ivana penezic - autocad lt tako lako

Autodesk AutoCAD LT / IVANA PENEZI]

IVANA PENEZI]Autodesk AutoCAD LT tako lako

Izdava~:�ZNAK� Zagreb

Urednik:Goran Jedna~ak

Lektura i korektura:Mladen Jedna~ak

Grafi~ki dizajn i priprema za tisak:MI[ d.o.o., Zagreb

Tisak:Grafika HISON d.o.o.

Tehni~ko vodstvo: Alan Hison

CIP � Katalogizacija u publikacijiNacionalna i sveu~ili{na knji`nica, Zagreb

UDK 681.3.06:62(035)

PENEZI], Ivana

AutoCAD LT: Tako lako / Ivana Penezi}. � Zagreb : Znak, 1997. � xii, 237 str. : ilustr.; 24 cm. � (Tako lako)

Kazalo

ISBN 953 � 189 � 067 � 6

Copyright © �ZNAK�, Zagreb, 1997.

Sva prava pridràna. Niti jedan dio knjige nije dozvoljeno upotrebljavati ili reproducirati u bilo kojemobliku ili na bilo koji na~in, niti pohranjivati u bazu podataka bilo kojeg oblika ili namjene bez prethodnepismene dozvole izdava~a, osim u slu~ajevima kratkih navoda u stru~nim ~lancima. Izrada kopija bilokojeg dijela knjige u bilo kojem obliku predstavlja povredu Zakona.

Izdava~ i autor ulo�ili su najve}i mogu}i napor u kvalitetnom pripremanju ove knjige. Izdava~ i autorobjavom ove knjige ne pruàju nikakve garancije, izravne ili posredne, za bilo koji dio sadràja knjige,proceduru, postupak, radnju ili navod koje se nalaze u ovoj knjizi. Izdava~ i autor ne snose nikakveposljedice koje bi mogle nastati uporabom ove knjige, niti se smatraju odgovornim za bilo kakvu {tetu iligubitak uzrokovan izravno ili posredno ovom knjigom.

AutoCADLT

Autodesk

potpisuju hrvatski autori

IVANA PENEZI]

O autoruIvana Penezi} diplomirala je arhitekturu, a radi kao profesorica na Gra-diteljskoj tehni~koj {koli gdje predaje Ra~unalstvo u graditeljstvu. Svojebogato iskustvo i znanje profesorskom je lako}om prenijela u ovaj pri-ru~nik. Kombinacija stru~nosti i pedago{kog iskustva ~ini Ivanu ideal-nom autoricom ove edukativne, primjerima brojne knjige.

SADR@AJ

O autoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . V

UVOD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVIINamjena knjige . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVIIOrganizacija knjige . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVIIOkviri tako-lako . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVIISlike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . XVIII

I. DIO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11. poglavlje: Osnovno o AutoCAD-u LT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 1

Pokretanje AutoCAD-a LT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3Osnovni ekran AutoCAD-a LT . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4Padaju}i izbornici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7Alatni okviri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

2. poglavlje: Pripreme za crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15Pripreme za crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17Koordinatni sustav . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17Kako radi naredba Line . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18Relativne koordinate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18Apsolutne koordinate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22Mjerne jedinice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23Kako pohraniti crte` . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25Kako nacrtati kru`nicu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28Zumiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30Odabir objekata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32

Kako radi naredba Erase . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 32Odabir specifi~nih to~aka ve} nacrtanih objekata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37

Upotreba naredbi Object Snap . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .38

3. poglavlje: Naredbe za crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43Naredbe za crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45Kako nacrtati kru`ni luk kroz tri to~ke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47Kako nacrtati elipsu zadanu sredi{tem i s dva polumjera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48Kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50

VI Sadràj

4. poglavlje: Crtanje tlocrta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57Pripreme . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59Granice crteà . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59Kako zadati granice crteà . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 60Slojevi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63Definiranje slojeva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63Kako promijeniti vaè}i sloj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66Crtanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67Kako radi naredba Offset . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68Kako radi naredba Fillet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71Kako radi naredba Trim . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 76Kako radi naredba Extend . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86Kako promijeniti sloj ve} nacrtanim objektima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88Kako u~itati vrste linija u AutoCAD . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96

5. poglavlje: Crtanje oznaka za kupaonu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103Crtanje oznake kade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105Kako radi naredba Make Block . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 110Crtanje oznake umivaonika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 113Crtanje oznake wc {koljke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 122Kako umetnuti blok u crte` . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126Kako radi naredba Explode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .132

6. poglavlje: Kako mijenjati izgled crteà . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135Promjena izgleda crteà . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 137Kako radi naredba Move . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 138Kako radi naredba Stretch . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 140Kako radi naredba Distance . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144Kako radi naredba Rotate . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146Kako radi naredba Scale . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 149Kako radi naredba Copy . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152

7. poglavlje: Pisanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 155Definiranje stila teksta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 158Kako radi naredba Line Text . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .161Kako mijenjati ve} napisani tekst . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 165Mjerenje povr{ine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167Kako radi naredba Area . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 167

Sadràj VII

8. poglavlje: Definiranje bloka naredbom Wblock . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 171Crtanje elementa . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173Kako radi naredba WBlock . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 174

9. poglavlje: Ucrtavanje uzorka � {rafiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183Kako radi naredba Hatch . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 185Kako mijenjati ve} nacrtani uzorak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 191

10. poglavlje: Kotiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 193Priprema crteà za kotiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 195Definiranje stila kotiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 197Kotiranje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 209Defpoints . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 216Trajno uklju~ivanje alata Object Snap . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .217

11. poglavlje: Iscrtavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 219Priprema crteà za iscrtavanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 221

KAZALO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 223

UVODProgrami za ra~unalnu podr{ku projektiranju i proizvodnji (CAD/CAM)ve} dugi niz godina predstavljaju standardne alate za izradu najsloèni-jih projekata. [irok raspon njihovih mogu}nosti ~ini ih, jasno, i vrlo slo-ènima za upotrebu. Najpopularniji CAD program svakako je AutodeskovAutoCAD koji se nametnuo kao vaè}i standard. AutoCAD LT snaàn je iprilagodljiv program koji za 2D crtanje nudi gotovo sve {to i njegov sta-riji brat. Kako, me|utim, krenuti u svijet AutoCAD-a LT, a pritom ne izgu-biti previ{e vremena i strpljenja? Odgovor, naravno, nude kvalitetni irazumljivi priru~nici.

Namjena knjigeKnjiga tako-lako AutoCAD LT namijenjena je po~etnicima u radu sAutoCAD-om, kao i u~enicima tehni~kih {kola koji u svom radu upotreb-ljavaju CAD/CAM programe. Napisana je kao ud`benik koji korisnika krozniz vje`bi dovodi do krajnjeg cilja - nacrtanog i na pisa~u/crta~u iscrtanogtlocrta objekta. Jasno}a i jednostavnost izraza, kao i postupnost u uvo-|enju novih znanja ~ine ovu knjigu odli~nim ud`benikom za sve one kojina razumljiv i jednostavan na~in èle ste}i osnovna znanja o AutoCAD-uLT, ali i o na~inu primjene CAD programa op}enito.

Okviri tako-lakoU knjizi }ete se susretati s okvirima �tako lako� u kojima moète pro~itatirazne savjete za ubrzavanje rada, odre|ene napomene vezane uz rad po-jedinih naredbi, ali i upozorenja za izbjegavanje naj~e{}e ponavljanihgre{aka.

IX Uvod

X Uvod

SlikeU knjizi tako-lako AutoCAD LT posebnu pa`nju posvetite slikama. Naime,~itav pristup knjizi temelji se na crtanju konkretnog primjera, pa sve sli-ke ne samo da slijede okolni tekst, ve} predstavljaju i osnovnu vizualnuinformaciju koja }e vam pomo}i u lak{em snala`enju i, naravno, crtanju.Va{i }e se ekrani u pone~emu razlikovati od onih koje }ete ugledati uknjizi ({to ovisi o pode{enjima Windowsa 95), ali }e sadr`ajno, neovisnoo tim razlikama, biti jednaki.

U o

vom

pog

lavlj

u

U ovom poglavlju upoznat }ete se s izgledom osnovnog ekrana AutoCAD-a LT i na~inomzadavanja naredbi.

I DIO1. Poglavlje

Osnovno o AutoCAD-u LT

l Pokretanje AutoCAD-a LT

l Osnovni ekran AutoCAD-a LT

l Padaju}i izbornici

l Alatni okviri

Pokretanje AutoCAD-a LT Kada su na va{em sustavu jednom instalirani Windowsi 95, pri svakompokretanju ra~unala dolazite izravno na radnu povr{inu Windowsa 95.Radna povr{ina Windowsa 95 sadr`i u donjem lijevom uglu gumb Start.

Osnovno o AutoCAD-u LT 1. POGLAVLJE 3

Slika 1.1 Pokretanje AutoCAD-a LT. Ü

Kliknite na gumb Start da biste otvorili izbornik Start, kliknite na opci-ju Programs i s izbornika programa odaberite AutoCAD LT i sada jo{ napodizborniku kliknite na AutoCAD LT . Nakon nekoliko sekundi prozorAutoCAD-a LT otvorit }e se u obliku okvira za dijalog Start Up.

Odabirom gumba na lijevoj strani odlu~ujete o osnovama na kojima }etezapo~eti crtati va{ crte`:

Wizard � AutoCAD LT vam omogu}ava da unaprijed u odre|enombroju koraka podesite crte`.

Template � nudi popis datoteka koje mo`ete koristiti kao podloge zacrtanje.

Start from Scratch � po~injete ni od ~ega odabrav{i samo mjernisustav.

Open a Drawing � odabirete postoje}i crte`.

Instruction � ispisuje kratki opis svakog gumba.

Kliknite na gumb Start from Scratch, odaberite opciju Metric, kliknite naOK i pojavit }e se AutoCAD-ov osnovni ekran.

4 I. DIO

Slika 1.2 Okvir za dijalog Start Up. Ü

Osnovni ekran AutoCAD-a LT Slika prikazuje osnovni AutoCAD-ov ekran koji sadr`i i dva plutaju}aalatna okvira i gumb UCS u lijevom donjem uglu.

Slika 1.3 Osnovni AutoCAD-ov ekran. Ü

Naslovna traka

Okvir sazna~ajkamaobjekta

Naredbeni redak

Statusna traka

Povr{ina za crtanje

Trakapadaju}ihizbornika

Standardnialatni okvir

AutoCAD-ov osnovni ekran podijeljen je na vi{e dijelova:

w naslovnu traku

w traku padaju}ih izbornika

w standardni alatni okvir

w okvir sa zna~ajkama objekta

w povr{inu za crtanje

w naredbeni redak

w statusnu traku

Naslovna traka pokazuje ime koje ste dali crteù na kojem trenutno radite.

Traka padaju}ih izbornika nudi padaju}e izbornike iz kojih biramo naredbe.

Standardni alatni okvir nudi razli~ite naredbe u obliku gumba i padaju-}ih izbornika, a okvir sa zna~ajkama objekta sadrì informacije o objek-tu na kojem trenutno radimo (sloj, vrsta linije...). Izbornika, naredbi igumba ima podosta i o njima }ete doznati vi{e u daljnjem radu.

Alatni okviri (Draw i Modify) nude naredbe koje oblikuju nove objekte imijenjaju postoje}e. Njihov poloàj i pojava na ekranu prepu{teni su na-{em izboru, moèmo ih otvarati i zatvarati, povla~iti i smje{tati gdje godnam odgovara na ekranu. Sada vidite samo ova dva alatna okvira, ali tre-ba znati da AutoCAD LT nudi jo{ mnogo drugih.

Povr{ina za crtanje zauzima ve}inu ekrana. Sve {to crtate pojavljuje se utom podru~ju. Pomaknete li mi{a unutar povr{ine za crtanje, pojavljuje segrafi~ki pokaziva~ u obliku dva okomito prekrièna beskona~na pravca skvadrati}em u sjeci{tu. On vam omogu}uje odabir unutar crteà. Izgledgrafi~kog pokaziva~a se mijenja s obzirom na zadatak koji obavlja.


Slika 1.4 Izgled grafi~kogpokaziva~a ovisno o funkciji koju obavlja. Ü

Grafi~kipokaziva~

kada AutoCad LTo~ekuje odabir

objekata

Standardnigrafi~ki

pokaziva~

Grafi~kipokaziva~

kada AutoCad LTo~ekuje unos to~ke

Kada pomi~ete grafi~ki pokaziva~ u povr{ini za crtanje, u lijevom krajustatusne trake mijenjaju se neki brojevi. AutoCAD LT vas obavje{tava opoloàju grafi~kog pokaziva~a pomo}u x,y koordinata.

Statusna traka vas jo{ informira o va{em crteù, a pri odabiru naredbeispisuje se njen kratki opis.

6 I. DIO

Slika 1.5 Nakon ozna~avanjanaredbe njen kratkiopis ispisuje se u statusnoj traci. Ü

U lijevom donjem kutu povr{ine za crtanje trebali biste vidjeti UCS ikonu/User Coordinate System/ koja vam pokazuje smjer trenutnog koordi-natnog sustava. X i Y unutar ikone ukazuju na x i y osi va{eg crteà. Udnu ekrana iznad statusne trake nalazi se naredbeni redak. Vrlo je va`noobratiti posebnu pa`nju na sve poruke koje vam AutoCAD LT {alje putemretka naredbi, jer je to na~in na koji AutoCAD LT s vama komunicira.Sada pokazuje rije~ Command: koja vam kazuje da ~eka na va{u nared-bu. Bez obzira kako zadali naredbu, upisivanjem u naredbeni redak, izpadaju}eg izbornika ili pomo}u alatnog okvira, uvijek treba pa`ljivo ~itatiporuke iz naredbenog retka, jer naredbe ~esto zahtijevaju dodatne poda-tke koje neposredno upisujete u naredbeni redak. Kada odaberete nared-bu AutoCAD LT:

w Otvara podizbornike


w Otvara okvir za dijalog koji sadr`i podatke koji se mogu mijenjati

w Pokre}e naredbu koja zahtijeva podatke koje unosite tipkovni-com ili crtanjem.

Padaju}i izborniciPadaju}i izbornici vam omogu}uju kontrolu nad op}im radom AutoCAD-aLT i zadavanje gotovo svih naredbi. Otvorit }ete sada padaju}i izbornikDraw tako da kliknite na Draw u traci izbornika. Otvorio se popis nared-bi koje nam omogu}uju crtanje.

Slika 1.6 Otvoreni padaju}iizbornik Draw. Ü

Pokaziva~ mi{a pomi~ite polagano po popisu naredbi. Obratite pa`nju naopis koji se pojavljuje u statusnoj traci kad ozna~ite pojedinu naredbu.Taj opis vam poma`e pri odabiru naredbe. Neke naredbe imaju strelicuna desnom kraju. To zna~i da naredba otvara podizbornik.

Ozna~ite naredbu Arc i otvorit }e se podizbornik s desne strane koji omo-gu}uje razne na~ine konstrukcije luka. Primijetili ste tako|er da postojenaredbe s tri to~kice na kraju (...). To zna~i da naredba otvara okvir zadijalog. Ozna~ite naredbu Hatch i kliknite. Padaju}i izbornik se zatvorio,a otvorio se okvir za dijalog Boundary Hatch, gotovo preko cijelog po-dru~ja za crtanje, koji vam omogu}uje odabir uzorka za ispunu povr{ine� »{rafure« � i njezinu prilagodbu va{em crte`u. Kliknite na gumb Canceli zatvorite okvir za dijalog.

O okviru za dijalog Boundary Hatch saznat }ete vi{e u 9. poglavlju.

Otvorite ponovno padaju}i izbornik Draw, ozna~ite naredbu Line i klik-nite. Line je jedna od naredbi koja odmah od vas u naredbenom retku za-htijeva podatke. Padaju}i izbornik se zatvorio, a u naredbenom retku sepojavila poruka:

8 I. DIO

Slika 1.7 Naredba Arc sotvorenimpodizbornikom. Ü

Command:line

From point:

AutoCAD LT traì da odredite to~ku od koje }e po~eti crtati. Pritisnite Escna tipkovnici i prekinite naredbu. O tome kako radi naredba Line saznat}ete kasnije u 2. poglavlju.

Alatni okviriAlatni okviri vam olak{avaju odabir naredbi i ubrzavaju rad pri kreiranjunovih objekata. Naredbe su grupirane po vrsti radnje koju izvr{avaju.Primjerice, alatni okvir Modify sadrì naredbe koje mijenjaju postoje}eobjekte u crteù, dok alatni okvir Draw sadrì naredbe koje omogu}ujukreiranje novih objekata. Ako slu~ajno nemate uklju~ene alatne okvireDraw i Modify, ovako }ete ih uklju~iti: otvorite padaju}i izbornik View ina dnu popisa kliknite na Toolbars...

Otvorit }e se okvir za dijalog Toolbars s popisom svih alatnih okvira.Odaberite alatni okvir koji vam nedostaje tako da kliknete u bijeli kvadra-ti} lijevo od njegova imena, a zatim kliknite na gumb OK (prazan kvadra-ti}-isklju~eno, prekrièni kvadrati}-uklju~eno).


Slika 1.8 Okvir za dijalogBoundary Hatch. Ü

Slika 1.9 Odabir naredbeToolbars; padaju}iizbornik View.

Ü

Alatni okviri sadr`e gumbe koji predstavljaju naredbe. Pomaknite pokazi-va~ mi{a na jedan od gumba, ostavite ga tamo sekundu-dvije. Pored gumba }e se ispisati naziv naredbe, a u statusnoj traci pojavit }e se njenkratki opis.

10 I. DIO

Slika 1.10Okvir za dijalogToolbars. Ü

Slika 1.11 Ozna~eni gumbnaredbe Move sispisanim nazivom iopisom u statusnojtraci. Ü

Ve}ina naredbi pokre}e se kada kliknete na gumb, ali neke otvaraju jo{ idodatne gumbe (flyout). Gumbi koji imaju strelicu u donjem desnomkutu otvaraju dodatne gumbe (isto kao {to naredbe iz padaju}ih izborni-ka sa strelicama na desnom kraju otvaraju podizbornike). Kliknite nagumb koji prikazuje kru`nicu, Circle, u alatnom okviru Draw i zadr`itepritisnutu tipku mi{a dok se ne otvore dodatni gumbi koji nude raznena~ine konstrukcije kru`nice.

I dalje drìte pritisnutu tipku mi{a i pomaknite pokaziva~ na neki od do-datnih gumba. Opet }e se pojaviti naziv naredbe ozna~enog gumba i krat-ki opis u statusnoj traci.

Obilje`je je alatnih okvira AutoCAD-a LT mogu}nost njihova pomicanja.Moèmo pomaknuti alatne okvire na bilo koju poziciju u povr{ini zacrtanje ili ih usidriti izvan povr{ine za crtanje. Postavite pokaziva~ mi{ana rub plutaju}eg alatnog okvira Draw i kliknite. Drìte tipku mi{a pri-tisnutu i polagano odvucite alatni okvir ispod podru~ja za crtanje. Na istina~in pomaknite i alatni okvir Modify i smjestite ga pokraj alatnog okvi-ra Draw kao na slici 1.13.

Kada alatni okvir usidrite izvan povr{ine za crtanje, nestat }e naslovnetrake okvira. (Standardni alatni okvir /Standard Toolbar/ i Okvir sa zna-~ajkama objekta /Object Properties/ su usidreni alatni okviri.) Ako èlimoda alatni okvir nestane s ekrana, treba samo kliknuti na gumb sa znakom»x« u gornjem desnom kutu naslovne trake. Alatne okvire usidrene izvanpovr{ine za crtanje treba prvo dovu}i natrag u povr{inu za crtanje i ondazatvoriti. Sada ve} znate kako se uklju~uju alatni okviri u slu~aju da ihopet trebate (ViewíToolbars). Primijetili ste u okviru za dijalog Toolbars,slika 1.10, da vam se nudi jo{ puno alatnih okvira.


Slika 1.12 Otvoreni dodatnigumbi naredbe Circle. Ü

Da ne biste zagu{ili povr{inu za crtanje, jer svaki novi alatni okvir sma-njuje povr{inu za crtanje, okvire s alatima koje rijetko koristite drìte is-klju~ene dok vam ne zatrebaju.

12 I. DIO

Slika 1.13 AutoCAD-ov ekran susidrenim alatnimokvirima Draw iModify. Ü

Evo kratkog opisa nekih alatnih okvira koje }ete koristiti:

Draw /Crtaj/: Naredbe za kreiranje uobi~ajenih objekata, uklju~uju}i cr-te, lukove, krugove, zakrivljene crte, elipse, tekst...

Slika 1.14 Alatni okvir Draw. Ü

Modify /Mijenjaj/: Naredbe za mijenjanje postoje}ih objekata. Moètepomicati /Move/, kopirati /Copy/, rotirati /Rotate/, brisati /Erase/, kratiti/Trim/, produàvati /Extend/, itd.

Slika 1.15Alatni okvir Modify. Ü

Dimensioning /Kotiranje/: Naredbe koje pomaù pri kotiranju crteà.


Slika 1.16 Alatni okvirDimensioning. Ü

Object Snap /Objekti hvatanja/: Alati koji pomaù pri odabiru specifi~nihto~aka na objektu, kao {to su zavr{na to~ka ili sredi{nja to~ka.

Slika 1.17 Alatni okvir ObjectSnap. Ü

Standard Toolbar /Standardni alatni okvir/: Sadrì naj~e{}e kori{tene na-redbe. Usidrena je ispod trake izbornika.

Object Properties /Zna~ajke objekta/: Naredbe koje omogu}uju rukovanjeraznim zna~ajkama objekata. Usidrena je ispod Standardnog alatnog ok-vira.

Slika 1.18 Usidreni alatni okviri StandardToolbars i ObjectProperties. Ü

Sa`etakU ovom ste poglavlju nau~ili {to je {to u osnovnom prozoru AutoCAD-aLT s posebnim osvrtom na pojedine elemente prozora, poput alatnihokvira i padaju}ih izbornika. U sljede}em }ete se poglavlju pripremitiza crtanje.

14 I. DIO

infoinfo

U o

vom

pog

lavlj

u

U ovom }ete poglavlju nau~iti sve {to je potrebno da biste mogli crtati. Za crtanje je naj-va`nija dobra priprema, pa stoga krenimo redom.

II DIO2. Poglavlje

Pripreme za crtanje

l Koordinatni sustavl Relativne koordinatel Apsolutne koordinatel Mjerne jedinicel Kako pohraniti crte`l Kako nacrtati kru`nicul Zumiranjel Odabir objekatal Odabir specifi~nih to~aka ve} nacrtanih objekata

Pripreme za crtanje 2. POGLAVLJE 17

Pripreme za crtanjeDa biste mogli crtati u AutoCAD-u LT, trebate se upoznati s koordinatnimsustavom AutoCAD-a LT i na~inom uno{enja koordinata. Ve}ina naredbiza crtanje od vas o~ekuje da unesete koordinate to~aka kako bi se izabra-ni objekt mogao iscrtati. Trebate tako|er shvatiti odnos AutoCAD-ovihjedinica i na{ih mjernih jedinica za duìnu. Isto tako, vrlo je va`no da na-u~ite koje naredbe omogu}uju pohranu crteà, njihovo imenovanje i po-novno u~itavanje starih, te otvaranje novih crteà.

Va`no je upoznati se s jo{ nekim naredbama bez kojih ne moète zapo~etiozbiljnije crtanje � na~in odabira objekata /Select Object/, na~in odabiraspecifi~nih to~aka objekta /Object Snap/ i zumiranje /Zoom/.

Koordinatni sustavMoglo bi se re}i da je podru~je za crtanje podijeljeno u niz to~aka jednakoudaljenih u vodoravnom i okomitom smjeru. Vodoravna udaljenost zovese x, a okomita y. Svaku to~ku moète izraziti u x,y jedinicama, npr. x,y= 10,5. To~ka je udaljena 10 jedinica vodoravno od lijevog ruba i 5jedinica okomito od dna podru~ja za crtanje. To~ka ishodi{ta � x,y = 0,0� donji je lijevi ugao podru~ja za crtanje (ikona UCS). Da biste definiralito~ne udaljenosti u AutoCAD-u LT , moète koristiti:

Polarne koordinate � poloàj to~ke odre|uje se njenom udaljeno{}u odishodi{ta i kutom u odnosu na x os.

Pravokutne koordinate � poloàj to~ke odre|uje se njenom udaljeno{}uod ishodi{ta po x osi i po y osi � koordinate x,y.

Slika 2.1 Pravokutne i polarne koordinate. Ü Pravokutne koordinate Polarne koordinate

y y(x,y)

r

x x

(r< )

Oba tipa koordinata mogu se odrediti kao relativne prema drugom objek-tu ili kao apsolutne vrijednosti. Na primjeru naredbe za crtanje crta, nau-~it }ete zadavati koordinate to~aka. Crte se crtaju naredbom Line. Nare-dbu moète zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornikaili putem alatnog okvira Draw.

Kako radi naredba LineNaredba Line iscrtava niz crta koje se definiraju svojom po~etnom i zavr{nom to~kom i to tako da krajnja to~ka prethodne crte postaje po~etna to~ka sljede}e. Nakon odabira naredbe Line, u naredbenom retkuse ispisuje:

Command:line

From point: odredite po~etnu to~ku crte.

To point: odredite krajnju to~ku crte.

To~ke se odabiru neposredno na ekranu ili upisivanjem koordinata. Na-redba se zavr{ava pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a.

Relativne koordinateSada }ete nacrtati kvadrat stranice 30, koriste}i naredbu Line i relativnekoordinate to~aka. Odaberite naredbu Line i AutoCAD LT od vas traì daunesete prvu to~ku crte.

Command:line

From point:

Kliknite negdje u sredinu podru~ja za crtanje. Time ste definirali prvuto~ku crte neposrednim odabirom na ekranu.

Sada AutoCAD LT od vas traì drugu to~ku, a vi èlite 30 jedinica dugucrtu i to desno od ve} odabrane to~ke.

To point:@30<0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

Na ekranu se iscrtala crta duga trideset jedinica udesno od prvo odabraneto~ke.

18 II. DIO

Slika 2.2Odabir naredbeLine; padaju}iizbornik Draw.

Ü


Slika 2.3Odabrana po~etnato~ka crtanja. Ü

Slika 2.4Nacrtana prva crta. Ü

Klik u grafi~ko podru~je

@30,0

Upravo ste unijeli relativnu polarnu koordinatu. Znakom @ dali ste doznanja AutoCAD-u LT da }e vrijednost koju }ete unijeti biti udaljenost odzadnje odabrane to~ke. 30 je udaljenost, a simbol < kazuje AutoCAD-uLT da }ete odrediti kut pod kojim }e crta biti iscrtana. Broj 0 je vrijednostkuta. Vrijednosti kuteva u AutoCAD-u LT temeljene su na sustavu prika-zanom na slici 2.5.

20 II. DIO

Slika 2.5Sustav vrijednostikuteva. Ü

45

0

Naredba Line nije dovr{ena i tra`i da odredite sljede}u to~ku. Da bistezadali sljede}u to~ku upisat }ete:

To point:@0,30 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

Crta du`ine trideset jedinica iscrtala se iznad zadnje nacrtane to~ke.

Slika 2.6Nacrtana drugacrta. Ü

@0,30

Unijeli ste relativnu pravokutnu koordinatu. Znak @ kazuje AutoCAD-uLT da }e upisana vrijednost biti udaljenost od zadnje odabrane to~ke.Zadali ste udaljenost u x,y vrijednostima. Prvo ste upisali x udaljenost 0(nema pomaka po x osi od odabrane to~ke), a zatim y udaljenost 30(pomak po y osi od odabrane to~ke). Ako `elite upisati decimalni broj kaoudaljenost, trebate paziti da ga upisujete s to~kom (30.5), a ne zarezom,jer }e AutoCAD LT decimalni broj sa zarezom o~itati kao koordinatu.

Naredba Line jo{ nije zavr{ena i da biste zadali sljede}u to~ku upi{ite:

To point:@-30,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

Ponovno ste unijeli relativnu pravokutnu koordinatu s udaljenostima ux,y vrijednostma, ali x vrijednost udaljenosti je negativna i to je rezulti-ralo iscrtavanjem crte s desna na lijevo. Pozitivne su vrijednosti u pra-vokutnom koordinatnom sustavu s lijeva na desno (x) ili odozdo premagore (y). Ako `elite nacrtati crtu u suprotnom smjeru, morate unijeti neg-ativnu vrijednost � x ili � y. Sada }ete zavr{iti crtanje tako {to }eteupisati:

To point:C

C je kratica za Close /zatvori/ i ta opcija naredbe Line spaja zadnju to~kukoju ste nacrtali s prvom iz koje ste krenuli, a zatim zavr{ava naredbu.


Slika 2.7Kvadrat nacrtanzadavanjem relativnih koordinata to~aka.Ü

@-30,0

C

Apsolutne koordinateSada }ete nacrtati isti kvadrat, samo }ete unositi apsolutne koordinateto~aka.

Zadnje kori{tenu naredbu mo`ete ponovno zadati tako dapritisnete Enter ili kliknete na desnu tipku mi{a.

Ponovno zadajte naredbu Line i upi{ite apsolutne koordinate to~ke iz kojezapo~injete crtanje:

Command:line

From point:30,30 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

Prva to~ka crte udaljena je 30 jedinica od ishodi{ta po x osi i 30 jedinicapo y osi. Da biste odredili sljede}e to~ke stranica kvadrata upisujte:

To point:60,30 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.



To point:C

Nacrtali ste isti kvadrat, ali unose}i apsolutne koordinate to~aka. Ovo jemo`da i djelovalo jednostavno, ali nije uvijek mogu}e znati sve apsolutnekoordinate to~aka kada crtamo. Zato }ete gotovo uvijek koristiti relativnekoordinate. Upotrebom relativnih koordinata znatno se olak{ava crtanje.Nije potrebno znati apsolutne koordinate to~aka nego samo njihov me-|usobni polo`aj, na primjer, udaljenost izme|u to~aka.

22 II. DIO


Mjerne jediniceBilo bi dobro kada biste sada odredili to~nost u kojoj }e AutoCAD LT pri-kazivati jedinice. Odaberite naredbu Units iz padaju}eg izbornika Format.

Otvorit }e se okvir za dijalog Units Control. U popisu jedinica Units os-novni je izbor Decimal, nemojte to mijenjati.

Pitate se zasigurno za{to ne odaberemo Engineering iliArchitectural � zato jer se one prikazuju u stopama i palcima.

Iz popisa okvira to~nosti, Precision, odaberite to~nost koju `elite. To~no-st na jednu decimalu, 0.0, dosta vam je, mo`da i previ{e. U popisu kute-va, Angles, ostavite osnovni izbor za jedinice Decimal Degrees i za to~-nost, 0.

Slika 2.8Drugi kvadrat nacrtan zadavanjemapsolutnih kordinata to~aka.Ü

Slika 2.9Odabir naredbe Units;padaju}i izbornikFormat.

Ü

30,30

30,60 60,60

60,30

Opazili ste da do sada, kada smo spominjali neke vrijednosti ili udaljeno-sti, nismo koristili mjerne jedinice za duìnu, nego smo govorili op}enitoo jedinicama. AutoCAD LT je temeljen na takozvanim AutoCAD-ovim je-dinicama i ne postoji neposredna veza izme|u tih i na{ih mjernih jedini-ca. Kako onda ne{to to~no nacrtati, pitate se, kada mi koristimo isklju~ivometre, centimetre ili milimetre da bismo izrazili mjere duìna. Da bistemogli crtati onako kako ste nau~eni i kako je uobi~ajeno, najprije morateodlu~iti koju }ete mjernu jedinicu koristiti prilikom izrade va{eg crteà ionda u mislima izjedna~ite jednu AutoCAD-ovu jedinicu s jednom odizabranih mjernih jedinica. Na primjer, jedna AutoCAD-ova jedinica jejednaka jednom metru ili jedna AutoCAD-ova jedinica je jednaka jednomcentimetru. U va{em slu~aju najbolje je da odaberete centimetre � 1AutoCAD jedinica = 1 cm.

Vrlo je va`no kada jednom u crteù izaberete mjernu jedi-nicu da je se i dosljedno pridràvate. Sve mjere moraju bitiuniformne.

Sada moète re}i da ste nacrtali dva kvadrata ~ija je jedna stranica 30 cm.To {to ste nacrtali i podesili mogli biste sada imenovati i pohraniti.

24 II. DIO

Slika 2.10Okvir za dijalog Units Control. Ü

Kako pohraniti crteÀko pogledate u naslovnu traku, vidjet }ete da je AutoCAD LT va{ crte`prozvao »Unnamed« /neimenovan/.

Budu}i da je va{ crte` bez imena i prvi puta ga pohranjujete, otvorite pa-daju}i izbornik File i odaberite naredbu Save As. Otvorit }e se okvir zadijalog Save Drawing As.

U okvir za ime crteà, File Name, prvo }ete upisati ime va{eg crteà, aonda }ete kliknuti na gumb OK i tako spremiti crte`. Utipkajte KVADRATIkao ime va{eg creà i kliknite na gumb OK. Okvir za dijalog je nestao, avi }ete opaziti aktivnost diska. Pohranili ste va{ crte` pod imenom KVA-DRATI.DWG i sada u naslovnoj traci pi{e to ime.

Nije potrebno upisivati ekstenziju .dwg prilikom imenovanjacrteà, to AutoCAD LT radi automatski prilikom pohranjiva-nja. Za prvo pohranjivanje crteà uvijek koristite naredbuSave As. Preporu~a se tako|er da ne koristite palatale ( } , ~,|, { i ` ) za imenovanje crteà, blokova, slojeva,...


Slika 2.11Odabir naredbe Save As; padaju}iizbornik File.

Slika 2.12Okvir za dijalog Save Drawing As.Ü

Naredbu Save As moète koristiti i kada èlite ve} pohranjeni i imenova-ni crte` pohraniti pod drugim imenom. Ve} imenovani crte` moè se po-hraniti i zadavanjem naredbe Save.

Ü

Naredbu Save moète zadati upisivanjem u naredbeni redak, sa stan-dardnog alatnog okvira ili iz padaju}eg izbornika File.

Ako èlite zavr{iti rad, odaberite naredbu Exit iz padaju}eg izbornika File.

Otvorit }e se okvir za dijalog AutoCAD LT koji }e vas pitati da li èlitepohraniti promjene na va{em crteù, Save Changes to, i ponudit }e vamtri gumba: Yes , No i Cancel.

Ako ste vr{ili neke promjene na crteù i zaboravili ih pohraniti, AutoCADLT vas podsje}a da to u~inite prije nego zatvorite crte`. Najbolje je dakliknete na Yes, onda ste sigurni da je sve {to ste do sada radili na crteùpohranjeno.

AutoCAD LT automatski, zbog sigurnosti, pohranjuje va{ rad u odre|enim vremenskim razmacima pod imenom ACLT .SVS, ali bez obzira na to dobro je povremeno pohra-niti crte`. Dovoljno je, kad god se tijekom rada sjetite, klik-nuti na gumb Save na alatnoj traci Standard.

Sada morate ponovno pokrenuti AutoCAD LT . Kada se otvori okvir zadijalog Start Up kliknite na gumb Open a Drawing, odaberite va{ crte`kvadrati.dwg iz popisa Select File, kliknite na OK i crte` se iscrtao naekranu nepromijenjen.

26 II. DIO

Slika 2.13Odabir naredbe Save;padaju}i izbornik File.

Slika 2.14Odabir naredbe Exit;padaju}i izbornikFile.

Slika 2.15Okvir za dijalogAutoCAD LT. Ü

ÜÜ

Ako `elite zapo~eti rad na potpuno novom crte`u, kliknite na gumb Newna alatnoj traci Standard ili iz padaju}eg izbornika File odaberite nared-bu New.

Ako ste mijenjali crte`, AutoCAD LT }e vam ponuditi okvir za dijalog supozorenjem da pohranite crte` prije nego otvorite novi, Save changesto, a ako niste mijenjali crte` otvorit }e se odmah okvir za dijalog CreateNew Drawing (vrlo je sli~an okviru za dijalog StartUp). Kliknite na gumbStart from Scratch, odaberite opciju Metric i tada kliknite na gumb OK iu~itat }e se potpuno novi crte` »Unnamed«.


Slika 2.16Okvir za dijalog StartUp s odabranom opcijom Open aDrawing. Ü

Slika 2.17Odabir naredbe New;padaju}i izbornik File.

Slika 2.18Okvir za dijalogCreate New Drawing. Ü

Ü

Kako nacrtati kru`nicuU~itajte va{ crte` KVADRATI.DWG ako ve} nije u~itan i zadajte naredbuCircle. Moète je zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}egizbornika ili pomo}u alatnog okvira Draw. Naredba Circle omogu}ujecrtanje kru`nica na vi{e na~ina.

Center,Radius � kru`nica odre|ena sredi{tem i polumjerom

Center,Diameter � kru`nica odre|ena sredi{tem i promjerom

3 Points � kru`nica odre|ena trima to~kama

Tan,Tan,Radius � kru`nica odre|ena dvjema tangentama i polumjerom

Donut � prsten definiran promjerom unutra{nje i vanjske kru`nice isredi{tem

Naj~e{}e }ete koristiti opciju Center,Radius. U naredbenom retku se,nakon odabira DrawððCircleððCenter,Radius, ispisuje upit:

Command:_circle 3P/TTR/<Center point>:

AutoCAD LT od vas traì da odredite to~ku sredi{ta kru`nice. Moèteodabrati to~ku neposredno na ekranu ili upisati koordinate. Ako upisujetekoordinate to~ke, morate, nakon {to ste je upisali , pritisnuti Enter ilikliknuti na desnu tipku mi{a.

28 II. DIO

Slika 2.19Odabir naredbe Circle;padaju}i izbornikDraw.

Nakon zadavanja naredbe njene opcije se ispisuju unutarnaredbenog retka odvojene kosim zagradama( / ). Opcijaunutar trokutastih zagrada(<>) je osnovno postavljena, tj.opcija koja je aktivna ako mi druk~ije ne odredimo. Velikaslova opcija su ujedno i kratice koje koristimo ako opciju èli-mo zadati neposrednim upisivanjem u naredbeni redak.

Ü

Tan, tan, Radius

to~katangiranja

to~katangiranja

polumjer

Center, Radius Center, Diameter

prvato~ka

drugato~ka

tre}ato~ka

Sredi{te Sredi{te

polu

mjer

Slika 2.20Primjeri na~inacrtanja kru`nica. Ü

Nakon {to ste odredili sredi{te, u naredbenom retku se ispisuje:

Diameter/<Radius>:

AutoCAD LT od vas traì da odredite polumjer kru`nice. Polumjer moèteodrediti tako da odaberete to~ku kroz koju prolazi kru`nica, neposrednona ekranu ili da upi{ete njegovu vrijednost. Opet, ako upisujete u nared-beni redak obavezno pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

Sada }ete nacrtati kruì} polumjera 1 cm u lijevom donjem uglu desnogkvadrata. Zadajte naredbu Circle /DrawððCircleððCenter,Radius/

Command:_circle 3P/TTR/<Center point>: kliknite lijevodolje unutar kvadrata

Diameter/<Radius>:1 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipkumi{a


Slika 2.21Kruì} polumjera1 cm nacrtan u

donjem lijevom uglu kvadrata. Ü

ZumiranjeNacrtali ste tako malu kru`nicu da je gotovo ne vidite i rado biste izblizapogledali taj dio cteà. Tu vam pomaè naredba Zoom s opcijom Window.Naredbu Zoom moète zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju-}eg izbornika View ili putem alatne trake Standard.

Naredba Zoom mijenja veli~ine prikaza crteà. Moète dobiti pogledizbliza zumiranjem prema crteù i moète dobiti sveobuhvatni pogled nacrte` zumiranjem od crteà. Odaberite Zoom naredbu iz padaju}eg izbo-rnika View i vidjet }ete da ona nudi puno opcija. Naj~e{}e }ete koristitiopcije:

Window � zumira prema crteù dio crteà koji odre|ujete postav-ljanjem prozora oko podru~ja koje èlite izbliza pogledati.

All � zumira od crteà tako da prikaè cijeli crte`.

Previous � vra}a na prija{nji pogled.

Odaberite opciju Window i u naredbenom retku ispisala se poruka:

Command:Zoom

All/Center/Extents/Previous/Window/<Scale(x/xP)>:W

First corner:

AutoCAD LT traì od vas da odredite prvi ugao prozora s kojim }ete obu-hvatiti podru~je na ekranu koje èlite izbliza pogledati. Obratite pa`njuna grafi~ki pokaziva~, opet se promijenio i sada vam omogu}uje odabirprozora pogleda. Ako èlite izbliza pogledati kruì}, prozorom trebaobuhvatiti ugao kvadrata koji èlite pogledati. Kliknite pokaziva~em ne-gdje blizu donjeg lijevog ugla kvadrata i rastegnite prozor tako da obu-hvatite kruì}, a zatim kliknite kako biste odabrali drugi ugao prozora.

Other corner:

Slika na ekranu se promijenila i na cijelom podru~ju za crtanje viditeizabrani dio crteà. Opet biste htjeli na ekranu vidjeti prija{nju sliku.Izaberite opciju Previous naredbe Zoom iz padaju}eg izbornika View. Dabiste nakon ~estih promjena pogleda opet sagledali cijeli svoj crte`,upotrebite opciju All naredbe Zoom.

30 II. DIO

Slika 2.22Odabir naredbe Zoom; padaju}iizbornik View.

Ü


Slika 2.23Odabir prozora pogleda. Ü

Slika 2.24Uve}ani pogled naodabrano podru~jecrte`a. Ü

Odabir objekata@elite li bilo koji element crteà promijeniti ili od njega ne{to konstru-irati, trebate ga prvo odabrati da biste na njemu mogli primijeniti nared-bu. Sve naredbe Modify od vas traè da odaberete objekt ili objekte nakojima èlite primijeniti naredbu.

Kako radi naredba EraseNaredba za brisanje Erase je jedna od naredbi koja traì od vas da oda-berete objekte. Naredbu Erase moète zadati upisivanjem u naredbeniredak ili iz alatnog okvira Modify. Naredba Erase bri{e odabrane objekte.

Nakon odabira naredbe Erase, u naredbenom retku se ispisuje:

Command:erase

Select object:

Grafi~ki pokaziva~ se promijenio u kvadrati} i omogu}uje nam pojedi-na~ni izbor objekata. Postavite pokaziva~ na jednu od stranica kvadrata ikliknite.

32 II. DIO

Slika 2.25Odabir naredbe Erase;gumb s alatnog okviraModify.

Slika 2.26Stranica kvadrataodabrana za brisanje. Ü

Ü

Stranica vi{e ne izgleda kao puna linija nego djeluje iscrtkana, a to zna~ida je odabrana. Na isti na~in odaberite jo{ jednu stranicu i tako moètebirati koliko god èlite objekata sve dok AutoCAD-u LT ne poru~ite pri-tiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a da ste zavr{ili odabir.Naredba se odmah izvr{ava i svi ozna~eni objekti se bri{u.

Ako ste pogrije{ili i obrisali ne{to {to niste htjeli, jednos-tavno utipkajte U u naredbeni redak (Command:U) i pritis-nite Enter ili kliknite na ikonu Undo na alatnoj traci Stan-dard. Naredba Undo poni{tava zadnju izvr{enu naredbu.


Slika 2.27Odabir naredbe Undo; gumb sa standardnog alatnog okvira. Ü

Pojedina~ni odabir moè biti dugotrajan ako èlite odabrati puno objeka-ta nekog sloènijeg crteà. U takvim slu~ajevima koristi se opcija odabi-ra prozorom. Postoje dvije vrste prozora za odabir.

Ponovno odaberite naredbu Erase. Grafi~ki pokaziva~ u obliku kvadrati}asmjestite lijevo od kvadrata i kliknite (slika 2.28). U naredbenom retkuispisao se upit:

Command:erase

Select object:

Other corner:

AutoCAD LT od vas traì da odaberete drugi ugao prozora za odabir.Kliknuv{i pokaziva~em za odabir u podru~je za crtanje, odabrali ste prviugao prozora. Pomaknite mi{a udesno i otvorit }e se kvadrat, tzv. prozorza odabir. Ovisno o tome kako veliko podru~je ̀ elite obuhvatiti, toliko po-ve}avate prozor povla~e}i mi{a udesno. Obuhvatite otprilike pola kva-drata prozorom i kliknite.

34 II. DIO

Slika 2.28Otvaranje prozora za odabir Window.Ü

Slika 2.29Odabrani objekti prozoromWindow. Ü

Prvi klik

Drugi klik

Time ste odabrali drugi ugao prozora. Ozna~eni objekti djeluju iscrtkano{to zna~i da su odabrani. U naredbenom vas retku AutoCAD LT oba-vje{tava o tome koliko ste objekata odabrali.

Other corner: 2 found

Pritiskom na desnu tipku mi{a dajemo AutoCAD-u LT znak da smo zavr-{ili odabir. Svi odabrani elementi su izbrisani. Kliknite na gumb Undo dabi se poni{tilo djelovanje naredbe Erase.

Opazili ste da nakon svakog odabira na ekranu ostaju bijelikriì}i /Blip/. Oni ozna~avaju mjesta odabira i nisu stvarniobjekti crteà, ali njihov veliki broj moè u~initi crte` nepre-glednim. Da bi nestali s ekrana, kliknite na gumb Redrawizbornika View na alatnoj traci Standard.

Prozor koji smo upravo opisali otvara se slijeva nadesno, stranice su mupune linije i odabire samo one objekte koji se cijeli nalaze unutar njega.

Drugi prozor za odabir, Crossing, otvara se zdesna nalijevo, stranice sumu iscrtkane linije i odabire ne samo objekte koji su unutar njega nego ione objekte koje su njegove stranice presjekle.


Slika 2.30Odabir naredbeRedraw; padaju}iizbornik View.

Ü

Ponovno zadajte naredbu Erase. Smjestite grafi~ki pokaziva~ desno odkvadrata kao na slici 2.31, kliknite i povucite mi{a u lijevo.

Otvorio se prozor s iscrtkanim stanicama. AutoCAD LT od vas tra`i da od-redite drugi ugao prozora. Otvorite prozor kao na slici 2.31 i kliknite.

36 II. DIO

Slika 2.31Otvaranje prozora za odabirCrossing. Ü

Slika 2.32Odabrani objekti prozorom Crossing. Ü

Drugi klik

Prvi klik

AutoCAD LT }e vas u naredbenom retku obavijestiti da ste odabrali 4objekta.

Command:_erase

Select object:

Other corner: 4 found pritisnite ESC.

@elite li prekinuti rad na nekoj naredbi, dovoljno je pritisnuti gumb Escna tipkovnici. Pritisnite Esc i naredba Erase se ne}e izvr{iti. Sada ste na-u~ili kako sve mo`ete odabrati objekte ako to od vas tra`i naredba.

Odabir specifi~nih to~aka ve} nacrtanih objekataNau~ili ste kako se crtaju pojedini objekti zadavanjem koordinata to~aka.Kada crtamo neki konkretni crte`, primjerice tlocrt, zapo~et }emo zasi-gurno tako da osnovne konture nacrtamo zadavanjem koordinata to~aka,ali ubrzo }emo morati nacrtati i neke objekte koji }e se na neki na~invezati na ve} nacrtane. Trebat }ete nacrtati prozor u otvoru zida tako dapovu~ete crtu izme|u odre|enih to~aka ve} nacrtanih objekata. AlatiObject Snap omogu}uju nam automatsko odre|ivanje koordinata nekihkarakteristi~nih to~aka objekta i eliminira potrebu za poznavanjem to~-nih kordinata to~aka ve} nacrtanih objekata.


Slika 2.33AutoCAD-ov ekran susidrenim alatnimokvirom Object Snapdesno od podru~ja zacrtanje i otvorenimdodatnim gumbimagumba Snap sa standardnog alatnog okvira. Ü

Alate Object Snap zadajemo s dodatnih gumbiju gumba Snap na alatnomokviru Standard ili s alatnog okvira Object Snap. Uklju~ite alatni okvirObject Snap na prije opisan na~in i usidrite ga desno od podru~ja zacrtanje.

Alati Object Snap su:

Endpoint � krajnja to~ka crte ili luka.

Midpoint � polovi{te crte ili luka.

Intersection � sjeci{te dvaju objekata.

Center � sredi{te kru`nice ili luka.

Quadrant � odabir kvadrantne to~ke kru`nice, to~ke koja se nalazi na0,90,180 ili 270 stupnjeva.

Perpendicular � to~ka dobivena povla~enjem okomice na odabraniobjekt iz prethodno ozna~ene to~ke.

Tangent � to~ka dirali{ta tangente i kru`nice, luka ili elipse.

Node � to~ka na objektu ili koti najbli`a mjestu odabira.

Insertion � bazna to~ka umetanja bloka ili teksta.

Nearest � to~ka objekta koja je najbli`a to~ki odabira.

None � privremeno isklju~ivanje funkcija za to~an odabir to~aka.

From � to~ka udaljena za zadanu vrjednost od prethodno ozna~eneto~ke.

Running � otvara okvir za dijalog Running Object Snap za trajnozadavanje alata Object Snap.

Upotreba naredbi Object SnapNe budete li koristili alate Object Snap, nacrtat }ete crte koje izgledajukao da su spojene, no one zapravo ne}e biti spojene i to }e vam izazvati ci-jeli niz problema u daljnjem crtanju. Sada upotrebljavaju}i alate ObjectSnap nacrtajte linije kao na slici 2.34, od krajnje to~ke jedne stranice dopolovi{ta njoj suprotne stanice i zavr{ite u donjem lijevom uglu kvadrata.

38 II. DIO

Odaberite naredbu Line i, da biste odabrali prvu to~ku crte, kliknite nagumb Snap to Endpoint s alatnog okvira Object Snap.

Command:line

From point:endp of

Grafi~ki pokaziva~ se promijenio i AutoCAD LT od vas traì da ozna~itecrtu od ~ije posljednje to~ke èlite zapo~eti crtanje nove crte. Ozna~itedonju stranicu kvadrata i kliknite.

Dovoljno je kvadrati}em pokaziva~a dotaknuti crtu negdjeblizu mjesta gdje pretpostavljamo da se nalazi traèna to~ka,a AutoCAD LT }e sam prona}i ispravnu to~ku.


Slika 2.34Crte` linija unutarkvadrata nacrtanihnaredbom Line uzpomo} alata Object Snap. Ü

Opazit }ete da je po~etak crtanja crte to~no u zadnjoj to~ci ozna~enestranice.

40 II. DIO

Slika 2.35Ozna~avanje objekatakod odabira to~akaalatima Object Snap. Ü

Slika 2.36Po~etak crtanja crte�uhva}en� za zavr{nu to~kuozna~ene crte. Ü

Da biste to~no izabrali sljede}u to~ku, kilknite na gumb Snap to Midpoints alatnog okvira Object Snap, ozna~ite suprotnu stranicu kvadrata ikliknite.

To point:midp of

Druga to~ka crte je to~no u polovi{tu ozna~ene stranice.


Slika 2.37To~ka odabranaalatom Snap toMidpoint to~no upolovi{tu ozna~ene crte. Ü

Sada jo{ kliknite na gumb Snap to Intersection, ozna~ite donji lijevi ugaokvadrata i kliknite.

To point:int of

Crta zavr{ava u sjeci{tu dviju stranica.

Zavr{ite naredbu Line tako da pritisnete Enter ili kliknete na desnu tipkumi{a. Pohranite crte`.

Sa`etakU ovom ste poglavlju savladali osnove crtanja u AutoCAD-u LT, na~ineza pregledniji prikaz crte`a, kao i na~ine odabira objekata. U narednom}ete poglavlju detaljnije upoznati naredbe za crtanje.

42 II. DIO

Slika 2.38Crta zavr{ava to~no u sjeci{tuodabranih crta. Ü

infoinfo U ovom poglavlju }ete upoznati naredbe za crtanje. Nau~it }ete kako rade neke naredbe zacrtanje i kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap.

3. Poglavlje

Naredbe za crtanje

l Naredbe za crtanje

l Kako nacrtati kru`ni luk kroz tri to~ke

l Kako nacrtati elipsu zadanu sredi{tem i s dva polumjera

l Kako jo{ upotrijebiti alate Object Snap

Naredbe za crtanjeUpoznali ste ve} dvije naredbe za crtanje, Line i Circle, a sada }ete saz-nati kako rade jo{ neke, a one koje }ete koristiti u daljnjem radu upoznat}ete kroz kratke vje`be. Vje`bat }ete ujedno i kori{tenje alata ObjectSnap. Naredbe za crtanje moète odabrati iz padaju}eg izbornika ilialatnog okvira Draw. Sve naredbe za crtanje od vas traè da zadate nekeodre|ene to~ke. To~ke se odabiru neposredno na ekranu alatima ObjectSnap ili upisivanjem koordinata. Nakon upisivanja koordinata u nared-beni redak obavezno pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a dabi AutoCAD LT registrirao upisano.

Slika 3.1AutoCAD-ov ekran sotvorenim padaju}imizbornikom Draw. Ü

Naredbe za crtanje su:

Line � naredba crta crte izme|u dvije zadane to~ke.

Construction line � naredba crta pravce kroz dvije zadane to~ke.

Ray � naredba crta polupravce od zadane po~etne to~ke kroz zadanuto~ku

Pline � naredba crta jedan objekt sastavljen od vi{e segmenata sa-~injenih od crta ili lukova. Naredba se naj~e{}e koristi za 3D modeli-ranje. Moè joj se pode{avati {irina.

Naredbe za crtanje 3. POGLAVLJE 45

Double Line � naredba crta dvostruke crte.

Spline � naredba crta zavojitu liniju izme|u odabranih to~aka.

Arc � naredba crta kru`ne lukove. Opcije naredbe nude razne na~inekonstrukcije:

Start,Center,End-luk zadan po~etnom to~kom, sredi{temkru`nice kojoj pripada i krajnjom to~kom.

Start,Center,Angle-luk zadan po~etnom to~kom, sredi{temkru`nice kojoj pripada i kutem kojeg luk obuhva}a.

Start,End,Angle-luk zadan po~etnom to~kom, krajnjomto~kom i kutem kojeg luk obuhva}a.

Center,Start,End-luk zadan sredi{tem kru`nice kojoj pripa-da, po~etnom i krajnjom to~kom.

Center,Start,Angle-luk zadan sredi{tem kru`nice kojoj pripa-da, po~etnom to~kom i kutem kojeg luk obuhva}a.

3Points-luk zadan trima to~kama po~etnom, to~kom »ne-gdje« na luku i krajnjom to~kom).

Continue-luk koji se tangencijalno nastavlja na prethodnonacrtani luk ili crtu, potrebno je samo odrediti krajnju to~ku.

Ellipse � naredba crta elipse. Opcije naredbe nude razne na~ine kon-strukcije:

Center-elipsa zadana sredi{tem i s dva polumjera.

Axis,End-elipsa zadana jednim promjerom i jednim polu-mjerom.

Arc � crta elipti~ni luk.

Polygon � naredba crta poligone. Naredba ima dvije opcije:

Rectangle � pravokutnik zadan to~kama dva nasuprotnakuta.

Polygon-poligon zadan brojem stranica i sredi{tem i polu-mjerom upisane kru`nice ili du`inom jedne stranice.

2D Solid � naredba crta povr{ine definirane s tri ili ~etiri to~ke. Ko-risti se u 3D modeliranju.

Point � naredba crta to~ke. Naredba ima tri opcije:

Single Point � to~ka zadana odabirom ili koordinatama.

Divide-ucrtava to~ke na odabrani objekt tako da ga podijelina zadani broj segmenata.

Measure-ucrtava to~ke na odabrani objekt na zadanoj udaljenosti.

46 II. DIO

Kako nacrtati kru`ni luk kroz tri to~ke


Slika 3.2Skica kru`nog lukakoji treba nacrtati. Ü

U~itajte crte` KVADRATI.DWG i odaberite naredbu Arc /DrawððArcðð3Point/ i nacrtajte kru`ni luk kao na slici. Za odabir to~aka koristite alateObject Snap. Crtat }ete na lijevom kvadratu i da biste imali bolji preglednad onim {to radite odaberite naredbu ZoomððWindow i zumirajte po-dru~je oko kvadrata.

Slika 3.3Uve}an pogled na lijevi kvadrat naredbom ZoomWindow. Ü

Command:arc

Center/<Start point>:int of Object SnapðIntersection of iozna~ite sjeci{te kosih crta i gornje stranice kvadrata.

Center/End/<Second point>:mid of Object SnapððMidpointof i ozna~ite desnu stranicu kvadrata .

End point:int of Object SnapððIntersection of i ozna~ite desnidonji ugao kvadrata.

48 II. DIO

Slika 3.4Nacrtani kru`ni lukpomo}u naredbeArcðð3point. Ü

Nacrtali ste kru`ni luk zadan trima to~kama, a to~ke ste birali neposred-no s ekrana pomo}u alata Object Snap. Odaberite naredbu ZoomððPre-vious da biste opet vidjeli cijeli crte`.

Kako nacrtati elipsu zadanu sredi{tem i s dva polumjeraSada }ete nacrtati elipsu kao na slici. Odaberite naredbu Ellipse /Draw-ððEllipseððCenter/. Za odabir to~aka opet }ete upotrijebiti alate ObjectSnap. Elipsu }ete crtati na desnom kvadratu i, da biste imali bolji pre-gled nad onim {to radite, naredbom ZoomððWindow zumirajte podru~jeoko kvadrata.

Command:ellipse

Arc/Center/<Axis endpoint1>:c

Center of ellipse:mid of Object Snap-ððMidpoint of iodaberite desnu stranicu kvadrata

Axis endpoint:mid of Object SnapððMidpoint of i odaberitelijevu stranicu kvadrata

<Other axis distance>/Rotation:int of Object SnapððIntersection of i odaberite desni gornji ugao kvadrata


Slika 3.5Skica elipse koju treba nacrtati. Ü

Slika 3.6Uve}an pogled nadesni kvadrat naredbom ZoomWindow. Ü

Nacrtali ste elipsu. Odaberite naredbu ZoomððPrevious da biste opetvidjeli cijeli crte`.

Kako jo{ upotrijebiti alate Object SnapSada `elite nacrtati kru`nicu tako da joj je sredi{te udaljeno 50 cm odsredi{nje to~ke desne strane kvadrata.

50 II. DIO

Slika 3.7Nacrtana elipsapomo}u naredbeEllipseððCenter. Ü

Slika 3.8 Skica kru`nice kojutreba nacrtati. Ü

Da biste ostvarili to~an pomak sredi{ta upotrijebit }ete alat Object Snapapod nazivom Snap From. Odaberite naredbu Circle /DrawððCircle/ i naupit o poloàju to~ke sredi{ta odgovorite odabirom Object SnapððSnapFrom.

Command:circle

3P/TTR/<center point>:_from

AutoCAD LT sada traì od vas da odredite baznu to~ku pomaka, moèteupisati koordinate ili je neposredno odabrati na ekranu. Vi èlite zapo~eticrtanje 50 cm udesno od sredi{nje to~ke lijeve stranice kvadrata i da bisteje odabrali upotrijebit }ete Object SnapððMidpoint of.

Base point:mid of ozna~ite lijevu stranicu kvadrata.

Na upit za pomak odgovorite upisom relativne koordinate to~ke u koju sepomi~ete.

<offset>:@50,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

Sredi{te kru`nice se pomaknulo od odabrane to~ke za èljenu vrijednostudesno.


Slika 3.9Ostvareni pomaksredi{ta kru`nice za 50 cm od polovi{ta desne stranice lijevog kvadrata pomo}ualata ObjectSnapððSnapFrom. Ü

52 II. DIO

Ovisno o tome koliki pomak trebate i u kojem smjeru ga `elite izvesti,upisujete odgovaraju}u relativnu koordinatu. Sada jo{ trebate zadatipolumjer. @elite da kru`nica prolazi desnim uglom kvadrata.

Diameter/<Radius>:int of Object SnapððIntersection of iodaberite ugao kvadrata.

Slika 3.10 Nacrtana kru`nicakoja prolazi lijevimdonjim uglom desnog kvadrata. Ü

Da biste isprobali kako rade ostali alati Object Snap koje }ete upotreb-ljavati tokom crtanja, odaberite naredbu Line i nacrtajte kvadrat kao naslici 3.11 pomo}u alata Snap to Quadrant.

Command:line

From point:qua of kliknite na kru`nicu u gornjem djelu.

To point:qua of kliknite na kru`nicu negdje lijevo.

To point:qua of kliknite na kru`nicu u donjem djelu.

To point:qua of kliknite na kru`nicu negdje desno.

To point:C

Ponovno pozovite naredbu Line i ucrtajte kvadrat u upravo nacrtani kva-drat pomo}u alata Snap to Midpoint.


Slika 3.11Kvadrat ucrtan ukru`nicu pomo}ualata ObjectSnapððSnap toQuadrant. Ü

Slika 3.12Kvadrat ucrtan ukvadrat pomo}u alataObject SnapððSnap to Midpoint.Ü

Command:line

From point:mid of kliknite na lijevu gornju stranicu.

To point:mid of kliknite na donju lijevu stranicu.

To point:mid of kliknite na donju desnu stranicu.

To point:mid of kliknite na gornju desnu stranicu.

To point:C

Ponovno pozovite naredbu Line i nacrtajte crtu iz sredi{ta kru`nice bilogdje na kru`nicu.

54 II. DIO

Slika 3.13Crta nacrtana pomo}ualata ObjectSnapððSnap toCenter i ObjectSnapððSnap toNearest. Ü

Command:line

From point:cen of kliknite bilo gdje na kru`nicu.

To point:nea to kliknite na kru`nicu negdje lijevo i prekinitenaredbu.

Ponovno pozovite naredbu Line i jo{ nacrtajte crtu iz lijevog gornjeg ugladesnog kvadrata okomito na zadnje nacrtanu crtu.

Command:line

From point:int of kliknite na lijevi gornji ugao kvadrata.

To point:per to kliknite na zadnje nacrtanu crtu i prekinitenaredbu.

Pohranite crte`.

Sa`etakU ovom ste poglavlju nau~ili kako rade neke naredbe za crtanje, kao iupotrebu dodatnih alata Object Snap. Sve su ove radnje nu`ne kakobiste stekli iskustvo u radu s naredbama, a koje }e vam koristiti u dalj-njem radu. U narednom }ete poglavlju krenuti s crtanjem tlocrta.


Slika 3.14Crta nacrtana pomo}ualata ObjectSnapððSnap toIntersection i ObjectSnapððSnap toPerpendicular. Ü

infoinfo

U o

vom

pog

lavlj

u

U ovom poglavlju nau~it }ete {to sve treba podesiti prije po~etka crtanja nacrta. Tokomcrtanja jednostavnog tlocrta upoznat }ete niz naredbi koje vam pojednostavljuju crtanje.

III DIO4. Poglavlje

Crtanje tlocrta

l Pripreme

l Crtanje

PripremeSada }ete nacrtati konkretan nacrt s tekstom i kotama koji }ete na krajui iscrtati na pisa~u. Nacrtat }ete tlocrt kupaone s time da }ete sami na-praviti sve potrebne oznake � vrata, prozor, kadu, umivaonik i wc {koljku.

Crtanje tlocrta 4. POGLAVLJE 59

Slika 4.1 Skica tlocrta koji }ete crtati. Ü

Prije po~etka samog crtanja treba definirati neke postavke. Kao prvo,crte` mora stati na papir na koji ga kanimo iscrtati. Pokrenite AutoCADLT i kada se otvori okvir za dijalog Start Up, kliknite na gumb Start fromScratch, odaberite opciju Metric i kliknite na OK.

Granice crteàKada otvorite novi crte`, prvo odredite to~nost u kojoj }e AutoCAD LTprikazivati jedinice (2. poglavlje, dio »Mjerne jedinice«). Zatim trebateodrediti granice crteà, a mo`da ih ~ak i nacrtati. Granice crteà pred-stavljaju »rub papira« na koji }ete crte` iscrtati i ne dopu{taju, kada suuklju~ene, crtanje izvan »papira«.

U AutoCAD-u LT se crta u mjerilu 1:1, unose se stvarne mjere i to je veli-ka prednost crtanja u AutoCAD-u LT u odnosu na crtanje na papiru � nemorate misliti na mjerilo dok crtate. Kada pripremate crte` za iscrtava-nje, AutoCAD-u zadajete omjer, ovisno o mjerilu, po kojem }e se crte`smanjiti prilikom iscrtavanja.

Razmislite li, shvatit }ete da dimenzije papira ne moète unositi u crteù njihovim stvarnim mjerama nego ih morate uve}ati za faktor za koji}ete kasnije crte` smanjiti. Taj faktor je obi~no mjerilo � na primjer, nacrt}ete iscrtati u mjerilu 1:20, faktor smanjenja kod iscrtavanja je 20, {tozna~i da dimenzije papira koje }ete unijeti kao granice crteà moraju biti20 puta ve}e.

Shvatit }ete to sve bolje kasnije, kada }ete svoj crte` pripremati za iscr-tavanje. Prilikom zadavanja granica crteà treba znati mjerilo u kojem}ete crte` iscrtati i dimenzije papira na koji }ete ga iscrtati. Ve} u pro{lompoglavlju odlu~ili ste se da vam mjerna jedinica bude centimetar i nesmijete to zaboraviti � morate biti dosljedni u njihovom kori{tenju, stogai dimenzije papira morate izraziti u centimetrima.

Tablica 3-1. Koordinate gornjeg desnog ugla granica crteà ovisno o mjerilu i papiru.

MJERILO

1:10 1:20 1:50 1:100 1:200 1:500 1:1000

vodoravno A4 297,210 594,420 1485,1050 2970,2100 5940,4200 14850,10500 29700,21000

okomito A4 210,297 420, 594 1050,1485 2100,2970 4200,5940 10500,14850 21000,29700

vodoravno A3 420,297 840,594 2100,1485 4200,2970 8400,5940 21000,14850 42000,29700

okomito A3 297,420 594,840 1485,2100 2970,4200 5940,8400 14850,21000 29700,42000

Va{ crte` }e biti iscrtan u MJ 1:20 na vodoravno poloènom A4 papiru.Naredbu Drawing Limits moète odabrati iz padaju}eg izbornika Format.

Kako zadati granice crteàNaredba Drawing Limits vam omogu}ava da zadate granice crteà takoda traì od vas da odredite koordinate donjeg lijevog i gornjeg desnogugla. Kada odaberete naredbu, u naredbenom se retku ispisuje:

Command:limits

Reset model space limits:

ON/OF/<Lower left corner><0.0,0.0>:

60 III. DIO

Slika 4.2 Odabir naredbeDrawing Limits;padaju}i izbornikFormat.

Ü

AutoCAD LT vam nudi kao pretpostavljenu opciju koordinate 0,0 , to jestishodi{te koordinatnog sustava. Uvijek moète prihvatiti pretpostavljenuopciju pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a. Ovdje tako|eruklju~ujete, ON, ili isklju~ujete, OF, granice crteà, ali tek nakon {to za-date i gornji desni ugao granica crteà.

Uper right corner<297,210>:

Za desni gornji ugao granica crteà, AutoCAD LT vam nudi koordinatekoje predstavljaju dimenzije vodoravno poloènog A4 papira u milimetri-ma. Ovdje upisujete, ovisno o mjerilu i veli~ini papira na koji }ete crteìspisivati, koordinate koje imate izra~unate u tablici. Uvijek nakon {to stezadali nove granice crteà da bi se podru~je za crtanje prilagodilo novimzadanim granicama crteà, trebate primijeniti naredbu ViewððZoomððAll.

Nakon {to ste zadali granice crteà, ponovno otvarate naredbu Limits ionda ih uklju~ujete tako da upi{ete ON u naredbeni redak i pritisnete Enterili kliknete na desnu tipku mi{a.

Command:limits


ON/OF/<Lower left corner><0.0,0.0>:on

Uklju~ene granice crteà ne dopu{taju odabir to~aka izvan granica crteà.Poku{ate li odabrati to~ku izvan granica, AutoCAD LT je ne}e odabrati, au naredbenom retku }e ispisati

**Outside limits.

Sada }ete zadati granice crteà va{eg budu}eg crteà. Odaberite naredbu

Drawing Limits /FormatðDrawing Limits/:

Command:limits


ON/OF/<Lower left corner><0.0,0.0>: pritisnite Enter ilikliknite na desnu tipku mi{a.

Za gornji desni ugao prona|ite vrijednosti u priloènoj tablici i upi{ite ih(vodoravno A4, MJ 1:20).

Uper right corner<297,210>:594,420 pritisnite Enter ilikliknite na desnu tipku mi{a.


Prilagodite podru~je za crtanje novim zadanim granicama crteàodabirom naredbe ViewððZoomððAll. Zadali ste granice crteà, ali ih jo{niste uklju~ili. Zato sada ponovno odaberite naredbu FormatððDrawingLimits i uklju~ite granice crteà.

Command:limits


ON/OF/<Lower left corner><0.0000,0.0000>:ON pritisniteEnter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

Odaberite naredbu Line /DrawððLine/ i nacrtajte tri crte kao na slici 4.3,biraju}i to~ke tako da samo kliknete u podru~je za crtanje.

62 III. DIO

Slika 4.3 Ovakve tri crtepoku{ajte nacrtaticrtu br.3 ne}ete uspjeti nacrtati. Ü

Tre}u crtu niste uspjeti nacrtati, a u naredbenom retku ispisala se poruka:

**Outside limits

Tako vas je uklju~ena naredba Drawing Limits upozorila da ste odabralito~ku izvan granica crteà, to jest da poku{avate ne{to nacrtati izvan»papira«. Sada ste sigurni da ne}ete nacrtati ne{to {to kasnije ne}e statina papir.


SlojeviSlojevi se koriste da bi crte` bio pregledniji i da bi se moglo lak{e baratatisa nekim djelovima crteà i skupinama elemenata. Slojevi se mogu shva-titi kao prozirne folije koje sadrè dijelove crteà. Na jednoj se nalaze po-mo}ne linije, na drugoj nosivi zidovi, na tre}oj prozori, na ~etvrtoj vrata,na petoj kote, a preklopljene ~ine cjelovit nacrt. Slojevima se pridruùjuboje da bi crte` bio pregledniji i zato da bi se tim bojama prilikom ispisapridruìla debljina iscrtavanja. U okviru sa zna~ajkama objekata pi{e imetrenutno vaè}eg sloja, a ispred imena je kvadrati} u boji koja je pridru-èna sloju i odre|eni broj simbola koji nam govore o statusu sloja.

Sloj ~ije je ime ispisano u okviru sa zna~ajkama objekata jetrenutno vaè}i sloj, a to zna~i da }e svi nacrtani objekti bitiu tom sloju.

Slojeve se moè tako|er isklju~iti, smrznuti ili zaklju~ati. Kroz rad }etenau~iti ~emu sluì koja opcija.Slika 4.4

Dio okvira sazna~ajkama objekatakoji sluì za kontrolu slojeva. Ü

Definiranje slojevaKada otvorite novi crte`, uvijek na raspolaganju imate sloj 0 (nula), kojije ujedno i trenutno vaè}i sloj, a sve ostale slojeve morate definirati sa-mi. Slojevi se definiraju pomo}u naredbe Layers.

Naredbu Layers moète odabrati iz padaju}eg izbornika Format ili izokvira sa zna~ajkama objekata. Odaberete li naredbu Layers, otvorit }ese okvir za dijalog Layer Control. U popisu slojeva nalazi se samo sloj 0.

U okvir za dijalog Layer Control prvo upisujete imena slojeva. Va{i sloje-vi }e biti: VRATA, PROZOR, OPREMA i ZID.

Slika 4.5Odabir naredbeLayers; padaju}iizbornik Format.

Ü

Preporu~a se da ne koristite palatale( } , ~ ,| , { i ` ) za imenovanje crteà, blokova, slojeva,...

Upi{ite ime ZID u okvir za upisivanje novih slojeva koji se nalazi u dnuokvira za dijalog iznad gumba OK i kliknite na gumb New. Sloj ZIDispisao se u popisu. Na isti na~in upi{ite i preostale slojeve.

U okvirima za dijalog ~esto }ete nai}i na gumbe ~iji su nat-pisi sivi. To su gumbi koje trenutno ne moète upotrebljavati.Oni se aktiviraju samo u odre|enim situacijama. U okviru zadijalog Layer Control, na primjer, gumbi za definiranje sloje-va desno od popisa aktiviraju se tek odabirom sloja iz popisakoji èlite definirati.

Kliknite na sloj ZID na popisu i on }e se ozna~iti.

64 III. DIO

Slika 4.6 Okvir za dijalog LayerControl s ozna~enimslojemu popisu. Ü

Gumbi na desno od popisa sada su aktivni i omogu}uju vam da definirateodabarani sloj. Moèmo ga upaliti ili ugasiti, On-Off, odlediti ili zalediti,Thaw-Freez i otklju~ati ili zaklju~ati, Unlock-Lock. Sada }ete definiratisamo boju svakog sloja. Kliknite na gumb Set Color i otvorit }e se noviokvir za dijalog Select Color. Okvir za dijalog Select Color nudi vamcijelu paletu boja, ali najbolje je odabirati izme|u ponu|enih standardnihboja, Standard Colors.


Slika 4.7Okvir za dijalog Select Color. Ü

Izme|u standardnih boja odaberite ùtu boju tako da kliknete na ùtikvadrati}, a onda na gumb OK. U popisu slojeva uz sloj ZID u stupcu bojepi{e Yellow (ùto). Sloju ZID pridruìli ste ùtu boju i svi elementi nacr-tani u tom sloju bit }e ùte boje. Sada na isti na~in pridruìte boje osta-lim slojevima.

Vrlo je va`no da prvo kliknete na prije ozna~eni sloj takoda vi{e ne bude ozna~en, a tek onda ozna~ite sljede}i. Ako to ne u~inite, prvoodabrani sloj }e ostati ozna~en ipromjene koje }ete unositi za sljede}i odabrani sloj odnosit }e se i na njega. U popisu slojeva treba bitiozna~en samo sloj koji èlite definirati.

Sloju PROZOR pridruìte plavu (blue), sloju VRATA zelenu (green), a slojuOPREMA crvenu (red) boju. Kada ste svim slojevima pridruìli boje, klik-nite na gumb OK.

66 III. DIO

Slika 4.8Okvir za dijalog Layer Control s definiranim bojama slojeva. Ü

Sada ste definirali sve slojeve budu}eg crteà i htjeli biste po~eti crtati zi-dove u sloju ZID. Ako pogledate okvir sa zna~ajkama objekata, vidjet }eteda je jo{ uvijek vaè}i sloj 0 i ako bilo {to nacrtate, to }e biti u sloju 0.

Kako promijeniti vaè}i sloj

Slika 4.9 AutoCAD-ov ekran sotvorenim popisomimena definiranih slojeva. Ü

Kliknite na gumb sa strelicom na desno od okvira za ime vaè}eg sloja iotvorit }e se popis svih definiranih slojeva. Kliknite na sloj ZID i on seispisuje u okviru za ime vaè}eg sloja.

CrtanjeSve ste podesili i definirali i moète zapo~eti sa crtanjem. Prvo }ete nacr-tati unutarnje konture zidova kupaone. Odaberite naredbu Line /Draw-ððLine/ i za po~etak crtanja izaberite to~ku neposredno sa ekrana, tako dakliknete lijevo u podru~ju za crtanje.


Slika 4.10 Odabrana po~etna to~ka. Ü

Za sljede}e to~ke upi{ite:




To point:C

Nacrtali ste unutarnje konture kupaone.

68 III. DIO

Slika 4.11 Nacrtane unutarnjekonture zidovakupaone. Ü

Sada treba nacrtati vanjske konture tako da unesete debljine zidova. Po-stoji vi{e na~ina na koji to moète nacrtati. Najbrè i najlak{e }ete to u~i-niti koriste}i naredbu Offset. Naredbu moète zadati upisivanjem unaredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify.

Kako radi naredba OffsetNaredba Offset crta paralelnu kopiju odabranog objekta na zadanoj uda-ljenosti.

Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Offset:

Command:offset

Offset distance of Through<Through>:

Ovdje upisujete udaljenost ili zadajete to~ku kroz koju }e se objekt kopi-rati. Ako ste upisali udaljenost, morate pritisnuti Enter ili kliknuti na de-snu tipku mi{a.

Slika 4.12Odabir naredbe Offset;padaju}i izbornikModify.

Ü

Select object to offset:

Ovdje AutoCAD LT od vas traì da odaberete objekt koji èlite paralelnokopirati. Moète odabrati samo jedan objekt i nakon {to ste ga odabrali:

Side to offset?

AutoCAD LT od vas traì da zadate smjer paralelnog kopiranja. Zadajetega tako da kliknete mi{em u stranu u koju èlite kopirati objekt. Nakon{to ste paralelno kopirali jedan objekt, AutoCAD LT vam omogu}uje po-novni odabir objekta koji onda moète paralelno kopirati za istu udalje-nost u novom zadanom smjeru. Naredba se prekida pritiskom na Enter iliklikom na desnu tipku mi{a.


Slika 4.13 Primjeri djelovanjanaredbe Offset. Ü

Slika 4.14 Naredba Offset primijenjena na pregradne zidove. Ü

Paralelno kopirana kru`nicaza 30 prema sredini

Paralelno kopiranikru`ni luk za 20

Paralelno kopirana crtaza 25

Sada znate kako radi naredba Offset i mo`ete je primjeniti na va{imzidovima.

Imate tri zida debljine 12 cm i jedan debljine 30 cm. Prvo }ete nacrtatipregradne ziove od 12 cm. Odaberite naredbu Offset / ModifyððOffset/.

Command:_offset

Offset distance of Through<Through>:12 pritisnite Enterili kliknite na desnu tipku mi{a.

Select object to offset: izaberite desnu okomitu stranicu.

Side to offset? kliknite bilo gdje desno od izabrane stranice.

Select object to offset: izaberite lijevu okomitu stranicu.

Side to offset? kliknite bilo gdje lijevo od izabrane stranice.

Select object to offset: izaberite donju vodoravnu stranicu.

Side to offset? kliknite bilo gdje dolje od izabrane stranice.

Select object to offset: pritisnite Enter ili kliknite na desnutipku mi{a.

Nacrtali ste zidove od 12 cm, sada treba jo{ onaj od 30 cm. Ponovnootvorite naredbu Offset, upi{ite novu udaljenost i paralelno iskopirajtevanjski zid.

Command:_offset

Offset distance of Through<12.0>:30 pritisnite Enter ilikliknite na desnu tipku mi{a.

Select object to offset: izaberite gornju stranicu.

Side to offset? kliknite prema gore i zavr{ite naredbu.

70 III. DIO

Lako ste nacrtali konture zidove, ali sada imate jedan mali problem, crteu uglovima nisu spojene. Naredba Fillet rije{iti }e taj problem. Naredbumoète zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ilialatnog okvira Modify.

Kako radi naredba FilletNaredba Fillet ume}e kru`ni luk izme|u dvije crte, dva kru`na luka ilicrte i kru`nog luka i pri tome produùje ili skra}uje crte do krajnjihto~aka umetnutog kru`nog luka.

Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Fillet:

Command:_fillet

(TRIM mode) Curent fillet radius=10.0

AutoCAD LT vas obavje{tava o trenutno vaè}em polumjeru, a u zagra-dama o tome da }e odabrane crte biti skra}ene do po~etka i kraja umet-nutog luka.


Slika 4.15 Naredba Offset primijenjena na vanjski zid kupaone. Ü

Slika 4.16 Odabir naredbeFillet; padaju}iizbornik Modify.

Ü

Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: Naredbanudi ~etiri opcije:

Select first object � osnovno postavljena opcija, omogu}uje odabir prvogobjekta

Trim � nudi dvije dodatne opcije � Trim/ No trim

Trim-skra}uje odabrane objekte do po~etka i kraja umetnu-tog luka

No trim � ne skra}uje odabrane objekte

Radius � omogu}uje promjenu polumjera kru`nog luka koji }e se umet-nuti izme|u dva odbrana objekta

Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:R

Upi{ite R i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

Enter fillet radius<10.0000>:NN

Upisujete èljeni polumjer i pritisnete Enter ili kliknete na desnu tipkumi{a. Promijeniv{i polumjer zavr{ili ste naredbu. Morate je ponovno za-dati da biste je mogli primijeniti. Ako je zadani polumjer 0, odabraniobjekti }e se skratiti ili produìti do svog sjeci{ta.

Polyline � omogu}uje primjenu naredbe na poliliniji

Sada znate kako radi naredba Fillet pa je moète primjeniti na uglovimava{ih zidova. Odaberite naredbu Fillet /ModifyððFillet/ i promijenite po-lumjer u 0.

Command:fillet


Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:R pritisniteEnter ili kliknite na desnu tipku mi{a

Enter fillet radius<10.0000>:0 pritisnite Enter ili kliknitena desnu tipku mi{a

Promijenili ste polumjer kru`nog luka i sada ponovno otvorite naredbuFillet i izaberite dvije stranice ~ije krajeve èlite spojiti.

Command:fillet


Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: ozna~itestranicu.

72 III. DIO

Select second object: ozna~ite stranicu.


Slika 4.17 Primjena naredbeFillet na prvomuglu kupaone. Ü

Slika 4.18 Zidovi nakon primjene naredbeFillet na svakom uglu. Ü

Nakon odabira para stranica, naredba Fillet se odmah izvr{ava. Da bistemogli odabrati sljede}i par stranica, naredbu treba ponovno otvarati.Primijenite naredbu Fillet i na ostale uglove.

Nakon crtanja zidova, sljede}i }e korak biti otvori u zidovima. Da bistemogli nacrtati prozor i vrata, trebate »izbu{iti« otvore u zidovima. Prvo}ete nacrtati otvor za prozor. Otvor prozora je odmaknut 72 cm od gor-njeg lijevog ugla tlocrta i {irok je 90 cm.

74 III. DIO

Slika 4.19 Skica otvora prozora. Ü

Da biste nacrtali lijevu stranu otvora za prozor, trebate zapo~eti crtanje72 cm od lijevog gornjeg ugla. Odaberite naredbu Line /DrawððLine/ i uzpomo} alata Snap From/Object SnapððSnap From/ pomaknite po~etakcrtanja crte od lijevog gornjeg ugla za 72 cm (3. poglavlje, dio »Kako jo{upotrijebiti alate Object Snap«.

Command: line

From point:from Object SnapðSnap From.

Slika 4.20 Pomaknuti po~etakcrtanja nakon primjene alata Snap From. Ü

Base point:int of Object SnapðSnap to Intersection i kliknitena lijevi gornji ugao.

<offset>:@72,0 upi{ite relativnu koordinatu to~ke u kojupomi~ete po~etak crtanja crte i pritisnite Enter ili kliknite na desnutipku mi{a

Pomakli ste po~etak crtanja u `eljenu to~ku i naredba Line nijezavr{ena, pa tra`i od vas da odredite drugu to~ku.

To point: per to Object SnapððPerpendicular to i kliknite naunutarnju stranu zida.


Slika 4.21 Nacrtana prva stranica otvora prozora primjenomalata Snap toPerpendicular. Ü

Nacrtali ste jednu stranu otvora i sada treba nacrtati drugu. To }ete nacr-tati tako da }ete napraviti paralelnu kopiju upravo nacrtane crte koriste}ise naredbom Offset. Odaberite naredbu Offset /ModifyððOffset/ i napra-vite paralelnu kopiju lijeve strane otvora udesno na udaljenosti od 90 cm.

Command:_offset


Select object to offset: odaberite lijevu stranicu.

Side to offset? kliknite udesno od nje i prekinite naredbu.

76 III. DIO

Slika 4.22 Nacrtana drugastrana otvora pomo}u naredbeOffset. Ü

Nacrtali ste stranice otvora. Linije zida izme|u njih su suvi{ne i treba ihodstraniti. U~init }ete to pomo}u naredbe Trim. Naredbu mo`ete zadatiupisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ili alatnog okviraModify.

Kako radi naredba TrimNaredba Trim skra}uje crte, lukove, kru`nice ili polilinije do njihovog sje-ci{ta s granicom odsijecanja. Granica odsijecanja mo`e biti tako|er crta,luk, kru`nica ili polilinija.

Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Trim:

Command:trim

Select cutting edges:(Projmode=UCS, Edgemode=Noextend)

Slika 4.23Odabir naredbe Trim;padaju}i izbornikModify.

Ü

AutoCAD LT vas obavje{tava da sada trebate odabrati granice odsijeca-nja, a u zagradama pi{e trenutni koordinatni sustav, kao i da se granicaodsijecanja ne}e produ`avati.

Select object: N found

Odabirete granice odsijecanja, a AutoCAD LT vas obavje{tava o tomekoliko ste ih izabrali. Kada zavr{ite s odabirom morate pritisnuti Enter ilikliknuti na desnu tipku mi{a.

<Select object to trim>/Project/Edge/Undo:

Naredba nudi ~etiri opcije:

Select object to trim � osnovno postavljena opcija omogu}uje odabirobjekta koji }e se skratiti.

Project � koristi se kod 3D modeliranja.

Edge � nudi dvije dodatne opcije � Extend/No extend:

Extend � omogu}uje skra}enje izabranog objekta i kada se nesije~e vidljivo s granicom odsijecanja. Izabrani objekt skra-}uje se do zami{ljenog sjeci{ta s granicom odsijecanja.

No extend � skra}uje izabrani objekt samo ako se vidljivosije~e s granicom odsijecanja.

Undo-poni{tava odabir posljednjeg objekta.

Sada znate kako radi naredba Trim i mo`ete je primijeniti na va{em pri-mjeru.

Odaberite naredbu Trim /ModifyððTrim/ i odstranite dijelove zida u otvo-ru za prozor.

Command:trim


Slika 4.24Primjeri djelovanjanaredbe Trim. Ü

Odabrana opcija Edgemoda=No ExtendOdabrana opcija Edgemoda=ExtendGranica odsijecanja Granice odsijecanja

Granica odsijecanja

Rezultat

RezultatRezultatRezultatGranica odsijecanja


Select object:1 found odaberite lijevu stranu otvora.

Select object: 1 found odaberite desnu stranu otvora i pritis-nite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

<Select object to trim>/Project/Edge/Undo: kliknite nagornji dio zida koji `elite da se odsije~e.

<Select object to trim>/Project/Edge/Undo: kliknite nadonji dio zida koji `elite da se odsije~e i zavr{ite naredbu

Nacrtali ste otvor za prozor i sada trebate jo{ nacrtati otvor za vrata.

78 III. DIO

Slika 4.25Rezultat primjenenaredbe Trim naotvoru prozora. Ü

Otvor za vrata je odmaknut 91 cm od lijevog pregradnog zida i {irok je71 cm, a nacrtat }ete ga koriste}i naredbe Offset i Trim.

Odaberite naredbu Offset /ModifyððOffset/ i napravite paralelnu kopijuvanjske strane lijevog zida udesno na udaljenosti od 91 cm.

Command:offset


AutoCAD LT pamti zadnju kori{tenu udaljenost naredbeOffset. Kada ponovno zadate naredbu, nakon upita o udalje-nosti paralelnog kopiranja, u trokutastim zagradama pi{ezadnja kori{tena udaljenost i AutoCAD LT je tretira kao os-novno postavljenu � aktivna je ako mi ne zadamo drugu.

Select object to offset: odaberite vanjsku stranicu lijevogzida.

Side to offset? desno i prekinite naredbu.


Slika 4.26Skica otvora vrata. Ü

Slika 4.27 Rezultat primjenenaredbe Offset navanjski zid. Ü

Ponovno otvorite naredbu Offset i upravo dobivenu crtu ponovno para-lelno iskopirajte udesno na udaljenost od 71 cm.

Command:offset

Offset distance of Through<91.0>:71 pritisnite Enter ilikliknite na desnu tipku mi{a

Select object to offset: odaberite crtu koju ste maloprijedobili.


80 III. DIO

Slika 4.28 Rezultat primjenenaredbe Offset namaloprije paralelnokopiranu liniju. Ü

Odaberite naredbu Trim /ModifyððTrim/ i odsijecite sve vi{kove crta dabiste dobili otvor za vrata.

Command:trim


Select objects:1 found odaberite prvu paralelno kopiranucrtu.

Select objects:1 found odaberite drugu paralelno kopiranu crtu.

Select objects:1 found odaberite unutarnju stranu zida i pri-tisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

<Select object to trim>/Project/Edge/Undo: odaberitesve {to je suvi{no i kada ste gotovi pritisnite Enter ili kliknite na desnutipku mi{a.

Napravili ste otvor za vrata. Kao {to vidite, ima vi{e na~ina kojima sedobiva isti rezultat, razlika je samo u vremenu koje ste potro{ili. Brzinacrtanja u AutoCAD-u LT ne posti`e se samo vje`bom nego i pametnimodabirom naredbi. Treba dobro upoznati naredbe i koristiti ih tako dabudu najdjelotvornije.

Sada }ete u otvor za vrata ucrtati oznaku za vrata.


Slika 4.29 Rezultat primjenenaredbe Trim naotvoru za vrata. Ü

Slika 4.30 Skica oznake zavrata. Ü

Pove}ajte prikaz crte`a oko otvora za vrata /ViewððZoomððWindow/.

82 III. DIO

Slika 4.31Uve}ani pogled naotvor za vrata. Ü

Odaberite naredbu Line /DrawððLine/ i nacrtajte crtu od lijevog dodesnog gornjeg ugla otvora.

Command:line

From point:int of Object SnapððSnap to Intersection iodaberite gornji lijevi ugao otvora.

To point:int of Object SnapððSnap to Intersection i odaberitedesni gornji ugao otvora, te prekinite naredbu.

Odaberite naredbu Offset /ModifyððOffset/ i napravite paralelnu kopijuupravo nacrtane crte prema dolje za 12 cm.

Command:offset


Select object to offset: odaberite crtu koju ste maloprijenacrtali.

Side to offset? dolje i prekinite naredbu.

Okvir vrata trebate nacrtati 5 cm od zida, ovdje }e nam opet pomo}inaredba Offset /ModifyððOffset/.

Command:_offset


Select object to offset: odaberite lijevu stranu otvora.


Ponovno otvorite naredbu Offset i promijenite udaljenost paralelnog ko-piranja.

Command:offset


Select object to offset: odaberite crtu koju ste maloprijenacrtali paralelnim kopiranjem.



Slika 4.32 Nacrtane crte praga. Ü

Odaberite sad naredbu Trim /ModifyððTrim/ i odsijecite vi{ak vanjske li-nije praga.

84 III. DIO

Slika 4.33Nacrtane crte okvira vrata. Ü

Slika 4.34 Rezultat odsijecanjavi{kova linija pomo}u naredbe Trim. Ü

Command:trim


Select objects:1 found odaberite prvu paralelno kopiranu crtu.

Select objects:1 found odaberite drugu paralelno kopiranucrtu i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

<Select object to trim>/Project/Edge/Undo: odaberitevanjsku liniju praga i zavr{ite naredbu.

Nedostaje vam jo{ vratno krilo i linija otvaranja vrata. Prvo }ete nacrtatikru`nicu, ~ija ~etvrtina treba biti linija otvaranja vrata, a zatim }ete, uzpomo} nove naredbe Extende, produ`iti liniju koja predstavlja desniokvir vrata i tako dobiti vratno krilo.Odaberite naredbu Circle /Draw-ððCircleððCenter,Radius/.

Command:circle

3P/TTR/<Center point>:int of Object SnapððSnap to Inter-section i za sredi{te kru`nice odaberite desno sjeci{te okvira s pragom.


Slika 4.35 Nacrtana kru`nica~ija ~etvrtina }e predstavljati linijuotvaranja vrata. Ü

Diametar/<Radius>:int of Object SnapððSnap to Intersection ida biste odredili duìnu polumjera ozna~ite lijevo sjeci{te okvira sapragom.

Sada }ete nacrtati vratno krilo uz pomo} naredbe Extend. Naredbu mo-ète zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbornika ilialatnog okvira Modify.

Kako radi naredba ExtendNaredba Extend produùje crte, polilinije ili lukove do odabrane graniceproduènja. Granica produènja moè biti crta, polilinija, kru`ni luk ilikru`nica.

Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon zadavanja naredbeExtend:

Command:extend

Select boundary edges:(Projmode=UCS,Edgemode=Noextend)

86 III. DIO

Slika 4.36 Odabir naredbeExtend; padaju}iizbornik Modify.

Slika 4.37 Primjeri djelovanjanaredbe Extend. Ü

AutoCAD LT vas obavje{tava da sada trebate odabrati granice produ-ènja, a u zagradama pi{e trenutni koordinatni sustav, kao i da se grani-ca produènja ne}e produàvati.

Select object: N found

Odabirete granice produènja, a AutoCAD LT vas obavje{tava o tomekoliko ste ih izabrali. Moète birati kolko god vam granica produènjatreba, ali kada ste gotovi s odabirom morate pritisnuti Enter ili kliknutina desnu tipku mi{a.

<Select object to extend>/Project/Edge/Undo:

Ü

Odabrana opcija Edgemode=No Extend

Rezultati

Granice produljenja

Granica produljenja

Odabrana opcija Edgemode=Extend

Granica produljenja

Rezultati

Granice produljenja

Naredba nudi ~etiri opcije:

Select object to extend � osnovno postavljena opcija omogu}ujeodabir objekta koji }e se produìti.

Project � koristi se kod 3D modeliranja.

Edge � nudi dodatne opcije Extend/No extend:

Extend � omogu}uje produènje izabranog objekta i kada senjegov produèni kraj ne sije~e s granicom produènja.

No extend � produùje izabrani objekt samo ako se njegovzami{ljeni kraj sije~e s granicom produènja.

Undo � poni{tava odabir posljednjeg objekta.

Sada kada znate kako radi naredba Extend, odaberite je /ModifyððExtend/ i produìte desnu stranu okvira vrata do kru`nice.


Slika 4.38 Produèna desna linija okvira vrata dokru`nice pomo}unaredbe Extend Ü

Command:extend


Select object: odaberite kru`nicu i pritisnite Enter ili kliknitena desnu tipku mi{a.

<Select object to extend>/Project/Edge/Undo:odaberite desnu stranu okvira vrata i zavr{ite naredbu.

Odaberite naredbu Trim / ModifyððTrim/ i odre`ite vi{ak kru`nice.

88 III. DIO

Slika 4.39 Odrezan vi{akkru`nice pomo}unaredbe Trim. Ü

Command:trim


Select object:1found odaberite vratno krilo.

Select object:1found odaberite prag i pritisnite Enter ilikliknite na desnu tipku mi{a.

<Select object to trim>/Project/Edge/Undo: ozna~itekru`nicu desno od vratnog krila i zavr{ite naredbu.

Kako promijeniti sloj ve} nacrtanim objektimaNacrtali ste simbol za vrata, ali u krivom sloju. Vrata bi trebala biti u slo-ju VRATA. Ovakve gre{ke se ~esto doga|aju i vrlo se lako ispravljaju. Po-stoji naredba koja mijenja zna~ajke objekata.

Zna~ajke objekata su: boja, vrsta linije, debljina, stil teksta isloj u kojem je objekt nacrtan.

Da biste nacrtanim elementima vrata promjenili sloj iz sloja ZID u slojVRATA, pomo}i }e vam naredba Properties. Naredbu moète odabrati izpadaju}eg izbornika Edit ili okvira sa zna~ajkama objekta.

Upit koji se ispisuje u naredbenom retku nakon odabira naredbe Properties:

Select object:

Odabirete pojedina~no ili prozorom objekte kojima èlite promijenitizna~ajke. Kada ste zavr{ili s odabirom, morate pritisnuti Enter ili kliknu-ti na desnu tipku mi{a. Ako ste odabrali samo jedan objekt, otvara seokvir za dijalog Modify ( ovisno o izabranom objektu crti, kru`nici, luku,bloku, tekstu... nakon Modify se ispisuje Line, Circle, Arc, Text,...).

Okvir za dijalog Modify... pruà vam informacije o svim zna~ajkamaizabranog objekta (boja, sloj, vrsta linije, debljina i skala vrste linije) , oelementima pomo}u kojih ste ga oblikovali ( za crtu � koordinate po~etnei zavr{ne to~ke), te o duìni odabranog objekta i kutu u odnosu na rav-ninu u kojoj je nacrtan. Okvir za dijalog Modify... omogu}uje vam damijenjate sve zna~ajke odabranog objekta i elemente pomo}u kojih stega oblikovali.


Slika 4.40 Odabir naredbeProperties; padaju}iizbornik Edit.

Slika 4.41 Okvir za dijalogModify Line. Ü

Ü

Ako ste odabrali dva ili vi{e objekata, tada se otvara okvir za dijalogChange Properties. Okvir za dijalog Change Properties vas informira osvim zna~ajkama izabranih objekata i omogu}uje vam njihovu promjenu.

90 III. DIO

Slika 4.42 Okvir za dijalogChange Properties. Ü

U mogu}nosti ste mijenjati: boju � gumb Color..., sloj � gumbLayer...,vrstu linije � gumb Linetype..., faktor skaliranja vrste linije �Linetype Scale (upisujete novu vrijednost) i debljinu linije � Thickness(upisujete novu vrijednost).

Sada znate kako radi naredba Properties, odaberite je / EditððProperties/i svim objektima od kojih su oblikovana vrata promijenite sloj u slojVRATA.

Slika 4.43 Odabir svih objekatapomo}u prozora za odabir Crossing. Ü

Select object: objekte vrata odaberite prozorom za odabirCrossing kao na slici 4.43.

Other corner: 5 found Pritisnite Enter ili kliknite na desnutipku mi{a.

Otvorio se okvir za dijalog Change Properties, kliknite na gumb Layer iotvorit }e se okvir za dijalog Select Layer s popisom svih definiranih slo-jeva.


Slika 4.44 Okvir za dijalogChange Properties. Ü

Ozna~ite sloj VRATA i kliknite na gumb OK. U okviru za dijalog ChangeProperties uz gumb Layer sada pi{e VRATA i kvadrat uz gumb Color jepromijenio boju u zeleno. Kliknite na gumb OK i svi objekti koje ~inevrata promijenili su boju iz ùte u zelenu. Vrata su sada u sloju VRATA,ali ako pogledate okvir sa zna~ajkama objekata, vidjet }ete da je vaè}isloj jo{ uvijek ZID. Naredbom Properties mijenja se sloj samo odabranimobjektima, vaè}i sloj ostaje isti. Sada }ete crtati prozor. Svakako prijepo~etka crtanja promijenite vaè}i sloj u sloj PROZOR.

92 III. DIO

Slika 4.45 Okvir za dijalog Select Layer. Ü

Slika 4.46 Skica oznake za prozor. Ü

Uvijek prije po~etka crtanja provjerite da li vaè}i sloj odgo-vara onome {to namjeravate crtati.

Ako je vaè}i sloj PROZOR, moète po~eti crtati. Da biste opet vidjeli ci-jeli tlocrt, odaberite naredbu ViewððZoomððPrevious ili All, a zatimpove}ajte prikaz crteà oko otvora za prozor naredbom ViewððZoomððWindow.

Odaberite naredbu Line /DrawððLine/ i nacrtajte prvo vanjsku liniju para-peta.

Command:line

From point:int of Object SnapððSnap to Intersection i ozna~itegornji desni ugao.

To point:int of Object SnapððSnap to Intersection, ozna~itegornji lijevi ugao i prekinite naredbu.

Odaberite sada naredbu Offset i upravo nacrtanu crtu paralelno iskopiraj-te za 20 cm prema dolje.


Select object to offset: odaberite gornju crtu.



Slika 4.47 Uve}ani pogled naotvor za prozor. Ü

Sada }ete pomo}u upravo nacrtanih crta parapeta nacrtati simbol prozo-ra. Odaberite sada naredbu Offset /ModifyððOffset / i nacrtane crte para-lelno kopirajte za 6.5 cm.

94 III. DIO

Slika 4.48Nacrtane crte parapeta. Ü

Slika 4.49 Paralelno kopiranestranice parapeta. Ü

Command:offset

Offset distance of Through<20.0>:6.5

Select object to offset: odaberite gornju crtu.

Side to offset? dolje.

Select object to offset: odaberite donju crtu.

Side to offset? gore i prekinite naredbu.

Sada treba jo{ nacrtati linije okvira prozora, a one su 7 cm udaljene odrubova otvora. Prvo }ete nacrtati lijevu liniju okvira, a da biste zapo~elicrtanje na 7 cm udesno od lijeve strane otvora, ovaj puta upotrijebite alatObject SnapððSnap From. Odaberite naredbu Line /DrawððLine/.

Command:line

From point:from Object SnapððSnap From.

Base point:int of Object SnapððSnap to Intersection i ozna~itegornji lijevi ugao prozora.

<offset>:@7,0 upi{ite relativnu koordinatu to~ke u koju sepomi~ete i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

To point:per of Object SnapððSnap to Perpendicular i ozna~itesuprotnu liniju prozora i prekinite naredbu.


Slika 4.50 Nacrtane obje strane okvira prozora Ü

Da biste nacrtali drugu stranu okvira prozora, odaberite naredbu Offset/ModifyððOffset/ i upravo nacrtanu crtu paralelno iskopirajte za 76 cmudesno.

Command:offset


Select object to offset: odaberite crtu koju ste maloprijenacrtali.


Simbol prozora je nactan. Sada jo{ trebate nacrtati crtkanu liniju grede iprozor }e biti gotov. Do sada ste crtali samo kontinuiranim linijama. Raz-ne druge vrste linija definirane su u vanjskim datotekama. Ako `elite ko-ristiti razne vrste linija morate ih prvo u~itati u AutoCAD LT .

Kako u~itati vrste linija u AutoCAD LTNaredba Linetype omogu}uje vam u~itavanje vrsta linija. Naredbu mo-`ete odabrati iz padaju}eg izbornika Format ili iz okvira sa zna~ajkamaobjekata.

Nakon odabira naredbe Linetype otvara se okvir za dijalog Select Line-type.

Kliknete li na gumb Load otvoriti }e se okvir za dijalog Load and ReloadLinetypes.

96 III. DIO

Slika 4.51 Odabir naredbeLinetype; padaju}iizbornik Format.

Slika 4.52 Okvir za dijalog Select Linetype. Ü

Ü

Kliknete li na gumb File unutar okvira Load and Reload Linetypes otvorit}e se okvir za dijalog Select Linetype Files s popisom datoteka koje sadrèdefinicije raznih vrsta linija. Iz popisa odaberite datoteku aclt.lin i kliknitena gumb OK. U okviru za dijalog Load and Reload Linetypes unutar okvi-ra Availabale linetypes ispisao se popis i iscrtao pripadaju}i primjer svihvrsta linija koje odabrana datoteka sadrì. Moète pojedina~no birativrste linija koje èlite koristiti ili moète klikom na gumb Select Allu~itati sve vrste linija. Kliknite na gumb Select All a zatim na gumb OK.

AutoCAD LT vas je vratio u okvir za dijalog Select Linetype gdje se sadau popisu Loaded Linetypes nalaze sve vrste linija iz odabrane datoteke.Unutar okvira za dijalog Select Linetype nalazi se jo{ i podru~je unutarkojeg odre|ujemo gusto}u ispisa odabrane linije.


Slika 4.53 Okvir za dijalog Load and ReloadLinetype. Ü

Slika 4.54 Okvir za dijlog SelectLinetype File su~itanim vrstamalinija. Ü

ISO Pen Width � gusto}a ispisa linija, definiranih po ISO standardi-ma, odre|uje se ovisno o debljini linije kojom }e se iscrtavati. U ovajokvir upisujemo debljinu kojom }e se linjia iscrtati.

Linetype Scale � upisujete faktor skaliranja ovisno o mjerilu i ̀ eljenojgusto}i ispisa linije.

98 III. DIO

Slika 4.55 Okvir za dijalog SelectLinetype s ozna~enomlinijom definiranompo ISO standardima. Ü

Nakon {to ste u~itali vrste linija i one su vam postale dostupne u popisuLoaded Linetypes, kliknite na gumb OK.

Kao {to imate kontrolu nad slojevima i uvid u trenutno vaè}i sloj uokviru sa zna~ajkama objekata, tako imate i kontrolu i uvid u trenutnovaè}u vrstu linije.

Slika 4.56 Dio okvira sazna~ajkama objekataza kontrolu vrsta linija. Ü

Klikom na gumb sa strelicom desno od okvira unutar kojeg pi{e trenut-no vaè}a vrsta linije, otvara se popis vrsta linija s kojeg moète biratikojom }ete vrstom linije crtati. Budu}i da }ete sada nacrtati samo jednuiscrtkanu liniju, nije potrebno da za to mijenjate vaè}u vrstu linije.Nacrtat }ete kontinuiranu liniju kao i sve do sada i onda }ete je pomo}unaredbe Change Properties promijeniti u iscrtkanu. Odaberite naredbuLine /DrawððLine/ i nacrtajte crtu koja }e predstavljati rub grede.

Command:line

From point:int of Object SnapððSnap to Intersection i ozna~itedesni unutarnji ugao prozora.

To point:int of Object SnapððSnap to Intersection i ozna~ite lije-vi unutarnji ugao i prekinite naredbu.

Odaberite sada naredbu Change Properties /EditððProperties/ i odaberitezadnje nacrtanu crtu.

Select object:1found odaberite crtu i pritisnite Enter ili kliknitena desnu tipku mi{a. Otvorio se okvir za dijalog Modify Line.


Slika 4.57 Nacrtana crta ruba grede. Ü

Slika 4.58 Okvir za dijalogModify Line. Ü

Kliknite na gumb Linetype i u okviru za dijalog Select Linetype iz popisaodaberite DASHED i kliknite na OK.

Sada jo{ u okvir Linetype Scale upi{ite 20, a zatim kliknite na OK. Crtaje sada iscrtkana.

100 III. DIO

Slika 4.59 Okvir za dijalog Select Linetype. Ü

Slika 4.60Iscrtkana linija ruba grede. Ü

Da biste opet vidjeli cijeli tlocrt, odaberite naredbu ViewððZoomððAll.Da bi tlocrt bio gotov trebate jo{ po pravilima crtanja vanjski zid odvoji-ti od tankih pregradnih. Odaberite naredbu Extend/ModifyððExtend/ iprodu`ite unutarnju liniju vanjskog zida u desno i lijevo.

Command:extend


Select object: odaberite vanjsku stranu lijevog zida.

Select object: odaberite vanjsku stranu desnog zida i pritisniteEnter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

<Select object to extend>/Project/Edge/Undo:odaberite unutra{nju stranu vanjskog zida desno od prozora .

<Select object to extend>/Project/Edge/Undo:odaberite unutra{nju stranu vanjskog zida lijevo od prozora i pritisniteEnter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

Tlocrt kupaone je nacrtan i trebate ga jo{ samo spremiti /FileððSave As/pod imenom KUPAONA.


Slika 4.61 Produ`ene unutarnjelinije vanjskog zida. Ü

Sa`etakU ovom ste poglavlju nau~ili {to sve treba podesiti prije po~etka crta-nja nacrta tako da imate {to manje problema kod crtanja i kasnijeg iscr-tavanja. Nau~ili ste upotrijebiti i niz naredbi koje vam omogu}uju br`ei jednostavnije crtanje, a na primjeru tlocrta kupaone uspje{no stenacrtali i svoj prvi ozbiljniji crte`.

102 III. DIO

infoinfo

U o

vom

pog

lavlj

u

Nakon {to ste u prethodnom poglavlju nacrtali tlocrt kupaone, sada je potrebno dodati ipojedine elemente. U ovom poglavlju }ete nau~iti kako od nacrtanih objekata definiratiblok.

5. Poglavlje

Crtanje oznaka za kupaonu

l Crtanje oznaka kade

l Kako radi naredba Make Block

l Crtanje oznake umivaonika

l Crtanje oznake wc {koljke

l Kako umetnuti blok u crte`

l Kako radi naredba Explode

Crtanje oznake kadeSada }ete nacrtati oznake kade, umivaonika i wc {koljke. Prvo }ete nacr-tati kadu.

Crtanje oznaka za kupaonu 5. POGLAVLJE 105

Slika 5.1Skica oznake kade. Ü

Prije po~etka crtanja promijenite va`e}i sloj PROZOR u sloj OPREMA.Odaberite naredbu Line/DrawððLine/ i prvu to~ku izaberite neposrednona ekranu tako da kliknete desno gore izvan tlocrta, kao na slici 5.2.Kadu, a i ostale sanitarije, crtat }ete izvan tlocrta radi bolje preglednosti.

Slika 5.2 Nacrtan vanjski rub kade. Ü

Command:line

From point: kliknite u podru~je za crtanje.




To point:C

Odaberite naredbu Offset /ModifyððOffset/ i paralelno kopirajte tri stra-nice upravo nacrtanog pravokutnika (dvije duè i gornju kra}u) uz odmakod 5 cm, a preostalu za 10 cm, prema unutra.

Command:offset


Select object to offset: odaberite desnu duù stranicu.

Side to offset? lijevo.

Select object to offset: odaberite lijevu duù stranicu.

Side to offset? desno.

106 III. DIO

Slika 5.3 Tri paralelno kopirane straniceruba kade. Ü

Select object to offset: odaberite gornju kra}u stranicu.


Ponovno pozovite naredbu Offset i promijenite udaljenost paralelnogkopiranja.

Command:_offset


Select object to offset: odaberite donju kra}u stranicu.



Slika 5.4 Paralelno iskopirana~etvrta stranica kade. Ü

Odaberite naredbu Fillet /ModifyððFilet/ i zaoblite spojeve gornjih uglo-va kade lukovima polumjera 10 cm, a donje lukovima polumjera 25 cm.

Command:fillet


Poyline/Radius/Trim/<Select first object>:R pritisniteEnter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

Enter fillet radius<0.0>: 10 pritisnite Enter ili kliknite nadesnu tipku mi{a.

Ponovno pozovite naredbu i prvo zaoblite lijevi gornji ugao.

Command:fillet

(TRIM mode) Curent fillet radius= 10.0

Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: odaberitelijevu du`u stranu vi{e prema gore.

Select second object: odaberite gornju stranu vi{e u lijevo.

Ponovno pozovite naredbu i zaoblite desni gornji ugao.

Command:fillet


Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: odaberitedesnu du`u stranu vi{e prema gore.

Select second object: odaberite gornju stranu vi{e u desno.

108 III. DIO

Slika 5.5 Zaobljeni gornjiunutarnji uglovi kadepomo}u naredbeFillet. Ü

Ponovno pozovite naredbu Fillet i zadajte novi polumjer:

Command:fillet




Ponovno pozovite naredbu i prvo zaoblite lijevi, a zatim desni donjiugao kade.


Slika 5.6 Zaobljeni donjiunutarnji uglovi kadepomo}u naredbeFillet. Ü

Kada je gotova i bilo bi dobro kada biste je sada mogli spremiti tako daje moète koristiti kad god vam zatreba u crteù. To }e vam omogu}itinaredba Make Block. Naredbu moète odabrati iz padaju}eg izbornika ilialatnog okvira Draw.

Slika 5.7Odabir naredbe MakeBlock; padaju}iizbornik Draw.

Ü

110 III. DIO

Kako radi naredba Make BlockNaredba Make Block od odabranih objekata nekog crteà oblikuje jedanobjekt � blok i pohranjuje ga pod zadanim imenom. Tako definiran blokmoèmo koristiti samo u crteù u kojem je formiran. Blok unutar sebepohranjuje i zna~ajke objekata od kojih je oblikovan sloj, boja i vrsta linije).

Nakon odabira naredbe Make Block, otvara se okvir za dijalog BlockDefinition.

Slika 5.8 Okvir za dijalog Block Definition. Ü

Da biste formirali blok, prvo morate u okvir za ime bloka, Block name:,upisati ime budu}eg bloka.

Preporu~a se da ne koristite palatale( } , ~ ,| , { i ` ) za ime-novanje crteà, blokova, slojeva,...Pomno odberite imenablokova, tako da ih kasnije lako moète prepoznati.

Morate tako|er izabrati objekte od kojih }ete oblikovati blok. Kliknite nagumb Select Objects<. AutoCAD LT vas privremeno vra}a u crte` i omo-gu}uje vam odabir objekata. Kada zavr{ite s odabirom, pritisnite Enter ilikliknite na desnu tipku mi{a.

Ponovno se otvara okvir za dijalog Block Definition. Sada jo{ trebateizabrati baznu to~ku, to jest to~ku koja }e vam prilikom umetanja blokau crte` omogu}iti da ga to~no smjestite u èljeni poloàj.

Kliknite na gumb Select Point< , AutoCAD LT vas ponovno privremenovra}a u crte` i omogu}uje vam odabir bazne to~ke. To~ku birajteisklju~ivo alatima Object Snap.

Nakon odabira to~ke ponovno se otvara okvir za dijalog Block Definition.Sada jo{ moète odlu~iti da li èlite da objekti od kojih ste napraviti blokostanu u crteù ili ne. Ako je postavljena kva~ica unutar kvadrati}aRetain Object, onda je opcija uklju~ena i objekti }e ostati, a ako nije, opci-ja je isklju~ena i objekti }e se izbrisati. Na kraju kliknite na gumb OK dabi se naredba izvr{ila.

Sada kada znate kako se od nacrtanih objekata formira blok, odaberitenaredbu Make Block /DrawððMake Block/ i formirajte od crteà kadeblok KADA.


Slika 5.9 Izgled okvira za dijalog BlockDefinition prilikomdefiniranja bloka KADA. Ü

Prvo upi{ite ime, KADA, u okvir za ime bloka, zatim kliknite na gumbSelect Object<. Vra}ate se privremeno u crte`. Prozorom odaberitecijelu kadu i klikom na desnu tipku mi{a potvrdite odabir.

Ponovno se otvorio okvir za dijalog Block Definition. Sada kliknite nagumb Select Point<. Ponovno se vra}ate u crte` i pomo}u ObjectSnapððSnap to Intersection odaberite gornji desni ugao kade.

Ponovno se otvara okvir za dijalog Block Definition, isklju~ite opcijuRetain Object i kliknite na gumb OK. Definirali ste blok KADA, a crte`kade je nestao s ekrana. Sada }ete nacrtati umivaonik.

112 III. DIO

Slika 5.10 Odabir objekata odkojih }e se formirati blok KADA. Ü

Slika 5.11 Odabir bazne to~ke. Ü

Crtanje oznake umivaonika


Slika 5.12 Skica oznake umivaonika. Ü

Odaberite naredbu Line / DrawððLine/ i zapo~nite crtanje na istom mjes-tu na kojem ste crtali kadu.

Command:line

From point: kliknite u podru~je za crtanje




To point:C

Slika 5.13 Nacrtan vanjski rub umivaonika. Ü

Odaberite naredbu Offset /ModifyððOffset/ i paralelno kopirajte dvijekra}e stranice nacrtanog pravokutnika uz odmak za 5 cm, a gornju za 10cm, prema unutra. Budu}i da je zadnja udaljenost na koju ste paralelnokopirali bila 10, prvo paralelno iskopirajte gornju stranicu nacrtanog pra-vokutnika.

Command:offset

Offset distance of Through<10.0>: pritisnite Enter ilikliknite na desnu tipku mi{a.

Select object to offset: odaberite gornju stranicu.

Side to offset? dolje.

114 III. DIO

Slika 5.14 Paralelno iskopiranadulja stranica ruba umivaonika Ü

Ponovno pozovite naredbu i promijenite udaljenost paralelnog kopiranja.

Command:offset


Select object to offset: odaberite desnu stranicu.

Side to offset? lijevo.

Select object to offset: odaberite lijevu stranicu.



Slika 5.15Paralelno iskopiranedvije kra}e stranice umivaonika. Ü

Donja strana umivaonika je zaobljena i da biste to nacrtali odaberite na-redbu Arc /DrawððArc>3 points/ te nacrtajte kru`ni luk s po~etnomto~kom u polovi{tu lijeve stranice, s jednom to~kom u polovi{tu donjestranice i krajnjom to~kom u polovi{tu desne stranice pravokutnika.

Command:arc

Center/<Start point>:mid of Object SnapððSnap toMidpoint i ozna~ite lijevu stranu.

Center/End/<Second point>:mid of Object SnapððSnap toMidpoint i ozna~ite donju stranu.

End point:mid of Object SnapððSnap to Midpoint i ozna~itedesnu stranu.

Nacrtali ste luk i sada ga paralelno kopirajte za 5 cm prema gore. Odabe-rite naredbu Offset/ModifyððOfsett /.

Command:offset


Select object to offset: odaberite luk.


Sada }ete upotrijebiti naredbu Fillet da biste uredili uglove i spojeve crtai lukova. Odaberite naredbu Fillet /ModifyððFillet/ i zaoblite spojeveunutarnjeg luka i okomitih unutarnjh stranica, kru`nim lukom polumjera20 cm. Prvo promijenite polumjer.

Command:fillet


Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: R priti-snite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.


116 III. DIO

Slika 5.16 Nacrtana zaobljenastranica umivaonikapomo}u naredbeArcð3 Points. Ü

Ponovno pozovite naredbu Fillet i zaoblite spojeve kru`nog luka i stranica.

Command:fillet


Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: ozna~ite lijevi kraj luka.

Select second object: ozna~ite lijevu unutarnju stranicu.

Ponovno pozovite naredbu.

Command:fillet


Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: ozna~itedesni kraj luka.

Select second object: ozna~ite desnu unutarnju stranicu.


Slika 5.17 Paralelno iskopiranazaobljena stranicaumivaonika. Ü

Ponovno pozovite naredbu, promijenite polumjer kru`nog luka na 25 cmi zaoblite spojeve vanjskog luka i vanjskih okomitih stranica.

Command:fillet


Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: R pritis-nite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

Enter fillet radius<20.0>: 25 pritisnite Enter ili kliknitena desnu tipku mi{a.


Command:fillet


Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: ozna~itelijevi kraj luka.

Select second object: ozna~ite lijevu vanjsku stranicu.


118 III. DIO

Slika 5.18 Spojevi unutarnjhstranica i unutarnjegkru`nog lukaobra|eni naredbom Fillet, r=20. Ü

Command:fillet


Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: ozna~itedesni kraj luka.

Select second object: ozna~ite desnu vanjsku stranicu.


Slika 5.19 Spojevi vanjskihstranica i vanjskogkru`nog lukaobra|eni naredbom Fillet, r=25. Ü

Ponovno pozovite naredbu i sada promijenite polumjer na 0 i odstranitevi{kove gornjih unutarnjih uglova.

Command:_fillet



Enter fillet radius<25.0>:0 pritisnite Enter ili kliknite nadesnu tipku mi{a.


Command:_fillet


Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: ozna~itelijevu strana vodoravne stranice.

Select second object: ozna~ite lijevu okomitu stranicu.


Command:fillet


Poyline/Radius/Trim/<Select first object>: ozna~itedesnu strana vodoravne stranice.

Select second object: ozna~ite desnu okomitu stranicu.

120 III. DIO

Slika 5.20 Gorni unutarnji ugloviumivaonika obra|eninaredbom Fillet, r=0. Ü

Odaberite naredbu Erase i obri{ite suvi{nu liniju s donje strane kru`nogluka.

Nacrtali ste umivaonik i sada od njega napravite blok. Odaberite nared-bu Make Block /DrawððMake Block/ i otvorit }e se okvir za dijalog BlockDefinition.

Upi{ite ime, Block name:UMIV, kliknite na Select Objects< i prozoromodaberite cijeli umivaonik, a zatim potvrdite odabir.


Slika 5.21 Izgled okvira za dija-log Block Definitionprilikom definiranja bloka UMIV. Ü

Slika 5.22 Odabir objekata odkojih }e se formirati blok UMIV. Ü

Kliknite na Select Point<, Object SnapððSnap to Midpoint i odaberitestranicu koja se pola`e uza zid.

Isklju~ite opciju Retain Object i kliknite na gumb OK. Definirali ste blokUMIV, a crte` umivaonika je nestao s ekrana. Sada }ete jo{ nacrtati wc{koljku.

Crtanje oznake wc {koljke

122 III. DIO

Slika 5.23 Odabir bazne to~ke. Ü

Slika 5.24 Skica oznake wc {koljke. Ü

Odaberite naredbu Line / DrawððLine/ i nacrtajte prvo konture kotli}a.

Command:line

From point: kliknite u podru~je za crtanje.




To point:C


Slika 5.25 Nacrtane konturekotli}a. Ü

Sada }ete nacrtati elipsu koja krajem svoje velike osi tangira donjustranicu upravo nacrtanog pravokutnika to~no u polovi{tu, s time da jepromjer velike osi 50 cm, a polumjer male 17.5 cm. Odaberite naredbuEllipse /DrawððEllipseðð Axis,End/ i nacrtajte konturu wc {koljke.

Command:ellipse

Arc/Center/<Axsis endpoint1>:mid Object SnapððFromMidpoint i ozna~ite donju stranicu pravokutnika.

Axis endpoint2:@0,-50 upi{ite koordinatu to~ke kraja velike osielipse i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

<Other axis distance>/[email protected],0 upi{ite koordi-natu to~ke kraja polumjera male osi elipse i pritisnite Enter ili kliknitena desnu tipku mi{a.

Sada }ete odrezati dio elipse da bi kontura {koljke izgledala kao na slici5.24. Granica odsijecanja treba biti na 5 cm od donje stranice kotli}a.Prvo odaberite naredbu Offset /ModifyððOffset/ i paralelno iskopirajtedonju stranicu pravokutnika za 5 cm prema dolje.

Command:offset


Select object to offset: odaberite donju stranicu prvokutni-ka.


Odaberite naredbu Trim /ModifyððTrim/ i odre`ite kako dio elipse iznadupravo nacrtane crte, tako i desni i lijevi kraj crte koji prelazi elipsu.

Command:trim


Select object: odaberite elipsu.

124 III. DIO

Slika 5.26 Elipsa koja }e pred-stavljati rub {koljkenacrtana pomo}unaredbeEllipseððAxis,End. Ü

Select object: odaberite crtu koja sije~e elipsu i pritisnite Enterili kliknite na desnu tipku mi{a.

<Select object to trim>/Project/Edge/Undo: ozna~itedio elipse koji èlite odrezati.

<Select object to trim>/Project/Edge/Undo: ozna~itelijevi dio crte koji èlite odrezati.

<Select object to trim>/Project/Edge/Undo: ozna~itedesni dio crte koji èlite odrezati i zavr{ite naredbu.


Slika 5.27 Kona~ni izgledoznake wc {koljke. Ü

Slika 5.28 Izgled okvira za dijalog BlockDefinition prilikomdefiniranja bloka WC. Ü

Nacrtali ste wc {koljku i sada napravite blok, WC. Odaberite naredbuMake Block /DrawððMake Block/.

Upi{ite ime, Block name: WC, kliknite na gumb Select Objects<, pro-zorom odaberite cijelu wc {koljku i potvrdite odabir, kliknite na gumbSelect Point< Object SnapððSnap to Midpoint i odaberite stranicu kojase pola`e uza zid. Isklju~ite opciju Retain Object i kliknite na gumb OK.Definirali ste blok WC, a crte` WC {koljke je nestao sa ekrana.

Sada }ete opremiti va{u kupaonu sanitarijama tako da }ete umetnuti blo-kove, KADA, UMIV i WC, u tlocrt. To }ete u~initi pomo}u naredbe InsertBlock.Naredbu mo`ete na}i u padaju}em izborniku ili alatnom okviru Draw.

Kako umetnuti blok u crte`Naredba Insert Block omogu}uje odabir definiranih blokova i njihovoumetanje u crte`. Nakon odabira naredbe otvara se okvir za dijalog Insert.

126 III. DIO

Slika 5.29Odabir naredbe Insert Block; padaju}iizbornik Draw.

Slika 5.30Okvir za dijalogInsert. Ü

Kliknete li na gumb Block..., otvara se novi okvir za dijalog DefinedBlocks s popisom blokova.

Prvo provjerite da li je opcija Specify Parameters on Screen uklju~ena.Ona mora biti uklju~ena jer }ete parametre za umetanje bloka zadavatinakon izlaska iz okvira za dijalog. @eljeni blok odabirete tako da ozna~itenjegovo ime u popisu i onda kliknete na gumb OK. Ime odabranog blokaispisuje se u okviru kraj gumba Block... u okviru za dijalog Insert.

Ü

Kliknete li na gumb Files..., otvarate okvir za dijalog Select Drawing Fileunutar kojeg moète odabrati datoteku {to sadrì èljeni blok (vidi 8.poglavlje).


Slika 5.31 Okvir za dijalogDefined Blocks. Ü

Slika 5.32 Okvir za dijalog Select Drawing File. Ü

Kada ste izabrali blok iz popisa definiranih blokova crteà ili iz popisadatoteka, kliknite na gumb OK i sad }ete morati putem naredbenog retkazadati neke parametre da biste pravilno umetnuli blok u crte`.

Insertion point:

AutoCAD LT od vas traì da izaberete to~ku u koju }ete umetnuti blok.Pomo}u alata Object Snap odaberite najprikladniju to~ku ovisno o to~ciumetanja za koju je vezan blok.

X scale factor <1>/Corner/XYZ:

AutoCAD LT vam omogu}uje da pove}ate ili smanjite blok po X osi, aosnovno postavljena vrijednost je 1.

Y scale factor(default=X):

Moète pove}ati ili smanjiti blok i po y osi, a osnovno postavljena vrijed-nost je jednaka izabranoj x vrijednosti.

Rotation angle<0>:

Na kraju moète jo{ i zarotirati blok oko to~ke umetanja za èljeni kut.

128 III. DIO

Slika 5.33 Tlocrt kupaone sumetnutim oznakama sanitarija. Ü

Sada kada znate kako se ume}u blokovi u crte`, umetnite va{e blokove utlocrt. Prvo umetnite blok KADA u gornji desni ugao tlocrta kao na slici5.33. Odaberite naredbu Insert Block, kliknite na gumb Block... i uokviru za dijalog Defined Blocks ozna~ite KADA i kliknite na gumb OK.

Slika 5.34 Okvir za dijalogDefined Blocks s popisom definiranihblokova unutar kojeg odabiremo blok KADA. Ü

U okviru za dijalog Insert tako|er kliknite na gumb OK i na ekranu sepojavila kada. Pomaknite mi{a i vidjet }ete da se za vrijeme pomicanja poekranu grafi~ki pokaziva~ dr`i za gornji desni ugao (to~ka odabrana kaobazna to~ka kada ste formirali blok).


Slika 5.35 Okvir za dijalog Insertnakon odabira bloka KADA. Ü

Slika 5.36 Izgled bloka KADAodmah nakon u~itavanja prijeodabira to~ke umetanja. Ü

Sada obratite pa`nju na naredbeni redak.

Insertion point:int of Object SnapððSnap to Intersection iozna~ite gornji desni ugao kupaone.

Insertion point:_int of X scale factor<1>/Corner/XYZ:

prihvatite podrazumijevanu opciju pritiskom na Enter ili klikom na desnutipku mi{a.

Yscale factor(default X): prihvatite podrazumijevanu opcijupritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a.

Rotation angle<0>: prihvatite podrazumijevanu opciju pritiskomna Enter ili klikom na desnu tipku mi{a.

Umetnuli ste kadu u tlocrt i sada ponovno pozovite naredbu Insert Block,odaberite blok UMIV i umetnite ga na lijevi zid, kao na slici 5.33, tako daga zakrenete za 90 stupnjeva. U okviru za dijalog Insert kliknite na gumbBlock, zatim u okviru za dijalog Defined Blocks ozna~ite UMIV i kliknitena gumb OK.

130 III. DIO

Slika 5.37 Okvir za dijalogDefined Blocks s popisom definiranihblokova unutar kojegodabiremo blok UMIV Ü

U okviru za dijalog Insert tako|er kliknite na gumb OK i na ekranu sepojavio umivaonik. Sada obratite pa`nju na naredbeni redak.

Insertion point:nea to Object SnapððSnap to Nearest iozna~ite zid kao na slici 5.33.

X scale factor <1>/Corner/XYZ: pritisnite Enter ili kliknitena desnu tipku mi{a.

Yscale factor(default=X): pritisnite Enter ili kliknite nadesnu tipku mi{a

Rotation angle<0>:90 upi{ite 90 i pritisnite Enter ili kliknite nadesnu tipku mi{a.

Sada jo{ umetnite blok WC na lijevi zid, kao na slici 5.33, tako da gazaokrenete za 90 stupnjeva. Odaberite naredbu Insert Block, kliknite nagumb Block... i u okviru za dijalog Defined Blocks ozna~ite WC, tekliknite na gumb OK.


Slika 5.38 Okvir za dijalogDefined Blocks s popisom definiranihblokova unutar kojeg odabiremo blok WC. Ü

U okviru za dijalog Insert tako|er kliknite na gumb OK i na ekranu sepojavila wc {koljka. Obratite sada pa`nju na naredbeni redak.

Insertion point:nea to Object SnapððSnap to Nearest iozna~ite zid kao na slici 5.33.

X scale factor<1>/Corner/XYZ: pritisnite Enter ili kliknite nadesnu tipku mi{a.

Y scale factor(default=X): pritisnite Enter ili kliknite nadesnu tipku mi{a.

Rotation angle<0>:90 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipkumi{a.

Bez obzira koliko ste objekata nacrtali da biste ga formirali, svaki umet-nuti blok je jedan objekt. Jo{ se sje}ate kako ste crtali wc {koljku � nacr-tali ste pet crta i elipsu � ali ako sada probate obrisati samo jednu odnjih, obrisat }ete cijelu wc {koljku. Odaberite naredbu Erase/Mo-difyððErase/ i probajte obrisati samo elipsu wc {koljke. Odabirom elipseodabrali ste cijeli blok.

Budu}i da ne `elite obrisati wc {koljku, pritisnite Esc na tipkovnici dabiste prekinuli naredbu. Formiraju}i blok, AutoCAD LT od puno odabra-nih objekata radi jedan. S blokom je zbog toga lak{e baratati i zauzimamanje mjesta na disku. Ako iz nekog razloga `elite mijenjati umetnutiblok, morate ga prije toga rastaviti na sastavne dijelove pomo}u naredbeExplode.

Kako radi naredba ExplodeNaredba Explode razbija izabrani blok na objekte iz kojih je formiran. Na-redbu moète zadati upisivanjem u naredbeni redak, iz padaju}eg izbor-nika ili alatnog okvira Modify.

Upiti koji se pojavljuju u naredbenom retku nakon odabira naredbeExplode:

Command:explode

Select objects: NN found

Odabirete jedan ili vi{e blokova, a AutoCAD LT vas obavje{tava o njiho-vom broju. Moète birati koliko god èlite blokova, ali kada ste gotovi sodabirom, morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a. Priti-skom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a naredba se odmah izvr{ava.

Sada kada znate kako radi naredba Explode odaberite je i primijenite nava{em bloku WC.

Command:explode

Select objects: ozna~ite wc {koljku i pritisnite Enter ili kliknitena desnu tipku mi{a.

132 III. DIO

Slika 5.39 Rezultat poku{ajabrisanja elipse wc {koljke - ozna~ilase cijela wc {koljka. Ü

Slika 5.40Odabir naredbeExplode; padaju}iizbornik Modify.

Ü

Sada ponovno poku{ajte obrisati samo elipsu wc {koljke Erase /ModifyððErase/.


Slika 5.41 Rezultat poku{ajabrisanja elipse wc{koljke nakon {to steprimjenili naredbuExplode na bloku WC - ozna~ila se samo elipsa. Ü

Sada ste odabrali samo elipsu, wc {koljka vi{e nije blok i na njoj moètevr{iti èljene promjene. Pritisnite na Esc da biste prekinuli naredbu Era-se, a onda kliknite na gumb Undo na standardnoj alatnoj traci da bisteponi{tili djelovanje naredbe Explode. Blokovi koje ste definirali nared-bom Make Block dostupni su vam, na àlost, samo u ovom crteù, a bilobi vrlo prakti~no kada biste ih mogli koristiti i u budu}im crteìma.Blokove moète definirati i pomo}u narebe Wblock i tada }e vam bitidostupni i u drugim crteìma. Naredbu }ete upoznati u 8. poglavlju.

SaètakU ovom poglavlju ste nau~ili kako od nacrtanih objekata definirati bloki kako ga umetnuti u crte`. U narednom poglavlju savladat }ete radnjekoje se odnose na promjene postoje}ih crteà.

IV DIO6. Poglavlje

Kako mijenjati izgled crteà

l Promjena izgleda crteà

l Kako radi naredba Move

l Kako radi naredba Stretch

l Kako radi naredba Distance

l Kako radi naredba Rotate

l Kako radi naredba Scale

l Kako radi naredba Copy

infoinfo

U o

vom

pog

lavlj

u

U ovom poglavlju }ete nau~iti kako rade neke od naredbi za mijenjanje (Modify) crteà ikako ih primijeniti u stvarnoj situaciji.

Promjena izgleda crteàNiste zadovoljni izgledom kupaone, èlite isprobati druk~iji raspored ili~ak promijeniti dimenzije tlocrta.

Kako mijenjati izgled crteà 6. POGLAVLJE 137

Slika 6.1 Skica nove kupaone. Ü

Da ste crtali na papiru, za takve promjene morali biste crtati novi crte`,a u AutoCAD-u LT sve to moète napraviti jednostavno i brzo upotrebompravih naredbi. Prvo otvorite va{ crte` KUPAONA.dwg i spremite ga podnovim imenom KUPAONA1 /FileððSave As /. Sve promjene koje }eteodsad izvoditi odnosit }e se na novi crte` KUPAONA1. Va{ prvi crte` KU-PAONA ostat }e nepromijenjen.

Da biste promijenili dimenzije tlocrta, prvo trebate odstraniti sve sim-bole sanitarija iz tlocrta. Mogli biste ih jednostavno izbrisati, Erase, paonda opet uvr{tavati, Insert Block, ali sada }ete ih samo maknuti iztlocrta koriste}i naredbu Move. Naredbu moète zadati upisivanjem unaredbeni redak, odabirom iz padaju}eg izbornika ili alatnog okviraModify.Slika 6.2

Odadbir naredbeMove; padaju}iizbornik Modify.

Ü

Kako radi naredba MoveNaredba Move pomi~e odabrane objekte iz jednog u drugi poloàj na crteù.

138 IV. DIO

Slika 6.3 Primjer djelovanjanaredbe Move. Ü

Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Move:

Command:move

Select objects:NN found

Odabirete objekte, a AutoCAD LT vas obavje{tava o njihovom broju. Mo-ète birati koliko god èlite objekata, ali kada zavr{ite s izborom, moratepritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a.

Base point or displacement:

AutoCAD LT od vas traì da izaberete baznu to~ku za koju }e se odabraniobjekt »dràti« prilikom pomicanja. To~ku moète izabrati neposredno naekranu uz pomo} alata Object Snap ili upisom koordinata . Nakon odabi-ra bazne to~ke, odabrani objekt se tom to~kom »uhvatio« za grafi~kipokaziva~ i sada moète odabrati to~ku u koju }ete ga premjestiti. Baznuto~ku trebate uvijek odabrati tako da objekte koje pomi~ete to~no i jed-nostavno smjestite u novi poloàj.

Zamislite da preslikavate baznu to~ku u drugu to~ku pomi-canja. Baznu to~ku birate zapravo ovisno o novom poloàjuobjekata. Prvo dobro sagledajte mjesto gdje }ete premjestitiobjekt i unaprijed odlu~ite o to~ci na koju }ete ga pomaknu-ti, a tek onda, ovisno o njoj, izaberite baznu to~ku.

Objekt koji pomi~emo

To~ka iz koje pomi~emo objekt

To~ka u koju pomi~emo objekt

Rezultat

Second point of displacement:

Odabirom druge to~ke odre|ujete mjesto novog poloàja objekta. Moèteje odabrati neposredno u crteù, uz pomo} alata Object Snap ili upisomto~nih koordinata to~ke.

Sada kada znate kako radi naredba Move, odaberite je i pomaknite svesanitarije izvan tlocrta kao na slici 6.4.


Slika 6.4 Oznake sanitarijapomaknute izvantlocrta. Ü

Command:move

Select objects:1 found odaberite wc.

Select objects: 1 found odaberite umivaonik.

Select objects:1 found odaberite kadu.

Select objects: pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

Base point or displacement:mid of Object SnapððMidpointof i odaberite sredi{nju to~ku zida uz koji su prislonjeni wc i umivaonik.

Second point of displacement: odaberite to~ku tako dakliknete desno od tlocrta , kao na slici 6.4.

Slika 6.5 Odabir naredbeStretch; padaju}iizbornik Modify.

Ü

Sada }ete, jednostavno i brzo, uz pomo} naredbe Stretch promijeniti di-menzije tlocrta. Naredbu moète zadati upisivanjem u naredbeni redak,odabirom iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify.

Kako radi naredba StretchNaredba Stretch rasteè ili sti{}e objekte od izabrane to~ke za zadanuvrijednost.

140 IV. DIO

Slika 6.6 Primjer djelovanjanaredbe Stretch. Ü

Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Stretch

Command:stretch

Select objects to stretch by crossing � window orpolygon...

AutoCAD LT vas obavje{tava da objekte koje èlite rastegnuti ili stisnu-ti morate odabrati prozorom za odabir Crossing (2. poglavlje, dio »Odabirobjekata«).

Select objects:Other corner:NN found

Definirate prozor za odabir Crossing odabirom desnog donjeg i lijevoggornjeg ugla i na taj na~in odabirete objekte koje èlite rastegnuti ili sti-snuti, a AutoCAD LT vas obavje{tava o broju izabranih objekata. Kadaste zavr{ili s odabirom, obavezno pritisnite Enter ili kliknite na desnutipku mi{a.

Base point or displacement:

AutoCAD LT od vas traì da odredite to~ku iz koje }ete zapo~eti stiska-nje ili rastezanje izabranih objekata. Moète je odabrati neposredno naekranu uz pomo} alata Object Snap ili upisom to~nih koordinata to~ke.

Druga to~ka pomaka Bazna to~ka pomakaDruga to~ka pomaka

Prozor za odabir CrossingDruga to~ka pomaka

Bazna to~ka pomaka

Po~etni oblik Rezultat

Rezultat



Trebate zadati to~ku u koju }e se premjestiti bazna to~ka i time odreditiza koliko }e se odabrani objekti stisnuti ili rastegnuti. To~ku mo`eteodabrati neposredno na ekranu uz pomo} alata Object Snap ili upisomto~nih koordinata to~ke.

Nemojte zaboraviti, ako upisujete koordinate, da nakon upi-sa morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a.

Sada odaberite naredbu Stretch i prvo rastegnite tlocrt za 40 cm udesno,a zatim ponovno pozovite naredbu i stisnite tlocrt za 40 cm prema gore.

Slika 6.7 Odabir Crossing prozora. Ü

Command:stretch


Select objects:Other corner: 6 found otvorite prozorCrossing kao na slici 6.7 i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipkumi{a.

Base point or displacement:int of Object Snap-ððIntersection of i odaberite lijevi donji ugao tlocrta.

Second point of displacement:@40,0 upi{ite relativnukoordinatu to~ke do koje `elite rastegnuti tlocrt i pritisnite Enter ilikliknite na desnu tipku mi{a.

Ponovno pozovite naredbu i sada stisnite tlocrt za 40 cm.

142 IV. DIO

Slika 6.8 Odabir Crossing prozora Ü

Command:stretch


Select objects:Other corner:15 found otvorite prozorCrossing kao na slici 6.8 i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipkumi{a.

Base point or displacement:int of ObjectSnapððIntersection of i odaberite lijevi donji ugao tlocrta.

Second point of displacement:@0,40 upi{ite relativnu koor-dinatu to~ke do koje èlite stisnuti tlocrt i pritisnite Enter ili kliknite nadesnu tipku mi{a.


Slika 6.9 Tlocrt kupaone promijenjenih dimenzija. Ü

Ako ste zaboravili koje su bile dimenzije po~etnog tlocrta, sada se si-gurno pitate kojih je dimenzija ovaj novi. Moète prolistati knjigu iprona}i po~etne dimenzije tlocrta i onda izra~unati sada{nje dimenzije,ali bilo bi puno jednostavnije i djelotvornije da moète mjeriti duìneneposredno na ekranu. Udaljenost izme|u dvije to~ke moète izmjeritipomo}u naredbe Distance. Naredbu moète odabrati iz okvira sa zna-~ajkama objekata.

Slika 6.10 Odabir naredbeDistance; gumb sokvira sa zna~ajkama objekata.

Ü

Kako radi naredba DistanceNaredba mjeri udaljenost izme|u dvije odabrane to~ke.

Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbeDistance:

Command:dist

First point:

Odabirete to~ku neposredno na ekranu uz pomo} alata Object Snap.

Second point:

Odabirete to~ku neposredno na ekranu uz pomo} alata Object Snap. Na-kon odabira druge to~ke u naredbenom retku se ispisuje niz informacija:

Distance:NN udaljenost odabranih to~aka.

Angle in XY Plane:NN kut u x,y ravnini.

Angle from XY Plane:NN kut u odnosu na x,y ravninu.

Delta X = NN, Delta Y =NN , Delta Z = NN udaljenost pox, y i z osi.

Sada izmjerite {irinu i du`inu novog tlocrta kupaone koriste}i naredbuDistance.

Command:dist

First point:int of Object SnapððIntersection of i odaberite lije-vi unutarnji ugao.

Second point:int of Object SnapððIntersection of i odaberitedesni unutarnji ugao.

Distance:260.0,Angle in XY Plane:0,Angle from XYPlane:0

Delta X =260.0, Delta Y =0.0, Delta Z =0.

Ponovno pozovite naredbu i izmjerite {irinu kupaone.

Command:dist

First point:int of Object SnapððIntersection of i odaberite donjilijevi unutarnji ugao.

Second point:int of Object SnapððIntersection of i odaberitegornji lijevi unutarnji ugao.

144 IV. DIO

Distance:180.0,Anglie in XY Plane:90,Angle from XYPlane:0

Delta X = 0.0, Delta Y = 180.0 , Delta Z = 0.0

Sada znate kojih vam je dimenzija tlocrt kupaone (260x180) i moète gaopremiti sanitarijama. Ako ste mo`da zaboravili kojih su vam dimenzijasanitarni elementi, moète ih na brzinu izmjeriti.

Sada }ete, upotrebljavaju}i naredbu Move /ModifyððMove/, smjestitisimbole sanitarija u novi tlocrt kao na slici 6.1. Prvo premjestite kadu ta-ko da je poloìte duòm stranom uz lijevi zid kupaone.

Command:move

Select objects:1 found odaberite kadu i pritisnite Enter ilikliknite na desnu tipku mi{a.

Base point or displacement:int of ObjectSnapððIntersection of i odaberite lijevi donji ugao kade.

Second point of displacement:int of ObjectSnapððIntersection of i odaberite lijevi donji ugao tlocrta.


Slika 6.11 Premje{tena oznaka kade u tlocrt. Ü

Sada biste trebali premjestiti wc {koljku, ali da biste je mogli smjestili utlocrt, kao na slici 6.1, trebate je prvo zaokrenuti, a tek onda premjesti-ti. Zaokrenut }ete je pomo}u naredbe Rotate. Naredbu moète zadati upi-sivanjem u naredbeni redak, odabirom iz padaju}eg izbornika ili alatnogokvira Modify.

Kako radi naredba Rotate

146 IV. DIO

Slika 6.12 Odabir naredbe Rotate;padaju}i izbornikModify.

Slika 6.13 Primjeri djelovanja naredbeRotate. Ü

Naredba Rotate zaokre}e odabrani objekt oko zadane to~ke za zadanikut.

Upiti koji se pojavljuju u naredbenom retku nakon odabira naredbeRotate

Command:rotate


Odabirete objekte, a AutoCAD LT vas obavje{tava o njhovom broju.Moète birati koliko god èlite objekata, a kada ste zavr{ili s odabirom,morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desni gumb mi{a.

Base point:

Trebate odabrati to~ku oko koje }ete zaokretati izabrani objekt. Moèteje izabrati neposredno na ekranu pomo}u alata Object Snap ili upisatito~nu koordinatu to~ke.

Ü

Odabrani objekt

Bazna to~ka

180º

45º 90º 135º

225º270º

315º

U ve}ini slu~ajeva dobro je odabrati baznu to~ku na samomobjektu koji zaokre}ete.

<Rotation angle>/Reference:

Ovdje zadajete kut za koji `elite zaokrenuti objekt.

Sada kada znate kako radi naredba Rotate, odaberite je i zaokrenite wc{koljku za 90 stupnjeva da biste je mogli smjestiti u tlocrt kao na slici 6.1.

Command:rotate

Select objects:1 found odaberite wc {koljku i pritisnite Enterili kliknite na desnu tipku mi{a.

Base point:mid of Object SnapððMidpoint of i odaberite stranicu koja se pola`e uza zid.

<Rotation angle>/Reference:90 pritisnite Enter ili kliknite nadesnu tipku mi{a.


Slika 6.14 Zakrenuta oznaka wc {koljke. Ü

Odaberite sada naredbu Move /ModifyððMove/ i premjestite wc {koljkuu sredi{nju to~ku zida desno od vrata.

Command:move

Select objects:1 found odaberite wc {koljku i pritisnite Enterili kliknite na desnu tipku mi{a.

Base point or displacement:mid of Object SnapððMidpoint of i odaberitestranicu kotli}a koja se pola`e uza zid.

Second point of displacement:mid of Object SnapððMid-point of i odaberite zid desno od vrata.

148 IV. DIO

Slika 6.15 Premje{tena oznaka wc {koljke u tlocrt. Ü

Ovu novu kupaonu odlu~ili ste opremiti s dvostrukim umivaonikom. Si-mbol koji vam je na raspolaganju prevelik je da biste jednostavno posta-vili dva simbola umivaonika jedan kraj drugoga i rije{ili pitanje dvostru-kog umivaonika. Morali biste prvo na neki na~in smanjiti simbol umivao-nika i onda od dva smanjena napraviti dvostruki umivaonik. Da bistesmanjili simbol umivaonika, upotrijebit }ete naredbu Scale. Naredbumo`ete zadati upisivanjem u naredbeni redak, odabirom iz padaju}egizbornika ili alatnog okvira Modify.

Slika 6.16Odabir naredbe Scale;padaju}i izbornikModify.

Ü

Kako radi naredba ScaleNaredba Scale pove}ava ili smanjuje odabrane objekte od izabrane to~keza zadani faktor.


Slika 6.17 Primjeri djelovanjanaredbe Scale. Ü

Upiti koji se pojavljuju u naredbenom retku nakon odabira naredbeScale:

Command:scale


Odabirete objekte, a AutoCAD LT vas obavje{tava o njihovom broju. Mo-ète odabrati koliko god èlite objekata, a kada ste zavr{ili s odabirom,morate pritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a.

Base point:

Trebate odabrati baznu to~ku od koje }e se izabrani objekti smanjiti ilipove}ati ovisno o zadanom faktoru. Koristite alate Object Snap prilikomodabira to~ke.

Uvijek izaberite baznu to~ku na samom objektu koji sma-njujete ili pove}avate i to to~ku za koju èlite da ostane namjestu.

<Scale factor>/Reference:

Ovdje upisujete faktor skaliranja � brojevi manji od 1 smanjuju, a ve}i od1 pove}avaju objekt .

Odabrani objekt

Faktor skaliranja0.5

Bazna to~ka skaliranja

Faktor skaliranja2

Decimalne brojeve uvijek upisujte s to~kom, jer ako ihupi{ete sa zarezom, AutoCAD LT }e ih o~itati kao koordinate.

Sada kada znate kako radi naredba Scale, odaberite je i smanjite va{ umi-vaonik za faktor skaliranja 0.9 (10%), tako da vam bazna to~ka smanje-nja bude gornji lijevi ugao umivaonika.

Command:scale

Select objects:1 found odaberite umivaonik i pritisnite Enterili kliknite na desnu tipku mi{a.

Base point:int of Object SnapððIntersection of i odaberite lijevigornji ugao umivaonika.

<Scale factor>/Reference:0.9 pritisnite Enter ili kliknite nadesnu tipku mi{a.

150 IV. DIO

Slika 6.18 Smanjena oznakaumivaonika. Ü

Smanjili ste umivaonik za 10% i sada ga jo{ zaokrenite tako da ga moètesmjestiti uza zid nasuprot vrata, kao na slici 6.1. Odaberite naredbuRotate /ModifyððRotate/ i zaokrenite umivaonik za 270 stupnjeva.

Command:rotate

Select objects:1 found odaberite umivaonik i pritisnite Enterili kliknite na desnu tipku mi{a

Base point:mid of Object SnapððMidpoint of i odaberite stranicuumivaonika koja se polaè uza zid.

<Rotation angle>/Reference: 270 pritisnite Enter ili kliknitena desnu tipku mi{a.


Slika 6.19 Zakrenuta oznakaumivaonika. Ü

Da biste nacrtali dvostruki umivaonik, treba vam jo{ jedan isti takavumivaonik. Moète napraviti kopiju simbola umivaonika pomo}unaredbe Copy. Naredbu moète zadati upisivanjem u naredbeni redak,odabirom iz padaju}eg izbornika ili alatnog okvira Modify, pod imenomDuplicate.

Slika 6.20 Odabir naredbeCopy; padaju}iizbornik Modify.

Ü

Kako radi naredba CopyNaredba Copy omogu}uje vam da napravite jednu ili vi{e kopija odabra-nih objekata.

152 IV. DIO

Slika 6.21 Primjeri djelovanjanaredbe Copy. Ü

Upiti koji se pojavljuju u naredbenom retku nakon odabira naredbeCopy:

Command:copy

Select object:NN found

Odabirete objekte, a AutoCAD LT vas obavje{tava o njhovom broju. Oda-birete koliko god èlite objekata, a kada ste gotovi s odabirom, moratepritisnuti Enter ili kliknuti na desnu tipku mi{a.

<Base point or displacement>/Multiple:

AutoCAD LT vam nudi dvije opcije :

Base point or displacement � osnovno postavljena opcija omogu}ujeodabir bazne to~ke kopiranja. To~ku moète zadati neposrednimodabirom na ekranu, uz pomo} alata Object Snap ili upisom koordi-nata to~ke. Ako èlite napraviti samo jednu kopiju odabranih objeka-ta, onda prihva}ate osnovno postavljenu opciju tako da odaberetebaznu to~ku. Ako èlite vi{e od jedne kopije odabranih objekata,onda morate odabrati opciju Multiple.

Multiple � omogu}uje vam kopiranje izabranih objekata dva ili vi{eputa. Nakon {to ste odabrali vi{estruko kopiranje (upi{ete M u na-redbeni redak i pritisnete Enter), AutoCAD LT od vas traì da oda-berete baznu to~ku kopiranja.

Base point:

Odaberete baznu to~ku kopiranja neposredno na ekranu, uz pomo} alataObject Snap ili upisom koordinata.

Objekt koji kopiramo

To~ka iz koje kopiramo

To~ka iz kojekopiramo To~ke u koje kopiramo

Objekt koji kopiramo

Rezultat

Opcija Mutiple

Rezultat

To~ka u koju kopiramo

Nakon {to ste odabrali baznu to~ku kopiranja, u naredbenom se retkuispisuje upit:


AutoCAD LT od vas tra`i da odredite to~ku u koju }e se odabrani objek-ti kopirati. To~ku odabirete neposredno na ekranu uz pomo} alata ObjectSnap ili upisujete koordinate. Ako ste odabrali vi{estruko kopiranje,AutoCAD LT vam omogu}uje da odre|ujete koliko god vam puta trebato~aka u koje }ete kopirati odabrane objekte. Kada obavite kopiranje, tre-bate zavr{iti naredbu pritiskom na Enter ili desni gumb mi{a.

Odabirom bazne to~ke i druge to~ke vi definirate vektorpomaka.

Sada ste nau~ili kako radi naredba Copy i mo`ete napraviti kopiju simbo-la va{eg smanjenog i zaokrenutog umivaonika. Odaberite naredbu Copyi kopirajte umivaonik iz njegovog lijevog ugla u desni.


Slika 6.22 Dvostruki umivaonikdobiven kopiranjem. Ü

Command:copy

Select object:1 found odaberite umivaonik i pritisnite Enterili kliknite na desnu tipku mi{a.

<Base point or displacement>/Multiple:int of ObjectSnapððIntersection of i odaberite lijevi gornji ugao umivaonika.

Second point of displacement:int of ObjectSnapððIntersection of i odaberite desni gornji ugao umivaonika.

Sada jo{ premjestite dvostruki umivaonik u tlocrt. Odaberite naredbuMove /ModifyððMove/ i premjestite umivaonik u tlocrt kao na slici 6.1.

Command:move

Select objects:1 found odaberite jedan umivaonik.

Select objects:1 found odaberite drugi uminaonik i pritisniteEnter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

Base point or displacement:int of Object SnapððIntersection of i odaberite to~ku gdje se umivaonici doti~u.

Second point of displacement: nea to Object SnapððNeovest i odaberite zid (kao na slici 6.1).

Nacrtali ste novi tlocrt, KUPAONA1, i sada ga pohranite /FileððSave/ .

SaètakU ovom poglavlju ste nau~ili kako uz pomo} naredbi za mijenjanje(Modify) moète brzo i jednostavno vr{iti promjene na svom crteù itime zna~ajno smanjiti vrijeme potrebno za preure|ivanje va{ih crteà.

154 IV. DIO

infoinfo

U o

vom

pog

lavlj

u

U ovom poglavlju }ete nau~iti kako se definira stil teksta, kako radi naredba za pisanje i kakoupisati tekst u crte`.

V DIO7. Poglavlje

Pisanje

l Definiranje stila teksta

l Kako radi naredba Line Text

l Kako mijenjati ve} napisani tekst

l Mjerenje povr{ine

Sada }ete urediti va{ tlocrt kupaone tako da svatko zna {to je na crteù iu kojem mjerilu je nactan, da bude potpun, pregledan i uredan. Trebateprvo smjestiti crte` na »papir«a zatim upisati tekst kojim }ete opisatinacrt. Da biste to napravili, trebate upoznati naredbe koje }e vam toomogu}iti.

U~itajte va{ crte` KUPAONA.DWG / FileððOpen ili alatna traka Standard,gumb Open/, otvorite naredbu Layers /FormatððLayers/ i definirajte noveslojeve: OKVIR (bijelo-white) ,TEKST (ùto-yellow), UZORAK (ljubi~asto-magenta) i OZNAKE (bijelo-white). Promijenite vaè}i sloj u sloj OKVIR,otvorite naredbu Line /DrawððLine/ i nacrtajte, koriste}i apsolutne koor-dinate to~aka, »rub papira« kako biste imali uvid u poloàj crteà napapiru.

Da biste upisali to~ne apsolutne koordinate »papira«, koris-tite se tablicom s koordinatama granica crteà u 2. poglavlju.

Command:_line

From point:0,0 upi{ite apsolutnu koordinatu lijevog donjeg ugla ipritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a.

To point:594,0 upi{ite apsolutnu koordinatu desnog donjeg uglai pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a.

To point:594,420 upi{ite apsolutnu koordinatu desnog gornjegugla i pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a.

To point:0,420 upi{ite apsolutnu koordinatu lijevog gornjeg uglai pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a.

To point:C pritisnite Enter ili kliknite na desni gumb mi{a.

Ako se crte` ne nalazi u sredini »papira«, odaberite naredbu Move/ModifyððMove/, odaberite cijeli tlocrt pomo}u prozora za odabir i pomaknite crte` u sredinu »papira«.

Pisanje 7. POGLAVLJE 157

Definiranje stila tekstaPrije nego zapo~nete s pisanjem, morate promijenti vaè}i sloj u slojTEKST, koji ste definirali za pisanje, i definirati stil teksta u kojem }e va{tekst biti ispisan. U AutoCAD-u LT su dostupne tri vrste pisama: Post-script � ekstenzija .pfb, AutoCAD � ekstenzija .shx, True Type � ekstenzi-ja .ttf.

Na temelju ponu|enih pisama formirate svoj stil teksta uz pomo} nare-dbe Text Style. Stil teksta je opis zna~ajki upotrebljenih prilikom kreiran-ja teksta. Naredbu moète odabrati iz padaju}eg izbornika Format.

Nakon odabira naredbe Text Style otvara se okvir za dijalog Text Style.

Okvir za dijalog podijeljen je na podru~ja s opcijama:

Styles � u tom podru~ju upisujete ime novog stila ili iz popisa ve}definiranih stilova odabirete èljeni stil teksta.

Character Preview � u tom podru~ju je okvir u kojem je ispisanprimjer odabranog pisma.

158 V. DIO

Slika 7.1 Crte` s ucrtanim »rubom papira«.Ü

Slika 7.2Odabir naredbe TextStyle; padaju}iizbornik Format.

Ü

Font � u tom podru~ju se odabire pismo koje }e biti temelj za va{ stilteksta. Pritiskom na gumb Browse otvarate okvir za dijalog SelectFont File te iz popisa datoteka pisama odabirete èljeno temeljnopismo.


Slika 7.3Okvir za dijalog Text Style. Ü

Slika 7.4 Okvir za dijalog Select Font File. Ü

Effects � u tom podru~ju odabirete opcije i upisujete vrijednosti ve-zane za èljeni izgled budu}eg stila teksta.

Kada definirate stil teksta, prvo u okvir za ime upi{ite ime stila i zatimkliknite na gumb New. Nakon toga kliknite na gumb Browse, desno odokvira Select Font File u podru~ju Font, u okviru za dijalog Select FontFile ozna~ite èljeno pismo i kliknite na gumb Open.

160 V. DIO

U okviru za pregled pisma ispisat }e se primjer izabranog pisma. Sada sejo{ trebate odlu~iti èlite li da va{ budu}i stil teksta bude pisan UpsideDown /naopako/, Backwards /unazad/ ili Vertical /okomito/.

Slika 7.5 Primjeri tekstapisanog naopako,unazad, okomito i nako{eno. Ü

Ispred svake opcije je bijeli kvadrati}; ako je prazan � opcija je isklju~ena,ako je prekrièn � opcija je uklju~ena. Moète definirati jo{ i Height /vi-sinu/, Width Factor /{irinu/ i Oblique Angle /nako{enost/ slova upisiva-njem èljenih vrijednosti.

Ako }ete u va{em crteù koristiti samo nekoliko visina slova,zgodno je za svaku visinu definirati novi stil teksta koji }e serazlikovati samo u zadanoj visini te }ete koristiti odre|enistil teksta prilikom pisanja odre|ene visine slova. Ako nistesigurni koju visinu slova èlite, onda je najbolje ne definirativisinu, ostaviti 0. Tako }ete odre|ivati visinu slova svakiputa kada odaberete naredbu za pisanje. Nemojte zaboravi-ti pove}ati visinu slova u odabranim osnovnom mjernimjedinicama /cm/, za faktor smanjenja prilikom ispisa.

[irinu slova je najbolje ne mijenjati (<1>) iako neka pisma bolje izgleda-ju s faktorom {irine 0.8. @elite li da va{a slova budu nako{ena, upisujetevrijednost kuta za koji èlite da va{a slova odstupaju od okomice /slika7.5/. Kada zavr{ite s definiranjem va{eg stila, kliknite prvo na gumbApply, a onda na gumb Close.

Sada odaberite naredbu Text Style i definirajte stil teksta koji }ete koris-titi za pisanje u ovom crteù. Ime neka mu bude ROMANS, a temeljnifont Romans.shx. U okviru za dijalog Text Style prvo u okvir za ime upi-{ite ROMANS i kliknite na gumb New. Zatim u podru~ju Font kliknite nagumb Browse i iz popisa pisama u okviru za dijalog Select Font File oda-berite Romans.shx i kliknite na gumb Open. Ostavite isklju~ene opcijeUpside Down, Backwards i Vertical, visina neka ostane <0>, {irina<1>,a nako{enost <0>. Na kraju kliknite na Apply, a zatim na Close. Defini-rali ste stil teksta i sad moète upisati èljeni tekst u crte`.

Kako radi naredba Line TextNaredbe za pisanje odabirete iz padaju}eg izbornika Draw s podizbornikaText ili iz alatnog okvira Draw.

AutoCAD LT nudi dvije naredbe za pisanje: Paragraph Text i Line Text.

Paragraph Text otvara AutoCAD-ov ugra|eni editor teksta u obliku okvi-ra za dijalog Edit Mtext u kojem, u prethodno odabranim granicama,moète unositi i ure|ivati cijele odlomke teksta. Tekst napisan pomo}uParagraph Texta u crteù je jedan objekt.

Line Text ispisuje redak po redak teksta od odabrane to~ke. Svaki redakteksta je jedan objekt.

Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira Line Text:

Command:dtext

Justify/Style/<Start point>:

AutoCAD LT vam nudi tri opcije:

Start point � osnovno postavljena opcija, traì da odaberete to~ku od koje}e se ispisati tekst. To~ku odabirete neposredno na ekranu uz pomo} ala-ta Object Snap ili upisom koordinate u naredbeni redak.


Slika 7.6Odabir naredbi zapisanje; padaju}iizbornik Draw,podizbornik Text.

Ü

Justify � otvara pet opcija poravnanja teksta u odnosu na odabranupo~etnu to~ku.

Align/Fit/Center/Middle/Right:

162 V. DIO

Slika 7.7 Okvir za dijalog Edit MText. Ü

Slika 7.8 Primjeri ispisa teksta. Ü

Align � tra`i da odaberete po~etnu i zavr{nu to~ku teksta i ondaAutoCAD LT odre|uje najpovoljniju visinu slova u odnosu na razmakodabranih to~aka i koli~inu ispisanog teksta.

Fit � traì da odaberete po~etnu i zavr{nu to~ku teksta te da odred-ite visinu slova i onda AutoCAD LT ispisuje va{ tekst tako da ovisnoo razmaku odabranih to~aka pove}ava ili smanjuje faktor {irine slova.

Center � AutoCAD LT smje{ta upisani tekst centralno u vodoravnomsmjeru u odnosu na odabranu to~ku.

Middle � odabrana to~ka postaje centralna to~ka ispisanog teksta uvodoravnom i okomitom smjeru.

Right � AutoCAD LT smje{ta ispisani tekst tako da odabrana to~kapredstavlja zavr{nu to~ku teksta.

Style � omogu}ava vam da mijenjate stil teksta u kojem }ete pisati.Upisujete ime prethodno definiranog stila teksta.

Nakon odabira po~etne to~ke, ako prilikom definiranja stila teksta kojiupravo koristite niste zadali visinu slova, u naredbenom retku se ispisu-je upit:

Height<>:

Upi{ite èljenu visinu slova i pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipkumi{a.

Prilikom zadavanja visine slova nemojte zaboraviti da su va{eosnovne mjerne jedinice centimetri. Slova visine 5 mm mo-rate izraziti u centimetrima, 0.5 cm. Tako|er nemojte zabo-raviti da }e se va{ crte` prilikom ispisa smanjiti za zadanifaktor /mjerilo/ tako da èljenu visinu slova morate uve}ati zafaktor za koji }ete crte` prilikom ispisa smanjiti.

Rotation angle<0>:

Ovdje vam AutoCAD LT omogu}uje da upi{ete kut pod kojim èlite da seredak teksta ispi{e. Osnovno postavljena opcija je 0, i ako je prihvatite(Enter ili desna tipka mi{a), redak teksta }e biti vodoravan. Nakon upisaèljenog kuta ili prihva}anja osnovno postavljene opcije u naredbenomretku se ispisuje:

Text:


Sada moète upisivati èljeni tekst. Na ekranu pored izabrane po~etneto~ke pojavio se kvadrati} koji se pomi~e u desno ispisuju}i slovo po slovokako ih vi utipkavate. Pritiskom na tipku Enter ne zavr{avate naredbunego prelazite u novi red. Kvadrati} se pojavljuje u novom redu ispodprvo odabrane po~etne to~ke i omogu}uje vam da ispi{ete novi redak tek-sta. Pisanje zavr{avate dvostrukim pritiskom na Enter. Svaki redak teks-ta je zaseban objekt.

Odaberite Line Text/DrawððTextððLine Text/ i desno pored va{eg tlocrtaupi{ite tekst, TLOCT KUPAONE MJ 1:20, visine slova 14 u dva retka kaona slici 7.9.

Recimo da èlite da vam na iscrtanom nacrtu slova budu vi-sine 7 mm. Prvo pretvorite milimetre u centimetre (7 mm=0.7 cm), a zatim tu vrijednost uve}ajte za faktor za koji }etesmanjiti crte` prilikom iscrtavanja. Budu}i da èlimo crte` uMJ 1:20, faktor smanjenja }e biti 20. Rezultat je 0.7 x 20 = 14.

164 V. DIO

Slika 7.9 Izgled ispisanogteksta, TLOCRTKUPAONE MJ 1:20, u crteù. Ü

Command:dtext

Justify/Style/<Start point>: odaberite po~etnu to~kuneposredno na ekranu kao na slici 7.9.

Height<>:14 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

Rotation angle<0>: prihvatite pritiskom na Enter ili klikom nadesnu tipku mi{a osnovno postavljenu opciju.

Text:TLOCRT KUPAONE pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipkumi{a.

Text:MJ 1:20 pritisnite dva puta Enter ili kliknite dvaput na desnutipku mi{a.

Kako mijenjati ve} napisani tekstAko ste pogrije{ili prilikom pisanja, gre{ku moète ispraviti pomo}u na-redbe Edit Text. Naredbu moète odabrati iz padaju}eg izbornika Modify,podizbornika Objects.

Naredba Edit Text... vam omogu}uje da mijenjate sadràj ispisanog retkateksta. Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbeEdit Text...:

Command:ddedit

<Select an annotation object>/Undo:

AutoCAD LT vam nudi dvije opcije:

Undo � poni{tava prethodno izvr{enu promjenu

Select an annontation object � osnovno postavljena opcija omogu}u-je vam da odaberete redak teksta u ~ijem sadràju èlite vr{iti pro-mjene. Nakon odabira retka teksta otvara se okvir za dijalog EditText.

U okviru Text ispisan je sadràj ozna~enog retka teksta i unutar njegamoète izvr{iti sve èljene promjene. Kada zavr{ite s ispravkom, kliknitena gumb OK.

Odabrani redak teksta }e se ispisati na ekranu promijenjena sadràja.


Slika 7.10 Odabir naredbe EditText; padaju}iizbornik Modify,podizbornik Objects.

Ü

Ako èlite promijeniti ne samo sadràj retka teksta nego i neke njegovezna~ajke, upotrijebit }ete naredbu Properties. Naredba je opisana u 4.poglavlju, u dijelu »Kako promijeniti sloj ve} nacrtanim objektima«.

166 V. DIO

Slika 7.11 Okvir za dijalog Edit Text. Ü

Slika 7.12 Okvir za dijalogModify Text. Ü

U okviru za dijalog Modify Text moète promijeniti sve njegove zna-~ajke, sadràj teksta u okviru Text, visinu, nako{enost i faktor {irine slo-va, nako{enost retka teksta, promijeniti ispis teksta u odnosu na oda-branu po~etnu to~ku, promijeniti stil teksta i ispisati ga naopako i una-zad. Moète ~ak promijeniti i poloàj po~etne to~ke tako da kliknete nagumb Pick Point<, u crteù odaberete novu po~etnu to~ku i zatim u ok-viru za dijalog Modify Tekst kliknete na gumb OK. Sami isprobajte djelo-vanje naredbe Properties/EditððProperties/ na nekom tekstu u va{emcrteù.

Mjerenje povr{ineNapisali ste naslov crteà i sada }ete uz pomo} AutoCAD-a LT izmjeritipovr{inu kupaone da biste je mogli upisati u tlocrt. Povr{ina se mjeripomo}u naredbe Area. Naredbu moète odabrati iz okvira sa zna~ajkamaobjekata.

Kako radi naredba AreaNaredba Area omogu}uje mjerenje povr{ine nekog podru~ja odabiromto~aka koje ga odre|uju.

Upiti koji se ispisuju u naredbenom retku nakon odabira naredbe Area:

Command:area

<First point>/Object/Add/Subtract:

AutoCAD LT vam nudi ~etiri opcije:

Object-mjeri povr{ine kruga, elipse, zatvorene polilinije...

Add � zbraja povr{ine

Subtract � oduzima povr{ine

First point � osnovno postavljena opcija koja od vas traì da oda-berete prvu to~ku koja odre|uje podru~je ~iju povr{inu èlite izmje-riti. To~ke birate pomo}u alata Object Snap. Nakon odabira prveto~ke koja odre|uje podru~je ~iju povr{inu mjerite, u naredbenomretku se ispisuje:

Next point:

AutoCAD LT od vas traì da odaberete sljede}u to~ku koja odre|uje po-dru~je koje mjerite. To~ke birate sve dok ne odaberete sve to~ke kojedefiniraju podru~je ~iju povr{inu mjerite.


Slika 7.13 Odabir naredbe Area;gumb okvira sazna~ajkama objekata.

Ü

Kada ste zavr{ili s odabirom, pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipkumi{a i u naredbenom retku se ispisuje:

Area=NN povr{ina u kvadratnim jedinicama.

Perimeter=NN opseg.

Odaberite sada naredbu Area i izmjerite povr{inu kupaone tako daodabirete jedan po jedan ugao kupaone.

168 V. DIO

Slika 7.14 Odabir to~aka prilikom mjerenjapovr{ine kupaone. Ü

Command:area

<First point>/Object/Add/Subtract:int of Object SnapððSnap to Intersection i ozna~ite donji lijevi ugao.

Next point:int of Object SnapððSnap to Intersection i ozna~itedonji desni ugao.

Next point:int of Object SnapððSnap to Intersection i ozna~itegornji desni ugao.

Next point:int of Object SnapððSnap to Intersection i ozna~itegornji lijevi ugao i zatim pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipkumi{a.

1

4

2

3

Area=48400.0 Perimeter=880.0

Povr{ina je izra`ena u kvadratnim centimetrima jer ste crtali u centime-trima. Pretvorite povr{inu iz cm2 u m2 i upi{ite u tlocrt tekst od tri redakao na slici 7.15. @elite da nakon iscrtavanja visina slova bude 5mm(0.5x20=10) i zato za visinu upi{ite 10.


Slika 7.15 Izgled ispisanog teksta, KUPAONAP=4.84 m2

keram.pl., u crte`u. Ü

Odaberite naredbu Line Text/DrawððTextððLineText/.

Command:dtext

Justify/Style/<Start point>: odaberite po~etnu to~kuneposredno na ekranu kao na slici 7.15.

Height<16.0>:10 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

Rotation angle<0>: prihvatite pritiskom na Enter ili klikom nadesnu tipku mi{a osnovno postavljenu opciju.

Text:KUPAONA pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

Text:P=4.84 m2 Pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

Text:keram.pl. pritisnite dva puta Enter ili kliknite dvaput nadesnu tipku mi{a.

Moète jo{ upisati i visinu parapeta (p=150 cm) kao na slici 7.15, a zatimpohranite crte`.

Nemojte zaboraviti s vremena na vrijeme pohraniti crte`.

SaètakU ovom poglavlju nau~ili ste definirati stil teksta i upisivati tekst ucrte`. Na taj }ete na~in dodatno ozna~iti pojedine elemente crteà iu~initi ga razumljivijim. Nau~ili ste tako|er kako, uz pomo} AutoCAD-a LT , moète izmjeriti povr{inu.

170 V. DIO

infoinfo

U o

vom

pog

lavlj

u

U ovom poglavlju }ete nau~iti kako definirati blok koji }ete mo}i koristiti u svim crte`ima.

8. Poglavlje

Definiranje bloka naredbomWBlock

l Crtanje elementa

l Kako radi naredba WBlock

Crtanje elementaSada }ete nacrtati stavku od koje }ete napraviti blok.

U~itajte va{ crte` kupaone, KUPAONA.dwg, ako ve} nije u~itan. Prvo pro-mijenite va`e}i sloj u sloj OZNAKE, zatim odaberite naredbu Circle /-DrawððCircleððCenter,Radius/ i nacrtajte kru`nicu polumjera 15 cm de-sno izvan tlocrta.

Command:circle

3P/TTR/<Center point>: odaberite to~ku neposredno na ekranutako da kliknete desno izvan tlocrta.

Diameter/<Radius>:15 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipkumi{a.

Definiranje bloka naredbom WBlock 8. POGLAVLJE 173

Slika 8.1 Skica stavke

Slika 8.2 Crte` kru`nice stavkedesno izvan tlocrta. Ü

Sada odaberite naredbu Line /DrawððLine/ i nacrtajte crtu du`ine 65 cms tim da po~etnu to~ku odaberete u donjem kvadrantu nacrtane kru`ni-ce.

Command:line

Ü

From point:qua of Object SnapððSnap to Quadrant i ozna~itedonju polovicu kru`nice.

To point:@0,-65 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

174 II. DIO

Slika 8.3 Gotov crte` stavke. Ü

Kako radi naredba WBlockNacrtali ste stavku i od nje }ete napraviti blok, ali koriste}i naredbuWBlock. Naredba WBlock definira blok od odabranih objekata isto kao inaredba Make Block. Jedina je razlika da ga sprema kao datoteku s eks-tenzijom .dwg u èljeni popis datoteka tako da vam je dostupan ne samou crteù u kojem je definiran nego i svim ostalim crteìma. Naredba WBlock tako|er sprema kao datoteke i blokove definirane naredbomMake Block. Naredbu zadajete tako da upi{ete wblock u naredbeni re-dak, pritisnete Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a i otvorit }e se okvirza dijalog Create Drawing File.

U okvir za ime File Name upi{ite ime va{eg budu}eg bloka datoteke ikliknete na gumb OK. Okvir za dijalog se zatvara, a u naredbenom retkuse ispisuje upit:

Block name:

Ako `elite kreirati blok datoteku od bloka definiranog naredbom MakeBlock ovdje upisujete ime pod kojim je blok pohranjen prilikom defini-ranja. Nakon {to upi{ete ime, pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipkumi{a i naredba je izvr{ena. Sada je blok, definiran naredbom Make Block,spremljen kao datoteka pod imenom koje ste upisali u okviru za dijalogCreate Drawing File.

Ako definirate blok datoteku od nacrtanih objekata na ekranu, onda naovaj upit odgovorite pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipku mi{a jerste mu ime ve} odredili u okviru za dijalog Create Drawing File.

Insertion base point:

Odabirom bazne to~ke definiramo to~ku umetanja bloka. Sve je isto kao ipri odabiru bazne to~ke prilikom definiranja bloka naredbom Make Block.(5. poglavlje, dio »Kako radi naredba Make Block«).

Select object:

Odaberite objekte od kojih `elite formirati blok datoteku. Kada zavr{ite sodabirom, kliknite na Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Objekti odkojih ste formirali blok datoteku nestaju s ekrana.

Sada }ete pomo}u naredbe WBlock definirati blok datoteku STAVKA odnacrtane stavke na ekranu.

Definiranje bloka naredbom Wblock 8. POGLAVLJE 175

Slika 8.4 Okvir za dijalogCreate Drawing File. Ü

Command:wblock pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

U okviru za dijalog Create Drawing File u okvir za ime File Name upi{iteSTAVKA i kliknite na gumb OK.

Block name: pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

Insertion base point:mid o Object SnapððSnap to Midpoint iozna~ite liniju stavke.

Select object:1found ozna~ite kru`nicu.

Select object:1found ozna~ite liniju i pritisnite Enter ili kliknitena desnu tipku mi{a.

Stavka je nestala s ekrana. Sada }ete pomo}u naredbe Insert Block/DrawððInsert Block / u~itati blok STAVKA u crte`.

176 II. DIO

Slika 8.5 Okvir za dijalogInsert. Ü

U~itavanje blokova pomo}u naredbe Insert Block opisano je u 5. po-glavlju, u dijelu »Kako umetnuti blok u crte`«. Jedina je razlika da se blo-kovi definirani naredbom WBlock odabiru tako da se u okviru za dijalogInsert klikne na gumb Files... nakon ~ega se otvara okvir za dijalogSelect Drawing Files gdje iz popisa datoteka odabirete `eljeni blok.

U~itani blok postaje dio va{eg crte`a, ime mu se ispisuje u okviru krajgumba Block... i prilikom sljede}eg u~itavanja mo}i }ete ga odabrati izokvira za dijalog Defined Blocks, u popisu Block u kojem se nalaze de-finirani blokovi.


U~itajte blok STAVKA u crte` i umetnite ga prvo u vrata, a onda i u pro-zor kao na slici 8.8.

Odaberite sada naredbu Insert Block / DrawððInsert Block / i otvorit }ese okvir za dijalog Insert. Kliknite na gumb File.., otvorit }e se okvir zadijalog Select Drawing Files, iz popisa datoteka odaberite Stavka.dwg ikliknite na gumb OK. U okviru za dijalog Insert tako|er kliknite na gumbOK te na upit u naredbenom retku odgovorite:

Insertion point:mid of Object SnapððSnap to Midpoint iozna~ite liniju praga vrata.

X scale factor<1>/Corner/XYZ: pritiskom na Enter ili klikomna desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.

Slika 8.6 Okvir za dijalog Select Drawing File. Ü

Slika 8.7 Okvir za dijalogInsert. Ü

Y scale factor(default=X): pritiskom na Enter ili klikom nadesnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.

Rotation angle<0>: pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipkumi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.

Umetnuli ste stavku u vrata, a sada umetnite stavku na isti na~in i u pro-zor. Ponovno odaberite naredbu Insert Block i u okviru za dijalog Insertkliknite na gumb Block... .Iz popisa definiranih blokova, u okviru za dija-log Defined Blocks, odaberite blok STAVKA i kliknite na gumb OK. Uokviru Insert tako|er kliknite na gumb OK, a na upit u naredbenom retkuodgovorite:

Insertion point:mid of Object SnapððSnap to Midpoint iozna~ite vanjsku liniju prozora kao na slici 8.8.

X scale factor<1>/Corner/XYZ: pritiskom na Enter ili klikomna desnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.

Y scale factor(default=X): pritiskom na Enter ili klikom nadesnu tipku mi{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.


178 II. DIO

Slika 8.8 Tlocrt s umetnutimstavkama u prozori vrata. Ü

Umetnuli ste stavku u prozor i sada biste jo{ trebali upisati brojeve ustavke. Prvo promijenite va`e}i sloj u TEKST, zatim odaberite Line Text /DrawððTextððLine Text / i budu}i da `elite da se brojevi ispi{u to~no usredi{tu kru`nice, na upit u naredbenom retku }ete odgovoriti:

Command:dtext

Justify/Style/<Start point>:J pritisnite Enter ili kliknite nadesnu tipku mi{a.

Align//Fit/Center/Middle/Right:M pritisnite Enter ilikliknite na desnu tipku mi{a.

Middle point:cen of Object SnapððSnap to Center i ozna~itekru`nicu stavke vrata.

Height<10.0>:14 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a.


Text:1 dva pritiska na Enter ili dva klika na desnu tipku mi{a.


Slika 8.9 Upisan broj u stavku vrata. Ü

Ponovno otvorite naredbu Line Text i upi{ite broj 2 u stavku prozora.

Command:dtext

Justify/Style/<Start point>:J pritisnite Enter ili kliknite nadesnu tipku mi{a.

Align//Fit/Center/Middle/Right:M pritisnite Enter ili kliknitena desnu tipku mi{a.

Middle point:cen of Object SnapððSnap to Center i ozna~itekru`nicu stavke prozora.

Height<14.0>: visina je ista i zato samo pritisnite Enter ili kliknitena desnu tipku mi{a.

Rotation angle<0>: pritiskom na Enter ili klikom na desnu tipkum{a prihvatite osnovno postavljenu opciju.

Text:2 dva pritiska na Enter ili dva klika na desnu tipku mi{a.

Nakon {to ste upisali brojeve u stavke pohranite crte`.

180 II. DIO

Slika 8.10 Upisan broj u stavku prozora. Ü

SaètakU ovom poglavlju ste nau~ili kako naredbom WBlock moète od nacr-tanih objekata i ve} definiranih blokova definirati datoteke koje ondamoète koristiti u svim crteìma.


infoinfo

U o

vom

pog

lavlj

u

U ovom poglavlju }ete nau~iti kako odabrati, prilagoditi i ucrtati uzorak u crte`.

9. Poglavlje

Ucrtavanje uzorka � {rafiranje

l Kako radi naredba Hatch

l Kako mijenjati ve} ucrtani uzorak

Nastavljate s ure|ivanjem crteà KUPAONA.dwg. Da biste ga uredili dokraja, nedostaje vam jo{ uzorak unutar zidova, »{rafura« kojom poru-~ujete od kojeg je materijala zid. Da bi crte` lijepo izgledao, moète jo{ iuzorak koji bi opona{ao plo~ice ucrtati u pod kupaone. AutoCAD LT vamomogu}uje automatsko ucrtavanje odabranog uzorka unutar odabranepovr{ine. Uzorak spajate s praznim prostorom ome|enim objektima. Na-redba Hatch }e vam omogu}iti ucrtavanje èljenog uzorka u odre|enupovr{inu. Naredbu moète odabrati iz padaju}eg izbornika ili iz alatnogokvira Draw.

Kako radi naredba HatchNakon odabira naredbe Hatch, otvara se okvir za dijalog Boundary Hatch.

Ucrtavanje uzorka � {rafiranje 9. POGLAVLJE 185

Slika 9.1 Odabir naredbe Hatch;padaju}i izbornik Draw.


Okvir za dijalog podijeljen je na podru~ja s opcijama:

Pattern Type � u tom podru~ju se nalazi okvir za pregled odabranoguzorka. Kliknete li na njega, promijenit }e se prikaz, a u podru~juPattern Properties, u okviru za ime uzorka Pattern, ispisat }e se imetog novog uzorka.

Ü

Dok jo{ niste upoznati sa svim uzorcima i pripadaju}im imimenima, uzorke birajte na gore opisani na~in.

Pattern Properties � u ovom podru~ju u okviru Pattern pi{e ime tre-nutno odabranog uzorka. Kliknete li na gumb sa strelicom udesno odnjega, otvorit }e se popis imena uzoraka tako da uzorak moète oda-brati i odabirom njegova imena.

186 V. DIO

Slika 9.3 Popis imena uzoraka. Ü

Nakon promjene uzorka odabirom imena iz popisa u okviru za preglediscrtava se njegov primjer. Unutar ovog podru~ja u okvir Scale upisujetefaktor kojim prilago|avate uzorak svom crteù, a u okvir Angle upisujetekut pod kojim èlite da se odabrani uzorak iscrta.

Boundary � u ovom podru~ju odlu~ujete na koji }ete na~in u crteùbirati granice podru~ja u koje èlite ucrtati uzorak. Odaberete ligumb Pick Points<, AutoCAD LT }e vas privremeno vratiti u crte`,a granice podru~ja za ispunu uzorkom odredit }ete tako da odaberetebilo koju to~ku unutar podru~ja koje èlite ispuniti uzorkom, nakon~ega }e AutoCAD LT sam od okolnih objekata odrediti granice.Odaberete li gumb Select Object<, AutoCAD LT vas tako|er privre-meno vra}a u crte` gdje sami ozna~avate objekte koji ~ine granicupodru~ja koje èlite ispuniti uzorkom.

Kada zavr{ite odabir, na jedan ili drugi na~in, morate pritisnuti Enterili kliknuti na desnu tipku mi{a da bi se opet otvorio okvir za dijalogBoundary Hatch. Gumb Advanced... otvara okvir za dijalog Advan-ced Options ~ijim sadràjem se u ovoj knjizi ne}emo baviti.

Nakon {to ste odabrali granice podru~ja za ucrtavanje uzorka, na bilo kojiod dva opisana na~ina, moète kliknuti na gumb Preview Hatch< i prijenego stvarno ucrtate uzorak u crte` pogledati da li uzorak izgleda onakokako vi to èlite.

Pregled prikazuje kako }e izgledati crte` s ucrtanim uzorkom i sadrì maliokvir za dijalog Boundary Hatch s gumbom Continue. Pritiskom nagumb Continue vra}ate se ponovno u okvir za dijalog Boundary Hatch ukojem, ako niste zadovoljni izgledom uzorka, moète promijeniti vrstu,faktor prilagodbe ili kut iscrtavanja uzorka. Pregled uzorka na crteùmoète vr{iti koliko god puta ho}ete, sve dok niste zadovoljni rezultatom,a tek onda kliknite na gumb Apply i ucrtajte uzorak u crte`.

Sada moète primijeniti naredbu Hatch na svom crteù. U~itajte crte`KUPAONA.dwg, ako ve} nije u~itan. Prvo }ete u vanjski zid ucrtati uzo-rak koji predstavlja armirani beton, a zatim }ete u pod ucrtati uzorak koji}e predstavljati plo~ice. Promijenite vaè}i sloj u sloj UZORAK, odaberitenaredbu Hatch /DrawððHatch/ i okviru za dijalog Boundary Hatch izpopisa uzoraka odaberite ansi37, a zatim kliknite na gumb Pick Points<.


Slika 9.4 Odabir povr{ine za ispunu uzorkom. Ü

AutoCAD LT vas je privremeno vratio u crte` da biste mogli odabratipodru~ja za ispunu uzorkom. Kliknite unutar zida desno od prozora. Stra-nice koje ome|uju to podru~je }e se iscrtkati. AutoCAD LT je odabraogranice podru~ja koje `elimo ispuniti uzorkom. Kliknite jo{ i unutar zidalijevo od prozora, stranice koje ome|uju to podru~je su se tako|er iscr-tkale. Budu}i da odabranim uzorkom `elite ispuniti samo vanjski zid, do-vr{ili ste odabir i pritisnite na Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a. Po-novno se otvorio okvir za dijalog Boundary Hatch.

188 V. DIO


Provjerite da li je Scale: 2, a Angle: 0 i zatim kliknite na gumb PreviewHatch<.

Opet vas AutoCAD LT privremeno vra}a u crte` da bi vam pokazao kakoizgleda uzorak koji ste odabrali u podru~ju koje ste odabrali. Kliknite nagumb Continue, a u okviru za dijalog Boundary Hatch na gumb Apply.Uzorak se iscrtao unutar zida. Uzorak koji ste sada iscrtali, iako je u dvapotpuno odvojena dijela, jedan je objekt. Poku{ate li izbrisati, na primjer,uzorak desno od prozora, kada ga ozna~ite ozna~it }e se i uzorak lijevood prozora.

Sada }ete jo{ ucrtati uzorak u pod kupaone. Ponovno odaberite naredbuHatch /DrawððHatch/ i okviru za dijalog Boundary Hatch iz popisa uzo-raka odaberite ansi37 i zatim kliknite na gumb Pick Points<.


Slika 9.6 Pregled izgleda uzorka. Ü

Slika 9.7 Odabir povr{ine za ispunu uzorkom. Ü

AutoCAD LT vas je privremeno vratio u crte` da biste mogli odabratipodru~ja za ispunu uzorkom. Kliknite unutar tlocrta i budu}i da ste timeodabrali podru~je koje `elite ispuniti uzorkom, pritisnite na Enter ili kli-knite na desnu tipku mi{a. Ponovno se otvorio okvir za dijalog BoundaryHatch.

190 V. DIO


Promijenite vrijednosti u okiru Scale: 10 i Angle: 90 i zatim kliknite nagumb Preview Hatch<.

Slika 9.9 Pregled izgleda uzorka. Ü

Opet vas AutoCAD LT privremeno vra}a u crte` da bi vam pokazao kakoizgleda uzorak koji ste odabrali u podru~ju koje ste odabrali. Kliknite nagumb Continue, a u okviru za dijalog Boundary Hatch na gumb Apply.Uzorak se iscrtao unutar kupaone. Pohranite crte`.

Ako, usprkos pregledavanju uzorka prije njegova iscrtavanja, niste zado-voljni izgledom ili vrstom, naredbom Edit Hatch moète izvr{iti prom-jene na ve} ucrtanom uzorku. Naredbu moète odabrati iz padaju}egizbornika Modify.

Kako mijenjati ve} ucrtani uzorakNakon odabira naredbe u naredbenom retku se ispisuje:

Select hatch object:

Odaberete uzorak i odmah se otvara okvir za dijalog Hatch Edit. OkvirHatch Edit je potpuno isti kao i okvir Boundary Hatch, ali se neki gumbine mogu koristiti.

Unutar okvira Hatch Edit moète promijeniti Scale, Angle i Pattern. Kadaizvr{ite èljene promjene, kliknete na gumb Apply.


Slika 9.10 Odabir naredbe Edit Hatch;padaju}i izbornik Modify,podizbornik Objects.

Slika 9.11 Okvir za dijalog Hatch Edit. Ü

Ü

SaètakU ovom ste kratkom poglavlju nau~ili kako moète u odre|enu povr{inuucrtati uzorak. Popunjavanje podru~ja crteà uzorcima u velikoj mjeripridonosi dobrom izgledu crteà. U narednom }ete poglavlju saznativi{e o kotiranju � neizostavnom dijelu svakog tehni~kog crteà.

192 V. DIO

infoinfo

U o

vom

pog

lavlj

u

U ovom poglavlju }ete nau~iti kako definirati stil kotiranja i kako pridru`iti kote nacrtanimobjektima.

VI DIO10. Poglavlje

Kotiranje

l Priprema crte`a za kotiranje

l Definiranje stila kotiranja

l Kotiranje

l Defpoints

l Trajno uklju~ivanje alata Object Snap

Priprema crteà za kotiranjeVa{em crteù nedostaju jo{ samo kote kako biste mogli re}i da ste dovr{ilicrtanje i kako ste spremni za ispis. Pomo}u AutoCAD-a LT vrlo se jed-nostavno kotira: odaberete dvije to~ke ~iju udaljenost èlite kotirati iodredite poloàj kotne linije, a AutoCAD LT sve drugo radi sam. AutoCADLT , osim toga, sadrì mogu}nost automatskog pode{avanja kota ako stepromijenili veli~inu ili oblik kotiranog objekta. Ipak, AutoCAD LT od vastraì dosta truda prilikom definiranja stila kotiranja i, s obzirom da nudipuno mogu}ih kombinacija, cijeli taj proces }e vam se ~initi vrlo zamr{en.Definiranje stila kotiranja sli~no je definiranju stila teksta, ali je punosloèniji. Kote se sastoje od glavne kotne linije /Dimension line/, pomo-}nih kotnih linija /Extension line/, oznake zavr{etka kotne linije /Arrow-heads/ i kotnog teksta /Dimension text/. Svaki dio kote se definira pose-bno. Trebate definirati stil kotiranja koji odgovara arhitektonskim stan-dardima kotiranja, a budu}i da ponu|ene opcije oznaka kraja kotnih lini-ja ne odgovaraju na{im standardima, trebat }ete kreirati vlastitu oznakuzavr{etka. Sada }ete nacrtati vlastitu oznaku zavr{etka kotne linije, aonda }ete od nje definirati blok KOTA.

Kotiranje 10. POGLAVLJE 195

Slika 10.1 Oznaka zavr{etkakotne linije koja odgovara na{im standardima. Ü

Odaberite naredbu Layers /FormatððLayers/, definirajte novi sloj KOTE(bijelo-white), zatim promijenite vaè}i sloj u sloj KOTE i odaberite nard-bu Line /DrawððLine/. Desno pokraj tlocrta nacrtajte najprije jednuokomitu crtu duìne 2 cm.

Command:line

From point: kliknite negdje desno izvan tlocrta.

To point:@0,2 pritisnite Enter i prekinite naredbu.

Kako je crta vrlo mala, da biste imali bolji pregled onoga {to radite, oda-berite naredbu WiewððZoomððWindow i pove}ajte prikaz crteà okonacrtane crte. Sada ponovno pozovite naredbu Line i nacrtajte vodo-ravnu crtu duìne 2 cm.

Command:line

From point: kliknite negdje desno pokraj ve} nacrtane crte.

To point:@2,0 pritisnite Enter i prekinite naredbu.

Ponovno odaberite naredbu Line i nacrtajte crtu du`ine 1.4 cm pod ku-tem od 45 stupnjeva.

Command:line

From point: kliknite negdje desno pokraj ve} nacrtanih crta.

To point:@1.4<45 pritisnite Enter i prekinite naredbu.

196 VI. DIO

Slika 10.2 Tri crte koje stenacrtali. Ü

Sada odaberite naredbu Move /ModifyððMove/ i vodoravnu crtupomaknite iz njenog polovi{ta u polovi{te okomite crte.

Command:move

Select objects: 1 found odaberite vodoravnu crtu i pritisniteEnter ili kliknite na desnu tipku mi{a.

Base point of displacement:mid o Object Snap>Snap toMidpoint i ozna~ite vodoravnu crtu.

Second point of displacement:mid of Object Snap>Snap toMidpoint i ozna~ite okomitu crtu.

Ponovno odaberite naredbu i pomaknite kosu crtu u sjeci{te prve dvije.

Command:move

Select objects:1found odaberite kosu crtu i pritisnite Enter ilikliknite na desnu tipku mi{a

Base point of displacement:mid of Object Snap>Snap toMidpoint i ozna~ite kosu crtu.

Second point of displacement:int of Object Snap>Snap toIntersection i ozna~ite sjeci{te okomite i vodoravne crte.

Pomo}u naredbe Properties iz okvira sa zna~ajkama objekta promijenitekosoj crti boju u ùto (4. poglavlje, dio »Kako promijeniti sloj ve} nacr-tanim objektima«).

Unutar okvira za dijalog Modify Line kliknite na gumb Color,u okviru za odabir boja kliknite na ùti kvadrati} pa na gumbOK i onda opet unutar okvira za dijalog Modify Line na OK.

Od nacrtane oznake za zavr{etak kotne linije definirajte pomo}u naredbeMake Block /DrawððMake Block/ blok pod imenom KOTA, s tim da to~kaumetanja bloka bude u sjeci{tu svih triju crta. (5. poglavlje, »Kako radinaredba Make Block«). Sada ste spremni za definiranje svog stila kotira-nja.

Definiranje stila kotiranjaStil kotiranja definira se pomo}u naredbe Dimension Style. Naredbumoète odabrati iz padaju}eg izbornika Format ili alatnog okviraDimensioning.


Nakon odabira naredbe Dimension Style otvara se okvir za dijalog Di-mension Styles.

Kako budete upoznavali pojedini dio odre|enog okvira zadijalog, upi{ite u njega predloène vrijednosti i odaberitepredloène opcije.

Okvir sadrì dva podru~ja s opcijama i tri gumba. Klik na svaki otvaradodatni okvir za dijalog koji definira razli~ite dijelove kota.

198 II. DIO

Slika 10.3 Odabir naredbeDimension Style;padaju}i izbornikFormat.

Slika 10.4 Okvir za dijalogDimension Styles. Ü

Dimension Style � ovo podru~je sadrì okvir Current s ispisanimimenom trenutno vaè}eg stila kota i popisom prije definiranih stilo-va. Popis otvarate klikom na gumb sa strelicom desno od imena. Uokvir Name upisujete ime novog stila kotiranja koji }ete definirati aklikom na gumb Save ga potvr|ujete.

U okvir za ime Name upi{ite ARH i kliknite na Save.

Family � ovo podru~je sadrì popis razli~itih vrsta kota dostupnih uAutoCAD-u LT :

Linear � kotiraju duljine i razmake

Radial � kotiraju polumjere

Ü

Angular � kotiraju kuteve

Diameter � kotiraju promjere

Ordinate � kotiraju x ili y kotu to~ke

Leader � vo|ena kota.

@elite li da svaka od ovih vrsta kota u va{em stilu bude druk~ije definira-na, moète svaku posebno definirati. @elite li pak da sve ove vrste izgle-daju isto, uklju~it }ete vrstu Parent /roditelj/ i definirat }ete va{ kotni stil,a sve vrste kota preuzet }e definiciju »roditelja«. Definicijom vrste kotaParent definirate sve ostale vrste kota.

Uklju~ite opciju Parent.


Slika 10.5 Okvir za dijalogGeometry. Ü

Klikom na gumb Geometry otvarate okvir za dijalog Geometry u kojemdefinirate izgled glavne kotne linije /Dimension line/, pomo}nih kotnihlinija /Extension Line/, oznake zavr{etka kotne linije /Arrowheads/ ioznake za sredi{te /Center/. Ovdje tako|er upisujete faktor skaliranjakota Overall Scale.

Sve vrijednosti i dimenzije koje ovdje upisujete moraju biti u osnovnoodabranim jedinicama /cm/ i u mjerilu 1:1. Ako èlite da vam kotni tekstbude visok 3 mm, za visinu }ete upisati 0.3, a ako èlite da vam oznakaza zavr{etak kotne linije bude duga 2 mm, upisat }ete 0.2. Prilikom de-finiranja stila kota ne moramo sami uve}avati vrijednosti koje upisujemo(kao, na primjer, kod visine teksta prilikom pisanja) da bi one bile èljenevisine nakon ispisa. Na jednom mjestu upi{emo faktor uve}anja i Auto-CAD LT sam vr{i uve}anje svih upisanih vrijednosti.

Kao {to ve} znate, prilikom ispisa, s obzirom da crtate u MJ1:1, morate smanjiti crte` za mjerilo u kojem ga èlite ispi-sati i zato dijelove crteà za koje èlite da budu odre|ene vi-sine i {irine morate uve}ati za faktor za koji }ete smanjiticrte`. Za faktor uve}anja koristite mjerilo za koje prilikomispisa crte` smanjujete.

Scale � u ovom podru~ju u okvir Overall Scale upisujete faktoruve}anja da bi kote bile èljenih veli~ina nakon ispisa. Opcija Scaleto Paper Space treba biti isklju~ena.

U okvir Overall Scale upi{ite 20.

Dimension Line � u ovom podru~ju definirate izgled glavne kotne linije.

200 VI. DIO

Slika 10.6 Glavni dijelovi kote. Ü

Slika 10.7 Dijelovi glavne kotnelinije koji se mogupode{avati. Ü

Suppress � uklju~ena opcija 1st ne iscrtava prvu polovicu glavne ko-tne linije, a uklju~ena opcija 2nd ne iscrtava drugu polovicu glavnekotne linije.

Kotni tekst

Oznaka zavr{etka

Glavna kotna linija

Pomo}na kotna linija

Dimension line Extension

SpacingGlavna kotnalinija

{

{

Extension � definirate duljinu produljenja glavne kotne linije desno ilijevo od pomo}nih kotnih linija.

Spacing � definirate udaljenost glavnih kotnih linija prilikom auto-matskog paralelnog kotiranja.

Color � moète odabrati boju glavne kotne linije. Klikom na gumbColor otvarate standardni okvir za dijalog za odabir boja.

Opcije Suppress neka budu isklju~ene, u okvir Extension up{ite 0.2, uokvir Spacing ne morate upisivati ni{ta jer ne}ete koristiti automatskoparalelno kotiranje i nemojte mijenjati boju.

Extension Line � u ovom podru~ju definirate izgled pomo}nih kotnih li-nija.


Slika 10.8 Dijelovi pomo}nekotne linije koji semogu pode{avati. Ü

Suppress � uklju~ena opcija 1st ne iscrtava prvu pomo}nu kotnu li-niju, a uklju~ena opcija 2nd ne iscrtava drugu pomo}nu kotnu liniju.

Extension � definirate duljinu pomo}ne kotne linije iznad glavnekotne linije.

Origin Offset � definirate udaljenost po~etka iscrtavanja pomo}nekotne linije od to~ke iz koje kotirate objekt.

Color � moète odabrati boju pomo}nih kotnih linija.

Obje opcije Suppress uklju~ite, a Extension, Origin Offset i Color nemorate definirati budu}i da ubacujete svoju oznaku za kraj kotne linije.

Arrowheads � u ovom podru~ju definirate izgled oznake zavr{etka kotnelinije.

1st � iz popisa oznaka zavr{etka kotnih linija odabirete koji èlite zaoba kraja kote. Nakon odabira u okviru iznad iscrtavaju se primjeriodabranih oznaka zavr{etaka kotnih linija.

2nd � èlite li razli~ite oznake za zavr{etke kotnih linija, ovdje izpopisa odabirete drugi zavr{etak.

Extension

Origin offset

Extension Origin(Defpoint)

{

U popisu oznaka zavr{etaka kotnih linija nalazi se i opcija User Arrowkoja vam omogu}uje da koristite od vas definiran blok umjesto ponu-|enih. Odaberete li opciju User Arrow, otvara se okvir za dijalog UserArrow u koji upisujete ime bloka koji `elite koristiti kao oznaku zavr{e-taka.

202 VI. DIO

Slika 10.9 Popis oznakazavr{etaka kotnih linija. Ü

Slika 10.10 Okvir za dijalog User Arrow. Ü

Blok morate definirati prije nego krenete u definiranje kotnog stila.

Size � upisujete duljinu oznake zavr{etka kotne linije, u osnovnoodabranim jedinicama /cm/.

Odaberite opciju User, u okvir za dijalog User Arrow upi{ite KOTA i kli-knite na OK. U okvir Size upi{ite 0.3.

Center � u ovom podru~ju definirate izgled oznake sredi{ta kru`nice ilikru`nog luka.

Slika 10.11 Primjeri kako pojedina opcija utje~ena ozna~avanjesredi{ta kru`nice.Ü

Mark � uklju~ena opcija iscrtava oznaku sredi{ta.

Line � uklju~ena opcija iscrtava oznaku sredi{ta i linije u kvadranti-ma kru`nice.

None � uklju~ena opcija ne iscrtava nikakve oznake

Size � upisujete duljinu kraka oznake centra.

Odaberite opciju None.

Kada ste definirali sve {to je potrebno, kliknite na gumb OK. Okvir zadijalog Geometry se zatvara, a ponovno se otvara okvir za dijalog Dimen-sion Style unutar kojeg sada kliknite na gumb Format. Otvara se okvir zadijalog Format unutar kojeg definiramo poloàj kotnog teksta.


Slika 10.12 Okvir za dijalogFormat. Ü

User Defined � uklju~ena opcija � sami odre|ujete poloàj kotnogteksta prilikom kotiranja; isklju~ena opcija � kotni tekst se automat-ski ispisuje a njegov poloàj definirate odabirom ponu|enih opcija upopisu Fit.

Force Line Inside � uklju~ena opcija � glavna kotna linija bit }e iscr-tana bez obzira na poloàj kotnog teksta.

Fit � omogu}uje vam odabir na~ina ispisa kotnog teksta i oznaka za-vr{etka kotnih linija. Popis opcija se otvara klikom na gumb sa stre-licom pored okvira u kojem je ispisana trenutno odabrana opcija.

Slika 10.13 Popis opcija ispisakotnog teksta. Ü

Text and Arrows � AutoCAD LT procjenjuje razmak izme|u po-mo}nih kotnih linija, a ako nema dovoljno mjesta, tada kotni tekst ioznake zavr{etka kotnih linija smje{ta izvan pomo}nih kotnih linija.

Text Only � ako nema dovoljno mjesta, ispisuje kotni tekst izvanpomo}nih kotnih linija.

Arrows Only � ako nema dovoljno mjesta, iscrtava oznake zavr{etkakotnih linija izvan pomo}nih kotnih linija.

Best Fit � AutoCAD LT sam procjenjuje, ovisno o razmaku pomo}nihkotnih linija, da li }e ispisati kotni tekst ili oznake zavr{etka kotnihlinija izvan pomo}nih kotnih linija.

Leader � ako nema mjesta, kotni tekst se ispisuje kao vo|ena kotaod glavne kotne linije.

No Leader � kotni tekst se ispisuje izme|u pomo}nih kotnih linija bezobzira na njihov razmak.

Opcija User Definined neka bude isklju~ena, opcija Force Line Insideuklju~ena, a iz popisa Fit odaberite opciju No Leader.

Text � u ovom podru~ju definirate poravnanje kotnog teksta u odno-su na glavnu kotnu liniju.

204 VI. DIO

Slika 10.14 Primjeri kako poje-dine opcije utje~u na ispis kotnog teksta. Ü

Inside Horizontal � uklju~ena opcija � kotni tekst se ispisujevodoravno; isklju~ena opcija � ispisuje se poravnat s glavnomkotnim linijom.

Outside Horizontal � uklju~ena opcija � kotni tekst izvanpomo}nih kotnih linija ispisuje se vodoravno; isklju~ena opcija� ispisuje se poravnat s glavnom kotnom linijom.

Obje opcije neka budu isklju~ene.

Horizontal Justification � u ovom podru~ju definirate polo`aj kotnogteksta u odnosu na pomo}ne kotne linije. Iz popisa, koji otvarateklikom na gumb sa strelicom desno od okvira u kojemu je ispisanotrenutno poravnanje, odabirete `eljenu opciju.

Centered � kotni tekst se ispisuje centralno izme|u pomo}nihkotnih linija.

1st Extension Line � kotni tekst se ispisuje kraj prve pomo}nekotne linije.

2nd Extension Line � kotni tekst se ispisuje kraj druge pomo}nekotne linije.

Over 1st Extension Line � kotni tekst se ispisuje iznad prvepomo}ne kotne linije.

Over 2nd Extension Line � kotni tekst se ispisuje iznad drugepomo}ne kotne linije.

Iz popisa odaberite opciju Centered.

Vertical Justification � u ovom podru~ju definirate polo`aj kotnog te-ksta u odnosu na glavnu kotnu liniju. Iz popisa, koji otvarate klikomna gumb sa strelicom desno od okvira u kojem je ispisano trenutnoporavnanje, odabirete `eljenu opciju.


Slika 10.15 Popis opcija ispisakotnog teksta u odnosu na pomo}nekotne linije. Ü

Slika 10.16 Popis opcija ispisakotnog teksta u odnosu na glavnukotnu liniju. Ü

Centered � ispisuje kotni tekst unutar glavne kotne linije.

Above � ispisuje kotni tekst iznad glavne kotne linije.

Outside � ispisuje kotni tekst visoko iznad glavne kotne linije.

JIS � ispisuje kotni tekst u skladu s japanskim industrijskimstandardom.

Iz popisa odaberite opciju Above.

Kada zavr{ite definiranje, kliknite na gumb OK. Okvir za dijalog Format}e se zatvoriti, a ponovno se otvara okvir za dijalog Dimension Styleunutar kojeg sada kliknite na gumb Annotation. Otvara se okvir za dija-log Annotation unutar kojeg definirate izgled kotnog teksta.

Primary Units i Alternate Units � oba podru~ja nude iste opcije s timda unutar podru~ja Primary Units definirate glavni kotni tekst, aunutar podru~ja Alternate Units definirate zamjenski kotni tekst akoste uklju~ili opciju Enable Units. Alternative Units se ispisuju uzagradama i upotrebljavate ih, na primjer, kada trebate imati ispisankotni tekst u dvije razli~ite mjerne jedinice � cm [palci].

Units � klikom na gumb otvarate okvir za dijalog u kojem definiratejedinice i preciznost kotnog teksta. Units, Angles i Precision defini-rajte isto kao pri definiranju prikaza jedinica u 2. poglavlju, u dijelu»Mjerne jedinice«.

206 VI. DIO

Slika 10.17 Okvir za dijalogAnnotation. Ü

Slika 10.18 Okvir za dijalogPrimary Units. Ü

Zero Supresion � u tom podru~ju definirate ispis nula u kotnom tekstu.

Leading � uklju~ena opcija ne ispisuje nule ispred decimalnogzareza.

(broj 0.50 ispisuje se .50).

Trailing � uklju~ena opcija ne ispisuje nule iza decimalnog zareza(broj 0.50 ispisuje se 0.5).

0 Feet � uklju~ena ne ispisuje nule ako su odabrane jedinice u stopama.

0 Inches � uklju~ena ne ispisuje nule ako su odabrane jedinice u pal-cima.

Tolerance � definirate samo ako u va{em kotnom tekstu imate dozvoljenoodstupanje.

Scale � u ovom podru~ju definirate faktor skaliranja ako èlte skalirativrijednost kotnog teksta. Na primjer, nacrtali ste tlocrt u pola njegovestvarne veli~ine i, ako èlite da kotni tekst bude to~an, morate vrijednostsvakog kotnog teksta udvostru~iti. U tom slu~aju }ete za faktor skaliran-ja upisati 2.

Linear � ovdje upisujete faktor skaliranja. Osnovno postavljena opci-ja je 1 i u ve}ini slu~ajeva se ne mijenja.

Paper Space Only � opcija treba biti isklju~ena.

Unutar okvira Primary Units iz popisa Units odaberite Decimal iz popisaAngles odaberite Decimal Degrees, iz popisa Precision odaberite preci-znost na jednu decimalu 0.0. U podru~ju Zero Suppression opcije Lead-ing, 0 Feet i 0 Inches neka budu isklju~ene, opcija Trailing uklju~ena. To-lerance ne trebate definirati jer je ne}ete koristiti.U podru~ju Scale nekau okviru Linear ostane upisana osnovno postavljena opcija 1.

Kada ste sve definirali, kliknite na gumb OK i okvir za dijalog Annotationse opet otvara. Unutar podru~ja Primary Units imate jo{ dvije mogu}nosti:

Prefix � ako èlite da vam se ispred kotnog teksta uvijek ne{to ispisu-je, taj tekst definirate ovdje.

Suffix � ako èlite da vam se iza kotnog teksta uvijek ne{to ispisuje,na primjer mjerne jedinice, upi{ite tekst u ovo polje.

Unutar ova dva okvira nemojte ni{ta upisivati.

Tolerance � u ovom podru~ju definirate prikaz dozvoljenog odstupanja.

Method � iz popisa, koji otvarate klikom na gumb sa strelicom, oda-birete metodu ispisa dozvoljenog odstupanja.


None � dozvoljeno odstupanje se ne ispisuje

Simetrical � ispisuje se isto pozitivno i negativno dozvoljeno odstu-panje (N±0.1).

Deviation � ispisuje se razli~ito pozitvno i negativno dozvoljeno od-stupanje (N ).

Limits � zadajete limite. Najve}a dozvoljena mjera ispisuje se iznad,a najmanja ispod glavne kotne linije

Basic � kotni tekst se upisuje uokviren strojarske mjere (1.00).

Ovisno o odabranoj metodi ispisa dozvoljenog odstupanja mo`ete defini-rati ispis svakog od njh.

208 VI. DIO

Slika 10.19 Popis opcija metodaispisa dozvoljenogodstupanja. Ü

Slika 10.20 Metoda ispisa dozvoljenog odstupanja Deviation. Ü

Upper Value � ovdje upisujete vrijednost pozitivnog dozvoljenogodstupanja.

Lower Value � ovdje upisujete vrijednost negativnog dozvoljenogodstupanja.

Justification � ovdje iz popisa odabirete na~in ispisa dozvoljenogodstupanja u odnosu na kotni tekst, Top, Middle i Bottom.

Height � odre|ujete visinu ispisa dozvoljenog odstupanja.

Iz popisa Method odaberite None.

Text � u ovom podru~ju definirate izgled kotnog teksta:

Style � iz popisa definiranih stilova teksta odabirete stil teksta ukojem }e se ispisivati kotni tekst.

Height � upisujete visinu ispisa kotnog teksta.

+0.01-0.02

+1.00-1.00

Gap � odre|ujete prostor oko kotnog teksta kao vrstu margina.

Color � iz standardnog okvira za dijalog za odabir boja moèteodabrati boju kotnog teksta.

Iz popisa definiranih stilova odaberite prije definirani stil ROMANS, uokvir Height upi{ite 0.4 a u okvir Gap 0.3. Kliknite na gumb Color iodaberite zelenu boju.

Round Off � ako ste odabrali preciznost na vi{e decimalnih jedinica,ovdje moète definirati zaokruìvanje.

U ovaj okvir ne morate ni{ta upisivati.

Kada ste sve definirali, kliknite na gumb OK, opet se otvara okvir za dija-log Dimension Styles unutar kojeg kliknite na gumb Save, ispod imenastila koji ste upravo definirali, i onda na gumb OK.

Ako ste upisali sve nazna~ene vrijednosti i odabrali predloène opcije ti-jekom opisivanja pojedinih okvira za dijalog, sada ste definirali va{ stilkotiranja pod imenom ARH i spremni ste za kotiranje tlocrta kupaone.Nakon {to ste definirali stil kotiranja svakako pohranite crte`.

KotiranjeKotira se uz pomo} naredbi za kotiranje koje odabirete iz padaju}eg izbor-nika Dimension ili alatnog okvira Dimensioning.

Privremeno isklju~ite alatne okvire Modify i Draw, a uklju~ite i usidritena njihovo mjesto alatni okvir Dimensioning.

Naredbe za kotiranje su:

Linear � kotira vodoravne i okomite duljine i razmake.

Aligned � kotira stvarne duljine i razmake.

Radial � Radius � kotira polumjere.

Diameter � kotira promjere.

Angular � kotira kuteve.

Ordinate

Automatic � kotira x ili y koordinatu odabrane to~ke.

X-Datum � ispisuje x koordinatu odabrane to~ke.

Y-Datum � ispisuje y koordinatu odabrane to~ke.


Baseline � paralelno kotiranje.

Continue � lan~ano kotiranje.

210 VI. DIO

Slika 10.21 AutoCAD-ov ekran salatnim okviromDimensioning usidrenim ispodpodru~ja za crtanje iotvorenim padaju}imizbornikomDimension. Ü

Slika 10.22 Primjeri kota. Ü

Najvi{e }ete koristiti naredbu Linear, a nakon odabira naredbe u nared-benom se retku ispisuje:

Command:dimlinear

First extension line or RETURN to select:

AutoCAD LT od vas traì da odaberete prvu to~ku duljine ili razmaka kojièlite kotirati da bi znao poloàj prve pomo}ne kotne linije ili da pritis-nite Enter da biste odabrali objekt koji kotirate.

Nemojte se oslanjati na opciju ozna~avanja objekta prilikomkotiranja, iako se to ~ini jednostavnije. êsto kotirate raz-make u kojima nema objekta koji biste mogli ozna~iti, ali pos-toje objekti koji ih ome|uju i uvijek moète odabrati to~kekoje definiraju razmak. Zbog toga odaberite to~ke pomo}ualata Object Snapa, koje definiraju duljine i razmake kojeèlite kotirati.

Nakon {to ste odabrali prvu to~ku u naredbenom retku se ispisuje:

Second line origin:

AutoCAD LT od vas traì da odaberete drugu to~ku koja definira to {tokotirate da bi mogao smjestiti drugu pomo}nu kotnu liniju. Nakon odabi-ra druge to~ke u naredbenom retku se ispisuje:

Dimension linelocation(Text/Angle/Horizontal/Vertical/Rotated):

AutoCAD LT od vas traì da odredite poloàj glavne kotne linije. Upisu-jete relativnu koodinatu to~ke u odnosu na zadnje odabranu to~ku, a ukojoj èlite da se iscrta glavna kotna linija. Nakon {to ste odredili poloàjglavne kotne linije, istovremeno se u naredbenom retku ispi{e kotni tekst i iscrta kota.

Dimension text<NN>:

Command:

@elite li lan~ano nastaviti kotirati, nakon {to ste kotirali prvi objekt u nizuodaberite naredbu Continue i u naredbenom retku }e se ispisati:

Comand:dimcontinue

Second extension line origin or RETURN to select:

AutoCAD LT od vas traì da odaberete drugu to~ku onoga {to kotirate unastavku prvokotiranog, podrazumijevaju}i drugu to~ku prvokotiranogkao prvu to~ku onoga {to }ete sada kotirati.


Nakon odabira to~ke istovremeno se u naredbenom retku ispisuje sadràjkotnog teksta i u nastavku prve kote iscrtava se druga kota, a AutoCADLT vam omogu}uje nastavak kontinuiranog kotiranja ispisuju}i u nared-benom retku upit:

Dimension text<NN>:

Second extension line origin or RETURN to select:

Tako moète neprekinuto kotirati koliko god trebate.

Sada }ete iskotirati tlocrt va{e kupaone. Uzorak ucrtan u vanjski zid i podkupaone vam moè zasmetati prilikom kotiranja (AutoCAD LT moè oda-brati neku to~ku sjeci{ta zida i uzorka umjesto èljene to~ke). Radi togaodaberite naredbu Layers i isklju~ite sloj UZORAK da vam ne bi smetaoprilikom kotiranja. Ozna~ite sloj UZORAK, kliknite na gumb Off i onda nagumb OK. Odaberite naredbu Linear /DimensionðLinear/ i najprije koti-rajte duljinu lijevog zida kupaone.

212 VI. DIO

Slika 10.23 Tlocrt kupaone skotom lijevog zida. Ü

Command>dimlinear

First extension line or RETURN to slect:int ofObject SnapððIntersection of i ozna~ite donji ugao zida.

Second line origin:int of Object SnapððIntersection of iozna~ite gornji ugao zida.

Dimension linelocation(Text/Angle/Horizontal/Vertical/Rotated):@-40,0 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a

@elite li da glavna kotna linja bude na iscrtanom nacrtu 2 cm lijevo odzida koji kotirate, `eljenu vrijednost trebate uve}ati za faktor za koji }eteprilikom iscravanja tlocrt smanjiti, 2x20=40, i zato je relativna koordi-nata to~ke � 40,0.

Dimension text<240>:

Kotirali ste lijevi zid kupaone, a sada }ete kotirati zid s otvorom za vrata.Ponovno odaberite naredbu Linear /DimensionððLinear/.


Slika 10.24 Tlocrt kupaone s kotama zida svratima. Ü

Command>dimlinear

First extension line or RETURN to slect:int of ObjectSnapððIntersection of i ozna~ite lijevi ugao zida.

Second line origin:int of Object SnapððIntersection of iozna~ite lijevi spoj zida i vrata.

Dimension linelocation(Text/Angle/Horizontal/Vertical/Rotated):@0,-40 pritisnite Enter ili kliknite na desnu tipku mi{a

Dimension text<91>:

Kota se iscrtala i vi biste sada htjeli lan~ano nastaviti kotirati, prvo otvorvrata, a zatim i zid desno od vrata. Odaberite sada naredbu Continue-/DimensionððContinue/ i u naredbenom retku se ispisuje:

Command:dimcontinue

Second extension line origin or RETURN to select:intof Object SnapððIntersection of i ozna~ite desni spoj vrata i zida.

Dimension text<71>:

Second extension line origin or RETURN to select:intof Object SnapððIntersection of i ozna~ite desni ugao zida.

Dimension text<82>:

Zavr{ili ste kotiranje i sada pritiskom na Enter prekinite naredbu. Pono-vno odaberite naredbu Linear /DimensionððLinear/ i kotirajte sada deblji-nu pregradnog zida.

214 VI. DIO

Slika 10.25 Odabir to~aka prilikom kotiranjadebljine pregradnog zida. Ü

Command:dimlinear

First extension line or RETURN to slect:int ofObject SnapððIntersection of i ozna~ite donji vanjski ugao zida.

Second line origin:int of Object SnapððIntersection of iozna~ite donji unutarnji ugao zida.

Dimension line location(Text/Angle/Horizontal/Vertical /Rotated):@52,0 pritisnite Enter ili kliknite nadesnu tipku mi{a.

Dimension text<12>:

Kada kotirate naredbom Linear, AutoCAD LT mjeri okomituili vodoravnu udaljenost odabranih to~aka bile one ili ne bilena istom pravcu.

@elite lan~ano nastaviti kotiranje duljine zida i debljne vanjskog zida, zatoodaberite naredbu Continue/DimensionððContinue/. U naredbenom re-tku se ispisuje:

Command:dimcontinue

Second extension line origin or RETURN to select:intof Object SnapððIntersection of i ozna~ite gornji unutarnji ugao zida.

Dimension text<240>:

Second extension line origin or RETURN to select:intof Object SnapððIntersection of i ozna~ite vanjski ugao zida.

Dimension text<30>:


Slika 10.26 Tlocrt kupaone skotom desnog zida. Ü

DefpointsOdaberite naredbu Move /ModifyððMove/ i odmaknite bilo koju kotu odtlocrta. Opazit }ete da svaka pomo}na kotna linija povla~i za sobomto~ku.

216 VI. DIO

Slika 10.27 Pomaknuta kotalijevog zida i vidljive to~ke(defpoints). Ü

Poku{ate li izbrisati te to~ke, izbrisat }ete i kotu. AutoCAD LT automat-ski, kada vi ne{to kotirate bilo kojom naredbom za kotiranje, definira teto~ke i poseban sloj za njih. Odaberete li naredbu Layers/FormatððLayers / u okviru za dijalog Layer Control u popisu od vas definiranihslojeva na}i }ete upisan i novi sloj: DEFPOINTS.

Defpoints je sastavni i vrlo va`ni dio kota. Klinite na gumb Undo da sekota vrati u svoj prvobitni polo`aj i sada jo{ mo`ete kotirati vanjski zidkao na slici 10.29, a zatim uklju~iti sloj UZORAK. Odaberite naredbuLayers ozna~ite sloj UZORAK, kliknite na gumb On i onda na gumb OKda se uzorak u vanjskom zidu i podu bude opet vidljiv. Va{ crte` je pot-pun i spreman za iscrtavanje.

Trajno uklju~ivanje alata Object SnapDa biste si olak{ali odabir to~aka, prilikom kotiranja mo`ete naredbomRunning Object Snap trajno uklju~iti neke od alata Object Snap. Naredbumo`ete odabrati iz padaju}eg izbornika Options ili alatnog okvira ObjectSnap.


Slika 10.28 Okvir za dijalog Layer Control. Ü

Slika 10.29 Kompletno kotirantlocrt kupaone. Ü

Nakon odabira naredbe otvara se okvir za dijalog Running Object Snapunutar kojeg se nalazi popis svih alata Object Snap.

Uklju~ite li, na primjer, Intersection, ne morate vi{e prilikom kotiranjasvaki puta kada èlite ozna~iti sjeci{te prije toga kliknuti na Intersectionof u alatnom okviru Object Snap. Dovoljno }e biti da ozna~ite sjeci{te iAutoCAD LT }e automatski odabrati to~ku sjeci{ta ozna~enih objekata.

218 VI. DIO

Slika 10.30 Odabir naredbeRunning Object Snap;padaju}i izbornikOptions .

Slika 10.31 Okvir za dijalogRunning Object Snap. Ü

SaètakU ovom poglavlju ste nau~ili kako se definira vlastiti stil kotiranja ikako se kotira nacrt. Kotiranje nacrta neophodno je pri izradi svakogtehni~kog crteà i u mnogome pomaè jasno}i ~itavog crteà. Nakonsvega nau~enog do{ao je red i na iscrtavanje va{eg crteà.

Ü

infoinfo

U o

vom

pog

lavlj

u

U ovom poglavlju }ete upoznati okvir za dijalog Plot Configuration pomo}u kojeg pripre-mate crte` za iscrtavanje.

VII DIO11. Poglavlje

Iscrtavanje

l Priprema crte`a za iscrtavanje

Priprema crteà za iscrtavanjeIscrtati crte` nacrtan u AutoCAD-u LT je vrsta umjetnosti. Zahtijeva do-bro poznavanje pisa~a ili crta~a koji posjedujete i puno proba i pogre{akada prona|ete najbolji na~in i fino podesite iscrtavanje. Budu}i da postojibezbroj pisa~a i crta~a, ovdje }ete dobiti op}enite upute koje morate slije-diti kada pripremate crte` za iscrtavanje.

Ako ve} nije u~itan, u~itajte crte` kupaone KUPAONA.DWG i neka vamon sluì kao podloga za vje`banje. Naredba Print omogu}uje vam pode-{avanje crteà za iscrtavanje. Naredbu moète odabrati iz padaju}egizbornika, odnosno pomo}u gumba na standardnom alatnom okviru.

Nakon odabira naredbe Print, otvara se okvir za dijalog Plot Configuration.

Iscrtavanje 11. POGLAVLJE 221

Slika 11.1 Odabir naredbePrint; izbornikFile.

Slika 11.2 Okvir za dijalog Plot Configuration.Ü

Okvir je podijeljen u vi{e podru~ja:

Setup and Default Information � u tom podru~ju odabirete ure|aj zaiscrtavanje.

Ime trenutno odabranog ure|aja pi{e iznad gumba Print/Plot Setup andDefault Selection. Kliknete li na taj gumb, otvara se okvir za dijalogPrint/Plot Setup and Default Selection unutar kojega je u popisu SelectDevice ozna~en System Printer.

Ü

Vi ne vr{ite odabir iz tog popisa nego kliknite na gumb Print/Plot Setup...i kada se otvori okvir za dijalog Print Setup, odaberete iz popisa Nameva{ pisa~.

222 VII. DIO

Slika 11.3 Okvir za dijalogPrint/Plot Setup andDefault Selection. Ü

Slika 11.4 Okvir za dijalog Print Setup. Ü

Ovdje mo`ete promijeniti i neke varijable iscrtavanja kao {to su veli~inapapira i orijentacija. Kada ste odabrali pisa~ kliknite na OK i onda opetna OK unutar okvira za dijalog Print/Plot Setup and Default Selection.Ponovno se otvara okvir za dijalog Plot Configuration.

Paper Size and Orientation � u ovom podru~ju odlu~ujete o jedinicamakoje }ete koristiti i o veli~ini papira na koji }ete iscrtavati.

Odabirom izme|u gumba Inches i MM odre|ujete jedinice s kojima }etebaratati unutar ovog okvira za dijalog. To su jedinice kojima }ete se mo-rati koristiti prilikom odre|ivanja veli~ine papira, udaljenosti ili fakoraskaliranja.

Pazite da vas ne zbune palci i milimetri u okvirima za dijalogkoji pomaù pri iscrtavanju � osnovne jedinice va{eg crteàsu i dalje centimetri.

Size � ako koristite System Printer, ovaj gumb se ne moè koristiti. Akoposjedujete pisa~ za koji AutoCAD LT ima vlastite pogonske programe udodatku onima iz Windowsa 95, onda }ete mo}i koristiti ovaj gumb.


Slika 11.5 Okvir za dijalog PlotConfiguration sodabranim printerom za kojiAutoCAD LT imavlastiti pogonski program. Ü

Kliknete li na gumb Size, otvara se okvir za dijalog Paper Size unutarkojeg se nalazi popis veli~ina papira, ovisno o tipu pisa~a. Desno u okvi-rima USER moète upisivanjem {irine /Width/ i visine /Height/ definirativlastite dimenzije papira, ali morate paziti da ne prelaze najve}u (MAX)dimenziju papira va{eg pisa~a.

Pen Parameters � u ovom podru~ju pode{avate debljine iscrtavanja.

Pen Assignment � klikom na taj gumb otvarate okvir za dijalog PenAssignment u kojem bojama koje ste koristili u crteù pridruùjetedebljine linija.

Color � svaka boja u ovom okviru upisana je svojim brojem: 1 � red,crvena, 2-yellow, ùta, 3 � green, zelena, 4 � cyan, svijetlo plava, 5� blue, plava, 6 � magenta, ljubi~asta, 7 � white, bijela, itd.

To su osnovne boje na koje ste upozoreni da ih koristite kadaste definirali slojeve.

Da biste odre|enoj boji pridruìli èljenu debljinu iscrtavanja, najprije jemorate ozna~iti tako da kliknete u redak u koji je upisana. Kada ste ozna-~ili neku od boja u podru~ju Modify Values, okvir Color se oboji ozna~e-nom bojom i AutoCAD LT vam omogu}uje da, ovisno o ure|aju koji ima-te za iscrtavanje, pridruìte odabranoj boji:

224 VII. DIO

Slika 11.6 Okvir za dijalog Paper Size. Ü

Slika 11.7 SPOkvir za dijalog Pen Assignment. Ü

Pen � upisujete broj pera. Crta~i s perima imaju ulo{ke s utorima zaodre|en broj pera; utori su ozna~eni brojevima i vi zapravo pridru-ùjete odabranoj boji broj utora u koji stavljate pero odre|ene debljine.

Ltype � vrsta linije. Moète, ako to va{ ure|aj za iscrtavanje podr-àva, boji moète pridruìti i vrstu linije (neprekinutu, isprekidanu,to~ka crta...), tako da upi{ete broj pridruèn odre|enoj vrsti linije(okvir za dijalog Feature Legend).

Speed � brzinu kretanja pera. Ako imate crta~, moète podesiti brz-inu kretanja pera, a to je va`no jer razli~ita pera zahtijevaju razli~itebrzine.

Width � debljinu linije. Boji pridruùjete debljinu linije kojom }e seiscrtati.

Feature Legend � klikom na taj gumb otvara se okvir za dijalog Fea-ture Legend unutar kojeg je popis vrsta linija i pridruènih im broje-va. To su brojevi koje, ovisno o èljenoj vrsti linije, upisujete u okvirLtype.


Slika11.8 Okvir za dijalogFeature Legend. Ü

Obi~no se crta s ve} odre|enim vrstama linija, tako da se ovaopcija ne koristi prilikom pode{avanja crteà za iscrtavanje.

Kada ste svakoj boji koju ste koristili pridruìli èljenu debljinu iscrta-vanja, kliknite na OK.

Optimization � klikom na taj gumb otvarate okvir za dijalog Opti-mizing Pen Motion unutar kojeg kontrolirate razinu najpovoljnijegkretanja pera va{eg pisa~a.

Scale, Rotation and Origin � u ovom podru~ju vi poru~ujete Auto-CAD-u LT mjerilo u kojem èlite da se va{ crte` iscrta i imate mo-gu}nost da zarotirate i pomaknete ishodi{te odabranog dijela za iscr-tavanje, da bi se crte` {to je bolje mogu}e smjestio na papir.

Rotation and Origin � klikom na ovaj gumb otvarate okvir za dijalogPlot Rotation and Origin.

226 VII. DIO

Slika11.9 Okvir za dijalogOptimizing PenMotion. Ü

Slika 11.10 Okvir za dijalog PlotRotation and Origin. Ü

Plot Rotation � birate kut rotacije crteà prilikom ispisa izme|u~etiri ponu|ene opcije.

Plot Origin � upisujete x i y vrijednost pomaka ishodi{ta na papiru.Upisujete vrijednosti u milimetrima i one predstavljaju stvarni po-mak koji nije u vezi s mjerilom.

Nakon {to ste podesili sve potrebno, kliknite na OK.

Plotted MM = Drawing Units � Ovdje povezujemo jedinice napapiru (milimetre) s AutoCAD-ovim jedinicama, tj. zadajemo faktorsmanjenja crteà ovisno o mjerilu u kojem ga èlimo iscrtati. Pri to-me je potrebno paziti na osnovne jedinice koje ste odabrali kada stepo~eli crtati crte` koji sada iscrtavate (da li su to milimetri, centime-tri ili metri). Va{e osnovne jedinice su centimetri!

Scaled to Fit � uklju~ena opcija automatski odre|uje mjerilo i to takoda cijelo podru~je odre|eno za ispis stane na odabrani format papi-ra, a isklju~ena opcija vam dozvoljava da zadate èljeno mjerilo uokvirima Plotted MM = Drawing Units.

Additional Parameters � u ovom podru~ju odre|ujete {to }e se i kakoiscrtati.

Opcije na lijevoj strani podru~ja Additional Parameters definiraju kako }ese crte` iscrtati.

Hide Lines � opcija se koristi prilikom iscrtavanja 3D modela, uklju-~ena odstranjuje skrivene linije tijekom iscrtavanja.

Adjust Area Fill � uklju~ena opcija iscrtava debljinu linije unutar pu-nih objekata tako da objekt zadrì to~nost vanjskih mjera. Ova opci-ja se koristi samo prilikom preciznih foto montaà.

Dithering � uklju~ena opcija simulira vi{e boja nego to va{ pisa~stvarno moè kombiniraju}i boje i bijeli prostor.

Use Previous Printer � uklju~ena opcija odabire zadnji upotrijebljeniure|aj za iscrtavanje.

Plot to File � uklju~ena opcija sprema crte` definiran za iscrtavanjekao datoteku umjesto da ga odmah po{alje na ispis.

Opcije na lijevoj strani podru~ja Additional Parameters omogu}uju vamodabir onoga {to èlite iscrtati.

Display � iscrtava ono {to je trenutno vidljivo na ekranu.

Extents � iscrtava sve objekte crteà odstranjuju}i prazan prostorkoji ih okruùje.

Limits � iscrtava sve unutar granica crteà.


Slika 11.11 Faktori smanjenjacrteà ovisno o mjerilu i osnovnoodabranim mjernimjedinicama. Ü

Osnovne jedinice mmMJ 1:100

Osnovne jedinice cmMJ 1:100

Osnovne jedinice mMJ 1:100

228 VII. DIO

Slika 11.13 Kako }e izgledati iscrtano � odabir opcije Display. Ü

Slika 11.12 Izgled crte`a naekranu. Ü

View � iscrtavaju se prije spremljeni pogledi.

Window � iscrtava se podru~je koje odaberete prozorom. Kliknete lina gumb Window... otvara se okvir za dijalog Window Selection.


Slika 11.14 Izgled crte`a naekranu. Ü

Slika 11.15 Kako }e izgledati iscrtano - odabiropcije Limits. Ü

U njega moète upisati koordinate dva suprotna ugla prozora ili klikomna gumb Pick< dobivate mogu}nost odabira podru~ja za iscrtavanjeneposrednim odabirom prozora u crteù.

Nakon {to ste zadali prozor, klknite na gumb OK i okvir za dijalog PlotConfiguration se opet otvara.

Ostalo vam je jo{ jedino da prije nego pokrenete samo iscrtavanje pogle-date {to ste i kako podesili za iscrtavanje te da popravite ako je ne{tokrivo pode{eno.

Plot Preview � u ovom podru~ju vr{ite pregled izgleda crteà napapiru. Moète izvr{iti samo djelomi~ni pregled � Partial ili cjelokup-ni � Full.

230 VII. DIO

Slika 11.17 Odabir podru~ja iscrtavanja prozoromneposredno naekranu. Ü

Slika 11.16 Okvir za dijalogWindow Selection. Ü

Odaberete li Partial i kliknete na gumb Preview... AutoCAD LT }e vamunutar okvira za dijalog Preview Effective Plotting Area pokazati samorub papira � crvena boja, i rub odabranog podru~ja za iscrtavanje � plavaboja. Ispisat }e vam veli~ine jednog i drugog, a ako ne{to nije u redu,ispisat }e vam poruku � Warnings.

Veli~ina odabranog podru~ja za iscrtavanje mora biti uvijek ne{to manjanego veli~ina papira.


Slika 11.18 Okvir za dijalogPreview EffectivePlotting Area. Ü

Slika 11.19 Pregled crte`apripremljenog za iscrtavanje odabirom opcije Full. Ü

Odaberete li Full i kliknete na gumb Preview, potrajat }e neko vrijemeprije nego vam AutoCAD LT iscrta pregled va{eg crteà na papiru, alizasigurno puno kra}e nego stvarno iscrtavanje. Crte` izgleda to~no onakokako }e izgledati na papiru i ako uo~ite kakvu gre{ku prilikom pode{ava-nja, moète je jednostavno ispraviti.

Zajedno s pregledom crteà u~itava se i okvir za dijalog Plot Preview,klikom na gumb End Preview zavr{avate pregled i opet se otvara okvirza dijalog Plot Configuration.

Ako ste zadovoljni izgledom crteà na papiru, kliknite na gumb OK, po-javljuje se okvir s porukom postotka crteà poslanog na iscrtavanje slika11-20.) i kada postigne 100% nestaje s ekrana i po~inje iscrtavanje.

SaètakU ovom ste poglavlju nau~ili kako pripremiti crte` za iscrtavanje, pode-siti niz potrebnih parametara i kona~no iscrtati va{ crte`. Time ste upotpunosti savladali osnove crtanja i iscrtavanja u AutoCAD-u LT.

232 VII. DIO

Slika 11.20 Okvir s porukom po-stotka crteà poslanogna iscrtavanje. Ü

AAlati Object Snap, trajno uklju~ivanje, 217

Alati, Object Snap, 37Snap From, 51Snap to Center, 54Snap to Intersection, 55Snap to Midpoint, 53Snap to Nearest, 54Snap to Perpendicular, 55Snap to Quadrant, 52

Alatni okviri, 9Draw, 12Modify, 12Dimensioning, 13Object Properties, 13Object Snap, 13Standard, 13

Annotation, okvir za dijalog, 206Apsolutne koordinate, 22Arc, naredba, 47Area, naredba, 167AutoCAD LT, okvir za dijalog, 26

BBlock Definition, okvir za dijalog, 110-111Blokovi u crteìma, 109Blokovi u crteìma, umetanje, 126Boundary Hatch, okvir za dijalog, 185Brisanje dijelova crteà, 32

CChange Properties, okvir za dijalog, 90Circle, naredba, 28Continue, naredba, 211

Copy, naredba, 151Create Drawing File, okvir za dijalog, 175Create New Drawing, okvir za dijalog, 27Crtanje, 67

elipsi, 49kru`nica, 28linija, 18lukova, 47naredbe, 45-46uzoraka, 185

DDefined Blocks, okvir za dijalog, 127Definicija blokova, 110Definirani blokovi, 127Definiranje stila kotiranja, 197Defpoints, 216Dimension Style, naredba, 198Dimension Styles, okvir za dijalog, 198Dimensioning, alatni okvir, 13, 210Distance, naredba, 143Draw, alatni okvir, 12Drawing Limits, naredba, 60Duplicate, vidi Copy

EEdit Hatch, naredba, 191Edit MText, okvir za dijalog, 162Edit Text, naredba, 165Edit Text, okvir za dijalog, 166Ellipse, naredba, 49Erase, naredba, 32Exit, naredba, 26Explode, naredba, 132Extend, naredba, 86

KAZALO

FFeature Legend, okvir za dijalog, 225Fillet, naredba, 71

Format, okvir za dijalog, 203

GGeometry, okvir za dijalog, 199Grafi~ki pokaziva~i, 5Granice crte`a, 59, 60

HHatch Edit, okvir za dijalog, 191Hatch, naredba, 185

IInsert Block, naredba, 126Insert, okvir za dijalog, 126, 177Iscrtavanje crte`a, 221Izgled grafi~kih pokaziva~a, 5Izlazak iz programa, 26

KKoordinatni sustav, 17Kopiranje objekata, 152Kotiranje, 197Kotiranje, naredba Linear, 210Kutevi u AutoCAD-u LT, 20

LLayer Control, okvir za dijalog, 64, 66Layers, naredba, 63Line, naredba, 18Linear, naredba, 210Linetype, naredba, 96

Load and reload linetypes, okvir za dijalog,97

MMake Blok, naredba, 109Mjerenje,

povr{ine, 167udaljenosti, 144

Mjerne jedinice, naredba Units, 23Modify Line, okvir za dijalog, 89, 99Modify Text, okvir za dijalog, 166Modify, alatni okvir, 12Move, naredba, 137-138

NNaredbe, 167

New, 27Linetype, 96Save As, 25Units, 23Arc, 47Circle, 28Continue, 211Copy, 151Dimension Style, 198Distance, 143Drawing Limits, 60Edit Hatch, 191Edit Text, 165Ellipse, 49Erase, 32Exit, 26Explode, 132Extend, 86Fillet, 71Hatch, 185Layers, 63Line, 18Linear, 210Make Block, 109Move, 137-138

234 Kazalo

Offset, 68Print, 221Properties, 89Redraw, 35Rotate, 146Running Object Snap, 218Save, 26Scale, 148Stretch, 139Text Style, 158Text, 161Trim, 76Undo, 33WBlock, 174za kotiranje, 209Zoom, 30

Naredbeni redak, 6New, naredba, 27

OObject Properties, alatni okvir, 13Object Snap, 37

alati, 37alatni okvir, 13Snap From, 51Snap to Center, 54Snap to Intersection, 55Snap to Midpoint, 53Snap to Nearest, 54Snap to Perpendicular, 55Snap to Quadrant, 52

Odabir boja, 65Offset, naredba, 68Okvir sa zna~ajkama objekata, 13Okviri za dijalog,

Annotation, 206AutoCAD LT, 26Block Definition, 110-111Boundary Hatch, 185Change Properties, 90, 91Create Drawing File, 175Create New Drawing, 27

Defined Blocks, 127Dimension Styles, 198Edit MText, 162Edit Text, 166Feature Legend, 225Format, 203Geometry, 199Hatch Edit, 191Insert, 126Insert, 177Layer Control, 64, 66Load and reload linetypes, 97Modify Line, 89, 99Modify Text, 166Optimizing Pen Motion, 226Paper Size, 224Pen Assigment, 224Plot Configuration, 221Plot Rotation and Origin, 226Preview Efective Plotting Area, 231Primary Units, 206Print plot setup and default selection,

222Print Setup, 222Running Object Snap, 218Save Drawing As, 25Select Color, 65Select Drawing File, 127Select Font File, 159Select Layer, 92Select Linetype, 96, 100Start Up, 27Start Up, 4Text Style, 159Toolbars, 10Units Control, 24User Arrow, 202Window Selection, 230

Optimizing Pen Motion, okvir za dijalog,226

Osnovni ekran AutoCAD-a LT, 4Osvjeàvanje crteà, 35Otvaranje novog crteà, 27

Kazalo 235

PPadaju}i izbornici, 7Paper Size, okvir za dijalog, 224Pen Assigment, okvir za dijalog, 224Pisanje, naredba Line Text, 161-163Plot Configuration, okvir za dijalog, 221Plot Rotation and Origin, okvir za dijalog,

226Pohrana crteà, naredba Save As, 25Pohrana crteà, naredba Save, 26Pokretanje programa, 3Polarne koordinate, 17Pomicanje objekata, 138Poni{tavanje djelovanja naredbi, 33Povr{ina, 167Pravokutne koordinate, 17Preview Efective Plotting Area, okvir za

dijalog, 231Primary Units, okvir za dijalog, 206Print plot setup and default selection,

okvir za dijalog, 222Print Setup, okvir za dijalog, 222Print, naredba, 221Promjena slojeva, 89Promjena uzoraka, 191Properties, naredba, 89

RRastezanje objekata, 140Redraw, naredba, 35Relativne koordinate, 18Rotacija objekata, 146Rotate, naredba, 146Running Object Snap, 218Running Object Snap, okvir za dijalog, 218

SSave As, naredba, 25Save Drawing As, okvir za dijalog, 25Save, naredba, 26

Scale, naredba, 148Select Color, okvir za dijalog, 65Select Drawing File, okvir za dijalog, 127Select Font File, okvir za dijalog, 159Select Layer, okvir za dijalog, 92Select Linetype, okvir za dijalog, 96, 100Slojevi,

definiranje, 63promjena, 89

Spremanje bloka u datoteku, 174Standard, alatni okvir, 13Start Up, okvir za dijalog, 4, 27Start,

gumb, 3izbornik, 3

Stil kotiranja, 197Stilovi teksta, 158Stretch, naredba, 139Sustav vrijednosti kuteva, 20

TText Style,

naredba, 158okvir za dijalog, 159

Text, naredba, 161Toolbars, okvir za dijalog, 10Trim, naredba, 76

UU~itavanje vrsta linija, 96Udaljenosti, 144Umetanje bloka u crte`, 126Undo, naredba, 33Units Control, okvir za dijalog, 24Units, naredba, 23Upotreba alata Object Snap, 39-41User Arrow, okvir za dijalog, 202Uve}avanje crteà, 30Uve}avanje i smanjivanje objekata, 149Uzorci, 185, 191

236 Kazalo

VVrste linija, 96, 97

ZZadavanje jedinica, 23, 24Zaokretanje objekata, 146Zoom, naredba, 30

WWBlock, naredba, 174Window Selection, okvir za dijalog, 230

Kazalo 237

ivana penezic - autocad lt tako lako

Documents