradnje i zbijanja narednog.

Dodatni zahtjevi na postupak i brzinu ugradnje betona mogu biti potrebni kod posebnih zahtjeva za površinsku obradu.

Segregaciju betona treba pri ugradnji i zbijanju svesti na najmanju mjeru.



31/52

Beton treba tijekom ugradnje i zbijanja zaštiti od insolacije, jakog vjetra, smrzavanja, vode, kiše i

snijega.

Naknadno dodavanje vode, cementa, površinskih otvrđivača ili sličnih materijala nije dopušteno.

Njegovanje i zaštita Beton u ranom razdoblju treba zaštititi:

da se skupljanje svede na najmanju mjeru,

da se postigne potrebna površinska čvrstoća,

da se osigura dovoljna trajnost površinskog sloja,

od smrzavanja,

od štetnih vibracija, udara ili drugih oštećivanja.

Pogodni su sljedeći postupci njegovanja primijenjeni odvojeno ili uzastopno:

držanje betona u oplati,

pokrivanje površine betona paronepropusnim folijama, posebno učvršćenim i osiguranim na

spojevima i na krajevima,

pokrivanjem vlažnim materijalima i njihovom zaštitom od sušenja,

držanjem površine betona vidljivo vlažnom prikladnim vlaženjem,

primjenom zaštitnog premaza utvrđene uporabivosti (potvrđene certifikatom ili tehničkim

dopuštenjem).

Postupci njegovanja trebaju osigurati nisku evaporaciju vlage iz površinskog sloja betona ili držati površinu stalno vlažnom. Prirodno njegovanje je dovoljno ako su uvjeti u cijelom razdoblju potrebnog

njegovanja takvi daje brzina evaporacije vlage iz betona dovoljno niska, npr. u vlažnom, kišnom ili

maglovitom vremenu. Njegovanje površine betona treba bez odgode započeti odmah po završetku zbijanja i površinske obrade. Ako slobodnu površinu betona treba zaštititi od pucanja zbog plastičnog

skupljanja, privremeno njegovanje treba primijeniti i prije površinske obrade. Trajanje primijenjenog njegovanja treba biti funkcija razvoja svojstava betona u površinskom sloju

ovisno o omjeru: čvrstoće i zrelosti betona,

oslobođene topline i ukupne topline oslobođene u adijabatskim uvjetima.

Beton za uporabu u uvjetima izloženosti konstrukcije definiranim ovome projektu treba njegovati dok

površinski sloj betona ne dosegne najmanje 50 % uvjetovane tlačne čvrstoće. Iskustveno se taj uvjet, iskazan vremenski, može kontrolirati prema podacima danim u tablici 2 "Najmanje razdoblje

njegovanja betona za klase izloženosti betona drugačije od X0 i XC1".

Površinska

temperatura betona, °C

Najmanje razdoblje njegovanja, dana1) 2)

Razvoj čvrstoće betona4) fcm2 / fcm28

brz, r> 0,50 srednji, r = 0,30 spor, r = 0,15 vrlo spor

r25 25>T>15

15>T>10 10>T>53)

1,0 1,0

2,0 3,0

1,5 2,0

4,0 6,0

2,0 3,0

7,0 10,0

3,0 5,0

10,0 15,0

1) dodajući svako vrijeme vezanja iznad 5 sati 2) linearna interpolacija između vrijednosti u redovima je moguća

3) za temperature ispod 5°C trajanje treba produžiti za razdoblje jednako vremenu ispod 5°C 4) razvoj čvrstoće betona je omjer između srednje tlačne čvrstoće betona nakon 2 dana i srednje

tlačne čvrstoće betona nakon 28 dana Tablica 2: Najmanje razdoblje njegovanja betona za klase izloženosti betona drugačije od X0 i XC1 Ako se razvoj topline koristi za mjerenje razvoja svojstava betona, omjer topline i odgovarajuće

čvrstoće treba prethodno utvrditi ili odobriti ovlaštena institucija.



32/52

Pobliža određenja razvoja svojstava betona mogu se temeljiti na jednom od slijedećih postupaka:

računu zrelosti iz mjerenja temperature na dubini najviše 10 mm u betonu ispod površine,

računu zrelosti iz mjerenja srednjih dnevnih temperatura zraka,

temperaturi grijanja,

drugim pogodnim postupcima.

Račun zrelosti treba se zasnivati na odgovarajućoj funkciji zrelosti, dokazanoj za tip cementa ili kombinaciju cementa i uporabljenog mineralnog dodatka.

Primjena zaštitnih premaza nije dopuštena na konstrukcijskim spojnicama, na površinama koje će se naknadno obrađivati ili na površinama na kojima treba osigurati vezu s drugim materijalima, osim ako

se prethodno potpuno ne uklone prije te sljedeće operacije ili ako dokazano ne djeluju štetno na tu sljedeću operaciju. Ako projektnim specifikacijama nije naglašeno dopušteno, zaštitni premazi se ne

smiju koristiti ni na površinama s uvjetovanim posebnim izgledom površine.

Površinska temperatura betona ne smije pasti ispod 0°C dok površina betona ne dosegne čvrstoću dovoljnu za otpornost na smrzavanje (obično iznad 5 N/mm2).

Najviša temperatura betona ne smije prijeći 65°C.

Mogući negativni utjecaji visokih temperatura betona tijekom njegovanja uključuju:

značajno smanjenje čvrstoće,

značajno povećanje poroznosti,

odloženo formiranje etringita,

povećanje razlike temperature betoniranog i prethodnog elementa.

Aktivnosti poslije betoniranja

Nakon skidanja oplate nadzorni inženjer treba prema uvjetovanom razredu nadzora provesti kontrolu površine betona i potvrditi sukladnost za zahtjevima.

Površinu betona treba tijekom izvedbe zaštititi od oštećivanja i remećenja površinske teksture. Potrebe ispitivanja betona na građevini (svojstvo, učestalost i kriterije sukladnosti) treba prema

uvjetima izvedbe i eksploatacije građevine utvrditi projektom konstrukcije i planom kontrole kvalitete

izvedbe radova.

Konstrukcijske spojnice Spojni dijelovi bilo kojeg tipa trebaju biti neoštećeni, točno postavljeni i ispravno izvedeni tako da

osiguraju učinkovito ponašanje konstrukcije.

Geometrijske tolerancije Izvedene dimenzije konstrukcija trebaju biti unutar najvećih dopuštenih odstupanja radi izbjegavanja

štetnih utjecaja na: mehaničku otpornost i stabilnost u privremenom i kasnijem uporabnom stanju,

ponašanje tijekom uporabe građevine,

kompatibilnost postavljanja i izvedbe konstrukcije i njezinih nekonstrukcijskih dijelova.

Nenamjerna mala odstupanja od referentnih vrijednosti koje nemaju značajniji utjecaj na ponašanje

izvedene konstrukcije mogu se zanemariti. Date tolerancije, nominirane kao normalne tolerancije, odgovaraju projektnim pretpostavkama, HRN

EN 1992 i traženoj razini sigurnosti. Zahtjevi ovog poglavlja odnose se na ukupnu konstrukciju. Kod pojedinih dijelova svaka međukontrola

tih dijelova mora poštivati uvjete konačne kontrole izvedene konstrukcije. Ako je određeno geometrijsko odstupanje pokriveno različitim zahtjevima (preduvjetovano),

primjenjuje se stroži uvjet.

Dimenzije poprečnog presjeka, zaštitni sloj betona i položaj armature ne smiju odstupati od zadanih vrijednosti više no što je prikazano u tablici 3.

N° Tip odstupanja Opis Dopušteno odstupanje

a Dimenzije poprečnog presjeka + 10 mm

b Položaj obične armature u poprečnom presjeku

Za sve h vrijednosti je:



33/52

Δ(minus) - 10 mm

a pozitivno za

h< 150 mm + 10 mm h = 400 mm + 15 mm

h > 2500 mm + 20 mm

uz linearnu

interpolaciju

međuvrijednosti

cmin = traženi najmanji zaštitni sloj betona

cn = nominalni zaštitni sloj = c + IΔ(minus)I c = stvarni zaštitni sloj

Δ = dopušteno odstupanje od cn h = visina poprečnog presjeka

h = visina poprečnog presjeka Uvjet: c + Δ(plus) > cn - I Δ(minus) I

Dopušteno pozitivno odstupanje zaštitnog sloja temelja i elemenata u temeljima može se povećati za 15

mm. Dano negativno odstupanje ne može.

c Preklopni spoj l preklopna duljina -0,06 l

d okomitost poprečnog presjeka a – duljina dimenzije poprečnog

presjeka

ne više od 0,04 a ili 10

mm

e

ravnost

Oplaćena ili zaglađena površina

Ne oplaćene površine : globalno

lokalno

L = 2,0 m

L = 0,2 m

L = 2,0 m

L = 0,2 m

9 mm

4 mm

15 mm

6 mm

f Zakošenost poprečnog presjeka ne veće od h/25 ili b/25 ali ne više od 30 mm

g ravnost bridova za dužine > = 1 m

> 1 m

8mm 8 mm / m ali ne više od

20 mm

h otvori u ulošci Δ 1 ; Δ 2 ; Δ 3 ; + - 25 mm

Tablica 3: Tolerancije Prekidi betoniranja

Prekidi betoniranja koji će se izvoditi u skladu sa resursima kojima raspolaže izvođač radova na betoniranju. Prije početka radova, izvođač je dužan projektantu konstrukcije dostaviti plan prekida

betoniranja na uvid i suglasnost. Prekidi betoniranja (radne reške) moraju se formirati na mjestima

minimalnih utjecaja u elementima.

2. Zemljani radovi

Prije početka gradnje zemljište se mora očistiti od raslinja, smeća i otpadaka. To se isto

odnosi na dio zemljišta na kojem je prethodno bila konstrukcija, a srušena je kako bi sad na istom mjestu gradila nova.

Tlo na mjestu građenja potrebno je isplanirati i iskolčiti. Prilikom iskopa izvođač je dužan obavijestiti geomehaničara koji mora izvršiti kontrolu svojstava tla i napraviti kontrolu statičkog proračuna.



34/52

Potrebno je napraviti i kontrolu geometrije i kvalitete gradiva postojeće temeljne konstrukcije. Ako se

ustvrdi da geometrija odstupa od pretpostavki potrebno je napraviti dodatnu kontrolu statičkog

proračuna. Sve iskope potrebno je izvesti po projektu s bočnim odsijecanjem i zaštitom bočnih strana kako ne bi

došlo do urušavanja zemljišta prilikom njihova betoniranja. Sve radove, kontrolu i potvrdu parametara izvođač, geomehaničar i nadzorni inženjer su dužni upisati u građevinski dnevnik. Kod zatrpavanja i

nasipanja prostora oko temelja do nivoa tla potrebno je nasipavati i nabijati u slojevima po 30 cm.

Na kraju je potrebno obaviti planiranje zemljišta, zatrpavanje svih jama i uklanjanje svega nepotrebnog s gradilišta.

3. Kolnička konstrukcija

3.1. Izrada nosivog sloja od mehanički nabijenog zrnatog kamenog materijala

Izrada mehanički nabijenog zrnatog kamenog materijala min debljine 30 cm kod svih prometnica landside istok osi PR1, PR2, PRK –parking zona.

Ovaj rad obuhvaća nabavu, prijevoz i ugradnju zrnatog kamenog materijala u nosivi sloj kolničke konstrukcije prema projektu. Ovaj se sloj može raditi tek kada nadzorni inženjer primi posteljicu u

pogledu ravnosti, projektiranih nagiba, pravilno izražene odvodnje i traženih uvjeta kakvoće.

Debljina nosivog sloja određena je projektom.

Materijali koji se za izradu sloja mogu uporabiti su:

- prirodni šljunak, - drobljeni kameni materijal,

- mješavina prirodnog šljunka i drobljenog kamenog materijala, - mješavina sastavljena iz više frakcija.

Svaki od ovih materijala mora zadovoljavati zahtjeve u pogledu: - fizičko-mehaničkih i mineraloško-petrografskih svojstava zrna,

- granulometrijskog sastava ukupnog materijala, - nosivosti,

- udjela organskih tvari i lakih čestica.

Nosivost materijala ocjenjuje se laboratorijski određenim kalifornijskim indeksom nosivosti CBR. Nosivi sloj od zrnatog kamenog materijala može se na uređenoj i primljenoj posteljici raditi na dva

načina: - navoženjem zrnatog kamenog materijala, razastiranjem pomoću grejdera i nabijanjem,

- razastiranjem zrnatog materijala pomoću razastirača nabijanjem.

Pri nabijanju i tijekom nabijanja treba regulirati vlažnost materijala tako da bude u optimalnim

granicama.

Potreban modul stišljivosti Ms= 100 MPa mjereno pločom 30 cm.

Kontrolna ispitivanja nosivog sloja obavlja i osigurava naručitelj, a služe kao potvrda postignute kakvoće

rada.

3.2. Izrada nosivog sloja

Nosivi sloj je nosivi sloj u kolničkoj konstrukciji izrađen od mješavine kamenog brašna, kamenog materijala i bitumena kao veziva.

Predviđena izrada nosivog sloja AC 22 base (BIT 50/70) AG6 – M2-E na svim prometnicama landside istoka, osi PR1, PR2, PRK - parking zona, debljine 7 cm prema HRN EN 12591.

Izvedena debljina zbog odstupanja od projektirane debljine ne može biti manja od vrijednosti

iz tablice 5-04-1 OTU.

Dopušteno visinsko odstupanje površine izvedenog sloja iznosi 10 mm.

Poprečni pad izvedenog sloja može odstupati od projektiranog poprečnog pada za pojedini profil

max. 0,4 % aps. Dopušteno odstupanje horizontalnog položaja lijevog i desnog ruba izvedenog sloja

iznosi od 25 mm od projektiranog položaja ovisno o grupi prometnog opterećenja.

Ravnost izvedenog sloja može odstupati od referentne ravnine mjernog uređaja najviše IRI(100)

= 1.8 m/km ili mjereno mjernom letvom od 3 m najviše 6 mm.



35/52

3.3. Izrada habajućeg sloja od asfalt betona

Habajući sloj od asfaltbetona je asfaltni sloj izrađen od mješavine kamenog brašna, kamenog materijala i bitumena kao veziva, gdje je granulometrijski sastav kamene smjese sastavljen po principu

najgušće složenog kamenog materijala. Predviđena je izrada habajućeg sloja AC 11 surf (BIT 50/70) AG1 M3-E (os PRK i parking zona),

debljine 4 cm s drobljenim kamenim materijalom eruptivnog podrijetla i AC 11 surf (PmB 45/80-65) AG2

M2-E (os PR1,PR2) debljine 4 cm s drobljenim kamenim materijalom eruptivnog +0/2 karbonatnog podrijetla. Izvedena debljina AC slojeva zbog odstupanja od projektirane debljine ne može biti manja

od vrijednosti iz tablici 6-03-1 OTU. Detaljni zahtjevi za svojstva izvedenog sloja dani su u potpoglavlju 6-03.3.3 OTU.

4. Nadzor

Pregledi i nadzor trebaju osigurati da se radovi završavaju u skladu s zahtjevima projektnih

specifikacija i važećim propisima. Nadzor u ovom kontekstu odnosi se na verifikaciju (potvrđivanje) sukladnosti svojstava proizvoda i

materijala koji će se upotrijebiti i na nadzor nad izvedbom radova.

4.1. Nadzor materijala i proizvoda

Koji će se nadzor svojstava materijala i proizvoda primijeniti u radovima prikazanje slijedećom tablicom.

PREDMET VRSTA NADZORA

Materijali oplate Vizualni nadzor

Armaturni čelik Prema EN 10080 i zahtjevima projekta3'

Svježi beton" proizveden u tvornici ili na gradilištu.

Prema EN 206, i prema ovim tehničkim uvjetima. Pri preuzimanju betona treba postojati otpremnica.

Ostali materijali2' Prema projektnim specifikacijama i normama

Predgotovljeni elementi Prema projektnim specifikacijama 3)

Nadzorni izvještaj Treba

1) Na gradilištu izrađeni sastavni dijelovi smatraju se kao sastavni dijelovi proizvedeni sa "svježim betonom, tvorničkim ili gradilišnim", osim ako nisu proizvedeni prema normi.

2) Npr. element ugrađenog čelika, opeka i sl.

3) Proizvode s potvrdom sukladnosti treće osobe treba vizualno pregledati i provjeriti otpremnicu.

U slučaju sumnje treba poduzeti daljnje provjere sukladnosti sa specifikacijama. Ostale proizvode treba provjeriti i ispitati prema projektnim specifikacijama. Tablica 4: Zahtjevi nadzora materijala i proizvoda



36/52

4.2. Područje nadzora izvedbe

Područje nadzora koji treba provesti prikazano je u tablici 5.


Kalupi, oplata i skele Glavne kalupe i oplatu pregledati prije betoniranja

Obična armatura Glavnu armaturu pregledati prije betoniranja

Ugrađeni elementi Prema projektnim specifikacijama i ovim tehničkim uvjetima

Zidani elementi Prema projektnim specifikacijama i ovim tehničkim uvjetima

Drvena konstrukcija i elementi Prema projektnim i izvedbenim specifikacijama i ovim tehničkim

uvjetima

Predgotovljeni elementi Prema izvedbenim specifikacijama

Gradilišni prijevoz i ugradnja betona Prema ovim tehničkim uvjetima

Završna obrada i njegovanje betona Prema ovim tehničkim uvjetima

Geometrija Prema projektnim specifikacijama

Nadzorna dokumentacija Kako se traži ovim uvjetima

Tablica 5: Područje nadzora

4.3. Nadzor prije betoniranja Prije početka betoniranja nadzor treba uključivati:

geometriju oplate,

stabilnost oplate, skela i njihovih temelja,

nepropusnost oplate,

uklanjanje nečistoća (kao što su prašina, snijeg i/ili led i ostaci žice) s dijela koji će se betonirati,

obradu lica konstrukcijskih spojnica,

uklanjanje vode s dna oplate, osim ako se ne betonira pod vodom,

pripremu površine oplate,

otvore u oplati.

4.4. Nadzor poslije betoniranja Na konstrukcijskim spojnicama treba provjeriti i potvrditi da je preklopna (kontinuitetna) armatura u

projektiranom položaju. Treba provjeriti položaj dilatacijske trake



37/52

4.5. Nadzor armature

Nadzor prije betoniranja Prije betoniranja nadzor u skladu s odgovarajućim nadzornim razredom treba potvrditi da je:

armatura iskazana u nacrtima ugrađena i prema nacrtima postavljena u projektiranu poziciju,

zaštitni sloj u skladu s ovim uvjetima i projektnim specifikacijama,

armatura nezagađena uljem, mastima, bojom ili drugim štetnim materijalima,

armatura ispravno učvršćena i osigurana od pomicanja tijekom betoniranja,

razmak između šipki armature dovoljan za ugradnju i zbijanje betona,

ugrađena armatura popraćena odgovarajućom potvrdom sukladnosti sa svojstvima uvjetovanim u

EN 10080.

Ako za armaturu dopremljenu u savijalište ili na građevinu nema odgovarajuće potvrde sukladnosti s uvjetovanim svojstvima, ta svojstva treba korisnik potvrditi ispitivanjem odgovarajućeg broja uzoraka

dopremljenih profila.

Nadzor poslije betoniranja

Na konstrukcijskim spojnicama treba provjeriti i potvrditi daje preklopna (kontinuitetna) armatura u projektiranom položaju.

Nadzor postupka betoniranja Nadzor i ispitivanje postupka betoniranja treba planirati, izvoditi i dokumentirati prema tablici 6.


Planiranje nadzora Plan nadzora, procedure i instrukcije prema specifikacijama

Aktivnosti kod nesukladnosti

Nadzor Osnovni i povremeni detaljni nadzor

Dokumentacija Svi dokumenti planiranja, Izvještaji o svim nadzorima

Izvještaji o svim nesukladnostima i popravnim mjerama

Tablica 6: Planiranja, nadzora i dokumentiranja Plan nadzora treba identificirati sve nadzore, motrenja i ispitivanja za potrebne dokaze kvalitete.

Najbolji nadzor je kontinuirani nadzor sukladnosti i uobičajene dobre prakse.

Projektant:




38/52

C – 3. POTPORNI ZIDOVI



39/52

POTPORNI ZIDOVI

O proračunu

Proračun je izvršen prema HRN EN 1997, po proračunskom pristupu 3. Potporni zid je proračunat i dimenzioniran na sljedeća opterećenja:

Vlastita težina zida

Aktivni pritisak tla,

Pasivni otpor tla,

Korisno opterećenje

Analiza opterećenja

(a) Stalno opterećenje

a) Vlastita težina Vlastitu težinu konstrukcije korišteni program za proračun sam generira i uzima u proračun.

b) Aktivni pritisak i pasivni otpor tla Aktivni pritisak i pasivni otpor tla na konstrukciju korišteni program za proračun računa po

Coulombovoj teoriji. Coulombova teorija uključuje trenje između potporne konstrukcije i tla δ [°], te se također može koristiti u slučaju nagnutog potpornog zida α [°] ili izlomljene površine terena β [°] što

u ovom slučaju isključuje mogućnost proračuna po Rankineovoj teoriji. Parametri tla dani su ispod:

TLO 1 TLO 2 TLO 3 TLO 4

kut unutarnjeg trenja φ [°] 30,0 32,0 30,0 32,0

kohezija c [kPa] 3,0 5,0 0,0 5,0

prostorna težina tla (nesaturirana)

γ [kN/m3] 20,0 22,0 20,0 22,0

kut trenja između tla i površine zida

δ [°] 15,0 22,0 15,0 22,0

Koeficijenti sigurnosti dani su u tablici:

KOEFICIJENT SIGURNOSTI ZA PARAMETRE TLA

KOEFICIJENT SIGURNOSTI ZA DJELOVANJA

KOEFICIJENT SIGURNOSTI ZA MATERIJALE

kut unutarnjeg trenja γφ = 1,25

stalno γG = 1,35 beton γC = 1,50

kohezija γc =

1,25

pokretno γQ = 1,50 čelik γS = 1,15

c) Korisno opterećenje Korisno opterećenje zadano je kao površinsko opterećenje na plohi iza zida u iznosu od 16,67

kN/m2, jer je moguć pristup vatrogasnim vozilima.



40/52



41/52

1. Proračun i dimenzioniranje potpornog zida tip1

(b)

Poprečni presjek zida s prikazanim karakteristikama tla

TLO

1

TLO

2

TLO

3

TLO

4

φ [°] 30,0 32,0 30,0 32,0

c [kPa] 3,0 5,0 0,0 5,0

γ [kN/m3] 20,0 22,0 20,0 22,0

δ [°] 15,0 22,0 15,0 22,0



42/52

(c) Proračun



43/52

(d) Dimenzioniranje

Mg = 17,63 kNm

Mp = 25,24 kNm

N = 14,37 kN

d = 25 cm

d1 = 20 cm

Msd = 1,35 · Mg + 1,50 · Mp + N · d/2 = 63,46 kNm

C 30/37 B500b

fck = 30 N/mm2 fyk = 500 N/mm2

fcd = 20 N/mm2 fyd = 434,78 N/mm2

079,02

1

cd

sd

sdfbd

M

εs1 = 10 ‰ εc2 = 1,20 ‰ ξ = 0,107 ζ = 0,962

mcmfd

MA

yd

sd

s /59,72

1

1

Minimalna armatura: As,min = 0,0015·25·100 = 3,75 cm2/m'

Usvojena armatura: As = 7,59 cm2/m'



44/52

2. Proračun i dimenzioniranje potpornog zida tip2

Proračun je izvršen samo za segment s najvišim, kritičnim, poprečnim presjekom.

Poprečni presjek zida s prikazanim karakteristikama tla

TLO

1

TLO

2

TLO

3

TLO

4

φ [°] 30,0 32,0 30,0 32,0

c [kPa] 3,0 5,0 0,0 5,0

γ [kN/m3] 20,0 22,0 20,0 22,0

δ [°] 15,0 22,0 15,0 22,0



45/52

(e) Proračun



46/52

(f) Dimenzioniranje

Mg = 0,19 kNm

Mp = 3,51 kNm

N = 9,38 kN

d = 25 cm

d1 = 20 cm

Msd = 1,35 · Mg + 1,50 · Mp + N · d/2 = 6,69 kNm

C 30/37 B500b

fck = 30 N/mm2 fyk = 500 N/mm2

fcd = 20 N/mm2 fyd = 434,78 N/mm2

008,02

1

cd

sd

sdfbd

M

εs1 = 10 ‰ εc2 = 0,49 ‰ ξ = 0,047 ζ = 0,984

mcmfd

MA

yd

sd

s /78,02

1

1

Minimalna armatura: As,min = 0,0015·25·100 = 3,75 cm2/m'

Usvojena armatura: As = 3,75 cm2/m'

Projektant:




47/52

C – 4. PROCJENA VRIJEDNOSTI INVESTICIJE



48/52

PROCJENA

vrijednosti investicije

Na temelju provedene analize, trenutne tržišne vrijednosti građevinskih radova i uzimajući u

obzir složenost objekta procjenjuje se kako je vrijednost izvođenja prometnice i potpornih zidova za potrebe izgradnje Vatrogasnog doma

1.050.000,00 kn + pdv

(milijonpedeset tisuća kuna + pdv)

Projektant:




49/52

C – 5. PRIMJENJENI PROPISI



50/52

PRIMIJENJENI PROPISI

Materijali, proizvodi, oprema i radovi moraju biti izrađeni u skladu s normama i tehničkim

propisima navedenim u projektnoj dokumentaciji. Ako nije navedena niti jedna norma obvezna je primjena odgovarajućih EN (europska norma). Ako se u međuvremenu neka norma ili propis stavi van

snage, važit će zamjenjujuća norma ili propis. Izvođač može predložiti primjenu priznatih tehničkih pravila (normi) neke inozemne

normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloženja i odobrenja nadzornog

inženjera. Tu promjenu nadzorni inženjer odobrava uz suglasnost projektanta. Izvođač je dužan promjenu unijeti u izvedbeni projekt.

Prilikom izrade ovog projekta primijenjeni su slijedeći zakoni, pravilnici, uredbe i propisi:

Zakoni: Zakon o gradnji (NN 153/13)

Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13)

Zakon o građevinskoj inspekciji (NN 153/13)

Zakon o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13)

Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 92/14, 64/15)

Zakon o normizaciji (NN 80/13)

Zakon o građevnim proizvodima (NN 76/13, 30/14)

Zakon o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN

152/08, 49/11, 25/13)

Zakon o komunalnom gospodarstvu, NN 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 144/12,

147/14

Zakon o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06, 60/08, 87/09)

Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13, 41/16)

Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)

Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15 )

Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13, 14/14)

Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14 154/14)

Pravilnici: Pravilnik o aerodromima (NN 58/14.)

Pravilnik o održavanju i pregledanju aerodroma te mjerama potrebnim za njegovu sigurnu uporabu (NN

65/05.)

Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 64/14, 41/15, 105/15)

Pravilnik o spasilačko-vatrogasnoj zaštiti na aerodromu (NN 51/14)

Pravilnik o uvjetima kojima mora udovoljavati operator aerodroma za izdavanje te način izdavanja

svjedodžbe aerodroma i odobrenja za uporabu aerodroma (NN 62/14) Pravilnik o tehničkim dopuštenjima za građevne proizvode (NN 103/08)

Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda (NN

103/08., 147/09., 87/10., 129/11.)

Pravilnik o kontroli projekata (NN 32/14.)

Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 55/94, 142/03)

Pravilnik o otpornosti na požar i drugim zahtjevima koje građevine moraju zadovoljiti u slučaju požara

(NN 29/13, 87/15)

Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13)

Pravilnik o sigurnosnim znakovima (NN 29/05, 91/15, 102/15)

Pravilnik o uporabi osobnih zaštitnih sredstava (NN 39/06)

Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 05/84)

Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04) Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 46/08)

Tehnički propisi:

Tehnički propis za betonske konstrukcije (NN 139/09., 14/10., 125/10., 136/12.)



51/52

Tehnički propis o građevnim proizvodima (NN 33/10., 87/10., 146/10., 81/11., 100/11., 130/12., 81/13,

136/14, 119/15)

Projektant:




52/52

D - GRAFIČKI DIO

3442

4961.90

1263

1262/5

2477/4

825

*241

2477/4

1263

1268/1

1268/2

1265

1262/5

1265

12531270/1

1255

1252/3

N

S

W E

P

R

_

1

P

R

_

2

P

R

_

3

P

R

_

4

P

R

_

5

P

R

_

6

P

R

_

7

P

R

_

8

P

R

_

9

P

R

_

10

P

R

_

11P

R

_

12

P

R

_

13PR

_

14P

R

_

15P

R

_

16P

R

_

17PR_18

P

R

_

19PR

_

20

P

R

_

21

P

R

_

22

P

R

_

23

P

R

_

24

P

R

_

25

P

R

_

26

P

R

_

27

P

R

_1

P

R

_2

P

R

_3

P

R

_4

P

R

_5

P

R

_6

m.n.m. 56,39i.z.š. : 6530060,11s.z.d. : 4708468,10

m.n.m. 56,56i.z.š. : 6530065,61s.z.d. : 4708464,17

m.n.m. 56,81i.z.š. : 6530073,75s.z.d. : 4708458,37

m.n.m. 56,95i.z.š. : 6530081,89s.z.d. : 4708452,56

m.n.m. 56,95i.z.š. : 6530090,03s.z.d. : 4708446,75

m.n.m. 56,95i.z.š. : 6530100,48s.z.d. : 4708439,30

m.n.m. 56,95i.z.š. : 6530102,16s.z.d. : 4708437,94

m.n.m. 56,95i.z.š. : 6530104,95s.z.d. : 4708434,71

m.n.m. 56,95i.z.š. : 6530105,34s.z.d. : 4708434,10

m.n.m. 56,97i.z.š. : 6530107,53s.z.d. : 4708428,84

m.n.m. 56,98i.z.š. : 6530107,65s.z.d. : 4708428,35

m.n.m. 57,12i.z.š. : 6530108,84s.z.d. : 4708424,78

m.n.m. 57,15i.z.š. : 6530109,24s.z.d. : 4708423,89

m.n.m. 57,34i.z.š. : 6530111,76s.z.d. : 4708419,87

m.n.m. 57,50i.z.š. : 6530114,40s.z.d. : 4708416,51

m.n.m. 57,79i.z.š. : 6530119,03s.z.d. : 4708410,64

m.n.m. 57,89i.z.š. : 6530120,59s.z.d. : 4708408,65

m.n.m. 58,36i.z.š. : 6530125,31s.z.d. : 4708402,64

m.n.m. 58,64i.z.š. : 6530126,87s.z.d. : 4708400,88

m.n.m. 58,73i.z.š. : 6530127,39s.z.d. : 4708400,36

m.n.m. 59,10i.z.š. : 6530129,76s.z.d. : 4708398,39

m.n.m. 59,84i.z.š. : 6530134,78s.z.d. : 4708394,78

m.n.m. 61,04i.z.š. : 6530142,90s.z.d. : 4708388,95

m.n.m. 61,70i.z.š. : 6530151,02s.z.d. : 4708383,11

m.n.m. 61,74i.z.š. : 6530154,00s.z.d. : 4708380,97

m.n.m. 61,84i.z.š. : 6530156,25s.z.d. : 4708379,35

m.n.m. 57,99i.z.š. : 6530126,50s.z.d. : 4708417,28

m.n.m. 58,12i.z.š. : 6530133,98s.z.d. : 4708423,92

m.n.m. 58,23i.z.š. : 6530141,45s.z.d. : 4708430,56

m.n.m. 58,35i.z.š. : 6530148,93s.z.d. : 4708437,20

m.n.m. 58,40i.z.š. : 6530152,66s.z.d. : 4708440,51

0+00

0.0000+00

3.559

0+00

6.3320+01

0.000

0+02

0.000

0+03

0.000

0+03

6.1750

+039

.265

0+04

0.0000

+042.3

55

0+050.

0000+052

.524

0+060.

0000+0

64.277

0+069.0

270+070.00

0

0+073.7760+074.271

0+080.

000

0+080.

7170+08

5.000

0+08

7.162

0+10

0.000

0+11

0.000

0+12

0.000

0+13

0.000

0+13

6.757

0+000.000

0+010.000

0+020.000

0+030.000

0+040.0000+044.985

R9

R9

R15

R25

R1,5

R9

R25

R6

R9

R5

INVESTITOR: GRAĐEVINA:SADRŽAJ:DATUM:MJERILO: PR.BR.: BR. PROJEKTA:SURADNIK:PROJEKTANT:

RAZINA PROJEKTA:OPĆINA KONAVLETrumbićev put 25, 20210 Cavtat,

OIB_24482197680 GRAĐEVINSKA SITUACIJA - OS-C01 I OS-C02SINIŠA UZELAC, dipl.ing.građ. SIJEČANJ 2017 13/2017

VATROGASNI DOM GRUDA

GLAVNI PROJEKTIvica Banović, dipl.ing.prom. ,Marko Bašić, struč.spec.ing.aedif. 1:250 01

INVESTITOR:

GRAĐEVINA:SADRŽAJ:

DATUM:MJERILO: PR.BR.: BR. PROJEKTA:SURADNIK:PROJEKTANT: RAZINA PROJEKTA:OPĆINA KONAVLETrumbićev put 25, 20210 Cavtat,OIB_24482197680 GRAĐEVINSKA SITUACIJA - OS-C01 I OS-C02SINIŠA UZELAC, dipl.ing.građ.

SIJEČANJ 2017 13/2017

VATROGASNI DOM GRUDAGLAVNI PROJEKT

Ivica Banović, dipl.ing.prom. ,Marko Bašić, struč.spec.ing.aedif. 1:250 01

INVESTITOR:

GRAĐEVINA:

SADRŽAJ:

DATUM:

MJERILO:

PR.BR.:

BR. PROJEKTA:

SURADNIK:

PROJEKTANT:

RAZINA PROJEKTA:

OPĆINA KONAVLE

Trumbićev put 25, 20210 Cavtat,

OIB_24482197680

GRAĐEVINSKA SITUACIJA - OS-C01 I OS-C02

SINIŠA UZELAC, dipl.ing.gra�

iter itineris d.o.o. ostravska 12, split 2017...direktor milan uzelac, dipl.ing.el. mjesto i datum...

Documents