Ravnatelj i stručni suradnik pedagog –suradnjom do kvalitete

Ivana Biljan, prof.viša savjetnica za stručne

suradnike pedagoge, predstojnica Podružnice OsijekAgencije za odgoj i obrazovanje

Zašto govorimo o suradnji?

U svijetu kvalitete (“Sve što želim”-svijetu)

• Osjećam se prihvaćeno, u prijateljskom ozračju.

• Najbolje je što znam i mogu.

• Korisno je biti.

• Dobro se osjećam.

• Stalno napredujem.

• Nikad nema destrukcije i grubosti.

Kvaliteta nije slučajna

…ona je rezultat

ozbiljnih namjera,

iskrenog truda,

inteligentnog vođenja i

vještog djelovanja: ona

predstavlja mudar izbor

između mnoštva

alternativa.Willa A. Foster

Kultura kvalitete odnosi se na socijalno-psihološki

element zajedničkih vrijednosti, uvjerenja, očekivanja i težnji ka kvaliteti u školskom kolektivu.

KULTURA KVALITETE OSIGURAVANJE KVALITETE

Što je posebnost moje škole, po čemu se razlikuje od drugih škola?

• Kako znate?

• Što traži poboljšanje i što poduzimate?

Indikatori kvalitete škole prema područjima

• kurikulum

• postignuća

• učenje i poučavanje

• podrška učenicima

• školska etika

• resursi

• menadžment, rukovođenje, osiguravanje kvalitete

Odlike uspješne škole

Model sadržava dvanaest karakteristika djelotvornih škola

koje se mogu svrstati u tri šire kategorije:

1. Zajednička misija vizije ciljeva i prioriteta škole.

2. Naglasak na učenju.

3. Ozračje pogodno za učenje.

Haltonski projekt djelotvornih škola

(prema Stoll i Fink, 2000: 33-44)

Schein navodi tri dimenzije kulture ustanove

Vidljiva organizacija

škole

Sveukupnost strategija

Podsvjesna vjerovanja

Odlike ravnatelja koji pozitivno djeluju na promjene:

• usko surađuju sa svojim osobljem kako bi odredili i

podržali provođenje inovacija,

• tijekom cijele školske godine surađuju i sa ostalim

čimbenicima promjena,

• razvijaju pozitivne organizacijske strukture,

• konzultiraju se,

• promatraju,

• stalno podupiru proces promjene.

(Fullan,1991)

• Profesionalno predvodništvo

• Zajednička vizija i ciljevi

• Okružje za učenje

• Usredotočenost na poučavanje i učenje

• Velika očekivanja

• Pozitivna potvrda

• Praćenje napretka

• Prava i dužnosti učenika

• Sadržajno poučavanje

• Škola kao organizacija koja uči

• Partnerstvo između doma i škole

11 čimbenika za djelotvorne škole

(Sammons i suradnici, 1995)

Škola kao učeća zajednica

• “je mjesto gdje svi

sudionici, djelatnici i

učenici, kontinuirano

proširuju svoje mogućnosti

kako bi ostvarili željena

postignuća, gdje se

međusobno potiču

kreativnost i inovativnost u

učenju i poučavanju, gdje

ljudi kontinuirano uče kako

učinkovitije učiti.”

Obilježja učećih zajednica

• Osobna kompetentnost

• Refleksivna praksa

• Zajednička vizija

• Timsko učenje

• Sistemski pristup

(prema Senge, 1990)

12 normi kulture ustanove (Jon Sapier and Matethew King,1985, prema V. Buljubašić-Kuzmanović)

• Kolegijalnost

• Istraživanja

• Visoka očekivanja

• Povjerenje

• Vidljiva podrška

• Profesionalni razvoj (ključna znanja područja, diaktika, metodika)

• Priznavanje kvalitetnog rada

• Brižnost, proslave uspjeha i humor

• Uključenost u donošenje odluka

• Zaštita onog što je važno

• Tradicija

• Poštena, otvorena komunikacija

10 kulturnih normi (prema Stoll i FInk,2000)

ZAJEDNIČKI CILJEVI znamo kamo idemo

ODGOVORNOST ZA USPJEH moramo uspjeti

KOLEGIJALNOST zajednički radimo na ovome

KONTINUIRANO UNAPREĐIVANJE uvijek možemo biti bolji

CJELOŽIVOTNO UČENJE svi neprestano uče i razvijaju se

PRIHVAĆANJE RIZIKA učimo pokušavajući nešto novo,

pogreške su normalan dio učenja

PODRŠKA možeš se osloniti na druge

UZAJAMNO POŠTOVANJE svatko može nešto ponuditi

OTVORENOST možemo razgovarati o razlikama

POHVALE I HUMOR zadovoljni smo sobom

Stil vođenja škole/doma utkan je u njezinu djelotvornost i

uspješnost

• Cooperation is a group of two or more individuals or

organizations working together to achieve a common

goal (http://www.nonprofithub.com/cooperation.htm).

• Suradnja je grupa od dva ili više pojedinaca ili

organizacija koje zajednički rade kako bi dosegli

zajednički cilj.

Suradnja je proces i ne može se ostvariti bez:

• svrhe koja je transparentna, svima jasna i svima na

korist,

• ciljeva koji su jasni i korisni,

• uvažavanja različitosti percepcije i različitosti stavova,

• tolerancije prema tuđoj percepciji stvarnosti i tuđim

stavovima,

• kvalitetne komunikacije.

Uloga ravnatelja

Promjenama u društvu i razvojem školstva rukovođenje se promijenilo s instruktivnog na suradničko ili timsko, a suvremeni ravnatelj treba stvarati partnerske i prijateljske odnose s učiteljima, stručnim suradnicima i roditeljima te motivirajuće ozračje.

(Staničić, 2006)

Uspješni ravnatelji imaju holistički pogled na školu kao ustanovu koja uči. Takvi ravnatelji imaju širu perspektivu i bolje razumijevanje odnosa unutar škole, uvažavaju socijalnu strukturu i osobitosti obitelji učenika, uvažavaju njihove kulturu i običaje.

(Pauković,2012)

“Transformacijsko vođenje – pomak od vođenja ljudi

prema vođenju s ljudima” (Resman, 2004)

Transformacijski ravnatelj prema Lionstonu:

• Pomaže zaposlenima razviti i prakticirati profesionalni odnos prema

radu i stvaraju suradničku atmosferu.

• Transformacijski ravnatelji njeguju profesionalni razvoj svojih

suradnika(učitelja/nastavnika, pedagoga, psihologa i dr.)

• Transformacijski ravnatelj pomaže učiteljima/nastavnicima probleme

u školi rješavati uspješnije, potiče ih na posezanje za novim

aktivnostima u obogaćivanju školskog programa i na ulaganje

dodatnog napora u to.

(Staničić, 2006 str. 328-329)

Dinamičan model vođenja promjena

Ravnatelji imaju zadaću strateški voditi svoj kolektiv do promjene, a taj put moguće je sagledati kroz dinamičan model vođenja promjena :

• Vizija i ciljevi – Kamo želimo doći?

• Analiza stanja – Gdje smo sada?

• Izrada strategije – Kako postići poželjne ciljeve polazeći od postojećeg stanja?

• Provođenje strategije – Kako provesti planirano?

• Evaluacija, izvještavanje - Jesmo li ostvarili ciljeve?

• Revizija – Kako dalje?

(Pauković, 2012 prema V. Buljubašić Kuzmanović str. 37)

Područja rada pedagoga

• Pripremanje školskih odgojno-obrazovnih programa

• Neposredno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom

procesu

• Vrednovanje odgojno-obrazovnih rezultata, istraživanja,

projekti

• Stalni stručni razvoj nositelja odgojno-obrazovne

djelatnosti u školi

• Bibliotečno-informacijska i dokumentacijska djelatnost

Kompetencije ravnatelja i pedagoga

(prema Staničić, 2006)

osobna

stručna

socijalnaakcijska

razvojna

Slažemo li se?

Da se uloga pedagoga u suvremenoj odgojno-obrazovnoj ustanovi promijenila, sukladno tomu, ravnatelja vidimo kao osobu koja upravlja/rukovodi, a pedagoga kao voditelja, odnosno osobu koja utječe na druge, inspirira, motivira,i usmjerava u aktivnostima prema ostvarivanju njihovog cilja.

(Jurić, 2004.)

Suradnički odnosi u školi/domu

Tim za kvalitetu

Samovrednovanje rada

Analiza i unapređivanje odgojno-obrazovnog procesa

Izrada razvojnih planova

Stručno usavršavanje

Savjetodavni rad

Uvođenje pripravnika

Svakodnevni poslovi…

Model planiranja

1. Gdje smo sada? (procjena početnog stanja)

2. Gdje bismo željeli biti u budućnosti? (planiranje)

3. Koji je najbolji način da krenemo u tom smjeru?

(implementacija)

4. Kako ocjenjujemo promjene koje provodimo?

(evaluacija)

Haltonski projekt djelotvornih škola

(prema Stoll i Fink, 2000: 33-44)

Suradnički odnosi – kurikularni krug

ciljevi

sadržaji

postupci

(metode)

nositelji

(odgovornost)

ostvarenje

vrednovanje

Komunikacijske vještine u školama kao učećim

zajednicama

• Nastavnici uključeni u proces odlučivanja – distribuirano vođenje

škole: vještine dogovaranja i pregovaranja

• Periodičko preispitivanje vrijednosti vizije razvoja škole: grupne

rasprave

• Dijeljenje iskustava u vezi poboljšanja učeničkog učenja –

inovacijskih formi: aktivno slušanje

• Kolektivno učenje osoblja kako bi se pronašla što bolja rješenja

za zadovoljavanje učeničkih potreba: timska suradnja

• Međusobno posjećivanje nastavi:

traženje povratnih informacija od

kolega

• Traženje podrške u široj zajednici

za poboljšavanje uvjeta rada:

zastupanje

• Prikupljanje podataka iz različitih

izvora o djelotvornosti rada:

postavljanje pitanja

• Prezentiranje načina rada,

postignuća i ciljeva široj zajednici:

prezentacijske vještine.

Mijenjajmo neprofesionalne komunikacijske

odnose

• površna komunikacija

• neosposobljenost za argumentiranje

• korištenje stereotipa za organizaciju

• lažni autoritet

• nejasna odgovornost u kolektivu

• manipulacija ovlaštenja i odgovornosti

• neosviještenost glede prava i dužnosti

• govorenje sa stajališta predrasuda

Procjena školske kulture

Trijaža (prema Center for Improving School Culture –CISIC, 2002):

Profesionalnost

Kolegijalnost

Samoodređenje

Za preispitivanje/samovrednovanje

Ključne varijable koje utječu na individualno ponašanje:

VRIJEDNOSTI

STAVOVI

OSOBNOST

MOTIVACIJA

UČENJE

PERCEPCIJA

SPOSOBNOST

INDIVIDUALNO

PONAŠANJE

Kultura škole

Misija

Vrijednosti KULTURA

ŠKOLEUvjerenja

Vizija

Bez dobrih suradničkih odnosa

nemoguće je:

1. Oblikovanje vizije škole

2. Planiranje i programiranje rada

3. Ostvarivanje odgojno-obrazovnog procesa

Kako utjecati na druge?

• Dobrim primjerom, uvažavajućim odnosima i jasnim

porukama

• Pozitivnim stavom, pravom mjerom i dinamikom utjecaja

• Uvjerljivim razlozima i nuđenjem razvojnih mogućnosti

• Svladavanjem otpora promjenama – pregovaranjem,

informiranjem, uključivanjem, odobravanjem

Pojačaj svoje korijenje – Živi svoju viziju - Daj vrhunsku vrijednost

Hitrec,2010.

Najpodmukliji otpor dolazi od naše vlastite malodušnosti, zbog nedosljednosti, zbog uslužnosti.

Ne želimo remetiti mir, ne želimo da naše kolege pokazuju otpor prema nama, ne želimo se praviti važnima – i tako bez velike potrebe dopuštamo da se događa ono što smatramo pogrešnim.

HENTIG, Hartmut von, Humana škola

Hvala!ivana.biljan@azoo.hr