iz pera tate, rujan 08
DESCRIPTION
Članak iz časopisa Mamino sunceTRANSCRIPT
kutak za tate
82
Iz pera budućeg tateNaša beba u trbuhu stara 25 tjedana već se ponaša kao
odrasli čovjek. Na trenutke se pritaji i od nje ni traga
ni glasa. Zatim postane vesela i razigrana. Potrebu
za izražavanjem ispuni udaranjem maminog trbuha
rukama i nogama. Ne bih se iznenadio da koji puta lupi
i glavom. Jadan trbuh, valja se kao otvoreno more na
uzburkanom oceanu
RADNO VRIJEME IGRAONICE:pon-pet:14.00.- 21.00.sub., ned,. blagdani i školski praznici:10.00.- 21.00.
trajanje 3 sata
ulaznica
pizza
1 litra soka
CIJENA PO OSOBI: 55 kn
ulaznica
šnicla od pilećeg filea
pomfrit i kečap
1 litra soka
CIJENA PO OSOBI: 60 kn
Na površini od 1800 m2
GRAONICE:
aznici:
Na površini od 1800 m2222
Trenutno smo u 6.
mjesecu trudnoće,
25. tjedan. Kada
pomislim da nam je preostalo
još 3 mjeseca teorije, a zatim
praksa, stisne mi se knedla u
grlu. Također zatitra radosni
osmijeh oko usana. Doktori
su vjerojatnost spola djeteta
izrazili u omjeru 80% muško
i 20% žensko. Nije mi jasno
kako oni sastavljaju te omjere
i koeficijente. Nije važno. Teta
Vilma je rekla da je sigurno
muško. Ona kaže „100
posto“. A teta Vilma ne griješi.
Preostalo mi je još tri mjeseca
izučavanja knjiga i savjetovanja
s drugim roditeljima.
Prijatelj Josip dobro je rekao:
„Pazi ovo. Cijeli život idemo
u škole, pohađamo različite
tečajeve, ali te nitko ne uči
kako odgajati dijete. Možeš
ići na tečaj jahanja ili tečaj za
upravljanje motornom pilom.
Također postoje tečajevi
za bridž ili meditaciju, ali u
šarenilu tečaja ne postoji onaj
koji te uči kako postati dobar
roditelj. Kako pravilno odgojiti
dijete“.
Ima nešto u tome, dragi
Josipe. Uvriježena uzrečica
„djeca su naše najveće blago“
ne drži vodu. Ako je tako,
zašto ne postoji tečaj za
odgajanje djece? Ne treba li
kutak za tate
84
ulagati u razvoj svog blaga?
Svakako, reći će mnogi.
Ali zašto onda i za to ne
postoji tečaj? Možda griješim
dušu i tako nešto postoji,
samo nažalost ja nemam tu
informaciju.
Smatram kako mediji
doprinose općoj zbrci oko
roditeljstva. Tu posebno
mislim na televiziju gdje se
dobro očinstvo prikazuje
u sjajnom holivudskom
svijetlu. Muž i žena se vole.
Oboje izgledaju prekrasno.
Vesela, zdrava osmijeha.
Pravilna rasporeda zubi.
Odjeveni po najnovijoj modi.
S novorođenom bebom,
sretni izlaze iz bolnice. Dijete
ne plače. Samo što ne govori.
Obitelj spokojno spava cijele
noći. Svi sretni i zadovoljni
bez trunka nervoze. Poruka
je jasna: dobre roditelje
čeka med i mlijeko. Pih! Što
takav prikaz govori malom
čovjeku? Stvara osjećaj da
je loš roditelj. Stvara osjećaj
grižnje savjesti kada dijete
zaplače. Ako bebu ne smiri iz
prve ili ga spopadne nemoć
i očaj uzrokovan pretjeranim
umorom i neiskustvom -
odmah je loš roditelj. Jer na
filmu je drukčije. A svi znamo:
kako je na filmu, tako je i u
stvarnosti.
Tu beba nije ništa kriva. Ona
se trudi komunicirati najbolje
što može. Koristi sav rječnik
za izražavanje svojih potreba.
Problem je što u rječniku, u
početku, postoji samo plač,
vika i gugutanje. Nije lako
s takvim rječnikom izraziti
osnovne potrebe, bilo to glad,
nelagoda, veselje ili bol.
Prijatelji Karmela i Miljac neki
su dan dobili Luciju. Tri tjedna
prije prognoze doktora. Dijete
je lijepo i zdravo. Prvog dana
je bilo sve kao na filmu. Nazvat
ću kroz koji dan da provjerim
kako napreduju. Dobro je biti
nekome podrška, a opet iz
njihovog iskustva rado nešto
novo naučim, jer kao što
vidite ja sam još duboko u
teoriji. Tri mjeseca do početka
prakse. Nema druge nego
zaželjeti sreću svim budućim i
sadašnjim roditeljima. Karmela
i Miljac, nek’ vam je sretno!
Ne zaboravite, djeca su naše
najveće blago!
tata Marko